1. UVOD

Proizvodnja šećerne repe ima dugu tradiciju i veliki značaj u poljoprivrednoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj.

Ulaskom u Europsku uniju, Republika Hrvatska ušla je u sustav proizvodnih ograničenja u sektoru šećera. Europska komisija dodijelila je Republici Hrvatskoj nacionalnu proizvodnu kvotu za proizvodnju šećera, a paralelno primjenom sustava proizvodnih ograničenja započinje i trend smanjenja površina zasijanih šećernom repom.

Sustav proizvodnih ograničenja u sektoru šećera bio je u primjeni do 30. rujna 2017. godine, ali se trend smanjenja površina zasijanih šećernom repom nastavio, da bi u tržišnoj 2019./2020. godini proizvodnja šećera iz šećerne repe dosegnula najniže brojke.

Glavni razlog smanjenja proizvodnje leži u padu cijena šećera na europskom tržištu zbog ukidanja ograničenja proizvodnje, što je dovelo i do narušavanja tržišta i disbalansa u sektoru te rezultiralo padom interesa proizvođača za sjetvu šećerne repe, na što uvelike utječu i manje cijene koje mogu ponuditi domaći proizvođači šećera, pa se proizvođači okreću proizvodnji manje zahtjevnih kultura. Taj je trend u Republici Hrvatskoj doveo do manjka sirovine za rad dosadašnjih prerađivačkih kapaciteta, kumuliranja gubitaka i nužne odluke o restrukturiranju industrije šećera u cilju opstanka proizvodnje šećerne repe i šećera.

Na području Europske unije ne postoji tržište šećerne repe, nego samo tržište šećera. Stoga je proizvodnja šećerne repe iznimno važna jer je vezana uz domaće preradbene kapacitete i ne može se plasirati na otvorenom tržištu za razliku od drugih ratarskih kultura, koje je moguće skladištiti i plasirati na tržište većem broju otkupljivača, uključivo za izvoz.

Stoga postoji bojazan u odnosu na mogućnost potpunog prestanka proizvodnje šećerne repe i zatvaranja šećerana, što bi imalo dalekosežne posljedice na zaposlenost u manje razvijenim ruralnim područjima Slavonije i Baranje gdje se odvija najveći dio proizvodnje šećerne repe.

Obzirom da je dugi niz godina šećer jedan od najvažnijih izvoznih poljoprivrednih proizvoda Republike Hrvatske, bez vlastite proizvodnje, došlo bi do veće ovisnosti o uvozu i rasta cijena šećera u maloprodaji.

Stoga je cilj potpore za proizvođače šećerne repe zadržati i povećati interes proizvođača za daljnjom proizvodnjom šećerne repe, što je značajno ne samo zbog zadržavanja proizvodnje šećerne repe i opstojnosti industrije šećera, već i zbog plodoreda i održavanja plodnosti poljoprivrednog zemljišta.

2. PRAVNA OSNOVA

Program potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2022. do 2027. godine (u daljnjem tekstu: Program) donosi se na temelju članka 39. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, broj 118/18, 42/20, 127/20).

Potpora iz ovoga Programa dodjeljuje se u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (pročišćena verzija; 2016/C 202/01; 7.6.2016.).

3. TRAJANJE PROGRAMA

Program će se provoditi u razdoblju od šest godina, od 2022. do 2027. godine.

4. STANJE I CILJ PROGRAMA

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 437 proizvođača je podnijelo zahtjev za proizvodno vezanu potporu i proizvodilo šećernu repu u 2020. godini.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, površine zasijane šećernom repom značajnije su se počele smanjivati od 2017. godine pa nadalje. Najviše šećerne repe je bilo zasijano u 2014. godini na površini od 21.900 ha, da bi već u 2015. godini, kada je nastupila prva veća kriza u sektoru šećera, površine bile daleko manje te iznosile 13.833 ha, a u 2019. godini tek 11.583 ha.

Prema ranim procjenama Državnog zavoda za statistiku, površine zasijane šećernom repom u 2020. godini iznose oko 10.400 ha, a procjenjuje se da će površine zasijane šećernom repom u 2021. godini biti na razini 2020. godine. U odnosu na 2014. godinu ovo smanjenje proizvodnih površina iznosi 52,5 %.

Šećerna repa je u agro-ekološkom i agro-ekonomskom pogledu u rangu najvrjednijih kultura, posebice u pogledu okolišne održivosti. Najveća učinkovitost je u pogledu korištenja poljoprivrednog zemljišta te ima izrazito veliko značenje za plodored, smanjenje emisija CO2 i važnu ulogu u vezivanju ugljika u tlo preko povrata organske mase.

Provedbom Programa u razdoblju od šest godina, osigurava se dodatna stabilnost i kontinuitet proizvodnje povećanim intenzitetom potpore za proizvođače koji se odluče za sudjelovanje u Programu svih šest godina njegovog trajanja.

Stoga je cilj ovoga Programa zadržati interes proizvođača za proizvodnju šećerne repe i smanjiti negativni trend u sektoru šećera u Republici Hrvatskoj s krajnjim ciljem povećanja ukupnih proizvodnih površina pod šećernom repom za najmanje 10 % u 2027. godini u odnosu na prvu godinu provedbe Programa, kako bi se uzgoj šećerne repe zadržao na poljoprivrednim površinama i osigurao rad postojećih preradbenih kapaciteta u Republici Hrvatskoj. Logistički i operativno-tehnički te financijski razlozi, upućuju na veliku međuovisnost dostupne, kvalitetne i cjenovno prihvatljive sirovine za potrebe prerađivačke industrije.

5. KORISNICI POTPOR E I PROVEDBA PROGRAMA

Proizvođači šećerne repe koji su upisani u Upisnik poljoprivrednika i ostvarili su pravo na proizvodno vezanu potporu za šećernu repu u godini podnošenja zahtjeva za potporu iz ovoga Programa, prihvatljivi su korisnici potpore iz ovoga Programa.

Provedbeno tijelo za provedbu ovoga Programa je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Program se provodi u razdoblju od šest godina te se proizvođači pristupom ovom Programu obvezuju na uzgoj šećerne repe u razdoblju od šest godina.

Isto tako, proizvođači se mogu odlučiti za kraće sudjelovanje u Programu, pri čemu minimalno moraju sudjelovati tri uzastopne godine u kojima se obvezuju na uzgoj šećerne repe.

Ovisno o duljini sudjelovanja u Programu, različiti intenziteti potpore navedeni su u točki 8. ovoga Programa.

6. OBVEZE KORISNIKA POTPORE

Korisnici potpore dužni su:

- svake godine tijekom razdoblja od šest godina provedbe Programa plodoredom na svom gospodarstvu osigurati sjetvu šećerne repe. Iznimno, u ovom razdoblju proizvođači imaju mogućnost ne sijanja šećerne repe u trajanju od jedne godine zbog agro-klimatoloških razloga, plodoreda, raspoložive površine prikladne za šećernu repu, više sile i sl., pri čemu u toj godini ne ostvaruju potporu iz ovoga Programa;

- u slučaju odabira kraćeg sudjelovanja u Programu, tri uzastopne godine tijekom razdoblja provedbe Programa plodoredom na svom gospodarstvu osigurati sjetvu šećerne repe;

- zadržati proizvodnju šećerne repe najmanje na razini početne, odnosno prethodne godine, za cijelo vrijeme trajanja Programa;

- neovisno o odabiru sudjelovanja u Programu u trajanju od šest godina ili tri godine, početnom godinom sudjelovanju u Programu smatra se 2022. godina. Iznimno, proizvođaču koji odabere sudjelovanje u Programu od tri godine, omogućuje se da korisnikom potpore tijekom trajanja ovoga Programa može postati i nakon 2022. godine, pri čemu se početnom godinom trogodišnjeg sudjelovanja u Programu smatra prva godina u kojoj je posijao šećernu repu.

7. PRORAČUN ZA PROVEDBU PROGRAMA

Sredstva za provedbu ovoga Programa u razdoblju od 2022. do 2027. godine u iznosu od 30.000.000,00 kuna godišnje, biti će osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske unutar Financijskog plana Ministarstva poljoprivrede na poziciji K821074 – Programi državnih i de minimis potpora i sufinanciranje infrastrukture za razvoj poljoprivrede.

8. IZNOS POTPORE

Raspored najvećeg ostvarivog iznosa potpore u odnosu na veličinu gospodarstva i vrijeme sudjelovanja u Programu prikazan je u Tablici u nastavku.

Tablica: Iznos potpore