E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Upute Istraživanja
  • Prijavi se
  • Registriraj se

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


 

Nacrt ključnih elemenata Poziva na dostavu projektnih prijedloga „Proizvodnja energije iz mora”

 

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:
0
Komentiraj

UVOD

 

Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju dobila mogućnost pristupanja Europskom gospodarskom prostoru (EGP). Pregovori oko pristupanja završeni su u travnju 2014. godine potpisivanjem Sporazuma o sudjelovanju u EGP-u čime je Republici Hrvatskoj omogućeno korištenje sredstava iz EGP financijskog mehanizma i Norveškog financijskog mehanizma. Temelj za uspostavu dvaju financijskih mehanizama je Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru iz 1994. godine koji je Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj omogućio sudjelovanje na zajedničkom europskom tržištu. Sporazumom je utvrđen zajednički cilj smanjenja društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te jačanja suradnje među europskim zemljama.

EGP financijski mehanizam i Norveški financijski mehanizam pridonose smanjenju društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te istovremeno jačaju bilateralnu suradnju između država donatora (Island, Lihtenštajn i Norveška) i država korisnica.

Za razdoblje od 2014. do 2021. godine države darovateljice odvojile su ukupno 2,8 milijardi EUR za 15 europskih zemalja: 1,5 milijardi EUR u okviru EGP financijskog mehanizma i 1,3 milijardi EUR u okviru Norveškog financijskog mehanizma. U okviru financijskih mehanizama za razdoblje od 2014. do 2021. godine Republika Hrvatska na raspolaganju ima ukupno 103,4 milijuna EUR (56,8 milijuna EUR u okviru EGP financijskog mehanizma i 46,6 milijuna EUR u okviru Norveškog financijskog mehanizma). Dodatnih 9,8 milijuna EUR osigurano je iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, čime ukupna raspoloživa sredstva iznose 113,2 milijuna EUR.

Sredstva su namijenjena programima u sljedećim prioritetnim područjima: Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost, Socijalni dijalog, Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva, Energija i klimatske promjene, Civilno društvo i Pravosuđe i unutarnji poslovi .

Predmetni Poziv na dostavu projektnih prijedloga (Poziv) planira se objaviti u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“ koji ima za cilj povećanje korištenja tehnologija s manjom emisijom ugljika i povećanje sigurnosti opskrbe energijom u Republici Hrvatskoj, što je sukladno ključnim ciljevima Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora i Norveškog financijskog mehanizma.

Program „Energija i klimatske promjene“ osnovan je od strane Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021. Na temelju Memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. između Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske, potpisanoga 3. srpnja 2018. godine, i Ugovora o partnerstvu za provedbu Programa „Energija i klimatske promjene“, potpisanoga 21. prosinca 2020. godine, Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Upravi za europsku teritorijalnu suradnju,  dodijeljena je uloga Upravitelja Programa.

Suština ovog Programa je podizanje svijesti i znanja o nužnosti i prednostima povećanja energetske učinkovitosti te sufinanciranje kvalitetnih projekata iz područja obnovljivih izvora energije. Područja programskog fokusa su:

 Obnovljiva energija

 Energetska učinkovitost

 Energetska sigurnost

 Ublažavanje efekata klimatskih promjena

 Prilagodba na klimatske promjene

Cilj Programa „Energija s manjom emisijom ugljika i povećanom sigurnošću opskrbe“ postići će se kroz dva ishoda:

 Ishod 1: „Poboljšana energetska učinkovitost“

 Ishod 2: „Povećana proizvodnja obnovljive energije“

 

Ukupni proračun Programa je 20.000.000,00 EUR, od čega financiranje EGP financijskog mehanizma iznosi 17.000.000,00 EUR (85% iznosa Programa), dok nacionalno financiranje iznosi 3.000.000,00 EUR (15% iznosa Programa).

 

0
Komentiraj

PRAVNA OSNOVA I STRATEŠKI OKVIR

 

Sadržaj i struktura ovog Poziva pripremljeni su uzimajući u obzir sljedeću pravnu osnovu:

1. Sporazum između Europske unije, Islanda, Kneževine Lihtenštajna i Kraljevine Norveške o financijskom mehanizmu EGP-a za razdoblje 2014.–2021.

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:22016A0528(01)&from=GA

 

2. Uredba o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje 2014. – 2021. godine

https://eeagrants.org/resources/regulation-implementation-eea-grants-2014-2021  

 

3. Memorandum o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. godine između Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske

https://eeagrants.org/resources/croatia-memorandum-understanding-eea-grants-2014-2021

 

4. Zakon o potvrđivanju Memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. godine između Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/full/2018_10_7_56.html

 

5. Programski sporazum za financiranje Programa energija i klimatske promjene

https://eeagrants.hr/en/programs/energy-and-climate-change/important-documents/

 

6. Komunikacijska strategija za provedbu EGP financijskog mehanizma i Norveškog financijskog mehanizma od 2014. do 2021. godine u Republici Hrvatskoj
https://eeagrants.hr/wp-content/uploads/2021/03/Communication-Strategy_Croatia-2014-2021_final.pdf

 

7. Financijske smjernice

https://eeagrants.org/sites/default/files/resources/2014-2021%20Financial%20guidance.pdf

 

8. Ugovor o partnerstvu za provedbu programa „Energija i klimatske promjene“

https://eeagrants.hr/wp-content/uploads/2021/04/Ugovor-o-partnerstvu-za-provedbu-Programa-%E2%80%9EEnergija-i-klimatske-promjene.pdf

9. Odluka Vlade Republike Hrvatske o uspostavljanju sustava upravljanja i kontrole korištenja Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora za razdoblje od 2014. do 2021. godine

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_06_58_1189.html

 

10. Opis sustava upravljanja i kontrole programa „Energija i klimatske promjene“ financiranog iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021.

 

11. Program dodjele državnih potpora za provedbu programa „Energija i klimatske promjene“ https://eeagrants.hr/wp-content/uploads/2021/05/Program-dodjele-drzavnih-potpora-za-provedbu-Programa-Energija-i-klimatske-promjene.pdf

 

12. Program dodjele de minimis potpora (potpora male vrijednosti) za provedbu programa „Energija i klimatske promjene“

https://eeagrants.hr/wp-content/uploads/2021/07/6.-Program-dodjele-de-minimis-potpora-potpora-male-vrijednosti-za-provedbu-Programa-Energija-i-klimatske-promjene-2.pdf

 

13. Uredba Komisije (EU) br. 651/2014. od 17. lipnja 2014.  o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora i njezine izmjene kroz Uredbu Komisije (EU) 2017/1084 od 14. lipnja 2017. i Uredbu Komisije (EU) 2020/972 od 2. srpnja 2020.

https://ec.europa.eu/competition/state_aid/legislation/block.html

 

14. Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore i njezina izmjena kroz Uredbu Komisije (EU) 2020/972 od 2. srpnja 2020.

https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=celex%3A32013R1407

 

Projekti ugovoreni u okviru ovog Poziva bit će provođeni uzimajući u obzir relevantna nacionalna pravila o PDV-u i javnoj nabavi koja se primjenjuju na nositelje projekta i projektne partnere:

 Zakon o porezu na dodanu vrijednost (NN 73/13, 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16 – do 31. prosinca 2018., 106/18,121/19, 138/20 od 1. siječnja 2020.;

 Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost ( NN 79/13, 85/13, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17, 128/17, 1/19, 1/20);

 Zakon o javnoj nabavi (NN 13/16 na snazi od 1. siječnja 2017.);

 Pravilnik o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20).

 

0
Komentiraj

PREDMET POZIVA I OPĆE INFORMACIJE

 

Republika Hrvatska ima značajan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, posebno za primjenu tehnologija morske vode. Jedno od rješenja koje bi moglo biti posebno primjenjivo na Hrvatsku, zbog duge obale, odnosi se na sustave dizalica topline s morskom vodom (u nastavku: SDTMV). Budući da razina razvoja morskih tehnologija u Hrvatskoj nije visoka, uzet će se u obzir samo SDTMV. SDTMV pružaju općenito stabilan i neprekidan izvor grijanja i hlađenja, s morskom vodom koja djeluje kao stabilan i pouzdan toplinski izvor i ponor. Iako mogu postojati visoki investicijski troškovi, pilot projekt treba istražiti.

 

Cilj Poziva je pružiti potporu pilot projektima i pred-investicijskim studijama za ugradnju sustava grijanja i hlađenja pomoću toplinskih pumpi putem energije iz mora. Projektima bi se analizirale mogućnosti zamjene energenata koji se koriste za grijanje i hlađenje u gradskim središtima u obalnim područjima i na otocima. Uspješno provedeni pilot projekti također bi povećali kapacitete i vještine dobavljača i programera te posljedično pridonijeli nižim troškovima SDTMV instalacija u budućnosti. Stoga je ovaj Poziv izuzetno relevantan za doprinos ambicijama Europskog zelenog sporazuma i pomoći će Hrvatskoj da ispuni svoje ciljeve.

 

0
Komentiraj

CILJEVI POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA

 

Ovim Pozivom na dostavu projektnih prijedloga financirat će se projekti koji se odnose na programsko područje: Obnovljiva energija , a koje predlaže subjekt hrvatskog javnog ili privatnog sektora, komercijalna ili nekomercijalna organizacija, kao i nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba. Očekivani ishod projekata je povećana proizvodnja obnovljive energije . Očekivani neposredni rezultati su povećanje ugrađenih kapaciteta obnovljive energije i ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije . Također se očekuje da će projekti pridonijeti smanjenju emisije CO 2 i povećanoj sigurnosti opskrbe. Poziv će podržati projekte koji povećavaju ugrađene kapacitet vezane za proizvodnju energije iz mora.

Provedba projekata trebala bi rezultirati velikim smanjenjem emisija CO 2 uz zadržavanje najveće troškovne učinkovitosti.

 

0
Komentiraj

POKAZATELJI PROVEDBE

 

U skladu s Programskim sporazumom, projektni prijedlozi moraju pokazati doprinos ishodima i neposrednim rezultatima Programa na sljedeći način:

Cilj Programa : " Energija s manjom emisijom ugljika i povećanom sigurnošću opskrbe"

Ishodi :

Ishod 2 - "Povećana proizvodnja obnovljive energije"

Neposredni rezultati :

Neposredni rezultat 2.1 - "Ugrađeni kapaciteti za korištenje obnovljive energije"

Neposredni rezultat 2.2 - "Ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije"

Bilateralni neposredni rezultat 1 : "Povećana suradnja između subjekata u državi korisnici i državama donatorima"

Projekti odabrani u okviru ovog Poziva moraju doprinijeti postizanju Programskog ishoda 2 : „Povećana proizvodnja obnovljive energije“ i neposrednog rezultata 2.1 „Ugrađeni kapaciteti za korištenje obnovljive energije“ i neposrednog rezultata 2.2 „Ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije“ čiji su pokazatelji i ciljevi navedeni su u  sljedećoj tablici, a u skladu s Prilogom 1 Programskog sporazuma:

Programsko područje

Ishod/ Neposredni rezultat

Očekivani programski rezultat

Pokazatelj

Izvor provjere

Mjerna jedinica

Osnovne vrijednosti

Ciljana vrijednost

12

Ishod 2

Povećana proizvodnja obnovljive energije

Procijenjena godišnja proizvodnja MWh iz energije mora

Tehnička dokumentacija projekata

MWh/godina

0

Bit će naknadno utvrđeno 1

Procijenjeno smanjenje godišnjih emisija CO 2 (u tonama)

Tehnička dokumentacija iz projektnog Izvješća o energetskom pregledu

Tone

0

2,281.5 2

Neposredni rezultat 2.1

Ugrađeni kapacitet za korištenje obnovljive energije

Instalirani kapacitet za proizvodnju  iz energije mora u MW

Tehnička dokumentacija projekata

MW

0

Bit će naknadno utvrđeno 3

Broj provedenih pilot projekata

Tehnička dokumentacija projekata

Broj

0

1

Neposredni rezultat 2.2

Ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije

Broj održanih radionica za širenje rezultata

Evidencija nositelja projekta

Broj

0

2

Bilateralno

Bilateralni ishod 1

Povećana suradnja između subjekata u državi korisnici i državama donatorima

Broj studijskih putovanja, radionica, okruglih stolova organiziranih u suradnji državama donatorima

Evidencija  nositelja projekta

Broj

0

2

Broj projekata koji uključuju suradnju s donatorskim projektnim partnerom

Kopije ugovora zaključenih s nositeljem projekta, Partnerski sporazumi između nositelja projekta i projektnih partnera

Broj

N/P

8

1 Zbog nedostatka podataka ciljana vrijednost će se odrediti nakon odabira projekata.

2 http://www.eihp.hr/wp-content/uploads/2019/03/Energija2017_final.pdf . Kada su definirani ciljevi, specifični faktor emisije CO2 po ukupnoj proizvodnji električne energije u Hrvatskoj (prosjek 2012-17) bio je 0,234 t CO2/MWh; stranica 233. Cilj a na vrijednost temelji se na očekivanom smanjenju isključivo na temelju solarne energije. Ako se geotermalni projekti grade uz potporu programa, stvarni će rezultati biti veći.

3 Zbog nedostatka podataka ciljana vrijednost će se odrediti nakon odabira projekata.

 

Svaki projekt (i odgovarajući rezultati) mora pridonijeti postizanju Programskih pokazatelja, a taj doprinos treba biti jasno opisan, demonstriran i provjerljiv (mjerljiv brojevima ili postocima) u prijavnom obrascu.

U skladu s ciljem Poziva i okvirnom tablicom programskih rezultata (ishod, neposredni rezultati i pokazatelji), projektni prijedlozi moraju:

 Doprinijeti postizanju ciljane vrijednosti svih pokazatelja ishoda 2: Povećana proizvodnja obnovljive energije;

 Doprinijeti postizanju ciljane vrijednosti svih pokazatelja neposrednog rezultata 2.1 i neposrednog rezultata 2.2.

Doprinos bilateralnom neposrednom rezultatu „Povećana suradnja između subjekata u državi korisnici i državama donatorima“ nije obvezan. Međutim, doprinoseći postizanju navedenog  pokazatelja projektni prijedlog može dobiti dodatne bodove.

Odnos između projektnih rezultata, ishoda, neposrednih rezultata Poziva i doprinos obveznim pokazateljima sastavni je dio ocjene prihvatljivosti projektnog prijedloga, dok je razina doprinosa predmet ocjene kvalitete.

Upravitelj Programa zadržava pravo prilagodbe planiranog doprinosa pokazateljima neposredno prije zaključenja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s odabranim prijaviteljem sukladno zaključcima vezanim za postupak dodjele bespovratnih sredstava.

Uspješni prijavitelj (Nositelj projekta) dužan je izvještavati o ispunjavanju  ugovorenih ciljanih vrijednosti pokazatelja projekta, tijekom i na kraju provedbe projekta, te dostaviti dokaze o postignućima.

Nositelj projekta kvartalno izvještava o postignutom doprinosu pokazateljima kroz privremena izvješća i završno izvješće.

 

0
Komentiraj

FINANCIRANJE

 

Iznos alokacije za ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga iznosi 1.534.000,00 EUR.

 

Minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200.000,00 EUR.

 

Maksimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 1.300.000,00 EUR.

 

Iznos potpore odnosi se samo na programski doprinos (isključujući doprinos prijavitelja) i odnosi se na cjelokupni proračun projekta, a ne na proračun pojedinog projektnog partnera.

 

0
Komentiraj

Stope bespovratnih sredstava i sufinanciranje

 

Financijski doprinos iz ovog Programa utvrđuje se od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike, uključujući opći financijski status prijavitelja. Mjerodavna pravila o javnoj nabavi i državnim potporama, proceduralno i sadržajno, moraju se poštivati.

Uspješni prijavitelj (Nositelj projekta) treba osigurati sufinanciranje projekta. Prijavitelj i/ili projektni partner/partneri osigurat će potrebno sufinanciranje u vidu vlastitih sredstava. Svi prihvatljivi izdaci projekta mogu biti osnova za sufinanciranje, dok doprinos u naravi nije prihvatljiv kao sufinanciranje.

 

Stopa bespovratnih sredstava za subjekte koji se bave gospodarskim djelatnostima

 

Stopa bespovratnih sredstava utvrdit će se na temelju primjenjivih odredbi Programa dodjele državnih potpora za provedbu Programa „Energija i klimatske promjene” u skladu s Uredbom Komisije 651/2014 prema kojem su određene kategorije potpora sukladne unutarnjem tržištu u smislu članka 107. i 108. Ugovora, kako je izmijenjeno Uredbom Komisije 2017/1084, odnosno Uredbom 2020/972.

Za ovaj Poziv bit će primijenjene sljedeće kategorije državnih potpora, detaljno opisane u člancima 8. i 10. Programa državne potpore za provedbu Programa „Energija i klimatske promjene“ :

 

 potpore za ulaganja u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije (u skladu s člankom 41. Uredbe br. 651/2014 i njezinim izmjenama i dopunama).

 potpore za studije zaštite okoliša (u skladu s člankom 49. Uredbe br. 651/2014 i njezinim izmjenama i dopunama).

 

Prijavitelji ne bi trebali očekivati  maksimalne stope bespovratnih sredstava u okviru ovog Poziva. Točnije, stopa bespovratnih sredstava iznosit će 30% ukupno prihvatljivih troškova za velike poduzetnike, 40% za srednje poduzetnike i 50% za male poduzetnike za ulaganja u promicanje energije iz obnovljivih izvora. Stopa bespovratnih sredstava za izradu studija zaštite okoliša iznosit će 50% ukupno prihvatljivih troškova.

Prijavitelj treba obrazložiti kako predviđene projektne aktivnosti i odgovarajući troškovi ispunjavaju kriterije za svaku od relevantnih kategorija državnih potpora.

Financijska potpora također će se dodijeliti kao de minimis (potpora minimalne vrijednosti) u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1407/2013 (maksimalno 200.000,00 EUR tijekom tri fiskalne godine). Maksimalna stopa bespovratnih sredstava iznosit će 85%. De minimis potpora dodijelit će se isključivo (1) za aktivnosti upravljanja projektom i administraciju, (2) za aktivnosti promocije i vidljivosti povezane s postizanjem rezultata 2.2. i (3) za aktivnosti povezane s pripremom tehničke dokumentacije projekta.

 

Stope bespovratnih sredstava za neprofitne organizacije

 

 Za javne subjekte koji predlažu projekte koji ne spadaju pod odredbe o državnim potporama (tj. Uredbu 651/2014 i njezine izmjene i dopune), stopa bespovratnih sredstava iznosi 85% ukupno prihvatljivih troškova u sklopu projekta, bez prekoračenja maksimalnog iznosa koji se može odobriti za projekt.

 Za nevladine udruge koje predlažu projekte koji ne spadaju pod odredbe o državnim potporama (tj. Uredbu 651/2014 i njezine izmjene i dopune), stopa bespovratnih sredstava iznosi 85% ukupno prihvatljivih troškova u sklopu projekta, bez prekoračenja maksimalnog iznosa koji se može dodijeliti za projekt.

 Za javne subjekte i nevladine udruge koje predlažu investicijske projekte povezane s gospodarskom djelatnošću, stopa bespovratnih sredstava utvrdit će se u skladu s pravilima o državnim potporama.

 

0
Komentiraj

Period prihvatljivosti troškova

 

Razdoblje prihvatljivosti troškova započinje donošenjem Odluke o financiranju projekta i završava datumom definiranim Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava. Troškovi nastali prije donošenja Odluke o financiranju nisu prihvatljivi trošak.

Datumi koji označavaju početak i kraj perioda unutar kojega su troškovi prihvatljivi za financiranje bit će pojedinačno za svaki projekt naznačeni u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.

Konačni datum prihvatljivosti izdataka je 30. travnja 2024 .

 

0
Komentiraj

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI PRIJAVITELJA I PARTNERA

 

0
Komentiraj

Prihvatljivi prijavitelji i projektni partneri

 

Prihvatljivi nositelji projekta/prijavitelji : bilo koji subjekt, javni ili privatni, komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba u Hrvatskoj.

Prihvatljivi projektni partneri : bilo koji javni ili privatni subjekt , komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba u državama donatorima (Norveška, Island, Lihtenštajn) ili u Republici Hrvatskoj.

 

Partnerski projekti

 

Na projektu nije obvezno imati projektnog partnera/partnere. Međutim, dodatni bodovi bit će dodijeljeni za suradnju sa  subjektima iz država donatora u sklopu donatorskih partnerskih projekata.

 

Donatorski partnerski projekt je definiran kao suradnja između nositelja projekta u Hrvatskoj i barem jednog subjekta (donatorski projektni partner) u prihvatljivoj državi donatora (Island, Lihtenštajn i Norveška). Riječ je o projektu gdje su svi uključeni subjekti neovisni jedni od drugih te provode bitne i relevantne zadaće u ispunjenju projektnih ciljeva. Partnerstva nisu obvezna, ali će donatorskom partnerskom projektu biti dodijeljeni dodatni bodovi prilikom ocjene projekta. Preduvjet je da je projektni partner iz države donatora (Islanda, Lihtenštajna ili Norveške) te da je aktivno uključen i učinkovito doprinosi provedbi projekta. Također bi trebao dijeliti zajednički ekonomski ili socijalni cilj s nositeljem projekta koji se treba ostvariti provedbom projekta. Jednostavno pružanje usluga neće se smatrati donatorskim partnerskim projektom.

 

Partnerski projekt definiran je kao suradnja između nositelja projekta u Hrvatskoj i najmanje jedne pravne osobe (projektnog partnera) u Hrvatskoj. Provodi se kao projekt u kojem su svi subjekti neovisni i obavljaju značajne i relevantne zadatke u ispunjavanju ciljeva projekta. Partnerstva nisu obavezna, a dodatni bodovi dodjeljuju se samo u slučaju partnerstva sa subjektima iz država donatora (Islanda, Lihtenštajna i Norveške), uz napomenu kako se jednostavno pružanje usluga neće smatrati partnerskim projektom.

Partnerske organizacije su u postupku prijave dužne  potpisati Izjavu o partnerstvu, a predmetna Izjava predstavljat će sastavni dio dokumentacije Poziva te će se prilagati uz prijavu.

Uspješni prijavitelj sklopit će Partnerski sporazum sa svim projektnim partnerima neposredno prije potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s Upraviteljem Programa. Predložak Partnerskog sporazuma bit će dio dokumentacije Poziva.

0
Komentiraj

Broj prijava

 

Svaki prijavitelj može podnijeti samo jedan projektni prijedlog u okviru ovog Poziva u ulozi nositelja projekta. Prijavitelj koji je predao projektni prijedlog u ulozi nositelja projekta može sudjelovati u drugom projektnom prijedlogu kao projektni partner. Projektni partneri mogu sudjelovati u više projektnih prijedloga kao projektni partner.

 

0
Komentiraj

Dodatni kriteriji za prijavitelje i projektne partnere

 

1) Prijavitelj i projektni partner/partneri moraju poslovati najmanje godinu dana, na datum krajnjeg roka trajanja ovog Poziva.

2) Prijavitelj i njegov pravni zastupnik koji potpisuje prijavu moraju imati čistu kaznenu i poreznu evidenciju.

3) Projektni partner i njegov pravni zastupnik koji potpisuje Partnerski sporazum moraju imati čistu kaznenu i poreznu evidenciju.

4) Ukoliko prijavitelj ima jednog ili više projektnih partnera, Izjava o partnerstvu prilaže se uz prijavu. Obrazac za Izjavu o partnerstvu (Obrazac 3) bit će dio dokumentacije Poziva.

 

Nadalje, prijavitelji/projektni partneri nisu prihvatljivi za financiranje ukoliko:

a) je poduzetnik u poteškoćama (definicija pojma „poduzetnik u poteškoćama“ uključena je u članak 2. stavak 18. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 kojim se određene kategorije potpora proglašavaju kompatibilnima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora);

b) su u stečaju, upisani su u sudski registar ili su pod likvidacijom, obustavili su poslovne aktivnosti, protiv njih se vode postupci ili su u bilo kojoj analognoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka predviđenog nacionalnim zakonodavstvom;

c) su bili pravomoćno osuđeni ( “res judicata ”) zbog prijevare, korupcije, umiješanosti u zločinačku organizaciju ili bilo koje druge nezakonite radnje od značaja za prijavu, bez dokaza o značajnim mjerama korekcije poduzetih proteklih godina;

d) podliježu nepodmirenom nalogu za povrat zbog nezakonite ili nespojive državne potpore.

 

0
Komentiraj

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI PROJEKTA

 

0
Komentiraj

Vrijeme trajanja projekta

 

Planirano (prihvatljivo) vrijeme trajanja provedbe projekta je od 12 do 24 mjeseca.

 

0
Komentiraj

Prihvatljivo područje projekta

 

Odabrani projekti provodit će se u obalnom području Hrvatske. Sam projekt mora biti smješten u blizini obale Jadranskog mora, stoga bi se prijavitelj trebao nalaziti na obali (a ne u unutrašnjosti). Dodatno, aktivnosti bilateralne suradnje mogu  se provoditi na teritoriju države donatora.

Napomena: Svi kriteriji prihvatljivosti prijavitelja/projektnog partnera i projekta navode se u dijelu Poziva koji se referira na Administrativnu provjera i provjeru prihvatljivosti projektnih prijedloga.

 

0
Komentiraj

PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI

 

Prihvatljive su one aktivnosti koje doprinose ciljevima navedenima u okvirnoj tablici programskih rezultata, dijelu „Pokazatelji provedbe“ predmetnog sadržaja. Podrška će se pružiti projektima koji će provoditi aktivnosti koji doprinose:

a) Pripremi tehničke dokumentacije potrebne za ugradnju dizalica topline s morskom vodom;

b) Povećanju instaliranih kapaciteta energije iz mora;

c) Povećanju proizvodnje energije iz mora i smanjenju godišnjih emisija CO 2 ;

d) Upravljanju i administriranju projekta,

e) Promociji i povećanju vidljivosti aktivnosti povezanih s ostvarenjem neposrednog rezultata 2.2.

Napomena : Donatorski partneri su prikladni isključivo za aktivnosti navedene pod d) i e).

 

0
Komentiraj

NEPRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI

 

Ostale aktivnosti koje ne spadaju u kategorije navedene u prethodnom paragrafu.

 

0
Komentiraj

PRIHVATLJIVI TROŠKOVI  

 

VAŽNO: Ocjena bespovratnih sredstava dodijeljenih određenom projektu izvršit će se na temelju mjerodavne pravne osnove za državne potpore. Međutim, u slučajevima kada su odredbe o prihvatljivosti u zakonodavstvu o državnim potporama opsežnije od odredbi o prihvatljivosti navedene u nastavku, odredbe propisane ovim Pozivom smatrat će se mjerodavnim.

 

0
Komentiraj

Opća pravila prihvatljivosti

 

Prihvatljivi projektni troškovi su oni troškovi koji su stvarno nastali od strane nositelja projekta ili projektnog partnera, a udovoljavaju sljedećim kriterijima:

 nastali su između prvog i konačnog datuma prihvatljivosti projekta utvrđenog u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava;

 povezani su s predmetom Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i naznačeni su u detaljnom proračunu projekta;

 razmjerni su i nužni za provedbu projekta;

 koriste se isključivo za postizanje cilja/ciljeva projekta i očekivanog/očekivanih ishoda, na način koji je u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti;

 mogu se identificirati i provjeriti tako što su zabilježeni u računovodstvenim evidencijama nositelja projekta i/ili projektnog partnera te su utvrđeni u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima i općeprihvaćenim računovodstvenim načelima;

 udovoljavaju zahtjevima mjerodavnog poreznog i socijalnog zakonodavstva.

 

Troškovi se smatraju nastalim kad se trošak fakturira, plati i predmet nabave isporuči (u slučaju robe) ili izvrši (u slučaju usluga i radova).

Iznimno, plaćanje troškova nastalih u zadnjem izvještajnom razdoblju se mora izvršiti u roku trideset (30) dana od zadnjeg datuma prihvatljivosti (datum završetka provedbe projekta). Smatra se da su režijski troškovi i troškovi amortizacije opreme nastali kada su evidentirani na računima nositelja projekta i/ili projektnog partnera.  

 

Interne računovodstvene i revizijske procedure nositelja projekta moraju omogućiti izravno usklađivanje rashoda i prihoda prijavljenih u vezi s projektom shodno odgovarajućim računovodstvenim izvještajem i popratnim dokumentima.

 

0
Komentiraj

Prihvatljivi izravni troškovi

 

Prihvatljivi izravni troškovi projekta su oni troškovi koje je utvrdio nositelj projekta i/ili projektni partner, u skladu sa svojim računovodstvenim načelima i uobičajenim internim pravilima, kao specifične troškove izravno povezane s provedbom projekta i koji se stoga mogu izravno knjižiti na projekt. Uz uvjet da udovoljavaju kriterijima u dijelu „Opća pravila prihvatljivosti“ predmetnog sadržaja,  prihvatljivi su sljedeći izravni troškovi:

a) troškovi osoblja koji rade na projektu, a obuhvaćaju stvarne plaće uvećane za naknade za socijalno osiguranje i ostale zakonske troškove koji su uključeni u naknadu, pod uvjetom da to odgovara uobičajenoj praksi o naknadama djelatnika nositelja projekta i projektnog partnera;

b) putne naknade i dnevnice za osoblje koje sudjeluje u projektu, pod uvjetom da su u skladu s uobičajenom praksom vezanom uz troškove putovanja nositelja projekta i projektnog partnera;

c) trošak opreme ako je amortiziran u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima nositelja projekta i projektnog partnera te je općenito prihvaćen za predmete iste vrste. Upravitelj Programa može uzeti u obzir samo onaj dio amortizacije koji odgovara trajanju projekta i stopi njegove stvarne upotrebe. U slučaju da Upravitelj Programa utvrdi da je oprema sastavna i neophodna komponenta za postizanje ishoda projekta, cjelokupna nabavna cijena te opreme može biti prihvatljiva;

d) troškovi potrošnog materijala i potrepština pod uvjetom da ih je moguće identificirati i dodijeliti projektu;

e) troškovi koji proizlaze iz drugih ugovora dodijeljenih od strane nositelja projekta i projektnog partnera u svrhu provedbe projekta, pod uvjetom da je dodjela provedena u skladu s važećim pravilima o javnoj nabavi;

f) troškovi koji izravno proizlaze iz zahtjeva definiranih Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava za svaki projekt.

Ukoliko je cjelokupna nabavna cijena opreme prihvatljiva prema prethodno navedenoj točki (c) , nositelj projekta i/ili projektni partner moraju:

a) zadržati opremu u svom vlasništvu najmanje pet godina nakon završetka projekta i nastaviti koristiti opremu u svrhu općih ciljeva projekta za isto razdoblje;

b) prikladno osigurati opremu od gubitaka kao što su požar, krađa ili drugih slučajeva koji se  uobičajeno osiguravaju tijekom provedbe projekta i to najmanje pet godina nakon završetka projekta;

c) osigurati odgovarajuće resurse za održavanje opreme najmanje pet godina nakon završetka projekta.

 

0
Komentiraj

Prihvatljivi neizravni troškovi u projektima (režijski troškovi)

 

Neizravni troškovi su svi prihvatljivi troškovi koje Nositelj projekta i/ili projektni partner/partneri ne mogu izravno pripisati projektu, ali koje računovodstveni sustav može identificirati i opravdati kao nastale troškove u okviru prihvatljivih izravnih troškova pripisanih projektu. Isti ne moraju uključivati bilo kakve prihvatljive izravne troškove. Neizravni troškovi projekta predstavljat će pravednu raspodjelu općih režijskih troškova Nositelja projekta ili projektnog partnera.

Nositelj projekta i projektni partner/partneri izračunavaju neizravne troškove kao paušalnu stopu do 15% prihvatljivih izravnih troškova osoblja bez potrebe za daljnjim zahtjevom Upravitelju Programa da provede izračun radi utvrđivanja primjenjive stope.

Način izračuna neizravnih troškova i njihov maksimalni iznos moraju biti navedeni u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Također, način raspodjele neizravnih troškova između projektnih partnera mora biti propisan u partnerskom sporazumu, između nositelja projekta i projektnog/projektnih partnera.

0
Komentiraj

Prihvatljiva oprema

 

Prihvatljiva oprema su svi elementi sustava dizalice topline s morskom vodom kao toplinskim spremnikom, za potrebe grijanja i hlađenja objekata uz/blizu obale, i to od zahvata bočate ili morske vode (direktni zahvat, proizvodni i utisni zdenci i sl.) do svih ostalih elemenata sustava unutar strojarnice (dizalice topline, spremnici, razdjeljivači i sabirnici, izmjenjivači topline, pumpe, mjerna oprema, cjevovodi unutar strojarnice i sl.). Sljedeći popis predstavlja komponente koje su prihvatljivi trošak opreme:

 Zahvat morske vode;

o Direktni zahvat morske vode (usisni cjevovod, zaštitne rešetke, pumpe, povratni cjevovod i sl.);

o Zahvat boćate vode iz zdenaca uz more (vertikalni i horizontalni zdenci, pumpe, cjevovodi, međuizmjenjivač i sl.);

 Dizalica topline (isparivač, kompresor, kondenzator, ekspanzijski ventil);

 Spremnici ogrjevne i rashladne vode te pripadajuća oprema (izolacija, ventili, filtri, mjerni uređaji, omekšivač i sl.);

 Spremnici potrošne tople vode (izolacija, sigurnosni ventili i sl.);

 Ekspanzijske posude;

 Razdjeljivači i sabirnici;

 Izmjenjivači topline;

 Mjerna oprema (kalorimetri, osjetnici temperature, mjerila potrošnje električne energije i snage, mjerila protoka, manometri, termometri i sl.) i komunikacijska oprema;

 Upravljački ormar i centralni nadzorno-upravljački sustav strojarnice;

 Pumpe i armatura (frekventno upravljane pumpe, potopne crpke i sl.);

 Cjevovod strojarnice i pripadajuća oprema (oslonci, konzole i ovjesi, izolacija i sl.);

 Troškovi montaže, sitnog potrošnog materijala neophodnog za montažu opreme, natpisne pločice, čišćenje gradilišta i prijevoz opreme;

 Troškovi puštanja u pogon cijelog sustava (dizalice topline);

 Dobava i dostava svih atesta, mjerenja, izrada uputa, radioničke dokumentacije i sl.;

Ostala oprema unutar strojarnice povezana sa sustavom dizalice topline (ventili, zaklopke, kompenzatori, filtri i hvatači nečistoća za vodu i sl.).

 

0
Komentiraj

NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI

 

Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi:

 kamate na dug, troškovi koji proizlaze iz dužničkih obveza, troškovi zbog zakašnjelog plaćanja;

 naknade za financijske transakcije i druge isključivo financijske troškove, osim troškova povezanih s računima i financijskim uslugama koji su nametnuti Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava;

 rezerve za gubitke ili potencijalne buduće obveze;

 negativne tečajne razlike;

 PDV za koji je moguć povrat;

 troškovi koji su financirani iz drugih izvora;

 globe, novčane kazne i izdaci povezani s pravnim sporovima i parničenjem;

 prekomjerni ili nepotrebni troškovi;

 rabljena oprema osim ako je izričito navedena u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava;

 već postojeći dugovi i krediti prema trećim osobama;

 kupnja ili najam nekretnina i zemljišta;

 cijevni razvod nakon dizalice topline (mreža grijanja i hlađenja);

 ogrjevna/rashladna tijela (radijatori, ventilokonvektori, cijevi za podno/zidno/stropno grijanje i hlađenje itd.);

 vanjska podstanica;

 priprema projektnog prijedloga;

 sustav distribucije grijanja i hlađenja u zgradama (vodovod);

 grijaća tijela (toplo vodni radijatori i zračne ploče, ventilokonvektori, cijevi za podno/zidno/stropno grijanje i hlađenje itd.);

 vanjske trafostanice;

 priprema projektnog prijedloga;

 drugi troškovi koji ne spadaju pod kategorije navedene u dijelovima „Prihvatljivi izravni troškovi“ i „Prihvatljiva oprema“ predmetnog sadržaja.

 

0
Komentiraj

OKVIRNI KALENDAR AKTIVNOSTI

 

RASPORED OKVIRNIH DOGAĐANJA U OKVIRU POZIVA

 

VREMENSKI OKVIR

Planirana objava Poziva

Kolovoz 2021.

Rok za podnošenje projektnog prijedloga

Najviše tri (3) mjeseca od objave Poziva

Planirano potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava

Travanj/svibanj 2022.

Planirani početak provedbe projekta

Svibanj 2022.

 


 

 

0
Komentiraj

Komentari

Odustani
qwe rtz
Odustani
Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor
Copyright © 2023 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti.