E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Upute Istraživanja
  • Prijavi se
  • Registriraj se

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


PRILOG 1.

OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE

 

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:
19
Komentiraj

1. OPĆE INFORMACIJE

 

1.1.

Stručni nositelj:

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini

1.3.

Datum:

09.06.2021.

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

Uprava za trgovinu i politiku javne nabave

Marija Kulaš

01/6106-920

marija.kulas@mingor.hr

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da /Ne:

 

Naziv akta:

Program Vlade Republike Hrvatske 2020. - 2024.

 

Opis mjere:

Točka 2.1.

Administrativno rasterećenje gospodarstva radi daljnjeg stvaranja poticajnog i konkurentnog okruženja.

Točka 2.3.

Regulirat će se rad trgovina nedjeljom te omogućiti radnicima da je provedu s obitelji.

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/ Ne:

 

Naziv pravne stečevine EU:

 

4
Komentiraj

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

 

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

Problem koji zahtjeva promjenu Zakona o trgovini sadržan je u odredbi članka 13. stavka 9. važećeg Zakona koji  propisuje da se bez novog rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine, djelatnost trgovine može obavljati u prodajnim objektima sukladno odredbama ovoga Zakona, ako je za isti prodajni objekt već izdano rješenje nadležnog tijela o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine ako se radi o nastavku obavljanja djelatnosti trgovine, a u međuvremenu nije došlo do bitnih promjena vezanih uz prodajni objekt, opremu i sredstva kojima se obavlja djelatnost trgovine, dok stavak 10. istoga članka propisuje da se institut nastavka obavljanja djelatnosti trgovine ne može primijeniti ukoliko se radi o hrani i robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš . Međutim , s aspekta osiguravanja higijenskih zahtjeva za hranu, odnosno prodajnih objekata koji prodaju hranu, obveze za trgovce proizlaze iz propisa o hrani, nevezano uz postupak ishođenja minimalno tehničkih uvjeta prema Zakonu o trgovini te su u tom smislu trgovci obvezni uspostaviti, provoditi i održavati sustave i postupke samokontrole temeljene na načelima HACCP sustava ( Hazard Analysis Critical Control ) iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 852/2004  što uključuje i ispunjavanje infrastrukturnih zahtjeva za objekte i zahtjeva za opremu propisanih Uredbom (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane. Slijedom navedenog, ovim provedbenim propisom nepotrebno je propisati ograničenja na način kako su ona navedena u važećem Zakonu, osim ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš. Na taj način provodi se a dministrativno rasterećenje gospodarstva radi stvaranja poticajnog i konkurentnog okruženja.

Drugi razlog za donošenje ovog provedbenog propisa odnosi se na reguliranje radnog vremena u djelatnosti trgovine te se tako nedjelja i blagdani određuju kao neradni dani uz mogućnost 16 radnih nedjelja u tijeku godine po izboru trgovca. Nedjelja je, kao dan tjednog odmora utvrđena Zakonom o radu, a taj je zahtjev potvrđen  u pojedinim međunarodnim ugovorima te mjerodavnim nacionalnim propisima, odnosno kolektivnim i drugim odgovarajućim ugovorima, te se stoga ovim Zakonom usklađuje odredba članka 57. Zakona o trgovini s ovim općim pravilom. Tako, č lanak 6. stavak 3. Konvencije 106 o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada iz 1957. godine, objavljene u „Narodnim novinama – Međunarodni ugovori“ broj 3/02, koje je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacije o sukcesiji („Narodne novine -  Međunarodni ugovori“ broj 6/95), propisuje kako se razdoblje tjednog odmora mora, kad god je to moguće, podudarati s danom u tjednu koji je prema tradiciji ili običajima te zemlje određen kao dan odmora. U tom smislu da je nedjelja opće pravilo koje vrijedi za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o radu, svoj stav izražava i Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci broj: U-I-642/2009 od 19. lipnja 2009. godine kada u točki 9.6. obrazloženja navodi da, citat : „… Ustavni sud utvrđuje da je u pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora u smislu članka 6. stavka 3. Konvencije.“ Sukladno stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske, ovim Zakonom postiže se legitiman cilj koji osigurava i omogućava kvalitetu funkcioniranja društvene zajednice. Nedjelja je, dakle, kao dan tjednog odmora radnika, kao opće pravilo utvrđena Zakonom o radu, a taj je zahtjev potvrđen i u naprijed navedenim međunarodnim ugovorima.

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Izrada ovog provedbenog propisa je potrebna, budući da se jedino promjenom postojeće zakonske regulative mogu postići naprijed navedeni ciljevi koji se odnose na nastavak obavljanja djelatnosti trgovine kao i reguliranje radnog vremena u toj djelatnosti.

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Analiza koja podržava potrebu izrade ovog provedbenog propisa  sadržana je u istraživanju javnog mijenja. Agencija za istraživanje tržišta Hendal provela je 2019. godine istraživanje „Stavovi radnika o radnom vremenu“, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 zaposlenih osoba. Rezultati istraživanja pokazali su da 80% ispitanika podržava zabranu rada nedjeljom. Potrebno je također istaknuti, a vezano uz prekovremeni rad radnika zaposlenih u djelatnosti trgovine, kako je istraživanje agencije Hendal pokazalo da kod 61,1% radnika prekovremeni rad nije bio pisano naložen i potvrđen, a kod 40,2% radnika prekovremeni rad nije niti bio evidentiran niti plaćen.

Tijekom mjeseca prosinca 2020. godine, agencija Ipsos provela je istraživanje stavova građana o radu nedjeljom metodom terenskog anketiranja u okviru redovitog omnibus istraživanja, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 osoba starijih od 16 godina. Uz činjenicu da relativno velik broj građana (trećina ispitanika) radi nedjeljom, ona je za većinu hrvatskih građana dan koji je prije svega posvećen fizičkom odmoru, razonodi, druženju s obitelji kao i duhovnim aktivnostima. Također, za najveći broj hrvatskih građana nedjelja nije dan koji je ispunjen potrošačkim aktivnostima. Relativno mali broj sudionika istraživanja izjavio je da kupnju obavljaju svake nedjelje. Ukoliko kupuju svake nedjelje, najveći broj građana tada kupuje u pekari (13%), malim dućanima mješovite robe (8%), dok su trgovački centri ona prodajna mjesta na koja građani u najmanjem broju odlaze kupovati svake nedjelje (2%). Dakle, iz ovog istraživanja proizlazi da 57% građana nikada nedjeljom ne kupuje u trgovačkim centrima.

Generalno gledajući, rad nedjeljom, iako bi bio adekvatno plaćen i podrazumijevao pravo na drugi slobodan radni dan, nije prihvatljiv većini građana Hrvatske. Naznačeni trend prema kojem oko 2/3 građana iskazuje negativne stavove spram rada nedjeljom potvrđen je i činjenicom da 72% ispitanika uglavnom ili u potpunosti podržava prijedlog regulacije rada trgovina na način da se nedjelja odredi kao dan tjednog odmora. U pogledu satnice koju bi poslodavci trebali isplaćivati za rad nedjeljom, većina sudionika smatra da bi je trebalo povećati za 100% ili više.          

Nadalje, tijekom siječnja 2021. godine, a za potrebe izrade ovoga Nacrta prijedloga izrađena je analiza tjednog prometa u trgovini na malo. Obrađeni su podatci za razdoblje 2017. - 2020. godine koji pokazuju kumulativan promet po fiskaliziranim računima prema danima u tjednu kao i broj izdanih računa za djelatnost G-47 (trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikala) s posebnim osvrtom na četiri velika trgovačka centra u Zagrebu odnosno Zagrebačkoj županiji - Arena centar ZG, City centar East ZG, City centar West ZG, West gate Zaprešić za razdoblje 2018. – 2020. godina.

Postotni udio prometa ostvarenog nedjeljom u odnosu na ukupno ostvareni tjedni promet u promatranom razdoblju kreće se od 8% do 9,50% i čini najmanji tjedni postotak. Najviše se kupuje subotom (od 16,5% do 17,16%) odnosno petkom (od 16,2% do 19,7%). Iznimka od navedenog su veliki trgovački centri koji najveći tjedni promet ostvaruju subotom (od 19,9% do 22,15%), zatim nedjeljom (od 15,13% do 17,8%), dok najmanji promet ostvaruju ponedjeljkom (10,3% do 11,4%). Dodatno, analizirano je i razdoblje od 25. travnja 2020. godine kada je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske svojom Odlukom obustavio rad nedjeljom, blagdanima i neradnim danima, izuzev rada kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima i trgovinama na benzinskim postajama pa do 27. svibnja 2020. godine kada je Odlukom o izmjeni te Odluke  dopustio rad nedjeljom svim prodajnim objektima, a zabrana je ostala samo za rad blagdanom i neradnim danima. Iz podataka je razvidno da se promet koji su trgovci ostvarivali nedjeljom u maloprodaji u velikim trgovačkim centrima (0,05 %) tijekom ovog razdoblja rasporedio na ostale dane u tjednu, osobito subotu (20,46%) i ponedjeljak (18,52%), odnosno dane koji su neposredno prethodili ili slijedili neradni dan.

 

10
Komentiraj

3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

 

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Cilj ovog provedbenog propisa je smanjenje administrativnih zapreka te se u tom smislu institut nastavka obavljanja djelatnosti trgovine bez ishođenja novog rješenja od strane nadležnog tijela odnosi na sve vrste robe kojom se obavlja trgovina, osim ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš . Na taj način provodi se daljnje a dministrativno rasterećenje gospodarstva radi stvaranja poticajnog i konkurentnog okruženja. Isto tako ovim provedbenim propisom radno vrijeme u djelatnosti trgovine uskladiti će se s ostalim nacionalnim i međunarodnim aktima čime se postiže legitiman cilj koji osigurava i omogućava kvalitetu funkcioniranja društvene zajednice. Nedjelja je, kao dan tjednog odmora radnika, kao opće pravilo utvrđena Zakonom o radu, a taj je zahtjev potvrđen u pojedinim međunarodnim ugovorima te mjerodavnim nacionalnim propisima  e se stoga ovim provedbenim propisom usklađuje odredba članka 57. Zakona o trgovini s općim pravilom. Uvažavajući potrebe pojedinih turističkih regija, kao i potrebu trgovaca za drugačijom regulacijom radnog vremena u određenim dijelovima godine, određuje se iznimka od općeg pravila na način da 16 nedjelja može biti radno po izboru trgovca. Ova iznimka od općeg pravila obrazlaže se organizacijom radnog vremena trgovca koji može, po svom izboru, odrediti raspored radnih nedjelja sukladno svojoj poslovnoj politici.  

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Promjena koja se očekuje upravo je sadržana u ciljevima opisanima pod točkom 3.1.

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Vremenski okvir je siječanj 2022. godine.

 

2
Komentiraj

4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

 

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Naprijed navedene promjene nije moguće nenormativno uredit nekim drugim rješenjima te je za postizanje ishoda koji se ovim provedbenim propisom želi postići potrebna izmjena zakonodavnog okvira, donošenjem Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini.

Obrazloženje:

 

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Obrazloženo pod točkom 4.1.

Obrazloženje:

 

2
Komentiraj

5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

 

2
Komentiraj

1.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

 

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Ne

 

 

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Ne

 

 

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Ne

 

 

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Ne

 

 

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Ne

 

 

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Ne

 

 

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Ne

 

 

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Ne

 

 

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Ne

 

 

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

 

 

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Ne

 

 

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

 

 

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Ne

 

 

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

 

 

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

 

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

 

 

Da

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

 

 

Da

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

 

 

Da

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

 

 

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

 

 

Da

5.1.21.

Hrvatski branitelji

Ne

 

 

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

 

 

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

Ne

 

 

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

 

 

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

 

 

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

 

 

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Pod točkama 5.1.16., 5.1.17. i 5.1.20. ovog provedbenog propisa, značajan utjecaj u pozitivnom smislu će biti za mikro i male poduzetnike, srednje i velike poduzetnike te pružatelje uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani, budući da će doći do smanjenja administrativnih zapreka jer se institut nastavka obavljanja djelatnosti trgovine bez ishođenja novog rješenja od strane nadležnog tijela odnosi na sve vrste robe kojom se obavlja djelatnost trgovine, osim ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš . Na taj način provodi se daljnje a dministrativno rasterećenje gospodarstva radi stvaranja poticajnog i konkurentnog okruženja.

Točka  5.1.18. ovog provedbenog propisa ima značajan utjecaj na građane, posebno obitelji i to u pozitivnom smislu budući da je dan tjednog odmora upravo nedjelja koja je po tradiciji i kulturi određena kao dan odmora u Republici Hrvatskoj. Također i Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci broj: U-I-642/2009 od 19. lipnja 2009. godine u točki 9.6. obrazloženja navodi da je u pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora te će se na taj način omogućiti radnicima da nedjelju provedu s obitelji. Programska mjera Vlade Republike Hrvatske također u točki 2.3., utvrđuje da će se reguliranjem rada trgovina nedjeljom, omogućiti radnicima da je provedu s obitelji.

5.1.28.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

 

 

 

mali

 

 

 

veliki

 

 

 

 

 

5
Komentiraj

2.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

 

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

Ne

 

 

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

Ne

 

 

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

Ne

 

 

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

 

 

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Nacrt prijedloga zakona nema utjecaja na tržišno natjecanje

 

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

 

 

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

 

 

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

 

 

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

 

 

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

 

 

5.2.11.

Hrvatski branitelji

Ne

 

 

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

 

 

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

Ne

 

 

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

 

 

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

 

 

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

 

 

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

 

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

 

 

 

mali

 

 

 

veliki

 

 

 

 

 

1
Komentiraj

3.3. UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

 

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

 

 

Da

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

Ne

 

 

5.3.3.

Socijalna uključenost

Ne

 

 

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

Ne

 

 

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

Ne

 

 

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

Ne

 

 

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

 

 

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Pod točkom 5.3.1. ovaj provedbeni propis ima pozitivan utjecaj na demografski trend budući ima važnu ulogu u pomoći roditeljima pri usklađivanju poslovnog i obiteljskog života. Naročito važnu potrebu za takvim oblikom pomoći imaju roditelji malodobne djece. Zaposlenost roditelja i podizanje djece nisu niti smiju biti inkompatibilne aktivnosti ako postoji dobro razvijena institucionalna podrška.

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

 

 

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

 

 

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

 

 

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

 

 

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

 

 

5.3.14.

Hrvatski branitelji

Ne

 

 

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

 

 

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

Ne

 

 

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

 

 

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

 

 

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

 

 

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

 

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

 

 

 

mali

 

 

 

veliki

 

 

 

 

 

1
Komentiraj

4.4. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

 

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/ Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

Ne

 

 

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

Ne

 

 

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

Ne

 

 

5.4.4.

Status regulirane profesije

Ne

 

 

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

Ne

 

 

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

Ne

 

 

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

Ne

 

 

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

 

 

Da

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

Ne

 

 

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

 

 

Da

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

Ne

 

 

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

Ne

 

 

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

 

 

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

 

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

 

 

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

 

 

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

 

 

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

 

 

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

 

 

5.4.20.

Hrvatski branitelji

Ne

 

 

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

 

 

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

Ne

 

 

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

 

 

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

 

 

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

 

 

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Pod točkama 5.4.8. i 5.4.10. ovaj provedbeni propis ima pozitivan utjecaj na odnos između privatnog i poslovnog života, odnosno pomaže roditeljima pri usklađivanju  poslovnih i obiteljskih obveza života te im omogućuje bolju kvalitetu radnog mjesta.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

 

 

 

mali

 

 

 

veliki

 

 

 

 

 

2
Komentiraj

5.5. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

 

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

Ne

 

 

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

Ne

 

 

5.5.3.

Korištenje energije

Ne

 

 

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Ne

 

 

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Ne

 

 

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

Ne

 

 

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

Ne

 

 

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

Ne

 

 

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

Ne

 

 

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

 

Ne

 

 

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

 

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

 

 

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

 

 

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

 

 

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

 

 

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

 

 

5.5.17.

Hrvatski branitelji

Ne

 

 

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

 

 

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

 

 

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

 

 

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

 

 

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

 

 

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

 

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

 

 

 

mali

 

 

 

veliki

 

 

 

 

 

0
Komentiraj

6.6. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

 

 

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

 

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

Ne

 

 

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

Ne

 

 

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

Ne

 

 

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

Ne

 

 

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

Ne

 

 

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

Ne

 

 

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

Ne

 

 

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

Ne

 

 

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

 

 

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

 

 

Utvrdite veličinu adresata:

 

 

 

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

 

 

5.6.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

 

 

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

 

 

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

 

 

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

 

 

5.6.17.

Hrvatski branitelji

Ne

 

 

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

 

 

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

 

 

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

 

 

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

 

 

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

 

Ne

 

 

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

 

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:

Izravni učinci

neznatan

mali

veliki

Adresati

neznatan

 

 

 

mali

 

 

 

veliki

 

 

 

 

 

0
Komentiraj

6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

 

 

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

 

NE

Obrazloženje:

Ovaj provedbeni propis ne uvodi nikakve administrativne troškove provedbe postupka, već naprotiv olakšava poduzetnicima ishođenje rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih općih uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine budući se nastavak obavljanja djelatnosti ovim propisom odnosi na sve vrste robe bez izdavanja novog rješenja od strane nadležnog tijela, osim ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš.

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

 

NE

Obrazloženje:

Ovaj provedbeni propis neće imati učinaka na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

 

NE

Obrazloženje:

Ovaj provedbeni propis neće imati učinak na financijske rezultate poslovanja poduzetnika budući će se prihod koji bi bio ostvaren radom nedjeljom, prirodno preliti u ostale dane vikenda kao i ostale dane u tjednu.

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

 

NE

Obrazloženje:

Ovaj provedbeni propis neće imati učinke na mikro poduzetnike.

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje: Obrazloženje je dano pod naprijed navedenim točkama 6.1., 6.2., 6.3. i 6.4.

 

0
Komentiraj

7. UTVRĐIVANJE POTREBE ZA PROVOĐENJEM SCM METODOLOGIJE

 

 

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

 

 

0
Komentiraj

8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

 

 

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

 

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

 

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

 

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

 

Ne

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

 

NE

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

 

NE

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

 

NE

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

 

NE

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

 

NE

 

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

 

NE

8.9.

Provođenje SCM metodologije

 

NE

 

0
Komentiraj

9. PRILOZI

 

9.

PRILOZI

 

 

 

 

10.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

 

Potpis: dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar

Datum: 09.06.2021.

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)

 

Uputa:

 Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.

 

 

0
Komentiraj

Komentari

Odustani
qwe rtz
Odustani
Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor
Copyright © 2023 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti.