1. UVOD

Biljni genetski izvori za hranu i poljoprivredu čine biološku osnovu za svjetsku prehrambenu sigurnost te predstavljaju izvor koji poljoprivrednici i oplemenjivači bilja koriste za unaprjeđivanje kvalitete i visine prinosa.

Tisućama su godina biljne vrste iz centara podrijetla u kojima su nastale migrirale u najrazličitija nova staništa. Tijekom tog vremenskog razdoblja su evoluirale i prilagođavale se novim staništima što je dovelo do velike genetske raznolikosti unutar pojedinih vrsta. Razvojem poljoprivrede došlo je do daljnjih promjena zbog svjesnog čovjekovog odabira biljaka s određenim karakteristikama. Stoga je postojeća genetska raznolikost, koja je osnova za bogat i raznolik svijet u kakvom danas živimo, rezultat dugog procesa prirodne evolucije, kao i mukotrpnog rada generacija poljoprivrednika i oplemenjivača. Velik dio ove genetske raznolikosti je čovjeku nezamjenjiv za potrebe poljoprivrede, industrije i medicine.

Tijekom zadnjih stotinu godina potrebe modernog društva dovele su do znatnog razvoja genetike i oplemenjivanja te širokog korištenja modernih, ujednačenih i visokoprinosnih sorti poljoprivrednog bilja. Tradicionalne sorte i lokalne populacije sve više nestaju iz proizvodnje. Kao posljedica toga smanjena je genetska raznolikost poljoprivrednog bilja, a time i genetska pričuva. Očuvanje genetskih izvora osigurava dostupnost bioraznolikosti poljoprivrednicima, oplemenjivačima i istraživačima, kao i korištenje budućim generacijama. Izgubljena biološka raznolikost ne može se više nadoknaditi. Poljoprivreda se suočava s ogromnim izazovima u nastojanju da zadovolji potrebe sve veće svjetske populacije za hranom. Potreban je stalni razvoj novih sorti koje će imati veće prinose i koje će se moći uzgajati u promijenjenim uvjetima okoliša (globalno zatopljenje, smanjenje raspoloživih površina obradivog tla i vode, zagađenje, pojava novih bolesti i štetnika i slično). Također, tržište traži sve raznolikije proizvode. Očuvanje biljnih genetskih izvora od odlučujuće je važnosti kako bi se procesi oplemenjivanja u budućnosti mogli odvijati na zadovoljavajući način. S druge strane, ovim aktivnostima također se čuvaju tradicionalne, autohtone sorte kao dio prirodne i kulturne baštine.

Raznolikost koju je potrebno sačuvati uključuje biljne vrste koje su od početka razvoja poljoprivredne proizvodnje prisutne na području današnje Republike Hrvatske, ali isto tako i biljne vrste koje su uslijed migracija stanovništva i razvoja poljoprivrede introducirane u naše krajeve te su se prilagodile na lokalne klimatske i edafske uvjete.

S obzirom na razvoj vegetacije, geografsko područje, klimu i reljef, Hrvatska predstavlja jedan od 158 centara biološke raznolikosti u Svijetu. Prema geografskom položaju, spada u područje Mediteranskog bazena, s visokim indeksom biološke raznolikosti (eng. biodiversity index) koji iznosi 0,072 te obzirom na odnos površine i ukupnog broja biljnih vrsta zauzima treće mjesto u Europi (Meyers et al., 2000.,Nikolić i Topić, 2005.).  

Budući da niti jedna zemlja nije samodostatna, nego ovisi o genetskoj raznolikosti koja potječe iz drugih zemalja i regija, budućnost poljoprivrede ovisi o međunarodnoj suradnji i slobodnoj razmjeni biljnih genetskih izvora. Stoga je, osim razvoja aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora unutar Republike Hrvatske, potrebno razvijati i međunarodnu suradnju u ovom području.

2. CILJ I ZADACI NACIONALNOG PROGRAMA

2.1. Cilj Nacionalnog programa

Cilj Nacionalnog programa je očuvanje i održiva uporaba biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) te doprinosi nacionalnom razvoju, sigurnosti prehrane, održivoj poljoprivredi i održanju bioraznolikosti kroz očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora.

Nacionalnim programom utvrđuju se strateške smjernice razvoja nacionalne politike očuvanja biljnih genetskih izvora te smjernice za regionalnu i međunarodnu suradnju. Nacionalni program razvijen je u skladu s nacionalnim prioritetima i zakonodavstvom, kao i prema međunarodno prihvaćenim smjernicama. Time doprinosi i očuvanju biljnih genetskih izvora na globalnoj razini te osigurava ispunjavanje obveza koje je Republika Hrvatska preuzela svojim članstvom u međunarodnim organizacijama.

2.2. Zadaci Nacionalnog programa

Zadaci Nacionalnog programa obuhvaćaju aktivnosti vezane uz ex situ očuvanje, in situ očuvanje i on farm upravljanje, održivu uporabu i promociju održive uporabe te izgradnju ljudskih i institucionalnih kapaciteta za očuvanje biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Nacionalni program usklađen je sa smjernicama “Drugog globalnog plana akcije za biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu” (u daljnjem tekstu: Drugi GPA) te obuhvaća aktivnosti iz svih četiriju prioritetnih područja.

Biljni genetski izvori za hranu i poljoprivredu podrazumijevaju svaki genetski materijal biljnog podrijetla koji ima stvarnu ili potencijalnu vrijednost za hranu i poljoprivredu. Stoga su aktivnostima Nacionalnog programa obuhvaćeni različiti materijali, kao što su tradicionalne i komercijalne sorte poljoprivrednog bilja, prirodne populacije, oplemenjivački materijal, divlji srodnici kultiviranog bilja i sve druge biljke koje se mogu koristiti za osiguranje prehrane. Aktivnosti Nacionalnog programa usmjerene su prvenstveno na domaće biljne genetske izvore (divlje srodnike, autohtone/tradicionalne sorte i lokalne populacije, domaće komercijalne sorte stvorene oplemenjivanjem u Republici Hrvatskoj) te u manjoj mjeri na sorte stranog podrijetla koje su udomaćene i imaju dugu tradiciju uzgoja.

Učinkovita provedba Nacionalnog programa omogućit će da svi važni biljni genetski izvori u Republici Hrvatskoj budu identificirani, prikupljeni, opisani i očuvani u kolekcijama Nacionalne banke biljnih gena te dostupni za korištenje. Informacije o opisu i procjeni svojstava čuvanih biljnih genetskih izvora bit će pohranjene u bazi podataka i javno dostupne. Nastojat će se provesti očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja u in situ uvjetima, te korištenje biljnih genetskih izvora izravno, u on farm uvjetima, kao i neizravno, upotrebom u oplemenjivanju i istraživanju. Bit će poduzete mjere za edukaciju sudionika Nacionalnog programa, a javna svijest o važnosti biljnih genetskih izvora biti će podignuta na višu razinu.

Konkretne aktivnosti koje se poduzimaju u svrhu provedbe Nacionalnog programa među ostalim uključuju:

- inventarizaciju postojećih kolekcija biljnih genetskih izvora,

- ekozemljopisni pregled i prikupljanje biljnih genetskih izvora,

- očuvanje biljnih genetskih izvora in situ, on farm i ex situ,

- održavanje i regeneraciju primki,

- opis i procjenu primki biljnih genetskih izvora na morfološkoj, biokemijskoj i molekularnoj razini,

- procjena utjecaja klimatskih promjena na očuvanje/opstanak biljnih genetskih izvora,

- procjena gospodarskih vrijednosti biljnih genetskih izvora u poljoprivredi, prehrambenoj industiji, farmaciji i energetici,

- razvoj informacijsko-dokumentacijskog sustava,

- uspostavu pravila za pristup biljnim genetskim izvorima i podjelu dobiti koja proizlazi iz njihovog korištenja,

- izgradnju i jačanje kapaciteta za čuvanje biljnih genetskih izvora,

- razvoj zakonodavstva u području biljnih genetskih izvora,

- informiranje javnosti o važnosti očuvanja biljnih genetskih izvora,

- uključivanje i poticanje nevladinih organizacija i organizacija obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava na području očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora u suradnju s Nacionalnom bankom biljnih gena.

Nacionalni program određuje načela i operativni okvir za provedbe ovih aktivnosti.

2.3. Razvoj i struktura Nacionalnog programa

Iako su se pojedine institucije u Republici Hrvatskoj odavno na različite načine bavile očuvanjem biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (održavanje oplemenjivačkih ex situ kolekcija za potrebe oplemenjivanja, istraživanja i slično), do sredine 2000-tih godina nije bilo sustavne koordinacije ovih aktivnosti na nacionalnoj razini.

Tijekom 2004. godine Hrvatska se uključila u regionalni program “South East European Development Network on Plant Genetic Resources” (u daljnjem tekstu: SEEDNet), kroz koji je započelo povezivanje svih institucija zainteresiranih za očuvanje biljnih genetskih izvora. Od 2007. godine, uz financiranje iz programa SEEDNet, za provedbu ovih aktivnosti osigurana su i sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. 2006. godine osnovano je prvo Povjerenstvo za biljne genetske izvore, koje je bilo zaduženo za koordinaciju aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora, uz potporu Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek (danas u sastavu Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, u daljnjem tekstu: HAPIH-CSR).

U prvim godinama provedbe koordiniranih aktivnosti naglasak je bio na edukaciji kadrova, nabavci potrebne opreme, uspostavi Radnih skupina (u daljnjem tekstu: RS) za pojedine skupine biljnih vrsta, određivanju prioriteta za rad, formiranju novih ili identifikaciji postojećih kolekcija biljnih genetskih izvora i slično. Izgrađena je Baza podataka biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: CPGRD), u kojoj su dokumentirani čuvani biljni genetski izvori. Također, postavljeni su zakonodavni temelji očuvanja biljnih genetskih izvora, njihovim uključivanjem u tadašnji Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja te donošenjem prvog Pravilnika o očuvanju i korištenju biljnih genetskih resursa te načinu rada i uređenju banke biljnih gena poljoprivrednog bilja. Republika Hrvatska potvrdila je Međunarodni ugovor o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Međunarodni ugovor), aktivno sudjelovala u Europskom kooperativnom programu za biljne genetske izvore (u daljnjem tekstu: ECPGR) te postala članica Integriranog sustava europske banke gena (u daljnjem tekstu: AEGIS).  

Aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora bile su financirane kroz program SEEDNet od 2004. do 2010. godine, a u razdoblju od 2007. do 2010. godine financirane su dodatno iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Nakon 2010. godine došlo je do prekida financiranja, što je rezultiralo značajnim zastojem u provedbi aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora.

Aktivnosti su ponovno pokrenute 2013. godine, kada je osnovano novo Povjerenstvo za biljne genetske izvore. Zahvaljujući ranije postavljenim kvalitetnim temeljima, Povjerenstvo je bilo spremno za definiranje svih aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora u formalnom dokumentu koji je donijela Vlada Republike Hrvatske, 31. listopada 2013. godine, Odlukom o donošenju Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2014. do 2016. godine. te za razdoblje od 2017. do 2020. godine.

Ministarstvo poljoprivrede je na temelju članka 10. stavka 9. Zakona o poljoprivredi donijelo 21.02.2018. Pravilnik o provedbi podmjere 10.2. “Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi” iz programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.- 2020. U 2019. godini usvojen je novi Pravilniku o provedbi mjera Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. kojim se ukida Pravilnik o provedbi podmjere 10.2. iz 2018. godine., a  uvjeti za provedbu podmjere 10.2. propisuju se putem natječaja kojeg objavjuje svake godine Agencija za plaćanja. Donošenje Nacionalnog program te prethodno navedenog pravilnika dalo je novi zamah aktivnostima očuvanja biljnih genetskih izvora, kako na nacionalnoj tako i međunarodnoj razini.

Nacionalnim programom obuhvaćena je većina značajnih institucija u Republici Hrvatskoj koje se na neki način bave biljnim genetskim izvorima. Neke od njih aktivno održavaju kolekcije biljnih genetskih izvora, dok ostale sudjeluju u različitim drugim aktivnostima. Nacionalni program povezuje i koordinira rad sudionika iz različitih institucija i područja, koji rade prema zajedničkim planovima i smjernicama radi ostvarenja dogovorenih ciljeva. Time je osigurano najučinkovitije korištenje postojećih ljudskih, organizacijskih i financijskih kapaciteta. Ministarstvo poljoprivrede sa svim uključenim institucijama sklapa Ugovor o financiranju i sudjelovanju u radu Nacionalne banke biljnih gena, te godišnje dodatke Ugovoru. Ministarstvo poljoprivrede imenuje Povjerenstvo za biljne genetske izvore koje koordinira sve aktivnosti iz Nacionalnog programa.

U okviru Nacionalnog programa djeluju sljedeće RS:

1. Industrijsko bilje

2. Krmno bilje

3. Ljekovito i aromatično bilje

4. Povrće

5. Vinova loza

6. Voće – s podskupinama Kontinentalno voće i Mediteransko voće

7. Žitarice i kukuruz

8. Dokumentacijsko-informacijski sustav

U aktivnostima Nacionalnog programa sudjeluju sljedeći sudionici:

Nacionalni program donosi se za razdoblje 2021. – 2027. godine. i u njega su unijete promjene koje odražavaju do sada postignute rezultate te promjene koje su se u protekle četiri godine dogodile na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Po prvi puta u aktivnosti Nacionalnog programa kao sudionici se uključuju i udruge koje su svojim radom vezane i za očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora. Nacionalni program bit će osnova za nastavak i unaprjeđivanje aktivnosti u narednom razdoblju. Na temelju njega bit će usvojeni godišnji planovi aktivnosti s definiranim obvezama i iznosima financiranja aktivnosti za svaku programsku godinu. Osim financiranja iz državnog proračuna izravno s pozicije očuvanja biljnih genetskih izvora, nastojat će se i da financiranje aktivnosti iz drugih izvora (potpore ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, znanstveni projekti i slično) bude usklađeno s ciljevima Nacionalnog programa.

2.4. Praćenje provedbe Nacionalnog programa

Kako bi se osigurala učinkovitost Nacionalnog programa, potrebno je praćenje njegove provedbe.

Ministarstvo poljoprivrede je po završetku svakog programskog razdoblja Nacionalnog programa dužno o njegovoj provedbi izvijestiti Vladu Republike Hrvatske. Izvještaj uključuje analizu ostvarenja zacrtanih planova i njihovu usklađenost s ciljevima Nacionalnog programa, kao i napredak u odnosu na stanje na početku faze.  

Ministarstvo poljoprivrede je 20. ožujka 2018. godine rješenjem osnovalo Povjerenstvo za nadzor i kontrolu provedbe Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za kontrolu). Detaljna provjera stanja na terenu, u pojedinim institucijama uključenim u aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora, provodi se svake godine od strane Povjerenstva za kontrolu te o tome izvješćuje Povjerenstvo za biljne genetske izvore te podnosi godišnje izvješće ministru nadležnom za poljoprivredu.  

Na međunarodnoj razini, Republika Hrvatska dužna je FAO Komisiji za genetske izvore za hranu i poljoprivredu (u daljnjem tekstu: FAO Komisija) podnositui izvješće o provedbi Drugog GPA. Budući da je Nacionalni program usklađen s Drugim GPA, ovaj izvještaj predstavlja dodatni alat za praćenje provedbe Nacionalnog programa. Izvještavanje o provedbi Drugog GPA u potpunosti je integrirano s pripremom Trećeg izvještaja o stanju svjetskih biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu, čije usvajanje je predviđeno za 2023. godinu. Trenutno je tijeku prikupljanje podataka na nacionalnim razinama za Treći izvještaj o stanju svjetskih biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu.

3. POLITIČKI I ZAKONODAVNI OKVIR NACIONALNOG PROGRAMA

3.1. Međunarodna razina

U Nacionalnom programu su definirani nacionalni prioriteti Republike Hrvatske, uz puno uvažavanje smjernica dogovorenih na međunarodnoj razini i uz prihvaćanje obveza koje proizlaze iz članstava u međunarodnim organizacijama.

Ključni dokument koji na globalnoj razini određuje cjelokupni održivi razvoj i očuvanje svih genetskih izvora, pa tako i biljnih, jest Konvencija o biološkoj raznolikosti (Convention on Biological Diversity – CBD; u daljnjem tekstu: Konvencija). Konvencija ima tri glavna cilja: očuvanje biološke raznolikosti, održiva uporaba njezinih komponenti te pravedna raspodjela dobiti koja proizlazi iz uporabe genetskih izvora. Svi ostali međunarodni instrumenti vezani uz očuvanje genetskih izvora razvijeni su u skladu s Konvencijom. Prema Konvenciji svaka država ima suvereno pravo na biljne genetske izvore na svom području, kao i dužnost očuvanja i održive uporabe tih izvora.

U svrhu provedbe trećeg cilja Konvencije (pravedna raspodjela dobiti) donijet je međunarodni pravno obvezujući ugovor Protokol iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti  (u daljnjem tekstu: Protokol iz Nagoye), koji je stupio na snagu 12. listopada 2014. godine. Provedba Protokola na razini Europske unije dijelom je regulirana Uredbom (EU) br. 511/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji te Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2015/1866 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EU) br. 511/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu registra zbirki, praćenja usklađenosti korisnika i najboljih praksi. Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 511/2014 o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji na snazi je od 15.02.2019.

Vodeću ulogu u međunarodnoj suradnji po pitanju genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (biljnih, životinjskih, šumskih, akvatičnih te genetskih izvora mikroorganizama i beskralježnjaka) ima FAO Komisija za genetske izvore za hranu i poljoprivredu (Commission on Genetic Resources for Food and Agriculture). FAO Komisija prati stanje svjetskih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu te savjetuje i usmjerava države članice u nastojanju za njihovim očuvanjem. FAO Komisija periodično objavljuje izvještaje o stanju svjetskih biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Prvi kompletni izvještaj predstavljen je 1996., drugi 2009., a treći je planiran za 2023. godinu. Na temelju Drugog izvještaja Vijeće FAO-a je 2011. godine usvojilo Drugi globalni plan akcije za biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu (Second Global Plan of Action for Plant Genetic Resources for Food and Agriculture). Ovaj dokument navodi popis prioritetnih aktivnosti u očuvanju biljnih genetskih izvora te je vodič za izgradnju nacionalnih programa država članica FAO Komisije. Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj utemeljen je na načelima Drugog GPA i prati njegove prioritetne aktivnosti.

Kako bi se omogućilo praćenje provedbe Drugog GPA, FAO Komisija je usvojila set indikatora prema kojima države članice imaju obvezu izvješćivati. Izvješćivanje o provedbi Drugog GPA u potpunosti je integrirano s pripremom Trećeg izvještaja o stanju svjetskih biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu, čije usvajanje je predviđeno za 2023. godinu.

U okviru svog informacijskog sustava WIEWS (World Information and Early Warning System on

Plant Genetic Resources for Food and Agriculture), FAO svim institucijama uključenim u aktivnosti očuvanja biljnih genetskih izvora dodjeljuje jedinstvene kodove. Ovi kodovi se koriste za označavanje institucija u okviru EURISCO deskriptora (uključujući i bazu CPGRD), za izvješćivanje o provedbi Drugog GPA i slično. FAO kodovi korišteni su i za označavanje institucija u ovom dokumentu.

FAO Komisija je 2013. godine usvojila dokument Standardi za banke biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (Genebank Standards for Plant Genetic Resources for Food and Agriculture). Dokument donosi međunarodne standarde za održavanje primki u obliku sjemena i u poljskim- kolekcijama, standarde očuvanja in vitro te standarde očuvanja pomoću krioprezervacije. Ovi standardi nisu obvezujući, ali predstavljaju smjernice koje bankama gena omogućuju da očuvaju bioraznolikost na sigurniji, učinkovitiji i ekonomičniji način. Također, primjena navedenih standarda bit će od značaja prilikom apliciranja banaka gena za financiranje iz različitih fondova.  

U okviru FAO-a donijet je i najvažniji međunarodni ugovor na području biljnih genetskih izvora - Međunarodni ugovor o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (The International Treaty on Plant Genetic Resources for Food and Agriculture). To je međunarodni ugovor u skladu s Konvencijom o biološkoj raznolikosti, koji uspostavlja globalni pravno obvezujući okvir za održivo očuvanje biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu. Međunarodni ugovor je stupio na snagu 29. lipnja 2004. godine.

Jedan od najvažnijih elemenata Međunarodnog ugovora je Multilateralni sustav pristupa i podjele dobiti (u daljnjem tekstu: MLS). MLS obuhvaća biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu s popisa u Dodatku I. Međunarodnog ugovora (najznačajniji usjevi za hranu i krmne kulture), a koji su pod upravom i kontrolom ugovornih stranaka i u javnoj domeni, kao i informacije o tim genetskim izvorima. Putem MLS-a sve ugovorne stranke imaju pristup tim izvorima, kao i mogućnost poštene i pravične podjele dobiti koja proizlazi iz njihovog korištenja.  

Potpisivanjem Ugovora svaka ugovorna stranka se obvezuje da će svoje genetske izvore navedene u Dodatku I. učiniti dostupnima svim ostalim strankama, kroz Multilateralni sustav. Stranke će poduzeti i odgovarajuće mjere kako bi potaknule fizičke i pravne osobe unutar svoje nadležnosti koje posjeduju biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu navedene u Dodatku I. da uključe te biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu u Multilateralni sustav. Uvjeti razmjene genetskih izvora iz Multilateralnog sustava definirani su Standardnim sporazumom o transferu materijala (Standard Material Transfer Agreement, u daljnjem tekstu: SMTA) koji se potpisuje prilikom svake razmjene.  

Na europskoj regionalnoj razini suradnja u području očuvanja biljnih genetskih izvora odvija se kroz Europski kooperativni program za biljne genetske izvore (European Cooperative Programme for Plant Genetic Resources, ECPGR). Program je pokrenut 1980. godine s ciljem da nacionalni, subregionalni i regionalni programi u Europi racionalnije i učinkovitije očuvaju ex situ i in situ biljne genetske izvore za hranu i poljoprivredu te povećaju njihovo korištenje. Program djeluje kroz Radne skupine za pojedine biljne vrste ili opće teme vezane za biljne genetske izvore kroz petogodišnja programska razdoblja, trenutno je u tijeku Faza X (2019-2023.).  

U okviru ECPGR-a je 2009. godine pokrenut Integrirani sustav europske banke gena (A European Genebank Integrated System, AEGIS). Cilj mu je stvaranje Europske kolekcije, odnosno virtualne europske banke gena koja će se održavati prema dogovorenim standardima kvalitete i iz koje će primke biti slobodno dostupne u skladu s odredbama Međunarodnog ugovora. Europske primke održavaju pridruženi AEGIS članovi u ime zemlje članice ECPGR-a.

Putovnički podaci o primkama koje se čuvaju u ex situ kolekcijama u cijeloj Europi dostupni su kroz bazu EURISCO. EURISCO je baziran na mreži Nacionalnih inventarizacija, a za unos podataka u bazu EURISCO odgovorne su Nacionalne kontakt osobe. EURISCO je javno dostupan na Internetu od rujna 2003. godine (http://eurisco.ipk-gatersleben.de), a od 2016. godine podržava i unos podataka o opisu i procjeni svojstava.

Na razini Europske unije usklađivanje aktivnosti država članica u području očuvanja biljnih genetskih izvora i donošenje zajedničkih stajališta prema globalnim organizacijama (FAO Komisija, Međunarodni ugovor) provodi se kroz Radnu skupinu za biljne genetske izvore pri Europskoj komisiji (DG SANTE i DG AGRI) te pri Vijeću EU.  

3.2. Nacionalna razina

Očuvanje biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj regulirano je Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja. U širem smislu, zaštita biološke raznolikosti definirana je Zakonom o zaštiti prirode te dokumentom Strategija i akcijski plan zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje 2017 – 2025., koja je temeljni dokument zaštite prirode te određuje dugoročne ciljeve i smjernice očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i zaštićenih prirodnih vrijednosti, kao i načine njezina provođenja, u skladu s ukupnim gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem Republike Hrvatske.

Implementacija članka 9. Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu, koji se odnosi na prava poljoprivrednika, u nacionalnom zakonodavstvu je provedena donošenjem propisa o upisu čuvanih sorti na Sortnu listu Republike Hrvatske i njihovom stavljanju na tržište (Pravilnik o upisu sorti u Sortnu listu i Pravilnik o stavljanju na tržište sjemena čuvanih sorti te izuzećem malih poljoprivrednika od plaćanja naknade za korištenje požetog materijala zaštićene sorte (Pravilnik o uvjetima za korištenje požetog materijala zaštićene sorte na vlastitom poljoprivrednom imanju i kriterijima za utvrđivanje malih poljoprivrednih proizvođača,).

Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja propisano je osnivanje Povjerenstva za biljne genetske izvore te da se očuvanje biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske provodi kroz sustav banaka biljnih gena poljoprivrednog bilja. Zakon također propisuje da je današnja Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: HAPIH – CSR) dužna u kolekciju banke gena pohraniti uzorke sorti obrisanih sa Sortne liste Republike Hrvatske, kao i dokumentaciju o tim sortama.

Pravilnikom o očuvanju i održivoj uporabi biljnih genetskih izvora određen je način provedbe i uređenje sustava očuvanja biljnih genetskih izvora. Sukladno Pravilniku, sudionici u Nacionalnom programu su tijela državne uprave, javne ustanove, subjekti koji čuvaju kolekcije uključene u Nacionalnu banku biljnih gena, sveučilišta, istraživački instituti, oplemenjivači bilja, tvrtke koje se bave sjemenarstvom, nevladine organizacije, poljoprivredni proizvođači i druge pravne i fizičke osobe koje su svojim radom vezane za očuvanje i uporabu biljnih genetskih izvora.

Za potrebe provođenja Nacionalnog programa Povjerenstvo za biljne genetske izvore donosi Godišnji program aktivnosti. Godišnjim programom aktivnosti Povjerenstvo utvrđuje plan i program rada u tekućoj godini i raspodjelu financijskih sredstava te predlaže ministru donošenje odluke s planom raspodjele financijskih sredstava radi provođenja godišnjeg programa aktivnosti. Godišnji program aktivnosti donosi se nakon usvajanja državnog proračuna Republike Hrvatske.  Povjerenstvo koordinira rad svih subjekata uključenih u Nacionalnu banku biljnih gena.

Povjerenstvo je također odgovorno za sudjelovanje Republike Hrvatske u radu relevantnih međunarodnih organizacija.

Republika Hrvatska potvrdila je sve važne međunarodne instrumente iz područja očuvanja biljnih genetskih izvora:

- Konvencija (1996. godine, Zakon o potvrđivanju Konvencije o biološkoj raznolikosti, “Narodne novine”, Međunarodni ugovori, br. 6/96)

- Međunarodni ugovor (2009. godine, Zakon o potvrđivanju Međunarodnog ugovora o biljnim genetskim resursima za hranu i poljoprivredu, “Narodne novine”, Međunarodni ugovori, br. 1/09)

-   Protokol iz Nagoye (2015. godine, Zakon o potvrđivanju Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim  resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja uz Konvenciju o biološkoj raznolikosti, “Narodne novine”, Međunarodni ugovori, br. 5/15).

4. AKTIVNOSTI NACIONALNOG PROGRAMA

4.1. In situ očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja (crop wild relatives- CWR) i divljeg jestivog bilja (wild food plants- WFP)

Genetski izvori divljih srodnika kultiviranog bilja povezani su s mnogim socio-ekonomski važnim usjevima koji se uzgajaju u regiji (hrana, stočna hrana, pića, aditivi za hranu, ulje, ljekovite, ukrasne i šumske kulture) i sadrže širok bazen genetske raznolikosti koji je vrijedan za poboljšanje kultiviranog bilja. Njihova uloga u pružanju usluga ekosustava i potpori budućoj sigurnosti hrane sada se cijeni, iako je njihovo aktivno očuvanje, posebno in situ , uglavnom slabo istraženo.

Divlji srodnici kultiviranog bilja su sve važniji izvor za održavanje prehrambene sigurnosti i održive poljoprivrede zbog njihove unutarnje širine raznolikosti koja nije pripitomljena, kao i zbog zaštite značajnih ekonomskih i okolišnih dobitaka ostvarenih u europskoj proizvodnji hrane za ljude i hranu za životinje. Međutim, genetska raznolikost divljih srodnika kultiviranog bilja je pod ugrozom i prijeti joj izumiranje uslijed fragmentacije i uništavanja staništa, konkurencije stranih / invazivnih vrsta, širenja globalizirane poljoprivrede i klimatskih promjena. Važnost divljih srodnika naglašena je i u Drugom GPA, pri čemu je razrađen niz ciljeva i mjera za njihovo očuvanje.

Aktivnosti vezane za očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja pokrenute su u većem broju zemalja Europske unije te se nalaze u različitim fazama. Smjernice za očuvanje divljih srodnika u Europi definirane su u dokumentu ECPGR Koncept za in situ očuvanje divljih srodnika u Europi (ECPGR Concept for in situ conservation of crop wild relatives in Europe; ECPGR 2015.). Smjernice za očuvanje na nacionalnoj razini dao je i FAO u dokumentu Očuvanje divljih srodnika na nacionalnoj razini (National Level Conservation of Crop Wild Relatives; FAO 2015.).

4.1.1. Aktivnosti radnih skupina u in situ očuvanju

4.1.1.1. Radna skupina Krmno bilje

U planu je izrada prostorne baze podataka in situ očuvanja biljnih genetskih izvora za Radnu skupinu Krmno bilje (u daljnjem tekstu: RS Krmno bilje) koja će sadržavati podatke o vrsti, brojnosti / pokrovnosti, lokaciji (koordinate), načinu održavanja / korištenja, zaštićenost područja (N2k, parkovi prirode, nacionalni parkovi) i sl.. S obzirom na to da nemamo tradicionalne kultivare (eng. landraces) baza bi pokrivala lokalne populacije (uz provjeru genetskog onečišćenja) i divlje srodnike udomaćenih svojti (eng. CWR - Crop Wild Relatives). Ta srodnost može biti bliža i dalja te bi se daljnjim istraživanjem i inventarizacijom svojti procijenio stupanj srodnosti. Istraživačke ekspedicije bi bile temelj za prikupljanje primki krmnih vrsta, pronalaženje lokacija od interesa koje bi bile opisane i prostorno obrađene sa zemlje, zraka i svemira.

Zbog važnosti i ugroženosti divljih srodnika potrebno je:

- analizirati stanje divljih srodnika krmnog bilja na području Republike Hrvarske– brojnost, rasprostranjenost te područja najveće zastupljenosti;

- analizirati zastupljenost divljih srodnika krmnog bilja u zaštićenim područjima (nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati), pri čemu je moguće planove zaštite ovih područja proširiti i na očuvanje divljih srodnika in situ ;

- sastaviti prioritetnu listu divljih srodnika krmnog bilja u svrhu njihovog očuvanja zbog svojstava koje posjeduju;

- odrediti područja koja su od posebnog interesa zbog velikog broja divljih srodnika krmnog bilja s prioritetne liste;

- razviti akcijski plan zaštite divljih srodnika;

- definirati pristup biljnim genetskim izvorima za hranu i poljoprivredu koji se nalaze u in situ uvjetima, uz uvažavanje Zakona o zaštiti prirode;

- kada je to opravdano, uključiti primke divljih srodnika u ex situ kolekcije.

U planu je provođenje i in situ očuvanja vrste Medicago falcata u prirodnom staništu koja je zbog intenzivne poljop rivrede i klimatskih promjena ugrožena i od posebnog je interesa u RS Krmno bilje.

4.1.1.2. Radna skupina Ljekovito i aromatično bilje

Radna skupina Ljekovito i aromatično bilje (u daljnjem tekstu:RS Ljekovito i aromatično bilje) se gotovo isključivo bavi autohtonim samoniklim populacijama (divljim srodnicima) ljekovitog i aromatičnog bilja tako da će u okviru ove aktivnosti nastaviti s inventarizacijom i prikupljanjem, kao i opisom i procjenom svojstava primki većeg broja ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta.

Inventarizacija samoniklih populacija ljekovitog i aromatičnog bilja uključivat će ekozemljopisni pregled i analizu prostorne rasprostranjenosti odabranih biljnih vrsta uz provedbu modeliranja ekoloških niša ( Ecological Niche Modelling ; ENM) na temelju podataka o rasprostranenju kao i bioklimatskih parametara u svrhu procjene pogodnosti staništa za određenu vrstu i uspostave modela rasprostranjenosti vrsta (u Republici Hrvatskoj). Time će se odrediti ona područja na kojima je određena vrsta najugroženija odnosno bi to mogla postati imajući u vidu klimatske promjene u sljedećih 50 do 70 godina. Navedena će se područja usporediti s kartom zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj kao i podacima o ugroženosti pojedinih staništa te da ti preporuke za akcijski plan zaštite divljih srodnika kultiviranog bilja.

Planirana je provedba etnobotaničkih istraživanja u svrhu utvrđivanja poznavanja ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta i njihove upotrebe u ishrani i liječenju od strane lokalnih ljudskih zajednica kao dijela nematerijalne baštine, te identifikacije specifičnih populacija (odnosno staništa) određene biljne vrste za koje se smatra da imaju neka posebno važna ili izražena svojstva. Tijekom etnobotaničkih istraživanja posebna će se pažnja posvetiti podizanju svijesti o važnosti samoniklih ljekovitih i aromatičnih biljnih vrata.

4.1.1.3. Radna skupina Povrće

Područje Republike Hrvatske obiluje samoniklim vrstama povrća koje se tradicionalno koriste u prehrani lokalnog stanovništva i domaćih životinja. Klimatske promjene, posebno nedostatak vode i povišene temperature utječu na promjene staništa prirodnih vrsta te potencijalno ugrožavaju njihov opstanak i odražavaju se negativno na bioraznolikost. Smanjenjem bioraznolikosti smanjuje se i razina genetičke raznolikosti osobito kod izoliranih populacija kao što su npr. one koje obitavaju na našim Jadranskim otocima. Stoga je važno očuvati genetski materijal osobito izoliranih populacija prikupljanjem i pohranom sjemena u slučajevima kad je to dozvoljeno, a koje onda može poslužiti i za reintrodukciju u okoliš te kao izvor genetičkog materijala za daljnje oplemenjivačke programe.

Istraživanja sustavne i ciljane upotrebe divljih srodnika i samoniklih vrsta u programima oplemenjivanja povrća visoko su zastupljena na svjetskoj znanstvenoj sceni kao mjera prilagodbe poljoprivrede klimatskim promjenama. Naime, zbog svoje prilagodbe različitim staništima te činjenice da nisu prošli proces domestifikacije divlji srodnici i samonikle vrste povrća nose različite povoljna genetska svojstva kao što su otpornost na abiotički i biotički stres kojima se mogu poboljšati postojeći kultivari, što dovodi do boljeg prinosa i stabilnosti proizvodnje.

Trenutno ne raspolažemo ažuriranim podacima o prisutnosti i brojnosti divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća na području Republike Hrvatske te je stoga teško uspostaviti plan održanja i/ili po potrebi upravljanja ugroženim područjima. Tijekom slijedećeg razdoblja trebalo bi istražiti i utvrdit najugroženija staništa i vrste odabranih divljih srodnika i/ili samoniklih vrsta povrća, a od kojih nekima prijeti izumiranje. S obzirom na veliko bogatstvo divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća na teritoriju Republike Hrvatske tijekom razdoblja definiranog ovim programom Radna skupin povrće (u daljnjem tekstu: RS Povrće) će se fokusirati samo na odabrane prioritetne vrste.

Za naredno razdoblje u okviru ove aktivnosti planirani su slijedeći poslovi:

- inventarizacija divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća od značaja za pojedina područja Republike Hrvatske s naglaskom na vrste:   Brassica incana , Portulaca oleracea L., Diplotaxis spp., Allium commutatum L., Allium ursinum L., Urtica dioica L., Chenopodium album L., Amaranthus , Crithmum maritimum L. i sl.;  

- opis i procjena morfoloških i bioloških svojstava divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća temeljem dostupnih deskriptora te razvoj deskriptora za vrste za koje oni ne postoje;

- analiza odabranih prikupljenih primki na agronomskoj, genetičkoj i biokemijskoj razini s ciljem utvrđivanja njihove uporabne vrijednosti (u pred-selekcijskim i oplemenjivačkim programima, za hranu, poljoprivredu, farmaciju, itd.);

- regeneracija prikupljenog reprodukcijskog materijala te uključivanje primki u CPGRD bazu

- procjena ugroženosti odabranih divljih srodnika i samoniklih vrsta povrća te plan aktivnosti za in-situ zaštitu.

4.1.1.4. Radna skupina Vinova loza

Vinova ili euroazijska loza ( Vitis vinifera L.) uključuje dvije podvrste: divlju ( Vitis vinifera L. subsp. sylvestris Hegi Gmelin) i kultiviranu lozu ( Vitis vinifera L. subsp. vinifera ). Obje podvrste su diploidne (2n = 38), seksualno kompatibilne te preferiraju stranooplodnju. Divlja loza je dvodomna i smatra se da je predak kultivirane vinove loze, a ima izuzetnu važnost za očuvanje bioraznolikosti vinove loze. Iako nema nikakvu gospodarsku važnost, postoji velika mogućnost da još uvijek sadrži faktore adaptibilnosti i druge korisne gene koji bi se mogli iskoristiti u modernom oplemenjivanju.

Nužnost očuvanja genetskih izvora vrste V. vinifera subsp. sylvestris prepoznata je kao visoki prioritet u mnogim europskim zemljama pa tako i u Republici Hrvatskoj. Kroz nekoliko nacionalnih i regionalnih projekata te međunarodnog ECPGR projekta InWiGrape uloženi su značajni napori u pronalasku i očuvanju prirodnih populacija vinjage u Republici Hrvatskoj. Pronađeno je nekoliko lokaliteta s prirodnim populacijama te se provode istraživanja s ciljem detaljnog utvrđivanja njihovih genetskih i morfoloških karakteristika.

Mjere očuvanja vinjage uključuju njeno očuvanje na prirodnim staništima ( in situ ), kao i pohranu u kolekcijama banke gena ( ex situ ). Očuvanje na prirodnim staništima ovisno je o dugoročnoj politici očuvanja ukupne bioraznolikosti i ekosistema i zahtijeva angažiranost cijelog sustava koji brine o prirodi i ekosustavu. Nasuprot tome, očuvanje u kolekciji banke gena u dobrom dijelu se može osloniti na standardno znanje i proceduru očuvanja genotipova kultivirane loze koje postoji u sklopu postojećih ex situ kolekcija u okviru Nacionalnog programa.      

Dosadašnja istraživanja su pokazala da divlja loza sadrži mnoga korisna svojstva. Neke populacije pokazale su tolerantnost na salinitet tla i tolerantnost na izrazito sušne uvjete, a neke su očitovale tolerantnost na povišen sadržaj vapna u tlu. Također, vinjaga sadrži i neke gene otporne na gljivične bolesti (pepelnicu), a važan aspekt oplemenjivanja vinove loze uključuje boju kožice bobica i antocijane (tvari boje). Nedavno istraživanje populacije divlje loze pokazalo je da neke primke divlje loze ne sadrže acilirane antocijane, što je rijetkost kod kultiviranih sorti, iako nije kompletno odsutan. Sve ovo može biti jako korisno za oplemenjivanje vinove loze.

Vezano za ovu aktivnost planirani su slijedeći poslovi:

- morfološka i genetska identifikacija populacija divlje loze u Republici Hrvatskoj (ampelografski deskriptori, molekularno – genetička identifikacija pomoću SSR i SNP markera te genotipizacija kloroplastne (cp) varijacije genoma);

- razmnožavanje jedinki divlje loze u Nacionalnu kolekciju;

- karakterizacija korisnih svojstava kod divlje loze putem fenotipskih i genotipskih karakteristika;

- prikupljanje geoprostornih podataka povezanih s izvornim populacijama divlje loze.

4.1.1.5. Radna skupina Voće

Za razliku od kultiviranih voćnih vrsta, za koje su u kolekcijama već pohranjeni najvažniji genotipovi, samonikle i nedovoljno korištene voćne vrste još nisu sustavno inventarizirane niti prikupljanje za uključivanje u ex situ kolekcije. Zbog ograničenih ljudskih i organizacijskih kapaciteta, u dosadašnjem razdoblju je naglasak u radu bio na očuvanju ugroženih kultiviranih vrsta. U narednom razdoblju se planira intenziviranje aktivnosti i na očuvanju samoniklih i nedovoljno korištenih voćnih vrsta s popisa prioritetnih vrsta te divljih srodnika voćnih vrsta,   a sve u cilju boljeg poznavanja i obuhvaćanja što je moguće veće raznolikosti i mogućnostima njihove održive uporabe na području Republike Hrvatske

Inventarizacija i prikupljanje samoniklih voćnih vrsta i divljih srodnika voćnih vrsta će se provesti na cijelom području Republike Hrvatske. Na terenu će se obaviti bilježenje morfoloških i bioloških svojstava te u laboratorijima vrednovanje pomoloških, fizikalnih i kemijskih svojstava. Temeljem opisanih svojstava izdvojiti će se samonikle voćne vrste i divlji srodnici voćnih vrstakoje su posebno značajne za očuvanje zbog svojstava koje posjeduju. Isti će se umnožiti te uključiti u ex situ kolekcije.

Nastojat će se provesti očuvanje divljih srodnika kultiviranog bilja u in situ uvjetima, te korištenje biljnih genetskih izvora izravno, u on farm uvjetima, kao i neizravno, upotrebom u oplemenjivanju i istraživanju.

Planira se analizirati zastupljenost divljih srodnika kultiviranog bilja u zaštićenim područjima (nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati), te razvoj mogućnosti njihovog očuvanja in situ . Temeljem dobivenih podataka odrediti će se područja koja su od posebnog interesa zbog velikog broja divljih srodnika i samoniklih voćnih vrsta s prioritetne liste te razviti akcijski plan zaštite divljih srodnika kuliviranog bilja te održive uporabe samoniklih voćnih vrsta. Također, potrebno je definirati pristup biljnim genetskim izvorima za hranu i poljoprivredu koji se nalaze u in situ uvjetima, uz uvažavanje Zakona o zaštiti prirode.

Provesti će se istraživanja rasprostranjenosti voćnih vrsta u prirodnim populacijama koje se koriste kao podloge u rasadničarskoj proizvodnji

4.1.1.6. Radna skupina Žitarice i kukuruz

Divlji srodnici žitarica su izvor velike varijabilnosti te su često nositelji važnih gena odgovornih za otpornost na biotske i abiotske stresove kao i gena za poboljšanu nutritivnu vrijednost zrna. Za razliku od kultiviranih vrsta žitarica, koje su u velikom broju zastupljeni u Nacionalnoj kolekciji, njihovi divlji srodnici još nisu sustavno inventarizirani niti prikupljani radi uključivanja u ex situ kolekcije.

U cilju utvrđivanja rasprostranjenosti primki divljih srodnika žitarica u Republici Hrvatskoj  i poduzimanja mjera za njihovog in situ očuvanja izvršit će se:

- inventarizacija divljih srodnika žitarica na području Republike Hrvatske – brojnost, rasprostranjenost, te područja najveće zastupljenosti;

- pretraživanje baza podataka inozemnih gen banaka radi pronalaženja primki divljih srodnika hrvatskoga podrijetla te prikupljanje njihovih uzoraka radi pohrane

- uključivanje primki divljih srodnika žitarica prikupljenih na terenu ( in situ ) i u inozemnim gen bankama u ex situ kolekcije;

- karakterizacija divljih srodnika žitarica na morfološkoj, molekularnoj, biokemijskoj i agronomskoj razini s ciljem utvrđivanja njihove genetske raznolikosti i uporabne vrijednosti za hranu i poljoprivredu;

- sastavljanje prioritetnih lista divljih srodnika žitarica – vrste divljih srodnika, koje su posebno značajne za očuvanje zbog svojstava koje posjeduju.

4.2. On-farm očuvanje i upravljanje

On farm upravljanje predstavlja poseban oblik in situ očuvanja biljnih genetskih izvora na razini poljoprivrednog gospodarstva. On farm upravljanje u znatnoj mjeri nadopunjuje i pomaže mjere ex situ očuvanja. Primke u ex situ kolekcijama čuvaju se u obliku u kakvom su sakupljene te nemaju mogućnost daljnjeg prilagođavanja promjenama okolišnih uvjeta, dok se u on farm uvjetima takve prilagodbe kontinuirano događaju. Stoga on farm upravljanje ima važnu ulogu u očuvanju i povećanju genetske raznolikosti koja se može koristiti za stvaranje novih sorti, prilagođenih za uzgoj u promijenjenim uvjetima okoliša.  

Budući da zapostavljene vrste i stare sorte u pravilu imaju manje prinose i komercijalno su manje isplative, potrebno je razviti mjere za poticanje njihovog uzgoja, koje do sada nisu bile uključene u Nacionalni program.  

Autothone sorte i druge heterogene sorte ili populacije dragocjeni su genetski izvori koji se održavaju i dinamično razvijaju na poljoprivrednom gospodarstvu, često s vremenom prilagođeni određenom okruženju i / ili pružajući određene agronomske ili kulturne vrijednosti za poljoprivrednike i lokalne zajednice.

Očuvanje i upravljanje autohtonim sortama i ostalim heterogenim populacijama on farm omogućuje u različitim razmjerima, jednu ili više sljedećih prednosti:

- očuvanje i razvoj raznolikosti usjeva koji se održavaju najmanje 25 godina i s tim povezane tradicije,

- očuvanje i razvoj raznolikosti koja nije obuhvaćena formalnom sektoru,

- komplementarni pristup očuvanja povezan s ex situ kolekcijama,

- očuvanje kao kulturnog nasljeđa,

- ublažavanje genetske erozije,

- evolucija usjeva i prilagodba promjenjivim uvjetima na polju,

- diverzifikacija poljoprivrede i posljedično povećan izbor potrošača, blagodati ekosustava i usluga.

Domaćim populacijama i dalje prijeti širenje industrijske poljoprivrede nestankom malih poljoprivrednih gospodarstava koje uzgajaju domaće populacija u različitim poljoprivrednim sustavima i njihova zamjena modernism sortama koje se uzgajaju na velikim površinama pod intenzivnim i uniformnim poljoprivrednim sustavima.

Očuvanje i on farm upravljanje uključuje niz različitih dionika (tj. poljoprivrednici, vrtlari amateri, mreže poljoprivrednika / vrtlara, različiti distributeri sjemena, komercijalne sjemenske tvrtke, oplemenjivači, trgovci na malo, kratki lanci opskrbe, lokalne zajednice i udruge, istraživači, javne vlasti i Europska unija) koji su aktivni i na nacionalnoj i podnacionalnoj razini, a ponekad djeluju integrirano.

4.2.1. Aktivnosti radnih skupina u on farm očuvanju i upravljanju

4 .2.1.1. Radna skupina Industrijsko bilje

Lokalne populacije, genetski heterogene i adaptirane na specifične lokalne uvjete bogat su izvor gena za poboljšanje kvalitete, tolerantnost na sušu, visoke temperature, otpornost na bolesti i dr. Iako na lokalnim tržištima postoji potreba za tradicionalnim sortama zbog njihovog specifičnog ukusa i kvalitete, broj lokalnih sorti naglo se smanjuje, što rezultira smanjenjem baze genetskih varijacija koje pridonose sigurnosti proizvodnje hrane. Jedna primka krumpira (IND00075) se održava on farm , na području gdje je prikupljena (Lipice).

U okviru ove aktivnosti planiraju se sljedeći poslovi:

- obaviti inventarizaciju autohtonih sorti ili populacija vrsta iz skupine industrijskog bilja na gospodarstvu u on farm uvjetima, odnosno na području u kojem se vrsta održala u specifičnim agroekološkim uvjetima;

- pružiti znanstvenu i stručnu pomoć farmerima u sklopu aktivnosti vezanim za očuvanje i održivo upravljanje biljnim genetskim izvorima, prvenstveno krumpira na području Like, ali i drugih vrsta iz skupine industrijsko bilje;

- pružiti edukaciju iz područja očuvanja biljnih genetskih izvora industrijskih kultura udrugama i zainteresiranim farmerima;

- provođenje istraživanja kroz poljske pokuse s autohtonim sortama uljane buče, maka i krumpira, a vezanih za tehnologiju proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima;

- provođenje laboratorijskih istraživanja s autohtonim sortama industrijskog bilja koja su usko vezana za reakciju biljke na stresne uvjete sredine (poput suše, pH tla, zaslanjenost tala uslijed mineralne gnojidbe, onečišćenost tla i sl.);

- promocija lokalnih populacija i njihove upotrebe u proizvodnji i oplemenjivanju.

4.2.1.2. Radna skupina Krmno bilje

Prioritetno je uvođenje in situ / on farm očuvanje divljih vrsta i srodnika na lokacijama koje su bogate genetskim izvorima krmnog bilja. Divlji srodnici kultiviranih vrsta krmnog bilja će se kroz in situ / on farm upravljanje čuvati i dalje razvijati kroz poljoprivrednu ili stočarsku proizvodnju. On farm upravljanje ima važnu ulogu u prilagodbi novim klimatskim uvjetima, u očuvanju i povećanju genetske raznolikosti krmnih vrsta koje se mogu koristiti za uvođenje novih vrsta u poljoprivrednu proizvodnju ili stvaranje novih sorti prilagođenih za uzgoj u promijenjenim uvjetima okoliša. Uvođenjem on farm upravljanja u cilju in situ očuvanja pod utjecajem prirodne selekcije dobiti će se veća saznanja o prilagodbi pojedinih biljnih vrsta krmnog bilja klimatskim prilikama kroz godine.

U okviru ove aktivnosti planiraju se sljedeći poslovi:

- provesti inventarizaciju on farm genetskih izvora krmnog bilja na oraničnim i pašnjačkim površinama s prioritetom na samonikle divlje srodnike koji se koriste u ishrani stoke,

- razviti strategiju on farm održavanja krmnog bilja u izvorišnim staništima lokalnih populacija ili divljih srodnika u prirodnim staništima,

- održavanje i povećanje raznolikosti korištenjem kombinacija on farm / ex situ očuvanja s ciljem smanjenja gubitka genetske raznolikosti i ostvarenja novih rekombinacija koje su prilagođene lokalnim uvjetima i načinu gospodarenja,

- edukacija lokalnog stanovništva o važnostima i načinu zaštite lokalnih kultivara / populacija s naglasnom na stručnu pomoć u on farm očuvanju.

4.2.1.3. Radna skupina Ljekovito i aromatično bilje

U Republici Hrvatskoj postoji višestoljetna tradicija prikupljanja, uzgoja i upotrebe ljekovitog i aromatičnog bilja. No, prikupljanje ima negativan utjecaj na očuvanje bioraznolikosti. Mnoge biljne vrste su u opasnosti od genetske erozije zbog prekomjernog iskorištavanja kojim se ugrožava i stabilnost ekosustava u cjelini. Poticanje čuvanja biljnih genetskih izvora ljekovitog i aromatičnog bilja u on farm uvjetima uz mogućnost komercijalizacije proizvoda najbolji je način za sprječavanje genetske erozije.

Stoga će se provesti inventarizacija genetskih izvora ljekovitog i aromatičnog bilja koji se čuvaju on farm u različitim regijama Republike Hrvatske. Navedene će primke biti uključene u nacionalnu kolekciju s ciljem analize njihovih svojstava na na morfološkoj, genetskoj i biokemijskoj razini. Pritom će se naročita pažnja posvetiti tradicijskim kultivarima lavandina ( Lavandula x intermedia Eemeric ex Loisel.), prvenstveno na otoku Hvaru i Visu. Bit će provedena genetska analiza primki lavandina iz različitih nasada u svrhu analize genetske raznolikosti i utvrđivanja dominantnih genotipova.

Podrška zainteresiranim poljoprivrednicima i hobistima za uspostavu on farm očuvanja ciljanih tradicijskih kultivara ljekovitog i aromatičnog bilja će uključivati organizaciju radionica i savjetovanje svih zainteresiranih.

4.2.1.4. Radna skupina Povrće

U proizvodnji povrća, u nekoliko zadnjih desetljeća, se znatno smanjila genetska raznolikost kultivara osobito u komercijalnoj poljoprivrednoj proizvodnji jer su, pod pritiskom tržišta i velikih sjemenarskih kuća, gotovo u potpunosti istisnuti lokalni tradicijski kultivari i ekotipovi. Komercijalni kultivari sjemenskih kuća uglavnom su visoko-prinosni, no trebaju gotovo idealne uvjete uzgoja uz veliki utrošak vode te mineralnih gnojiva i pesticida. Ovo predstavlja veliki pritisak za okoliš u smislu izravnog onečišćenja, ali i neizravnog jer takva proizvodnja ima veliki CO ₂ otisak. Stoga, se posljednjih godina polako revitaliziraju lokalni kultivari i ekotipovi povrća prilagođeni određenom podneblju. Tijekom prethodnog programskog razdoblja RS Povrće je intenzivno radila na prikupljanju te procjenjivanju agronomskih svojstava tradicijskih kultivara i ekotipova nekih važnijih vrsta povrća (npr. češnjak) s ciljem revitalizacije njihove proizvodnje na OPG-ovima, a što je najbolji način za njihovo on farm očuvanje i upravljanje.

Slijedom navedenog u okviru ove aktivnosti u narednom razdoblju provodite će se  sljedeće aktivnosti:

- inventarizacija on farm genetskih izvora povrća za hranu i poljoprivredu s ciljem popunjavanja i razvoja postojećih kolekcija. Osobita pozornost će se posvetiti tradicijskim kultivarima najznačajnijih vrsta povrća (kupusnjače, lukovi, mahunarke, plodovito i lisnato povrće, itd.),

- opis i procjena morfoloških i bioloških svojstava tradicijskih kultivara i ekotipova primki povrća prema dogovorenim deskriptorima,

- analiza odabranih prikupljenih primki na agronomskoj, genetičkoj i biokemijskoj razini s ciljem utvrđivanja njihove vrijednosti u proizvodnji,

- regeneracija prikupljenog reprodukcijskog materijala te uključivanje primki u CPGRD bazu;

- izrada prijedloga za upis odabranih tradicijskih kultivara i ekotipova povrća na listu čuvanih sorti s ciljem proširenja njihove proizvodnje te posredno on-farm očuvanja,

- uspostavljanje sustava on farm očuvanja genetskih izvora povrća za hranu i poljoprivredu,

- edukacija zainteresiranih za proizvodnju sjemena i sadnog materijala te metodama on farm očuvanja tradicijskih kultivara i ekotipova povrća.

4.2.1.5. Radna skupina Vinova loza

Cilj je zaštititi pojedine genotipove u većem broju trsova radi potpunije evaluacije, koja eventualno uključuje i vinifikaciju u komercijalno značajnim količinama. Naime, neke rijetke sorte su lokalno interesantne za širi uzgoj te je potrebna brža i potpunija evaluacija njihovih proizvodnih karakteristika. Također, iz istog razloga ove se populacije mogu umatičiti nakon stručne intervencije (negativna masovna selekcija), čime bi se riješio problem dostupnosti kvalitetnog sadnog materijala predmetnih sorata.

U okviru ove aktivnost planiraju se sljedeći poslovi:

- organizacija on farm očuvanja nekih genotipova (rijetke sorte) te uzgoj većeg broja trsova radi potpunije evaluacije i eventualne propagacije,

- organizacija podizanja matičnjaka od selekcioniranog materijala (materijal ozdravljen od virusa ili najbolji genotipovi slobodni od virusa nakon provedene pozitivne masovne selekcije) kod odabranih komercijalnih proizvođača grožđa.

4.2.1.6. Radna skupina Voće

Putem komercijalizacije tradicionalnih sorti i nedovoljno korištenih vrsta može se bitno doprinijeti njihovom održivom korištenju i očuvanju kroz proizvodnju ( on farm ). Komercijalizacijom ovakvih sorti i vrsta doprinosi se i raznolikosti proizvoda na tržištu, bilo da se radi o plodovima ili od njih nastalim prerađevinama kao i o korištenju državne potpore za  očuvanje izvornih i zaštićenih vrsta i kultivara poljoprivrednog bilja.

U cilju očuvanja tradicionalnih sorti na kontinentalnom i mediteranskom dijelu Republike Hrvatske provesti će se inventarizacija, dokumentiranje, fenotipizacija, genotipizacija i vrednovanje prethodno ne identificiranih poznatih lokalnih kultivara, novih potencijalnih primki voćnih vrsta, prioritetnih kultiviranih i samoniklih voćnih vrsta i njihovih divljih srodnika koji se nalaze najčešće u privatnom vlasništvu ( on farm ).

Kako bi se očuvala genetska raznolikost, osim samih autohtonih sorti, potrebno je očuvati i njihovu unutarsortnu varijabilnost. Naime, kod starih autohtonih sorti, kod kojih nije provođena selekcija, a u uzgoju se nalaze stoljećima, postoji značajna unutarsortna varijabilnost. To su akumulirane mutacije, a one pozitivne predstavljaju jedinu mogućnost unapređenja genetske osnove tih sorti za trenutne zahtjeve proizvodnje. Važno je spomenuti da one predstavljaju važan, možda u ovom trenutku i jedini izvor genetske varijabilnosti koji omogućuje prilagodbu takvih sorti na klimatske promjene u budućnosti.

U narednom razdoblju planira se revitalizacija tradicionalnih sorti voćnih vrsta te umatičenje interesantnih genotipova i samoniklih voćnih vrsta kao preduvjeta za proizvodnju sadnog materijala i širenja u uzgoju na lokalnom području, a sve u cilju očuvanja bioraznolikosti te širom ponudom na tržištu.

U planu su istraživanja o mogućnostima uzgoja u različitim tehnologijama uzgoja, a to će pridonijeti novim spoznajama o mogućnostima njihovog uvođenja u intenzivnu proizvodnju.

Planira se promocija lokalnih kultivara i poticanje njihove upotrebe u proizvodnji i oplemenjivanju,  razvoj i promocija proizvoda dobivenih od lokalnih kultivara i samoniklih voćnih vrsta te edukaciju lokalnog stanovništa o važnostima i načinu zaštite lokalnih kultivara on farm.

Evaluacija divljih srodnika kultiviranog bilja koji bi se koristili za proizvodnju generativnih podloga te istraživanje utjecaja podloge na biološka i agronomska svojstva plemke. Ispitivanje mogućnosti in vitro reprodukcije autohtonih primki.

4.2.1.7. Radna skupina Žitarice i kukuruz

Lokalne populacije žitarica, kukuruza i heljde genetski adaptirane na specifične lokalne uvjete predstavljaju bogat genetski izvor za poboljšanu kvalitetu kao i za otpornost na  biotske i abiotske stresove. U ex situ uvjetima u nacionalnoj kolekciji radne skupine Žitarice i kukuruz čuva se veći broj primki lokalnih populacija kukuruza strnih žitarica i heljde. On-farm očuvanje lokalnih populacija može u znatnoj mjeri nadopuniti mjere ex situ očuvanja, budući da one predstavljaju dinamični sustav, koji je izložen kontinuiranim genetskim promjenama pod utjecajem prirodne i umjetne selekcije.

U narednom periodu u planu je provođenje inventarizacije i daljnjeg prikupljanja lokalnih populacija žitarica, kukuruza i heljde, koje se čuvaju on-farm na području Republike Hrvatske. Novoprikupljene primke će biti uključene u nacionalnu kolekciju. Analizom svojstava lokalnih populacija na morfološkoj, biokemijskoj i molekularnoj razini dobit će se uvid u njihovu genetsku strukturu i raznolikost, dok će se kroz ocjenu agronomskih svojstava i svojstava kvalitete zrna ocijeniti njihov upotrebna vrijednost.

U cilju poticanja on-farm očuvanja planira se informirati javnost o mogućem korištenju primki žitarica, kukuruza  i heljde kao i njihovih divljih srodnika kao funkcionalne hrane te njihovoj nutritivnoj vrijednosti. Za potrebe distribucije sjemena farmerima zainteresiranim za on-farm očuvanje, kontinuirano će se provoditi umnažanje sjemena primki iz nacionalne kolekcije.

Također je predviđeno pružanje podrške zainteresiranim poljoprivrednicima i hobistima za uspostavu on-farm očuvanja ciljanih lokalnih populacija /tradicijskih sorti kroz poticanje njihovog uvođenja u proizvodnju kao i njihove prijave na sortne liste.

4.3. Ex situ očuvanje

4.3.1. Nacionalna banka biljnih gena

Ex situ očuvanje te opis i procjena svojstava primki biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu provode se u okviru Nacionalne banke biljnih gena koja je sastavni dio Nacionalnog programa.

Nacionalna banka biljnih gena je decentralizirana. Čini je veći broj kolekcija koje se čuvaju kod različitih subjekata, u obliku sjemena, sadnog materijala i poljskih kolekcija. Koordinaciju rada svih subjekata uključenih u Nacionalnu banku biljnih gena provodi Povjerenstvo za biljne genetske izvore. Ministarstvo poljoprivrede određuje subjekte za održavanje kolekcija određenih biljnih vrsta ili skupina vrsta koje su u sastavu Nacionalne banke biljnih gena. Određivanje subjekata od strane Ministarstva regulirano je potpisivanjem Sporazuma u kojemu je jasno određeno za koju biljnu vrstu je subjekt odgovoran te koja su mu prava i obveze. Ministarstvo također sklapa sporazume sa subjektima koji za potrebe Nacionalne banke biljnih gena sudjeluju u aktivnostima prikupljanja, umnožavanja ili opisivanja primki. Potpisivanjem Sporazuma subjekti se obvezuju na dugoročno sudjelovanje u radu na očuvanju biljnih genetskih izvora.

Kriteriji koje mora ispunjavati subjekt za održavanje kolekcija su:

- iskustvo i stručnost u radu s određenom biljnom vrstom;

- posjedovanje odgovarajućih kapaciteta;

- aktivno sudjelovanje u radu Radne skupine za dotičnu biljnu vrstu.

Za svaku kolekciju u okviru Nacionalne banke biljnih gena na prijedlog Povjerenstva subjekt imenuje voditelja kolekcije koji je odgovoran za održavanje i regeneraciju, opis i procjenu svojstava te dokumentaciju. Ispunjavanje ovih uvjeta procjenjuje Povjerenstvo za biljne genetske izvore.  

Kriteriji za određivanje biljnih vrsta za uvrštavanje u Nacionalnu banku biljnih gena su njihov značaj za prehranu stanovništva, oplemenjivački rad ili njihov značaj kao dijela prirodne i kulturne baštine. Unutar svake prioritetne biljne vrste u Nacionalnu banku biljnih gena uključuju se prvenstveno populacije, autohtone sorte, ekotipovi, sorte povučene sa Sortne liste, divlji srodnici kultiviranog bilja i slično, koje su podrijetlom iz Republike Hrvatske. U pojedinu kolekciju se uključuju samo unikatne primke koje ne postoje u drugim kolekcijama u okviru Nacionalne banke biljnih gena.

Rad na određenoj biljnoj vrsti provodi se kroz odgovarajuću Radnu skupinu. Trenutno u okviru Nacionalnog programa djeluju sljedeće Radne skupine:

1. Industrijsko bilje

2. Krmno bilje

3. Ljekovito i aromatično bilje

4. Povrće

5. Vinova loza

6. Voće – s podskupinama Kontinentalno voće i Mediteransko voće

7. Žitarice i kukuruz

8. Dokumentacijsko-informacijski sustav

Svaka Radna skupina prema svojim specifičnostima, uz odobrenje Povjerenstva za biljne genetske izvore. donosi svoj plan rada te određuje prioritete za očuvanje pojedinih biljnih vrsta ili primki. Planovi rada donose se prema nacionalnim potrebama, a u skladu sa strategijama usvojenim na europskoj razini u okviru ECPGR-a (Europska strategija o biljnim genetskim izvorima) i prema preporukama Drugog GPA. Prema međunarodnim standardima Radne skupine određuju protokole za regeneraciju, opisivanje i procjenu primki te bilježenje podataka o primkama.

U okviru Radne skupine obavlja se prikupljanje primki, te se vode kolekcije za pojedine vrste ili skupine vrsta. Svaka Radna skupina ima voditelja, a uključuje jednu ili više institucija sudionika.

U HAPIH ‒ Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku čuva se sigurnosna, a po potrebi i osnovna kolekcija primki koje se u okviru Nacionalne banke biljnih gena čuvaju u obliku sjemena u aktivnim kolekcijama drugih subjekata. Za sve takve primke voditelji kolekcija dužni su HAPIH - Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo dostaviti uzorke sjemena radi pohrane. Sigurnosne kolekcije primki koje se održavaju u obliku poljskih kolekcija čuvaju se kod različitih subjekata na različitim lokacijama, ovisno o zemljopisnom podrijetlu primki. HAPIH – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo također čuva kolekciju sorti obrisanih sa Sortne liste Republike Hrvatske.

Z a sve primke uključene u Nacionalnu banku biljnih gena putovnički podaci su upisani u bazu CPGRD i javno su dostupni. Nacionalna banka biljnih gena trenutno (siječanj 2021. godine) uključuje broj primki kako je prikazano u Tablici1.

Tablica 1. Broj primki upisanih u CPRGD bazu

Do sada su u Nacionalnu banku biljnih gena uključene sve najvažnije institucije koje, s obzirom na tehničku i kadrovsku osposobljenost, mogu adekvatno održavati kolekcije sjemena i/ili poljske kolekcije. U narednom razdoblju se očekuje dodatan rad na razvoju resursa za čuvanje primki aktivnih kolekcija te aktivnosti će biti usmjerene na dopunjavanje postojećih kolekcija i povećanje kvalitete ex situ očuvanja. Pri tome će se što dosljednije primjenjivati Standardi za banke biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu (Genebank Standards for Plant Genetic Resources for Food and Agriculture).

Dopunjavanje kolekcija novim vrstama i primkama mora biti plansko, prema prioritetima definiranim u Nacionalnom programu i identificiranim nedostatcima. Ovo se osobito odnosi na prikupljanje na terenu koje mora biti ciljano. U kolekcije se trebaju uključuvati i primke divljih srodnika kultiviranog bilja sukladno međunarodnim smjernicama.

Sve primke uključene u kolekcije moraju biti adekvatno dokumentirane putovničkim podacima upisanim u bazu CPGRD. Također, potrebno je na odgovarajući način dokumentirati rukovanje primkama i kvalitetu čuvanja (pakiranje i obilježavanje vrećica sa sjemenom/stabala; kontrole klijavosti, podaci o količini čuvanog sjemena/stabala i slično). Za primke u obliku sjemena mora biti pohranjena količina sjemena dovoljna za adekvatno očuvanje te za dostavu zainteresiranim institucijama, a kod poljskih kolekcija mora se održavati dovoljan broj zdravih stabala/trsova po primci. Za primke u obliku sjemena mora se redovito provjeravati klijavost pohranjenih uzoraka. Za primke s nedovoljnom količinom i/ili kvalitetom sjemena/stabala potrebno je provoditi regeneraciju.

U dijelu poljskih kolekcija mediteranskog voća postoje dupliranja (nenamjerna) pohranjenih materijala i problemi s identifikacijom primki. Stoga je izuzetno važno pravilno dokumentirati ove kolekcije i razriješiti pitanje dupliranja, prije daljnjih aktivnosti na regeneraciji postojećih materijala i dopunjavanja kolekcija novim primkama.

Kontinuirano treba nastaviti rad na sigurnosnom dupliranju primki u Nacionalnoj banci biljnih te ga u narednom razdoblju treba poboljšati. Pohrana sigurnosnih duplikata može biti u nekoj od kolekcija u okviru Nacionalne banke biljnih gena ili u banci gena u regiji. Za poljske kolekcije sigurnosni primjerci mogu biti zasađeni i u institucijama koje nisu uključene u održavanje aktivnih kolekcija, pod uvjetom da je osigurano adekvatno održavanje nasada.

Nakon što sve najvažnije primke koje se čuvaju u obliku sjemena budu pohranjene u sigurnosnoj kolekciji u Nacionalnoj banci biljnih gena na lokaciji različitoj od one na kojoj se čuva osnovna kolekcija, što je jedan od uvjeta za pohranu sjemena u Globalnoj riznici, prema Ugovoru o depozitu, stvoren je preduvjet za pokretanje postupke za pohranu primki u Globalnu riznicu sjemena na Svalbardu što je jedan od glavnih ciljeva u narednom razdoblju.

U proteklom razdoblju je relativno velik broj primki vrsta s popisa u Dodatku I. Međunarodnog ugovora uključen u MLS. Potrebno je nastaviti s ovakvim trendom, te u narednom razdoblju treba poduzeti aktivnosti za uključivanjem dodatnih primki u AEGIS. U tom smislu, potrebno je raditi i na daljnjoj izgradnji sustava kvalitete u bankama gena, koji je uvjet za sudjelovanje u AEGIS-u.

Za sve primke uključene u MLS i AEGIS, Republika Hrvatska/RH dužna je osigurati dostavu uzoraka zainteresiranim institucijama za potrebe oplemenjivanja, istraživanja i obrazovanja. Sve razmjene materijala moraju biti evidentirane te mora biti potpisan SMTA.

Tehnička opremljenost većine institucija koje čuvaju kolekcije uključene u Nacionalnu banku biljnih gena je na zadovoljavajućoj razini. U narednom razdoblju postojeća oprema se treba redovito održavati te po potrebi obnavljati, dopunjavati i proširivati kapacitete. Pri nabavi opreme treba se voditi računa o tome da se pojedini uređaji mogu koristiti od strane više Radnih skupina uključenih u Nacionalni program. Ovom cilju doprinosi i popis opreme na mrežnoj stranci baze CPGRD. Kod dijela poljskih kolekcija prema procjeni stanja po potrebi će se planirati premještanja i obnavljanja kolekcija.

Detaljan opis aktivnosti ex situ očuvanja pojedinih Radnih skupina prikazan je u poglavlju 4.3.2. Aktivnosti Radnih skupina u ex situ očuvanju.

4.3.2. Aktivnosti Radnih skupina u ex situ  očuvanju

4.3.2.1. Radna skupina Industrijsko bilje

RS Industrijsko bilje bavi se prikupljanjem sjemena i održavanjem aktivne kolekcije industrijskog bilja (šećerna repa, uljana repica, konoplja, uljana buča, soja, suncokret, lan, duhan mak i krumpir) te kolekcije sorti obrisanih sa sortne liste Republike Hrvatske u svrhu očuvanja biljnih genetskih izvora i biološke raznolikosti. U prethodnom programskom razdoblju (2017. – 2020.) prikupljano je sjeme domaćih (lokalnih) populacija uljane buče, lana, maka i krumpira. Za ostale vrste industrijskog bilja postoji mala mogućnost pronalaska jer se njihov uzgoj provodi korištenjem certificiranog sjemena suvremenih sorti i hibrida uglavnom iz „uvoza“ (izuzev soje). Sve primke su pohranjene u sigurnosnu kolekciju u HAPIH – Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Osijek, u uvjetima dugoročnog čuvanja. Primke krumpira održavaju se u vegetativnom obliku u poljskoj kolekciji na pokušalištu Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Prioritetne vrste:

Beta vulgaris L. – šećerna repa

Brassica napus L. subsp. napus – uljana repica

Cannabis sativa L. – konoplja

Cucurbita pepo L. subsp. pepo – uljana buča

Glycine max Merril – soja

Helianthus annuus L. – suncokret

Linum usitatissimum L. – lan

Nicotiana tabacum L. – duhan

Papaver somniferum L. – mak

Solanum tuberosum L. - krumpir

Stanje ex situ očuvanja industrijskog bilja

Trenutačno (siječanj 2021. godine) u kolekciju su uključene sljedeće primke kako je prikazano u Tablici 2.

Tablica 2. Primke RS Industrijsko bilje

U razdoblju 2017. - 2020. godine ukupno je prikupljeno sjeme sedam primki uljane buče, 20 primke maka i sedam primki krumpira. Prikupljene populacije uljane buče, maka i krumpira upisane su u bazu podataka biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske (CPGRD).

Prikupljene primke sjemena su očišćene, osušene i za svaku je određena masa 1000 sjemenki i ispitana klijavost. Sve prikupljene primke čuvaju se u aktivnoj kolekciji na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Dio sjemena prikupljenih populacija uljane buče i maka je pohranjen u sigurnosnoj kolekciji u HAPIH - Centar za sjemenarstvo i rasadničarstvo, Osijek, po metodologiji koja odgovara uzorku.

U istom razdoblju, u Nacionalnu banku biljnih gena uključene su tri sorte uljane repice obrisane sa sortne liste Republike Hrvatske i upisane u CPGRD bazu.

Za sve prikupljene primke uljane buče, lana, maka i krumpira opisana su i dokumentirana morfološka svojstva sukladno UPOV-im deskriptorima (TG/119/4 za uljanu buču; TG 57/7 za lan; TG 166/4 za mak i TG 23/6 za krumpir). Za sve primke izrađena je i fotodokumentacija. Za većinu sorti soje i uljane repice obrisanih sa sortne liste Republike Hrvatske postoje morfološki opisi prema UPOV/CPVO deskriptorima te podaci o agronomskim svojstvima iz ispitivanja sorti prilikom sortnih pokusa za priznavanje.

U 2018. godini napravljena je molekularna analiza osam primki lana i sedam primki maka pomoću AFLP markera te obavljena statistička obrada podataka vezano za karakterizaciju analiziranih primki.

Tijekom 2019. i 2020. godine na tri lokacije (Zagreb, Križevci i Osijek) prema standardu za banke biljnih gena postavljeni su sortni pokusi sa četiri izabrane primke maka (IND00042, IND00043, IND00044 i IND00046) s ciljem istraživanja njihovih proizvodnih svojstava za eventualno izravno korištenje u proizvodnji. Međutim, zbog vremenskih neprilika (suša, pokorica) na nekim lokacijama pokus nije uspio.

U okviru umnažanja/regeneracije, u razdoblju 2017. – 2020. godine na pokušalištu Agronomskog fakulteta ukupno je zasijano i umnoženo tri populacije uljane buče, sedam populacija lana, 14 populacija maka i sedam populacija krumpira. Na pokušalištu Agrobiotehničkog fakulteta u Tenji obavljeno je umnažanje dvije populacije uljane buče. Obzirom da je uljana buča stranooplodna kultura, da ne bi došlo do stranooplodnje na svakoj lokaciji u jednoj godini obavljena je regeneracija samo jedne primke. Prilikom umnažanja proveden je morfološki opis svih primki.

U 2018. godini na pokušalištu Zavoda za specijalnu proizvodnju bilja Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu zasnovana je poljska kolekcija starih populacija krumpira, koja se svake godine proširuje novo prikupljenim populacijama. Trenutno je u kolekciji zastupljeno osam primki krumpira.

Plan aktivnosti za razdoblje 2021. – 2027.

Jedan od glavnih ciljeva očuvanja biljnih genetskih izvora je dostupnost genetske raznovrsnosti za njihovu sadašnju i buduću upotrebu. Najveću prijetnju proizvodnji hrane predstavljaju klimatske promjene, ekološke katastrofe, nestanak malih proizvođača hrane i razne štetočinje. Prikupljanje, očuvanje i upotreba različitih populacija i/ili starih sorti biljnih vrsta jedan je od najvažnijih načina za poboljšanje bioraznolikosti koja će u konačnici utjecati na proizvodnju zdrave hrane.

U okviru ove aktivnosti radna skupina Industrijsko bilje planira:

- nastaviti prikupljanje i očuvanje sjemena domaćih populacija uljane buče, maka i krumpira, ali i drugih industrijskih kultura na cijelom području Republike Hrvatske;

- nastaviti opis morfoloških svojstava, umnažanje/regeneraciju i procjenu agronomskih i bioloških svojstava novoprikupljenih primki te upis u CPGRD bazu;

- nastaviti praćenje stanja pohranjenih primki u sigurnosnoj kolekciji (pratiti klijavost), te prema potrebi obaviti regeneraciju i umnažanje ugroženih primki;

- provesti molekularnu analizu još negenotipiziranih primki (molekularnim markerima na bazi DNA);

- provesti sustavne poljske pokuse s izabranim primkama za procjenu agronomskih svojstava na temelju kojih će biti odabrane interesantne primke za eventualno korištenje u proizvodnji;

- nastaviti održavanje krumpira u vegetativnom obliku u poljskoj kolekciji na pokušalištu Zavoda za specijalnu proizvodnju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu čiji je glavni cilj doprinijeti očuvanju lokalnih i tradicijskih sorti krumpira, ali i obnovi onih „izgubljenih” za buduće generacije.

Krumpir je zbog vegetativnog načina razmnožavanja kultura s visokom incidencijom zaraženosti s više različitih virusa (najmanje sedam ili više u našem području). Sjemenski krumpir se mora proizvoditi iz provjereno zdravih matičnih biljaka koje nisu zaražene virusima.

U svrhu uvrštavanja nekih starih sorti krumpira na listu čuvanih sorti potrebno je imati od virusa oslobođene i provjerene biljke koje bi bile početni materijal za vegetativno in vitro i/ili in vivo razmnožavanje u svrhu proizvodnje certificiranog sjemena. Namjera nam je zato osloboditi od virusa i razmnožiti dvije interesantne i ekonomski zanimljive stare sorte krumpira.

Za oslobađanje od virusa bit će primijenjene metode u kulturi biljnog tkiva: (1) metoda kulture meristema, (2) terapija kultiviranja pupova na antivirusnom sredstvu u hranidbenom mediju 3) elektroterapija + kultura meristema.

Cilj je ovim načinima proizvesti potencijalno ozdravljene biljke krumpira, a potom provjeriti odsutnost/prisutnost virusa u njima Elisa testom i/ili Real-time PCR metodom.

Dokazano ozdravljene biljke bit će umnožene mikropropagacijom do određenog broja klonova, a zatim će iz njih in vitro tehnikama biti proizvedeni i mikrogomolji. Zdravi mikrogomolji služit će za daljnju vegetativnu ( in vivo u mrežarniku) propagaciju starih sorti.

Na ovaj način bi osigurali jačanje i poboljšanje lokalnog sjemenarskog sustava s naglaskom na tradicijske (čuvane) sorte.

4.3.2.2. Radna skupina Krmno bilje

RS Krmno bilje osnovana je 2004. godine s ciljem prikupljanja, očuvanja, opisa i procjene svojstava (fenotipizacija i genotipizacija) te regeneracije i umnažanje krmnih biljnih vrsta (trave, sitnozrne i krupnozrne krmne mahunarke). Kolekcija krmnog bilja čuva se ex situ (bazna i aktivna kolekcija) na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Zavodu za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku i na Poljoprivrednom institutu u Osijeku na Odjelu za oplemenjivanje i genetiku krmnog bilja. Sigurna (safe) kolekcija čuva se u HAPIH- Centru za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Osijeku.

Prioritetne vrste:

Krmne leguminoze:

Medicago sativa L. – lucerna

Medicago falcata L. – žuta lucerna

Medicago x varia Martyn –hibridna lucerna

Trifolium pratense L. – crvena djetelina

Trifolium repens L. – bijela djetelina

Trifolium incarnatum L.- inkarnatka

Lotus corniculatus L. – smiljkita roškasta

Onobrychis viciifolia L. – esperzeta

Pisum sativum L. – grašak

Vicia sativa L . – obična grahorica

Vicia vilosa L . - dlakava grahorica

i druge vrste za koje se u planiranom razdoblju utvrdi da su ugrožene.

Krmne trave:

Agrostis spp. – rosulje

Arrhenatherum elatius (L.) P. Beauv. ex J. Presl & C. Presl – francuski ljulj

Bromus spp. – stoklase

Dactylis glomerata L. – klupčasta oštica

Festuca rubra L. – vlasulja nacrvena

Festuca arundinacea Schreb. – vlasulja trstikasta

Festuca pratensis Huds. – vlasulja livadna

Phleum pratense L. – mačji repak

Lolium perenne L. – engleski ljulj

Lolium multiflorum Lam. – talijanski ljulj

Stanje ex situ očuvanja krmnog bilja

Stanje broja primki krmnog bilja pohranjenih u Nacionalnu banku biljnih gena prikazano je u Tablici 3.

Tablica 3. Primke RS Krmno bilje

U razdoblju od 2017. do 2020. provedene su sljedeće aktivnosti:

- prikupljeno je ukupno 25 primki krmnog bilja (četiri bijele djeteline, pet crvene djeteline, tri smiljkite roškaste, dvije žute lucerne, dvije hibridne lucerne, dvije lucerne, dvije grahorice, dva graška, jedna vignja, jedan slanutak i jedna sikirica;

- ispitana je klijavost 52 primki krmnih trava i djetelina (48 primki krmnih leguminoza i četiri primke trava),  od čega na 42 primke je provedena redovna provjera klijavosti, a na deset primki je provjerena klijavost nakon prikupljanja i čišćenja sjemena, a prije njihovog pakiranja i skladištenja;

- izvršen je morfološki opis 11 primki lucerne, pet primki graška, dvije primke vignje, četiri primke sikirice, tri primke slanutka, te su na po dvije primke graha i boba te su na primkama napravljene analize nutritivnih vrijednosti (sadržaj organske tvari, suhe tvari, ukupnih bjelančevina, masti, vlakana, pepela i ugljikohidrata) i sadržaj vlakana (NDF, ADF i lignin);

- izvedena je izolacija DNA molekula iz biljaka primki bijele djeteline (tri primke), smiljkite roškaste (tri primke) i klupčaste oštrice (26 primki) uzgojenih u komorama rasta;

- regenerirane su četiri primke krmnog graška i 10 primki lucerne, te je uspostavljen sustav za umnažanje / regeneraciju primki trava;

- uspostavljen je i sustav dugotrajnog čuvanja sjemena u rashladnoj komori na Poljoprivrednom institutu Osijek u kojoj se čuva sjeme primki krmnih leguminoza prikupljenih u okviru Radne skupine;

- nabavljen je dron u svrhu uspostave sustava prikupljanja prostornih podataka o strukturi florističkog sastava staništa i kartiranje terena;

- nabavljena je oprema za čišćenje i separtaciju sjemena, binokularna lupa s kamerama za detaljno opisivanje i fotodokumentaciju sjemena , komora rasta bilja za ispitivanje klijavosti sjemena i uzgoj presadnica u svrhu umnažanja sjemena;

- uspostavljen je sustav oprašivanja krmnih trava pomoću vjetra s osiguranom izolacijom u vrijeme cvatnje.

Plan aktivnosti za razdoblje 2021. ‒ 2027.

Glavne aktivnosti, vezano uz ex situ očuvanje genetskih resursa krmnog bilja, dalje će se provoditi na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu i na Poljoprivrednom institutu u Osijeku. Krmne trave i sitnozrne leguminoze će se regenerirati / umnažati i čuvati na Agronomskom fakultetu Zagreb, dok će se regeneracija i čuvanje sitnozrnih i krupnozrnih krmnih leguminoza odvijati na Poljoprivrednom institutu Osijek. U okviru prikupljačkih ekspedicija nastavit će se s prikupljanjem primki krmnog bilja. Novo prikupljene i postojeće primke krmnog bilja čuvat će se u ex situ kolekcijama u osnovnoj i sigurnosnoj (eng. safe) kolekciji. Postojeće i novo prikupljene primke, za koje bude osigurana dovoljna količina sjemena, bit će uključene u MLS. Provodit će se preliminarno ocjenjivanje i opisivanje te preliminarno umnažanje prikupljenih primki u obje institucije.

U okviru prikupljačkih ekspedicija nastavit će se s prikupljanjem primki krmnog bilja naročito u regijama u kojima dosad nije bilo sustavnog prikupljanja kao i u onima koja su se na temelju dosadašnjih saznanja pokazala zanimljivima. Novo prikupljene i postojeće primke krmnog bilja čuvat će se u ex situ kolekcijama u osnovnoj i sigurnosnoj (eng. safe) kolekciji. Planira se nabava znanstvene opreme kojom će se provesti opis primki na genetskoj i epigenetskoj razini s ciljem utvrđivanja genetske i epigenetske varijabilnosti i radi provjere materijala, na genetskoj razini, prije upisivanja u CPGRD bazu u svrhu izbjegavanja pohranjivanja duplikata.

U planu je daljnje unapređenje ex situ očuvanja, prvenstveno kod vrsta koje zahtijevaju prostornu izolaciju i oprašivače te uvođenje vegetativnog održavanja putem klonova za pojedine vrste koje su problematične za umnažanje putem sjemena. Planira se standardiziranje protokola za fenotipizaciju i genotipizaciju na vrstama koje su najbrojnije u kolekciji RS Krmno bilje i nadogradnja CPGRD baze Krmno bilje. Nadogradnja CPGRD baze biti će napravljena u suradnji s RS Dokumentacijska - informacijska. P rilikom umnažanja i/ili prikupljanja primki krmnog bilja odabrat će se reprezentativni primjerci koji će se herbarizirati i pohraniti u herbarijskoj zbirci ZAGR koja se nalazi na Zavodu za botaniku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Herbarizirani uzorci će se unijeti u bazu podataka i digitalizirati, te će biti dostupni preko Virtual herbarium ZAGR http://herbarium.agr.hr/ . Virtualna baza bit će dostupna putem interneta široj javnosti, a koristit će se i u identifikaciji vrsta krmnog bilja.

U razdoblju od 2021. do 2027. godine posebna pozornost bit će posvećena gospodarskom vrednovanju najznačajnijih primki krmnog bilja i to kroz njihovo procjenjivanje u različitim okolišnim uvjetima. U planu je uspostava sustava procjena gospodarskog potencijala primki krmnog bilja s obzirom na različite okolišne i uzgojne uvjete, i u skladu s klimatskim promjenama. Taj će sustav predstavljati važan doprinos unapređenju održive proizvodnje u ruralnim područjima. Planira se uspostava mreže pokušališta za ciljano ispitivanje utjecaja okolinskog stresa (biotskog i abiotskog) na najznačajnije primke rodova Medicago, Trifolium, Lotus, Vicia, Pisum i dr., te najznačajnijih primki trava iz porodice Poaceae , koje se prikupljaju u okviru RS Krmno bilje. Multilokacijskim pokusima bi se procijenili rizici opstanka divljih srodnika i lokalnih populacija koje su glavni izvor alelnog bogatstva te bi se procijenile rizici ugroženosti pojedinih vrsta. Induciranjem biotskog i abiotskog stresa u kontroliranim uvjetima i mjerenjem antioksidativnog stresa preko bioaktivnih komponenti, odabrale bi se vrijedne primke koje su nosioci poželjnih gena potrebnih za daljnje održavanje agrobiocenoza ekstenzivnih usjeva i prirodnih staništa koja se koriste za proizvodnju.

Obzirom na više desetljetni trend porasta koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi, planira se započeti izrada procedure i testiranje divljih srodnika udomaćenih svojti krmnog bilja u simuliranom okolišu povećane koncentracije ugljičnog dioksida s ciljem izdvajanja onih taksona, varijeteta ili populacija koji bi mogli u budućnosti omogućiti učinkovitiju proizvodnju krmnog bilja.

4.3.2.3. Radna skupina Ljekovito i aromatično bilje

RS Ljekovito i aromatično bilje osnovana je 2006. godine s ciljem prikupljanja, očuvanja, opisa i procjene svojstava, te regeneracije ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta. Primke ljekovitog i aromatičnog bilja se čuvaju u uvjetima ex situ na Zavodu za sjemenarstvo Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta kao i u poljskim kolekcijama na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, te Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč.

Prioritetne vrste:

Althaea officinalis L.  - ljekoviti bijeli sljez

Asparagus acutifolius L. – oštolistna šparoga

Foeniculum vulgare Mill. – komorač

Gentiana lutea L. – žuta sirištara

Helichrysum italicum (Roth) G. Don – sredozemno smilje

Hypericum perforatum L. – rupičasta pljuskavica

Lavandula sp.– lavanda

Levisticum officinale W. D. J. Koch - ljekoviti ljupčac

Matricaria chamomilla L. – prava kamilica

Melissa officinalis L. – ljekoviti matičnjak

Mentha sp. – metvica

Micromeria sp. - bresina

Ocimum sp. – bosiljak

Origanum sp. –mravinac

Salvia sp. – kadulja

Satureja sp. – čubar

Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch. Bip. – dalmatinski buhač

Teucrium sp. – dubačac

Thymus sp. – timijan

Verbascum phlomoides L. - pustenasta divizma

Stanje ex situ očuvanja ljekovitog i aromatičnog bilja

Broj primki ljekovitog i aromatičnog bilja pohranjenih u Nacionalnu banku biljnih gena prikazano je u Tablici 4.

Tablica 4. Primke RS Ljekovito i aromatično bilje

Provedeno je niz prikupljačkih ekspedicija većinom na području Istre i sjevernog Jadrana, srednje i južne Dalmacije i otoka, te istočne Hrvatske (Osijek i okolica). Prikupljeno je sjeme različitih samoniklih populacija ili tradicijskih kultivara 22 biljnih vrsta [bosiljak ( Ociumum basilicum L.), dalmatinski buhač ( Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.), gospina trava ( Hypericum perforatum L.), kopar ( Anethum graveolens L.), primorski vrisak ( Satureja montana L.). loptasti vrisak ( Satureja cuneifolia Ten.)., ljekovita kadulja ( Salvia officinalis L.), ljekoviti ljupčac ( Levisticum officinale W. D. J. Koch), ljekoviti matičnjak ( Melissa officinalis L.), mirta ( Myrtus communis L.), muškatna kadulja ( Salvia sclarea L), obični komorač ( Foeniculum vulgare Mill.), obični mravinac ( Origanum vulgare L.), oštrolisna šparoga ( Asparagus acutifolius L.), primorski vrisak ( Satureja montana L.,), ruta (Ruta graveolens L.), sjetveni pastinak ( Pastinaca sativa L.), stolisnika ( Achillea millefolium L.) i obične borovice ( Juniperus communis L.) žuti srčanik ( Gentiana lutea L.), livadna kadulja ( Salvia pratensis L.), pustenasta divizma ( Verbascum phlomoides L.)], te reznice tradicijskih kultivara lavandina ( Lavandula x intermedia Emeric ex Loisel). U Hrvatsku bazu podataka o biljnim genetskim izvorima su upisane 192 nove primke.

Uspostavljeni su novi nasadi i nastavljeno je redovito održavanje poljske kolekcije Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu koja se sastoji od kolekcijskog nasada ljekovite kadulje ( Salvia officinalis L.), uškaste kadulje ( Salvia x auriculata Mill.), sredozemnog smilja ( Helichrysum italicum /Roth/ G. Don), dalmatinskog buhača ( Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.) i lavandina ( Lavandula x intermedia Emeric ex Loisel), te poljske kolekcije oštrolisne šparoge ( Asparagus acutifolius L.) i običnog komorača ( Foeniculum vulgare Mill.) na Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč. Nasadi se održavaju u skladu s optimalnom agrotehničkom praksom, a sve su primke jasno označene. Nabavljena je i instalirana nova rashladna oprema za hladnu komoru na Zavodu za sjemenarstvo Agronomskomg fakulteta u kojoj se čuva sjeme primki ljekovitog i aromatičnog bilja prikupljenih u okviru Radne skupine.

Na temelju sekvenci EST ( Expressed Sequence Tags ) konstruirano je i sintetizirano 40 mikrosatelitnih početnica za bosiljak ( Ocimum basilicum L.) koje su testirane na šest primki bosiljka koje pripadaju različitim morfotipovima. Opis i procjena svojstava na molekularnoj razini 85 primki iz kolekcije bosiljka provedena je pomoću osamnaest odabranih mikrosatelitnih početnica. Proveden je opis i procjena svojstava primki sredozemnog smilja ( Helichrysum italicum /Roth/ G. Don) na molekularnoj razini pomoću biljega AFLP. Analizirano je 18 primki (25 jedinki po populaciji) pomoću četiri kombinacije AFLP. Na temelju liste deskriptora ECPGR proveden je opis primki oštrolisne šparoge ( Asparagus acutifolius L.) običnog komorača ( Foeniculum vulgare Mill.) na morfološkoj razini.

U svrhu uvrštavanja primki u sigurnosnu kolekciju regenerirano je 17 primki bosiljka ( Ocimum basilicum L.) i četiri primke dalmatinskog buhača ( Tanacetum cinerariifolium /Trevir./ Sch. Bip.). Preliminarno umnažanje je provedeno na 29 primki oštrolisne šparoge ( Asparagus acutifolius L.) i osam primki običnog komorača ( Foeniculum vulgare Mill.) u svrhu uvrštavanja u poljsku (aktivnu) kolekciju.

Plan aktivnosti za razdoblje 2021. ‒ 2027.

Nastavit će se s održavanjem Kolekcije ljekovitog i aromatičnog bilja na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet kao i poljskih kolekcija na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu i Institutu za poljoprivredu i turizam Poreč.

Nastavit će se s organiziranjem prikupljačkih ekspedicija u svrhu dopune kolekcije populacijama ljekovitog i aromatičnog bilja naročito u regijama u kojima dosad nije bilo sustavnog prikupljanja kao i u onima koja su se na temelju dosadašnjih analiza pokazala zanimljivima.

U razdoblju od 2021. do 2027. godine naročita će se pažnja posvetiti opisu i procjeni svojstava već prikupljenih primki. Nabavkom suvremene znanstvene opreme (naročito u okviru Podmjere 10.2 kao i Znanstvenog centra izvrsnosti za bioraznolikost i molekularno oplemenjivanje bilja) bit će omogućena daljnja procjena svojstava primki na biokemijskoj (sastav eteričnog ulja, sastav piretrina i dr.) kao i genetskoj razini (uključivanje tehnika sekvenciranja sljedeće generacije; Next-generation Sequencing ; NGS).

Na temelju rezultata analiza biokemijske i genetske raznolikosti, te populacijske strukture kao i rezultata modeliranja ekoloških niša ( Ecological Niche Modelling ; ENM) identificirat će se područja na kojima je genetska raznolikost određene vrste iznadprosječna, ona u kojima populacije određene vrste pokazuju visoku učestalost rijetkih alela kao i ona u kojima se nalaze populacije karakterističnih morfotipova kao i kemotipova.

Uspostavit će se banka DNA ljekovitih i aromatičnih biljnih vrsta u kojoj će se čuvati izolirana DNA jedinki koje su dosad bile korištene u genetskim istraživanjima primki primki Kolekcije ljekovitog i aromatičnog bilja. U svrhu lakše inventarizacije provest će se barkodiranje svih uzoraka koji će se tako povezati s MAP brojevima primki u kolekciji sjemena. Time će se omogućiti dugoročno uskladištenje DNA uzoraka i daljnje analize genoma navedenih vrsta imajući u vidu brz razvitak novih tehnika sekvenciranja.

4.3.2.4. Radna skupina Povrće

RS Povrće osnovana je s ciljem inventarizacije, prikupljanja, opisa i procjene svojstava, očuvanja te regeneracije lokalnih populacija i ekotipova te udomaćenih sorti povrća na području Republike Hrvatske. U radu RS sudjeluju gore navedene institucije koje su ravnomjerno raspoređene diljem Republike Hrvatske te provode prikupljanja ne terenu koji im prirodno gravitira. Tijekom prethodnog razdoblja prikupljen je te opisan veliki broj primki najvažnijih vrsta povrća koje se uzgajaju dijeljem Republike Hrvatske. U razdoblju od 2017. do 2020. godine  slijedom aktivnosti institucija uključenih u RS povrće upisano je 250 primki različitih vrsta povrća u CPGRD bazu. Tijekom tog razdoblja ukupno je regenerirano je 69 uzoraka sjemena povrćarskih vrsta upisanih u CPRGD bazu. Nadalje, uspostavljene su kolekcije češnjaka, ljutike i luka kozjaka koje se vegetativno održavaju ponovnom sadnjom svake godine.

Prioritetne vrste:

Allium cepa L., luk  

Allium cepa L. Aggregatum group, luk kozajak

Allium x cornutum , ljutika

Allium x proliferum , stogodišnji luk

Allium sativum L., češnjak

Allium ampeloprasum L., krupnoglavi češnjak

Allium ampeloprasum L. ssp. porrum , poriluk

Brassica oleracea L., kupus

Brassica oleracea var. acephala , raštika

Lycopersicon esculentum Mill., rajčica

Capsicum annuum L., paprika

Cucumis sativus L., krastavac

Cucumis melo L., dinja

Citrullus lanatus (Thumb.) Matsum et Nakai, lubenica

Cucurbita pepo L., tkiva

Lactuca sativa L., salata

Cynara scolymus L., artičoka

Daucus carota L., mrkva

Petroselinum crispum , L, peršin

Apium graveolens L., celer

Pisum sativum L. ssp. sativum , grašak

Phaseolus vulgaris L. ssp. vulgaris , grah

Phaseolus coccineus L., mnogocvjetni grah

Vicia faba L., bob

Cicer arietinum L., slanutak

Lens culinaris Medicus, leća

Lathyrus sativus L. sjekirica

Spinacia oleracea L., špinat

Beta vulgaris L. spp. vulgaris , blitva

Beta vulgaris var. conditia Alef, cikla

Rheum undulatum Pall., rabarbara

Valerianella locusta L., matovilac

Stanje ex situ očuvanja povrća

Broj primki povrća upisanih u CPGRD bazu prema vrsti i instituciji prikazano je u Tablici 5.

Tablica 5. Primke RS Povrće

U razdoblju od 2017. - 2020. godine članovi RS Povrće svih institucija uključenih u program provodili su prikupljanje sjemena i vegetativnih organa najznačajnih vrsta povrća obuhvaćenih Nacionalnim programom očuvanja i održivog korištenja biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2017.-2020. Prikupljačke ekspedicije su organizirane na cijelom području Republike Hrvatske, no neke županije su detaljnije obrađene kao što su: Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Zagrebačka, Sisačko-moslavačka, Krapinsko-zagorske, Međimurska i Ličko-senjska županija. No, u velikoj mjeri je obrađeno i područje Slavonije te jadranska Hrvatska. Sve prikupljene primke sa svim pripadajućim podacima su upisane u interne baze institucije koja ih je prikupila te su im dodijeljeni interni brojevi.

Sve institucije uključene u program prikupljene primke umnažaju i opisuju u skladu s dogovorenim deskriptorima u cilju preliminarnog opisivanja, skupljanja dovoljne količine sjemena te upisa u CPGRD bazu. Tijekom vegetacije provode se redovite agro-tehničke mjere prilagođene potrebama pojedine vrste povrća. Po potrebi se provodi ispitivanje energije i klijavosti sjemena te zdravstvenog stanja sjemena.

Tijekom prethodnog razdoblja uspostavljene su kolekcije vrsta koje se vegetativno održavaju (češnjak, luk kozjak, ljutika i rabarbara) te se u kolekcijskim nasadima provode redovite agro-tehničke mjere kako bi se osigurao zadovoljavajući prinos i kvaliteta lukovica češnjaka, ljutike, luka kozjaka i rabarbare. Sve primke se vade na ljeto te obrađuju i čuvaju u odgovarajućim uvjetima do ponovne sadnje na jesen. Testirane su neke primke češnjaka na prisutnost virusa te je utvrđena prisutnost 4 virusa češnjaka u kolekciji s vrlo visokim stupnjem zaraze.

Na Visokom gospodarskom učilištu u 2017. godini opisana su i procijenjena svojstva 108 uzoraka sjemena povrća koje je umnažano u toj godini. U 2018. godini opisana su svojstava Čepinskog kupusa (CPRGD baza), te 106 uzoraka starih sorti povrća koje su bile u umnažanju. Tijekom 2019. godine opisan je 101 uzorak  povrća tijekom vegetacije i umnažanja. U 2020. godini opisana su svojstava 31-nog uzorka sjemena povrća: pet uzoraka mrkve, tri uzorka graha, 13 uzoraka paprike, pet uzoraka rajčice, četiri uzorka salate i jednog uzorka celera.

Tijekom razdoblja 2017.-2020. na Agronomskom fakultetu obavljeno je: regeneracija kupusa Vranski 12 (VEG00012); vanjska karakterizacija, umnažanje te dostava putovničkih podataka s foto-dokumentacijom i potrebnom količinom sjemena/lukovica za upis u CPGRD po jednog kandidata graha zrnaša, paprike i tikve, dva kandidata rajčice te sedam kandidata češnjaka; vanjska karakterizacija i umnažanje 27 kandidata (češnjak, rajčica, paprika, bundeva, tikva, kopar, krastavac, grah, mrkva, salata).

Članovi RS s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek su opisali su primke Slavonskog ozimog češnjaka, začinske paprike Baranjka slatka te graha Baranjski niski sitnozrni grah.

U razdoblju od 2017.-2019. godine u Institutu za poljoprivredu i turizam provedena je morfološka, molekularna i biokemijska karakterizacija primki češnjaka, ljutike i luka kozjaka prikupljenih od strane svih institucija uključenih u radnu skupinu. Ukupno je genotipizirano osamdeset genotipova češnjaka, 64 iz tri hrvatske regije (Dalmacija, Istra, kontinentalna Hrvatska) i 16 iz inozemstva korištenjem 13 SSR markera. Ukupno je pronađen 51 jedinstveni genotip. Genetska struktura zbirke pokazala je pet glavnih skupina koje su u korelaciji s zemljopisnim podrijetlom. Gotovo 90% molekularne varijance moglo bi se pripisati genetskoj raznolikosti unutar skupina hrvatskih primki. Ovi rezultati potvrđuju značajnu genetsku raznolikost unutar lokalnih populacija koja bi mogla biti povezana s utvrđenom morfološkom raznolikošću. Morfološki opisi češnjaka (74 primke) provedeni su korištenjem ECPGR deskriptora. Primke su opisane na lokaciji u Poreču te u Zagrebu, Splitu ili Križevcima kroz jednu sezonu, a određeni broj primki je opisan kroz dvije sezone na lokaciji u Poreču u razdoblju 2017.-2020.. Pripremljena je i kompletna foto-dokumentacija. Nadalje, kod 50-tak primki češnjaka tijekom dvije sezone uzgoja (2019. i 2020.) određeni su volatilni spojevi korištenjem GC-MS tehnike, ukupni fenoli te antioksidacijska aktivnost kao i sadržaj alicina te šećera korištenjem HPLC-a.

Primke ljutike i luka kozjaka genetski su karakterizirane u istraživanjima šireg konteksta, zajedno s primkama kolekcija iz Češke, Estonije, Finske, Latvije, Litve, Norveške i Švedske. Za genetsku karakterizaciju korišteno je četrnaest SSR markera. U ovom istraživanju hrvatske primke jasno su se razlikovale od onih iz drugih zbirki na temelju diskriminacijske analize glavnih komponenata (DAPC). Ti su rezultati potvrdili genetsku odvojenost hrvatskih primki ljutike i luka kozjaka od ostalih uključenih u ovo istraživanje i naglasili vrijednost ove zbirke u smislu raznolikosti i jedinstvenosti ne samo u regionalnom, već i u širem kontekstu. S obzirom na to da je u tu analizu bio uključen samo dio hrvatskih primki tijekom 2019. i 2020. proveli smo analize svih primki u kolekciji na navedenih 14 SSR-ova. Rezultati su pokazali kako se primke jasno razdvajaju na A. x cornutum , A. x proliferum te A. cepa Aggregarum grupu te kako unutar pojedinih vrsta postoji varijabilnost.

Kolekcija ljutike i luka kozjaka (35 primki) je i morfološki opisana korištenjem ECPGR deskriptora te nadopunjena svojstvima vezanim uz generativni razvoj i morfologiju cvata i cvijeta tijekom dvije sezone kod većine primki. Utvrđeno je da se primke grupiraju u tri vrste prema morfološkim svojstvima, slično kako u molekularnoj klasifikaciji, te kako se unutar A. cepa Agreggatum grupe razdvajaju primke koje se literaturi označavaju kao 'shallot' odnosno 'potato onion'. Za primke je pripremljena i opsežna fotodokumentacija.

Nadalje, kod svih 35 primki u dvije sezone određeni su ukupni fenoli i antioksidacijska aktivnost, fenolni profil te profil šećera. Rezultati su također potvrdili morfološka opažanja odnosno jasno razdvajanje između analiziranih vrsta te razlike između primki. No, ono što je zanimljivije izdvojile su se primke vrlo bogate fenolima te s visokom antioksidacijskom aktivnošću koje treba posebno zaštiti s gledišta zaštite BGR, ali i koje imaju značajan potencijal za stvaranje prepoznatljivih proizvoda visoke nutritivne vrijednosti.

Tijekom 2018.-2020. korištenjem ECPGR deskriptora za Brassicaceae morfološki je opisana 31 primka raštike koja se trenutno nalazi u internoj kolekciji IPTPO, podatci se trenutno obrađuju te će detaljno izvješće biti gotovo tijekom 2021. U 2020. je započela karakterizacija primki graha zrnaša koja se provodi na IPTPO i FAZOS-u te je na obje lokacije posađeno 20 primki za koje su osigurane dovoljne količine sjemena od strane članova RS. Opisivanje i karakterizacija će biti provedeni tijekom dvije godine (2020. i 2021.), a uključit će detaljne morfološke opise, utvrđivanje komponenti prinosa te kvalitete.

U Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša su opisane primke leće, 1 slanutka i 1 jarog graha na području Ljubitovice te primorskog kelja i salate kristalke „Puntarolka“, kao i prikupljeni uzorci luka (Dolačke kapule) te pripremljena dokumentacija za upis primke VEG00130 Ljubitovački češnjak na sortnu listu čuvanih sorti.

Plan aktivnosti za razdoblje 2021. ‒ 2027.

U okviru ove aktivnosti planirani su sljedeći poslovi:

- redovito dopunjavanje CPGRD baze novim primkama nakon provedenih opisa te umnažanja;

- redovito regeneriranje primki u aktivnoj kolekciji kako bi se očuvao prikupljeni materijal;

- jačanje kapaciteta svih institucija uključenih u ex situ očuvanje BGR povrća za hranu i poljoprivredu u smislu unapređenja i razvoja odgovarajuće infrastrukture i ljudskih potencijala;

- uvođenje novih metoda ex situ očuvanja osobito kod povrća koje se vegetativno održava (krioprezervacija i sl.);

- kontinuirano dopunjavanje postojećih kolekcija RS Povrće s ciljem proširenja genetske raznolikosti vrsta koje su bile predmet prethodnog programa kao i uključivanje novih vrsta koje su bile nedovoljno uključene (npr. slanutak);

- uvođenje standardnih protokola za fenotipizaciju i genotipizaciju prikupljenih primki povrća po uzoru na sustav koji je primijenjen za češnjak, ljutiku i luk kozjak u  prethodnom razdoblju. U skladu s raspoloživim kapacitetima te prema dogovoru RS definirat će se vrste koje će ulaziti u program detaljne fenotipizacije i genotipizacije;

- posebnu pozornost u slijedećem razdoblju treba posvetiti gospodarskom vrednovanju najznačajnijih primki povrća i to kroz njihovo procjenjivanje u različitim okolišnim uvjetima (npr. čuvane sorte povrća kao i kandidati za listu čuvanih sorti).

4.3.2.5. Radna skupina Vinova loza

RS Vinova loza provodi aktivnosti ex situ očuvanja u sklopu nacionalne i regionalnih kolekcija sorata vinove loze već gotovo 20 godina. U sklopu nacionalne kolekcije koja je u fazi preseljenja na novu površinu i popunjavanja primkama koje su bile samo u regionalnim kolekcijama, trenutno je uključeno preko 150 primki od kojih je njih 147 uključeno u CPGRD bazu. U sklopu ex situ očuvanja provode se i različiti postupci fenotipizacije primki: klasične ampelografske, sanitarne, osjeljivosti na biotske i abiotske faktore, a u posljednjih nekoliko godina provodi se intenzivna istraživanja sekundarnih metabolita, te se planiraju i proteomska istraživanja. Uz vinovu lozu u sklopu ove radne skupine istraživanja se provode i na divljoj lozi ( V. sylvestris ). Uz navedene aktivnosti čuvanja i evaluacije autohtonih sorata vinove loze, značajni napori i aktivnosti provode se u smjeru održivog korištenja autohtonih sorata vinove loze kroz postupke selekcije i razvoja sustava matičnjaka, kao izvora zdravog sadnog materijala najvažnijih autohtonih sorata.

Prioritetne vrste:

Vitis vinifera L. subsp. vinifera

Vitis vinifera L. subsp . sylvestris

Stanje ex situ očuvanja vinove loze

Ex-situ očuvanje primki vinove loze provodilo se do 2020 godine u tri osnovne kolekcije pri institucijama Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet; Institut za jadranske kulture i melioraciju krša, Split; Institut za poljoprivredu i turizam, Poreč , a 2020. godine u Radnu skupinu Vinova loza uključo se i Sveučilište J.J. Strossmayer Osijek Fakultet agrobiotehničkih znanosti. Ukupan broj primki koji su uključeni u nacionalnu banku biljnih gena je 147, a dodatnih 20-ak primki je u fazi evaluacije i identifikacije. Od ukupnog broja primki, njih 101 imaju svoju sigurnosne duplikate u drugoj kolekciji kako je prikazano u Tablici 6.

Tablica 6. Primke RS Vinova loza

Provedene su sve prikupljačke ekspedicije i obavljeni terenski pregledi prema planu aktivnosti (Dalmaciji, Istri, Hrvatskom Primorju, na području sjeverozapadne Hrvatske) gdje je utvrđen veliki broj novih genotipova te je potvrđena prisutnost nekih novih autohtonih sorata, koje nisu bile zastupljene u kolekcijama. Prilikom terenskog pregleda obavljena je primarna ampelografska identifikacija i uzeti uzorci lišća za DNA testiranje. Osim sorta plemenite loze ( Vitis vinifera subsp. vinifera ) uzeto je više uzoraka vinjage ( Vitis vinifera subsp. sylvestris ). U nekolicini slučajeva je nakon DNK analize utvrđeno da su predmetne potencijalne primke već otprije poznate i zastupljene u Nacionalnoj kolekciji.

Redovito se provode aktivnosti tekućeg održavanja postojećih poljskih kolekcija uključivši provedbu redovitih agrotehničkih i ampelotehničkih zahvata u vinogradu, kao i mjera zaštite vinove loze od bolesti i štetnika te regeneracija primki. Međutim Nacionalna kolekcija pri Agronomskom fakultetu zbog starosti i sve većeg broja odumiranja i otežane regeneracije je u fazi obnove tj. preseljenja na novu površinu. Zbog ovog izvršena je kompletna regeneracija Nacionalne kolekcije u Zagrebu. Za te potrebe plemke su prikupljene najvećim dijelom iz postojeće Nacionalne kolekcije autohtonih sorata vinove loze u Zagrebu, a manji dio iz kolekcija u Splitu i Poreču.

Podignut je i novi kolekcijski nasad u sklopu pokušališta Sveučilišta u Zadru, gdje su kolekcionirane sorte sjeverne Dalmacije kao sigurnosni duplikati, te na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku (položaj Mndićevac), gdje se podiže sigurnosna kolekcija kontinentalnih autohtonih sorata.

Na svim institucijama provodi se ampelografska karakterizacija primki koje nakaze u kolekciji, ali i primki koje prije unosa. Također, provedena je ampelografska karakterizacija svih novopronađenih sorata in situ , te je obavljena DNK identifikacija. Sve primke su ampelografski opisane pomoću OIV deskriptora. Provedena su praćenja u početku kretanja vegetacije, u cvatnji, nakon cvatnje, početkom šare, u berbi, prije opadanja lišća te tijekom mirovanja vegetacije. Karakterizacija je dodatno uključivala analizu komponenata uroda, strukture grozda, senzornu analizu i analizu osnovnih parametara kakvoće (šećer, ukupna kiselost i pH mošta). Sve sorte su foto dokumentirane. Izolirana je DNA iz gotovo svih uzoraka i provedena genetička analiza. Osim ovih, u posljednjih nekoliko godina provode se i aktivnosti vezane uz određivanje sekundarnih metabolita kod najvažjnijih primki posebno iz skupine fenolnih spojeva i hlapivih organskih spojeva (aroma).

U sklopu aktivnosti na vinjagi ( Vitis vinifera L. subsp. sylvestris ) koje se provode pri Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša, kod uzoraka prikupljenim na terenu provedena je analiza strukture grozda i osnovnih parametara kakvoće mošta. Kod uzoraka vinjage procijenjeno je prisustvo simptoma pepelnice i sive plijesni na listu i grožđu prema OIV deskriptorima.  

Provedene su aktivnosti vezano za vođenje evidencije o primkama u sklopu baze podataka, upravljanje dokumentima i informacijama – analiza, uređivanje i statistička obrada rezultata vezanih uz karakterizaciju primki, analiza rezultata genetičkih analiza, priprema godišnjih izvješća, komunikacija i razmjena podataka.  

Na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša Split, na lokaciji Duilovo pored glavne zgrade Instituta posađene su bezvirusne sadnice novih VF genotipova, koji su rezultat klonske selekcije i koje su prošle postupak eliminacije virusa i virusima sličnih bolesti te su testirane na Sveučilištu u Davisu sa tri različite metode na prisutnost patogena (ELISA, PCR i indeksiranje). Plemke su nacijepljene na bezvirusnu certificiranu loznu podlogu kategorije „Base“ nabavljenu od Sveučilišta „Hochschule Geisenheim University“.

Provođenjem klonske selekcije najvažnijih autohtonih sorata pri Agronomskom fakultetu uspostavlja se kolekcijski/matični nasad najviš kategorije kao izvor zdravog sadnog materijala elitnih klonova ovih sorata, a navedeni klonovi planiraju se uključiti u nacionalnu banku biljnih gena.

Provedena je analiza sanitarnog statusa na nekim primkama iz nacionalne kolekcije kao početni korak u postupku ozdravljenja. Nakon postupka dobiveno je po 10 biljaka po primki. Vezani troškovi uz ovu aktivnost su troškovi analize zdravstvenog stanja i ozdravljenja biljnog materijala koji će se koristiti za daljnju regeneraciju i proizvodnju reprodukcijskog materijala iz poljskih kolekcija.

Plan aktivnosti za razdoblje 2021. ‒ 2027.

Za ovu aktivnost predvidjeli smo slijedeće poslove:

- stvaranje preduvjeta za podizanje matičnjaka genotipova slobodnih od virusa kod rijetkih, ugroženih autohtonih sorata, kao temelj za rješavanje dostupnosti zdravog sadnog materijala rijetkih autohtonih sorata, što je za sada jedan od glavnih problema u njihovom širenju i prihvaćanju od strane proizvođača;

- nastavak aktivnosti vezanih uz fenotipizaciju autohtonih sorata posebno u kontekstu osjetljivosti na biotske i abiotske čimbenike posebno u segmentu metabolomike i proteomike;

- ispitivanje i poticanje upotrebe proizvoda od autohtonih sorata u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji (demonstracija i prezentacija proizvoda od sjemenki, peteljkovine, kožice…);

- transfer znanja: na visokim učilištima (završni, diplomski radovi, seminari na redovitim Bs i Ms studijima) te organizacija radionica za zainteresiranu javnost, transfer znanja prema drugim visokim učilištima i institutima gdje do sada nije bilo takve aktivnosti.

Temeljem ovih aktivnosti osigurava se nastavak kvalitetnog razvoja očuvanja biljnih genetskih izvora vinove loze u Republici Hrvatskoj te se stvara temelj za njihovo kvalitetno korištenje. Kao prilog uspješnoj provedbi ovih aktivnosti možemo navesti brojne znanstvene i stručne radove i projekte provedene u zadnjih 20-tak godina.

4.3.2.6. Radna skupina Voće

RS Voće započela je s radom 2014. godine u okviru Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora za hranu i poljoprivredu u Republici Hrvatskoj kojega je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede. Zbog specifičnosti područja Republike Hrvatske podjeljena je na dvije podskupine: kontinentalno i mediteransko voće. Program povezuje više sudionika iz različitih institucija koji su uključeni u sakupljanje, kolekcioniranje i formiranje banke biljnih gena. Svrha projekta je pružiti doprinos očuvanju tradicionalnih sorti voćnih vrsta kao prirodne baštine Republike Hrvatske iznimno važne za zdravlje ljudi, očuvanje bio-raznolikosti i održivosti poljoprivrede. Radna skupina provodi slijedeće aktivnosti: eko zemljopisni pregled i prikupljanje biljnih genetskih izvora, očuvanje biljnih genetskih izvora in i ex situ , održavanje i regeneraciju primki, opis i procjenu primki biljnih genetskih izvora na morfološkoj, biokemijskoj i molekularnoj razini, izgradnju kapaciteta za čuvanje biljnih genetskih izvora te informiranje javnosti o važnosti očuvanja biljnih genskih izvora .

4.3.2.6.1. Podskupina Kontinentalno voće

U navedenom razdoblju prikupljeno i upisano 292 primke u Hrvatsku bazu podataka o biljnim genetskim izvorima (CPGRD) od toga 169 primki jabuka, 53 primke krušaka, 32 primke šljiva, 13 primki trešanja, 3 primke višanja, 2 primke breskve, 3 primke marelice, 9 primki lijeske, 5 primki oraha, 2 primke ogrozda i 1 primka ribiza.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) na pokušalištu u Donjoj Zelini održava osnovni kolekcijski nasad u kojem se nalazi 11 kontinentalnih voćnih vrsta sa 253 primke koje su upisane u Hrvatsku bazu podataka o biljnim genetskim izvorima (CPGRD) te provodi ostale aktivnosti iz programa.

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (AFZ) na pokušalištu u Šašinovečkom Lugu održava dio osnovne kolekcije u kojoj se nalazi 39 primki jabuka upisanih u CPGRD bazu te provodi ostale aktivnosti iz programa.

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) na pokušalištu Tenja sadi i održava sigurnosni kolekcijski nasad kontinentalnih voćnih vrsta te provodi ostale aktivnosti iz programa. U sigurnosnoj kolekciji posađeno je 178 primki (88 primki jabuka, 51primka krušaka, 26 primki šljiva, 12 primki trešanja i 1 primka višnje).

Poljoprivredni institut Osijek (PIO) proizvodi sadni materijal za kolekcijske nasade (umnažanje i regeneracija primki) te provodi ostale aktivnosti iz programa.

Institut za poljoprivredu i turizam Poreč (IPTPO) provodi terenska istraživanja vezano za pronalazak i uključivanje novih primki u kolekcijske nasade te provodi ostale aktivnosti iz programa.

Prioritetne vrste:

Amelanchier ovalis Medik. – kozja jabučica

Castanea spp . – kesten

Cornus mas L. – drijen

Corylus avellana L. – lijeska

Corylus colurna L. – medvjeđa lijeska

Crataegus spp. - glog

Cydonia oblonga Mill. – dunja

Fragaria vesca L.   – šumska jagoda

Juglans regia L. – orah

Malus domestica Borkh.  – jabuka

Malus sylvestris (L.) Mill. – divlja jabuka

Mespilus germanica L. - mušmula

Morus alba L., Morus nigra L. i Morus rubra L. – bijeli, crni i crveni dud

Prunus armeniaca L. – marelica

Prunus avium (L.) L. – trešnja

Prunus cerasifera Ehrh. – šljiva džanarika

Prunus cerasus L. – višnja

Prunus domestica L. – šljiva

Prunus insititia L. – damsonova šljiva

Prunus mahaleb L. - rašeljka

Prunus persica (L.) Batsch – breskva

Prunus spinosa L. – crni trn

Pyrus communis L. – kruška

Rosa canina L. – pasja ruža

Rubus plicatus Weihe & Nees – divlja kupina

Sambucus nigra L. – bazga

Sorbus aria (L.) Crantz – mukinja

Sorbus aucuparia L. - jarebika

Sorbus domestica L.   – oskoruša

Sorbus torminalis (L.) Crantz - brekinja

Vaccinium myrtillus L. – šumska borovnica

Stanje ex situ očuvanja kontinentalnog voća

Trenutno stanje broja primki uključenih u Nacionalnu banku biljnih gena prikazano je u Tablici 7.

Tablica 7. Primke RS Voće, podskupina Kontinentalno voće

U Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH) obavljeni su planirani obilasci terena i prikupljanje uzoraka biljnog materijala genotipova kontinentalnih voćnih vrsta interesantnih za uključivanje u kolekcijski nasad u svojstvu primki. Stabla su obilježena i fotografirana te su od zanimljivih genotipova uzeti uzorci za istraživanje i reprodukciju. Na području Istre je locirano 30 interesantnih genotipova autohtone populacije lijeske na kojima je utvrđena morfološka raznolikost što otvara mogućnost daljnjih istraživanja i izdvajanja vrijednih genotipova. Prema planovima i obavljenim analizama pripremani su podaci i upisivane nove primke u Bazu podataka biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske (CPGRD). HAPIH, Centar za voćarstvo i povrćarstvo upisao je u CPGRD u proteklom razdoblju 65 primki što čini ukupno 253 primke kontinentalnih voćnih vrsta posađenih u kolekcijskom nasadu u Donjoj Zelini. Obavljena je nadogradnja specifičnog računalnog programa potrebnoga za vođenje Baze podataka opisa primki.

Sukladno planiranim aktivnostima u proteklom razdoblju redovno je održavan postojeći kolekcijski nasad uz primjenu svih potrebnih agrotehničkih mjera. Za obavljanje potrebnih poslova angažirani su sezonski radnici na vaučere. Nabavljene su i postavljene dvije pomoćne građevine za skladištenje mehanizacije.

Kolekcija je redovito popunjavana novim primkama. U proljeće 2018. je obavljena sadnja 27 novih primki tradicionalnih sorti jabuke, kruške, šljive, trešnje i višnje prikupljenih u Slavoniji, Podravini i Međimurju tijekom 2016. i 2017. godine. Istovremeno je obavljena i regeneracija primki te nadopuna praznih mjesta sadnicama u postojećem kolekcijskom nasadu u Donjoj Zelini. Umnažanje primki za regeneraciju osnovne kolekcije obavljeno na PIO, a razliku za koje u PIO nije postojao dovoljan broj odgovarajućih podloga kao i činjenica da su prošli optimalni agrotehnički rokovi, dano je na uslužno umnažanje u rasadnik Prud. Uslijed novonastalih promijenjenih okolnosti vezano za imovinsko pravne odnose lokacije Donja Zelina (na čijim površinama se nalazi osnovna kolekcija), također je rasadnik Prud uslužno umnožio dio osnovne kolekcije za koji PIO nije imao osigurane podloge.

Provedeno je mjerenje morfoloških karakteristika primki jabuka. Nakon ulaska u rod primki koje su dale dovoljno plodova za mjerenja, započeto je opisivanje sukladno tehničkim protokolima za provođenje DUS ispitivanja jabuke CPVO/TP-014/2 (2006) Ureda EU za zaštitu novih biljnih sorti (CPVO) te Malus deskriptorima (Pomefruit C&E projekt, 2017/2018) Europskog zajedničkog programa za biljne genetske izvore (ECPGR) te fotografiranje plodova voćnih vrsta iz kolekcije u Donjoj Zelini, kao i dijela prikupljenih uzoraka plodova sa terena. U nasadu je obavljeno fotografiranje cvjetova i plodova jabuka te su praćene fenofaze primki. U zavodskom laboratoriju obavljena su morfološka mjerenja svojstava plodova i listova korištenjem softvera i skenera WinSEEDLE i WinFOLIA. Prikupljeni su i analizirani uzorci lišća 10 primki kruške iz kolekcijskog nasada u Donjoj Zelini. Molekularna identifikacije sorti je obavljena u DNA laboratoriju INRA - IRHS - Bâtiment B, Beaucouze Cedex, Francuska upotrebom 16 mikrosatelitskih (SSR) biljega, europski standardni set dogovoren na razini ECPGR. Prikupljeni su i uzorci lišća 69 primki jabuke + 5 referentnih sorti iz kolekcijskog nasada u Donjoj Zelini za potrebe molekularne identifikacije sorti koja je obavljena u DNA laboratoriju East Malling Services, East Malling, Ujedinjeno Kraljevstvo upotrebom 12 mikrosatelitskih (SSR) biljega (CH04c07, CH01h10, CH01h01, Hi02c07, CH01f02, CH01f03b, GD12, GD147, CH04e05, CH02d08, CH02c11, CH02c09. Temeljem rezultata molekularnih analiza upisane su nove primke u Bazu podataka biljnih genetskih izvora Republike Hrvatske (CPGRD).

Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (AFZ) prikupio je uzorke listova primki kolekcijskog nasada tradicionalnih sorti jabuka u Šašinovcu koji su herbarizirani u herbarijskoj zbirci ZAGR na Zavodu za botaniku Sveučilišta u Zagrebu. Herbarizirani uzorci su digitalizirani i pohranjeni u bazu podataka kako bi bili javno dostupni preko portala Virtual herbarium ZAGR http://herbarium.agr.hr/ . Obavljeno je prikupljanje plemki za proizvodnju novih sadnica za potrebe sigurnosne kolekcije koje su poslane na regeneraciju u Poljoprivredni institut Osijek. Poljoprivredni institut Osijek (PIO) Prikupljen je biološki materijal šljive, drijena i jabuke te su proizvedene  sadnice za preliminarnu kolekciju. Sva stabla su označena, a plodovi poslani u Agrokemijski laboratorij na daljnje analize.

Kolekcijski nasad u Šašinovečkom lugu je redovito održavan uz primjenu svih potrebnih agrotehničkih mjera.

Prikupljeni su uzorci listova 103 genotipa jabuka i obavljene molekularne analize upotrebom 12 mikrosatelitskih (SSR) biljega (CH04c07, CH01h10, CH01h01, Hi02c07, CH01f02, CH01f03b, GD12, GD147, CH04e05, CH02d08, CH02c11, CH02c09, europski standardni set dogovoren na razini ECPGR). Uzorci su poslani i analizirani u DNA laboratorij East Malling Services, East Malling, Ujedinjeno Kraljevstvo. Postojeće primke su opisane prema ECPGR draft deskriptoru.

Tijekom 2017. godine provedeno je umnažanje primki za postojeću kolekciju u Šašinovečkom lugu. Umnoženo je 6 genotipova s ukupno 18 sadnica za upotpunjavanje postojeće kolekcije, te 33 genotipa za sigurnosnu kolekciju s ukupno 91-om sadnicom.

Institut za poljoprivredu i turizam Poreč (IPTPO) je tijekom prikupljačkih ekspedicija u Istri i Hrvatskom Zagorju prikupio 23 uzorka lijeske. Morfološke karakteristike prikupljenih primki fotografski su dokumentirane te je provedena morfološka deskripcija muškog cvata lijeske, a u tijeku je deskripcija lisnog pupa prema UPOV deskriptorima (UPOV TG/71/3).

Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek (FAZOS) je proteklom razdoblju aktivnosti usmjerio na pripremu površine i zasnivanje sigurnosne kolekcije. Pripremljena je površina za osnivanje sigurnosne kolekcije kontinentalnih voćnih vrsta. Sigurnosna kolekcija autohtonih sorata kontinentalnih voćnih vrsta Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek posađena je tijekom prosinca 2019. godine na lokaciji pokušališta Tenja k.o. Tenja, k.č, br. 1312. kada su posađene 144 primke. U veljači 2020. godine sigurnosna kolekcija je dodatno proširena s novih 34 primki pa je trenutno posađeno ukupno 178 primki. Sve primke posađene u sigurnosnoj kolekciji su proizvedene u rasadniku Poljoprivrednog Instituta u Osijeku a plemke su uzete iz osnovne kolekcije HAPIH –a pokušalište Donja Zelina i osnovne kolekcije jabuka Agronomskog fakulteta.

Za potrebe sigurnosne kolekcije u 2018. obavljena je sadnja voćnih podloga na površinama PIO Osijek na koje su cijepljene primke iz osnovne kolekcije HAPIH-a. i Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sadnice su cijepljene na odabrane podloge.

Poljoprivredni institut Osijek (PIO) tijekom 2018. godine na Poljoprivrednom institutu posađene su voćne podloge za čuvanje i održavanje preliminarnih uzoraka sadnica i biljnog materijala te su prikupljeni uzorci cijepljeni u rasadniku. U preliminarnoj kolekciji Iločke višnje, šljive Bistrice i Vinogradarske breskve su redovito obavljani poslovi održavanja.

Tijekom proteklog razdoblja obavljena je morfološka i agronomska procjena primki kandidata te kemijske analize na višnji, šljivi, breskvi, jabuci i kemijska analiza plodova drijena. Morfološka procjena je odrađena ex situ u preliminarnoj kolekciji.

Posađeno je devet genotipova vinogradarske breskve i jedan novi genotip Slavonske srčike, u preliminarnu kolekciju. Posađene su voćne podloge za umnožavanje novih primki. Na voćnim podlogama su cijepljeni pupovi šljive, jabuke i drijena koje smo prikupili u istraživačkim ekspedicijama kroz mjeru 10.2. Proizvedeno je 12 genotipova šljive, 4 genotipa drijena, i 5 genotipova Vinogradarske breskve za potrebe preliminarne obrade i kategorizacije prije upisivanja u bazu. Sve voćke će se posaditi u preliminarnu kolekciju na Poljoprivrednom institutu Osijek za pomološko i morfološko opisivanje te procjenu svojstava primki na agronomskoj razini.

U proljeće 2018. posađene su voćne podloge za proizvodnju sadnica za regeneraciju za potrebe sudionika RS Kontinentalno voće (Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek-FAZOS, HCPHS Zavod za voćarstvo, Agronomski fakultet u Zagrebu-AGR). Odrađen je ciklus regeneracije i proizvodnje voćnih sadnica za potrebe sadnje nove sigurnosne kolekcije na FAZOS-u. Za potrebe sadnje nove sigurnosne kolekcije isporučeno je FAZOS-u 88 sorti jabuka, 44 sorte krušaka, 4 sorte šljive i 8 sorti trešanja. Svaka sorta je zastupljena sa po tri sadnice. Ostatak proizvedenih sadnica se odnosi na 32 sorte jabuka i 8 sorti krušaka koje su isporučene Centru za voćarstvo i povrćarstvo u Zagrebu tijekom proljeća 2020. godine za popunjavanje osnovne kolekcije i zamjene osušenih stabala.

Tijekom proljeća 2020. godine posađene su voćne podloge u rasadniku. Na Odjelu za voćarstvo je na temelju dobivenih plemki iz Centra za voćarstvo i povrćarstvo tijekom kolovoza obavljeno cijepljenje 8 novih primki jabuke za sadnju i popunjavanje sigurnosne kolekcije na FAZOS-u.

Plan aktivnosti za razdoblje 2021. ‒ 2027.

Plan aktivnosti ex situ očuvanja u narednom razdoblju predviđa nastavak redovnog održavanja postojećih kolekcijskih nasada (rezidba, gnojidba, održavanje tla, tretiranje zaštitnim sredstvima), te pripremu površine za sadnju novih primki. Provest će se regeneracija primki koje nemaju zadovoljavajući broj stabala u kolekciji i koje su u slabijoj zdravstvenoj kondiciji. Planirana je provedba molekularnih analiza za dio primki koje nisu bile obuhvaćene dosadašnjim analizama i za primke koje su naknadno uključene u kolekciju.

Dopunjavanje kolekcija novim vrstama i primkama mora biti plansko, prema prioritetima definiranim u Nacionalnom programu i identificiranim nedostacima. Ovo se osobito odnosi na prikupljanje na terenu, koje mora biti ciljano. U kolekcije će po prvi puta biti uključene i primke divljih srodnika kultiviranog bilja.

Sve primke uključene u kolekcije moraju biti adekvatno dokumentirane putovničkim podacima upisanim u bazu CPGRD.

Vrijednost primki čuvanih u bankama gena veća je ukoliko su poznata i dokumentirana njihova svojstva. Opis svojstava uključuje podatke o kvalitativnim svojstvima na morfološkoj, biokemijskoj i molekularnoj razini, koja služe za točnu identifikaciju primki i analizu genetske raznolikosti i strukture. Procjena svojstava odnosi se na kvalitativna, agronomski važna svojstva, kao i biokemijska svojstva kakvoće. Podaci o opisivanju i procjeni svojstava omogućuju identifikaciju primki s potencijalnom vrijednošću za istraživanje i oplemenjivanje kao i za izravno korištenje od strane poljoprivrednika. Od posebnog je značaja identificiranje primki koje sadrže karakteristike poput otpornosti na sušu, štetnike ili uzročnike bolesti. Da bi podaci o opisivanju i procjeni svojstava imali pravu vrijednost, oni moraju biti dostupni.

Pri opisivanju i procjeni svojstava čuvanih primki izuzetno je važno da se aktivnosti provode prema međunarodno prihvaćenim listama deskriptora i prema istoj metodi za sve primke iste vrste uključene u Nacionalnu banku biljnih gena. Na taj način dobiveni rezultati bit će usporedivi međusobno, kao i s rezultatima istraživanja u drugim bankama gena. Posebnu pažnju treba posvetiti istraživanjima vezanim za procjenu svojstava, koja su skupa i kompleksna (preporuča se provođenje istraživanja na barem tri različite lokacije kroz tri godine), te se stoga trebaju provoditi za one primke i ona svojstva za koja je to opravdano. U ovom području rada od velikog je značaja međunarodna suradnja, u prvom redu kroz ECPGR radne skupine.

Zbog zahtjevnosti istraživanja, gospodarska evaluacija provodit će se samo za dio primki, za koje temeljem osnovne pomološke analize budu utvrđena zanimljiva svojstva. Prema ranijim istraživanjima pojedinih sorti među zapostavljenim udomaćenim i autohtonim sortama ima gospodarski interesantnih genotipova.

Ex situ očuvanjem u javnim institucijama omogućava se kontrola i odgovorno očuvanje svih genotipova na jednom mjestu. Također, ex situ očuvanje podrazumijeva i stvaranje sigurnosne kolekcije na drugoj lokaciji koja osigurava preživljavanje svih genotipova u slučaju lokalnih nepogoda (požari, poplave, bolesti itd.). Svako uključivanje novih primki u osnovne kolekcije podrazumijeva uključivanje tih primki i u sigurnosne kolekcije.

4.3.2.6.2. Podskupina Mediteransko voće

RS Voće – podskupina Mediteransko osnovana je s ciljem prikupljanja, opisa i procjene svojstava, te regeneracije i očuvanja sorata i divljih srodnika mediteranskih voćnih vrsta.

Nacionalna kolekcija mediteranskih voćnih vrsta podignuta je u Splitu i Kaštelima (Institut za jadranske kulture i melioraciju krša), Poreču (Institut za poljoprivredu i turizam), Vodnjanu (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu), Dubrovniku (Zavod za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku). Podignute su kolekcije sorata smokve, trešnje, višnje maraske, masline, šipka, bajama i rogača. Od 2018. godine u aktivnosti radne podskupine uključeno je i Sveučilište u Splitu, Sveučilišni odjel za studije mora te od 2020. godine Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.

Prioritetne vrste:

Amygdalus webby – bodljikavi bajam

Arbutus unedo L.  – maginja

Ceratonia siliqua L. – rogač

Citrus reticulata L.- mandarinka

Citrus sinensis L. – naranča

Citrus clementina L. – klementina

Citrus aurantium L. – gorka naranča

Citrus limone L. - limun

Cornus mas L. – drijen

Crataegus  spp. – glog

Ficus caprifilus - divlja smokva

Ficus carica L.- smokva

Fragaria vesca L.  – šumska jagoda

Morus alba L., Morus nigra L. i Morus rubra L. – bijeli, crni i crveni dud

Myrtus communis L. – mirta

Olea europaea L. - maslina

Olea europaea subsp . europaea var. sylvestris – divlja maslina

Pistacia terebintus - smrdljika

Prunus avium L. – trešnja

Prunus dulcis Mill. – bajama

Prunus cerasus var. marasca L. – višnja maraska

Punica granatum L. – šipak

Prunus mahaleb L. - rašeljka

Prunus spinosa L. – crni trn

Pyrus amygdaliformis Vill. – krušvina

Pyrus pyraster L. – divlja kruška

Punica granatum L. – šipak

Rosa canina L. – pasja ruža

Rubus plicatus Weihe & Nees – divlja kupina

Sambucus nigra L. – bazga

Sorbus aria L. Crantz – mukinja

Sorbus aucuparia L. - jarebika

Sorbus domestica L. - oskoruša

Sorbus torminalis L. Crantz – brekinja

Ziziphus jujuba L. - žižula

Stanje ex situ očuvanja mediteranskog voća

Terenska istraživanja / prikupljanje genetskog materijala provedena su duž cijelog mediteranskog dijela Republike Hrvatske.

Na razini cijele Radne skupine izvršen je odabir, obilježavanje i opis 122 potencijalne primke te prikupljeni uzorci lista, ploda i cvijeta za morfološko opisivanje i to: Ceratonia siliqua L. (19) s područja otoka Šolte, Drvenika, Elafitskih otoka te dubrovačkog primorja: Citrus sinensis L. (9), Citrus clementina L. (3), Citrus limon L. (1), Citrus aurantium L. (1),i Citrus reticulata L. (3) s dubrovačkog područja: Ficus carica L. (22) s područja srednje i južne Dalmacije: Prunus dulcis Mill. (1), Prunus domestica L. (1) i Punica granatum L. (7) s područja srednje i južne Dalmacije, te Olea europaea L. (32) s cijelog uzgojnog područja i Olea europaea subsp. europaea var. sylvestris s otoka Hvara, Lastova, Brijuni, Pag, Dugi otok, Mljet, Šolta i poluotoka Pelješca za morfološko opisivanje i genetsku identifikaciju.

U Nacionalnu banku biljnih gena uključene su sljedeće primke mediteranskih voćnih vrsta kako je prikazano u Tablicama 8. i 9.

Tablica 8. Primke RS Voće, podskupina Mediteransko voće

Tablica 9. Sigurnosno duplirane primke RS Voće, podskupina Mediteransko voće

Primke mediteranskog voća uključene u Nacionalnu banku biljnih gena čuvaju se u kolekcijskim nasadima Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (HRV041), Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split (HRV048), Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč (HRV050), Zavodu za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku (HRV059) te Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HRV054). U osnovnim kolekcijama nalazi se ukupno 139 primki autohtonih i udomaćenih sorta masline, smokve, bajama, višnje maraske, šipka i rogača.

Najveći broj primki (75) čuva se u Institutu za jadranske kulture u Splitu (HRV48), 30 primki u Vodnjanu (Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (HRV041), 26 primki u Institut za poljoprivredu i turizam u Poreču (HRV050), 4 primke u Zavodu za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku (HRV049) te 4 primke na pokušalištu Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HRV 054) u Kaštelima.  

Osnovna kolekcija smokve smještena na objektu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split (lokacija Duilovo) proširena je sa sedam novih genotipova te je povećan broj biljaka/primki nasadu. Svaka primka sada je zastupljena sa po 4 biljke. U narednom razdoblju izvršiti će se njihov upis u CPGRD bazu.  

Kolekcijski nasad višnje maraske i trešnje zbog ugroženosti primki je regeneriran i izmješten na drugu parcelu na objektu Split-Duilovo, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša. Iz istog razloga regenerirane su i izmještene primke bajama sa objekta Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Kaštel Starom na objekt Split-Duilovo.

U osnovnoj kolekciji masline Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Split (objekt Duilovo, Split) primke su zastupljene s nedovoljnim brojem biljaka (1-2). Nakon provedbe molekularne identifikacije i razriješenih pitanja dupliranja, umnožene su jedinstveni genotipovi te je podignuta nova kolekcija maslina na lokaciji Kaštel Stari. Uz primke iz CPGRD baze posađene su i nove primke kultiviranih (autohtone i introducirane) i divljih maslina. Svaka primka zastupljena je sa po tri biljke.

U Zavodu za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku, objekt Čibača uspostavljena je sigurnosna kolekcija mediteranskog voća. Osigurano je sigurnosno dupliranje za 38 primki:  17 primki smokve (Ficus carica L.), 9 primi šipka ( Punica granatum L.) te 12 primki višnje maraske ( Prunus cerasus L.). iz osnovne kolekcije Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split. Svaka primka zastupljena je sa po tri biljke.

U svim kolekcijskim nasadima provode se redovite agrotehničke mjere te uglavnom ne prijeti ugroza od erozije primki.

Provedena su morfološka opisivanja lista, ploda i cvijeta potencijalnih primki rogača s područja otoka Šolte, Drvenika velikog te Elafitskih otoka upotrebom IPGRD deskriptora te kemijska karakterizacija plodova i sjemenke prikupljenih na području otoka Šolte i Drvenika velikog.  

Upotrebom IPGRD deskriptora napravljeno je morfološko opisivanje potencijalnih primki agruma Citrus sinensis L. (9), Citrus clementina L. (3), Citrus limon L. (1), Citrus aurantium L. (1), Citrus reticulata L. (3) prikupljenih na širem dubrovačkom području.

Primke šipka upisane u CPGRD bazu (9) kao i potencijalne primke (7) opisane su morfološki upotrebom UPOV deskriptora za šipak te je u izradi Modul za šipak. Na istima je napravljena molekularna identifikacija na 12 mikrosatelitnih lokusa. Rezultati ukazuju na potrebu dodatnih analiza na veći broj lokusa. Molekularne analize napravljene su u molekularnom laboratoriju Univerza na Primorskem, Slovenija.

U dijelu poljskih kolekcija mediteranskog voća (smokva i maslina) postojala su dupliranja (nenamjerna) pohranjenih materijala i problemi s identifikacijom primki.

U cilju rješavanja problema dupliranja pohranjenog materijala napravljena je molekularna identifikacija primki smokve na 7 mikrosatelitnih lokusa svih stabala (ukupno 136) smještenim u osnovnoj kolekciji Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša Split i osnovnoj kolekciji Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč te su utvrđeni jedinstveni genotipovi, sinonimi i homonimi. Također, napravljena je molekularna identifikacija i potencijalnih primki prikupljenih terenskim istraživanjima te je utvrđeno 7 novih genotipova. Molekularna identifikacija povedena je u molekularnom laboratoriju Univerza na Primorskem, Slovenija te su molekularni profili primki uspoređeni s profilima primki iz Slovenije i Crne gore. Temeljem dobivenih rezultata utvrđeno je 37 različitih genotipova smokve, te utvrđena sinonimija i homonimija. Sedam novih primki posađeno je u kolekcijski nasad IJKS.  

U tijeku je morfološko opisivanje primki smokve upisanih u CPGRD bazu, upotrebom IPGRD deskriptora, te analize kemijskog sastava ploda.

U 2017. godini provedene su dodatne molekularne analize 163 primke maslina upisanih u CPGRD bazu (sve biljke u kolekcijama) na 5 molekularnih biljega te su izdvojeni jedinstveni genotipovi. U CPGRD bazu uneseni su molekularni profili te su napravljene dopune postojećih podataka novim modulom Olea ( CROLIVE ). Napravljena je molekularna identifikacija i 22 potencijalne primke prikupljene na području Istre i Dubrovnika. Usporedbom s CROLIVE bazom utvrđeno je 10 novih genotipova sa šireg dubrovačkog područja i 2 sa područja Istre.

Morfološki su opisane četiri primke maslina upisanih u CPGRD bazu kao i 10 jedinstvenih primki sa šireg dubrovačkog područja. U tijeku je morfološka deskripcija 19 primki maslina upisanih u CPGRD, a koji se čuvaju u kolekcijskom nasadu Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša (Split – Duilovo) te 42 potencijalne primke divljih i kultiviranih maslina (autohtone i introducirane).

Umnožene su potencijalne primke smokve, masline, šipka prikupljene na području srednje i južne Dalmacije koje se koriste za sadnju u osnovnu i sigurnosnu kolekciju te potencijalne primke agruma za sadnju u osnovnu kolekciju.

Plan aktivnosti za razdoblje 2021. ‒ 2027.

U narednom razdoblju planira se nastavak redovnog održavanja kolekcijskih nasada (rezidba, gnojidba, obrada tla, zaštita od bolesti i štetnika) te priprema površina za sadnju novih primki i sigurnosne kolekcije mediteranskih voćnih vrsta. Regenerirati će se primke kod kojih nemamo dovoljni broj stabala i koje su u slabijoj zdravstvenoj kondiciji.                    

U cilju proširenje genetske raznolikosti u postojećim bankama biljnih gena kroz aktivnosti in situ i on-farm istraživanja nastaviti će se prikupljanje novih primki prioritetnih voćnih vrsta.

Na prikupljenim potencijalnim primkama provesti će se opisivanje i procjena svojstava (fenotipizacija, genotipizacija te vrednovanja primki) kao i na primkama koje se nalaze u kolekcijama, a koje do sada nisu opisane. Potencijalne primke za koje se utvrdi jedinstvenost na molekularnoj razini umnožiti će se i pohraniti u osnovnu i sigurnosnu kolekciju.

Nastaviti će se umnažanje biljnog materijala primki u osnovnim kolekcijama za pohranu u sigurnosnu kolekciju na objektu Čibača, Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku.

Planira se osnivanje osnovne i sigurnosne kolekcije agruma i rogača te osnivanje sigurnosne kolekcije za masline.

Za prioritetne voćne vrste izraditi će se moduli za unos i pregledavanje podataka u CPGRD bazi.

Planira se provedba istraživanjima utjecaja klimatskih promjena na svojstva rasta i rodnosti primki maslina u kolekcijama te istraživanja utjecaja podloge na biološka i agronomska svojstva plemke gdje su podloga i/ili plemka autohtonog podrijetla.

4.3.2.7. Radna skupina Žitarice i kukuruz

U okviru RS Žitarice i kukuruz provode se aktivnosti u pet institucija uključujući prikupljanje primki, obradu i pohranu primki u Nacionalnu kolekciju, vođenje evidencije u sklopu baze podataka CPGRD, umnažanje i regeneraciju primki, ispitivanje klijavosti, kao i obradu i kategorizaciju primki na morfološkoj, biokemijskoj, agronomskoj i molekularnoj razini. Članovi RS redovito održavaju godišnje sastanke na kojima se raspravlja o provođenju tekućih aktivnosti i usaglašavaju godišnji planovi aktivnosti. U svrhu jačanja kapaciteta za ex situ očuvanje institucije uključene u RS redovito provode nabavu opreme namijenjene kratkoročnoj i dugoročnoj pohrani primki, umnažanju i regeneraciji primki, ispitivanju klijavosti kao i opisu i procjeni svojstava na morfološkoj, agronomskoj, biokemijskoj i molekularnoj razini. Radi jačanja kompetencija RS za rukovanje genetskim izvorima njezini članovi pohađaju različite domaće i međunarodne specijalističke tečajeve vezane uz problematiku biljnih genetskih izvora, a rezultate provedene obrade i kategorizacije primki redovito prezentiraju na domaćim i međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima.

U bazi CPGRD u okviru naslova Žitarice i kukuruz evidentirane su primke zobi ( Avena sativa L.), heljde ( Fagopyrum esculentum Moench), ječma ( Hordeum vulgare L.), prosa ( Panicum miliaceum L.), raži ( Secale cereale L.), tritikalea (× Triticosecale spp.), pšenice ( Triticum aestivum L.), durum (tvrde) pšenice ( Triticum durum Desf.) i kukuruza ( Zea mays L.), koje su pohranjene u osnovnim kolekcijama četiriju institucije: HAPIH-CSR, FAZOS, AFZ i PIO. Sigurnosna kolekcija primki žitarica i kukuruza čuva se u HAPIH-CSR. Prikupljanje primki koje se uključuju u nacionalnu kolekciju provodi se putem prikupljačkih ekspedicija na području Republike Hrvatske, prikupljanjem starih sorti hrvatskog podrijetla iz postojećih domaćih ili stranih kolekcija (istraživački, oplemenjivački/sjemenarski instituti, strane banke gena), a u kolekciju se kao primke redovito uključuju i sorte obrisane sa Sortne liste Republike Hrvatske. Vrste zastupljene u kolekciji s najvećim brojem primki su kukuruz (252 primke),  pšenica (146 primke) i ječam (97 primki), dok su ostale vrste zastupljene s manjim brojem primki (1 do 11 primki). Sve vrste uključene u kolekciju žitarica i kukuruza, osim prosa, nalaze se na popisu u Dodatku I. Međunarodnog ugovora te podliježu uključivanju u Multilateralni sustav pristupa i podjele dobiti (MLS). Trenutačno je približno 80% primki iz Nacionalne kolekcije uključeno u MLS, a provedene su pripremne radnje za uključivanja dijela primki pšenice hrvatskog podrijetla u Integrirani sustav europske banke gena (AEGIS).

Članovi RS aktivno sudjeluju u radu RS pšenica i RS kukuruz u Europskom kooperativnom programu za biljne genetske izvore (ECPGR).

Prioritetne vrste:

Avena sativa L. – zob

Fagopyrum esculentum Moench – heljda

Hordeum vulgare L. – ječam

Secale cereale L. – raž

Triticum aestivum L. – pšenica

Zea mays L. – kukuruz

Stanje ex situ očuvanja žitarica i kukuruza

Trenutačno (prosinac 2020. godine) u Nacionalnu banku biljnih gena uključene su sljedeće primke kako je prikazano u Tablicama 10 i 11.

Tablica 10. Primke RS Žitarice i kukuruz

Tablica 11. Broj sigurnosno dupliranih primki RS Žitarice i kukuruz