PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. |
Stručni nositelj: |
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja |
|
1.2. |
Naziv nacrta prijedloga zakona: |
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini |
|
1.3. |
Datum: |
09.06.2021. |
|
1.4. |
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene: |
Uprava za trgovinu i politiku javne nabave Marija Kulaš 01/6106-920 marija.kulas@mingor.hr |
|
1.5. |
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere? |
Da /Ne:
|
Naziv akta: Program Vlade Republike Hrvatske 2020. - 2024.
Opis mjere: Točka 2.1. Administrativno rasterećenje gospodarstva radi daljnjeg stvaranja poticajnog i konkurentnog okruženja. Točka 2.3. Regulirat će se rad trgovina nedjeljom te omogućiti radnicima da je provedu s obitelji. |
1.6. |
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije? |
Da/ Ne:
|
Naziv pravne stečevine EU: |
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1. |
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva? |
Problem koji zahtjeva promjenu Zakona o trgovini sadržan je u odredbi članka 13. stavka 9. važećeg Zakona koji propisuje da se bez novog rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine, djelatnost trgovine može obavljati u prodajnim objektima sukladno odredbama ovoga Zakona, ako je za isti prodajni objekt već izdano rješenje nadležnog tijela o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine ako se radi o nastavku obavljanja djelatnosti trgovine, a u međuvremenu nije došlo do bitnih promjena vezanih uz prodajni objekt, opremu i sredstva kojima se obavlja djelatnost trgovine, dok stavak 10. istoga članka propisuje da se institut nastavka obavljanja djelatnosti trgovine ne može primijeniti ukoliko se radi o hrani i robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš . Međutim , s aspekta osiguravanja higijenskih zahtjeva za hranu, odnosno prodajnih objekata koji prodaju hranu, obveze za trgovce proizlaze iz propisa o hrani, nevezano uz postupak ishođenja minimalno tehničkih uvjeta prema Zakonu o trgovini te su u tom smislu trgovci obvezni uspostaviti, provoditi i održavati sustave i postupke samokontrole temeljene na načelima HACCP sustava ( Hazard Analysis Critical Control ) iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 852/2004 što uključuje i ispunjavanje infrastrukturnih zahtjeva za objekte i zahtjeva za opremu propisanih Uredbom (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane. Slijedom navedenog, ovim provedbenim propisom nepotrebno je propisati ograničenja na način kako su ona navedena u važećem Zakonu, osim ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš. Na taj način provodi se a dministrativno rasterećenje gospodarstva radi stvaranja poticajnog i konkurentnog okruženja. Drugi razlog za donošenje ovog provedbenog propisa odnosi se na reguliranje radnog vremena u djelatnosti trgovine te se tako nedjelja i blagdani određuju kao neradni dani uz mogućnost 16 radnih nedjelja u tijeku godine po izboru trgovca. Nedjelja je, kao dan tjednog odmora utvrđena Zakonom o radu, a taj je zahtjev potvrđen u pojedinim međunarodnim ugovorima te mjerodavnim nacionalnim propisima, odnosno kolektivnim i drugim odgovarajućim ugovorima, te se stoga ovim Zakonom usklađuje odredba članka 57. Zakona o trgovini s ovim općim pravilom. Tako, č lanak 6. stavak 3. Konvencije 106 o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada iz 1957. godine, objavljene u „Narodnim novinama – Međunarodni ugovori“ broj 3/02, koje je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacije o sukcesiji („Narodne novine - Međunarodni ugovori“ broj 6/95), propisuje kako se razdoblje tjednog odmora mora, kad god je to moguće, podudarati s danom u tjednu koji je prema tradiciji ili običajima te zemlje određen kao dan odmora. U tom smislu da je nedjelja opće pravilo koje vrijedi za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o radu, svoj stav izražava i Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci broj: U-I-642/2009 od 19. lipnja 2009. godine kada u točki 9.6. obrazloženja navodi da, citat : „… Ustavni sud utvrđuje da je u pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora u smislu članka 6. stavka 3. Konvencije.“ Sukladno stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske, ovim Zakonom postiže se legitiman cilj koji osigurava i omogućava kvalitetu funkcioniranja društvene zajednice. Nedjelja je, dakle, kao dan tjednog odmora radnika, kao opće pravilo utvrđena Zakonom o radu, a taj je zahtjev potvrđen i u naprijed navedenim međunarodnim ugovorima. |
2.2. |
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona? |
Izrada ovog provedbenog propisa je potrebna, budući da se jedino promjenom postojeće zakonske regulative mogu postići naprijed navedeni ciljevi koji se odnose na nastavak obavljanja djelatnosti trgovine kao i reguliranje radnog vremena u toj djelatnosti. |
2.3. |
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona. |
Analiza koja podržava potrebu izrade ovog provedbenog propisa sadržana je u istraživanju javnog mijenja. Agencija za istraživanje tržišta Hendal provela je 2019. godine istraživanje „Stavovi radnika o radnom vremenu“, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 zaposlenih osoba. Rezultati istraživanja pokazali su da 80% ispitanika podržava zabranu rada nedjeljom. Potrebno je također istaknuti, a vezano uz prekovremeni rad radnika zaposlenih u djelatnosti trgovine, kako je istraživanje agencije Hendal pokazalo da kod 61,1% radnika prekovremeni rad nije bio pisano naložen i potvrđen, a kod 40,2% radnika prekovremeni rad nije niti bio evidentiran niti plaćen. Tijekom mjeseca prosinca 2020. godine, agencija Ipsos provela je istraživanje stavova građana o radu nedjeljom metodom terenskog anketiranja u okviru redovitog omnibus istraživanja, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 osoba starijih od 16 godina. Uz činjenicu da relativno velik broj građana (trećina ispitanika) radi nedjeljom, ona je za većinu hrvatskih građana dan koji je prije svega posvećen fizičkom odmoru, razonodi, druženju s obitelji kao i duhovnim aktivnostima. Također, za najveći broj hrvatskih građana nedjelja nije dan koji je ispunjen potrošačkim aktivnostima. Relativno mali broj sudionika istraživanja izjavio je da kupnju obavljaju svake nedjelje. Ukoliko kupuju svake nedjelje, najveći broj građana tada kupuje u pekari (13%), malim dućanima mješovite robe (8%), dok su trgovački centri ona prodajna mjesta na koja građani u najmanjem broju odlaze kupovati svake nedjelje (2%). Dakle, iz ovog istraživanja proizlazi da 57% građana nikada nedjeljom ne kupuje u trgovačkim centrima. Generalno gledajući, rad nedjeljom, iako bi bio adekvatno plaćen i podrazumijevao pravo na drugi slobodan radni dan, nije prihvatljiv većini građana Hrvatske. Naznačeni trend prema kojem oko 2/3 građana iskazuje negativne stavove spram rada nedjeljom potvrđen je i činjenicom da 72% ispitanika uglavnom ili u potpunosti podržava prijedlog regulacije rada trgovina na način da se nedjelja odredi kao dan tjednog odmora. U pogledu satnice koju bi poslodavci trebali isplaćivati za rad nedjeljom, većina sudionika smatra da bi je trebalo povećati za 100% ili više. Nadalje, tijekom siječnja 2021. godine, a za potrebe izrade ovoga Nacrta prijedloga izrađena je analiza tjednog prometa u trgovini na malo. Obrađeni su podatci za razdoblje 2017. - 2020. godine koji pokazuju kumulativan promet po fiskaliziranim računima prema danima u tjednu kao i broj izdanih računa za djelatnost G-47 (trgovina na malo, osim trgovine motornih vozila i motocikala) s posebnim osvrtom na četiri velika trgovačka centra u Zagrebu odnosno Zagrebačkoj županiji - Arena centar ZG, City centar East ZG, City centar West ZG, West gate Zaprešić za razdoblje 2018. – 2020. godina. Postotni udio prometa ostvarenog nedjeljom u odnosu na ukupno ostvareni tjedni promet u promatranom razdoblju kreće se od 8% do 9,50% i čini najmanji tjedni postotak. Najviše se kupuje subotom (od 16,5% do 17,16%) odnosno petkom (od 16,2% do 19,7%). Iznimka od navedenog su veliki trgovački centri koji najveći tjedni promet ostvaruju subotom (od 19,9% do 22,15%), zatim nedjeljom (od 15,13% do 17,8%), dok najmanji promet ostvaruju ponedjeljkom (10,3% do 11,4%). Dodatno, analizirano je i razdoblje od 25. travnja 2020. godine kada je Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske svojom Odlukom obustavio rad nedjeljom, blagdanima i neradnim danima, izuzev rada kioscima, pekarnicama, trgovinama kruhom i pekarskim proizvodima i trgovinama na benzinskim postajama pa do 27. svibnja 2020. godine kada je Odlukom o izmjeni te Odluke dopustio rad nedjeljom svim prodajnim objektima, a zabrana je ostala samo za rad blagdanom i neradnim danima. Iz podataka je razvidno da se promet koji su trgovci ostvarivali nedjeljom u maloprodaji u velikim trgovačkim centrima (0,05 %) tijekom ovog razdoblja rasporedio na ostale dane u tjednu, osobito subotu (20,46%) i ponedjeljak (18,52%), odnosno dane koji su neposredno prethodili ili slijedili neradni dan. |
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1. |
Što je cilj koji se namjerava postići? |
Cilj ovog provedbenog propisa je smanjenje administrativnih zapreka te se u tom smislu institut nastavka obavljanja djelatnosti trgovine bez ishođenja novog rješenja od strane nadležnog tijela odnosi na sve vrste robe kojom se obavlja trgovina, osim ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš . Na taj način provodi se daljnje a dministrativno rasterećenje gospodarstva radi stvaranja poticajnog i konkurentnog okruženja. Isto tako ovim provedbenim propisom radno vrijeme u djelatnosti trgovine uskladiti će se s ostalim nacionalnim i međunarodnim aktima čime se postiže legitiman cilj koji osigurava i omogućava kvalitetu funkcioniranja društvene zajednice. Nedjelja je, kao dan tjednog odmora radnika, kao opće pravilo utvrđena Zakonom o radu, a taj je zahtjev potvrđen u pojedinim međunarodnim ugovorima te mjerodavnim nacionalnim propisima  e se stoga ovim provedbenim propisom usklađuje odredba članka 57. Zakona o trgovini s općim pravilom. Uvažavajući potrebe pojedinih turističkih regija, kao i potrebu trgovaca za drugačijom regulacijom radnog vremena u određenim dijelovima godine, određuje se iznimka od općeg pravila na način da 16 nedjelja može biti radno po izboru trgovca. Ova iznimka od općeg pravila obrazlaže se organizacijom radnog vremena trgovca koji može, po svom izboru, odrediti raspored radnih nedjelja sukladno svojoj poslovnoj politici. |
3.2. |
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti? |
Promjena koja se očekuje upravo je sadržana u ciljevima opisanima pod točkom 3.1. |
3.3. |
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena? |
Vremenski okvir je siječanj 2022. godine. |
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1. |
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda. |
Naprijed navedene promjene nije moguće nenormativno uredit nekim drugim rješenjima te je za postizanje ishoda koji se ovim provedbenim propisom želi postići potrebna izmjena zakonodavnog okvira, donošenjem Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini. |
Obrazloženje:
|
||
4.2. |
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda. |
Obrazloženo pod točkom 4.1. |
Obrazloženje: |
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
1.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
|
Vrsta izravnih učinaka |
Mjerilo učinka |
||||||||||||||||||||||||
|
Utvrdite učinak na: |
Neznatan |
Mali |
Veliki |
||||||||||||||||||||||
Da/Ne |
Da/Ne |
Da/Ne |
||||||||||||||||||||||||
5.1.1. |
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.2. |
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.3. |
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.4. |
Prepreke za razmjenu dobara i usluga |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.5. |
Cijena roba i usluga |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.6. |
Uvjet za poslovanje na tržištu |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.7. |
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.8. |
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini) |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.9. |
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.10. |
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.11. |
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.12. |
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.13. |
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.14. |
Drugi očekivani izravni učinak:
|
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.15. |
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
|
|||||||||||||||||||||||||
|
Utvrdite veličinu adresata: |
|||||||||||||||||||||||||
5.1.16. |
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge |
|
|
Da |
||||||||||||||||||||||
5.1.17. |
Srednji i veliki poduzetnici |
|
|
Da |
||||||||||||||||||||||
5.1.18. |
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva |
|
|
Da |
||||||||||||||||||||||
5.1.19. |
Radnici i/ili umirovljenici |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.20. |
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači |
|
|
Da |
||||||||||||||||||||||
5.1.21. |
Hrvatski branitelji |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.22. |
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.23. |
Udruge i/ili zaklade |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.24. |
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.25. |
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.26. |
Drugi utvrđeni adresati: |
Ne |
|
|
||||||||||||||||||||||
5.1.27. |
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.: Pod točkama 5.1.16., 5.1.17. i 5.1.20. ovog provedbenog propisa, značajan utjecaj u pozitivnom smislu će biti za mikro i male poduzetnike, srednje i velike poduzetnike te pružatelje uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani, budući da će doći do smanjenja administrativnih zapreka jer se institut nastavka obavljanja djelatnosti trgovine bez ishođenja novog rješenja od strane nadležnog tijela odnosi na sve vrste robe kojom se obavlja djelatnost trgovine, osim ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš . Na taj način provodi se daljnje a dministrativno rasterećenje gospodarstva radi stvaranja poticajnog i konkurentnog okruženja. Točka 5.1.18. ovog provedbenog propisa ima značajan utjecaj na građane, posebno obitelji i to u pozitivnom smislu budući da je dan tjednog odmora upravo nedjelja koja je po tradiciji i kulturi određena kao dan odmora u Republici Hrvatskoj. Također i Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci broj: U-I-642/2009 od 19. lipnja 2009. godine u točki 9.6. obrazloženja navodi da je u pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora te će se na taj način omogućiti radnicima da nedjelju provedu s obitelji. Programska mjera Vlade Republike Hrvatske također u točki 2.3., utvrđuje da će se reguliranjem rada trgovina nedjeljom, omogućiti radnicima da je provedu s obitelji. |
|||||||||||||||||||||||||
5.1.28.
|
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA Da li je utvrđena barem jedna kombinacija: – veliki izravni učinak i mali broj adresata – veliki izravni učinak i veliki broj adresata – mali izravni učinak i veliki broj adresata. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
|
2.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
|
Vrsta izravnih učinaka |
Mjerilo učinka |
|||||||||||||||||||||||
|
Utvrdite učinak na: |
Neznatan |
Mali |
Veliki |
|||||||||||||||||||||
Da/Ne |
Da/Ne |
Da/Ne |
|||||||||||||||||||||||
5.2.1. |
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.2. |
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.3. |
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.4. |
Drugi očekivani izravni učinak:
|
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.5. |
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.: Nacrt prijedloga zakona nema utjecaja na tržišno natjecanje |
||||||||||||||||||||||||
|
Utvrdite veličinu adresata: |
||||||||||||||||||||||||
5.2.6. |
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.7. |
Srednji i veliki poduzetnici |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.8. |
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.9. |
Radnici i/ili umirovljenici |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.10. |
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.11. |
Hrvatski branitelji |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.12. |
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.13. |
Udruge i/ili zaklade |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.14. |
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.15. |
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.16. |
Drugi utvrđeni adresati:
|
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.2.17. |
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
|
||||||||||||||||||||||||
5.2.17. |
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA Da li je utvrđena barem jedna kombinacija: – veliki izravni učinak i mali broj adresata – veliki izravni učinak i veliki broj adresata – mali izravni učinak i veliki broj adresata. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
|
3.3. UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
|
Vrsta izravnih učinaka |
Mjerilo učinka |
|||||||||||||||||||||||
|
Utvrdite učinak na: |
Neznatan |
Mali |
Veliki |
|||||||||||||||||||||
Da/Ne |
Da/Ne |
Da/Ne |
|||||||||||||||||||||||
5.3.1. |
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr. |
|
|
Da |
|||||||||||||||||||||
5.3.2. |
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.3. |
Socijalna uključenost |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.4. |
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.5. |
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.6. |
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.7. |
Drugi očekivani izravni učinak:
|
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.8. |
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.: Pod točkom 5.3.1. ovaj provedbeni propis ima pozitivan utjecaj na demografski trend budući ima važnu ulogu u pomoći roditeljima pri usklađivanju poslovnog i obiteljskog života. Naročito važnu potrebu za takvim oblikom pomoći imaju roditelji malodobne djece. Zaposlenost roditelja i podizanje djece nisu niti smiju biti inkompatibilne aktivnosti ako postoji dobro razvijena institucionalna podrška. |
||||||||||||||||||||||||
|
Utvrdite veličinu adresata: |
|
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.9. |
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.10. |
Srednji i veliki poduzetnici |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.11. |
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.12. |
Radnici i/ili umirovljenici |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.13. |
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.14. |
Hrvatski branitelji |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.15. |
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.16. |
Udruge i/ili zaklade |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.17. |
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.18. |
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.19. |
Drugi utvrđeni adresati:
|
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.3.20. |
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
|
||||||||||||||||||||||||
5.3.21. |
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA: Da li je utvrđena barem jedna kombinacija: – veliki izravni učinak i mali broj adresata – veliki izravni učinak i veliki broj adresata – mali izravni učinak i veliki broj adresata. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
|
4.4. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
|
Vrsta izravnih učinaka |
Mjerilo učinka |
|||||||||||||||||||||||
|
Utvrdite učinak na: |
Neznatan |
Mali |
Veliki |
|||||||||||||||||||||
Da/ Ne |
Da/Ne |
Da/Ne |
|||||||||||||||||||||||
5.4.1. |
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.2. |
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.3. |
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.4. |
Status regulirane profesije |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.5. |
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.6. |
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.7. |
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.8. |
Odnos između privatnog i poslovnog života |
|
|
Da |
|||||||||||||||||||||
5.4.9. |
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.10. |
Pravo na kvalitetu radnog mjesta |
|
|
Da |
|||||||||||||||||||||
5.4.11. |
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.12. |
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.13. |
Drugi očekivani izravni učinak:
|
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.14. |
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
|
||||||||||||||||||||||||
|
Utvrdite veličinu adresata: |
|
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.15. |
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.16. |
Srednji i veliki poduzetnici |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.17. |
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.18. |
Radnici i/ili umirovljenici |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.19. |
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.20. |
Hrvatski branitelji |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.21. |
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.22. |
Udruge i/ili zaklade |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.23. |
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.24. |
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.25. |
Drugi utvrđeni adresati:
|
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.4.26. |
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25. Pod točkama 5.4.8. i 5.4.10. ovaj provedbeni propis ima pozitivan utjecaj na odnos između privatnog i poslovnog života, odnosno pomaže roditeljima pri usklađivanju poslovnih i obiteljskih obveza života te im omogućuje bolju kvalitetu radnog mjesta. |
||||||||||||||||||||||||
5.4.27. |
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA: Da li je utvrđena barem jedna kombinacija: – veliki izravni učinak i mali broj adresata – veliki izravni učinak i veliki broj adresata – mali izravni učinak i veliki broj adresata. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
|
5.5. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
|
Vrsta izravnih učinaka |
Mjerilo učinka |
|||||||||||||||||||||||
|
Utvrdite učinak na: |
Neznatan |
Mali |
Veliki |
|||||||||||||||||||||
Da/Ne |
Da/Ne |
Da/Ne |
|||||||||||||||||||||||
5.5.1. |
Utjecaj na klimu |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.2. |
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.3. |
Korištenje energije |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.4. |
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.5. |
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.6. |
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.7. |
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.8. |
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.9. |
Zaštita od utjecaja kemikalija |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.10. |
Drugi očekivani izravni učinak:
|
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.11. |
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
|
||||||||||||||||||||||||
|
Utvrdite veličinu adresata: |
|
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.12. |
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.13. |
Srednji i veliki poduzetnici |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.14. |
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.15. |
Radnici i/ili umirovljenici |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.16. |
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.17. |
Hrvatski branitelji |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.18. |
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.19. |
Udruge i/ili zaklade |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.20. |
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.21. |
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.22. |
Drugi utvrđeni adresati:
|
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.5.23. |
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
|
||||||||||||||||||||||||
5.5.24. |
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA: Da li je utvrđena barem jedna kombinacija: – veliki izravni učinak i mali broj adresata – veliki izravni učinak i veliki broj adresata – mali izravni učinak i veliki broj adresata. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
|
6.6. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
|
Vrsta izravnih učinaka |
Mjerilo učinka |
|||||||||||||||||||||||
|
Utvrdite učinak na: |
Neznatan |
Mali |
Veliki |
|||||||||||||||||||||
Da/Ne |
Da/Ne |
Da/Ne |
|||||||||||||||||||||||
5.6.1. |
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.2. |
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.3. |
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.4. |
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.5. |
Povreda prava na privatnost |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.6. |
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.7. |
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.8. |
Pravo na pristup informacijama |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.9. |
Drugi očekivani izravni učinak: |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.10. |
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
|
||||||||||||||||||||||||
|
Utvrdite veličinu adresata: |
|
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.12. |
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.13. |
Srednji i veliki poduzetnici |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.14. |
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.15. |
Radnici i/ili umirovljenici |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.16. |
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.17. |
Hrvatski branitelji |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.18. |
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.19. |
Udruge i/ili zaklade |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.20. |
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.21. |
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave |
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.22. |
Drugi utvrđeni adresati:
|
Ne |
|
|
|||||||||||||||||||||
5.6.23. |
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
|
||||||||||||||||||||||||
5.6.24. |
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA: Da li je utvrđena barem jedna kombinacija: – veliki izravni učinak i mali broj adresata – veliki izravni učinak i veliki broj adresata – mali izravni učinak i veliki broj adresata. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
|
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
|
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa. |
||
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka: |
DA |
NE |
|
6.1. |
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja? |
|
NE |
Obrazloženje: Ovaj provedbeni propis ne uvodi nikakve administrativne troškove provedbe postupka, već naprotiv olakšava poduzetnicima ishođenje rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih i drugih općih uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine budući se nastavak obavljanja djelatnosti ovim propisom odnosi na sve vrste robe bez izdavanja novog rješenja od strane nadležnog tijela, osim ako se ne radi o robi opasnoj za život i zdravlje ljudi i životinja te prirodu i okoliš. |
|||
6.2. |
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije? |
|
NE |
Obrazloženje: Ovaj provedbeni propis neće imati učinaka na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije. |
|||
6.3. |
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa? |
|
NE |
Obrazloženje: Ovaj provedbeni propis neće imati učinak na financijske rezultate poslovanja poduzetnika budući će se prihod koji bi bio ostvaren radom nedjeljom, prirodno preliti u ostale dane vikenda kao i ostale dane u tjednu. |
|||
6.4. |
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike? |
|
NE |
Obrazloženje: Ovaj provedbeni propis neće imati učinke na mikro poduzetnike. |
|||
6.5. |
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike. |
||
Obrazloženje: Obrazloženje je dano pod naprijed navedenim točkama 6.1., 6.2., 6.3. i 6.4. |
7. UTVRĐIVANJE POTREBE ZA PROVOĐENJEM SCM METODOLOGIJE
|
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator). SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik. SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
|
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
|
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija: –veliki izravni učinak i mali broj adresata, –veliki izravni učinak i veliki broj adresata, –mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka. Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa. |
||
|
Procjena učinaka propisa |
Potreba za PUP |
|
|
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa |
DA |
NE |
8.1. |
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1. |
|
Ne |
8.2. |
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2. |
|
NE |
8.3. |
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3. |
|
NE |
8.4. |
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4. |
|
NE |
8.5. |
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5. |
|
NE |
8.6. |
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6. |
|
NE |
|
MSP test |
Potreba za MSP test |
|
8.7. |
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test) |
DA |
NE |
8.8. |
Provođenje MSP testa |
|
NE |
8.9. |
Provođenje SCM metodologije |
|
NE |
9. PRILOZI
9. |
PRILOZI |
|
|
|
|
||
10. |
POTPIS ČELNIKA TIJELA |
||
|
Potpis: dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar Datum: 09.06.2021. |
||
11. |
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17) |
||
|
Uputa: Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja. |
Komentari