NACIONALNI PROGRAM OČUVANJA I ODRŽIVE UPORABE BILJNIH GENETSKIH IZVORA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE
Zagreb, travanj 2021.
Ukupno komentara:
Ukupno općih komentara:
Ukupno nadopuna teksta:
2
Komentiraj
1. UVOD
Biljni genetski izvori za hranu i poljoprivredu čine biološku osnovu za svjetsku prehrambenu sigurnost te predstavljaju izvor koji poljoprivrednici i oplemenjivači bilja koriste za unaprjeđivanje kvalitete i visine prinosa.
Tisućama su godina biljne vrste iz centara podrijetla u kojima su nastale migrirale u najrazličitija nova staništa. Tijekom tog vremenskog razdoblja su evoluirale i prilagođavale se novim staništima što je dovelo do velike genetske raznolikosti unutar pojedinih vrsta. Razvojem poljoprivrede došlo je do daljnjih promjena zbog svjesnog čovjekovog odabira biljaka s određenim karakteristikama. Stoga je postojeća genetska raznolikost, koja je osnova za bogat i raznolik svijet u kakvom danas živimo, rezultat dugog procesa prirodne evolucije, kao i mukotrpnog rada generacija poljoprivrednika i oplemenjivača. Velik dio ove genetske raznolikosti je čovjeku nezamjenjiv za potrebe poljoprivrede, industrije i medicine.
Tijekom zadnjih stotinu godina potrebe modernog društva dovele su do znatnog razvoja genetike i oplemenjivanja te širokog korištenja modernih, ujednačenih i visokoprinosnih sorti poljoprivrednog bilja. Tradicionalne sorte i lokalne populacije sve više nestaju iz proizvodnje. Kao posljedica toga smanjena je genetska raznolikost poljoprivrednog bilja, a time i genetska pričuva. Očuvanje genetskih izvora osigurava dostupnost bioraznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama. Izgubljena biološka raznolikost ne može se više nadoknaditi. Poljoprivreda se suočava s ogromnim izazovima u nastojanju da zadovolji potrebe sve veće svjetske populacije za hranom. Potreban je stalni razvoj novih sorti koje će imati veće prinose i koje će se moći uzgajati u promijenjenim uvjetima okoliša (globalno zatopljenje, smanjenje raspoloživih površina obradivog tla i vode, zagađenje, pojava novih bolesti i štetnika i slično). Također, tržište traži sve raznolikije proizvode. Očuvanje biljnih genetskih izvora od odlučujuće je važnosti kako bi se procesi oplemenjivanja u budućnosti mogli odvijati na zadovoljavajući način. S druge strane, ovim aktivnostima također se čuvaju tradicionalne, autohtone sorte kao dio prirodne i kulturne baštine.
Raznolikost koju je potrebno sačuvati uključuje biljne vrste koje su od početka razvoja poljoprivredne proizvodnje prisutne na području današnje Republike Hrvatske, ali isto tako i biljne vrste koje su uslijed migracija stanovništva i razvoja poljoprivrede introducirane u naše krajeve te su se prilagodile na lokalne klimatske i edafske uvjete.
S obzirom na razvoj vegetacije, geografsko područje, klimu i reljef, Hrvatska predstavlja jedan od 158 centara biološke raznolikosti u Svijetu. Prema geografskom položaju, spada u područje Mediteranskog bazena, s visokim indeksom biološke raznolikosti (eng. biodiversity index) koji iznosi 0,072 te obzirom na odnos površine i ukupnog broja biljnih vrsta zauzima treće mjesto u Europi (Meyers et al., 2000.,Nikolić i Topić, 2005.).
Budući da niti jedna zemlja nije samodostatna, nego ovisi o genetskoj raznolikosti koja potječe iz drugih zemalja i regija, budućnost poljoprivrede ovisi o međunarodnoj suradnji i slobodnoj razmjeni biljnih genetskih izvora. Stoga je, osim razvoja aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora unutar Republike Hrvatske, potrebno razvijati i međunarodnu suradnju u ovom području.
0
Komentiraj
2. CILJ I ZADACI NACIONALNOG PROGRAMA
0
Komentiraj
2.1. Cilj Nacionalnog programa
Cilj Nacionalnog programa je očuvanje i održiva uporaba biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) te doprinosi nacionalnom razvoju, sigurnosti prehrane, održivoj poljoprivredi i održanju bioraznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora.
Nacionalnim programom utvrđuju se strateške smjernice razvoja nacionalne politike očuvanja biljnih genetskih izvora te smjernice za regionalnu i međunarodnu suradnju. Nacionalni program razvijen je u skladu s nacionalnim prioritetima i zakonodavstvom, kao i prema međunarodno prihvaćenim smjernicama. Time doprinosi i očuvanju biljnih genetskih izvora na globalnoj razini te osigurava ispunjavanje obveza koje je Republika Hrvatska preuzela svojim članstvom u međunarodnim organizacijama.
0
Komentiraj
2.2. Zadaci Nacionalnog programa
Zadaci Nacionalnog programa obuhvaćaju aktivnosti vezane uz ex situ očuvanje, in situ očuvanje i on farm upravljanje, održivu uporabu i promociju održive uporabe te izgradnju ljudskih i institucionalnih kapaciteta za očuvanje biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Nacionalni program usklađen je sa smjernicama “Drugog globalnog plana akcije za biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu” (u daljnjem tekstu: Drugi GPA) te obuhvaća aktivnosti iz svih četiriju prioritetnih područja.
Biljni genetski izvori za hranu i poljoprivredu podrazumijevaju svaki genetski materijal biljnog podrijetla koji ima stvarnu ili potencijalnu vrijednost za hranu i poljoprivredu. Stoga su aktivnostima Nacionalnog programa obuhvaćeni različiti materijali, kao što su tradicionalne i komercijalne sorte poljoprivrednog bilja, prirodne populacije, oplemenjivački materijal, divlji srodnici kultiviranog bilja i sve druge biljke koje se mogu koristiti za osiguranje prehrane. Aktivnosti Nacionalnog programa usmjerene su prvenstveno na domaće biljne genetske izvore (divlje srodnike, autohtone/tradicionalne sorte i lokalne populacije, domaće komercijalne sorte stvorene oplemenjivanjem u Republici Hrvatskoj) te u manjoj mjeri na sorte stranog podrijetla koje su udomaćene i imaju dugu tradiciju uzgoja.
Učinkovita provedba Nacionalnog programa omogućit će da svi važni biljni genetski izvori u Republici Hrvatskoj budu identificirani, prikupljeni, opisani i očuvani u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena te dostupni za korištenje. Informacije o opisu i procjeni svojstava čuvanih biljnih genetskih izvora bit će pohranjene u bazi podataka i javno dostupne. Nastojat će se provesti očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja u in situ uvjetima, te korištenje biljnih genetskih izvora izravno, u on farm uvjetima, kao i neizravno, upotrebom u oplemenjivanju i istraživanju. Bit će poduzete mjere za edukaciju sudionika Nacionalnog programa, a javna svijest o važnosti biljnih genetskih izvora biti će podignuta na višu razinu.
Konkretne aktivnosti koje se poduzimaju u svrhu provedbe Nacionalnog programa među ostalim uključuju:
-ekozemljopisni pregled i prikupljanje biljnih genetskih izvora,
-očuvanje biljnih genetskih izvora in situ, on farm i ex situ,
-održavanje i regeneraciju primki,
-opis i procjenu primki biljnih genetskih izvora na morfološkoj, biokemijskoj i molekularnoj razini,
-procjena utjecaja klimatskih promjena na očuvanje/opstanak biljnih genetskih izvora,
-procjena gospodarskih vrijednosti biljnih genetskih izvora u poljoprivredi, prehrambenoj industiji, farmaciji i energetici,
-razvoj informacijsko-dokumentacijskog sustava,
-uspostavu pravila za pristup biljnim genetskim izvorima i podjelu dobiti koja proizlazi iz njihovog korištenja,
-izgradnju i jačanje kapaciteta za čuvanje biljnih genetskih izvora,
-razvoj zakonodavstva u području biljnih genetskih izvora,
-informiranje javnosti o važnosti očuvanja biljnih genetskih izvora,
-uključivanje i poticanje nevladinih organizacija i organizacija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na području očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora u suradnju s Nacionalnom bankom biljnih gena.
Nacionalni program određuje načela i operativni okvir za provedbe ovih aktivnosti.
0
Komentiraj
2.3. Razvoj i struktura Nacionalnog programa
Iako su se pojedine institucije u Republici Hrvatskoj odavno na različite načine bavile očuvanjem biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (održavanje oplemenjivačkih ex situ kolekcija za potrebe oplemenjivanja, istraživanja i slično), do sredine 2000-tih godina nije bilo sustavne koordinacije ovih aktivnosti na nacionalnoj razini.
Tijekom 2004. godine Hrvatska se uključila u regionalni program “South East European Development Network on Plant Genetic Resources” (u daljnjem tekstu: SEEDNet), kroz koji je započelo povezivanje svih institucija zainteresiranih za očuvanje biljnih genetskih izvora. Od 2007. godine, uz financiranje iz programa SEEDNet, za provedbu ovih aktivnosti osigurana su i sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. 2006. godine osnovano je prvo Povjerenstvo za biljne genetske izvore, koje je bilo zaduženo za koordinaciju aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora, uz potporu Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek (danas u sastavu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, u daljnjem tekstu: HAPIH-CSR).
U prvim godinama provedbe koordiniranih aktivnosti naglasak je bio na edukaciji kadrova, nabavci potrebne opreme, uspostavi Radnih skupina (u daljnjem tekstu: RS) za pojedine skupine biljnih vrsta, određivanju prioriteta za rad, formiranju novih ili identifikaciji postojećih kolekcija biljnih genetskih izvora i slično. Izgrađena je Baza podataka biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: CPGRD), u kojoj su dokumentirani čuvani biljni genetski izvori. Također, postavljeni su zakonodavni temelji očuvanja biljnih genetskih izvora, njihovim uključivanjem u tadašnji Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja te donošenjem prvog Pravilnika o očuvanju i korištenju biljnih genetskih resursa te načinu rada i uređenju banke biljnih gena poljoprivrednog bilja. Republika Hrvatska potvrdila je Međunarodni ugovor o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Međunarodni ugovor), aktivno sudjelovala u Europskom kooperativnom programu za biljne genetske izvore (u daljnjem tekstu: ECPGR) te postala članica Integriranog sustava europske banke gena (u daljnjem tekstu: AEGIS).
Aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora bile su financirane kroz program SEEDNet od 2004. do 2010. godine, a u razdoblju od 2007. do 2010. godine financirane su dodatno iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Nakon 2010. godine došlo je do prekida financiranja, što je rezultiralo značajnim zastojem u provedbi aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora.
Aktivnosti su ponovno pokrenute 2013. godine, kada je osnovano novo Povjerenstvo za biljne genetske izvore. Zahvaljujući ranije postavljenim kvalitetnim temeljima, Povjerenstvo je bilo spremno za definiranje svih aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora u formalnom dokumentu koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, 31. listopada 2013. godine, Odlukom o donošenju Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2014. do 2016. godine. te za razdoblje od 2017. do 2020. godine.
Ministarstvo poljoprivrede je na temelju članka 10. stavka 9. Zakona o poljoprivredi donijelo 21.02.2018. Pravilnik o provedbi podmjere 10.2. “Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi” iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.- 2020. U 2019. godini usvojen je novi Pravilniku o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. kojim se ukida Pravilnik o provedbi podmjere 10.2. iz 2018. godine., a uvjeti za provedbu podmjere 10.2. propisuju se putem natječaja kojeg objavjuje svake godine Agencija za plaćanja. Donošenje Nacionalnog program te prethodno navedenog pravilnika dalo je novi zamah aktivnostima očuvanja biljnih genetskih izvora, kako na nacionalnoj tako i međunarodnoj razini.
Nacionalnim programom obuhvaćena je većina značajnih institucija u Republici Hrvatskoj koje se na neki način bave biljnim genetskim izvorima. Neke od njih aktivno održavaju kolekcije biljnih genetskih izvora, dok ostale sudjeluju u različitim drugim aktivnostima. Nacionalni program povezuje i koordinira rad sudionika iz različitih institucija i područja, koji rade prema zajedničkim planovima i smjernicama radi ostvarenja dogovorenih ciljeva. Time je osigurano najučinkovitije korištenje postojećih ljudskih, organizacijskih i financijskih kapaciteta. Ministarstvo poljoprivrede sa svim uključenim institucijama sklapa Ugovor o financiranju i sudjelovanju u radu Nacionalne banke biljnih gena, te godišnje dodatke Ugovoru. Ministarstvo poljoprivrede imenuje Povjerenstvo za biljne genetske izvore koje koordinira sve aktivnosti iz Nacionalnog programa.
U okviru Nacionalnog programa djeluju sljedeće RS:
1.Industrijsko bilje
2.Krmno bilje
3.Ljekovito i aromatično bilje
4.Povrće
5.Vinova loza
6.Voće – s podskupinama Kontinentalno voće i Mediteransko voće
7.Žitarice i kukuruz
8.Dokumentacijsko-informacijski sustav
U aktivnostima Nacionalnog programa sudjeluju sljedeći sudionici:
Redni broj
Sudionik
Radne skupine
FAO kod
1.
Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja, d.d.
RS Žitarice i kukuruz
HRV015
2.
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
RS Industrijsko bilje
RS Voće - podskupina Kontinentalno voće
RS Žitarice i kukuruz
RS Povrće
RS Vinova loza
RS Ljekovito i aromatično bilje
HRV045
3.
HAPIH - Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo,
Osijek
RS Dokumentacijsko-informacijski sustav
RS Industrijsko bilje
RS Krmno bilje
RS Žitarice i kukuruz
HRV053
4.
HAPIH – Centar za voćarstvo i povrćarstvo, Zagreb
RS Voće - podskupina Kontinentalno voće
RS Voće - podskupina Mediteransko voće
RS Dokumentacijsko – informacijski sustav
HRV054
5.
Institut za jadranske kulture i melioraciju
krša, Split
RS Voće - podskupina Mediteransko voće
RS Vinova loza
RS Ljekovito i aromatično bilje
RS Povrće
RS Dokumentacijsko-informacijski sustav
HRV048
6.
Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč
RS Vinova loza
RS Povrće
RS Ljekovito i aromatično bilje
RS Voće - podskupina Kontinentalno voće
RS Voće- podskupina Mediteransko voće
RS Dokumentacijsko-informacijski sustav
HRV050
7.
Poljoprivredni institut Osijek
RS Krmno bilje
RS Žitarice i kukuruz
RS Voće – podskupina Kontinentalno voće
HRV021
8.
Sveučilište u
Dubrovniku, Zavod za mediteranske kulture
RS Voće - podskupina Mediteransko voće
HRV049
9.
Sveučilište u Splitu
RS Voće - podskupina Mediteransko voće
HRV061
10.
Sveučilište u
Zagrebu,
Agronomski fakultet
RS Industrijsko bilje
RS Krmno bilje
RS Ljekovito i aromatično bilje
RSVinova loza
RS Žitarice i kukuruz
RS Povrće
RS Voće - podskupina Kontinentalno voće
RS Voće- podskupina Mediteransko voće
RS Dokumentacijsko-informacijski sustav
HRV041
11.
Visoko gospodarsko učilište u Križevcima
RS Industrijsko bilje
RS Povrće
HRV044
12.
Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača
RS Industrijsko bilje
RS Krmno bilje
RS Povrće
RS Ljekovito i aromatično bilje
RS Žitarice i kukuruz
-
13.
Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život
RS Vinova loza
RS Voće - podskupina Kontinentalno voće
RS Voće- podskupina Mediteransko voće
-
14
Udruga Biovrt – u skladu s prirodom
RS Povrće
-
15
Udruga Zelena mreža aktivističkih grupa
RS Povrće
-
Nacionalni program donosi se za razdoblje 2021. – 2027. godine. i u njega su unijete promjene koje odražavaju do sada postignute rezultate te promjene koje su se u protekle četiri godine dogodile na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Po prvi puta u aktivnosti Nacionalnog programa kao sudionici se uključuju i udruge koje su svojim radom vezane i za očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora. Nacionalni program bit će osnova za nastavak i unaprjeđivanje aktivnosti u narednom razdoblju. Na temelju njega bit će usvojeni godišnji planovi aktivnosti s definiranim obvezama i iznosima financiranja aktivnosti za svaku programsku godinu. Osim financiranja iz državnog proračuna izravno s pozicije očuvanja biljnih genetskih izvora, nastojat će se i da financiranje aktivnosti iz drugih izvora (potpore ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, znanstveni projekti i slično) bude usklađeno s ciljevima Nacionalnog programa.
1
Komentiraj
2.4. Praćenje provedbe Nacionalnog programa
Kako bi se osigurala učinkovitost Nacionalnog programa, potrebno je praćenje njegove provedbe.
Ministarstvo poljoprivrede je po završetku svakog programskog razdoblja Nacionalnog programa dužno o njegovoj provedbi izvijestiti Vladu Republike Hrvatske. Izvještaj uključuje analizu ostvarenja zacrtanih planova i njihovu usklađenost s ciljevima Nacionalnog programa, kao i napredak u odnosu na stanje na početku faze.
Ministarstvo poljoprivrede je 20. ožujka 2018. godine rješenjem osnovalo Povjerenstvo za nadzor i kontrolu provedbe Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za kontrolu). Detaljna provjera stanja na terenu, u pojedinim institucijama uključenim u aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora, provodi se svake godine od strane Povjerenstva za kontrolu te o tome izvješćuje Povjerenstvo za biljne genetske izvore te podnosi godišnje izvješće ministru nadležnom za poljoprivredu.
Na međunarodnoj razini, Republika Hrvatska dužna je FAO Komisiji za genetske izvore za hranu i poljoprivredu (u daljnjem tekstu: FAO Komisija) podnositui izvješće o provedbi Drugog GPA. Budući da je Nacionalni program usklađen s Drugim GPA, ovaj izvještaj predstavlja dodatni alat za praćenje provedbe Nacionalnog programa. Izvještavanje o provedbi Drugog GPA u potpunosti je integrirano s pripremom Trećeg izvještaja o stanju svjetskih biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu, čije usvajanje je predviđeno za 2023. godinu. Trenutno je tijeku prikupljanje podataka na nacionalnim razinama za Treći izvještaj o stanju svjetskih biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu.
0
Komentiraj
3. POLITIČKI I ZAKONODAVNI OKVIR NACIONALNOG PROGRAMA
0
Komentiraj
3.1. Međunarodna razina
U Nacionalnom programu su definirani nacionalni prioriteti Republike Hrvatske, uz puno uvažavanje smjernica dogovorenih na međunarodnoj razini i uz prihvaćanje obveza koje proizlaze iz članstava u međunarodnim organizacijama.
Ključni dokument koji na globalnoj razini određuje cjelokupni održivi razvoj i očuvanje svih genetskih izvora, pa tako i biljnih, jest Konvencija o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD; u daljnjem tekstu: Konvencija). Konvencija ima tri glavna cilja: očuvanje biološke raznolikosti, održiva uporaba njezinih komponenti te pravedna raspodjela dobiti koja proizlazi iz uporabe genetskih izvora. Svi ostali međunarodni instrumenti vezani uz očuvanje genetskih izvora razvijeni su u skladu s Konvencijom. Prema Konvenciji svaka država ima suvereno pravo na biljne genetske izvore na svom području, kao i dužnost očuvanja i održive uporabe tih izvora.
U svrhu provedbe trećeg cilja Konvencije (pravedna raspodjela dobiti) donijet je međunarodni pravno obvezujući ugovor Protokol iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti (u daljnjem tekstu: Protokol iz Nagoye), koji je stupio na snagu 12. listopada 2014. godine. Provedba Protokola na razini Europske unije dijelom je regulirana Uredbom (EU) br. 511/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji te Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1866 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EU) br. 511/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu registra zbirki, praćenja usklađenosti korisnika i najboljih praksi. Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji na snazi je od 15.02.2019.
Vodeću ulogu u međunarodnoj suradnji po pitanju genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (biljnih, životinjskih, šumskih, akvatičnih te genetskih izvora mikroorganizama i beskralježnjaka) ima FAO Komisija za genetske izvore za hranu i poljoprivredu (Commission on Genetic Resources for Food and Agriculture). FAO Komisija prati stanje svjetskih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu te savjetuje i usmjerava države članice u nastojanju za njihovim očuvanjem. FAO Komisija periodično objavljuje izvještaje o stanju svjetskih biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Prvi kompletni izvještaj predstavljen je 1996., drugi 2009., a treći je planiran za 2023. godinu. Na temelju Drugog izvještaja Vijeće FAO-a je 2011. godine usvojilo Drugi globalni plan akcije za biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu (Second Global Plan of Action for Plant Genetic Resources for Food and Agriculture). Ovaj dokument navodi popis prioritetnih aktivnosti u očuvanju biljnih genetskih izvora te je vodič za izgradnju nacionalnih programa država članica FAO Komisije. Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj utemeljen je na načelima Drugog GPA i prati njegove prioritetne aktivnosti.
Kako bi se omogućilo praćenje provedbe Drugog GPA, FAO Komisija je usvojila set indikatora prema kojima države članice imaju obvezu izvješćivati. Izvješćivanje o provedbi Drugog GPA u potpunosti je integrirano s pripremom Trećeg izvještaja o stanju svjetskih biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu, čije usvajanje je predviđeno za 2023. godinu.
U okviru svog informacijskog sustava WIEWS (World Information and Early Warning System on
Plant Genetic Resources for Food and Agriculture), FAO svim institucijama uključenim u aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora dodjeljuje jedinstvene kodove. Ovi kodovi se koriste za označavanje institucija u okviru EURISCO deskriptora (uključujući i bazu CPGRD), za izvješćivanje o provedbi Drugog GPA i slično. FAO kodovi korišteni su i za označavanje institucija u ovom dokumentu.
FAO Komisija je 2013. godine usvojila dokument Standardi za banke biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (Genebank Standards for Plant Genetic Resources for Food and Agriculture). Dokument donosi međunarodne standarde za održavanje primki u obliku sjemena i u poljskim- kolekcijama, standarde očuvanja in vitro te standarde očuvanja pomoću krioprezervacije. Ovi standardi nisu obvezujući, ali predstavljaju smjernice koje bankama gena omogućuju da očuvaju bioraznolikost na sigurniji, učinkovitiji i ekonomičniji način. Također, primjena navedenih standarda bit će od značaja prilikom apliciranja banaka gena za financiranje iz različitih fondova.
U okviru FAO-a donijet je i najvažniji međunarodni ugovor na području biljnih genetskih izvora - Međunarodni ugovor o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (The International Treaty on Plant Genetic Resources for Food and Agriculture). To je međunarodni ugovor u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti, koji uspostavlja globalni pravno obvezujući okvir za održivo očuvanje biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Međunarodni ugovor je stupio na snagu 29. lipnja 2004. godine.
Jedan od najvažnijih elemenata Međunarodnog ugovora je Multilateralni sustav pristupa i podjele dobiti (u daljnjem tekstu: MLS). MLS obuhvaća biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu s popisa u Dodatku I. Međunarodnog ugovora (najznačajniji usjevi za hranu i krmne kulture), a koji su pod upravom i kontrolom ugovornih stranaka i u javnoj domeni, kao i informacije o tim genetskim izvorima. Putem MLS-a sve ugovorne stranke imaju pristup tim izvorima, kao i mogućnost poštene i pravične podjele dobiti koja proizlazi iz njihovog korištenja.
Potpisivanjem Ugovora svaka ugovorna stranka se obvezuje da će svoje genetske izvore navedene u Dodatku I. učiniti dostupnima svim ostalim strankama, kroz Multilateralni sustav. Stranke će poduzeti i odgovarajuće mjere kako bi potaknule fizičke i pravne osobe unutar svoje nadležnosti koje posjeduju biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu navedene u Dodatku I. da uključe te biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu u Multilateralni sustav. Uvjeti razmjene genetskih izvora iz Multilateralnog sustava definirani su Standardnim sporazumom o transferu materijala (Standard Material Transfer Agreement, u daljnjem tekstu: SMTA) koji se potpisuje prilikom svake razmjene.
Na europskoj regionalnoj razini suradnja u području očuvanja biljnih genetskih izvora odvija se kroz Europski kooperativni program za biljne genetske izvore (European Cooperative Programme for Plant Genetic Resources, ECPGR). Program je pokrenut 1980. godine s ciljem da nacionalni, subregionalni i regionalni programi u Europi racionalnije i učinkovitije očuvaju ex situ i in situ biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu te povećaju njihovo korištenje. Program djeluje kroz Radne skupine za pojedine biljne vrste ili opće teme vezane za biljne genetske izvore kroz petogodišnja programska razdoblja, trenutno je u tijeku Faza X (2019-2023.).
U okviru ECPGR-a je 2009. godine pokrenut Integrirani sustav europske banke gena (A European Genebank Integrated System, AEGIS). Cilj mu je stvaranje Europske kolekcije, odnosno virtualne europske banke gena koja će se održavati prema dogovorenim standardima kvalitete i iz koje će primke biti slobodno dostupne u skladu s odredbama Međunarodnog ugovora. Europske primke održavaju pridruženi AEGIS članovi u ime zemlje članice ECPGR-a.
Putovnički podaci o primkama koje se čuvaju u ex situ kolekcijama u cijeloj Europi dostupni su kroz bazu EURISCO. EURISCO je baziran na mreži Nacionalnih inventarizacija, a za unos podataka u bazu EURISCO odgovorne su Nacionalne kontakt osobe. EURISCO je javno dostupan na Internetu od rujna 2003. godine (http://eurisco.ipk-gatersleben.de), a od 2016. godine podržava i unos podataka o opisu i procjeni svojstava.
Na razini Europske unije usklađivanje aktivnosti država članica u području očuvanja biljnih genetskih izvora i donošenje zajedničkih stajališta prema globalnim organizacijama (FAO Komisija, Međunarodni ugovor) provodi se kroz Radnu skupinu za biljne genetske izvore pri Europskoj komisiji (DG SANTE i DG AGRI) te pri Vijeću EU.
0
Komentiraj
3.2. Nacionalna razina
Očuvanje biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. U širem smislu, zaštita biološke raznolikosti definirana je Zakonom o zaštiti prirode te dokumentom Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje 2017 – 2025., koja je temeljni dokument zaštite prirode te određuje dugoročne ciljeve i smjernice očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, kao i načine njezina provođenja, u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem Republike Hrvatske.
Implementacija članka 9. Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu, koji se odnosi na prava poljoprivrednika, u nacionalnom zakonodavstvu je provedena donošenjem propisa o upisu čuvanih sorti na Sortnu listu Republike Hrvatske i njihovom stavljanju na tržište (Pravilnik o upisu sorti u Sortnu listu i Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena čuvanih sorti te izuzećem malih poljoprivrednika od plaćanja naknade za korištenje požetog materijala zaštićene sorte (Pravilnik o uvjetima za korištenje požetog materijala zaštićene sorte na vlastitom poljoprivrednom imanju i kriterijima za utvrđivanje malih poljoprivrednih proizvođača,).
Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja propisano je osnivanje Povjerenstva za biljne genetske izvore te da se očuvanje biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske provodi kroz sustav banaka biljnih gena poljoprivrednog bilja. Zakon također propisuje da je današnja Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: HAPIH – CSR) dužna u kolekciju banke gena pohraniti uzorke sorti obrisanih sa Sortne liste Republike Hrvatske, kao i dokumentaciju o tim sortama.
Za potrebe provođenja Nacionalnog programa Povjerenstvo za biljne genetske izvore donosi Godišnji program aktivnosti. Godišnjim programom aktivnosti Povjerenstvo utvrđuje plan i program rada u tekućoj godini i raspodjelu financijskih sredstava te predlaže ministru donošenje odluke s planom raspodjele financijskih sredstava radi provođenja godišnjeg programa aktivnosti. Godišnji program aktivnosti donosi se nakon usvajanja državnog proračuna Republike Hrvatske. Povjerenstvo koordinira rad svih subjekata uključenih u Nacionalnu banku biljnih gena.
Povjerenstvo je također odgovorno za sudjelovanje Republike Hrvatske u radu relevantnih međunarodnih organizacija.
Republika Hrvatska potvrdila je sve važne međunarodne instrumente iz područja očuvanja biljnih genetskih izvora:
-Konvencija (1996. godine, Zakon o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti, “Narodne novine”, Međunarodni ugovori, br. 6/96)
-Međunarodni ugovor (2009. godine, Zakon o potvrđivanju Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu, “Narodne novine”, Međunarodni ugovori, br. 1/09)
-Protokol iz Nagoye (2015. godine, Zakon o potvrđivanju Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti, “Narodne novine”, Međunarodni ugovori, br. 5/15).
0
Komentiraj
4. AKTIVNOSTI NACIONALNOG PROGRAMA
0
Komentiraj
4.1. In situ očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja (crop wild relatives- CWR) i divljeg jestivog bilja (wild food plants- WFP)
Genetski izvori divljih srodnika kultiviranog bilja povezani su s mnogim socio-ekonomski važnim usjevima koji se uzgajaju u regiji (hrana, stočna hrana, pića, aditivi za hranu, ulje, ljekovite, ukrasne i šumske kulture) i sadrže širok bazen genetske raznolikosti koji je vrijedan za poboljšanje kultiviranog bilja. Njihova uloga u pružanju usluga ekosustava i potpori budućoj sigurnosti hrane sada se cijeni, iako je njihovo aktivno očuvanje, posebno in situ, uglavnom slabo istraženo.
Divlji srodnici kultiviranog bilja su sve važniji izvor za održavanje prehrambene sigurnosti i održive poljoprivrede zbog njihove unutarnje širine raznolikosti koja nije pripitomljena, kao i zbog zaštite značajnih ekonomskih i okolišnih dobitaka ostvarenih u europskoj proizvodnji hrane za ljude i hranu za životinje. Međutim, genetska raznolikost divljih srodnika kultiviranog bilja je pod ugrozom i prijeti joj izumiranje uslijed fragmentacije i uništavanja staništa, konkurencije stranih / invazivnih vrsta, širenja globalizirane poljoprivrede i klimatskih promjena. Važnost divljih srodnika naglašena je i u Drugom GPA, pri čemu je razrađen niz ciljeva i mjera za njihovo očuvanje.
Aktivnosti vezane za očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja pokrenute su u većem broju zemalja Europske unije te se nalaze u različitim fazama. Smjernice za očuvanje divljih srodnika u Europi definirane su u dokumentu ECPGR Koncept za in situ očuvanje divljih srodnika u Europi (ECPGR Concept for in situ conservation of crop wild relatives in Europe; ECPGR 2015.). Smjernice za očuvanje na nacionalnoj razini dao je i FAO u dokumentu Očuvanje divljih srodnika na nacionalnoj razini (National Level Conservation of Crop Wild Relatives; FAO 2015.).
4.1.1. Aktivnosti radnih skupina u in situ očuvanju
4.1.1.1. Radna skupina Krmno bilje
U planu je izrada prostorne baze podataka in situ očuvanja biljnih genetskih izvora za Radnu skupinu Krmno bilje (u daljnjem tekstu: RS Krmno bilje) koja će sadržavati podatke o vrsti, brojnosti / pokrovnosti, lokaciji (koordinate), načinu održavanja / korištenja, zaštićenost područja (N2k, parkovi prirode, nacionalni parkovi) i sl.. S obzirom na to da nemamo tradicionalne kultivare (eng. landraces) baza bi pokrivala lokalne populacije (uz provjeru genetskog onečišćenja) i divlje srodnike udomaćenih svojti (eng. CWR - Crop Wild Relatives). Ta srodnost može biti bliža i dalja te bi se daljnjim istraživanjem i inventarizacijom svojti procijenio stupanj srodnosti. Istraživačke ekspedicije bi bile temelj za prikupljanje primki krmnih vrsta, pronalaženje lokacija od interesa koje bi bile opisane i prostorno obrađene sa zemlje, zraka i svemira.
Zbog važnosti i ugroženosti divljih srodnika potrebno je:
-analizirati stanje divljih srodnika krmnog bilja na području Republike Hrvarske– brojnost, rasprostranjenost te područja najveće zastupljenosti;
-analizirati zastupljenost divljih srodnika krmnog bilja u zaštićenim područjima (nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati), pri čemu je moguće planove zaštite ovih područja proširiti i na očuvanje divljih srodnika in situ;
-sastaviti prioritetnu listu divljih srodnika krmnog bilja u svrhu njihovog očuvanja zbog svojstava koje posjeduju;
-odrediti područja koja su od posebnog interesa zbog velikog broja divljih srodnika krmnog bilja s prioritetne liste;
-razviti akcijski plan zaštite divljih srodnika;
-definirati pristup biljnim genetskim izvorima za hranu i poljoprivredu koji se nalaze u in situ uvjetima, uz uvažavanje Zakona o zaštiti prirode;
-kada je to opravdano, uključiti primke divljih srodnika u ex situ kolekcije.
U planu je provođenje i in situ očuvanja vrste Medicago falcata u prirodnom staništu koja je zbog intenzivne poljoprivrede i klimatskih promjena ugrožena i od posebnog je interesa u RS Krmno bilje.
4.1.1.2. Radna skupina Ljekovito i aromatično bilje
Radna skupina Ljekovito i aromatično bilje (u daljnjem tekstu:RS Ljekovito i aromatično bilje) se gotovo isključivo bavi autohtonim samoniklim populacijama (divljim srodnicima) ljekovitog i aromatičnog bilja tako da će u okviru ove aktivnosti nastaviti s inventarizacijom i prikupljanjem, kao i opisom i procjenom svojstava primki većeg broja ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta.
Inventarizacija samoniklih populacija ljekovitog i aromatičnog bilja uključivat će ekozemljopisni pregled i analizu prostorne rasprostranjenosti odabranih biljnih vrsta uz provedbu modeliranja ekoloških niša (Ecological Niche Modelling; ENM) na temelju podataka o rasprostranenju kao i bioklimatskih parametara u svrhu procjene pogodnosti staništa za određenu vrstu i uspostave modela rasprostranjenosti vrsta (u Republici Hrvatskoj). Time će se odrediti ona područja na kojima je određena vrsta najugroženija odnosno bi to mogla postati imajući u vidu klimatske promjene u sljedećih 50 do 70 godina. Navedena će se područja usporediti s kartom zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj kao i podacima o ugroženosti pojedinih staništa te da ti preporuke za akcijski plan zaštite divljih srodnika kultiviranog bilja.
Planirana je provedba etnobotaničkih istraživanja u svrhu utvrđivanja poznavanja ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta i njihove upotrebe u ishrani i liječenju od strane lokalnih ljudskih zajednica kao dijela nematerijalne baštine, te identifikacije specifičnih populacija (odnosno staništa) određene biljne vrste za koje se smatra da imaju neka posebno važna ili izražena svojstva. Tijekom etnobotaničkih istraživanja posebna će se pažnja posvetiti podizanju svijesti o važnosti samoniklih ljekovitih i aromatičnih biljnih vrata.
4.1.1.3. Radna skupina Povrće
Područje Republike Hrvatske obiluje samoniklim vrstama povrća koje se tradicionalno koriste u prehrani lokalnog stanovništva i domaćih životinja. Klimatske promjene, posebno nedostatak vode i povišene temperature utječu na promjene staništa prirodnih vrsta te potencijalno ugrožavaju njihov opstanak i odražavaju se negativno na bioraznolikost. Smanjenjem bioraznolikosti smanjuje se i razina genetičke raznolikosti osobito kod izoliranih populacija kao što su npr. one koje obitavaju na našim Jadranskim otocima. Stoga je važno očuvati genetski materijal osobito izoliranih populacija prikupljanjem i pohranom sjemena u slučajevima kad je to dozvoljeno, a koje onda može poslužiti i za reintrodukciju u okoliš te kao izvor genetičkog materijala za daljnje oplemenjivačke programe.
Istraživanja sustavne i ciljane upotrebe divljih srodnika i samoniklih vrsta u programima oplemenjivanja povrća visoko su zastupljena na svjetskoj znanstvenoj sceni kao mjera prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama. Naime, zbog svoje prilagodbe različitim staništima te činjenice da nisu prošli proces domestifikacije divlji srodnici i samonikle vrste povrća nose različite povoljna genetska svojstva kao što su otpornost na abiotički i biotički stres kojima se mogu poboljšati postojeći kultivari, što dovodi do boljeg prinosa i stabilnosti proizvodnje.
Trenutno ne raspolažemo ažuriranim podacima o prisutnosti i brojnosti divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća na području Republike Hrvatske te je stoga teško uspostaviti plan održanja i/ili po potrebi upravljanja ugroženim područjima. Tijekom slijedećeg razdoblja trebalo bi istražiti i utvrdit najugroženija staništa i vrste odabranih divljih srodnika i/ili samoniklih vrsta povrća, a od kojih nekima prijeti izumiranje. S obzirom na veliko bogatstvo divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća na teritoriju Republike Hrvatske tijekom razdoblja definiranog ovim programom Radna skupin povrće (u daljnjem tekstu: RS Povrće) će se fokusirati samo na odabrane prioritetne vrste.
Za naredno razdoblje u okviru ove aktivnosti planirani su slijedeći poslovi:
-inventarizacija divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća od značaja za pojedina područja Republike Hrvatske s naglaskom na vrste: Brassica incana, Portulaca oleracea L., Diplotaxis spp., Allium commutatum L., Allium ursinum L., Urtica dioica L., Chenopodium album L., Amaranthus, Crithmum maritimum L. i sl.;
-opis i procjena morfoloških i bioloških svojstava divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća temeljem dostupnih deskriptora te razvoj deskriptora za vrste za koje oni ne postoje;
-analiza odabranih prikupljenih primki na agronomskoj, genetičkoj i biokemijskoj razini s ciljem utvrđivanja njihove uporabne vrijednosti (u pred-selekcijskim i oplemenjivačkim programima, za hranu, poljoprivredu, farmaciju, itd.);
-regeneracija prikupljenog reprodukcijskog materijala te uključivanje primki u CPGRD bazu
-procjena ugroženosti odabranih divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća te plan aktivnosti za in-situ zaštitu.
4.1.1.4. Radna skupina Vinova loza
Vinova ili euroazijska loza (Vitis vinifera L.) uključuje dvije podvrste: divlju (Vitis vinifera L. subsp. sylvestris Hegi Gmelin) i kultiviranu lozu (Vitis vinifera L. subsp. vinifera). Obje podvrste su diploidne (2n = 38), seksualno kompatibilne te preferiraju stranooplodnju. Divlja loza je dvodomna i smatra se da je predak kultivirane vinove loze, a ima izuzetnu važnost za očuvanje bioraznolikosti vinove loze. Iako nema nikakvu gospodarsku važnost, postoji velika mogućnost da još uvijek sadrži faktore adaptibilnosti i druge korisne gene koji bi se mogli iskoristiti u modernom oplemenjivanju.
Nužnost očuvanja genetskih izvora vrste V. vinifera subsp. sylvestris prepoznata je kao visoki prioritet u mnogim europskim zemljama pa tako i u Republici Hrvatskoj. Kroz nekoliko nacionalnih i regionalnih projekata te međunarodnog ECPGR projekta InWiGrape uloženi su značajni napori u pronalasku i očuvanju prirodnih populacija vinjage u Republici Hrvatskoj. Pronađeno je nekoliko lokaliteta s prirodnim populacijama te se provode istraživanja s ciljem detaljnog utvrđivanja njihovih genetskih i morfoloških karakteristika.
Mjere očuvanja vinjage uključuju njeno očuvanje na prirodnim staništima (in situ), kao i pohranu u kolekcijama banke gena (ex situ). Očuvanje na prirodnim staništima ovisno je o dugoročnoj politici očuvanja ukupne bioraznolikosti i ekosistema i zahtijeva angažiranost cijelog sustava koji brine o prirodi i ekosustavu. Nasuprot tome, očuvanje u kolekciji banke gena u dobrom dijelu se može osloniti na standardno znanje i proceduru očuvanja genotipova kultivirane loze koje postoji u sklopu postojećih ex situ kolekcija u okviru Nacionalnog programa.
Dosadašnja istraživanja su pokazala da divlja loza sadrži mnoga korisna svojstva. Neke populacije pokazale su tolerantnost na salinitet tla i tolerantnost na izrazito sušne uvjete, a neke su očitovale tolerantnost na povišen sadržaj vapna u tlu. Također, vinjaga sadrži i neke gene otporne na gljivične bolesti (pepelnicu), a važan aspekt oplemenjivanja vinove loze uključuje boju kožice bobica i antocijane (tvari boje). Nedavno istraživanje populacije divlje loze pokazalo je da neke primke divlje loze ne sadrže acilirane antocijane, što je rijetkost kod kultiviranih sorti, iako nije kompletno odsutan. Sve ovo može biti jako korisno za oplemenjivanje vinove loze.
Vezano za ovu aktivnost planirani su slijedeći poslovi:
-morfološka i genetska identifikacija populacija divlje loze u Republici Hrvatskoj (ampelografski deskriptori, molekularno – genetička identifikacija pomoću SSR i SNP markera te genotipizacija kloroplastne (cp) varijacije genoma);
-razmnožavanje jedinki divlje loze u Nacionalnu kolekciju;
-karakterizacija korisnih svojstava kod divlje loze putem fenotipskih i genotipskih karakteristika;
-prikupljanje geoprostornih podataka povezanih s izvornim populacijama divlje loze.
4.1.1.5. Radna skupina Voće
Za razliku od kultiviranih voćnih vrsta, za koje su u kolekcijama već pohranjeni najvažniji genotipovi, samonikle i nedovoljno korištene voćne vrste još nisu sustavno inventarizirane niti prikupljanje za uključivanje u ex situ kolekcije. Zbog ograničenih ljudskih i organizacijskih kapaciteta, u dosadašnjem razdoblju je naglasak u radu bio na očuvanju ugroženih kultiviranih vrsta. U narednom razdoblju se planira intenziviranje aktivnosti i na očuvanju samoniklih i nedovoljno korištenih voćnih vrsta s popisa prioritetnih vrsta te divljih srodnika voćnih vrsta, a sve u cilju boljeg poznavanja i obuhvaćanja što je moguće veće raznolikosti i mogućnostima njihove održive uporabe na području Republike Hrvatske
Inventarizacija i prikupljanje samoniklih voćnih vrsta i divljih srodnika voćnih vrsta će se provesti na cijelom području Republike Hrvatske. Na terenu će se obaviti bilježenje morfoloških i bioloških svojstava te u laboratorijima vrednovanje pomoloških, fizikalnih i kemijskih svojstava. Temeljem opisanih svojstava izdvojiti će se samonikle voćne vrste i divlji srodnici voćnih vrstakoje su posebno značajne za očuvanje zbog svojstava koje posjeduju. Isti će se umnožiti te uključiti u ex situ kolekcije.
Nastojat će se provesti očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja u in situ uvjetima, te korištenje biljnih genetskih izvora izravno, u on farm uvjetima, kao i neizravno, upotrebom u oplemenjivanju i istraživanju.
Planira se analizirati zastupljenost divljih srodnika kultiviranog bilja u zaštićenim područjima (nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati), te razvoj mogućnosti njihovog očuvanja in situ. Temeljem dobivenih podataka odrediti će se područja koja su od posebnog interesa zbog velikog broja divljih srodnika i samoniklih voćnih vrsta s prioritetne liste te razviti akcijski plan zaštite divljih srodnika kuliviranog bilja te održive uporabe samoniklih voćnih vrsta. Također, potrebno je definirati pristup biljnim genetskim izvorima za hranu i poljoprivredu koji se nalaze u in situ uvjetima, uz uvažavanje Zakona o zaštiti prirode.
Provesti će se istraživanja rasprostranjenosti voćnih vrsta u prirodnim populacijama koje se koriste kao podloge u rasadničarskoj proizvodnji
4.1.1.6. Radna skupina Žitarice i kukuruz
Divlji srodnici žitarica su izvor velike varijabilnosti te su često nositelji važnih gena odgovornih za otpornost na biotske i abiotske stresove kao i gena za poboljšanu nutritivnu vrijednost zrna. Za razliku od kultiviranih vrsta žitarica, koje su u velikom broju zastupljeni u Nacionalnoj kolekciji, njihovi divlji srodnici još nisu sustavno inventarizirani niti prikupljani radi uključivanja u ex situ kolekcije.
U cilju utvrđivanja rasprostranjenosti primki divljih srodnika žitarica u Republici Hrvatskoj i poduzimanja mjera za njihovog in situ očuvanja izvršit će se:
-inventarizacija divljih srodnika žitarica na području Republike Hrvatske – brojnost, rasprostranjenost, te područja najveće zastupljenosti;
-pretraživanje baza podataka inozemnih gen banaka radi pronalaženja primki divljih srodnika hrvatskoga podrijetla te prikupljanje njihovih uzoraka radi pohrane
-uključivanje primki divljih srodnika žitarica prikupljenih na terenu (in situ) i u inozemnim gen bankama u ex situ kolekcije;
-karakterizacija divljih srodnika žitarica na morfološkoj, molekularnoj, biokemijskoj i agronomskoj razini s ciljem utvrđivanja njihove genetske raznolikosti i uporabne vrijednosti za hranu i poljoprivredu;
-sastavljanje prioritetnih lista divljih srodnika žitarica – vrste divljih srodnika, koje su posebno značajne za očuvanje zbog svojstava koje posjeduju.
0
Komentiraj
4.2. On-farm očuvanje i upravljanje
On farm upravljanje predstavlja poseban oblik in situ očuvanja biljnih genetskih izvora na razini poljoprivrednog gospodarstva. On farm upravljanje u znatnoj mjeri nadopunjuje i pomaže mjere ex situ očuvanja. Primke u ex situ kolekcijama čuvaju se u obliku u kakvom su sakupljene te nemaju mogućnost daljnjeg prilagođavanja promjenama okolišnih uvjeta, dok se u on farm uvjetima takve prilagodbe kontinuirano događaju. Stoga on farm upravljanje ima važnu ulogu u očuvanju i povećanju genetske raznolikosti koja se može koristiti za stvaranje novih sorti, prilagođenih za uzgoj u promijenjenim uvjetima okoliša.
Budući da zapostavljene vrste i stare sorte u pravilu imaju manje prinose i komercijalno su manje isplative, potrebno je razviti mjere za poticanje njihovog uzgoja, koje do sada nisu bile uključene u Nacionalni program.
Autothone sorte i druge heterogene sorte ili populacije dragocjeni su genetski izvori koji se održavaju i dinamično razvijaju na poljoprivrednom gospodarstvu, često s vremenom prilagođeni određenom okruženju i / ili pružajući određene agronomske ili kulturne vrijednosti za poljoprivrednike i lokalne zajednice.
Očuvanje i upravljanje autohtonim sortama i ostalim heterogenim populacijama on farm omogućuje u različitim razmjerima, jednu ili više sljedećih prednosti:
- očuvanje i razvoj raznolikosti usjeva koji se održavaju najmanje 25 godina i s tim povezane tradicije,
- očuvanje i razvoj raznolikosti koja nije obuhvaćena formalnom sektoru,
- komplementarni pristup očuvanja povezan s ex situ kolekcijama,
- očuvanje kao kulturnog nasljeđa,
- ublažavanje genetske erozije,
- evolucija usjeva i prilagodba promjenjivim uvjetima na polju,
- diverzifikacija poljoprivrede i posljedično povećan izbor potrošača, blagodati ekosustava i usluga.
Domaćim populacijama i dalje prijeti širenje industrijske poljoprivrede nestankom malih poljoprivrednih gospodarstava koje uzgajaju domaće populacija u različitim poljoprivrednim sustavima i njihova zamjena modernism sortama koje se uzgajaju na velikim površinama pod intenzivnim i uniformnim poljoprivrednim sustavima.
Očuvanje i on farm upravljanje uključuje niz različitih dionika (tj. poljoprivrednici, vrtlari amateri, mreže poljoprivrednika / vrtlara, različiti distributeri sjemena, komercijalne sjemenske tvrtke, oplemenjivači, trgovci na malo, kratki lanci opskrbe, lokalne zajednice i udruge, istraživači, javne vlasti i Europska unija) koji su aktivni i na nacionalnoj i podnacionalnoj razini, a ponekad djeluju integrirano.
4.2.1. Aktivnosti radnih skupina u on farm očuvanju i upravljanju
4.2.1.1. Radna skupina Industrijsko bilje
Lokalne populacije, genetski heterogene i adaptirane na specifične lokalne uvjete bogat su izvor gena za poboljšanje kvalitete, tolerantnost na sušu, visoke temperature, otpornost na bolesti i dr. Iako na lokalnim tržištima postoji potreba za tradicionalnim sortama zbog njihovog specifičnog ukusa i kvalitete, broj lokalnih sorti naglo se smanjuje, što rezultira smanjenjem baze genetskih varijacija koje pridonose sigurnosti proizvodnje hrane. Jedna primka krumpira (IND00075) se održava on farm, na području gdje je prikupljena (Lipice).
U okviru ove aktivnosti planiraju se sljedeći poslovi:
-obaviti inventarizaciju autohtonih sorti ili populacija vrsta iz skupine industrijskog bilja na gospodarstvu u on farm uvjetima, odnosno na području u kojem se vrsta održala u specifičnim agroekološkim uvjetima;
-pružiti znanstvenu i stručnu pomoć farmerima u sklopu aktivnosti vezanim za očuvanje i održivo upravljanje biljnim genetskim izvorima, prvenstveno krumpira na području Like, ali i drugih vrsta iz skupine industrijsko bilje;
-pružiti edukaciju iz područja očuvanja biljnih genetskih izvora industrijskih kultura udrugama i zainteresiranim farmerima;
-provođenje istraživanja kroz poljske pokuse s autohtonim sortama uljane buče, maka i krumpira, a vezanih za tehnologiju proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima;
-provođenje laboratorijskih istraživanja s autohtonim sortama industrijskog bilja koja su usko vezana za reakciju biljke na stresne uvjete sredine (poput suše, pH tla, zaslanjenost tala uslijed mineralne gnojidbe, onečišćenost tla i sl.);
-promocija lokalnih populacija i njihove upotrebe u proizvodnji i oplemenjivanju.
4.2.1.2. Radna skupina Krmno bilje
Prioritetno je uvođenje in situ / on farm očuvanje divljih vrsta i srodnika na lokacijama koje su bogate genetskim izvorima krmnog bilja. Divlji srodnici kultiviranih vrsta krmnog bilja će se kroz in situ / on farm upravljanje čuvati i dalje razvijati kroz poljoprivrednu ili stočarsku proizvodnju. On farm upravljanje ima važnu ulogu u prilagodbi novim klimatskim uvjetima, u očuvanju i povećanju genetske raznolikosti krmnih vrsta koje se mogu koristiti za uvođenje novih vrsta u poljoprivrednu proizvodnju ili stvaranje novih sorti prilagođenih za uzgoj u promijenjenim uvjetima okoliša. Uvođenjem on farm upravljanja u cilju in situ očuvanja pod utjecajem prirodne selekcije dobiti će se veća saznanja o prilagodbi pojedinih biljnih vrsta krmnog bilja klimatskim prilikama kroz godine.
U okviru ove aktivnosti planiraju se sljedeći poslovi:
-provesti inventarizaciju on farm genetskih izvora krmnog bilja na oraničnim i pašnjačkim površinama s prioritetom na samonikle divlje srodnike koji se koriste u ishrani stoke,
-razviti strategiju on farm održavanja krmnog bilja u izvorišnim staništima lokalnih populacija ili divljih srodnika u prirodnim staništima,
-održavanje i povećanje raznolikosti korištenjem kombinacija on farm / ex situ očuvanja s ciljem smanjenja gubitka genetske raznolikosti i ostvarenja novih rekombinacija koje su prilagođene lokalnim uvjetima i načinu gospodarenja,
-edukacija lokalnog stanovništva o važnostima i načinu zaštite lokalnih kultivara / populacija s naglasnom na stručnu pomoć u on farm očuvanju.
4.2.1.3. Radna skupina Ljekovito i aromatično bilje
U Republici Hrvatskoj postoji višestoljetna tradicija prikupljanja, uzgoja i upotrebe ljekovitog i aromatičnog bilja. No, prikupljanje ima negativan utjecaj na očuvanje bioraznolikosti. Mnoge biljne vrste su u opasnosti od genetske erozije zbog prekomjernog iskorištavanja kojim se ugrožava i stabilnost ekosustava u cjelini. Poticanje čuvanja biljnih genetskih izvora ljekovitog i aromatičnog bilja u on farm uvjetima uz mogućnost komercijalizacije proizvoda najbolji je način za sprječavanje genetske erozije.
Stoga će se provesti inventarizacija genetskih izvora ljekovitog i aromatičnog bilja koji se čuvaju on farm u različitim regijama Republike Hrvatske. Navedene će primke biti uključene u nacionalnu kolekciju s ciljem analize njihovih svojstava na na morfološkoj, genetskoj i biokemijskoj razini. Pritom će se naročita pažnja posvetiti tradicijskim kultivarima lavandina (Lavandula x intermedia Eemeric ex Loisel.), prvenstveno na otoku Hvaru i Visu. Bit će provedena genetska analiza primki lavandina iz različitih nasada u svrhu analize genetske raznolikosti i utvrđivanja dominantnih genotipova.
Podrška zainteresiranim poljoprivrednicima i hobistima za uspostavu on farm očuvanja ciljanih tradicijskih kultivara ljekovitog i aromatičnog bilja će uključivati organizaciju radionica i savjetovanje svih zainteresiranih.
4.2.1.4. Radna skupina Povrće
U proizvodnji povrća, u nekoliko zadnjih desetljeća, se znatno smanjila genetska raznolikost kultivara osobito u komercijalnoj poljoprivrednoj proizvodnji jer su, pod pritiskom tržišta i velikih sjemenarskih kuća, gotovo u potpunosti istisnuti lokalni tradicijski kultivari i ekotipovi. Komercijalni kultivari sjemenskih kuća uglavnom su visoko-prinosni, no trebaju gotovo idealne uvjete uzgoja uz veliki utrošak vode te mineralnih gnojiva i pesticida. Ovo predstavlja veliki pritisak za okoliš u smislu izravnog onečišćenja, ali i neizravnog jer takva proizvodnja ima veliki CO2 otisak. Stoga, se posljednjih godina polako revitaliziraju lokalni kultivari i ekotipovi povrća prilagođeni određenom podneblju. Tijekom prethodnog programskog razdoblja RS Povrće je intenzivno radila na prikupljanju te procjenjivanju agronomskih svojstava tradicijskih kultivara i ekotipova nekih važnijih vrsta povrća (npr. češnjak) s ciljem revitalizacije njihove proizvodnje na OPG-ovima, a što je najbolji način za njihovo on farm očuvanje i upravljanje.
Slijedom navedenog u okviru ove aktivnosti u narednom razdoblju provodite će se sljedeće aktivnosti:
-inventarizacija on farm genetskih izvora povrća za hranu i poljoprivredu s ciljem popunjavanja i razvoja postojećih kolekcija. Osobita pozornost će se posvetiti tradicijskim kultivarima najznačajnijih vrsta povrća (kupusnjače, lukovi, mahunarke, plodovito i lisnato povrće, itd.),
-opis i procjena morfoloških i bioloških svojstava tradicijskih kultivara i ekotipova primki povrća prema dogovorenim deskriptorima,
-analiza odabranih prikupljenih primki na agronomskoj, genetičkoj i biokemijskoj razini s ciljem utvrđivanja njihove vrijednosti u proizvodnji,
-regeneracija prikupljenog reprodukcijskog materijala te uključivanje primki u CPGRD bazu;
-izrada prijedloga za upis odabranih tradicijskih kultivara i ekotipova povrća na listu čuvanih sorti s ciljem proširenja njihove proizvodnje te posredno on-farm očuvanja,
-uspostavljanje sustava on farm očuvanja genetskih izvora povrća za hranu i poljoprivredu,
-edukacija zainteresiranih za proizvodnju sjemena i sadnog materijala te metodama on farm očuvanja tradicijskih kultivara i ekotipova povrća.
4.2.1.5. Radna skupina Vinova loza
Cilj je zaštititi pojedine genotipove u većem broju trsova radi potpunije evaluacije, koja eventualno uključuje i vinifikaciju u komercijalno značajnim količinama. Naime, neke rijetke sorte su lokalno interesantne za širi uzgoj te je potrebna brža i potpunija evaluacija njihovih proizvodnih karakteristika. Također, iz istog razloga ove se populacije mogu umatičiti nakon stručne intervencije (negativna masovna selekcija), čime bi se riješio problem dostupnosti kvalitetnog sadnog materijala predmetnih sorata.
U okviru ove aktivnost planiraju se sljedeći poslovi:
-organizacija on farm očuvanja nekih genotipova (rijetke sorte) te uzgoj većeg broja trsova radi potpunije evaluacije i eventualne propagacije,
-organizacija podizanja matičnjaka od selekcioniranog materijala (materijal ozdravljen od virusa ili najbolji genotipovi slobodni od virusa nakon provedene pozitivne masovne selekcije) kod odabranih komercijalnih proizvođača grožđa.
4.2.1.6. Radna skupina Voće
Putem komercijalizacije tradicionalnih sorti i nedovoljno korištenih vrsta može se bitno doprinijeti njihovom održivom korištenju i očuvanju kroz proizvodnju (on farm). Komercijalizacijom ovakvih sorti i vrsta doprinosi se i raznolikosti proizvoda na tržištu, bilo da se radi o plodovima ili od njih nastalim prerađevinama kao i o korištenju državne potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.
U cilju očuvanja tradicionalnih sorti na kontinentalnom i mediteranskom dijelu Republike Hrvatske provesti će se inventarizacija, dokumentiranje, fenotipizacija, genotipizacija i vrednovanje prethodno ne identificiranih poznatih lokalnih kultivara, novih potencijalnih primki voćnih vrsta, prioritetnih kultiviranih i samoniklih voćnih vrsta i njihovih divljih srodnika koji se nalaze najčešće u privatnom vlasništvu (on farm).
Kako bi se očuvala genetska raznolikost, osim samih autohtonih sorti, potrebno je očuvati i njihovu unutarsortnu varijabilnost. Naime, kod starih autohtonih sorti, kod kojih nije provođena selekcija, a u uzgoju se nalaze stoljećima, postoji značajna unutarsortna varijabilnost. To su akumulirane mutacije, a one pozitivne predstavljaju jedinu mogućnost unapređenja genetske osnove tih sorti za trenutne zahtjeve proizvodnje. Važno je spomenuti da one predstavljaju važan, možda u ovom trenutku i jedini izvor genetske varijabilnosti koji omogućuje prilagodbu takvih sorti na klimatske promjene u budućnosti.
U narednom razdoblju planira se revitalizacija tradicionalnih sorti voćnih vrsta te umatičenje interesantnih genotipova i samoniklih voćnih vrsta kao preduvjeta za proizvodnju sadnog materijala i širenja u uzgoju na lokalnom području, a sve u cilju očuvanja bioraznolikosti te širom ponudom na tržištu.
U planu su istraživanja o mogućnostima uzgoja u različitim tehnologijama uzgoja, a to će pridonijeti novim spoznajama o mogućnostima njihovog uvođenja u intenzivnu proizvodnju.
Planira se promocija lokalnih kultivara i poticanje njihove upotrebe u proizvodnji i oplemenjivanju, razvoj i promocija proizvoda dobivenih od lokalnih kultivara i samoniklih voćnih vrsta te edukaciju lokalnog stanovništa o važnostima i načinu zaštite lokalnih kultivara on farm.
Evaluacija divljih srodnika kultiviranog bilja koji bi se koristili za proizvodnju generativnih podloga te istraživanje utjecaja podloge na biološka i agronomska svojstva plemke. Ispitivanje mogućnosti in vitro reprodukcije autohtonih primki.
4.2.1.7. Radna skupina Žitarice i kukuruz
Lokalne populacije žitarica, kukuruza i heljde genetski adaptirane na specifične lokalne uvjete predstavljaju bogat genetski izvor za poboljšanu kvalitetu kao i za otpornost na biotske i abiotske stresove. U ex situ uvjetima u nacionalnoj kolekciji radne skupine Žitarice i kukuruz čuva se veći broj primki lokalnih populacija kukuruza strnih žitarica i heljde. On-farm očuvanje lokalnih populacija može u znatnoj mjeri nadopuniti mjere ex situ očuvanja, budući da one predstavljaju dinamični sustav, koji je izložen kontinuiranim genetskim promjenama pod utjecajem prirodne i umjetne selekcije.
U narednom periodu u planu je provođenje inventarizacije i daljnjeg prikupljanja lokalnih populacija žitarica, kukuruza i heljde, koje se čuvaju on-farm na području Republike Hrvatske. Novoprikupljene primke će biti uključene u nacionalnu kolekciju. Analizom svojstava lokalnih populacija na morfološkoj, biokemijskoj i molekularnoj razini dobit će se uvid u njihovu genetsku strukturu i raznolikost, dok će se kroz ocjenu agronomskih svojstava i svojstava kvalitete zrna ocijeniti njihov upotrebna vrijednost.
U cilju poticanja on-farm očuvanja planira se informirati javnost o mogućem korištenju primki žitarica, kukuruza i heljde kao i njihovih divljih srodnika kao funkcionalne hrane te njihovoj nutritivnoj vrijednosti. Za potrebe distribucije sjemena farmerima zainteresiranim za on-farm očuvanje, kontinuirano će se provoditi umnažanje sjemena primki iz nacionalne kolekcije.
Također je predviđeno pružanje podrške zainteresiranim poljoprivrednicima i hobistima za uspostavu on-farm očuvanja ciljanih lokalnih populacija /tradicijskih sorti kroz poticanje njihovog uvođenja u proizvodnju kao i njihove prijave na sortne liste.
0
Komentiraj
4.3. Ex situ očuvanje
4.3.1. Nacionalna banka biljnih gena
Ex situ očuvanje te opis i procjena svojstava primki biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu provode se u okviru Nacionalne banke biljnih gena koja je sastavni dio Nacionalnog programa.
Nacionalna banka biljnih gena je decentralizirana. Čini je veći broj kolekcija koje se čuvaju kod različitih subjekata, u obliku sjemena, sadnog materijala i poljskih kolekcija. Koordinaciju rada svih subjekata uključenih u Nacionalnu banku biljnih gena provodi Povjerenstvo za biljne genetske izvore. Ministarstvo poljoprivrede određuje subjekte za održavanje kolekcija određenih biljnih vrsta ili skupina vrsta koje su u sastavu Nacionalne banke biljnih gena. Određivanje subjekata od strane Ministarstva regulirano je potpisivanjem Sporazuma u kojemu je jasno određeno za koju biljnu vrstu je subjekt odgovoran te koja su mu prava i obveze. Ministarstvo također sklapa sporazume sa subjektima koji za potrebe Nacionalne banke biljnih gena sudjeluju u aktivnostima prikupljanja, umnožavanja ili opisivanja primki. Potpisivanjem Sporazuma subjekti se obvezuju na dugoročno sudjelovanje u radu na očuvanju biljnih genetskih izvora.
Kriteriji koje mora ispunjavati subjekt za održavanje kolekcija su:
-iskustvo i stručnost u radu s određenom biljnom vrstom;
-posjedovanje odgovarajućih kapaciteta;
-aktivno sudjelovanje u radu Radne skupine za dotičnu biljnu vrstu.
Za svaku kolekciju u okviru Nacionalne banke biljnih gena na prijedlog Povjerenstva subjekt imenuje voditelja kolekcije koji je odgovoran za održavanje i regeneraciju, opis i procjenu svojstava te dokumentaciju. Ispunjavanje ovih uvjeta procjenjuje Povjerenstvo za biljne genetske izvore.
Kriteriji za određivanje biljnih vrsta za uvrštavanje u Nacionalnu banku biljnih gena su njihov značaj za prehranu stanovništva, oplemenjivački rad ili njihov značaj kao dijela prirodne i kulturne baštine. Unutar svake prioritetne biljne vrste u Nacionalnu banku biljnih gena uključuju se prvenstveno populacije, autohtone sorte, ekotipovi, sorte povučene sa Sortne liste, divlji srodnici kultiviranog bilja i slično, koje su podrijetlom iz Republike Hrvatske. U pojedinu kolekciju se uključuju samo unikatne primke koje ne postoje u drugim kolekcijama u okviru Nacionalne banke biljnih gena.
Rad na određenoj biljnoj vrsti provodi se kroz odgovarajuću Radnu skupinu. Trenutno u okviru Nacionalnog programa djeluju sljedeće Radne skupine:
1.Industrijsko bilje
2.Krmno bilje
3.Ljekovito i aromatično bilje
4.Povrće
5.Vinova loza
6.Voće – s podskupinama Kontinentalno voće i Mediteransko voće
7.Žitarice i kukuruz
8.Dokumentacijsko-informacijski sustav
Svaka Radna skupina prema svojim specifičnostima, uz odobrenje Povjerenstva za biljne genetske izvore. donosi svoj plan rada te određuje prioritete za očuvanje pojedinih biljnih vrsta ili primki. Planovi rada donose se prema nacionalnim potrebama, a u skladu sa strategijama usvojenim na europskoj razini u okviru ECPGR-a (Europska strategija o biljnim genetskim izvorima) i prema preporukama Drugog GPA. Prema međunarodnim standardima Radne skupine određuju protokole za regeneraciju, opisivanje i procjenu primki te bilježenje podataka o primkama.
U okviru Radne skupine obavlja se prikupljanje primki, te se vode kolekcije za pojedine vrste ili skupine vrsta. Svaka Radna skupina ima voditelja, a uključuje jednu ili više institucija sudionika.
U HAPIH ‒ Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku čuva se sigurnosna, a po potrebi i osnovna kolekcija primki koje se u okviru Nacionalne banke biljnih gena čuvaju u obliku sjemena u aktivnim kolekcijama drugih subjekata. Za sve takve primke voditelji kolekcija dužni su HAPIH - Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo dostaviti uzorke sjemena radi pohrane. Sigurnosne kolekcije primki koje se održavaju u obliku poljskih kolekcija čuvaju se kod različitih subjekata na različitim lokacijama, ovisno o zemljopisnom podrijetlu primki. HAPIH – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo također čuva kolekciju sorti obrisanih sa Sortne liste Republike Hrvatske.
Za sve primke uključene u Nacionalnu banku biljnih gena putovnički podaci su upisani u bazu CPGRD i javno su dostupni. Nacionalna banka biljnih gena trenutno (siječanj 2021. godine) uključuje broj primki kako je prikazano u Tablici1.
Tablica 1. Broj primki upisanih u CPRGD bazu
Radna skupina
Broj primki
Žitarice (CAM)
521
Industrijsko bilje (IND)
95
Povrće (VEG)
310
Krmno bilje ( FOD)
200
Voće (FRU)
431
Vinova loza (VIT)
147
Ljekovito i aromatično bilje (MAP)
2547
UKUPNO:
4521
Do sada su u Nacionalnu banku biljnih gena uključene sve najvažnije institucije koje, s obzirom na tehničku i kadrovsku osposobljenost, mogu adekvatno održavati kolekcije sjemena i/ili poljske kolekcije. U narednom razdoblju se očekuje dodatan rad na razvoju resursa za čuvanje primki aktivnih kolekcija te aktivnosti će biti usmjerene na dopunjavanje postojećih kolekcija i povećanje kvalitete ex situ očuvanja. Pri tome će se što dosljednije primjenjivati Standardi za banke biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (Genebank Standards for Plant Genetic Resources for Food and Agriculture).
Dopunjavanje kolekcija novim vrstama i primkama mora biti plansko, prema prioritetima definiranim u Nacionalnom programu i identificiranim nedostatcima. Ovo se osobito odnosi na prikupljanje na terenu koje mora biti ciljano. U kolekcije se trebaju uključuvati i primke divljih srodnika kultiviranog bilja sukladno međunarodnim smjernicama.
Sve primke uključene u kolekcije moraju biti adekvatno dokumentirane putovničkim podacima upisanim u bazu CPGRD. Također, potrebno je na odgovarajući način dokumentirati rukovanje primkama i kvalitetu čuvanja (pakiranje i obilježavanje vrećica sa sjemenom/stabala; kontrole klijavosti, podaci o količini čuvanog sjemena/stabala i slično). Za primke u obliku sjemena mora biti pohranjena količina sjemena dovoljna za adekvatno očuvanje te za dostavu zainteresiranim institucijama, a kod poljskih kolekcija mora se održavati dovoljan broj zdravih stabala/trsova po primci. Za primke u obliku sjemena mora se redovito provjeravati klijavost pohranjenih uzoraka. Za primke s nedovoljnom količinom i/ili kvalitetom sjemena/stabala potrebno je provoditi regeneraciju.
U dijelu poljskih kolekcija mediteranskog voća postoje dupliranja (nenamjerna) pohranjenih materijala i problemi s identifikacijom primki. Stoga je izuzetno važno pravilno dokumentirati ove kolekcije i razriješiti pitanje dupliranja, prije daljnjih aktivnosti na regeneraciji postojećih materijala i dopunjavanja kolekcija novim primkama.
Kontinuirano treba nastaviti rad na sigurnosnom dupliranju primki u Nacionalnoj banci biljnih te ga u narednom razdoblju treba poboljšati. Pohrana sigurnosnih duplikata može biti u nekoj od kolekcija u okviru Nacionalne banke biljnih gena ili u banci gena u regiji. Za poljske kolekcije sigurnosni primjerci mogu biti zasađeni i u institucijama koje nisu uključene u održavanje aktivnih kolekcija, pod uvjetom da je osigurano adekvatno održavanje nasada.
Nakon što sve najvažnije primke koje se čuvaju u obliku sjemena budu pohranjene u sigurnosnoj kolekciji u Nacionalnoj banci biljnih gena na lokaciji različitoj od one na kojoj se čuva osnovna kolekcija, što je jedan od uvjeta za pohranu sjemena u Globalnoj riznici, prema Ugovoru o depozitu, stvoren je preduvjet za pokretanje postupke za pohranu primki u Globalnu riznicu sjemena na Svalbardu što je jedan od glavnih ciljeva u narednom razdoblju.
U proteklom razdoblju je relativno velik broj primki vrsta s popisa u Dodatku I. Međunarodnog ugovora uključen u MLS. Potrebno je nastaviti s ovakvim trendom, te u narednom razdoblju treba poduzeti aktivnosti za uključivanjem dodatnih primki u AEGIS. U tom smislu, potrebno je raditi i na daljnjoj izgradnji sustava kvalitete u bankama gena, koji je uvjet za sudjelovanje u AEGIS-u.
Za sve primke uključene u MLS i AEGIS, Republika Hrvatska/RH dužna je osigurati dostavu uzoraka zainteresiranim institucijama za potrebe oplemenjivanja, istraživanja i obrazovanja. Sve razmjene materijala moraju biti evidentirane te mora biti potpisan SMTA.
Tehnička opremljenost većine institucija koje čuvaju kolekcije uključene u Nacionalnu banku biljnih gena je na zadovoljavajućoj razini. U narednom razdoblju postojeća oprema se treba redovito održavati te po potrebi obnavljati, dopunjavati i proširivati kapacitete. Pri nabavi opreme treba se voditi računa o tome da se pojedini uređaji mogu koristiti od strane više Radnih skupina uključenih u Nacionalni program. Ovom cilju doprinosi i popis opreme na mrežnoj stranci baze CPGRD. Kod dijela poljskih kolekcija prema procjeni stanja po potrebi će se planirati premještanja i obnavljanja kolekcija.
Detaljan opis aktivnosti ex situ očuvanja pojedinih Radnih skupina prikazan je u poglavlju 4.3.2. Aktivnosti Radnih skupina u ex situ očuvanju.
4.3.2. Aktivnosti Radnih skupina u ex situ očuvanju
4.3.2.1. Radna skupina Industrijsko bilje
RS Industrijsko bilje bavi se prikupljanjem sjemena i održavanjem aktivne kolekcije industrijskog bilja (šećerna repa, uljana repica, konoplja, uljana buča, soja, suncokret, lan, duhan mak i krumpir) te kolekcije sorti obrisanih sa sortne liste Republike Hrvatske u svrhu očuvanja biljnih genetskih izvora i biološke raznolikosti. U prethodnom programskom razdoblju (2017. – 2020.) prikupljano je sjeme domaćih (lokalnih) populacija uljane buče, lana, maka i krumpira. Za ostale vrste industrijskog bilja postoji mala mogućnost pronalaska jer se njihov uzgoj provodi korištenjem certificiranog sjemena suvremenih sorti i hibrida uglavnom iz „uvoza“ (izuzev soje). Sve primke su pohranjene u sigurnosnu kolekciju u HAPIH – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Osijek, u uvjetima dugoročnog čuvanja. Primke krumpira održavaju se u vegetativnom obliku u poljskoj kolekciji na pokušalištu Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prioritetne vrste:
Beta vulgaris L. – šećerna repa
Brassica napus L. subsp. napus – uljana repica
Cannabis sativa L. – konoplja
Cucurbita pepo L. subsp. pepo – uljana buča
Glycine max Merril – soja
Helianthus annuus L. – suncokret
Linum usitatissimum L. – lan
Nicotiana tabacum L. – duhan
Papaver somniferum L. – mak
Solanum tuberosum L. - krumpir
Stanje ex situ očuvanja industrijskog bilja
Trenutačno (siječanj 2021. godine) u kolekciju su uključene sljedeće primke kako je prikazano u Tablici 2.
Tablica 2. Primke RS Industrijsko bilje
Biljna vrsta
Broj primki
Broj sigurnosno dupliranih primki
HRV041
HRV045
HRV053
UKUPNO
HRV041
HRV053
UKUPNO
Beta vulgaris L.
0
0
0
0
0
0
0
Brassica napus L. subsp. napus
0
0
15
15
0
15
15
Cannabis sativa L.
0
0
0
0
0
0
0
Cichorium intybus L.
0
0
1
1
0
1
1
Cucurbita pepo L. subsp. pepo
1
8
0
9
0
8
8
Glycine max Merril
0
0
28
28
0
28
28
Helianthus annuus L.
0
0
0
0
0
0
0
Linum usitatissimum L.
5
0
2
7
0
7
7
Nicotiana tabacum L.
0
0
0
0
0
0
0
Papaver somniferum L.
10
17
0
27
0
21
21
Solanum tuberosum L.
8
0
0
8
8
0
8
Ukupno
24
25
46
95
8
80
88
U razdoblju 2017. - 2020. godine ukupno je prikupljeno sjeme sedam primki uljane buče, 20 primke maka i sedam primki krumpira. Prikupljene populacije uljane buče, maka i krumpira upisane su u bazu podataka biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske (CPGRD).
Prikupljene primke sjemena su očišćene, osušene i za svaku je određena masa 1000 sjemenki i ispitana klijavost. Sve prikupljene primke čuvaju se u aktivnoj kolekciji na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Dio sjemena prikupljenih populacija uljane buče i maka je pohranjen u sigurnosnoj kolekciji u HAPIH - Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Osijek, po metodologiji koja odgovara uzorku.
U istom razdoblju, u Nacionalnu banku biljnih gena uključene su tri sorte uljane repice obrisane sa sortne liste Republike Hrvatske i upisane u CPGRD bazu.
Za sve prikupljene primke uljane buče, lana, maka i krumpira opisana su i dokumentirana morfološka svojstva sukladno UPOV-im deskriptorima (TG/119/4 za uljanu buču; TG 57/7 za lan; TG 166/4 za mak i TG 23/6 za krumpir). Za sve primke izrađena je i fotodokumentacija. Za većinu sorti soje i uljane repice obrisanih sa sortne liste Republike Hrvatske postoje morfološki opisi prema UPOV/CPVO deskriptorima te podaci o agronomskim svojstvima iz ispitivanja sorti prilikom sortnih pokusa za priznavanje.
U 2018. godini napravljena je molekularna analiza osam primki lana i sedam primki maka pomoću AFLP markera te obavljena statistička obrada podataka vezano za karakterizaciju analiziranih primki.
Tijekom 2019. i 2020. godine na tri lokacije (Zagreb, Križevci i Osijek) prema standardu za banke biljnih gena postavljeni su sortni pokusi sa četiri izabrane primke maka (IND00042, IND00043, IND00044 i IND00046) s ciljem istraživanja njihovih proizvodnih svojstava za eventualno izravno korištenje u proizvodnji. Međutim, zbog vremenskih neprilika (suša, pokorica) na nekim lokacijama pokus nije uspio.
U okviru umnažanja/regeneracije, u razdoblju 2017. – 2020. godine na pokušalištu Agronomskog fakulteta ukupno je zasijano i umnoženo tri populacije uljane buče, sedam populacija lana, 14 populacija maka i sedam populacija krumpira. Na pokušalištu Agrobiotehničkog fakulteta u Tenji obavljeno je umnažanje dvije populacije uljane buče. Obzirom da je uljana buča stranooplodna kultura, da ne bi došlo do stranooplodnje na svakoj lokaciji u jednoj godini obavljena je regeneracija samo jedne primke. Prilikom umnažanja proveden je morfološki opis svih primki.
U 2018. godini na pokušalištu Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zasnovana je poljska kolekcija starih populacija krumpira, koja se svake godine proširuje novo prikupljenim populacijama. Trenutno je u kolekciji zastupljeno osam primki krumpira.
Plan aktivnosti za razdoblje 2021. – 2027.
Jedan od glavnih ciljeva očuvanja biljnih genetskih izvora je dostupnost genetske raznovrsnosti za njihovu sadašnju i buduću upotrebu. Najveću prijetnju proizvodnji hrane predstavljaju klimatske promjene, ekološke katastrofe, nestanak malih proizvođača hrane i razne štetočinje. Prikupljanje, očuvanje i upotreba različitih populacija i/ili starih sorti biljnih vrsta jedan je od najvažnijih načina za poboljšanje bioraznolikosti koja će u konačnici utjecati na proizvodnju zdrave hrane.
U okviru ove aktivnosti radna skupina Industrijsko bilje planira:
-nastaviti prikupljanje i očuvanje sjemena domaćih populacija uljane buče, maka i krumpira, ali i drugih industrijskih kultura na cijelom području Republike Hrvatske;
-nastaviti opis morfoloških svojstava, umnažanje/regeneraciju i procjenu agronomskih i bioloških svojstava novoprikupljenih primki te upis u CPGRD bazu;
-nastaviti praćenje stanja pohranjenih primki u sigurnosnoj kolekciji (pratiti klijavost), te prema potrebi obaviti regeneraciju i umnažanje ugroženih primki;
-provesti molekularnu analizu još negenotipiziranih primki (molekularnim markerima na bazi DNA);
-provesti sustavne poljske pokuse s izabranim primkama za procjenu agronomskih svojstava na temelju kojih će biti odabrane interesantne primke za eventualno korištenje u proizvodnji;
-nastaviti održavanje krumpira u vegetativnom obliku u poljskoj kolekciji na pokušalištu Zavoda za specijalnu proizvodnju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čiji je glavni cilj doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti krumpira, ali i obnovi onih „izgubljenih” za buduće generacije.
Krumpir je zbog vegetativnog načina razmnožavanja kultura s visokom incidencijom zaraženosti s više različitih virusa (najmanje sedam ili više u našem području). Sjemenski krumpir se mora proizvoditi iz provjereno zdravih matičnih biljaka koje nisu zaražene virusima.
U svrhu uvrštavanja nekih starih sorti krumpira na listu čuvanih sorti potrebno je imati od virusa oslobođene i provjerene biljke koje bi bile početni materijal za vegetativno in vitro i/ili in vivo razmnožavanje u svrhu proizvodnje certificiranog sjemena. Namjera nam je zato osloboditi od virusa i razmnožiti dvije interesantne i ekonomski zanimljive stare sorte krumpira.
Za oslobađanje od virusa bit će primijenjene metode u kulturi biljnog tkiva: (1) metoda kulture meristema, (2) terapija kultiviranja pupova na antivirusnom sredstvu u hranidbenom mediju 3) elektroterapija + kultura meristema.
Cilj je ovim načinima proizvesti potencijalno ozdravljene biljke krumpira, a potom provjeriti odsutnost/prisutnost virusa u njima Elisa testom i/ili Real-time PCR metodom.
Dokazano ozdravljene biljke bit će umnožene mikropropagacijom do određenog broja klonova, a zatim će iz njih in vitro tehnikama biti proizvedeni i mikrogomolji. Zdravi mikrogomolji služit će za daljnju vegetativnu (in vivo u mrežarniku) propagaciju starih sorti.
Na ovaj način bi osigurali jačanje i poboljšanje lokalnog sjemenarskog sustava s naglaskom na tradicijske (čuvane) sorte.
4.3.2.2. Radna skupina Krmno bilje
RS Krmno bilje osnovana je 2004. godine s ciljem prikupljanja, očuvanja, opisa i procjene svojstava (fenotipizacija i genotipizacija) te regeneracije i umnažanje krmnih biljnih vrsta (trave, sitnozrne i krupnozrne krmne mahunarke). Kolekcija krmnog bilja čuva se ex situ (bazna i aktivna kolekcija) na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Zavodu za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku i na Poljoprivrednom institutu u Osijeku na Odjelu za oplemenjivanje i genetiku krmnog bilja. Sigurna (safe) kolekcija čuva se u HAPIH- Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku.
Prioritetne vrste:
Krmne leguminoze:
Medicago sativa L. – lucerna
Medicago falcata L. – žuta lucerna
Medicagox varia Martyn –hibridna lucerna
Trifolium pratense L. – crvena djetelina
Trifolium repens L. – bijela djetelina
Trifolium incarnatum L.- inkarnatka
Lotus corniculatus L. – smiljkita roškasta
Onobrychis viciifolia L. – esperzeta
Pisum sativum L. – grašak
Vicia sativa L. – obična grahorica
Vicia vilosa L.- dlakava grahorica
i druge vrste za koje se u planiranom razdoblju utvrdi da su ugrožene.
Krmne trave:
Agrostis spp. – rosulje
Arrhenatherum elatius (L.) P. Beauv. ex J. Presl & C. Presl – francuski ljulj
Bromus spp. – stoklase
Dactylis glomerata L. – klupčasta oštica
Festuca rubra L. – vlasulja nacrvena
Festuca arundinacea Schreb. – vlasulja trstikasta
Festuca pratensis Huds. – vlasulja livadna
Phleum pratense L. – mačji repak
Lolium perenne L. – engleski ljulj
Lolium multiflorum Lam. – talijanski ljulj
Stanje ex situ očuvanja krmnog bilja
Stanje broja primki krmnog bilja pohranjenih u Nacionalnu banku biljnih gena prikazano je u Tablici 3.
Tablica 3. Primke RS Krmno bilje
Broj primki
Biljna vrsta
HRV021
HRV041
HRV053
Ukupno
Arrhenatherum elatius (L.) P. Beauv. ex J. Presl & C. Presl
11
11
Beta vulgaris L.
3
3
Brassica napus L. subsp. napus
1
1
Brassicanapus L. subsp. rapifera Metzg.
2
2
Brassicaoleracea L.
1
1
Cicerarietinum L.
4
4
Dactylisglomerata L.
26
26
Daucuscarota L.
1
1
Festucaarundinacea Schreb.
10
1
11
Festucapratensis Huds.
2
2
Festucarubra L.
1
1
Lathyrussativus L.
4
4
Loliummultiflorum Lam.
4
4
Loliumperenne L.
1
1
Lotuscorniculatus L.
3
1
4
Lupinusalbus L.
2
2
Medicago falcata L.
3
3
Medicagox varia Martyn
1
1
Medicagosativa L.
10
7
17
Phalariscanariensis L.
1
1
Phaseolusvulgaris L.
2
2
Phleumpratense L.
2
2
Pisumsativum L.
4
10
14
Raphanussativus L.
1
1
Trifoliumpratense L.
59
3
62
Trifoliumrepens L.
3
1
4
Trisetumflavescens (L.) P. Beauv.
10
10
Viciafaba L.
2
2
Vignaradiata (L.) R. Wilczek
1
1
Vignaunguiculata (L.) Walp.
2
2
Ukupno
19
147
34
200
U razdoblju od 2017. do 2020. provedene su sljedeće aktivnosti:
-prikupljeno je ukupno 25 primki krmnog bilja (četiri bijele djeteline, pet crvene djeteline, tri smiljkite roškaste, dvije žute lucerne, dvije hibridne lucerne, dvije lucerne, dvije grahorice, dva graška, jedna vignja, jedan slanutak i jedna sikirica;
-ispitana je klijavost 52 primki krmnih trava i djetelina (48 primki krmnih leguminoza i četiri primke trava), od čega na 42 primke je provedena redovna provjera klijavosti, a na deset primki je provjerena klijavost nakon prikupljanja i čišćenja sjemena, a prije njihovog pakiranja i skladištenja;
-izvršen je morfološki opis 11 primki lucerne, pet primki graška, dvije primke vignje, četiri primke sikirice, tri primke slanutka, te su na po dvije primke graha i boba te su na primkama napravljene analize nutritivnih vrijednosti (sadržaj organske tvari, suhe tvari, ukupnih bjelančevina, masti, vlakana, pepela i ugljikohidrata) i sadržaj vlakana (NDF, ADF i lignin);
-izvedena je izolacija DNA molekula iz biljaka primki bijele djeteline (tri primke), smiljkite roškaste (tri primke) i klupčaste oštrice (26 primki) uzgojenih u komorama rasta;
-regenerirane su četiri primke krmnog graška i 10 primki lucerne, te je uspostavljen sustav za umnažanje / regeneraciju primki trava;
-uspostavljen je i sustav dugotrajnog čuvanja sjemena u rashladnoj komori na Poljoprivrednom institutu Osijek u kojoj se čuva sjeme primki krmnih leguminoza prikupljenih u okviru Radne skupine;
-nabavljen je dron u svrhu uspostave sustava prikupljanja prostornih podataka o strukturi florističkog sastava staništa i kartiranje terena;
-nabavljena je oprema za čišćenje i separtaciju sjemena, binokularna lupa s kamerama za detaljno opisivanje i fotodokumentaciju sjemena, komora rasta bilja za ispitivanje klijavosti sjemena i uzgoj presadnica u svrhu umnažanja sjemena;
-uspostavljen je sustav oprašivanja krmnih trava pomoću vjetra s osiguranom izolacijom u vrijeme cvatnje.
Plan aktivnosti za razdoblje 2021. ‒ 2027.
Glavne aktivnosti, vezano uz ex situ očuvanje genetskih resursa krmnog bilja, dalje će se provoditi na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu i na Poljoprivrednom institutu u Osijeku. Krmne trave i sitnozrne leguminoze će se regenerirati / umnažati i čuvati na Agronomskom fakultetu Zagreb, dok će se regeneracija i čuvanje sitnozrnih i krupnozrnih krmnih leguminoza odvijati na Poljoprivrednom institutu Osijek. U okviru prikupljačkih ekspedicija nastavit će se s prikupljanjem primki krmnog bilja.Novo prikupljene i postojeće primke krmnog bilja čuvat će se u ex situ kolekcijama u osnovnoj i sigurnosnoj (eng. safe) kolekciji. Postojeće i novo prikupljene primke, za koje bude osigurana dovoljna količina sjemena, bit će uključene u MLS. Provodit će se preliminarno ocjenjivanje i opisivanje te preliminarno umnažanje prikupljenih primki u obje institucije.
U okviru prikupljačkih ekspedicija nastavit će se s prikupljanjem primki krmnog bilja naročito u regijama u kojima dosad nije bilo sustavnog prikupljanja kao i u onima koja su se na temelju dosadašnjih saznanja pokazala zanimljivima. Novo prikupljene i postojeće primke krmnog bilja čuvat će se u ex situ kolekcijama u osnovnoj i sigurnosnoj (eng. safe) kolekciji. Planira se nabava znanstvene opreme kojom će se provesti opis primki na genetskoj i epigenetskoj razini s ciljem utvrđivanja genetske i epigenetske varijabilnosti i radi provjere materijala, na genetskoj razini, prije upisivanja u CPGRD bazu u svrhu izbjegavanja pohranjivanja duplikata.
U planu je daljnje unapređenje ex situ očuvanja, prvenstveno kod vrsta koje zahtijevaju prostornu izolaciju i oprašivače te uvođenje vegetativnog održavanja putem klonova za pojedine vrste koje su problematične za umnažanje putem sjemena. Planira se standardiziranje protokola za fenotipizaciju i genotipizaciju na vrstama koje su najbrojnije u kolekciji RS Krmno bilje i nadogradnja CPGRD baze Krmno bilje. Nadogradnja CPGRD baze biti će napravljena u suradnji s RS Dokumentacijska - informacijska. Prilikom umnažanja i/ili prikupljanja primki krmnog bilja odabrat će se reprezentativni primjerci koji će se herbarizirati i pohraniti u herbarijskoj zbirci ZAGR koja se nalazi na Zavodu za botaniku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Herbarizirani uzorci će se unijeti u bazu podataka i digitalizirati, te će biti dostupni preko Virtual herbarium ZAGR http://herbarium.agr.hr/. Virtualna baza bit će dostupna putem interneta široj javnosti, a koristit će se i u identifikaciji vrsta krmnog bilja.
U razdoblju od 2021. do 2027. godine posebna pozornost bit će posvećena gospodarskom vrednovanju najznačajnijih primki krmnog bilja i to kroz njihovo procjenjivanje u različitim okolišnim uvjetima. U planu je uspostava sustava procjena gospodarskog potencijala primki krmnog bilja s obzirom na različite okolišne i uzgojne uvjete, i u skladu s klimatskim promjenama. Taj će sustav predstavljati važan doprinos unapređenju održive proizvodnje u ruralnim područjima. Planira se uspostava mreže pokušališta za ciljano ispitivanje utjecaja okolinskog stresa (biotskog i abiotskog) na najznačajnije primke rodova Medicago, Trifolium, Lotus, Vicia, Pisum i dr., te najznačajnijih primki trava iz porodice Poaceae, koje se prikupljaju u okviru RS Krmno bilje. Multilokacijskim pokusima bi se procijenili rizici opstanka divljih srodnika i lokalnih populacija koje su glavni izvor alelnog bogatstva te bi se procijenile rizici ugroženosti pojedinih vrsta. Induciranjem biotskog i abiotskog stresa u kontroliranim uvjetima i mjerenjem antioksidativnog stresa preko bioaktivnih komponenti, odabrale bi se vrijedne primke koje su nosioci poželjnih gena potrebnih za daljnje održavanje agrobiocenoza ekstenzivnih usjeva i prirodnih staništa koja se koriste za proizvodnju.
Obzirom na više desetljetni trend porasta koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi, planira se započeti izrada procedure i testiranje divljih srodnika udomaćenih svojti krmnog bilja u simuliranom okolišu povećane koncentracije ugljičnog dioksida s ciljem izdvajanja onih taksona, varijeteta ili populacija koji bi mogli u budućnosti omogućiti učinkovitiju proizvodnju krmnog bilja.
4.3.2.3. Radna skupina Ljekovito i aromatično bilje
RS Ljekovito i aromatično bilje osnovana je 2006. godine s ciljem prikupljanja, očuvanja, opisa i procjene svojstava, te regeneracije ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. Primke ljekovitog i aromatičnog bilja se čuvaju u uvjetima ex situ na Zavodu za sjemenarstvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta kao i u poljskim kolekcijama na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, te Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč.
Prioritetne vrste:
Althaea officinalis L. - ljekoviti bijeli sljez
Asparagusacutifolius L. – oštolistna šparoga
Foeniculumvulgare Mill. – komorač
Gentianalutea L. – žuta sirištara
Helichrysumitalicum (Roth) G. Don – sredozemno smilje
Hypericumperforatum L. – rupičasta pljuskavica
Lavandula sp.– lavanda
Levisticum officinale W. D. J. Koch - ljekoviti ljupčac
Stanje ex situ očuvanja ljekovitog i aromatičnog bilja
Broj primki ljekovitog i aromatičnog bilja pohranjenih u Nacionalnu banku biljnih gena prikazano je u Tablici 4.
Tablica 4. Primke RS Ljekovito i aromatično bilje
Biljna vrsta
Broj primki HRV 041
Tanacetumcinerariifolium (Trevir.) Sch. Bip.
143
Hypericumperforatum L.
123
Ocimumbasilicum L.
119
Salviaofficinalis L.
119
Asparagusacutifolius L.
69
Helichrysumitalicum (Roth) G. Don
63
Origanumvulgare L.
53
Mentha ssp.
40
Althaeaofficinalis L.
36
Cichoriumintybus L.
35
Salviasclarea L.
34
Achilleamillefolium L.
33
Angelicaarchangelica L.
31
Foeniculumvulgare Mill.
31
Centauriumerythraea Rafn
30
Ostalih 220 vrsta
1588
Ukupno
2547
Provedeno je niz prikupljačkih ekspedicija većinom na području Istre i sjevernog Jadrana, srednje i južne Dalmacije i otoka, te istočne Hrvatske (Osijek i okolica). Prikupljeno je sjeme različitih samoniklih populacija ili tradicijskih kultivara 22 biljnih vrsta [bosiljak (Ociumumbasilicum L.), dalmatinski buhač (Tanacetumcinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.), gospina trava (Hypericumperforatum L.), kopar (Anethumgraveolens L.), primorski vrisak (Saturejamontana L.). loptasti vrisak (Saturejacuneifolia Ten.)., ljekovita kadulja (Salviaofficinalis L.), ljekoviti ljupčac (Levisticumofficinale W. D. J. Koch), ljekoviti matičnjak (Melissaofficinalis L.), mirta (Myrtuscommunis L.), muškatna kadulja (Salviasclarea L), obični komorač (Foeniculumvulgare Mill.), obični mravinac (Origanumvulgare L.), oštrolisna šparoga (Asparagusacutifolius L.), primorski vrisak (Saturejamontana L.,), ruta (Ruta graveolens L.), sjetveni pastinak (Pastinacasativa L.), stolisnika (Achilleamillefolium L.) i obične borovice (Juniperuscommunis L.)žuti srčanik (Gentianalutea L.),livadna kadulja (Salviapratensis L.), pustenasta divizma (Verbascumphlomoides L.)], te reznice tradicijskih kultivara lavandina (Lavandula x intermedia Emeric ex Loisel). U Hrvatsku bazu podataka o biljnim genetskim izvorima su upisane 192 nove primke.
Uspostavljeni su novi nasadi i nastavljeno je redovito održavanje poljske kolekcije Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu koja se sastoji od kolekcijskog nasada ljekovite kadulje (Salviaofficinalis L.), uškaste kadulje (Salvia x auriculata Mill.), sredozemnog smilja (Helichrysumitalicum /Roth/ G. Don), dalmatinskog buhača (Tanacetumcinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.) i lavandina (Lavandula x intermedia Emeric ex Loisel), te poljske kolekcije oštrolisne šparoge (Asparagusacutifolius L.) i običnog komorača (Foeniculumvulgare Mill.) na Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč. Nasadi se održavaju u skladu s optimalnom agrotehničkom praksom, a sve su primke jasno označene. Nabavljena je i instalirana nova rashladna oprema za hladnu komoru na Zavodu za sjemenarstvo Agronomskomg fakulteta u kojoj se čuva sjeme primki ljekovitog i aromatičnog bilja prikupljenih u okviru Radne skupine.
Na temelju sekvenci EST (ExpressedSequenceTags) konstruirano je i sintetizirano 40 mikrosatelitnih početnica za bosiljak (Ocimumbasilicum L.) koje su testirane na šest primki bosiljka koje pripadaju različitim morfotipovima. Opis i procjena svojstava na molekularnoj razini 85 primki iz kolekcije bosiljka provedena je pomoću osamnaest odabranih mikrosatelitnih početnica. Proveden je opis i procjena svojstava primki sredozemnog smilja (Helichrysumitalicum /Roth/ G. Don) na molekularnoj razini pomoću biljega AFLP. Analizirano je 18 primki (25 jedinki po populaciji) pomoću četiri kombinacije AFLP. Na temelju liste deskriptora ECPGR proveden je opis primki oštrolisne šparoge (Asparagusacutifolius L.) običnog komorača (Foeniculumvulgare Mill.) na morfološkoj razini.
U svrhu uvrštavanja primki u sigurnosnu kolekciju regenerirano je 17 primki bosiljka (Ocimumbasilicum L.) i četiri primke dalmatinskog buhača (Tanacetumcinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.). Preliminarno umnažanje je provedeno na 29 primki oštrolisne šparoge (Asparagusacutifolius L.) i osam primki običnog komorača (Foeniculumvulgare Mill.) u svrhu uvrštavanja u poljsku (aktivnu) kolekciju.
Plan aktivnosti za razdoblje 2021. ‒ 2027.
Nastavit će se s održavanjem Kolekcije ljekovitog i aromatičnog bilja na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet kao i poljskih kolekcija na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu i Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč.
Nastavit će se s organiziranjem prikupljačkih ekspedicija u svrhu dopune kolekcije populacijama ljekovitog i aromatičnog bilja naročito u regijama u kojima dosad nije bilo sustavnog prikupljanja kao i u onima koja su se na temelju dosadašnjih analiza pokazala zanimljivima.
U razdoblju od 2021. do 2027. godine naročita će se pažnja posvetiti opisu i procjeni svojstava već prikupljenih primki. Nabavkom suvremene znanstvene opreme (naročito u okviru Podmjere 10.2 kao i Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja) bit će omogućena daljnja procjena svojstava primki na biokemijskoj (sastav eteričnog ulja, sastav piretrina i dr.) kao i genetskoj razini (uključivanje tehnika sekvenciranja sljedeće generacije; Next-generation Sequencing; NGS).
Na temelju rezultata analiza biokemijske i genetske raznolikosti, te populacijske strukture kao i rezultata modeliranja ekoloških niša (Ecological Niche Modelling; ENM) identificirat će se područja na kojima je genetska raznolikost određene vrste iznadprosječna, ona u kojima populacije određene vrste pokazuju visoku učestalost rijetkih alela kao i ona u kojima se nalaze populacije karakterističnih morfotipova kao i kemotipova.
Uspostavit će se banka DNA ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta u kojoj će se čuvati izolirana DNA jedinki koje su dosad bile korištene u genetskim istraživanjima primki primki Kolekcije ljekovitog i aromatičnog bilja. U svrhu lakše inventarizacije provest će se barkodiranje svih uzoraka koji će se tako povezati s MAP brojevima primki u kolekciji sjemena. Time će se omogućiti dugoročno uskladištenje DNA uzoraka i daljnje analize genoma navedenih vrsta imajući u vidu brz razvitak novih tehnika sekvenciranja.
4.3.2.4. Radna skupina Povrće
RS Povrće osnovana je s ciljem inventarizacije, prikupljanja, opisa i procjene svojstava, očuvanja te regeneracije lokalnih populacija i ekotipova te udomaćenih sorti povrća na području Republike Hrvatske. U radu RS sudjeluju gore navedene institucije koje su ravnomjerno raspoređene diljem Republike Hrvatske te provode prikupljanja ne terenu koji im prirodno gravitira. Tijekom prethodnog razdoblja prikupljen je te opisan veliki broj primki najvažnijih vrsta povrća koje se uzgajaju dijeljem Republike Hrvatske. U razdoblju od 2017. do 2020. godine slijedom aktivnosti institucija uključenih u RS povrće upisano je 250 primki različitih vrsta povrća u CPGRD bazu. Tijekom tog razdoblja ukupno je regenerirano je 69 uzoraka sjemena povrćarskih vrsta upisanih u CPRGD bazu. Nadalje, uspostavljene su kolekcije češnjaka, ljutike i luka kozjaka koje se vegetativno održavaju ponovnom sadnjom svake godine.
Prioritetne vrste:
Allium cepa L., luk
Allium cepa L. Aggregatum group, luk kozajak
Allium x cornutum, ljutika
Allium x proliferum, stogodišnji luk
Allium sativum L., češnjak
Allium ampeloprasum L., krupnoglavi češnjak
Allium ampeloprasum L. ssp. porrum, poriluk
Brassica oleracea L., kupus
Brassica oleracea var. acephala, raštika
Lycopersicon esculentum Mill., rajčica
Capsicum annuum L., paprika
Cucumis sativus L., krastavac
Cucumis melo L., dinja
Citrullus lanatus (Thumb.) Matsum et Nakai, lubenica
Cucurbita pepo L., tkiva
Lactuca sativa L., salata
Cynara scolymus L., artičoka
Daucus carota L., mrkva
Petroselinum crispum, L, peršin
Apium graveolens L., celer
Pisum sativum L. ssp. sativum, grašak
Phaseolus vulgaris L. ssp. vulgaris, grah
Phaseolus coccineus L., mnogocvjetni grah
Vicia faba L., bob
Cicer arietinum L., slanutak
Lens culinaris Medicus, leća
Lathyrus sativus L. sjekirica
Spinacia oleracea L., špinat
Beta vulgaris L. spp. vulgaris, blitva
Beta vulgaris var. conditia Alef, cikla
Rheum undulatum Pall., rabarbara
Valerianella locusta L., matovilac
Stanje ex situ očuvanja povrća
Broj primki povrća upisanih u CPGRD bazu prema vrsti i instituciji prikazano je u Tablici 5.
Tablica 5. Primke RS Povrće
Broj primki
Biljna vrsta
HRV044
HRV053
HRV048
HRV050
HRV045
Allium cepa L.
2
4
6
Allium × cornutum Clementi ex Vis.
6
Allium sativum L.
4
20
24
Brassica oleracea L.
7
1
5
3
Brassica rapa L.
1
Capsicum annuum L.
56
1
Citrullus lanatus (Thunb.) Matsum. & Nakai
1
Cucurbita pepo L.
1
Lactuca sativa L.
51
Pastinaca sativa L.
1
Petroselinum crispum (Mill.) Fuss
1
Phaseolus coccineus L.
3
Phaseolus vulgaris L.
42
1
Pisum sativum L.
15
1
Rheum rhabarbarum auct. E. Asian
1
Solanum lycopersicum L.
36
Valerianella locusta L.
8
Vicia faba L.
8
Ukupno
236
3
29
40
2
U razdoblju od 2017. - 2020. godine članovi RS Povrće svih institucija uključenih u program provodili su prikupljanje sjemena i vegetativnih organa najznačajnih vrsta povrća obuhvaćenih Nacionalnim programom očuvanja i održivog korištenja biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017.-2020. Prikupljačke ekspedicije su organizirane na cijelom području Republike Hrvatske, no neke županije su detaljnije obrađene kao što su: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka, Krapinsko-zagorske, Međimurska i Ličko-senjska županija. No, u velikoj mjeri je obrađeno i područje Slavonije te jadranska Hrvatska. Sve prikupljene primke sa svim pripadajućim podacima su upisane u interne baze institucije koja ih je prikupila te su im dodijeljeni interni brojevi.
Sve institucije uključene u program prikupljene primke umnažaju i opisuju u skladu s dogovorenim deskriptorima u cilju preliminarnog opisivanja, skupljanja dovoljne količine sjemena te upisa u CPGRD bazu. Tijekom vegetacije provode se redovite agro-tehničke mjere prilagođene potrebama pojedine vrste povrća. Po potrebi se provodi ispitivanje energije i klijavosti sjemena te zdravstvenog stanja sjemena.
Tijekom prethodnog razdoblja uspostavljene su kolekcije vrsta koje se vegetativno održavaju (češnjak, luk kozjak, ljutika i rabarbara) te se u kolekcijskim nasadima provode redovite agro-tehničke mjere kako bi se osigurao zadovoljavajući prinos i kvaliteta lukovica češnjaka, ljutike, luka kozjaka i rabarbare. Sve primke se vade na ljeto te obrađuju i čuvaju u odgovarajućim uvjetima do ponovne sadnje na jesen. Testirane su neke primke češnjaka na prisutnost virusa te je utvrđena prisutnost 4 virusa češnjaka u kolekciji s vrlo visokim stupnjem zaraze.
Na Visokom gospodarskom učilištu u 2017. godini opisana su i procijenjena svojstva 108 uzoraka sjemena povrća koje je umnažano u toj godini. U 2018. godini opisana su svojstava Čepinskog kupusa (CPRGD baza), te 106 uzoraka starih sorti povrća koje su bile u umnažanju. Tijekom 2019. godine opisan je 101 uzorak povrća tijekom vegetacije i umnažanja. U 2020. godini opisana su svojstava 31-nog uzorka sjemena povrća: pet uzoraka mrkve, tri uzorka graha, 13 uzoraka paprike, pet uzoraka rajčice, četiri uzorka salate i jednog uzorka celera.
Tijekom razdoblja 2017.-2020. na Agronomskom fakultetu obavljeno je: regeneracija kupusa Vranski 12 (VEG00012); vanjska karakterizacija, umnažanje te dostava putovničkih podataka s foto-dokumentacijom i potrebnom količinom sjemena/lukovica za upis u CPGRD po jednog kandidata graha zrnaša, paprike i tikve, dva kandidata rajčice te sedam kandidata češnjaka; vanjska karakterizacija i umnažanje 27 kandidata (češnjak, rajčica, paprika, bundeva, tikva, kopar, krastavac, grah, mrkva, salata).
Članovi RS s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek su opisali su primke Slavonskog ozimog češnjaka, začinske paprike Baranjka slatka te graha Baranjski niski sitnozrni grah.
U razdoblju od 2017.-2019. godine u Institutu za poljoprivredu i turizam provedena je morfološka, molekularna i biokemijska karakterizacija primki češnjaka, ljutike i luka kozjaka prikupljenih od strane svih institucija uključenih u radnu skupinu. Ukupno je genotipizirano osamdeset genotipova češnjaka, 64 iz tri hrvatske regije (Dalmacija, Istra, kontinentalna Hrvatska) i 16 iz inozemstva korištenjem 13 SSR markera. Ukupno je pronađen 51 jedinstveni genotip. Genetska struktura zbirke pokazala je pet glavnih skupina koje su u korelaciji s zemljopisnim podrijetlom. Gotovo 90% molekularne varijance moglo bi se pripisati genetskoj raznolikosti unutar skupina hrvatskih primki. Ovi rezultati potvrđuju značajnu genetsku raznolikost unutar lokalnih populacija koja bi mogla biti povezana s utvrđenom morfološkom raznolikošću. Morfološki opisi češnjaka (74 primke) provedeni su korištenjem ECPGR deskriptora. Primke su opisane na lokaciji u Poreču te u Zagrebu, Splitu ili Križevcima kroz jednu sezonu, a određeni broj primki je opisan kroz dvije sezone na lokaciji u Poreču u razdoblju 2017.-2020.. Pripremljena je i kompletna foto-dokumentacija. Nadalje, kod 50-tak primki češnjaka tijekom dvije sezone uzgoja (2019. i 2020.) određeni su volatilni spojevi korištenjem GC-MS tehnike, ukupni fenoli te antioksidacijska aktivnost kao i sadržaj alicina te šećera korištenjem HPLC-a.
Primke ljutike i luka kozjaka genetski su karakterizirane u istraživanjima šireg konteksta, zajedno s primkama kolekcija iz Češke, Estonije, Finske, Latvije, Litve, Norveške i Švedske. Za genetsku karakterizaciju korišteno je četrnaest SSR markera. U ovom istraživanju hrvatske primke jasno su se razlikovale od onih iz drugih zbirki na temelju diskriminacijske analize glavnih komponenata (DAPC). Ti su rezultati potvrdili genetsku odvojenost hrvatskih primki ljutike i luka kozjaka od ostalih uključenih u ovo istraživanje i naglasili vrijednost ove zbirke u smislu raznolikosti i jedinstvenosti ne samo u regionalnom, već i u širem kontekstu. S obzirom na to da je u tu analizu bio uključen samo dio hrvatskih primki tijekom 2019. i 2020. proveli smo analize svih primki u kolekciji na navedenih 14 SSR-ova. Rezultati su pokazali kako se primke jasno razdvajaju na A. x cornutum, A. x proliferum te A. cepa Aggregarum grupu te kako unutar pojedinih vrsta postoji varijabilnost.
Kolekcija ljutike i luka kozjaka (35 primki) je i morfološki opisana korištenjem ECPGR deskriptora te nadopunjena svojstvima vezanim uz generativni razvoj i morfologiju cvata i cvijeta tijekom dvije sezone kod većine primki. Utvrđeno je da se primke grupiraju u tri vrste prema morfološkim svojstvima, slično kako u molekularnoj klasifikaciji, te kako se unutar A. cepa Agreggatum grupe razdvajaju primke koje se literaturi označavaju kao 'shallot' odnosno 'potato onion'. Za primke je pripremljena i opsežna fotodokumentacija.
Nadalje, kod svih 35 primki u dvije sezone određeni su ukupni fenoli i antioksidacijska aktivnost, fenolni profil te profil šećera. Rezultati su također potvrdili morfološka opažanja odnosno jasno razdvajanje između analiziranih vrsta te razlike između primki. No, ono što je zanimljivije izdvojile su se primke vrlo bogate fenolima te s visokom antioksidacijskom aktivnošću koje treba posebno zaštiti s gledišta zaštite BGR, ali i koje imaju značajan potencijal za stvaranje prepoznatljivih proizvoda visoke nutritivne vrijednosti.
Tijekom 2018.-2020. korištenjem ECPGR deskriptora za Brassicaceae morfološki je opisana 31 primka raštike koja se trenutno nalazi u internoj kolekciji IPTPO, podatci se trenutno obrađuju te će detaljno izvješće biti gotovo tijekom 2021. U 2020. je započela karakterizacija primki graha zrnaša koja se provodi na IPTPO i FAZOS-u te je na obje lokacije posađeno 20 primki za koje su osigurane dovoljne količine sjemena od strane članova RS. Opisivanje i karakterizacija će biti provedeni tijekom dvije godine (2020. i 2021.), a uključit će detaljne morfološke opise, utvrđivanje komponenti prinosa te kvalitete.
U Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša su opisane primke leće, 1 slanutka i 1 jarog graha na području Ljubitovice te primorskog kelja i salate kristalke „Puntarolka“, kao i prikupljeni uzorci luka (Dolačke kapule) te pripremljena dokumentacija za upis primke VEG00130 Ljubitovački češnjak na sortnu listu čuvanih sorti.
Plan aktivnosti za razdoblje 2021. ‒ 2027.
U okviru ove aktivnosti planirani su sljedeći poslovi:
-redovito dopunjavanje CPGRD baze novim primkama nakon provedenih opisa te umnažanja;
-redovito regeneriranje primki u aktivnoj kolekciji kako bi se očuvao prikupljeni materijal;
-jačanje kapaciteta svih institucija uključenih u ex situ očuvanje BGR povrća za hranu i poljoprivredu u smislu unapređenja i razvoja odgovarajuće infrastrukture i ljudskih potencijala;
-uvođenje novih metoda ex situ očuvanja osobito kod povrća koje se vegetativno održava (krioprezervacija i sl.);
-kontinuirano dopunjavanje postojećih kolekcija RS Povrće s ciljem proširenja genetske raznolikosti vrsta koje su bile predmet prethodnog programa kao i uključivanje novih vrsta koje su bile nedovoljno uključene (npr. slanutak);
-uvođenje standardnih protokola za fenotipizaciju i genotipizaciju prikupljenih primki povrća po uzoru na sustav koji je primijenjen za češnjak, ljutiku i luk kozjak u prethodnom razdoblju. U skladu s raspoloživim kapacitetima te prema dogovoru RS definirat će se vrste koje će ulaziti u program detaljne fenotipizacije i genotipizacije;
-posebnu pozornost u slijedećem razdoblju treba posvetiti gospodarskom vrednovanju najznačajnijih primki povrća i to kroz njihovo procjenjivanje u različitim okolišnim uvjetima (npr. čuvane sorte povrća kao i kandidati za listu čuvanih sorti).
4.3.2.5. Radna skupina Vinova loza
RS Vinova loza provodi aktivnosti ex situ očuvanja u sklopu nacionalne i regionalnih kolekcija sorata vinove loze već gotovo 20 godina. U sklopu nacionalne kolekcije koja je u fazi preseljenja na novu površinu i popunjavanja primkama koje su bile samo u regionalnim kolekcijama, trenutno je uključeno preko 150 primki od kojih je njih 147 uključeno u CPGRD bazu. U sklopu ex situ očuvanja provode se i različiti postupci fenotipizacije primki: klasične ampelografske, sanitarne, osjeljivosti na biotske i abiotske faktore, a u posljednjih nekoliko godina provodi se intenzivna istraživanja sekundarnih metabolita, te se planiraju i proteomska istraživanja. Uz vinovu lozu u sklopu ove radne skupine istraživanja se provode i na divljoj lozi (V. sylvestris). Uz navedene aktivnosti čuvanja i evaluacije autohtonih sorata vinove loze, značajni napori i aktivnosti provode se u smjeru održivog korištenja autohtonih sorata vinove loze kroz postupke selekcije i razvoja sustava matičnjaka, kao izvora zdravog sadnog materijala najvažnijih autohtonih sorata.
Prioritetne vrste:
Vitis vinifera L. subsp. vinifera
Vitis vinifera L. subsp. sylvestris
Stanje ex situ očuvanja vinove loze
Ex-situ očuvanje primki vinove loze provodilo se do 2020 godine u tri osnovne kolekcije pri institucijama Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet; Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split; Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč, a 2020. godine u Radnu skupinu Vinova loza uključo se i Sveučilište J.J. Strossmayer Osijek Fakultet agrobiotehničkih znanosti. Ukupan broj primki koji su uključeni u nacionalnu banku biljnih gena je 147, a dodatnih 20-ak primki je u fazi evaluacije i identifikacije. Od ukupnog broja primki, njih 101 imaju svoju sigurnosne duplikate u drugoj kolekciji kako je prikazano u Tablici 6.
Tablica 6. Primke RS Vinova loza
Institucija
Oznaka Institucije
Broj primki
Broj sigurnosno dupliranih primki
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
HRV041
118
72
Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
HRV050
15
15
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split
HRV048
14
14
Ukupno
147
101
Provedene su sve prikupljačke ekspedicije i obavljeni terenski pregledi prema planu aktivnosti (Dalmaciji, Istri, Hrvatskom Primorju, na području sjeverozapadne Hrvatske) gdje je utvrđen veliki broj novih genotipova te je potvrđena prisutnost nekih novih autohtonih sorata, koje nisu bile zastupljene u kolekcijama. Prilikom terenskog pregleda obavljena je primarna ampelografska identifikacija i uzeti uzorci lišća za DNA testiranje. Osim sorta plemenite loze (Vitis vinifera subsp. vinifera) uzeto je više uzoraka vinjage (Vitis vinifera subsp. sylvestris). U nekolicini slučajeva je nakon DNK analize utvrđeno da su predmetne potencijalne primke već otprije poznate i zastupljene u Nacionalnoj kolekciji.
Redovito se provode aktivnosti tekućeg održavanja postojećih poljskih kolekcija uključivši provedbu redovitih agrotehničkih i ampelotehničkih zahvata u vinogradu, kao i mjera zaštite vinove loze od bolesti i štetnika te regeneracija primki. Međutim Nacionalna kolekcija pri Agronomskom fakultetu zbog starosti i sve većeg broja odumiranja i otežane regeneracije je u fazi obnove tj. preseljenja na novu površinu. Zbog ovog izvršena je kompletna regeneracija Nacionalne kolekcije u Zagrebu. Za te potrebe plemke su prikupljene najvećim dijelom iz postojeće Nacionalne kolekcije autohtonih sorata vinove loze u Zagrebu, a manji dio iz kolekcija u Splitu i Poreču.
Podignut je i novi kolekcijski nasad u sklopu pokušališta Sveučilišta u Zadru, gdje su kolekcionirane sorte sjeverne Dalmacije kao sigurnosni duplikati, te na Fakultetu agrobiotehničkih znanos
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
NACIONALNI PROGRAM OČUVANJA I ODRŽIVE UPORABE BILJNIH GENETSKIH IZVORA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU U REPUBLICI HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2027. GODINE
Zagreb, travanj 2021.
1. UVOD
Biljni genetski izvori za hranu i poljoprivredu čine biološku osnovu za svjetsku prehrambenu sigurnost te predstavljaju izvor koji poljoprivrednici i oplemenjivači bilja koriste za unaprjeđivanje kvalitete i visine prinosa.
Tisućama su godina biljne vrste iz centara podrijetla u kojima su nastale migrirale u najrazličitija nova staništa. Tijekom tog vremenskog razdoblja su evoluirale i prilagođavale se novim staništima što je dovelo do velike genetske raznolikosti unutar pojedinih vrsta. Razvojem poljoprivrede došlo je do daljnjih promjena zbog svjesnog čovjekovog odabira biljaka s određenim karakteristikama. Stoga je postojeća genetska raznolikost, koja je osnova za bogat i raznolik svijet u kakvom danas živimo, rezultat dugog procesa prirodne evolucije, kao i mukotrpnog rada generacija poljoprivrednika i oplemenjivača. Velik dio ove genetske raznolikosti je čovjeku nezamjenjiv za potrebe poljoprivrede, industrije i medicine.
Tijekom zadnjih stotinu godina potrebe modernog društva dovele su do znatnog razvoja genetike i oplemenjivanja te širokog korištenja modernih, ujednačenih i visokoprinosnih sorti poljoprivrednog bilja. Tradicionalne sorte i lokalne populacije sve više nestaju iz proizvodnje. Kao posljedica toga smanjena je genetska raznolikost poljoprivrednog bilja, a time i genetska pričuva. Očuvanje genetskih izvora osigurava dostupnost bioraznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama. Izgubljena biološka raznolikost ne može se više nadoknaditi. Poljoprivreda se suočava s ogromnim izazovima u nastojanju da zadovolji potrebe sve veće svjetske populacije za hranom. Potreban je stalni razvoj novih sorti koje će imati veće prinose i koje će se moći uzgajati u promijenjenim uvjetima okoliša (globalno zatopljenje, smanjenje raspoloživih površina obradivog tla i vode, zagađenje, pojava novih bolesti i štetnika i slično). Također, tržište traži sve raznolikije proizvode. Očuvanje biljnih genetskih izvora od odlučujuće je važnosti kako bi se procesi oplemenjivanja u budućnosti mogli odvijati na zadovoljavajući način. S druge strane, ovim aktivnostima također se čuvaju tradicionalne, autohtone sorte kao dio prirodne i kulturne baštine.
Raznolikost koju je potrebno sačuvati uključuje biljne vrste koje su od početka razvoja poljoprivredne proizvodnje prisutne na području današnje Republike Hrvatske, ali isto tako i biljne vrste koje su uslijed migracija stanovništva i razvoja poljoprivrede introducirane u naše krajeve te su se prilagodile na lokalne klimatske i edafske uvjete.
S obzirom na razvoj vegetacije, geografsko područje, klimu i reljef, Hrvatska predstavlja jedan od 158 centara biološke raznolikosti u Svijetu. Prema geografskom položaju, spada u područje Mediteranskog bazena, s visokim indeksom biološke raznolikosti (eng. biodiversity index) koji iznosi 0,072 te obzirom na odnos površine i ukupnog broja biljnih vrsta zauzima treće mjesto u Europi (Meyers et al., 2000.,Nikolić i Topić, 2005.).
Budući da niti jedna zemlja nije samodostatna, nego ovisi o genetskoj raznolikosti koja potječe iz drugih zemalja i regija, budućnost poljoprivrede ovisi o međunarodnoj suradnji i slobodnoj razmjeni biljnih genetskih izvora. Stoga je, osim razvoja aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora unutar Republike Hrvatske, potrebno razvijati i međunarodnu suradnju u ovom području.
2. CILJ I ZADACI NACIONALNOG PROGRAMA
2.1. Cilj Nacionalnog programa
Cilj Nacionalnog programa je očuvanje i održiva uporaba biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) te doprinosi nacionalnom razvoju, sigurnosti prehrane, održivoj poljoprivredi i održanju bioraznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora.
Nacionalnim programom utvrđuju se strateške smjernice razvoja nacionalne politike očuvanja biljnih genetskih izvora te smjernice za regionalnu i međunarodnu suradnju. Nacionalni program razvijen je u skladu s nacionalnim prioritetima i zakonodavstvom, kao i prema međunarodno prihvaćenim smjernicama. Time doprinosi i očuvanju biljnih genetskih izvora na globalnoj razini te osigurava ispunjavanje obveza koje je Republika Hrvatska preuzela svojim članstvom u međunarodnim organizacijama.
2.2. Zadaci Nacionalnog programa
Zadaci Nacionalnog programa obuhvaćaju aktivnosti vezane uz ex situ očuvanje, in situ očuvanje i on farm upravljanje, održivu uporabu i promociju održive uporabe te izgradnju ljudskih i institucionalnih kapaciteta za očuvanje biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Nacionalni program usklađen je sa smjernicama “Drugog globalnog plana akcije za biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu” (u daljnjem tekstu: Drugi GPA) te obuhvaća aktivnosti iz svih četiriju prioritetnih područja.
Biljni genetski izvori za hranu i poljoprivredu podrazumijevaju svaki genetski materijal biljnog podrijetla koji ima stvarnu ili potencijalnu vrijednost za hranu i poljoprivredu. Stoga su aktivnostima Nacionalnog programa obuhvaćeni različiti materijali, kao što su tradicionalne i komercijalne sorte poljoprivrednog bilja, prirodne populacije, oplemenjivački materijal, divlji srodnici kultiviranog bilja i sve druge biljke koje se mogu koristiti za osiguranje prehrane. Aktivnosti Nacionalnog programa usmjerene su prvenstveno na domaće biljne genetske izvore (divlje srodnike, autohtone/tradicionalne sorte i lokalne populacije, domaće komercijalne sorte stvorene oplemenjivanjem u Republici Hrvatskoj) te u manjoj mjeri na sorte stranog podrijetla koje su udomaćene i imaju dugu tradiciju uzgoja.
Učinkovita provedba Nacionalnog programa omogućit će da svi važni biljni genetski izvori u Republici Hrvatskoj budu identificirani, prikupljeni, opisani i očuvani u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena te dostupni za korištenje. Informacije o opisu i procjeni svojstava čuvanih biljnih genetskih izvora bit će pohranjene u bazi podataka i javno dostupne. Nastojat će se provesti očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja u in situ uvjetima, te korištenje biljnih genetskih izvora izravno, u on farm uvjetima, kao i neizravno, upotrebom u oplemenjivanju i istraživanju. Bit će poduzete mjere za edukaciju sudionika Nacionalnog programa, a javna svijest o važnosti biljnih genetskih izvora biti će podignuta na višu razinu.
Konkretne aktivnosti koje se poduzimaju u svrhu provedbe Nacionalnog programa među ostalim uključuju:
- inventarizaciju postojećih kolekcija biljnih genetskih izvora,
- ekozemljopisni pregled i prikupljanje biljnih genetskih izvora,
- očuvanje biljnih genetskih izvora in situ, on farm i ex situ,
- održavanje i regeneraciju primki,
- opis i procjenu primki biljnih genetskih izvora na morfološkoj, biokemijskoj i molekularnoj razini,
- procjena utjecaja klimatskih promjena na očuvanje/opstanak biljnih genetskih izvora,
- procjena gospodarskih vrijednosti biljnih genetskih izvora u poljoprivredi, prehrambenoj industiji, farmaciji i energetici,
- razvoj informacijsko-dokumentacijskog sustava,
- uspostavu pravila za pristup biljnim genetskim izvorima i podjelu dobiti koja proizlazi iz njihovog korištenja,
- izgradnju i jačanje kapaciteta za čuvanje biljnih genetskih izvora,
- razvoj zakonodavstva u području biljnih genetskih izvora,
- informiranje javnosti o važnosti očuvanja biljnih genetskih izvora,
- uključivanje i poticanje nevladinih organizacija i organizacija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na području očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora u suradnju s Nacionalnom bankom biljnih gena.
Nacionalni program određuje načela i operativni okvir za provedbe ovih aktivnosti.
2.3. Razvoj i struktura Nacionalnog programa
Iako su se pojedine institucije u Republici Hrvatskoj odavno na različite načine bavile očuvanjem biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (održavanje oplemenjivačkih ex situ kolekcija za potrebe oplemenjivanja, istraživanja i slično), do sredine 2000-tih godina nije bilo sustavne koordinacije ovih aktivnosti na nacionalnoj razini.
Tijekom 2004. godine Hrvatska se uključila u regionalni program “South East European Development Network on Plant Genetic Resources” (u daljnjem tekstu: SEEDNet), kroz koji je započelo povezivanje svih institucija zainteresiranih za očuvanje biljnih genetskih izvora. Od 2007. godine, uz financiranje iz programa SEEDNet, za provedbu ovih aktivnosti osigurana su i sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. 2006. godine osnovano je prvo Povjerenstvo za biljne genetske izvore, koje je bilo zaduženo za koordinaciju aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora, uz potporu Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek (danas u sastavu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, u daljnjem tekstu: HAPIH-CSR).
U prvim godinama provedbe koordiniranih aktivnosti naglasak je bio na edukaciji kadrova, nabavci potrebne opreme, uspostavi Radnih skupina (u daljnjem tekstu: RS) za pojedine skupine biljnih vrsta, određivanju prioriteta za rad, formiranju novih ili identifikaciji postojećih kolekcija biljnih genetskih izvora i slično. Izgrađena je Baza podataka biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: CPGRD), u kojoj su dokumentirani čuvani biljni genetski izvori. Također, postavljeni su zakonodavni temelji očuvanja biljnih genetskih izvora, njihovim uključivanjem u tadašnji Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja te donošenjem prvog Pravilnika o očuvanju i korištenju biljnih genetskih resursa te načinu rada i uređenju banke biljnih gena poljoprivrednog bilja. Republika Hrvatska potvrdila je Međunarodni ugovor o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Međunarodni ugovor), aktivno sudjelovala u Europskom kooperativnom programu za biljne genetske izvore (u daljnjem tekstu: ECPGR) te postala članica Integriranog sustava europske banke gena (u daljnjem tekstu: AEGIS).
Aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora bile su financirane kroz program SEEDNet od 2004. do 2010. godine, a u razdoblju od 2007. do 2010. godine financirane su dodatno iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Nakon 2010. godine došlo je do prekida financiranja, što je rezultiralo značajnim zastojem u provedbi aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora.
Aktivnosti su ponovno pokrenute 2013. godine, kada je osnovano novo Povjerenstvo za biljne genetske izvore. Zahvaljujući ranije postavljenim kvalitetnim temeljima, Povjerenstvo je bilo spremno za definiranje svih aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora u formalnom dokumentu koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, 31. listopada 2013. godine, Odlukom o donošenju Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2014. do 2016. godine. te za razdoblje od 2017. do 2020. godine.
Ministarstvo poljoprivrede je na temelju članka 10. stavka 9. Zakona o poljoprivredi donijelo 21.02.2018. Pravilnik o provedbi podmjere 10.2. “Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi” iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.- 2020. U 2019. godini usvojen je novi Pravilniku o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. kojim se ukida Pravilnik o provedbi podmjere 10.2. iz 2018. godine., a uvjeti za provedbu podmjere 10.2. propisuju se putem natječaja kojeg objavjuje svake godine Agencija za plaćanja. Donošenje Nacionalnog program te prethodno navedenog pravilnika dalo je novi zamah aktivnostima očuvanja biljnih genetskih izvora, kako na nacionalnoj tako i međunarodnoj razini.
Nacionalnim programom obuhvaćena je većina značajnih institucija u Republici Hrvatskoj koje se na neki način bave biljnim genetskim izvorima. Neke od njih aktivno održavaju kolekcije biljnih genetskih izvora, dok ostale sudjeluju u različitim drugim aktivnostima. Nacionalni program povezuje i koordinira rad sudionika iz različitih institucija i područja, koji rade prema zajedničkim planovima i smjernicama radi ostvarenja dogovorenih ciljeva. Time je osigurano najučinkovitije korištenje postojećih ljudskih, organizacijskih i financijskih kapaciteta. Ministarstvo poljoprivrede sa svim uključenim institucijama sklapa Ugovor o financiranju i sudjelovanju u radu Nacionalne banke biljnih gena, te godišnje dodatke Ugovoru. Ministarstvo poljoprivrede imenuje Povjerenstvo za biljne genetske izvore koje koordinira sve aktivnosti iz Nacionalnog programa.
U okviru Nacionalnog programa djeluju sljedeće RS:
1. Industrijsko bilje
2. Krmno bilje
3. Ljekovito i aromatično bilje
4. Povrće
5. Vinova loza
6. Voće – s podskupinama Kontinentalno voće i Mediteransko voće
7. Žitarice i kukuruz
8. Dokumentacijsko-informacijski sustav
U aktivnostima Nacionalnog programa sudjeluju sljedeći sudionici:
Redni broj
Sudionik
Radne skupine
FAO kod
1.
Bc Institut za oplemenjivanje i proizvodnju bilja, d.d.
RS Žitarice i kukuruz
HRV015
2.
Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek
RS Industrijsko bilje
RS Voće - podskupina Kontinentalno voće
RS Žitarice i kukuruz
RS Povrće
RS Vinova loza
RS Ljekovito i aromatično bilje
HRV045
3.
HAPIH - Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo,
Osijek
RS Dokumentacijsko-informacijski sustav
RS Industrijsko bilje
RS Krmno bilje
RS Žitarice i kukuruz
HRV053
4.
HAPIH – Centar za voćarstvo i povrćarstvo, Zagreb
RS Voće - podskupina Kontinentalno voće
RS Voće - podskupina Mediteransko voće
RS Dokumentacijsko – informacijski sustav
HRV054
5.
Institut za jadranske kulture i melioraciju
krša, Split
RS Voće - podskupina Mediteransko voće
RS Vinova loza
RS Ljekovito i aromatično bilje
RS Povrće
RS Dokumentacijsko-informacijski sustav
HRV048
6.
Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč
RS Vinova loza
RS Povrće
RS Ljekovito i aromatično bilje
RS Voće - podskupina Kontinentalno voće
RS Voće- podskupina Mediteransko voće
RS Dokumentacijsko-informacijski sustav
HRV050
7.
Poljoprivredni institut Osijek
RS Krmno bilje
RS Žitarice i kukuruz
RS Voće – podskupina Kontinentalno voće
HRV021
8.
Sveučilište u
Dubrovniku, Zavod za mediteranske kulture
RS Voće - podskupina Mediteransko voće
HRV049
9.
Sveučilište u Splitu
RS Voće - podskupina Mediteransko voće
HRV061
10.
Sveučilište u
Zagrebu,
Agronomski fakultet
RS Industrijsko bilje
RS Krmno bilje
RS Ljekovito i aromatično bilje
RSVinova loza
RS Žitarice i kukuruz
RS Povrće
RS Voće - podskupina Kontinentalno voće
RS Voće- podskupina Mediteransko voće
RS Dokumentacijsko-informacijski sustav
HRV041
11.
Visoko gospodarsko učilište u Križevcima
RS Industrijsko bilje
RS Povrće
HRV044
12.
Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača
RS Industrijsko bilje
RS Krmno bilje
RS Povrće
RS Ljekovito i aromatično bilje
RS Žitarice i kukuruz
-
13.
Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske - Život
RS Vinova loza
RS Voće - podskupina Kontinentalno voće
RS Voće- podskupina Mediteransko voće
-
14
Udruga Biovrt – u skladu s prirodom
RS Povrće
-
15
Udruga Zelena mreža aktivističkih grupa
RS Povrće
-
Nacionalni program donosi se za razdoblje 2021. – 2027. godine. i u njega su unijete promjene koje odražavaju do sada postignute rezultate te promjene koje su se u protekle četiri godine dogodile na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Po prvi puta u aktivnosti Nacionalnog programa kao sudionici se uključuju i udruge koje su svojim radom vezane i za očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora. Nacionalni program bit će osnova za nastavak i unaprjeđivanje aktivnosti u narednom razdoblju. Na temelju njega bit će usvojeni godišnji planovi aktivnosti s definiranim obvezama i iznosima financiranja aktivnosti za svaku programsku godinu. Osim financiranja iz državnog proračuna izravno s pozicije očuvanja biljnih genetskih izvora, nastojat će se i da financiranje aktivnosti iz drugih izvora (potpore ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, znanstveni projekti i slično) bude usklađeno s ciljevima Nacionalnog programa.
2.4. Praćenje provedbe Nacionalnog programa
Kako bi se osigurala učinkovitost Nacionalnog programa, potrebno je praćenje njegove provedbe.
Ministarstvo poljoprivrede je po završetku svakog programskog razdoblja Nacionalnog programa dužno o njegovoj provedbi izvijestiti Vladu Republike Hrvatske. Izvještaj uključuje analizu ostvarenja zacrtanih planova i njihovu usklađenost s ciljevima Nacionalnog programa, kao i napredak u odnosu na stanje na početku faze.
Ministarstvo poljoprivrede je 20. ožujka 2018. godine rješenjem osnovalo Povjerenstvo za nadzor i kontrolu provedbe Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za kontrolu). Detaljna provjera stanja na terenu, u pojedinim institucijama uključenim u aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora, provodi se svake godine od strane Povjerenstva za kontrolu te o tome izvješćuje Povjerenstvo za biljne genetske izvore te podnosi godišnje izvješće ministru nadležnom za poljoprivredu.
Na međunarodnoj razini, Republika Hrvatska dužna je FAO Komisiji za genetske izvore za hranu i poljoprivredu (u daljnjem tekstu: FAO Komisija) podnositui izvješće o provedbi Drugog GPA. Budući da je Nacionalni program usklađen s Drugim GPA, ovaj izvještaj predstavlja dodatni alat za praćenje provedbe Nacionalnog programa. Izvještavanje o provedbi Drugog GPA u potpunosti je integrirano s pripremom Trećeg izvještaja o stanju svjetskih biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu, čije usvajanje je predviđeno za 2023. godinu. Trenutno je tijeku prikupljanje podataka na nacionalnim razinama za Treći izvještaj o stanju svjetskih biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu.
3. POLITIČKI I ZAKONODAVNI OKVIR NACIONALNOG PROGRAMA
3.1. Međunarodna razina
U Nacionalnom programu su definirani nacionalni prioriteti Republike Hrvatske, uz puno uvažavanje smjernica dogovorenih na međunarodnoj razini i uz prihvaćanje obveza koje proizlaze iz članstava u međunarodnim organizacijama.
Ključni dokument koji na globalnoj razini određuje cjelokupni održivi razvoj i očuvanje svih genetskih izvora, pa tako i biljnih, jest Konvencija o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD; u daljnjem tekstu: Konvencija). Konvencija ima tri glavna cilja: očuvanje biološke raznolikosti, održiva uporaba njezinih komponenti te pravedna raspodjela dobiti koja proizlazi iz uporabe genetskih izvora. Svi ostali međunarodni instrumenti vezani uz očuvanje genetskih izvora razvijeni su u skladu s Konvencijom. Prema Konvenciji svaka država ima suvereno pravo na biljne genetske izvore na svom području, kao i dužnost očuvanja i održive uporabe tih izvora.
U svrhu provedbe trećeg cilja Konvencije (pravedna raspodjela dobiti) donijet je međunarodni pravno obvezujući ugovor Protokol iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti (u daljnjem tekstu: Protokol iz Nagoye), koji je stupio na snagu 12. listopada 2014. godine. Provedba Protokola na razini Europske unije dijelom je regulirana Uredbom (EU) br. 511/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji te Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1866 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EU) br. 511/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu registra zbirki, praćenja usklađenosti korisnika i najboljih praksi. Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji na snazi je od 15.02.2019.
Vodeću ulogu u međunarodnoj suradnji po pitanju genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (biljnih, životinjskih, šumskih, akvatičnih te genetskih izvora mikroorganizama i beskralježnjaka) ima FAO Komisija za genetske izvore za hranu i poljoprivredu (Commission on Genetic Resources for Food and Agriculture). FAO Komisija prati stanje svjetskih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu te savjetuje i usmjerava države članice u nastojanju za njihovim očuvanjem. FAO Komisija periodično objavljuje izvještaje o stanju svjetskih biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Prvi kompletni izvještaj predstavljen je 1996., drugi 2009., a treći je planiran za 2023. godinu. Na temelju Drugog izvještaja Vijeće FAO-a je 2011. godine usvojilo Drugi globalni plan akcije za biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu (Second Global Plan of Action for Plant Genetic Resources for Food and Agriculture). Ovaj dokument navodi popis prioritetnih aktivnosti u očuvanju biljnih genetskih izvora te je vodič za izgradnju nacionalnih programa država članica FAO Komisije. Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj utemeljen je na načelima Drugog GPA i prati njegove prioritetne aktivnosti.
Kako bi se omogućilo praćenje provedbe Drugog GPA, FAO Komisija je usvojila set indikatora prema kojima države članice imaju obvezu izvješćivati. Izvješćivanje o provedbi Drugog GPA u potpunosti je integrirano s pripremom Trećeg izvještaja o stanju svjetskih biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu, čije usvajanje je predviđeno za 2023. godinu.
U okviru svog informacijskog sustava WIEWS (World Information and Early Warning System on
Plant Genetic Resources for Food and Agriculture), FAO svim institucijama uključenim u aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora dodjeljuje jedinstvene kodove. Ovi kodovi se koriste za označavanje institucija u okviru EURISCO deskriptora (uključujući i bazu CPGRD), za izvješćivanje o provedbi Drugog GPA i slično. FAO kodovi korišteni su i za označavanje institucija u ovom dokumentu.
FAO Komisija je 2013. godine usvojila dokument Standardi za banke biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (Genebank Standards for Plant Genetic Resources for Food and Agriculture). Dokument donosi međunarodne standarde za održavanje primki u obliku sjemena i u poljskim- kolekcijama, standarde očuvanja in vitro te standarde očuvanja pomoću krioprezervacije. Ovi standardi nisu obvezujući, ali predstavljaju smjernice koje bankama gena omogućuju da očuvaju bioraznolikost na sigurniji, učinkovitiji i ekonomičniji način. Također, primjena navedenih standarda bit će od značaja prilikom apliciranja banaka gena za financiranje iz različitih fondova.
U okviru FAO-a donijet je i najvažniji međunarodni ugovor na području biljnih genetskih izvora - Međunarodni ugovor o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (The International Treaty on Plant Genetic Resources for Food and Agriculture). To je međunarodni ugovor u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti, koji uspostavlja globalni pravno obvezujući okvir za održivo očuvanje biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Međunarodni ugovor je stupio na snagu 29. lipnja 2004. godine.
Jedan od najvažnijih elemenata Međunarodnog ugovora je Multilateralni sustav pristupa i podjele dobiti (u daljnjem tekstu: MLS). MLS obuhvaća biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu s popisa u Dodatku I. Međunarodnog ugovora (najznačajniji usjevi za hranu i krmne kulture), a koji su pod upravom i kontrolom ugovornih stranaka i u javnoj domeni, kao i informacije o tim genetskim izvorima. Putem MLS-a sve ugovorne stranke imaju pristup tim izvorima, kao i mogućnost poštene i pravične podjele dobiti koja proizlazi iz njihovog korištenja.
Potpisivanjem Ugovora svaka ugovorna stranka se obvezuje da će svoje genetske izvore navedene u Dodatku I. učiniti dostupnima svim ostalim strankama, kroz Multilateralni sustav. Stranke će poduzeti i odgovarajuće mjere kako bi potaknule fizičke i pravne osobe unutar svoje nadležnosti koje posjeduju biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu navedene u Dodatku I. da uključe te biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu u Multilateralni sustav. Uvjeti razmjene genetskih izvora iz Multilateralnog sustava definirani su Standardnim sporazumom o transferu materijala (Standard Material Transfer Agreement, u daljnjem tekstu: SMTA) koji se potpisuje prilikom svake razmjene.
Na europskoj regionalnoj razini suradnja u području očuvanja biljnih genetskih izvora odvija se kroz Europski kooperativni program za biljne genetske izvore (European Cooperative Programme for Plant Genetic Resources, ECPGR). Program je pokrenut 1980. godine s ciljem da nacionalni, subregionalni i regionalni programi u Europi racionalnije i učinkovitije očuvaju ex situ i in situ biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu te povećaju njihovo korištenje. Program djeluje kroz Radne skupine za pojedine biljne vrste ili opće teme vezane za biljne genetske izvore kroz petogodišnja programska razdoblja, trenutno je u tijeku Faza X (2019-2023.).
U okviru ECPGR-a je 2009. godine pokrenut Integrirani sustav europske banke gena (A European Genebank Integrated System, AEGIS). Cilj mu je stvaranje Europske kolekcije, odnosno virtualne europske banke gena koja će se održavati prema dogovorenim standardima kvalitete i iz koje će primke biti slobodno dostupne u skladu s odredbama Međunarodnog ugovora. Europske primke održavaju pridruženi AEGIS članovi u ime zemlje članice ECPGR-a.
Putovnički podaci o primkama koje se čuvaju u ex situ kolekcijama u cijeloj Europi dostupni su kroz bazu EURISCO. EURISCO je baziran na mreži Nacionalnih inventarizacija, a za unos podataka u bazu EURISCO odgovorne su Nacionalne kontakt osobe. EURISCO je javno dostupan na Internetu od rujna 2003. godine (http://eurisco.ipk-gatersleben.de), a od 2016. godine podržava i unos podataka o opisu i procjeni svojstava.
Na razini Europske unije usklađivanje aktivnosti država članica u području očuvanja biljnih genetskih izvora i donošenje zajedničkih stajališta prema globalnim organizacijama (FAO Komisija, Međunarodni ugovor) provodi se kroz Radnu skupinu za biljne genetske izvore pri Europskoj komisiji (DG SANTE i DG AGRI) te pri Vijeću EU.
3.2. Nacionalna razina
Očuvanje biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. U širem smislu, zaštita biološke raznolikosti definirana je Zakonom o zaštiti prirode te dokumentom Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje 2017 – 2025., koja je temeljni dokument zaštite prirode te određuje dugoročne ciljeve i smjernice očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, kao i načine njezina provođenja, u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem Republike Hrvatske.
Implementacija članka 9. Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu, koji se odnosi na prava poljoprivrednika, u nacionalnom zakonodavstvu je provedena donošenjem propisa o upisu čuvanih sorti na Sortnu listu Republike Hrvatske i njihovom stavljanju na tržište (Pravilnik o upisu sorti u Sortnu listu i Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena čuvanih sorti te izuzećem malih poljoprivrednika od plaćanja naknade za korištenje požetog materijala zaštićene sorte (Pravilnik o uvjetima za korištenje požetog materijala zaštićene sorte na vlastitom poljoprivrednom imanju i kriterijima za utvrđivanje malih poljoprivrednih proizvođača,).
Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja propisano je osnivanje Povjerenstva za biljne genetske izvore te da se očuvanje biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske provodi kroz sustav banaka biljnih gena poljoprivrednog bilja. Zakon također propisuje da je današnja Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: HAPIH – CSR) dužna u kolekciju banke gena pohraniti uzorke sorti obrisanih sa Sortne liste Republike Hrvatske, kao i dokumentaciju o tim sortama.
Pravilnikom o očuvanju i održivoj uporabi biljnih genetskih izvora određen je način provedbe i uređenje sustava očuvanja biljnih genetskih izvora. Sukladno Pravilniku, sudionici u Nacionalnom programu su tijela državne uprave, javne ustanove, subjekti koji čuvaju kolekcije uključene u Nacionalnu banku biljnih gena, sveučilišta, istraživački instituti, oplemenjivači bilja, tvrtke koje se bave sjemenarstvom, nevladine organizacije, poljoprivredni proizvođači i druge pravne i fizičke osobe koje su svojim radom vezane za očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora.
Za potrebe provođenja Nacionalnog programa Povjerenstvo za biljne genetske izvore donosi Godišnji program aktivnosti. Godišnjim programom aktivnosti Povjerenstvo utvrđuje plan i program rada u tekućoj godini i raspodjelu financijskih sredstava te predlaže ministru donošenje odluke s planom raspodjele financijskih sredstava radi provođenja godišnjeg programa aktivnosti. Godišnji program aktivnosti donosi se nakon usvajanja državnog proračuna Republike Hrvatske. Povjerenstvo koordinira rad svih subjekata uključenih u Nacionalnu banku biljnih gena.
Povjerenstvo je također odgovorno za sudjelovanje Republike Hrvatske u radu relevantnih međunarodnih organizacija.
Republika Hrvatska potvrdila je sve važne međunarodne instrumente iz područja očuvanja biljnih genetskih izvora:
- Konvencija (1996. godine, Zakon o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti, “Narodne novine”, Međunarodni ugovori, br. 6/96)
- Međunarodni ugovor (2009. godine, Zakon o potvrđivanju Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu, “Narodne novine”, Međunarodni ugovori, br. 1/09)
- Protokol iz Nagoye (2015. godine, Zakon o potvrđivanju Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti, “Narodne novine”, Međunarodni ugovori, br. 5/15).
4. AKTIVNOSTI NACIONALNOG PROGRAMA
4.1. In situ očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja (crop wild relatives- CWR) i divljeg jestivog bilja (wild food plants- WFP)
Genetski izvori divljih srodnika kultiviranog bilja povezani su s mnogim socio-ekonomski važnim usjevima koji se uzgajaju u regiji (hrana, stočna hrana, pića, aditivi za hranu, ulje, ljekovite, ukrasne i šumske kulture) i sadrže širok bazen genetske raznolikosti koji je vrijedan za poboljšanje kultiviranog bilja. Njihova uloga u pružanju usluga ekosustava i potpori budućoj sigurnosti hrane sada se cijeni, iako je njihovo aktivno očuvanje, posebno in situ , uglavnom slabo istraženo.
Divlji srodnici kultiviranog bilja su sve važniji izvor za održavanje prehrambene sigurnosti i održive poljoprivrede zbog njihove unutarnje širine raznolikosti koja nije pripitomljena, kao i zbog zaštite značajnih ekonomskih i okolišnih dobitaka ostvarenih u europskoj proizvodnji hrane za ljude i hranu za životinje. Međutim, genetska raznolikost divljih srodnika kultiviranog bilja je pod ugrozom i prijeti joj izumiranje uslijed fragmentacije i uništavanja staništa, konkurencije stranih / invazivnih vrsta, širenja globalizirane poljoprivrede i klimatskih promjena. Važnost divljih srodnika naglašena je i u Drugom GPA, pri čemu je razrađen niz ciljeva i mjera za njihovo očuvanje.
Aktivnosti vezane za očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja pokrenute su u većem broju zemalja Europske unije te se nalaze u različitim fazama. Smjernice za očuvanje divljih srodnika u Europi definirane su u dokumentu ECPGR Koncept za in situ očuvanje divljih srodnika u Europi (ECPGR Concept for in situ conservation of crop wild relatives in Europe; ECPGR 2015.). Smjernice za očuvanje na nacionalnoj razini dao je i FAO u dokumentu Očuvanje divljih srodnika na nacionalnoj razini (National Level Conservation of Crop Wild Relatives; FAO 2015.).
4.1.1. Aktivnosti radnih skupina u in situ očuvanju
4.1.1.1. Radna skupina Krmno bilje
U planu je izrada prostorne baze podataka in situ očuvanja biljnih genetskih izvora za Radnu skupinu Krmno bilje (u daljnjem tekstu: RS Krmno bilje) koja će sadržavati podatke o vrsti, brojnosti / pokrovnosti, lokaciji (koordinate), načinu održavanja / korištenja, zaštićenost područja (N2k, parkovi prirode, nacionalni parkovi) i sl.. S obzirom na to da nemamo tradicionalne kultivare (eng. landraces) baza bi pokrivala lokalne populacije (uz provjeru genetskog onečišćenja) i divlje srodnike udomaćenih svojti (eng. CWR - Crop Wild Relatives). Ta srodnost može biti bliža i dalja te bi se daljnjim istraživanjem i inventarizacijom svojti procijenio stupanj srodnosti. Istraživačke ekspedicije bi bile temelj za prikupljanje primki krmnih vrsta, pronalaženje lokacija od interesa koje bi bile opisane i prostorno obrađene sa zemlje, zraka i svemira.
Zbog važnosti i ugroženosti divljih srodnika potrebno je:
- analizirati stanje divljih srodnika krmnog bilja na području Republike Hrvarske– brojnost, rasprostranjenost te područja najveće zastupljenosti;
- analizirati zastupljenost divljih srodnika krmnog bilja u zaštićenim područjima (nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati), pri čemu je moguće planove zaštite ovih područja proširiti i na očuvanje divljih srodnika in situ ;
- sastaviti prioritetnu listu divljih srodnika krmnog bilja u svrhu njihovog očuvanja zbog svojstava koje posjeduju;
- odrediti područja koja su od posebnog interesa zbog velikog broja divljih srodnika krmnog bilja s prioritetne liste;
- razviti akcijski plan zaštite divljih srodnika;
- definirati pristup biljnim genetskim izvorima za hranu i poljoprivredu koji se nalaze u in situ uvjetima, uz uvažavanje Zakona o zaštiti prirode;
- kada je to opravdano, uključiti primke divljih srodnika u ex situ kolekcije.
U planu je provođenje i in situ očuvanja vrste Medicago falcata u prirodnom staništu koja je zbog intenzivne poljop rivrede i klimatskih promjena ugrožena i od posebnog je interesa u RS Krmno bilje.
4.1.1.2. Radna skupina Ljekovito i aromatično bilje
Radna skupina Ljekovito i aromatično bilje (u daljnjem tekstu:RS Ljekovito i aromatično bilje) se gotovo isključivo bavi autohtonim samoniklim populacijama (divljim srodnicima) ljekovitog i aromatičnog bilja tako da će u okviru ove aktivnosti nastaviti s inventarizacijom i prikupljanjem, kao i opisom i procjenom svojstava primki većeg broja ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta.
Inventarizacija samoniklih populacija ljekovitog i aromatičnog bilja uključivat će ekozemljopisni pregled i analizu prostorne rasprostranjenosti odabranih biljnih vrsta uz provedbu modeliranja ekoloških niša ( Ecological Niche Modelling ; ENM) na temelju podataka o rasprostranenju kao i bioklimatskih parametara u svrhu procjene pogodnosti staništa za određenu vrstu i uspostave modela rasprostranjenosti vrsta (u Republici Hrvatskoj). Time će se odrediti ona područja na kojima je određena vrsta najugroženija odnosno bi to mogla postati imajući u vidu klimatske promjene u sljedećih 50 do 70 godina. Navedena će se područja usporediti s kartom zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj kao i podacima o ugroženosti pojedinih staništa te da ti preporuke za akcijski plan zaštite divljih srodnika kultiviranog bilja.
Planirana je provedba etnobotaničkih istraživanja u svrhu utvrđivanja poznavanja ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta i njihove upotrebe u ishrani i liječenju od strane lokalnih ljudskih zajednica kao dijela nematerijalne baštine, te identifikacije specifičnih populacija (odnosno staništa) određene biljne vrste za koje se smatra da imaju neka posebno važna ili izražena svojstva. Tijekom etnobotaničkih istraživanja posebna će se pažnja posvetiti podizanju svijesti o važnosti samoniklih ljekovitih i aromatičnih biljnih vrata.
4.1.1.3. Radna skupina Povrće
Područje Republike Hrvatske obiluje samoniklim vrstama povrća koje se tradicionalno koriste u prehrani lokalnog stanovništva i domaćih životinja. Klimatske promjene, posebno nedostatak vode i povišene temperature utječu na promjene staništa prirodnih vrsta te potencijalno ugrožavaju njihov opstanak i odražavaju se negativno na bioraznolikost. Smanjenjem bioraznolikosti smanjuje se i razina genetičke raznolikosti osobito kod izoliranih populacija kao što su npr. one koje obitavaju na našim Jadranskim otocima. Stoga je važno očuvati genetski materijal osobito izoliranih populacija prikupljanjem i pohranom sjemena u slučajevima kad je to dozvoljeno, a koje onda može poslužiti i za reintrodukciju u okoliš te kao izvor genetičkog materijala za daljnje oplemenjivačke programe.
Istraživanja sustavne i ciljane upotrebe divljih srodnika i samoniklih vrsta u programima oplemenjivanja povrća visoko su zastupljena na svjetskoj znanstvenoj sceni kao mjera prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama. Naime, zbog svoje prilagodbe različitim staništima te činjenice da nisu prošli proces domestifikacije divlji srodnici i samonikle vrste povrća nose različite povoljna genetska svojstva kao što su otpornost na abiotički i biotički stres kojima se mogu poboljšati postojeći kultivari, što dovodi do boljeg prinosa i stabilnosti proizvodnje.
Trenutno ne raspolažemo ažuriranim podacima o prisutnosti i brojnosti divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća na području Republike Hrvatske te je stoga teško uspostaviti plan održanja i/ili po potrebi upravljanja ugroženim područjima. Tijekom slijedećeg razdoblja trebalo bi istražiti i utvrdit najugroženija staništa i vrste odabranih divljih srodnika i/ili samoniklih vrsta povrća, a od kojih nekima prijeti izumiranje. S obzirom na veliko bogatstvo divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća na teritoriju Republike Hrvatske tijekom razdoblja definiranog ovim programom Radna skupin povrće (u daljnjem tekstu: RS Povrće) će se fokusirati samo na odabrane prioritetne vrste.
Za naredno razdoblje u okviru ove aktivnosti planirani su slijedeći poslovi:
- inventarizacija divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća od značaja za pojedina područja Republike Hrvatske s naglaskom na vrste: Brassica incana , Portulaca oleracea L., Diplotaxis spp., Allium commutatum L., Allium ursinum L., Urtica dioica L., Chenopodium album L., Amaranthus , Crithmum maritimum L. i sl.;
- opis i procjena morfoloških i bioloških svojstava divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća temeljem dostupnih deskriptora te razvoj deskriptora za vrste za koje oni ne postoje;
- analiza odabranih prikupljenih primki na agronomskoj, genetičkoj i biokemijskoj razini s ciljem utvrđivanja njihove uporabne vrijednosti (u pred-selekcijskim i oplemenjivačkim programima, za hranu, poljoprivredu, farmaciju, itd.);
- regeneracija prikupljenog reprodukcijskog materijala te uključivanje primki u CPGRD bazu
- procjena ugroženosti odabranih divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća te plan aktivnosti za in-situ zaštitu.
4.1.1.4. Radna skupina Vinova loza
Vinova ili euroazijska loza ( Vitis vinifera L.) uključuje dvije podvrste: divlju ( Vitis vinifera L. subsp. sylvestris Hegi Gmelin) i kultiviranu lozu ( Vitis vinifera L. subsp. vinifera ). Obje podvrste su diploidne (2n = 38), seksualno kompatibilne te preferiraju stranooplodnju. Divlja loza je dvodomna i smatra se da je predak kultivirane vinove loze, a ima izuzetnu važnost za očuvanje bioraznolikosti vinove loze. Iako nema nikakvu gospodarsku važnost, postoji velika mogućnost da još uvijek sadrži faktore adaptibilnosti i druge korisne gene koji bi se mogli iskoristiti u modernom oplemenjivanju.
Nužnost očuvanja genetskih izvora vrste V. vinifera subsp. sylvestris prepoznata je kao visoki prioritet u mnogim europskim zemljama pa tako i u Republici Hrvatskoj. Kroz nekoliko nacionalnih i regionalnih projekata te međunarodnog ECPGR projekta InWiGrape uloženi su značajni napori u pronalasku i očuvanju prirodnih populacija vinjage u Republici Hrvatskoj. Pronađeno je nekoliko lokaliteta s prirodnim populacijama te se provode istraživanja s ciljem detaljnog utvrđivanja njihovih genetskih i morfoloških karakteristika.
Mjere očuvanja vinjage uključuju njeno očuvanje na prirodnim staništima ( in situ ), kao i pohranu u kolekcijama banke gena ( ex situ ). Očuvanje na prirodnim staništima ovisno je o dugoročnoj politici očuvanja ukupne bioraznolikosti i ekosistema i zahtijeva angažiranost cijelog sustava koji brine o prirodi i ekosustavu. Nasuprot tome, očuvanje u kolekciji banke gena u dobrom dijelu se može osloniti na standardno znanje i proceduru očuvanja genotipova kultivirane loze koje postoji u sklopu postojećih ex situ kolekcija u okviru Nacionalnog programa.
Dosadašnja istraživanja su pokazala da divlja loza sadrži mnoga korisna svojstva. Neke populacije pokazale su tolerantnost na salinitet tla i tolerantnost na izrazito sušne uvjete, a neke su očitovale tolerantnost na povišen sadržaj vapna u tlu. Također, vinjaga sadrži i neke gene otporne na gljivične bolesti (pepelnicu), a važan aspekt oplemenjivanja vinove loze uključuje boju kožice bobica i antocijane (tvari boje). Nedavno istraživanje populacije divlje loze pokazalo je da neke primke divlje loze ne sadrže acilirane antocijane, što je rijetkost kod kultiviranih sorti, iako nije kompletno odsutan. Sve ovo može biti jako korisno za oplemenjivanje vinove loze.
Vezano za ovu aktivnost planirani su slijedeći poslovi:
- morfološka i genetska identifikacija populacija divlje loze u Republici Hrvatskoj (ampelografski deskriptori, molekularno – genetička identifikacija pomoću SSR i SNP markera te genotipizacija kloroplastne (cp) varijacije genoma);
- razmnožavanje jedinki divlje loze u Nacionalnu kolekciju;
- karakterizacija korisnih svojstava kod divlje loze putem fenotipskih i genotipskih karakteristika;
- prikupljanje geoprostornih podataka povezanih s izvornim populacijama divlje loze.
4.1.1.5. Radna skupina Voće
Za razliku od kultiviranih voćnih vrsta, za koje su u kolekcijama već pohranjeni najvažniji genotipovi, samonikle i nedovoljno korištene voćne vrste još nisu sustavno inventarizirane niti prikupljanje za uključivanje u ex situ kolekcije. Zbog ograničenih ljudskih i organizacijskih kapaciteta, u dosadašnjem razdoblju je naglasak u radu bio na očuvanju ugroženih kultiviranih vrsta. U narednom razdoblju se planira intenziviranje aktivnosti i na očuvanju samoniklih i nedovoljno korištenih voćnih vrsta s popisa prioritetnih vrsta te divljih srodnika voćnih vrsta, a sve u cilju boljeg poznavanja i obuhvaćanja što je moguće veće raznolikosti i mogućnostima njihove održive uporabe na području Republike Hrvatske
Inventarizacija i prikupljanje samoniklih voćnih vrsta i divljih srodnika voćnih vrsta će se provesti na cijelom području Republike Hrvatske. Na terenu će se obaviti bilježenje morfoloških i bioloških svojstava te u laboratorijima vrednovanje pomoloških, fizikalnih i kemijskih svojstava. Temeljem opisanih svojstava izdvojiti će se samonikle voćne vrste i divlji srodnici voćnih vrstakoje su posebno značajne za očuvanje zbog svojstava koje posjeduju. Isti će se umnožiti te uključiti u ex situ kolekcije.
Nastojat će se provesti očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja u in situ uvjetima, te korištenje biljnih genetskih izvora izravno, u on farm uvjetima, kao i neizravno, upotrebom u oplemenjivanju i istraživanju.
Planira se analizirati zastupljenost divljih srodnika kultiviranog bilja u zaštićenim područjima (nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati), te razvoj mogućnosti njihovog očuvanja in situ . Temeljem dobivenih podataka odrediti će se područja koja su od posebnog interesa zbog velikog broja divljih srodnika i samoniklih voćnih vrsta s prioritetne liste te razviti akcijski plan zaštite divljih srodnika kuliviranog bilja te održive uporabe samoniklih voćnih vrsta. Također, potrebno je definirati pristup biljnim genetskim izvorima za hranu i poljoprivredu koji se nalaze u in situ uvjetima, uz uvažavanje Zakona o zaštiti prirode.
Provesti će se istraživanja rasprostranjenosti voćnih vrsta u prirodnim populacijama koje se koriste kao podloge u rasadničarskoj proizvodnji
4.1.1.6. Radna skupina Žitarice i kukuruz
Divlji srodnici žitarica su izvor velike varijabilnosti te su često nositelji važnih gena odgovornih za otpornost na biotske i abiotske stresove kao i gena za poboljšanu nutritivnu vrijednost zrna. Za razliku od kultiviranih vrsta žitarica, koje su u velikom broju zastupljeni u Nacionalnoj kolekciji, njihovi divlji srodnici još nisu sustavno inventarizirani niti prikupljani radi uključivanja u ex situ kolekcije.
U cilju utvrđivanja rasprostranjenosti primki divljih srodnika žitarica u Republici Hrvatskoj i poduzimanja mjera za njihovog in situ očuvanja izvršit će se:
- inventarizacija divljih srodnika žitarica na području Republike Hrvatske – brojnost, rasprostranjenost, te područja najveće zastupljenosti;
- pretraživanje baza podataka inozemnih gen banaka radi pronalaženja primki divljih srodnika hrvatskoga podrijetla te prikupljanje njihovih uzoraka radi pohrane
- uključivanje primki divljih srodnika žitarica prikupljenih na terenu ( in situ ) i u inozemnim gen bankama u ex situ kolekcije;
- karakterizacija divljih srodnika žitarica na morfološkoj, molekularnoj, biokemijskoj i agronomskoj razini s ciljem utvrđivanja njihove genetske raznolikosti i uporabne vrijednosti za hranu i poljoprivredu;
- sastavljanje prioritetnih lista divljih srodnika žitarica – vrste divljih srodnika, koje su posebno značajne za očuvanje zbog svojstava koje posjeduju.
4.2. On-farm očuvanje i upravljanje
On farm upravljanje predstavlja poseban oblik in situ očuvanja biljnih genetskih izvora na razini poljoprivrednog gospodarstva. On farm upravljanje u znatnoj mjeri nadopunjuje i pomaže mjere ex situ očuvanja. Primke u ex situ kolekcijama čuvaju se u obliku u kakvom su sakupljene te nemaju mogućnost daljnjeg prilagođavanja promjenama okolišnih uvjeta, dok se u on farm uvjetima takve prilagodbe kontinuirano događaju. Stoga on farm upravljanje ima važnu ulogu u očuvanju i povećanju genetske raznolikosti koja se može koristiti za stvaranje novih sorti, prilagođenih za uzgoj u promijenjenim uvjetima okoliša.
Budući da zapostavljene vrste i stare sorte u pravilu imaju manje prinose i komercijalno su manje isplative, potrebno je razviti mjere za poticanje njihovog uzgoja, koje do sada nisu bile uključene u Nacionalni program.
Autothone sorte i druge heterogene sorte ili populacije dragocjeni su genetski izvori koji se održavaju i dinamično razvijaju na poljoprivrednom gospodarstvu, često s vremenom prilagođeni određenom okruženju i / ili pružajući određene agronomske ili kulturne vrijednosti za poljoprivrednike i lokalne zajednice.
Očuvanje i upravljanje autohtonim sortama i ostalim heterogenim populacijama on farm omogućuje u različitim razmjerima, jednu ili više sljedećih prednosti:
- očuvanje i razvoj raznolikosti usjeva koji se održavaju najmanje 25 godina i s tim povezane tradicije,
- očuvanje i razvoj raznolikosti koja nije obuhvaćena formalnom sektoru,
- komplementarni pristup očuvanja povezan s ex situ kolekcijama,
- očuvanje kao kulturnog nasljeđa,
- ublažavanje genetske erozije,
- evolucija usjeva i prilagodba promjenjivim uvjetima na polju,
- diverzifikacija poljoprivrede i posljedično povećan izbor potrošača, blagodati ekosustava i usluga.
Domaćim populacijama i dalje prijeti širenje industrijske poljoprivrede nestankom malih poljoprivrednih gospodarstava koje uzgajaju domaće populacija u različitim poljoprivrednim sustavima i njihova zamjena modernism sortama koje se uzgajaju na velikim površinama pod intenzivnim i uniformnim poljoprivrednim sustavima.
Očuvanje i on farm upravljanje uključuje niz različitih dionika (tj. poljoprivrednici, vrtlari amateri, mreže poljoprivrednika / vrtlara, različiti distributeri sjemena, komercijalne sjemenske tvrtke, oplemenjivači, trgovci na malo, kratki lanci opskrbe, lokalne zajednice i udruge, istraživači, javne vlasti i Europska unija) koji su aktivni i na nacionalnoj i podnacionalnoj razini, a ponekad djeluju integrirano.
4.2.1. Aktivnosti radnih skupina u on farm očuvanju i upravljanju
4 .2.1.1. Radna skupina Industrijsko bilje
Lokalne populacije, genetski heterogene i adaptirane na specifične lokalne uvjete bogat su izvor gena za poboljšanje kvalitete, tolerantnost na sušu, visoke temperature, otpornost na bolesti i dr. Iako na lokalnim tržištima postoji potreba za tradicionalnim sortama zbog njihovog specifičnog ukusa i kvalitete, broj lokalnih sorti naglo se smanjuje, što rezultira smanjenjem baze genetskih varijacija koje pridonose sigurnosti proizvodnje hrane. Jedna primka krumpira (IND00075) se održava on farm , na području gdje je prikupljena (Lipice).
U okviru ove aktivnosti planiraju se sljedeći poslovi:
- obaviti inventarizaciju autohtonih sorti ili populacija vrsta iz skupine industrijskog bilja na gospodarstvu u on farm uvjetima, odnosno na području u kojem se vrsta održala u specifičnim agroekološkim uvjetima;
- pružiti znanstvenu i stručnu pomoć farmerima u sklopu aktivnosti vezanim za očuvanje i održivo upravljanje biljnim genetskim izvorima, prvenstveno krumpira na području Like, ali i drugih vrsta iz skupine industrijsko bilje;
- pružiti edukaciju iz područja očuvanja biljnih genetskih izvora industrijskih kultura udrugama i zainteresiranim farmerima;
- provođenje istraživanja kroz poljske pokuse s autohtonim sortama uljane buče, maka i krumpira, a vezanih za tehnologiju proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima;
- provođenje laboratorijskih istraživanja s autohtonim sortama industrijskog bilja koja su usko vezana za reakciju biljke na stresne uvjete sredine (poput suše, pH tla, zaslanjenost tala uslijed mineralne gnojidbe, onečišćenost tla i sl.);
- promocija lokalnih populacija i njihove upotrebe u proizvodnji i oplemenjivanju.
4.2.1.2. Radna skupina Krmno bilje
Prioritetno je uvođenje in situ / on farm očuvanje divljih vrsta i srodnika na lokacijama koje su bogate genetskim izvorima krmnog bilja. Divlji srodnici kultiviranih vrsta krmnog bilja će se kroz in situ / on farm upravljanje čuvati i dalje razvijati kroz poljoprivrednu ili stočarsku proizvodnju. On farm upravljanje ima važnu ulogu u prilagodbi novim klimatskim uvjetima, u očuvanju i povećanju genetske raznolikosti krmnih vrsta koje se mogu koristiti za uvođenje novih vrsta u poljoprivrednu proizvodnju ili stvaranje novih sorti prilagođenih za uzgoj u promijenjenim uvjetima okoliša. Uvođenjem on farm upravljanja u cilju in situ očuvanja pod utjecajem prirodne selekcije dobiti će se veća saznanja o prilagodbi pojedinih biljnih vrsta krmnog bilja klimatskim prilikama kroz godine.
U okviru ove aktivnosti planiraju se sljedeći poslovi:
- provesti inventarizaciju on farm genetskih izvora krmnog bilja na oraničnim i pašnjačkim površinama s prioritetom na samonikle divlje srodnike koji se koriste u ishrani stoke,
- razviti strategiju on farm održavanja krmnog bilja u izvorišnim staništima lokalnih populacija ili divljih srodnika u prirodnim staništima,
- održavanje i povećanje raznolikosti korištenjem kombinacija on farm / ex situ očuvanja s ciljem smanjenja gubitka genetske raznolikosti i ostvarenja novih rekombinacija koje su prilagođene lokalnim uvjetima i načinu gospodarenja,
- edukacija lokalnog stanovništva o važnostima i načinu zaštite lokalnih kultivara / populacija s naglasnom na stručnu pomoć u on farm očuvanju.
4.2.1.3. Radna skupina Ljekovito i aromatično bilje
U Republici Hrvatskoj postoji višestoljetna tradicija prikupljanja, uzgoja i upotrebe ljekovitog i aromatičnog bilja. No, prikupljanje ima negativan utjecaj na očuvanje bioraznolikosti. Mnoge biljne vrste su u opasnosti od genetske erozije zbog prekomjernog iskorištavanja kojim se ugrožava i stabilnost ekosustava u cjelini. Poticanje čuvanja biljnih genetskih izvora ljekovitog i aromatičnog bilja u on farm uvjetima uz mogućnost komercijalizacije proizvoda najbolji je način za sprječavanje genetske erozije.
Stoga će se provesti inventarizacija genetskih izvora ljekovitog i aromatičnog bilja koji se čuvaju on farm u različitim regijama Republike Hrvatske. Navedene će primke biti uključene u nacionalnu kolekciju s ciljem analize njihovih svojstava na na morfološkoj, genetskoj i biokemijskoj razini. Pritom će se naročita pažnja posvetiti tradicijskim kultivarima lavandina ( Lavandula x intermedia Eemeric ex Loisel.), prvenstveno na otoku Hvaru i Visu. Bit će provedena genetska analiza primki lavandina iz različitih nasada u svrhu analize genetske raznolikosti i utvrđivanja dominantnih genotipova.
Podrška zainteresiranim poljoprivrednicima i hobistima za uspostavu on farm očuvanja ciljanih tradicijskih kultivara ljekovitog i aromatičnog bilja će uključivati organizaciju radionica i savjetovanje svih zainteresiranih.
4.2.1.4. Radna skupina Povrće
U proizvodnji povrća, u nekoliko zadnjih desetljeća, se znatno smanjila genetska raznolikost kultivara osobito u komercijalnoj poljoprivrednoj proizvodnji jer su, pod pritiskom tržišta i velikih sjemenarskih kuća, gotovo u potpunosti istisnuti lokalni tradicijski kultivari i ekotipovi. Komercijalni kultivari sjemenskih kuća uglavnom su visoko-prinosni, no trebaju gotovo idealne uvjete uzgoja uz veliki utrošak vode te mineralnih gnojiva i pesticida. Ovo predstavlja veliki pritisak za okoliš u smislu izravnog onečišćenja, ali i neizravnog jer takva proizvodnja ima veliki CO 2 otisak. Stoga, se posljednjih godina polako revitaliziraju lokalni kultivari i ekotipovi povrća prilagođeni određenom podneblju. Tijekom prethodnog programskog razdoblja RS Povrće je intenzivno radila na prikupljanju te procjenjivanju agronomskih svojstava tradicijskih kultivara i ekotipova nekih važnijih vrsta povrća (npr. češnjak) s ciljem revitalizacije njihove proizvodnje na OPG-ovima, a što je najbolji način za njihovo on farm očuvanje i upravljanje.
Slijedom navedenog u okviru ove aktivnosti u narednom razdoblju provodite će se sljedeće aktivnosti:
- inventarizacija on farm genetskih izvora povrća za hranu i poljoprivredu s ciljem popunjavanja i razvoja postojećih kolekcija. Osobita pozornost će se posvetiti tradicijskim kultivarima najznačajnijih vrsta povrća (kupusnjače, lukovi, mahunarke, plodovito i lisnato povrće, itd.),
- opis i procjena morfoloških i bioloških svojstava tradicijskih kultivara i ekotipova primki povrća prema dogovorenim deskriptorima,
- analiza odabranih prikupljenih primki na agronomskoj, genetičkoj i biokemijskoj razini s ciljem utvrđivanja njihove vrijednosti u proizvodnji,
- regeneracija prikupljenog reprodukcijskog materijala te uključivanje primki u CPGRD bazu;
- izrada prijedloga za upis odabranih tradicijskih kultivara i ekotipova povrća na listu čuvanih sorti s ciljem proširenja njihove proizvodnje te posredno on-farm očuvanja,
- uspostavljanje sustava on farm očuvanja genetskih izvora povrća za hranu i poljoprivredu,
- edukacija zainteresiranih za proizvodnju sjemena i sadnog materijala te metodama on farm očuvanja tradicijskih kultivara i ekotipova povrća.
4.2.1.5. Radna skupina Vinova loza
Cilj je zaštititi pojedine genotipove u većem broju trsova radi potpunije evaluacije, koja eventualno uključuje i vinifikaciju u komercijalno značajnim količinama. Naime, neke rijetke sorte su lokalno interesantne za širi uzgoj te je potrebna brža i potpunija evaluacija njihovih proizvodnih karakteristika. Također, iz istog razloga ove se populacije mogu umatičiti nakon stručne intervencije (negativna masovna selekcija), čime bi se riješio problem dostupnosti kvalitetnog sadnog materijala predmetnih sorata.
U okviru ove aktivnost planiraju se sljedeći poslovi:
- organizacija on farm očuvanja nekih genotipova (rijetke sorte) te uzgoj većeg broja trsova radi potpunije evaluacije i eventualne propagacije,
- organizacija podizanja matičnjaka od selekcioniranog materijala (materijal ozdravljen od virusa ili najbolji genotipovi slobodni od virusa nakon provedene pozitivne masovne selekcije) kod odabranih komercijalnih proizvođača grožđa.
4.2.1.6. Radna skupina Voće
Putem komercijalizacije tradicionalnih sorti i nedovoljno korištenih vrsta može se bitno doprinijeti njihovom održivom korištenju i očuvanju kroz proizvodnju ( on farm ). Komercijalizacijom ovakvih sorti i vrsta doprinosi se i raznolikosti proizvoda na tržištu, bilo da se radi o plodovima ili od njih nastalim prerađevinama kao i o korištenju državne potpore za očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.
U cilju očuvanja tradicionalnih sorti na kontinentalnom i mediteranskom dijelu Republike Hrvatske provesti će se inventarizacija, dokumentiranje, fenotipizacija, genotipizacija i vrednovanje prethodno ne identificiranih poznatih lokalnih kultivara, novih potencijalnih primki voćnih vrsta, prioritetnih kultiviranih i samoniklih voćnih vrsta i njihovih divljih srodnika koji se nalaze najčešće u privatnom vlasništvu ( on farm ).
Kako bi se očuvala genetska raznolikost, osim samih autohtonih sorti, potrebno je očuvati i njihovu unutarsortnu varijabilnost. Naime, kod starih autohtonih sorti, kod kojih nije provođena selekcija, a u uzgoju se nalaze stoljećima, postoji značajna unutarsortna varijabilnost. To su akumulirane mutacije, a one pozitivne predstavljaju jedinu mogućnost unapređenja genetske osnove tih sorti za trenutne zahtjeve proizvodnje. Važno je spomenuti da one predstavljaju važan, možda u ovom trenutku i jedini izvor genetske varijabilnosti koji omogućuje prilagodbu takvih sorti na klimatske promjene u budućnosti.
U narednom razdoblju planira se revitalizacija tradicionalnih sorti voćnih vrsta te umatičenje interesantnih genotipova i samoniklih voćnih vrsta kao preduvjeta za proizvodnju sadnog materijala i širenja u uzgoju na lokalnom području, a sve u cilju očuvanja bioraznolikosti te širom ponudom na tržištu.
U planu su istraživanja o mogućnostima uzgoja u različitim tehnologijama uzgoja, a to će pridonijeti novim spoznajama o mogućnostima njihovog uvođenja u intenzivnu proizvodnju.
Planira se promocija lokalnih kultivara i poticanje njihove upotrebe u proizvodnji i oplemenjivanju, razvoj i promocija proizvoda dobivenih od lokalnih kultivara i samoniklih voćnih vrsta te edukaciju lokalnog stanovništa o važnostima i načinu zaštite lokalnih kultivara on farm.
Evaluacija divljih srodnika kultiviranog bilja koji bi se koristili za proizvodnju generativnih podloga te istraživanje utjecaja podloge na biološka i agronomska svojstva plemke. Ispitivanje mogućnosti in vitro reprodukcije autohtonih primki.
4.2.1.7. Radna skupina Žitarice i kukuruz
Lokalne populacije žitarica, kukuruza i heljde genetski adaptirane na specifične lokalne uvjete predstavljaju bogat genetski izvor za poboljšanu kvalitetu kao i za otpornost na biotske i abiotske stresove. U ex situ uvjetima u nacionalnoj kolekciji radne skupine Žitarice i kukuruz čuva se veći broj primki lokalnih populacija kukuruza strnih žitarica i heljde. On-farm očuvanje lokalnih populacija može u znatnoj mjeri nadopuniti mjere ex situ očuvanja, budući da one predstavljaju dinamični sustav, koji je izložen kontinuiranim genetskim promjenama pod utjecajem prirodne i umjetne selekcije.
U narednom periodu u planu je provođenje inventarizacije i daljnjeg prikupljanja lokalnih populacija žitarica, kukuruza i heljde, koje se čuvaju on-farm na području Republike Hrvatske. Novoprikupljene primke će biti uključene u nacionalnu kolekciju. Analizom svojstava lokalnih populacija na morfološkoj, biokemijskoj i molekularnoj razini dobit će se uvid u njihovu genetsku strukturu i raznolikost, dok će se kroz ocjenu agronomskih svojstava i svojstava kvalitete zrna ocijeniti njihov upotrebna vrijednost.
U cilju poticanja on-farm očuvanja planira se informirati javnost o mogućem korištenju primki žitarica, kukuruza i heljde kao i njihovih divljih srodnika kao funkcionalne hrane te njihovoj nutritivnoj vrijednosti. Za potrebe distribucije sjemena farmerima zainteresiranim za on-farm očuvanje, kontinuirano će se provoditi umnažanje sjemena primki iz nacionalne kolekcije.
Također je predviđeno pružanje podrške zainteresiranim poljoprivrednicima i hobistima za uspostavu on-farm očuvanja ciljanih lokalnih populacija /tradicijskih sorti kroz poticanje njihovog uvođenja u proizvodnju kao i njihove prijave na sortne liste.
4.3. Ex situ očuvanje
4.3.1. Nacionalna banka biljnih gena
Ex situ očuvanje te opis i procjena svojstava primki biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu provode se u okviru Nacionalne banke biljnih gena koja je sastavni dio Nacionalnog programa.
Nacionalna banka biljnih gena je decentralizirana. Čini je veći broj kolekcija koje se čuvaju kod različitih subjekata, u obliku sjemena, sadnog materijala i poljskih kolekcija. Koordinaciju rada svih subjekata uključenih u Nacionalnu banku biljnih gena provodi Povjerenstvo za biljne genetske izvore. Ministarstvo poljoprivrede određuje subjekte za održavanje kolekcija određenih biljnih vrsta ili skupina vrsta koje su u sastavu Nacionalne banke biljnih gena. Određivanje subjekata od strane Ministarstva regulirano je potpisivanjem Sporazuma u kojemu je jasno određeno za koju biljnu vrstu je subjekt odgovoran te koja su mu prava i obveze. Ministarstvo također sklapa sporazume sa subjektima koji za potrebe Nacionalne banke biljnih gena sudjeluju u aktivnostima prikupljanja, umnožavanja ili opisivanja primki. Potpisivanjem Sporazuma subjekti se obvezuju na dugoročno sudjelovanje u radu na očuvanju biljnih genetskih izvora.
Kriteriji koje mora ispunjavati subjekt za održavanje kolekcija su:
- iskustvo i stručnost u radu s određenom biljnom vrstom;
- posjedovanje odgovarajućih kapaciteta;
- aktivno sudjelovanje u radu Radne skupine za dotičnu biljnu vrstu.
Za svaku kolekciju u okviru Nacionalne banke biljnih gena na prijedlog Povjerenstva subjekt imenuje voditelja kolekcije koji je odgovoran za održavanje i regeneraciju, opis i procjenu svojstava te dokumentaciju. Ispunjavanje ovih uvjeta procjenjuje Povjerenstvo za biljne genetske izvore.
Kriteriji za određivanje biljnih vrsta za uvrštavanje u Nacionalnu banku biljnih gena su njihov značaj za prehranu stanovništva, oplemenjivački rad ili njihov značaj kao dijela prirodne i kulturne baštine. Unutar svake prioritetne biljne vrste u Nacionalnu banku biljnih gena uključuju se prvenstveno populacije, autohtone sorte, ekotipovi, sorte povučene sa Sortne liste, divlji srodnici kultiviranog bilja i slično, koje su podrijetlom iz Republike Hrvatske. U pojedinu kolekciju se uključuju samo unikatne primke koje ne postoje u drugim kolekcijama u okviru Nacionalne banke biljnih gena.
Rad na određenoj biljnoj vrsti provodi se kroz odgovarajuću Radnu skupinu. Trenutno u okviru Nacionalnog programa djeluju sljedeće Radne skupine:
1. Industrijsko bilje
2. Krmno bilje
3. Ljekovito i aromatično bilje
4. Povrće
5. Vinova loza
6. Voće – s podskupinama Kontinentalno voće i Mediteransko voće
7. Žitarice i kukuruz
8. Dokumentacijsko-informacijski sustav
Svaka Radna skupina prema svojim specifičnostima, uz odobrenje Povjerenstva za biljne genetske izvore. donosi svoj plan rada te određuje prioritete za očuvanje pojedinih biljnih vrsta ili primki. Planovi rada donose se prema nacionalnim potrebama, a u skladu sa strategijama usvojenim na europskoj razini u okviru ECPGR-a (Europska strategija o biljnim genetskim izvorima) i prema preporukama Drugog GPA. Prema međunarodnim standardima Radne skupine određuju protokole za regeneraciju, opisivanje i procjenu primki te bilježenje podataka o primkama.
U okviru Radne skupine obavlja se prikupljanje primki, te se vode kolekcije za pojedine vrste ili skupine vrsta. Svaka Radna skupina ima voditelja, a uključuje jednu ili više institucija sudionika.
U HAPIH ‒ Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku čuva se sigurnosna, a po potrebi i osnovna kolekcija primki koje se u okviru Nacionalne banke biljnih gena čuvaju u obliku sjemena u aktivnim kolekcijama drugih subjekata. Za sve takve primke voditelji kolekcija dužni su HAPIH - Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo dostaviti uzorke sjemena radi pohrane. Sigurnosne kolekcije primki koje se održavaju u obliku poljskih kolekcija čuvaju se kod različitih subjekata na različitim lokacijama, ovisno o zemljopisnom podrijetlu primki. HAPIH – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo također čuva kolekciju sorti obrisanih sa Sortne liste Republike Hrvatske.
Z a sve primke uključene u Nacionalnu banku biljnih gena putovnički podaci su upisani u bazu CPGRD i javno su dostupni. Nacionalna banka biljnih gena trenutno (siječanj 2021. godine) uključuje broj primki kako je prikazano u Tablici1.
Tablica 1. Broj primki upisanih u CPRGD bazu
Radna skupina
Broj primki
Žitarice (CAM)
521
Industrijsko bilje (IND)
95
Povrće (VEG)
310
Krmno bilje ( FOD)
200
Voće (FRU)
431
Vinova loza (VIT)
147
Ljekovito i aromatično bilje (MAP)
2547
UKUPNO:
4521
Do sada su u Nacionalnu banku biljnih gena uključene sve najvažnije institucije koje, s obzirom na tehničku i kadrovsku osposobljenost, mogu adekvatno održavati kolekcije sjemena i/ili poljske kolekcije. U narednom razdoblju se očekuje dodatan rad na razvoju resursa za čuvanje primki aktivnih kolekcija te aktivnosti će biti usmjerene na dopunjavanje postojećih kolekcija i povećanje kvalitete ex situ očuvanja. Pri tome će se što dosljednije primjenjivati Standardi za banke biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (Genebank Standards for Plant Genetic Resources for Food and Agriculture).
Dopunjavanje kolekcija novim vrstama i primkama mora biti plansko, prema prioritetima definiranim u Nacionalnom programu i identificiranim nedostatcima. Ovo se osobito odnosi na prikupljanje na terenu koje mora biti ciljano. U kolekcije se trebaju uključuvati i primke divljih srodnika kultiviranog bilja sukladno međunarodnim smjernicama.
Sve primke uključene u kolekcije moraju biti adekvatno dokumentirane putovničkim podacima upisanim u bazu CPGRD. Također, potrebno je na odgovarajući način dokumentirati rukovanje primkama i kvalitetu čuvanja (pakiranje i obilježavanje vrećica sa sjemenom/stabala; kontrole klijavosti, podaci o količini čuvanog sjemena/stabala i slično). Za primke u obliku sjemena mora biti pohranjena količina sjemena dovoljna za adekvatno očuvanje te za dostavu zainteresiranim institucijama, a kod poljskih kolekcija mora se održavati dovoljan broj zdravih stabala/trsova po primci. Za primke u obliku sjemena mora se redovito provjeravati klijavost pohranjenih uzoraka. Za primke s nedovoljnom količinom i/ili kvalitetom sjemena/stabala potrebno je provoditi regeneraciju.
U dijelu poljskih kolekcija mediteranskog voća postoje dupliranja (nenamjerna) pohranjenih materijala i problemi s identifikacijom primki. Stoga je izuzetno važno pravilno dokumentirati ove kolekcije i razriješiti pitanje dupliranja, prije daljnjih aktivnosti na regeneraciji postojećih materijala i dopunjavanja kolekcija novim primkama.
Kontinuirano treba nastaviti rad na sigurnosnom dupliranju primki u Nacionalnoj banci biljnih te ga u narednom razdoblju treba poboljšati. Pohrana sigurnosnih duplikata može biti u nekoj od kolekcija u okviru Nacionalne banke biljnih gena ili u banci gena u regiji. Za poljske kolekcije sigurnosni primjerci mogu biti zasađeni i u institucijama koje nisu uključene u održavanje aktivnih kolekcija, pod uvjetom da je osigurano adekvatno održavanje nasada.
Nakon što sve najvažnije primke koje se čuvaju u obliku sjemena budu pohranjene u sigurnosnoj kolekciji u Nacionalnoj banci biljnih gena na lokaciji različitoj od one na kojoj se čuva osnovna kolekcija, što je jedan od uvjeta za pohranu sjemena u Globalnoj riznici, prema Ugovoru o depozitu, stvoren je preduvjet za pokretanje postupke za pohranu primki u Globalnu riznicu sjemena na Svalbardu što je jedan od glavnih ciljeva u narednom razdoblju.
U proteklom razdoblju je relativno velik broj primki vrsta s popisa u Dodatku I. Međunarodnog ugovora uključen u MLS. Potrebno je nastaviti s ovakvim trendom, te u narednom razdoblju treba poduzeti aktivnosti za uključivanjem dodatnih primki u AEGIS. U tom smislu, potrebno je raditi i na daljnjoj izgradnji sustava kvalitete u bankama gena, koji je uvjet za sudjelovanje u AEGIS-u.
Za sve primke uključene u MLS i AEGIS, Republika Hrvatska/RH dužna je osigurati dostavu uzoraka zainteresiranim institucijama za potrebe oplemenjivanja, istraživanja i obrazovanja. Sve razmjene materijala moraju biti evidentirane te mora biti potpisan SMTA.
Tehnička opremljenost većine institucija koje čuvaju kolekcije uključene u Nacionalnu banku biljnih gena je na zadovoljavajućoj razini. U narednom razdoblju postojeća oprema se treba redovito održavati te po potrebi obnavljati, dopunjavati i proširivati kapacitete. Pri nabavi opreme treba se voditi računa o tome da se pojedini uređaji mogu koristiti od strane više Radnih skupina uključenih u Nacionalni program. Ovom cilju doprinosi i popis opreme na mrežnoj stranci baze CPGRD. Kod dijela poljskih kolekcija prema procjeni stanja po potrebi će se planirati premještanja i obnavljanja kolekcija.
Detaljan opis aktivnosti ex situ očuvanja pojedinih Radnih skupina prikazan je u poglavlju 4.3.2. Aktivnosti Radnih skupina u ex situ očuvanju.
4.3.2. Aktivnosti Radnih skupina u ex situ očuvanju
4.3.2.1. Radna skupina Industrijsko bilje
RS Industrijsko bilje bavi se prikupljanjem sjemena i održavanjem aktivne kolekcije industrijskog bilja (šećerna repa, uljana repica, konoplja, uljana buča, soja, suncokret, lan, duhan mak i krumpir) te kolekcije sorti obrisanih sa sortne liste Republike Hrvatske u svrhu očuvanja biljnih genetskih izvora i biološke raznolikosti. U prethodnom programskom razdoblju (2017. – 2020.) prikupljano je sjeme domaćih (lokalnih) populacija uljane buče, lana, maka i krumpira. Za ostale vrste industrijskog bilja postoji mala mogućnost pronalaska jer se njihov uzgoj provodi korištenjem certificiranog sjemena suvremenih sorti i hibrida uglavnom iz „uvoza“ (izuzev soje). Sve primke su pohranjene u sigurnosnu kolekciju u HAPIH – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Osijek, u uvjetima dugoročnog čuvanja. Primke krumpira održavaju se u vegetativnom obliku u poljskoj kolekciji na pokušalištu Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Prioritetne vrste:
Beta vulgaris L. – šećerna repa
Brassica napus L. subsp. napus – uljana repica
Cannabis sativa L. – konoplja
Cucurbita pepo L. subsp. pepo – uljana buča
Glycine max Merril – soja
Helianthus annuus L. – suncokret
Linum usitatissimum L. – lan
Nicotiana tabacum L. – duhan
Papaver somniferum L. – mak
Solanum tuberosum L. - krumpir
Stanje ex situ očuvanja industrijskog bilja
Trenutačno (siječanj 2021. godine) u kolekciju su uključene sljedeće primke kako je prikazano u Tablici 2.
Tablica 2. Primke RS Industrijsko bilje
Biljna vrsta
Broj primki
Broj sigurnosno dupliranih primki
HRV041
HRV045
HRV053
UKUPNO
HRV041
HRV053
UKUPNO
Beta vulgaris L.
0
0
0
0
0
0
0
Brassica napus L. subsp. napus
0
0
15
15
0
15
15
Cannabis sativa L.
0
0
0
0
0
0
0
Cichorium intybus L.
0
0
1
1
0
1
1
Cucurbita pepo L. subsp. pepo
1
8
0
9
0
8
8
Glycine max Merril
0
0
28
28
0
28
28
Helianthus annuus L.
0
0
0
0
0
0
0
Linum usitatissimum L.
5
0
2
7
0
7
7
Nicotiana tabacum L.
0
0
0
0
0
0
0
Papaver somniferum L.
10
17
0
27
0
21
21
Solanum tuberosum L.
8
0
0
8
8
0
8
Ukupno
24
25
46
95
8
80
88
U razdoblju 2017. - 2020. godine ukupno je prikupljeno sjeme sedam primki uljane buče, 20 primke maka i sedam primki krumpira. Prikupljene populacije uljane buče, maka i krumpira upisane su u bazu podataka biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske (CPGRD).
Prikupljene primke sjemena su očišćene, osušene i za svaku je određena masa 1000 sjemenki i ispitana klijavost. Sve prikupljene primke čuvaju se u aktivnoj kolekciji na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Dio sjemena prikupljenih populacija uljane buče i maka je pohranjen u sigurnosnoj kolekciji u HAPIH - Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Osijek, po metodologiji koja odgovara uzorku.
U istom razdoblju, u Nacionalnu banku biljnih gena uključene su tri sorte uljane repice obrisane sa sortne liste Republike Hrvatske i upisane u CPGRD bazu.
Za sve prikupljene primke uljane buče, lana, maka i krumpira opisana su i dokumentirana morfološka svojstva sukladno UPOV-im deskriptorima (TG/119/4 za uljanu buču; TG 57/7 za lan; TG 166/4 za mak i TG 23/6 za krumpir). Za sve primke izrađena je i fotodokumentacija. Za većinu sorti soje i uljane repice obrisanih sa sortne liste Republike Hrvatske postoje morfološki opisi prema UPOV/CPVO deskriptorima te podaci o agronomskim svojstvima iz ispitivanja sorti prilikom sortnih pokusa za priznavanje.
U 2018. godini napravljena je molekularna analiza osam primki lana i sedam primki maka pomoću AFLP markera te obavljena statistička obrada podataka vezano za karakterizaciju analiziranih primki.
Tijekom 2019. i 2020. godine na tri lokacije (Zagreb, Križevci i Osijek) prema standardu za banke biljnih gena postavljeni su sortni pokusi sa četiri izabrane primke maka (IND00042, IND00043, IND00044 i IND00046) s ciljem istraživanja njihovih proizvodnih svojstava za eventualno izravno korištenje u proizvodnji. Međutim, zbog vremenskih neprilika (suša, pokorica) na nekim lokacijama pokus nije uspio.
U okviru umnažanja/regeneracije, u razdoblju 2017. – 2020. godine na pokušalištu Agronomskog fakulteta ukupno je zasijano i umnoženo tri populacije uljane buče, sedam populacija lana, 14 populacija maka i sedam populacija krumpira. Na pokušalištu Agrobiotehničkog fakulteta u Tenji obavljeno je umnažanje dvije populacije uljane buče. Obzirom da je uljana buča stranooplodna kultura, da ne bi došlo do stranooplodnje na svakoj lokaciji u jednoj godini obavljena je regeneracija samo jedne primke. Prilikom umnažanja proveden je morfološki opis svih primki.
U 2018. godini na pokušalištu Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zasnovana je poljska kolekcija starih populacija krumpira, koja se svake godine proširuje novo prikupljenim populacijama. Trenutno je u kolekciji zastupljeno osam primki krumpira.
Plan aktivnosti za razdoblje 2021. – 2027.
Jedan od glavnih ciljeva očuvanja biljnih genetskih izvora je dostupnost genetske raznovrsnosti za njihovu sadašnju i buduću upotrebu. Najveću prijetnju proizvodnji hrane predstavljaju klimatske promjene, ekološke katastrofe, nestanak malih proizvođača hrane i razne štetočinje. Prikupljanje, očuvanje i upotreba različitih populacija i/ili starih sorti biljnih vrsta jedan je od najvažnijih načina za poboljšanje bioraznolikosti koja će u konačnici utjecati na proizvodnju zdrave hrane.
U okviru ove aktivnosti radna skupina Industrijsko bilje planira:
- nastaviti prikupljanje i očuvanje sjemena domaćih populacija uljane buče, maka i krumpira, ali i drugih industrijskih kultura na cijelom području Republike Hrvatske;
- nastaviti opis morfoloških svojstava, umnažanje/regeneraciju i procjenu agronomskih i bioloških svojstava novoprikupljenih primki te upis u CPGRD bazu;
- nastaviti praćenje stanja pohranjenih primki u sigurnosnoj kolekciji (pratiti klijavost), te prema potrebi obaviti regeneraciju i umnažanje ugroženih primki;
- provesti molekularnu analizu još negenotipiziranih primki (molekularnim markerima na bazi DNA);
- provesti sustavne poljske pokuse s izabranim primkama za procjenu agronomskih svojstava na temelju kojih će biti odabrane interesantne primke za eventualno korištenje u proizvodnji;
- nastaviti održavanje krumpira u vegetativnom obliku u poljskoj kolekciji na pokušalištu Zavoda za specijalnu proizvodnju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čiji je glavni cilj doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti krumpira, ali i obnovi onih „izgubljenih” za buduće generacije.
Krumpir je zbog vegetativnog načina razmnožavanja kultura s visokom incidencijom zaraženosti s više različitih virusa (najmanje sedam ili više u našem području). Sjemenski krumpir se mora proizvoditi iz provjereno zdravih matičnih biljaka koje nisu zaražene virusima.
U svrhu uvrštavanja nekih starih sorti krumpira na listu čuvanih sorti potrebno je imati od virusa oslobođene i provjerene biljke koje bi bile početni materijal za vegetativno in vitro i/ili in vivo razmnožavanje u svrhu proizvodnje certificiranog sjemena. Namjera nam je zato osloboditi od virusa i razmnožiti dvije interesantne i ekonomski zanimljive stare sorte krumpira.
Za oslobađanje od virusa bit će primijenjene metode u kulturi biljnog tkiva: (1) metoda kulture meristema, (2) terapija kultiviranja pupova na antivirusnom sredstvu u hranidbenom mediju 3) elektroterapija + kultura meristema.
Cilj je ovim načinima proizvesti potencijalno ozdravljene biljke krumpira, a potom provjeriti odsutnost/prisutnost virusa u njima Elisa testom i/ili Real-time PCR metodom.
Dokazano ozdravljene biljke bit će umnožene mikropropagacijom do određenog broja klonova, a zatim će iz njih in vitro tehnikama biti proizvedeni i mikrogomolji. Zdravi mikrogomolji služit će za daljnju vegetativnu ( in vivo u mrežarniku) propagaciju starih sorti.
Na ovaj način bi osigurali jačanje i poboljšanje lokalnog sjemenarskog sustava s naglaskom na tradicijske (čuvane) sorte.
4.3.2.2. Radna skupina Krmno bilje
RS Krmno bilje osnovana je 2004. godine s ciljem prikupljanja, očuvanja, opisa i procjene svojstava (fenotipizacija i genotipizacija) te regeneracije i umnažanje krmnih biljnih vrsta (trave, sitnozrne i krupnozrne krmne mahunarke). Kolekcija krmnog bilja čuva se ex situ (bazna i aktivna kolekcija) na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Zavodu za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku i na Poljoprivrednom institutu u Osijeku na Odjelu za oplemenjivanje i genetiku krmnog bilja. Sigurna (safe) kolekcija čuva se u HAPIH- Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku.
Prioritetne vrste:
Krmne leguminoze:
Medicago sativa L. – lucerna
Medicago falcata L. – žuta lucerna
Medicago x varia Martyn –hibridna lucerna
Trifolium pratense L. – crvena djetelina
Trifolium repens L. – bijela djetelina
Trifolium incarnatum L.- inkarnatka
Lotus corniculatus L. – smiljkita roškasta
Onobrychis viciifolia L. – esperzeta
Pisum sativum L. – grašak
Vicia sativa L . – obična grahorica
Vicia vilosa L . - dlakava grahorica
i druge vrste za koje se u planiranom razdoblju utvrdi da su ugrožene.
Krmne trave:
Agrostis spp. – rosulje
Arrhenatherum elatius (L.) P. Beauv. ex J. Presl & C. Presl – francuski ljulj
Bromus spp. – stoklase
Dactylis glomerata L. – klupčasta oštica
Festuca rubra L. – vlasulja nacrvena
Festuca arundinacea Schreb. – vlasulja trstikasta
Festuca pratensis Huds. – vlasulja livadna
Phleum pratense L. – mačji repak
Lolium perenne L. – engleski ljulj
Lolium multiflorum Lam. – talijanski ljulj
Stanje ex situ očuvanja krmnog bilja
Stanje broja primki krmnog bilja pohranjenih u Nacionalnu banku biljnih gena prikazano je u Tablici 3.
Tablica 3. Primke RS Krmno bilje
Broj primki
Biljna vrsta
HRV021
HRV041
HRV053
Ukupno
Arrhenatherum elati us (L.) P. Beauv. ex J. Presl & C. Presl
11
11
Beta vulgaris L.
3
3
Brassica napus L. subsp. napus
1
1
Brassica napus L. subsp. rapifera Metzg.
2
2
Brassica oleracea L.
1
1
Cicer arietinum L.
4
4
Dactylis glomerata L.
26
26
Daucus carota L.
1
1
Festuca arundinacea Schreb.
10
1
11
Festuca pratensis Huds.
2
2
Festuca rubra L.
1
1
Lathyrus sativus L.
4
4
Lolium multiflorum Lam.
4
4
Lolium perenne L.
1
1
Lotus corniculatus L.
3
1
4
Lupinus albus L.
2
2
Medicago falcata L .
3
3
Medicago x varia Martyn
1
1
Medicago sativa L.
10
7
17
Phalaris canariensis L.
1
1
Phaseolus vulgaris L.
2
2
Phleum pratense L.
2
2
Pisum sativum L.
4
10
14
Raphanus sativus L.
1
1
Trifolium pratense L.
59
3
62
Trifolium repens L.
3
1
4
Trisetum flavescens (L.) P. Beauv.
10
10
Vicia faba L.
2
2
Vigna radiata (L.) R. Wilczek
1
1
Vigna unguiculata (L.) Walp.
2
2
Ukupno
19
147
34
200
U razdoblju od 2017. do 2020. provedene su sljedeće aktivnosti:
- prikupljeno je ukupno 25 primki krmnog bilja (četiri bijele djeteline, pet crvene djeteline, tri smiljkite roškaste, dvije žute lucerne, dvije hibridne lucerne, dvije lucerne, dvije grahorice, dva graška, jedna vignja, jedan slanutak i jedna sikirica;
- ispitana je klijavost 52 primki krmnih trava i djetelina (48 primki krmnih leguminoza i četiri primke trava), od čega na 42 primke je provedena redovna provjera klijavosti, a na deset primki je provjerena klijavost nakon prikupljanja i čišćenja sjemena, a prije njihovog pakiranja i skladištenja;
- izvršen je morfološki opis 11 primki lucerne, pet primki graška, dvije primke vignje, četiri primke sikirice, tri primke slanutka, te su na po dvije primke graha i boba te su na primkama napravljene analize nutritivnih vrijednosti (sadržaj organske tvari, suhe tvari, ukupnih bjelančevina, masti, vlakana, pepela i ugljikohidrata) i sadržaj vlakana (NDF, ADF i lignin);
- izvedena je izolacija DNA molekula iz biljaka primki bijele djeteline (tri primke), smiljkite roškaste (tri primke) i klupčaste oštrice (26 primki) uzgojenih u komorama rasta;
- regenerirane su četiri primke krmnog graška i 10 primki lucerne, te je uspostavljen sustav za umnažanje / regeneraciju primki trava;
- uspostavljen je i sustav dugotrajnog čuvanja sjemena u rashladnoj komori na Poljoprivrednom institutu Osijek u kojoj se čuva sjeme primki krmnih leguminoza prikupljenih u okviru Radne skupine;
- nabavljen je dron u svrhu uspostave sustava prikupljanja prostornih podataka o strukturi florističkog sastava staništa i kartiranje terena;
- nabavljena je oprema za čišćenje i separtaciju sjemena, binokularna lupa s kamerama za detaljno opisivanje i fotodokumentaciju sjemena , komora rasta bilja za ispitivanje klijavosti sjemena i uzgoj presadnica u svrhu umnažanja sjemena;
- uspostavljen je sustav oprašivanja krmnih trava pomoću vjetra s osiguranom izolacijom u vrijeme cvatnje.
Plan aktivnosti za razdoblje 2021. ‒ 2027.
Glavne aktivnosti, vezano uz ex situ očuvanje genetskih resursa krmnog bilja, dalje će se provoditi na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu i na Poljoprivrednom institutu u Osijeku. Krmne trave i sitnozrne leguminoze će se regenerirati / umnažati i čuvati na Agronomskom fakultetu Zagreb, dok će se regeneracija i čuvanje sitnozrnih i krupnozrnih krmnih leguminoza odvijati na Poljoprivrednom institutu Osijek. U okviru prikupljačkih ekspedicija nastavit će se s prikupljanjem primki krmnog bilja. Novo prikupljene i postojeće primke krmnog bilja čuvat će se u ex situ kolekcijama u osnovnoj i sigurnosnoj (eng. safe) kolekciji. Postojeće i novo prikupljene primke, za koje bude osigurana dovoljna količina sjemena, bit će uključene u MLS. Provodit će se preliminarno ocjenjivanje i opisivanje te preliminarno umnažanje prikupljenih primki u obje institucije.
U okviru prikupljačkih ekspedicija nastavit će se s prikupljanjem primki krmnog bilja naročito u regijama u kojima dosad nije bilo sustavnog prikupljanja kao i u onima koja su se na temelju dosadašnjih saznanja pokazala zanimljivima. Novo prikupljene i postojeće primke krmnog bilja čuvat će se u ex situ kolekcijama u osnovnoj i sigurnosnoj (eng. safe) kolekciji. Planira se nabava znanstvene opreme kojom će se provesti opis primki na genetskoj i epigenetskoj razini s ciljem utvrđivanja genetske i epigenetske varijabilnosti i radi provjere materijala, na genetskoj razini, prije upisivanja u CPGRD bazu u svrhu izbjegavanja pohranjivanja duplikata.
U planu je daljnje unapređenje ex situ očuvanja, prvenstveno kod vrsta koje zahtijevaju prostornu izolaciju i oprašivače te uvođenje vegetativnog održavanja putem klonova za pojedine vrste koje su problematične za umnažanje putem sjemena. Planira se standardiziranje protokola za fenotipizaciju i genotipizaciju na vrstama koje su najbrojnije u kolekciji RS Krmno bilje i nadogradnja CPGRD baze Krmno bilje. Nadogradnja CPGRD baze biti će napravljena u suradnji s RS Dokumentacijska - informacijska. P rilikom umnažanja i/ili prikupljanja primki krmnog bilja odabrat će se reprezentativni primjerci koji će se herbarizirati i pohraniti u herbarijskoj zbirci ZAGR koja se nalazi na Zavodu za botaniku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Herbarizirani uzorci će se unijeti u bazu podataka i digitalizirati, te će biti dostupni preko Virtual herbarium ZAGR http://herbarium.agr.hr/ . Virtualna baza bit će dostupna putem interneta široj javnosti, a koristit će se i u identifikaciji vrsta krmnog bilja.
U razdoblju od 2021. do 2027. godine posebna pozornost bit će posvećena gospodarskom vrednovanju najznačajnijih primki krmnog bilja i to kroz njihovo procjenjivanje u različitim okolišnim uvjetima. U planu je uspostava sustava procjena gospodarskog potencijala primki krmnog bilja s obzirom na različite okolišne i uzgojne uvjete, i u skladu s klimatskim promjenama. Taj će sustav predstavljati važan doprinos unapređenju održive proizvodnje u ruralnim područjima. Planira se uspostava mreže pokušališta za ciljano ispitivanje utjecaja okolinskog stresa (biotskog i abiotskog) na najznačajnije primke rodova Medicago, Trifolium, Lotus, Vicia, Pisum i dr., te najznačajnijih primki trava iz porodice Poaceae , koje se prikupljaju u okviru RS Krmno bilje. Multilokacijskim pokusima bi se procijenili rizici opstanka divljih srodnika i lokalnih populacija koje su glavni izvor alelnog bogatstva te bi se procijenile rizici ugroženosti pojedinih vrsta. Induciranjem biotskog i abiotskog stresa u kontroliranim uvjetima i mjerenjem antioksidativnog stresa preko bioaktivnih komponenti, odabrale bi se vrijedne primke koje su nosioci poželjnih gena potrebnih za daljnje održavanje agrobiocenoza ekstenzivnih usjeva i prirodnih staništa koja se koriste za proizvodnju.
Obzirom na više desetljetni trend porasta koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi, planira se započeti izrada procedure i testiranje divljih srodnika udomaćenih svojti krmnog bilja u simuliranom okolišu povećane koncentracije ugljičnog dioksida s ciljem izdvajanja onih taksona, varijeteta ili populacija koji bi mogli u budućnosti omogućiti učinkovitiju proizvodnju krmnog bilja.
4.3.2.3. Radna skupina Ljekovito i aromatično bilje
RS Ljekovito i aromatično bilje osnovana je 2006. godine s ciljem prikupljanja, očuvanja, opisa i procjene svojstava, te regeneracije ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. Primke ljekovitog i aromatičnog bilja se čuvaju u uvjetima ex situ na Zavodu za sjemenarstvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta kao i u poljskim kolekcijama na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, te Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč.
Prioritetne vrste:
Althaea officinalis L. - ljekoviti bijeli sljez
Asparagus acutifolius L. – oštolistna šparoga
Foeniculum vulgare Mill. – komorač
Gentiana lutea L. – žuta sirištara
Helichrysum italicum (Roth) G. Don – sredozemno smilje
Hypericum perforatum L. – rupičasta pljuskavica
Lavandula sp.– lavanda
Levisticum officinale W. D. J. Koch - ljekoviti ljupčac
Matricaria chamomilla L. – prava kamilica
Melissa officinalis L. – ljekoviti matičnjak
Mentha sp. – metvica
Micromeria sp. - bresina
Ocimum sp. – bosiljak
Origanum sp. –mravinac
Salvia sp. – kadulja
Satureja sp. – čubar
Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch. Bip. – dalmatinski buhač
Teucrium sp. – dubačac
Thymus sp. – timijan
Verbascum phlomoides L. - pustenasta divizma
Stanje ex situ očuvanja ljekovitog i aromatičnog bilja
Broj primki ljekovitog i aromatičnog bilja pohranjenih u Nacionalnu banku biljnih gena prikazano je u Tablici 4.
Tablica 4. Primke RS Ljekovito i aromatično bilje
Biljna vrsta
Broj primki HRV 041
Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch. Bip.
143
Hypericum perforatum L.
123
Ocimum basilicum L.
119
Salvia officinalis L.
119
Asparagus acutifolius L.
69
Helichrysum italicum (Roth) G. Don
63
Origanum vulgare L.
53
Mentha ssp.
40
Althaea officinalis L.
36
Cichorium intybus L.
35
Salvia sclarea L.
34
Achillea millefolium L.
33
Angelica archangelica L.
31
Foeniculum vulgare Mill.
31
Centaurium erythraea Rafn
30
Ostalih 220 vrsta
1588
Ukupno
2547
Provedeno je niz prikupljačkih ekspedicija većinom na području Istre i sjevernog Jadrana, srednje i južne Dalmacije i otoka, te istočne Hrvatske (Osijek i okolica). Prikupljeno je sjeme različitih samoniklih populacija ili tradicijskih kultivara 22 biljnih vrsta [bosiljak ( Ociumum basilicum L.), dalmatinski buhač ( Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.), gospina trava ( Hypericum perforatum L.), kopar ( Anethum graveolens L.), primorski vrisak ( Satureja montana L.). loptasti vrisak ( Satureja cuneifolia Ten.)., ljekovita kadulja ( Salvia officinalis L.), ljekoviti ljupčac ( Levisticum officinale W. D. J. Koch), ljekoviti matičnjak ( Melissa officinalis L.), mirta ( Myrtus communis L.), muškatna kadulja ( Salvia sclarea L), obični komorač ( Foeniculum vulgare Mill.), obični mravinac ( Origanum vulgare L.), oštrolisna šparoga ( Asparagus acutifolius L.), primorski vrisak ( Satureja montana L.,), ruta (Ruta graveolens L.), sjetveni pastinak ( Pastinaca sativa L.), stolisnika ( Achillea millefolium L.) i obične borovice ( Juniperus communis L.) žuti srčanik ( Gentiana lutea L.), livadna kadulja ( Salvia pratensis L.), pustenasta divizma ( Verbascum phlomoides L.)], te reznice tradicijskih kultivara lavandina ( Lavandula x intermedia Emeric ex Loisel). U Hrvatsku bazu podataka o biljnim genetskim izvorima su upisane 192 nove primke.
Uspostavljeni su novi nasadi i nastavljeno je redovito održavanje poljske kolekcije Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu koja se sastoji od kolekcijskog nasada ljekovite kadulje ( Salvia officinalis L.), uškaste kadulje ( Salvia x auriculata Mill.), sredozemnog smilja ( Helichrysum italicum /Roth/ G. Don), dalmatinskog buhača ( Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.) i lavandina ( Lavandula x intermedia Emeric ex Loisel), te poljske kolekcije oštrolisne šparoge ( Asparagus acutifolius L.) i običnog komorača ( Foeniculum vulgare Mill.) na Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč. Nasadi se održavaju u skladu s optimalnom agrotehničkom praksom, a sve su primke jasno označene. Nabavljena je i instalirana nova rashladna oprema za hladnu komoru na Zavodu za sjemenarstvo Agronomskomg fakulteta u kojoj se čuva sjeme primki ljekovitog i aromatičnog bilja prikupljenih u okviru Radne skupine.
Na temelju sekvenci EST ( Expressed Sequence Tags ) konstruirano je i sintetizirano 40 mikrosatelitnih početnica za bosiljak ( Ocimum basilicum L.) koje su testirane na šest primki bosiljka koje pripadaju različitim morfotipovima. Opis i procjena svojstava na molekularnoj razini 85 primki iz kolekcije bosiljka provedena je pomoću osamnaest odabranih mikrosatelitnih početnica. Proveden je opis i procjena svojstava primki sredozemnog smilja ( Helichrysum italicum /Roth/ G. Don) na molekularnoj razini pomoću biljega AFLP. Analizirano je 18 primki (25 jedinki po populaciji) pomoću četiri kombinacije AFLP. Na temelju liste deskriptora ECPGR proveden je opis primki oštrolisne šparoge ( Asparagus acutifolius L.) običnog komorača ( Foeniculum vulgare Mill.) na morfološkoj razini.
U svrhu uvrštavanja primki u sigurnosnu kolekciju regenerirano je 17 primki bosiljka ( Ocimum basilicum L.) i četiri primke dalmatinskog buhača ( Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.). Preliminarno umnažanje je provedeno na 29 primki oštrolisne šparoge ( Asparagus acutifolius L.) i osam primki običnog komorača ( Foeniculum vulgare Mill.) u svrhu uvrštavanja u poljsku (aktivnu) kolekciju.
Plan aktivnosti za razdoblje 2021. ‒ 2027.
Nastavit će se s održavanjem Kolekcije ljekovitog i aromatičnog bilja na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet kao i poljskih kolekcija na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu i Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč.
Nastavit će se s organiziranjem prikupljačkih ekspedicija u svrhu dopune kolekcije populacijama ljekovitog i aromatičnog bilja naročito u regijama u kojima dosad nije bilo sustavnog prikupljanja kao i u onima koja su se na temelju dosadašnjih analiza pokazala zanimljivima.
U razdoblju od 2021. do 2027. godine naročita će se pažnja posvetiti opisu i procjeni svojstava već prikupljenih primki. Nabavkom suvremene znanstvene opreme (naročito u okviru Podmjere 10.2 kao i Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja) bit će omogućena daljnja procjena svojstava primki na biokemijskoj (sastav eteričnog ulja, sastav piretrina i dr.) kao i genetskoj razini (uključivanje tehnika sekvenciranja sljedeće generacije; Next-generation Sequencing ; NGS).
Na temelju rezultata analiza biokemijske i genetske raznolikosti, te populacijske strukture kao i rezultata modeliranja ekoloških niša ( Ecological Niche Modelling ; ENM) identificirat će se područja na kojima je genetska raznolikost određene vrste iznadprosječna, ona u kojima populacije određene vrste pokazuju visoku učestalost rijetkih alela kao i ona u kojima se nalaze populacije karakterističnih morfotipova kao i kemotipova.
Uspostavit će se banka DNA ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta u kojoj će se čuvati izolirana DNA jedinki koje su dosad bile korištene u genetskim istraživanjima primki primki Kolekcije ljekovitog i aromatičnog bilja. U svrhu lakše inventarizacije provest će se barkodiranje svih uzoraka koji će se tako povezati s MAP brojevima primki u kolekciji sjemena. Time će se omogućiti dugoročno uskladištenje DNA uzoraka i daljnje analize genoma navedenih vrsta imajući u vidu brz razvitak novih tehnika sekvenciranja.
4.3.2.4. Radna skupina Povrće
RS Povrće osnovana je s ciljem inventarizacije, prikupljanja, opisa i procjene svojstava, očuvanja te regeneracije lokalnih populacija i ekotipova te udomaćenih sorti povrća na području Republike Hrvatske. U radu RS sudjeluju gore navedene institucije koje su ravnomjerno raspoređene diljem Republike Hrvatske te provode prikupljanja ne terenu koji im prirodno gravitira. Tijekom prethodnog razdoblja prikupljen je te opisan veliki broj primki najvažnijih vrsta povrća koje se uzgajaju dijeljem Republike Hrvatske. U razdoblju od 2017. do 2020. godine slijedom aktivnosti institucija uključenih u RS povrće upisano je 250 primki različitih vrsta povrća u CPGRD bazu. Tijekom tog razdoblja ukupno je regenerirano je 69 uzoraka sjemena povrćarskih vrsta upisanih u CPRGD bazu. Nadalje, uspostavljene su kolekcije češnjaka, ljutike i luka kozjaka koje se vegetativno održavaju ponovnom sadnjom svake godine.
Prioritetne vrste:
Allium cepa L., luk
Allium cepa L. Aggregatum group, luk kozajak
Allium x cornutum , ljutika
Allium x proliferum , stogodišnji luk
Allium sativum L., češnjak
Allium ampeloprasum L., krupnoglavi češnjak
Allium ampeloprasum L. ssp. porrum , poriluk
Brassica oleracea L., kupus
Brassica oleracea var. acephala , raštika
Lycopersicon esculentum Mill., rajčica
Capsicum annuum L., paprika
Cucumis sativus L., krastavac
Cucumis melo L., dinja
Citrullus lanatus (Thumb.) Matsum et Nakai, lubenica
Cucurbita pepo L., tkiva
Lactuca sativa L., salata
Cynara scolymus L., artičoka
Daucus carota L., mrkva
Petroselinum crispum , L, peršin
Apium graveolens L., celer
Pisum sativum L. ssp. sativum , grašak
Phaseolus vulgaris L. ssp. vulgaris , grah
Phaseolus coccineus L., mnogocvjetni grah
Vicia faba L., bob
Cicer arietinum L., slanutak
Lens culinaris Medicus, leća
Lathyrus sativus L. sjekirica
Spinacia oleracea L., špinat
Beta vulgaris L. spp. vulgaris , blitva
Beta vulgaris var. conditia Alef, cikla
Rheum undulatum Pall., rabarbara
Valerianella locusta L., matovilac
Stanje ex situ očuvanja povrća
Broj primki povrća upisanih u CPGRD bazu prema vrsti i instituciji prikazano je u Tablici 5.
Tablica 5. Primke RS Povrće
Broj primki
Biljna vrsta
HRV044
HRV053
HRV048
HRV050
HRV045
Allium cepa L.
2
4
6
Allium × cornutum Clementi ex Vis.
6
Allium sativum L.
4
20
24
Brassica oleracea L.
7
1
5
3
Brassica rapa L.
1
Capsicum annuum L.
56
1
Citrullus lanatus (Thunb.) Matsum. & Nakai
1
Cucurbita pepo L.
1
Lactuca sativa L.
51
Pastinaca sativa L.
1
Petroselinum crispum (Mill.) Fuss
1
Phaseolus coccineus L.
3
Phaseolus vulgaris L.
42
1
Pisum sativum L.
15
1
Rheum rhabarbarum auct. E. Asian
1
Solanum lycopersicum L.
36
Valerianella locusta L.
8
Vicia faba L.
8
Ukupno
236
3
29
40
2
U razdoblju od 2017. - 2020. godine članovi RS Povrće svih institucija uključenih u program provodili su prikupljanje sjemena i vegetativnih organa najznačajnih vrsta povrća obuhvaćenih Nacionalnim programom očuvanja i održivog korištenja biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017.-2020. Prikupljačke ekspedicije su organizirane na cijelom području Republike Hrvatske, no neke županije su detaljnije obrađene kao što su: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka, Krapinsko-zagorske, Međimurska i Ličko-senjska županija. No, u velikoj mjeri je obrađeno i područje Slavonije te jadranska Hrvatska. Sve prikupljene primke sa svim pripadajućim podacima su upisane u interne baze institucije koja ih je prikupila te su im dodijeljeni interni brojevi.
Sve institucije uključene u program prikupljene primke umnažaju i opisuju u skladu s dogovorenim deskriptorima u cilju preliminarnog opisivanja, skupljanja dovoljne količine sjemena te upisa u CPGRD bazu. Tijekom vegetacije provode se redovite agro-tehničke mjere prilagođene potrebama pojedine vrste povrća. Po potrebi se provodi ispitivanje energije i klijavosti sjemena te zdravstvenog stanja sjemena.
Tijekom prethodnog razdoblja uspostavljene su kolekcije vrsta koje se vegetativno održavaju (češnjak, luk kozjak, ljutika i rabarbara) te se u kolekcijskim nasadima provode redovite agro-tehničke mjere kako bi se osigurao zadovoljavajući prinos i kvaliteta lukovica češnjaka, ljutike, luka kozjaka i rabarbare. Sve primke se vade na ljeto te obrađuju i čuvaju u odgovarajućim uvjetima do ponovne sadnje na jesen. Testirane su neke primke češnjaka na prisutnost virusa te je utvrđena prisutnost 4 virusa češnjaka u kolekciji s vrlo visokim stupnjem zaraze.
Na Visokom gospodarskom učilištu u 2017. godini opisana su i procijenjena svojstva 108 uzoraka sjemena povrća koje je umnažano u toj godini. U 2018. godini opisana su svojstava Čepinskog kupusa (CPRGD baza), te 106 uzoraka starih sorti povrća koje su bile u umnažanju. Tijekom 2019. godine opisan je 101 uzorak povrća tijekom vegetacije i umnažanja. U 2020. godini opisana su svojstava 31-nog uzorka sjemena povrća: pet uzoraka mrkve, tri uzorka graha, 13 uzoraka paprike, pet uzoraka rajčice, četiri uzorka salate i jednog uzorka celera.
Tijekom razdoblja 2017.-2020. na Agronomskom fakultetu obavljeno je: regeneracija kupusa Vranski 12 (VEG00012); vanjska karakterizacija, umnažanje te dostava putovničkih podataka s foto-dokumentacijom i potrebnom količinom sjemena/lukovica za upis u CPGRD po jednog kandidata graha zrnaša, paprike i tikve, dva kandidata rajčice te sedam kandidata češnjaka; vanjska karakterizacija i umnažanje 27 kandidata (češnjak, rajčica, paprika, bundeva, tikva, kopar, krastavac, grah, mrkva, salata).
Članovi RS s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek su opisali su primke Slavonskog ozimog češnjaka, začinske paprike Baranjka slatka te graha Baranjski niski sitnozrni grah.
U razdoblju od 2017.-2019. godine u Institutu za poljoprivredu i turizam provedena je morfološka, molekularna i biokemijska karakterizacija primki češnjaka, ljutike i luka kozjaka prikupljenih od strane svih institucija uključenih u radnu skupinu. Ukupno je genotipizirano osamdeset genotipova češnjaka, 64 iz tri hrvatske regije (Dalmacija, Istra, kontinentalna Hrvatska) i 16 iz inozemstva korištenjem 13 SSR markera. Ukupno je pronađen 51 jedinstveni genotip. Genetska struktura zbirke pokazala je pet glavnih skupina koje su u korelaciji s zemljopisnim podrijetlom. Gotovo 90% molekularne varijance moglo bi se pripisati genetskoj raznolikosti unutar skupina hrvatskih primki. Ovi rezultati potvrđuju značajnu genetsku raznolikost unutar lokalnih populacija koja bi mogla biti povezana s utvrđenom morfološkom raznolikošću. Morfološki opisi češnjaka (74 primke) provedeni su korištenjem ECPGR deskriptora. Primke su opisane na lokaciji u Poreču te u Zagrebu, Splitu ili Križevcima kroz jednu sezonu, a određeni broj primki je opisan kroz dvije sezone na lokaciji u Poreču u razdoblju 2017.-2020.. Pripremljena je i kompletna foto-dokumentacija. Nadalje, kod 50-tak primki češnjaka tijekom dvije sezone uzgoja (2019. i 2020.) određeni su volatilni spojevi korištenjem GC-MS tehnike, ukupni fenoli te antioksidacijska aktivnost kao i sadržaj alicina te šećera korištenjem HPLC-a.
Primke ljutike i luka kozjaka genetski su karakterizirane u istraživanjima šireg konteksta, zajedno s primkama kolekcija iz Češke, Estonije, Finske, Latvije, Litve, Norveške i Švedske. Za genetsku karakterizaciju korišteno je četrnaest SSR markera. U ovom istraživanju hrvatske primke jasno su se razlikovale od onih iz drugih zbirki na temelju diskriminacijske analize glavnih komponenata (DAPC). Ti su rezultati potvrdili genetsku odvojenost hrvatskih primki ljutike i luka kozjaka od ostalih uključenih u ovo istraživanje i naglasili vrijednost ove zbirke u smislu raznolikosti i jedinstvenosti ne samo u regionalnom, već i u širem kontekstu. S obzirom na to da je u tu analizu bio uključen samo dio hrvatskih primki tijekom 2019. i 2020. proveli smo analize svih primki u kolekciji na navedenih 14 SSR-ova. Rezultati su pokazali kako se primke jasno razdvajaju na A. x cornutum , A. x proliferum te A. cepa Aggregarum grupu te kako unutar pojedinih vrsta postoji varijabilnost.
Kolekcija ljutike i luka kozjaka (35 primki) je i morfološki opisana korištenjem ECPGR deskriptora te nadopunjena svojstvima vezanim uz generativni razvoj i morfologiju cvata i cvijeta tijekom dvije sezone kod većine primki. Utvrđeno je da se primke grupiraju u tri vrste prema morfološkim svojstvima, slično kako u molekularnoj klasifikaciji, te kako se unutar A. cepa Agreggatum grupe razdvajaju primke koje se literaturi označavaju kao 'shallot' odnosno 'potato onion'. Za primke je pripremljena i opsežna fotodokumentacija.
Nadalje, kod svih 35 primki u dvije sezone određeni su ukupni fenoli i antioksidacijska aktivnost, fenolni profil te profil šećera. Rezultati su također potvrdili morfološka opažanja odnosno jasno razdvajanje između analiziranih vrsta te razlike između primki. No, ono što je zanimljivije izdvojile su se primke vrlo bogate fenolima te s visokom antioksidacijskom aktivnošću koje treba posebno zaštiti s gledišta zaštite BGR, ali i koje imaju značajan potencijal za stvaranje prepoznatljivih proizvoda visoke nutritivne vrijednosti.
Tijekom 2018.-2020. korištenjem ECPGR deskriptora za Brassicaceae morfološki je opisana 31 primka raštike koja se trenutno nalazi u internoj kolekciji IPTPO, podatci se trenutno obrađuju te će detaljno izvješće biti gotovo tijekom 2021. U 2020. je započela karakterizacija primki graha zrnaša koja se provodi na IPTPO i FAZOS-u te je na obje lokacije posađeno 20 primki za koje su osigurane dovoljne količine sjemena od strane članova RS. Opisivanje i karakterizacija će biti provedeni tijekom dvije godine (2020. i 2021.), a uključit će detaljne morfološke opise, utvrđivanje komponenti prinosa te kvalitete.
U Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša su opisane primke leće, 1 slanutka i 1 jarog graha na području Ljubitovice te primorskog kelja i salate kristalke „Puntarolka“, kao i prikupljeni uzorci luka (Dolačke kapule) te pripremljena dokumentacija za upis primke VEG00130 Ljubitovački češnjak na sortnu listu čuvanih sorti.
Plan aktivnosti za razdoblje 2021. ‒ 2027.
U okviru ove aktivnosti planirani su sljedeći poslovi:
- redovito dopunjavanje CPGRD baze novim primkama nakon provedenih opisa te umnažanja;
- redovito regeneriranje primki u aktivnoj kolekciji kako bi se očuvao prikupljeni materijal;
- jačanje kapaciteta svih institucija uključenih u ex situ očuvanje BGR povrća za hranu i poljoprivredu u smislu unapređenja i razvoja odgovarajuće infrastrukture i ljudskih potencijala;
- uvođenje novih metoda ex situ očuvanja osobito kod povrća koje se vegetativno održava (krioprezervacija i sl.);
- kontinuirano dopunjavanje postojećih kolekcija RS Povrće s ciljem proširenja genetske raznolikosti vrsta koje su bile predmet prethodnog programa kao i uključivanje novih vrsta koje su bile nedovoljno uključene (npr. slanutak);
- uvođenje standardnih protokola za fenotipizaciju i genotipizaciju prikupljenih primki povrća po uzoru na sustav koji je primijenjen za češnjak, ljutiku i luk kozjak u prethodnom razdoblju. U skladu s raspoloživim kapacitetima te prema dogovoru RS definirat će se vrste koje će ulaziti u program detaljne fenotipizacije i genotipizacije;
- posebnu pozornost u slijedećem razdoblju treba posvetiti gospodarskom vrednovanju najznačajnijih primki povrća i to kroz njihovo procjenjivanje u različitim okolišnim uvjetima (npr. čuvane sorte povrća kao i kandidati za listu čuvanih sorti).
4.3.2.5. Radna skupina Vinova loza
RS Vinova loza provodi aktivnosti ex situ očuvanja u sklopu nacionalne i regionalnih kolekcija sorata vinove loze već gotovo 20 godina. U sklopu nacionalne kolekcije koja je u fazi preseljenja na novu površinu i popunjavanja primkama koje su bile samo u regionalnim kolekcijama, trenutno je uključeno preko 150 primki od kojih je njih 147 uključeno u CPGRD bazu. U sklopu ex situ očuvanja provode se i različiti postupci fenotipizacije primki: klasične ampelografske, sanitarne, osjeljivosti na biotske i abiotske faktore, a u posljednjih nekoliko godina provodi se intenzivna istraživanja sekundarnih metabolita, te se planiraju i proteomska istraživanja. Uz vinovu lozu u sklopu ove radne skupine istraživanja se provode i na divljoj lozi ( V. sylvestris ). Uz navedene aktivnosti čuvanja i evaluacije autohtonih sorata vinove loze, značajni napori i aktivnosti provode se u smjeru održivog korištenja autohtonih sorata vinove loze kroz postupke selekcije i razvoja sustava matičnjaka, kao izvora zdravog sadnog materijala najvažnijih autohtonih sorata.
Prioritetne vrste:
Vitis vinifera L. subsp. vinifera
Vitis vinifera L. subsp . sylvestris
Stanje ex situ očuvanja vinove loze
Ex-situ očuvanje primki vinove loze provodilo se do 2020 godine u tri osnovne kolekcije pri institucijama Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet; Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split; Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč , a 2020. godine u Radnu skupinu Vinova loza uključo se i Sveučilište J.J. Strossmayer Osijek Fakultet agrobiotehničkih znanosti. Ukupan broj primki koji su uključeni u nacionalnu banku biljnih gena je 147, a dodatnih 20-ak primki je u fazi evaluacije i identifikacije. Od ukupnog broja primki, njih 101 imaju svoju sigurnosne duplikate u drugoj kolekciji kako je prikazano u Tablici 6.
Tablica 6. Primke RS Vinova loza
Institucija
Oznaka Institucije
Broj primki
Broj sigurnosno dupliranih primki
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet
HRV041
118
72
Institut za poljoprivredu i turizam Poreč
HRV050
15
15
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split
HRV048
14
14
Ukupno
147
101
Provedene su sve prikupljačke ekspedicije i obavljeni terenski pregledi prema planu aktivnosti (Dalmaciji, Istri, Hrvatskom Primorju, na području sjeverozapadne Hrvatske) gdje je utvrđen veliki broj novih genotipova te je potvrđena prisutnost nekih novih autohtonih sorata, koje nisu bile zastupljene u kolekcijama. Prilikom terenskog pregleda obavljena je primarna ampelografska identifikacija i uzeti uzorci lišća za DNA testiranje. Osim sorta plemenite loze ( Vitis vinifera subsp. vinifera ) uzeto je više uzoraka vinjage ( Vitis vinifera subsp. sylvestris ). U nekolicini slučajeva je nakon DNK analize utvrđeno da su predmetne potencijalne primke već otprije poznate i zastupljene u Nacionalnoj kolekciji.
Redovito se provode aktivnosti tekućeg održavanja postojećih poljskih kolekcija uključivši provedbu redovitih agrotehničkih i ampelotehničkih zahvata u vinogradu, kao i mjera zaštite vinove loze od bolesti i štetnika te regeneracija primki. Međutim Nacionalna kolekcija pri Agronomskom fakultetu zbog starosti i sve većeg broja odumiranja i otežane regeneracije je u fazi obnove tj. preseljenja na novu površinu. Zbog ovog izvršena je kompletna regeneracija Nacionalne kolekcije u Zagrebu. Za te potrebe plemke su prikupljene najvećim dijelom iz postojeće Nacionalne kolekcije autohtonih sorata vinove loze u Zagrebu, a manji dio iz kolekcija u Splitu i Poreču.
Podignut je i novi kolekcijski nasad u sklopu pokušališta Sveučilišta u Zadru, gdje su kolekcionirane sorte sjeverne Dalmacije kao sigurnosni duplikati, te na Fakultetu agrobiotehničkih znanos