Akcijski plan o putovima unosa invazivnih stranih vrsta vezanim uz transport
SVRHA AKCIJSKOG PLANA
Svrha ovog akcijskog plana jest prevencija nenamjernog unosa i širenja invazivnih stranih vrsta (engl. Invasive Alien Species – IAS) u Hrvatskoj vezano uz transport. To se odnosi na sprječavanje unosa novih IAS-a na teritorij Republike Hrvatske, kao i na sprječavanje unosa i širenja već prisutnih IAS-a na nova područja unutar Republike Hrvatske.
OPĆI CILJ: Smanjena vjerojatnost nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta u Republiku Hrvatsku i širenja putovima unosa vezanim uz transport (kontaminacija i slijepi putnik) na području Republike Hrvatske čime se doprinosi smanjenju broja vrsta na crvenom popisu koje IAS-i ugrožavaju
Specifični ciljevi kroz koje se ostvaruje opći cilj:
Specifični cilj 1. Tijekom provedbe akcijskog plana sustav provjere na granicama i inspekcijski nadzor u državi doprinosi sprječavanju unosa/širenja IAS-a nenamjernim putovima unosa (kontaminacija i slijepi putnik) na području Republike Hrvatske
Pokazatelj:
-edukacijom carinskih službenika te veterinarskih i fitosanitarnih inspektora smanjen je nenamjerni unos i širenje IAS-a putevima vezanim uz transport na području Republike Hrvatske
Prema Uredbi o IAS-u članku 13. akcijski planovi bi trebali sadržavati mjere „radi osiguranja odgovarajućih provjera na granicama Unije“. U tom segmentu potrebno je pojačati efikasnost svih nadležnih službi u otkrivanju IAS-a prilikom njihovih već propisanih aktivnosti i osigurati žurno dojavljivanje ministarstvu nadležnom za zaštitu prirode.
Biološka sigurnost je niz aktivnosti kojima se sprječava, intervenira i reagira na pojavu štetnika (uključujući invazivne vrste) i bolesti koje prijete gospodarstvu i okolišu. U ovom kontekstu Hrvatska je potpisnica konvencija povezanih s ovom tematikom i ima razvijen sustav propisa vezanih za fitosanitarnu zaštitu, veterinarsku zaštitu (životinja i hrane) te s time povezan sustav carinske kontrole. Primjena ovih propisa će doprinijeti smanjenju mogućnosti ulaska IAS-a nenamjernim putovima unosa. Unatoč tome, iz dosadašnjih iskustava, primijećen je nedostatak svijesti o problematici IAS-a, pogotovo o nenamjernom unosu - transportom. Stoga je za potpuni razvoj sustava biološke sigurnosti potrebno povećati svijest o postojanju IAS-a kod relevantnih institucija. Fokus edukacije dionika treba biti na prepoznavanju i načinu postupanja s IAS-om. Dionici koji sudjeluju u nadzoru i implementaciji mjera iz područja biološke sigurnosti (fitosanitarne zaštite, veterinarstva i sigurnosti hrane) trebaju biti educirani o IAS-u, zakonodavstvu vezanom za IAS-e, njihovom prepoznavanju i mogućnostima brze dojave novouočenih vrsta.
K tome, Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18, 14/19)(dalje u tekstu Zakon o IAS-u) predviđa da Ministarstvo treba osigurati determinaciju strane vrste (mišljenje o taksonomskoj pripadnosti vrste) koja je predmet kontrole, ako će biti potrebno, pa je potrebno jačati ove kapacitete ili u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode ili osigurati podršku kroz mrežu vanjskih suradnika.
Specifični cilj 2. Međunarodnom i međuresornom suradnjom do 2033. povećana je učinkovitost sprječavanja nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta u Republiku Hrvatsku i širenja putem unosa transportom na području Republike Hrvatske
Pokazatelj:
-do 2027. uspostavljena je razmjena podataka o IAS-ima sa svim sektorima navedenim u ovom akcijskom planu
-ostvaren pozitivan trend dojava o mogućim IAS-ima
-izrađeni protokoli za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska strane ili invazivne strane vrste su primijenjeni
Ovaj cilj odnosi se prije svega na uspostavljanje i/ili ojačavanje međusektorske suradnje, koja se u dijalogu s dionicima često spominje kao čimbenik koji nedostaje u upravljanju IAS-ima. Primarno, ovdje govorimo o znanstveno-stručnim informacijama prisutnima u akademskom sektoru koje uglavnom sporo postaju dostupne širem krugu javnosti, zatim o postojećim propisima (i budućim koje proizlaze iz Specifičnog cilja 1) kojima je nositelj resorno Ministarstvo, a koji nisu dovoljno poznati široj javnosti i dionicima te na koncu o izostanku horizontalne povezanosti među različitim sektorima i dionicima koji dolaze u kontakt s IAS-om na terenu. Zakonom o IAS-u u članku 8. predviđeno je osnivanje međuresornog povjerenstva s ciljem praćenja provedbe Uredbe (EU) br. 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (dalje u tekstu Uredba (EU) br. 1143/2014) i ovoga Zakona, koordiniranja međuresorne suradnje i učinkovitog protoka informacija između tijela državne uprave, relevantnih tijela i stručnih institucija uključenih u provedbu Uredbe, te je ono osnovano 2018. godine.
Uredba (EU) br. 1143/2014 pretpostavlja jačanje prekogranične suradnje, posebice sa susjednim zemljama, te poticanja koordinacije između država članica, osobito unutar iste biogeografske regije Unije.
U sklopu ovog cilja bit će također obrađena implementacija međunarodnih konvencija i propisa EU-a te eventualna potreba nadogradnje hrvatskog zakonodavstva zbog usklađivanja i/ili njihove efikasnije provedbe. Hrvatska je u svoje zakonodavstvo implementirala glavne odrednice međunarodnih konvencija kojih je potpisnica u području biosigurnosti, fitosanitarne zaštite, veterinarstva i sigurnosti hrane. Ipak, u periodu trajanja Akcijskog plana (12 godina) bit će uključena nova saznanja i prakse, koje će trebati valorizirati i implementirati s aspekta prevencije prijenosa IAS-a te je bitno predvidjeti aktivnosti praćenja promjena i usklađivanja.
Specifični cilj 3. Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na području Republike Hrvatske
Pokazatelj:
-putovima unosa transportom ne doprinosi se povećanju broja IAS-a u Hrvatskoj
-široko rasprostranjene IAS-e koje se dominantno šire putom unosa transportom (strojevi i mehanizacija) ne povećavaju svoj areal u Hrvatskoj
-edukacijom šire javnosti i specifičnih dionika smanjen je nenamjerni unos i širenje IAS-a putovima vezanim uz transport na području Republike Hrvatske
Kodeksi dobre prakse
Po svojoj definiciji, kodeksi dobre prakse su dobrovoljni dokumenti, odnosno nisu pravno obavezujući. U njima su navedena načela na temelju kojih se u određenom sektoru osigurava samoregulacija djelovanja. Do određene mjere, kodeksi formaliziraju postojeće prakse u nadi da će većina dionika na koje se odnose usvojiti preporuke koje su dane u kodeksima. Iako kodeksi nisu obavezujući, ovakvi „meki“ instrumenti na visokoj razini ipak mogu biti učinkoviti (Shine i sur., 2010), kao u primjeru Kodeksa ponašanja Vijeća Europe/EPPO-a o hortikulturi i invazivnim stranim biljkama (Heywood i Brunel, 2009, 2011). Njega je podržao Stalni odbor Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa u studenom 2008. godine, s preporukama državama strankama da pripreme nacionalne kodekse dobre prakse u hortikulturi o invazivnim stranim biljkama, uzimajući u obzir Europski kodeks ponašanja. Bitno je napomenuti da se u narednom tekstu u ovom dokumentu kodeks dobre prakse odnosi na postupanje s IAS-ima, a ne svim aspektima rada pojedinog dionika.
Prednosti:
imaju ključnu ulogu u izgradnji svijesti, poticanju najboljih praksi, mijenjanju stavova i poticanju dobrovoljnog pridržavanja pravila
budući da su dobrovoljni, lakše ih je izraditi, mijenjati i implementirati od zakonski obavezujućih instrumenata te se mogu brže prilagođavati kako bi bili u skladu s promjenama okolnosti
ako se uspješno široko provode, mogu smanjiti potrebu za alternativnim regulatornim dokumentima
Nedostatci:
kodeksi dobre prakse ili smjernice ne sadrže konkretne ciljeve ili vremenski okvir provedbe te njihova učinkovitost u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti njihove promidžbe
dosadašnja iskustva o učinkovitosti dobrovoljnih kodeks su različita
potrebno je pažljivo pratiti na koji način se osigurava poštivanje kodeksa, stoga je u kodekse potrebno uključiti neke nadzorne mjere
Edukacija
Edukacija u smislu ostvarenja specifičnog cilja je izuzetno važna jer gotovo svi aspekti vezani za IAS-e ovise o razini educiranosti šire javnosti i specifičnih dionika. Edukacija šire javnosti je važna zbog bolje integriranosti IAS tema u svakodnevni život i gospodarske aktivnosti te poticanja javnosti na uključivanje u procese koji doprinose sprječavanju unosa i širenja IAS. Ciljana edukacija specifičnih dionika je potrebna radi ojačavanja njihove motivacije i osposobljavanja za poduzimanje dobrovoljnih mjera. Kroz dijalog s dionicima postalo je jasno da je nedostatak edukacije osnovni problem u svim sektorima. Svi su dionici navodili potrebu za boljom edukacijom, a mnogi su je isticali i kao najvažniju aktivnost koju je potrebno provesti.
Aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva
Planirano vrijeme trajanja akcijskog plana je 12 godina tj. od 2021. do 2033. uz reviziju nakon 6 godina.
U nastavku slijede predložene aktivnosti pomoću kojih se postižu specifični ciljevi. Kako bi se aktivnosti grupirale prema važnosti njihovog provođenja, svakoj aktivnosti se dodjeljuje jedna od tri razine prioriteta:
Razina I obuhvaća aktivnosti koje se moraju provesti za vrijeme trajanja plana. Neispunjavanje ovih aktivnosti direktno dovodi u pitanje provedbu cijelog Plana.
Razina II obuhvaća aktivnosti koje se trebaju provesti. Njihovo neispunjavanje ne dovodi u pitanje provedbu cijelog Plana, ali njihova provedba pridonosi smanjenju negativnih utjecaja IAS-a.
Razina III obuhvaća aktivnosti koje se mogu provesti kada vrijeme i/ili sredstva postanu dostupni.
Tablica 5-1 Popis kratica naziva nadležnih institucija i sudionika aktivnosti akcijskog plana
ZZOP – Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
HC – Hrvatske ceste
MrP – Međuresorno povjerenstvo
JU PP – Javna ustanova parka prirode
VS – vanjski stručnjaci
MP – Ministarstvo poljoprivrede
JU NP – Javna ustanova nacionalnog parka
CURH – Carinska uprava RH
HŠ – Hrvatske šume
JUŽ/L – JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode – županijske/lokalne
DIRH – Državni inspektorat RH
HV – Hrvatske vode
UŠ – Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede
HAC – Hrvatske autoceste
HEP – Hrvatska elektroprivreda
UVGZM – Uprava vodnog gospodarstva i zaštite moraMinistarstva gospodarstva i održivog razvoja
LD – lovačka društva i Hrvatski lovački savez
UPPRR – Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede
UR – Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede
MINGOR– Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
ŠRD – športsko-ribolovna društva i Hrvatski športsko-ribolovni savez
HŽ – Hrvatske željeznice
MMPI – Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
UZP – Uprava za zaštitu prirode
ZL – Zračne luke
MZO – Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1.1 TEMA A: Zaštita prirode
Invazivne vrste su jedan od šest glavnih problema u zaštiti bioraznolikosti pa sustav zaštite prirode treba biti glavni pokretač provođenja mjera za suzbijanje njihovog širenja. U sustavu zaštite prirode rade specijalisti koji već raspolažu znanjem o prirodi, bioraznolikosti i zavičajnim vrstama, te o važnosti njihove zaštite.
Na samom terenu, javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže predstavljaju važnu mrežu institucija koje mogu kvalitetno sudjelovati u praćenju stanja IAS-a, prioritizirati IAS-e s ciljem bolje kontrole i uspostavljanja mehanizama za sprječavanje spontanog širenja IAS-a te njihovom iskorjenjivanju. Planovima upravljanja zaštićenim područjima prepoznati su problemi širenja IAS-a te su propisane određene mjere i aktivnosti kako bi se te vrste identificirale, pratila njihova pojava te spriječilo širenje, ali je potrebno i dalje unaprjeđivati i jačati operativne kapacitete javnih ustanova. Javne ustanove imaju i veliki potencijal za informiranje i edukaciju lokalne zajednice i posjetitelja. Trenutno u Republici Hrvatskoj djeluje 19 javnih ustanova na državnoj, 21 na županijskoj te 6 na lokalnoj razini (Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, NN 80/19). Javne ustanove sa svojim stručnim službama i službama čuvara prirode predstavljaju bitan dio mreže za praćenje stanja IAS, ali također mogu biti bitne i u brzom iskorjenjivanju novih IAS. Zbog toga je potrebno provoditi sustavnu edukaciju djelatnika JU, ali i uspostaviti sustav za brzo iskorjenjivanje u kojeg će biti uključene JU.
EASIN (Europska informativna mreža o stranim vrstama) je informacijski sustav koji je osmišljen kao podrška politici EU-a o biološkoj raznolikosti i IAS-u, a u okviru kojeg se prikupljaju i usklađuju podaci o pojavi, biologiji, podrijetlu i putovima unošenja IAS-a iz nekoliko izvora širom svijeta. Podrška je provedbi Uredbe (EU) br. 1143/2014 o invazivnim stranim vrstama.
EASIN-ov katalog koji trenutno obuhvaća više od 14 000 stranih vrsta zabilježenih u EU njegov je najvažniji dio, čime se dobivaju informacije o prostornoj distribuciji tih vrsta u Europi. U EASIN su integrirani i podaci dobiveni kroz uključivanje zainteresirane javnosti u praćenje IAS-a (engl. Citizen Science Project) putem mobilne aplikacije. Njime se učinkovito povezuju postojeće baze podataka s prostornim bazama podataka.
Razvijena je i mobilna aplikacija Invazivne vrste u Hrvatskoj (trenutno aplikacija sadrži 42 vrste) namijenjena javnosti s ciljem razvijanja mreže istraživača amatera na terenu koji će dojavljivati i dijeliti nalaze invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj (tzv. citizen science) i tako pridonijeti kartiranju IAS-a u RH i njihovom ranom otkrivanju. Mobilna aplikacija je povezana s Informacijskim sustavom o IAS-u. Osim ove aplikacije postoji i web stranica www.invazivnevrste.hr na kojoj su informacije o tome što su invazivne strane vrste, pregled propisa o IAS i stranim vrstama, preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja stranih vrsta u prirodu, a dostupan je i obrazac za dojavu nalaza IAS. Namjena ove stranice je prvenstveno informacijsko-edukativna, a ona između ostalog omogućuje prijavu opažanja i praćenje invazivnih stranih vrsta. U odnosu na ulogu ovog akcijskog plana, kao referentna polazišna točka uzeta je web stranica invazivnevrste.hr u izgradnji cjelovitog nacionalnog informacijskog sustava o IAS, koji treba podržati provedbu Uredbe (EU) br. 1143/2014. Sprječavanje unosa i širenja invazivnih stranih vrsta potrebno je provoditi kroz sektor zaštite prirode, ali i kroz aktivnosti drugih prepoznatih dionika/sektora. Svaki sektor/dionik ima svoje specifične izazove u uspostavljanju sustava sprječavanja, praćenja stanja i kontrole nenamjernog unošenje i širenja IAS-a vezanim uz transport. Za efikasnu provedbu potrebna je čim jasnija komunikacija prema pojedinim dionicima (sektorima) pa je zbog toga ključno razviti set informacijskih i edukativnih aktivnosti koji im je prilagođen. U tu svrhu sektor zaštite prirode treba provesti edukacije (obuke i treninge) stručnjaka, ali i drugih suradnika u pojedinim sektorima, a koji će sadržavati sljedeće:
-pregled rizika povezanih s djelovanjem pojedinog sektora u pogledu širenja IAS-a (relevantan za sektor)
-mjere upravljanja pojedinom IAS u cilju prevencije, kontrole i iskorjenjivanja
-taksonomska pitanja i identifikaciju pojedine IAS (relevantne za sektor)
-metode i protokole praćenja pojedine IAS (relevantne za sektor).
Invazivne vrste se šire zbog direktnog ili indirektnog djelovanja čovjeka te je stoga edukacija jedan od najvažnijih i najučinkovitijih alata u sprječavanju njihovog daljnjeg unosa i širenja. Edukacija je ključna jer pridonosi informiranosti ljudi o štetnim učincima invazivnih vrsta, čime se povećava broj pojedinaca koji su motivirani za poduzimanje predloženih mjera. U isto vrijeme, educirani pojedinci mogu pravovremeno i učinkovito primijeniti navedene mjere za sprječavanje daljnjeg širenja IAS-a. Osim edukacije šire javnosti, vrlo je važno i korisno provoditi ciljane edukacije pojedinih sektora koji su svojim djelovanjem na neki način uključeni u putove širenja IAS-a, stoga mogu značajnije pridonijeti sprječavanju njihovog unosa i širenja ako imaju na raspolaganju potrebne alate u smislu mjera i kodeksa dobre prakse. Dionike je potrebno upoznati s kodeksima dobre prakse i važnostima njihove provedbe te sustavno informirati o eventualnim promjenama u zakonodavstvu ili stanju na terenu.
Tablica 5-2 Zaštita prirode
Aktivnosti
Nadležna institucija /Sudionici
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 1. Tijekom provedbe akcijskog plana sustav provjere na granicama i inspekcijski nadzor u državi doprinosi sprječavanju unosa/širenja IAS-a nenamjernim putovima unosa (kontaminacija i slijepi putnik) na području Republike Hrvatske
A1-1
**
Donijeti pravilnik propisan člankom 9(6) Zakona o IAS-u kojim se propisuje crna lista RH, bijela lista te popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju
MINGOR (UZP)
I
DP
Donesena crna lista RH i bijela lista te po potrebi popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju.
Nije primjenjivo
A1-2
Ažurirati analizu mogućih nenamjernih putova unosa za nove vrste s Unijinog popisa i crne liste s obzirom na tip pošiljke
MINGOR
III
DP
Izvješće o analizi mogućih nenamjernih putova unosa vrsta s crne liste za koje nisu analizirani putovi unosa s obzirom na tip pošiljke.
Ažurirati analizu mogućih nenamjernih putova unosa s obzirom na tip pošiljke vrsta sa Unijina popisa u slučaju dodavanja novih vrsta na popis.
Nije primjenjivo
A1-3
Provoditi edukaciju carinskih službenika, fitosanitarnih i veterinarskih inspektora o vrstama s Unijinog popisa, crne liste i kodeksima dobre prakse te prepoznavanju IAS-a koje nisu prisutne na području Hrvatske
MINGOR (ZZOP), VS
I
DP
Provedeno je 5 edukativnih radionica.
U priručnik o IAS-u dodane su preporuke dobre prakse koje sadrže upute za prepoznavanje IAS-a koji se unosi nenamjernim putem transportom te protokole za djelovanje u slučaju pronalaska IAS-a.
300.000
Specifični cilj 2. Međunarodnom i međuresornom suradnjom do 2033. povećana je učinkovitost sprječavanja nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta u Republiku Hrvatsku i širenja putovima unosa vezanim uz transport na području Republike Hrvatske
A2-1
Održavati redovne sastanke Međuresornog povjerenstva (prema čl. 8. Zakona o IAS-u )
MINGOR
I
DP
Minimalno 1 sastanak godišnje Međuresornog povjerenstva.
Nije primjenjivo
A2-2
Održavati bazu podataka o rasprostranjenosti IAS-a u Hrvatskoj
MINGOR (ZZOP)
I
DP
Baza je funkcionalna i dostupna javnosti te je osiguran prijenos podataka u EASIN i GBIF.
Minimalno 500 korisnika baze podataka na kraju razdoblja provedbe AP.
Minimalno 2000 zapisa IAS-a potvrđenih od strane stručnjaka.
1.800.000
A2-3
**
Uspostaviti učinkovitu razmjenu podataka između svih sektora o rasprostranjenosti IAS-a prikupljenih tijekom redovnog praćenja stanja
MINGOR, svi sektori, VS
III
DP
Izvješće o mogućnosti razmjene podataka i izrađen protokol o razmjeni podataka.
Određene jedinstvene kontaktne točke u nadležnim ministarstvima i ostalim relevantnim dionicima za izravnu razmjenu informacija.
Uspostavljena je razmjena podataka minimalno jednom godišnje.
600.000
A2-4
**
Ojačati kapacitete Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u odnosu na poslove sa stranim vrstama i osigurati stalnu podršku (dionicima) vezanu za kontrolu i brzo iskorjenjivanje IAS-a
MINGOR (ZZOP), UZP
I
DP
Osigurati minimalno dva zaposlena stručnjaka u Zavodu angažirana prvenstveno na poslovima IAS-a vezano za pitanja kontrole i brzog iskorjenjivanja.
Obavljeno minimalno 12 terenskih obilazaka godišnje za utvrđivanje stanja i načina provedbe kontrole IAS-a i brzog iskorjenjivanja.
Odjel za strane vrste kontinuirano i ažurno savjetuje i educira dionike.
Aktivnosti brzog iskorjenjivanja su implementirane u planiranim rokovima.
Nije primjenjivo
A2-5
**
Unaprijediti brzu razmjenu podataka sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a
UZP, ZZOP
I
DP
Izrađena analiza mogućnosti za unapređenje trenutne učinkovitosti razmjene podataka.
Broj dojava o novim IAS-ima u susjednim zemljama koje nisu članice EU-a (Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora).
Broj sastanaka i inicijativa sa susjednim zemljama.
150.000
A2-6
*
Razviti protokole s metodama brzog iskorjenjivanja IAS-a koje izazivaju zabrinutost u Uniji ili u Republici Hrvatskoj, a do 2020. nisu zabilježene u Hrvatskoj
ZZOP, VS
I
DP, EU
U prve 4 godine provedbe plana izrađeni su protokoli za brzo iskorjenjivanje 50 % vrsta koje nisu prisutne u RH, a navedene su na Unijinom popisu ili crnoj listi RH, za koje postoji veliki rizik od unosa putem transporta (kontaminacija i slijepi putnik).
U drugom dijelu razdoblja provedbe plana izrađeni su protokoli za brzo iskorjenjivanje 50 % vrsta koje nisu prisutne u RH, a navedene su na Unijinom popisu ili crnoj listi RH, za koje postoji veliki rizik od unosa putem transporta (kontaminacija i slijepi putnik).
200.000
A2-7
*
Primijeniti protokole za brzo iskorjenjivanje i/ili kontrolu IAS-a s Unijinog popisa ili crne liste Republike Hrvatske u slučaju novo zabilježenih vrsta u Hrvatskoj
ZZOP, VS
I
DP, EU
Protokol je primijenjen za svaku prijavu IAS-a koja nije bila prisutna u Hrvatskoj do 2020., a navedena je na Unijinom popisu ili crnoj listi RH.
1.200.000
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na području Republike Hrvatske
A3-1
**
Educirati zaposlenike javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže (čuvare prirode i stručnu službu JU) o vrstama s Unijinog popisa i crne liste RH i kodeksima dobre prakse te o prepoznavanju i brzom iskorjenjivanju IAS-a koje nisu prisutne na području Hrvatske te promovirati korištenje mobilne aplikacije za dojavu
ZZOP, JU PP, JU NP, JUŽ/L, VS
I
DP, EU
Izrađen modularni program edukacije i materijali za sudionike.
Održana najmanje tri edukacijska događaja (fizičkih i online) za čuvare prirode JU (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno 12).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
Održana dva edukacijska događaja (fizičkih i online) za stručnu službu JU (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno 8).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
650.000
A3-2
Razvijati nove i usavršavati postojeće metode sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a i uključiti ih u kodekse dobre prakse u suradnji s relevantnim sektorima te promovirati kodekse
ZZOP, VS
I
DP
Svake godine osmišljena ili unaprijeđena minimalno 1 metoda sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS i uključena u kodeks dobre prakse.
500.000
A3-3
Uspostaviti informiranje posjetitelja zaštićenih područja o važnosti čišćenja odjeće, obuće i opreme tijekom putovanja radi sprječavanja nenamjernog unosa IAS
ZZOP, JUPP, JU NP, JUŽ/L, VS
I
DP
U svim parkovima prirode i nacionalnim parkovima na mjestima ulaska posjetitelja postavljene trajne ploče s informacijama o širenju IAS-a te o važnosti provjeravanja odjeće i opreme.
300.000
A3-4
Izraditi i promovirati kodeks dobre prakse za znanstvenike (istraživače) i stručnjake koji rade u slatkovodnim ekosustavima
ZZOP, VS
Kodeks dobre prakse za znanstvenike (istraživače) i stručnjake koji rade u slatkovodnim ekosustavima je objavljen na stranici invazivnevrste.hr.
80.000
* - aktivnost je moguće spojiti sa aktivnosti u Akcijskom planu za putove unosa IAS-a spontanim širenjem
** - aktivnost je planirana Akcijskim planom za putove unosa IAS-a spontanim širenjem
1.2 TEMA B: Poljoprivreda
Poljoprivreda obuhvaća sve aktivnosti vezane za uzgoj biljaka i životinja za ljudsku i životinjsku ishranu te je samim time sektor u kojemu su često prisutne strane vrste koje imaju invazivni karakter. Takve vrste uzrokuju direktnu štetu u poljoprivrednoj proizvodnji i zbog toga se redovno prate i kontroliraju.
Širenje IAS-a odvija se kroz dva glavna mehanizma. Prvenstveno, IAS-i se mogu širiti kroz kontaminaciju tijekom raznih faza procesa uzgoja biljaka i životinja. Drugo, IAS-i se mogu širiti kao slijepi putnici na strojevima i vozilima koja se koriste u proizvodnji.
Fitosanitarni propisi i prakse reguliraju unos novih IAS-a iz trećih zemalja te reguliraju promet poljoprivrednim sjemenom i sadnim materijalom. No trgovina sadnim materijalom i sjemenom iz EU-a ima manju mogućnost kontrole te je potrebno razviti mehanizme za učinkovitiji nadzor unosa novih vrsta ovim putem.
Propisi iz područja veterinarstva mogu pridonijeti u kontroli mogućih putova unosa vezanih za transport životinja (kontaminacija mamaca, kontaminacije na životinjama).
Poljoprivredna proizvodnja organizirana je kroz mrežu od 20 područnih jedinica „poljoprivredno - savjetodavnih službi“ (danas: Uprava za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede). Ove područne jedinice su tijela koja provjeravaju stanje na terenu, ali i sudjeluju u informiranju i savjetovanju poljoprivrednika. Ova mreža savjetodavnih institucija predstavlja potencijal za širenje informacija o novim i postojećim IAS-ima te njihovom brzom uočavanju i kontroli daljnjeg širenja.
K tome postoji potencijal u tome da je veliki broj korovnih vrsta u poljoprivredi stranog porijekla, a neke od njih su i invazivne pa postoji zajednički interes u njihovom nadzoru i kontroli.
U Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. predviđena je provedba brojnih mjera (i tipova operacija) koje doprinose zaštiti okoliša i prirode. Korisnici takvih mjera često trebaju proći neki oblik edukacije te je u taj tip edukacije logično uključiti i dio koji se odnosi na IAS i kodeks dobre prakse u poljoprivredi.
Tablica 5-3 Poljoprivreda
Aktivnosti
Nadležna institucija / Sudionici
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na području Republike Hrvatske
B3-1
Pratiti i istraživati metode za sprječavanje nenamjernog širenja IAS-a putem transporta vezane za poljoprivredu, ugraditi ih u kodekse dobre prakse za poljoprivrednike o metodama uklanjanja IAS-a i korovnih vrsta te ih promovirati kroz mobilnu aplikaciju i web stranicu Invazivne vrste
UZP, ZZOP, MP, VS
I
DP,EU
Godišnje izvješće o načinima za sprječavanje nenamjernog širenja IAS-a putem transporta s prijedlogom nadopune kodeksa dobre prakse za poljoprivrednike.
600.000
B3-2
Promovirati kodeks dobre prakse sa savjetima o metodama uklanjanja IAS-a i korovnih vrsta
UZP, ZZOP, MP, VS
I
DP,EU
Izraditi kodeks dobre prakse o uklanjanju IAS sa savjetima o metodama uklanjanja IAS-a i povezanošću sa uklanjanjem korovnih vrsta.
Distribuirano 10.000 primjeraka kodeksa (elektronički i/ili tiskano) OPG-ima.
Minimalno 6 objava godišnje na web stranicama ili drugim komunikacijskim kanalima (npr. društvene mreže, newsletter) Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Provedena anketa (telefonska i/ili online) o stupnju informiranosti o kodeksima dobre prakse, rezultati analizirani i interpretirani.
300.000
B3-3
Uključiti u obuku za nadzornika sjemenskih usjeva i nadzornika poljoprivrednog sadnog materijala dio koji se odnosi na poznavanje problematike o IAS-u
UZP, MP, VS
I
DP, EU
Pripremljen je materijal za edukaciju nadzornika sjemenskih usjeva i nadzornika poljoprivrednog sadnog materijala.
U roku od 5 godina 80 % nadzornika prošlo obuku s uključenom temom IAS-a.
50.000
B3-4
U sustav mjera povezanih s očuvanjem okoliša Programa ruralnog razvoja uključiti edukaciju korisnika o kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i odlaganju biljnog otpadnog materijala
UZP, UPPRR, MP, VS
I
DP, EU
50% educiranih korisnika Mjera PRRRH povezanih sa očuvanjem okoliša u prve 3 godine provedbe plana.
95% educiranih korisnika Mjera PRRRH povezanih sa očuvanjem okoliša od 4. do 12. godine provedbe plana.
Kroz sustav mjera vezanih za očuvanje okoliša i prirode Programa ruralnog razvoja educirati 1000 korisnika.
Tiskani letci o kodeksu dobre prakse za poljoprivrednike i distribuirani u „savjetodavne službe“.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
250.000
B3-5
U edukaciju koju prolaze proizvođači koji izdaju biljne putovnice uključiti dio koji se odnosi na poznavanje problematike IAS-a i stranih vrsta
ZZOP, UZP, MP, VS
I
DP, EU
Pripremljen je materijal za edukaciju proizvođača koji izdaju biljne putovnice.
U roku od 6 godina 80 % izdavača biljnih putovnica prošlo edukaciju s uključenom temom IAS-a.
Tiskano je 5000 edukativnih brošura za proizvođače koji izdaju biljne putovnice.
70.000
1.3 TEMA C: Šumarstvo
Šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 2,76 milijuna hektara, što je 49,3 % ukupne kopnene površine Republike Hrvatske. Od toga, različitim oblicima šumske vegetacije obraslo je 90 % površine, dok šumsko zemljište, odnosno neobraslo proizvodno zemljište zauzima oko 7 %, neobraslo neproizvodno zemljište oko 1 % i neplodno zemljište oko 2 % površine. Šume i šumska zemljišta većinski su u državnom vlasništvu (76 %), dok ostatkom gospodare privatni šumo-posjednici, uz stručnu, administrativnu i savjetodavnu pomoć Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije (Ministarstvo poljoprivrede).
Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja (Osnova područja), koje se donose na razdoblje od 10 godina. U Hrvatskoj postoji 684 šumsko-gospodarskih jedinica za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (od čega Hrvatske šume d.o.o. gospodare sa 649 gospodarskih jedinica, dok se s 35 gospodarskih jedinica koriste ili njima gospodare tijela državne uprave i pravne osobe kojih je osnivač Republika Hrvatska). Šumama i šumskim zemljištem šumoposjednika (privatnim šumama) gospodari se kroz 414 gospodarskih jedinica. Hrvatske šume d.o.o. imaju 17 podružnica koje su organizirane u 169 šumarija - temeljnih organizacijskih jedinica za gospodarenje i upravljanje šumama.
Šumarski radovi i drvna industrija mogu biti „izvor“ slučajnog unosa i širenja IAS-a na nova područja. Prijevozom i skladištenjem trupaca na mjestima koja su udaljena od mjesta gdje je drvo raslo mogu se prenositi različite vrste koje kontaminiraju drvo, primjerice ličinke kukaca ili odrasli kukci. Mehanizacija koja se koristi u šumama prilikom šumarskih radova, kao i kamioni koji prevoze trupce i drvnu građu mogu također biti vektori prijenosa IAS, ako se strani organizmi ili njihovi dijelovi koji se mogu dalje razmnožavati nađu na njima kao slijepi putnici. Osim toga, u šumarstvu je prisutna i rasadničarska proizvodnja i pomlađivanje šuma sadnicama i sjemenom, tijekom kojeg može doći do unosa stranih vrsta u šumski sustav ako dođe do kontaminacije rasadnog ili sjemenskog materijala. Postojeća zakonska regulativa u šumarstvu i implementacija kroz lokalne rasadnike koje održavaju Hrvatske šume d.o.o. dobro pokriva sprječavanje putova unosa kontaminacijom vezano za sadnice i sjemenje te potiče korištenje sadnog i sjemenskog materijala proizvedenog u sustavu rasadnika koje nadziru Hrvatske šume.
Veća je mogućnost prijenosa IAS-a u transportu trupaca ili izvozu drvne građe te se u tom dijelu primjenom dijela fitosanitarnih mjera sprječava i širenje IAS.
Tablica 5-4 Šumarstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Sudionici
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 2. Međunarodnom i međuresornom suradnjom do 2033. povećana je učinkovitost sprječavanja nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta u Republiku Hrvatsku i širenja putovima unosa vezanim uz transport na području Republike Hrvatske
C2-1
Surađivati s HŠI u razmjeni podataka o IAS-ima te razmotriti uključivanje poglavlja o relevantnim IAS-ima za sektor šumarstva i sektor zaštite prirode u Program izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu
MINGOR (ZZOP, UZP), HŠI, HŠ, VS
I
DP
Definiran protokol razmjene podataka u roku od dvije godine (protokol treba sadržavati minimalno sljedeće elemente: opis tipa podataka koji se razmjenjuju i/ili popis vrsta za koje će se razmijeniti podaci, učestalost/dio godine kada se razmjenjuju podaci, opis kompatibilnosti podataka između različitih izvora (baza)).
Podaci se razmjenjuju jednom godišnje.
Izvješće o zabilježenim/potencijalnim relevantnim IAS-ima u sklopu provedbe Programa izvještajno-prognoznih poslovau šumarstvu.
600.000
C2-2
Kroz mjere zaštite prirode uspostaviti praćenje stanja postojećih populacija relevantnih IAS-a u šumama u državnom vlasništvu
MINGOR (UZP), MP, HŠ
I
DP
100% šumskogospodarskih planova u državnom vlasništvu ima u uvjetima zaštite prirode propisane mjere praćenja stanja populacija relevantnih IAS-a.
Nije primjenjivo
C2-3
Do 2033. uspostaviti program praćenja IAS-a u šumama privatnih šumoposjednika u suradnji s nadležnom službom za privatne šume
MINGOR (UZP), MP
II
DP
Definiran je program praćenja IAS-a u privatnim šumama.
Nije primjenjivo
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja putovima nenamjernog unosa IAS su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na području Republike Hrvatske
C3-1
*
Educirati šumarije i njihove izvođače o potrebi primjene kodeksa dobre prakse za sprječavanje širenja IAS-a strojevima (mehanizacijom) i odlaganjem biljnog otpadnog materijala
UZP, ZZOP, HŠ, VS
II
DP,EU
Izrađen program edukacije s materijalima za sudionike.
Minimalno 2 edukacije/radionice (fizičke i/ili online) godišnje za djelatnike šumarija.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
300.000
C3-2
Poticati Hrvatske šume da u sustav zelene javne nabave radova i usluga kojima se mogu nenamjerno unijeti i proširiti IAS uključe i poznavanje i primjenu kodeksa dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima te kodeksa dobre prakse u trgovini drvnim materijalom
UZP, MP,HŠ, VS
I
DP
Napravljene preporuke za sadržaj zelene javne nabave radova i usluga kojima se mogu nenamjerno unijeti i proširiti IAS, a koji uključuje poznavanje i primjenu kodeksa dobre prakse za IAS-e, u suradnji s Hrvatskim šuma.
Ostvaren pozitivan godišnji trend provedenih zelenih javnih nabava radova i usluga kojima se mogu nenamjerno unijeti i proširiti IAS, a u koje su uključeni kodeksi dobre prakse.
50.000
* - aktivnost je moguće spojiti s aktivnosti u Akcijskom planu za putove unosa IAS-a spontanim širenjem
1.4 TEMA D: Lovstvo
Lovstvo je djelatnost koja obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači. Unos divljači namjernim putem je jasno definiran i više ne predstavlja bitan put unosa IAS-a jer je reguliran kroz Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20) koji definira lovnu divljač odnosno propisuje uvjete ispuštanja divljači u prirodu radi lova. Unatoč tome, tijekom standardnih aktivnosti koje se provode u lovstvu moguće je nenamjerno unošenje i širenje IAS-a. To se prvenstveno odnosi na kontaminaciju hrane. Lovci u sklopu brige za divljač obavljaju prihranu pri čemu se hrana može transportirati na velike udaljenosti. Ako je korištena hrana kontaminirana, IAS-i se mogu proširiti na nova područja. K tome, kod uspostave remiza mogu se koristiti strojevi te se tako može prenijeti dio invazivnih vrsta. Drugi bitni put unosa IAS-a je divljač koja se prevozi za potrebe obnavljanja lovnog fonda pojedinog lovišta. Pri tome može doći do širenja IAS-a kroz kontaminaciju na životinjama i širenja parazita na životinjama, no kontrola ovog mogućeg puta unosa IAS-a je regulirana veterinarskim propisima pa je pretpostavka da se uz primjenu propisa i protokola značajno smanjuje rizik od njihovog unošenja i širenja.
Prema Zakonu o lovstvu (članak 63.) Ministarstvo poljoprivrede ovlašteno je „utvrditi mjere i uvjete za uporabu lovačkog oružja i naboja te uvjete i način lova na invazivnu stranu vrstu“ za koju MINGOR Uprava za zaštitu prirode propiše uklanjanje. (U sklopu Akcijskog plana za putove unosa IAS-a spontanim širenjem je detaljno obrađena tema brzog iskorjenjivanja te zbog toga ona ovdje neće biti detaljnije obrađena.)
U sklopu lovišta organiziraju se remize i hranilišta, a na njima je moguća pojava invazivnih stranih vrsta,prvenstveno biljaka. Prema postojećem sustavu bilježenja podataka vezanog za lovstvo, ne postoji uspostavljeni protok informacija u kojem bi se potencijalno prikupljeni podaci o IAS-u mogli razmjenjivati sa sektorom zaštite prirode. Postojeća web stranica invazivnevrste.hr i mobilna aplikacija “Invazivne vrste“ za dojavu nalaza stranih i invazivnih stranih vrsta, uz prethodno unapređenje funkcionalnosti (npr. dodatak opcije unosa iz kojeg je sektora korisnik), dobro je polazište za uključivanje lovaca u sustav prikupljanja podataka te ju je potrebno promovirati među lovcima.
U uvjetima zaštite prirode koji se propisuju za Programe zaštite divljači i Planove gospodarenja divljači često se definira mjera prema kojoj se pronalazak uginule ili ozlijeđene strogo zaštićene vrste mora prijaviti Zavodu za zaštitu okoliša i prirode te jednom godišnje evidentirati opažanja i nalaze strogo zaštićenih vrsta. Na sličan način MINGOR može uvjetima zaštite prirode propisati primjenu kodeksa dobre prakse i praćenja stanja IAS-a relevantnih za lovstvo.
Tablica 5-5 Lovstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Sudionici
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na područje Republike Hrvatske
D3-1
*
Uključiti lovoovlaštenike u sustav praćenja stanja IAS-a
ZZOP, UZP, HLS, MP
I
DP
50% lovoovlaštenika je informirano putem informativnog letka o web stranici invazivnevrste.hri mobilnoj aplikaciji Invazivne vrste.
Provedena anketa (telefonska i/ili online) o stupnju informiranosti o online platformi za dojavljivanje nalaza o IAS-ima, rezultati analizirani i interpretirani.
Minimalno jedan tematski članak o IAS-ima, web stranici invazivnevrste.hr i mobilnoj aplikaciji Invazivne vrste objavljen u Lovačkom vjesniku i Dobroj kobi svake dvije godine.
50.000
D3-2
Informirati lovoovlaštenike o postojanju kodeksa dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima
ZZOP, UZP, HLS, MP
I
DP
50% lovoovlaštenika je informirano putem informativnog letka o kodeksima dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima.
Provedena anketa (telefonska i/ili online) o stupnju informiranosti o kodeksima dobre prakse, rezultati analizirani i interpretirani.
Objaviti članak u Lovačkom vjesniku i Dobroj kobi o IAS-ima, kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima i o mobilnoj aplikaciji Invazivne vrste jednom u 3 godine.
50.000
D3-3
U lovno-gospodarske osnove kroz mjere zaštite prirode uvesti obvezu provedbe kodeksa dobre prakse sprječavanja nenamjernog unosa IAS-a u lovstvu
UZP, MP
I
DP
Sve LGO sadrže stavku provođenja dobre prakse sprječavanja nenamjernog unosa IAS-a u lovstvu.
Nije primjenjivo
* - aktivnost je moguće spojiti sa aktivnosti u Akcijskom planu za putove unosa IAS-a spontanim širenjem
1.5 TEMA E: Hortikultura i komunalne djelatnosti
Hortikultura predstavlja jedan od najčešćih putova unosa invazivnih biljaka, kada govorimo o namjernom unosu. Rasadnici u pravilu sadrže veliki broj stranih biljaka koje se dalje distribuiraju u slobodnu prodaju. Bilje iz rasadnika nabavljaju i sade građani u privatnim vrtovima, ali i gradske komunalne službe koje uređuju javne gradske površine. Uvoz i trgovina biljkama su u pravilu dobro regulirani propisima, stoga invazivne i potencijalno invazivne biljke ne bi trebale dospijevati u slobodnu prodaju u Republici Hrvatskoj, no to podrazumijeva da su djelatnici u rasadnicima dobro upoznati s postojećim propisima i da ih provode. Ipak, čak i ako se radi o vrstama koje provjereno nisu invazivne, s biljkama (posebno lončanicama) moguće je slučajno prenijeti biljne štetnike i bolesti ili pak sjemenke drugih biljaka pa i životinjske vrste. Fitosanitarni propisi bi trebali osigurati sprječavanje prijenosa bolesti i štetnika pa ove kontrole mogu potencijalno doprinijeti smanjenju slučajnog unosa kroz kontaminaciju biljaka, tla ili posuda.
Osim sadnje biljaka na javnim površinama, komunalne službe su zadužene i za održavanje ovih površina, što se poglavito odnosi na košnju. Na ovaj način sudjeluju u uklanjanju invazivnih vrsta, no njihovi strojevi mogu istovremeno biti vektori prijenosa IAS-a u nova područja (sjemenke, fragmenti biljaka, i sl.). Osim toga, u slučaju neadekvatnog zbrinjavanja biljnog materijala također je moguće uzrokovati daljnje širenje ovih vrsta.
Tablica 5-6 Hortikultura i komunalne djelatnosti
Aktivnosti
Nadležna institucija / Sudionici
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u radu komunalnih službi i službi koje obavljaju poslove hortikultura u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na području Republike Hrvatske
E3-1
*
Informirati upravitelje komunalnih poduzeća o metodama sprječavanja širenja IAS-a transportom te kodeksima dobre prakse (kodeks dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima te kodeks dobre prakse u hortikulturi)
ZZOP, komunalna poduzeća, VS
I
DP,EU
Napraviti priručnik (brošuru) o metodama sprječavanja širenja IAS-a transportom te kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima te kodeksu dobre prakse u hortikulturi za komunalna poduzeća i vrtne centre. (*)
Minimalno dvije objave godišnje na web stranicama ili drugim komunikacijskim kanalima Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o sprječavanju širenja IAS-a transportom i kodeksima dobre prakse.
Distribuirano 1000 primjeraka priručnika komunalnim poduzećima i ostalim subjektima (elektronički i/ili tiskano).
Provedena anketa (telefonska i/ili online) o stupnju informiranosti o kodeksima dobre prakse, rezultati analizirani i interpretirani.
170.000
E3-2
Informirati rasadnike i trgovce materijalima za hortikulturno uređenje (biljka i sjeme) o kodeksu dobre prakse u hortikulturi
ZZOP, UZP, rasadnici, trgovci biljem
I
DP,EU
Minimalno 5 objava godišnje na stranicama Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvojao sprječavanju širenja IAS-a i kodeksu dobre prakse.
Distribuirano 500 primjeraka priručnika tiskanog u sklopu aktivnosti E3-1 rasadnicima i trgovcima materijalom i ostalim subjektima (elektronički i/ili tiskano).
Provedena anketa (telefonska i/ili online) o stupnju informiranosti o kodeksima dobre prakse, rezultati analizirani i interpretirani.
50.000
E3-3
Provesti promotivnu kampanju o kodeksu dobre prakse u hortikulturi koji trebaju primjenjivati građani
UZP, ZZOP, JUŽ, botanički vrtovi
I
DP,EU
Minimalno 1 provedena promotivna medijska kampanja godišnje (web objave, društvene mreže, newsletteri).
360.000
E3-4
Poticati komunalna poduzeća da u sustav zelene javne nabave radova i usluga kojima se mogu nenamjerno unijeti i proširiti IAS uključe poznavanje i primjenu kodeksa dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima te kodeksa dobre prakse u hortikulturi
UZP, VS
I
DP
Napravljene preporuke za komunalna poduzeća za sadržaj zelene javne nabave radova i usluga kojima se mogu nenamjerno unijeti i proširiti IAS, a koji uključuje poznavanje i primjenu kodeksa dobre prakse za IAS-e.
Minimalno 6 objava godišnje na stranicama Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstva gospodarstva i održivog razvojao sprječavanju širenja IAS-a i kodeksima dobre prakse.
Ostvaren pozitivan godišnji trend provedenih zelenih javnih nabava radova i usluga kojima se mogu nenamjerno unijeti i proširiti IAS, a koja provode komunalna poduzeća, u koje su uključeni kodeksi dobre prakse.
50.000
* - aktivnost je moguće spojiti s aktivnosti u Akcijskom planu za putove unosa IAS-a spontanim širenjem
1.6 TEMA F: Promet (cestovni promet, željeznički promet, promet slatkim vodama)
Promet je sektor koji obuhvaća sve oblike transporta ljudi i dobara, te zbog intenziteta (udaljenosti i količine) predstavlja bitan put unošenja i širenja za veliki broj IAS-a. Iz perspektive ovog plana, bitna su dva moguća načina kojima se IAS-i šire. Prvi je širenje samim vozilima koja prenose teret (primarno cestovna vozila i vlakovi). Zbog raznolikosti vrsta i količina robe koja se prevozi, u sektoru prometa mogući su gotovo svi oblici širenja IAS-a kroz skupine putova unosa kontaminacija i slijepi putnik. Drugi način širenja je održavanjem prometnica (primarno cesta i pruga). Prometnice se održavaju košnjom i sječom stabala, a zbog korištenja strojeva u tim aktivnostima, moguće je širenje IAS-a kao slijepog putnika na strojevima i kao kontaminacije stanišnog materijala.
Promet različitim dobrima se u današnje vrijeme sve više odvija poštanskim prometom i kurirskim službama te je tim putem moguć unos velikog broja različitih stranih vrsta, kao kontaminacije biljaka ili životinja, a naročito u obliku sjemena.
Smjernice o e-trgovini Bernske konvencije preporučaju primjenu sljedećih načela:
-podizanje svijesti o svim rizicima biološke invazije povezanim s e-trgovinom među svim relevantnim subjektima i institucijama
-usvojiti i provoditi nacionalno zakonodavstvo koje regulira invazivne strane vrste i učiniti popise reguliranih vrsta lako dostupnim svim subjektima (prodavačima, kupcima, platformama, carinskim organizacijama, agencijama za zaštitu okoliša, itd.).
-surađivati s glavnim platformama i akterima e-trgovine biljkama i životinjama zbog sprječavanja e-trgovine invazivnim stranim vrstama
-osigurati da prodavači i kupci dobivaju ključne informacije i upozorenja o vrstama koje prodaju ili kupuju, uključujući i potencijalnu invazivnost
-pratiti je li se e-trgovinom trguje s invazivnim stranim vrstama (na svim razinama)
Putnici koji koriste različite oblike prometa (cestovni, željeznički, avionski) mogu imati kontaminirane dijelove odjeće ili obuće ili sa sobom nositi neki predmet koji može poslužiti kao vektor za prijenos IAS. Ova tematika je posebno naglašena na mjestima gdje dolaze putnici iz drugih kontinenata. Premda se u nekim zemljama (Australija, Novi Zeland) provode vrlo stroge biosigurnosne kontrole putnika, na području Europe to nije uobičajena praksa. U ovom slučaju je moguća jedino edukacija putnika o tome kako mogu pridonijeti smanjenju rizika širenja IAS-a na odjeći, njihovoj prtljazi ili opremi prilikom putovanja. Prvenstveno je to potrebno u zračnim lukama u kojima dolaze putnici (direktno ili transferom s drugih kontinenata)
Tablica 5-7 Promet (cestovni promet, željeznički promet, promet slatkim vodama)
Aktivnosti
Nadležna institucija / Sudionici
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na područje Republike Hrvatske
F3-1
Educirati širu javnost o sprječavanju nenamjernog unosa i širenja IAS-a i kodeksu dobre prakse u plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima
ZZOP, MMPI, ŠRD, VS
I
Minimalno 6 objava godišnje na stranicama Ministarstva mora prometa i infrastrukture i Ministarstva gospodarstva i održivog razvojao sprječavanju širenja IAS-a i kodeksu dobre prakse.
Postavljeno je 100 informativnih ploča o kodeksu dobre prakse u gradske luke/lučke kapetanije i marine.
Pripremljeno i tiskano 4000 letaka te poslano na adrese agencija koje su povezane s rekreacijskom plovidbom (npr. agencije za najam plovila) s uputama o distribuciji korisnicima plovila.
600.000
F3-2
Postaviti edukativne materijale o kodeksu dobre prakse za sprječavanje širenja IAS-a koje može/bi trebao primijeniti svaki putnik u zračnim lukama
UZP, ZL, CURH, VS
III
U pet zračnih luka trajno je postavljen edukativni materijal (ploča) o biosigurnosnim mjerama koje može primijeniti svaki putnik.
175.000
F3-3
Pratiti i istraživati metode za sprječavanje nenamjernog širenja IAS-a putem transporta u području cestovnog i željezničkog prometa te ugraditi ih u kodekse dobre prakse u prijevozu tereta cestovnim i željezničkim prometom
ZZOP, VS, HC, HAC, HŽ, VS
I
Godišnje izvješće o novim metodama za sprječavanje nenamjernog širenja IAS-a putem transporta u području cestovnog i željezničkog prometa.
Prema potrebi kodeksi dobre prakse su revidirani.
840.000
F3-4
Educirati vlasnike/vozače vozila za prijevoz tereta (npr. kamiona) o dobroj praksi koju je potrebno primijeniti u sprječavanju širenja IAS-a
ZZOP, MMPI, VS
III
Broj edukativnih materijala postavljen na glavnim odmaralištima koje koriste vozači kamiona (cca 50 ploča).
300.000
F3-5
Istražiti moguće putove unosa kroz poštanski promet tj. kupovinom preko interneta
ZZOP, UZP, VS , CURH
II
Izvješće o robi u poštanskom prometu koja može sadržavati IAS.
Definirana kategorizacija pošiljaka koje potencijalno sadrže IAS-e.
Pripremljeni naputci (o postupanju) za carinike i druge službe koje sudjeluju u kontroli ove robe.
500.000
F3-6
U suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvom znanosti i obrazovanja uključiti u sadržaj polaganja ispita za rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i edukaciju o IAS-ima tj. kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima.
MINGOR, MrP, MZO, MMPI, VS
II
Organizirani sastanci sa MrP, MZO i MMPI.
80 % novih rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima prošlo je edukaciju s uključenom temom IAS-a.
Do kraja 2024. godine kurikulum (sadržaj edukacije) za upravljanje samohodnim građevinskim strojevima sadrži edukaciju o IAS-ima tj. kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima.
50.000
F3-7
**
Educirati naručitelje i izvođače radova koji sudjeluju u održavanju cesta i željezničkih pruga o nenamjernom prijenosu IAS-a i primjeni dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima
ZZOP, HC, HAC, HŽ , VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen priručnik o prepoznavanju i kontroli nenamjernog unosa i širenja IAS-a.
Isporučeno 2000 priručnika.
Izrađen plan edukacije i materijali za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Provedeno minimalno pet edukacija za certificiranje izvođača radova godišnje.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
200.000
** - aktivnost je planirana Akcijskim planom o putovima unosa IAS-a spontanim širenjem
1.7 TEMA G: Vodno gospodarstvo
Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama sukladno Zakonu o vodama (NN 66/19, 84/21). Hrvatske vode organizirane su po teritorijalnom i funkcionalnom principu. Ustrojene su u dvije osnovne cjeline: direkcija i vodno gospodarski odjeli (VGO).
Teritorijalno su osnovne jedinice u upravljanju vodama šest vodno gospodarskih odjela (VGO) u čijem sastavu je 33 vodno gospodarskih ispostava (VGI) određenih prema granicama područja malih slivova. Na temelju članka 252. Zakona o vodama, monitoring površinskih, uključujući i priobalnih voda, provode Hrvatske vode. U okviru monitoringa stanja površinskih voda provodi se monitoring bioloških elemenata kakvoće (fitoplanktona, fitobentosa, makrofita, makrozoobentosa i riba) za potrebe ocjene ekološkog stanja površinskih voda, a sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 96/19.). Posebno ciljano praćenje IAS-a nije propisano, već se kroz prikupljanje podataka u okviru monitoringa površinskih voda dobiva velika količina podataka o prisutnosti različitih vrsta, pa tako i invazivnih. Istovremeno, Hrvatske vode provode različite zahvate na vodotocima (kanaliziranje, produbljivanje korita, košnju nasipa, itd.) tijekom kojih se mogu uočiti ili pak slučajno prenijeti invazivne vrste na nova područja.
Drugi bitni dionik u vodnom gospodarstvu je HEP d.d. Kao upravljač akumulacijama za potrebe hidrocentrala ima iskustvo u upravljanju IAS-ima. U slučaju oba ključna dionika, prijenos IAS-a se može odviti na nekoliko načina. Prijenos se može dogoditi putem kontaminacije stanišnog materijala (tlo, vegetacija i sl.) ako se takav materijal nakon obavljenih radova premješta na drugo mjesto. Osim toga, do prijenosa može doći ako pojedini organizmi (ili njihovi dijelovi/razvojni stadiji koji se mogu dalje razmnožiti) zaostanu na strojevima tijekom obavljanja radova, te se strojevima prenesu u drugo područje. Također, u vodnom gospodarstvu koriste se plovila (brodovi i čamci) na kojima mogu završiti razne vodene IAS i tako biti prenesene na veće udaljenosti.
Tablica 5-8 Vodno gospodarstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Sudionici
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 2. Međuresornom suradnjom do 2033. povećana je učinkovitost sprječavanja nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta u Republiku Hrvatsku i širenja nenamjernim putovima unosa vezanim uz transport na području Republike Hrvatske
G2-1
*
Informirati sve upravitelje slivova o postojanju mobilne aplikacije o IAS-u (prilagođene korisnicima slatkovodnih ekosustava)
ZZOP, UVGZM, HV, VS
I
DP
Obavijest o postojanju aplikacije je distribuirana svim vodnogospodarskim ispostavama i odjelima putem e-maila.
Aplikacija je promovirana na barem jednom skupu s temom vodnog gospodarstva.
60.000
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na područje Republike Hrvatske
G3-1
Pratiti i istraživati metode (metodologiju) za sprječavanje nenamjernog širenja IAS-a putem transporta vezane za vodene ekosustave (tj. tijekom građevinskih radova i radova održavanja vodenih ekosustava) te ih uključiti u sustav edukacije planiran Akcijskim planom za putove unosa IAS-a spontanim širenjem (H2-2)
ZZOP, HV, HEP, UZP, VS
I
DP
Napravljen je detaljan kodeks dobre prakse za sprječavanje širenja IAS-a u radu sa strojevima i vozilima na vodi.
Izvješće o učinkovitosti postojećih metoda i pregled novih metoda svake 3 godine.
100.000
G3-2
*
Informirati upravitelje vodno-gospodarskih ispostava/odjela i nadležne osobe za zaštitu okoliša te upravitelje HEP akumulacija o kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima na vodi te kodeksu dobre prakse u plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima
ZZOP, UVGZM, HV, HEP, UZP
I
DP
33 vodnogospodarske ispostave i 6 vodnogospodarskih odjela su informirani o postojanju kodeksa dobre prakse putem emaila i priručnici su poslani poštom.
Relevantni djelatnici HEP-a (upravitelji akumulacija i djelatnici zaduženi za zaštitu okoliša) su informirani o postojanju kodeksa dobre prakse putem e-maila i priručnici su poslani poštom.
Nije primjenjivo
G3-3
**
U suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvom znanosti i obrazovanja uključiti u sadržaj polaganja ispita za rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i edukaciju o IAS-ima tj. kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima.
MINGOR, MrP; MZO, MMPI
II
Organizirani sastanci sa MrP, MZO i MMPI.
80 % novih rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima prošlo je edukaciju s uključenom temom IAS-a.
Nije primjenjivo
G3-4
Poticati javna poduzeća (HV i HEP) da u sustav zelene javne nabave radova i usluga održavanja vodotoka, vodnih i hidroenergetskih građevina uključe poznavanje i primjenu kodeksa dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima te kodeksa dobre prakse u plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima.
UZP, HV, HEP,VS
I
DP
Napravljene preporuke za sadržaj zelene javne nabave radova i usluga održavanja vodotoka, vodnih i hidroenergetskih građevina koji uključuje poznavanje i primjenu kodeksa dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima te kodeksa dobre prakse u plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima , u suradnji sa HV-om i HEP-om.
Ostvaren pozitivan godišnji trend provedenih zelenih javnih nabava radova i usluga održavanja vodotoka, vodnih i hidroenergetskih građevina u koje su uključeni kodeksi dobre prakse
50.000
G3-5
*
Planom upravljanja vodnim područjima planirati edukaciju djelatnika koji provode održavanje vodnih tijela o kontroli IAS-a i o kodeksima dobre prakse
ZZOP, HV
I
DP, EU fondovi
Plan upravljanja vodnim područjem sadrži aktivnosti vezane za edukaciju djelatnika koji provode održavanje vodnih tijela o kontroli IAS-a i o kodeksima dobre prakse.
Nije primjenjivo
* - aktivnost je moguće spojiti sa aktivnosti u Akcijskom planu o putovima unosa IAS-a spontanim širenjem
** - aktivnost istovjetna aktivnosti F3-6
1.8 TEMA H: Ribolov, sportski ribolov i akvakultura
Gospodarski i sportski ribolov te akvakultura u slatkim vodama obuhvaćaju sve ljudske aktivnosti vezane za slatkovodne ribe. Time ova tema obuhvaća najveću grupu dionika koja je aktivno uključena u korištenje, zaštitu i održavanje slatkovodnih ekosustava u Hrvatskoj. Veliki broj IAS-a su riblje vrste, a također, pri samom obavljanju ribolova može doći do širenja brojnih drugih IAS-a (osobito beskralješnjaka, vodozemaca, biljnih vrsta). Dodatno, rijeke su bitni putovi širenja za veliki broj IAS-a, a također brojni IAS-i postižu visoke gustoće populacija u rijekama i ekosustavima povezanim s njima.
Gospodarski ribolov se na slatkim vodama u Republici Hrvatskoj obavlja na rijeci Dunav i na rijeci Savi (nizvodno od Jasenovca). Podaci iz 2011. godine govore o ukupno 39 ovlaštenika povlastica za gospodarski ribolov na slatkim vodama, od čega je njih 23 registrirano za obavljanje gospodarskog ribolova na rijeci Dunav, a 16 ovlaštenika je na rijeci Savi. Ukupan ulov svih ovlaštenika povlastica za gospodarski ribolov na slatkim vodama iste godine iznosio je 51 tonu slatkovodne ribe, od čega je oko 90% ulovljeno u Dunavu, a tek 10% u Savi.
Sportski ribolov na slatkim vodama u 2011. godini obavljalo je oko 38.500 ribiča. Za obavljanje sportskog ribolova na određenom ribolovnom području ili ribolovnoj zoni ribiči kupuju dozvole od ovlaštenika ribolovnog prava koje vrijede na ribolovnom području ili u ribolovnoj zoni za koju je ovlaštenik dobio ribolovno pravo. Ribolovno pravo ima 130 ovlaštenika, a obuhvaća gospodarenje ribljim fondom temeljem gospodarskih osnova i godišnjih planova. Gospodarenje ovim segmentom slatkovodnog ribarstva provodi se kroz oko 450 sportsko-ribolovnih društava. Prema evidenciji iz 2018. godine, u Republici Hrvatskoj je evidentirano 269 sportsko-ribolovnih društava u slatkovodnom ribolovu i 377 morskih ribolovnih društava.
Prijenos IAS-a prilikom ribolova je najčešće slučajan jer se prenose zajedno sa zavičajnim vrstama. Korištenje živih mamaca pri ribolovu je jedan od bitnih putova unosa IAS-a. Kao mamci se najčešće koriste male ribe (tzv. kederi), ponekad rakovi, pijavice, gujavice i dr. vrste beskralješnjaka. Budući da su invazivne vrste često otpornije od zavičajnih na loše uvjete i kvalitetu vode, kao mamac mogu preživjeti nekoliko dana, za razliku od zavičajnih vrsta koje su osjetljive i često brže ugibaju. Zbog toga se invazivne strane vrste ponekad češće koriste kao mamac. Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 63/19) zabranjuje ribolov u ribolovnim vodama uz upotrebu stranih i invazivnih vrsta riba (živih ili mrtvih) kao mamaca te se u tom smislu svaki unos strane vrste ribe kao mamca može okarakterizirati kao namjerni unos. Sve riblje vrste imaju neku vrstu parazita, koji su ponekad IAS-i. Ako su paraziti prisutni na ribama kojima se poribljava neki vodotok, mogu se proširiti na područje gdje prije nisu bili prisutni. Ribolovna oprema (ribolovni pribor, osobna oprema poput čizmi) se često prenosi između raznih vodnih tijela. Prilikom korištenja opreme, IAS-i mogu ostati pričvršćeni u ili na opremi i biti preneseni na novu lokaciju. S obzirom da dio vodenih vrsta ima neke prilagodbe na isušivanje, u povoljnim uvjetima moguće je preživljavanje od nekoliko dana. Pri tome su invazivne vrste otpornije od zavičajnih te je i vjerojatnost njihova prenošenja veća. Ovim putovima se šire invazivni strani vodeni kukci, rakovi, školjkaši, ali ponekad i ribe. Pri ribolovu se koriste plovila (brodovi i čamci) na kojima mogu završiti razni IAS-i i biti prenesene na velike udaljenosti kao slijepi putnici u plovilu ili kao obraštaj na vanjskoj strani trupa. Zbog prisutnosti na terenu ribiči mogu doprinijeti praćenju pojave IAS-a, a često i samoinicijativno sudjeluju u mjerama kontrole brojnosti invazivnih vrsta (selektivni ribolov invazivnih stranih vrsta riba, u skladu s gospodarskim osnovama).
U sektoru akvakulture IAS-i su prepoznati kao štetni, primarno za sami proces uzgoja ciljanih, zavičajnih vrsta. Unatoč tome javljaju se u proizvodnom procesu, ali postoji usmjereni napor da se njihovo širenje smanji. Sukladno Zakonu o akvakulturi (NN130/17, 111/18, 144/20) i Pravilniku o stručnom osposobljavanju za obavljanje djelatnosti akvakulture (NN 56/18) fizička ili pravna osoba kojoj je izdana dozvola za akvakulturu smije započeti i obavljati djelatnost akvakulture ako je za to stručno osposobljena, odnosno ima zaposlenu osobu stručno osposobljenu za obavljanje djelatnosti akvakulture u punom radnom vremenu. U sprječavanju širenja IAS-a nenamjernim putovima unosa (transportom) bitno je da su osobe uključene u obavljanje djelatnosti akvakulture educirane o IAS-u i sprječavanju njihova unosa i širenja. K tome, mogu biti i dio mreže za praćenje stanja IAS-a.
Tablica 5-9 Ribolov, sportski ribolov i akvakultura
Aktivnosti
Nadležna institucija / Sudionici
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 2. Međunarodnom i međuresornom suradnjom do 2033. povećana je učinkovitost sprječavanja nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta u Republiku Hrvatsku i širenja nenamjernim putovima unosa vezanim uz transport na području Republike Hrvatske
H2-1
Provoditi edukaciju u sklopu stručnog osposobljavanja za obavljanje djelatnosti akvakulture vezano uz IAS-e te kodekse dobre prakse u ribolovu na slatkim vodama i plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima.
ZZOP, UZP, UR, VS
I
DP
U programu Pravilnika o stručnom osposobljavanju za obavljanje djelatnosti akvakulture (56/18) uključiti i predavanja i/ili radionice s temom IAS-a i kodeksa dobre prakse (kroz teme Zaštite prirode i okoliša za određenu uzgojnu tehnologiju).
50.000
H2-2
U Program za polaganje ribičkog ispita uključiti temu IAS životinja (riba i drugih organizama) i biljaka te kodeks dobre prakse u ribolovu na slatkim vodama
UR, ŠRD,UZP, VS
I
DP
Sadržaj Priručnika za športski ribolov dopunjen temama IAS-a i kodeksa dobre prakse u ribolovu na slatkim vodama.
Tisak oko 10.000 materijala za edukaciju.
150.000
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na područje Republike Hrvatske
H3-1
Promovirati kodeks dobre prakse u sportskom ribolovu te plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima i IAS-ima među športskim ribolovcima na slatkim vodama kroz edukaciju o IAS-ima
UZP, UR, ŠRD, JUŽ, JUPP, VS
I
EU, DP
Izrađena brošura o utjecaju IAS-a u slatkovodnim ekosustavima, čestim IAS-ima koje se unose i šire putem ribolovne opreme i malih plovila te kodeksima dobre prakse (elektronički i/ili tiskano) za športsko-ribolovna društva.
Distribuirano 2000 primjeraka brošura (elektronički i/ili tiskano) športsko-ribolovnim društvima.
Izrađeno i postavljeno minimalno 100 informativnih ploča o utjecaju IAS-a na slatkovodne ekosustave i kodeksima dobre prakse u ribolovu na slatkim vodama u 100 ribolovnih područja u RH.
Provedena anketa (telefonska i/ili online) o stupnju informiranosti o kodeksima dobre prakse, rezultati analizirani i interpretirani.
600.000
H3-2
Informirati športsko-ribolovna društva o bazi podataka IAS-a, načinu korištenja, sustavu dojave putem obrasca za dojavu opažanja te korištenju mobilne aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj
UZP, URŠRD, JUŽ, JUPP, VS
I
DP
Izraditi i redovno distribuirati športskim ribolovcima letak s informacijama o bazi podataka IAS-a, sustavu dojave i korištenju mobilne aplikacije, kao prilog uz kupljenu godišnju ribolovnu dozvolu.
Objaviti jedan članak godišnje o IAS-ima u popularnim časopisima za rekreativne ribolovce (*).
150.000
H3-3
*
Podržati akcije selektivnog izlova IAS riba
ŠRD, UZP, URVS
II
DP
Organizirana minimalno 2 natjecateljska događaja godišnje na ribolovnim vodama u RH s ciljem selektivnog izlova IAS riba tj. natjecanje s ciljem čim većeg broja izlovljenih jedinki IAS-a (kriterij ne smije biti veličina ulovljenih jedinki).
240.000
H3-4
*
Informirati upravitelje ribnjaka o kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima, u ribolovu na slatkim vodama i pri plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima
ZZOP, UZP, UR, VS
I
DP
Minimalno 2 edukacijske aktivnosti (radionica).
50.000
* - aktivnost je moguće spojiti s aktivnosti u Akcijskom planu za putove unosa IAS-a spontanim širenjem
2.1 Kodeks dobre prakse u sportskom ribolovu i plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima
U okviru Bernske konvencije razvijen je niz kodeksa dobre prakse kojima se predlažu mjere čijom primjenom se žele spriječiti unošenje i širenje invazivnih vrsta provedbom redovnih aktivnosti u okviru djelovanja različitih sektora i djelatnosti poput slatkovodnog ribarstva, hortikulture, lovstva, šumarstva, trgovine kućnim ljubimcima i slično.
Sportski ribolov je vrlo stara djelatnost prisutna u cijeloj Europi i svijetu koji se tijekom vremena razvio u važnu djelatnost s gospodarskim i rekreacijskim aspektima. Prema procjeni Europskog ribolovnog saveza (European Anglers Alliance, EAA), krovne organizacije europskih ribolovaca, 2003. godine je u ribolovu na slatkim vodama i na moru sudjelovalo barem 25 milijuna sportskih ribolovaca.
Europski kodeks ponašanja o sportskom ribolovu i invazivnim stranim vrstama i rekreacijsko plovidbi i invazivnim stranim vrstama sadrže sljedeće mjere i protokole, kojima sportski ribolovci, a gdje primjenjivo i drugi korisnici slatkovodnih ekosustava (akvakultura, vodno gospodarstvo) mogu doprinositi sprječavanju nenamjernog unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta. Europski kodeks ponašanja o sportskom ribolovu i IAS-u je preveden i dostupan putem internetske stranice Invazivne vrste u Hrvatskoj.
U pogledu invazivnih stranih vrsta, na nacionalnoj razini Zakonom o slatkovodnom ribarstvu (NN 63/19) se izričito zabranjuje ribolov u ribolovnim vodama uz upotrebu stranih i invazivnih stranih vrsta riba kao (živih ili mrtvih) mamaca.
Načela (kodeks) dobre prakse za sportske ribolovce u osnovi sadrži sljedeće mjere i protokole:
Dezinfekcijski postupci „provjeri, očisti, osuši“ u korištenju pribora, alata i osobne opreme za aktivnosti na slatkim vodama
Jedan od osnovnih principa u razvijanju kodeksa dobre prakse je ravnoteža između učinkovitosti pojedinih metoda i zahtjevnosti njihovog provođenja. Stoga relativno jednostavni protokoli, koje će ljudi moći provoditi u sklopu redovnih aktivnosti imaju prednost nad kompliciranijim i zahtjevnijim procedurama. Na osnovu ovoga, razvijen je protokol “provjeri, očisti, osuši“. Ova se praksa oslanja na sudjelovanje javnosti, obrazovanje, osvještavanje i osposobljavanje kako bi se osiguralo da se slijede ovi postupci:
I.Provjeri!
Svu odjeću i opremu treba temeljito pregledati i sve vidljive ostatke tvari (blato, biljnu ili životinjsku tvar) treba ukloniti i ostaviti na vodnom tijelu gdje su nađeni. Posebna se pozornost mora posvetiti spojevima na ribičkim čizmama. Sve džepove nakupljene vode treba isprazniti.
II.Očisti!
Opremu treba oprati vodom iz crijeva ili visokotlačnim peračem na licu mjesta. Ako za to nisu prikladnih uvjeta, opremu treba pažljivo spremiti npr. u plastične vreće, dok uvjeti ne budu prikladni. Otpadnu vodu od pranja treba izliti uz vodno tijelo na kojem je oprema korištena ili je treba spremiti i onemogućiti njezino dospijevanje u neki drugi vodeni tok ili sustav odvodnje (tj. nemojte je ispuštati u odvod ili sudoper). Gdje je moguće, čistu opremu treba umočiti u otopinu za dezinfekciju da bi se ubili patogeni, ali nije vjerojatno da će time biti ubijene strane vrste.
III.Osuši!
Temeljito sušenje najbolja je metoda dezinfekcije odjeće i opreme. Čizme i mreže treba objesiti da se osuše. Oprema treba biti potpuno suha najmanje 48 sati prije nego što se koristi na nekom drugom mjestu. Neke strane vrste mogu preživjeti do 15 dana u vlažnim uvjetima i do 2 dana u suhim uvjetima, tako da postupak sušenja mora biti temeljit.
Korištenje plovila na slatkim vodama
U slučaju da sportski ribolovci, ali i drugi korisnici slatkovodnih ekosustava za ribolov koriste plovila, treba poduzeti sljedeće mjere:
1.Potrebno je temeljito ukloniti obraštaj s trupa čamca i drugih uronjenih površina prije prijenosa na drugu lokaciju.
2.Treba se pobrinuti za prikolice u čijim se šupljinama može zadržavati voda i teško ih je pregledati. Po mogućnosti treba osigurati da prikolice i kolica za prijevoz plovila budu na raspolaganju na mjestu ribolova i njihovo korištenje treba imati prednost nad korištenjem vlastite opreme.
3.Voda koja se skuplja u kaljužama čamaca ili unutar čamaca i čamaca na napuhavanje (i slične opreme koja se koristi za plovidbu) mora se u potpunosti isprazniti prije napuštanja mjesta ribolova.
4.Motori koji se hlade vodom moraju se oprati vodom iz vodovoda kako bi se osiguralo da se u sustavu ne nalaze invazivne strane vrste.
Na vodi:
izbjegavajte plovidbu kroz vodene biljke ako je moguće jer se time mogu otkinuti dijelovi biljaka, a ako se uhvate za trup ili propeler mogu se prenijeti na drugo područje
ako je čamac na vodi, ali se neko vrijeme ne koristi, podignite propelere izvan vode kako bi se smanjio rizik od ulaska invazivnih stranih vrsta u motor
u slučaju korištenja sidra, prije spremanja isperite uže, lanac i sidro
bilo koja oprema uronjena u vodu neko vrijeme (poput plutača) također predstavljaju rizik od širenja invazivnih stranih vrsta pa treba biti posebno oprezan prilikom kretanja ili rada s njom.
Nakon korištenja:
kad se plovilo nalazi izvan vode, uklonite sav vidljivi biljni i životinjski materijal i odložite u kantu za smeće
slatkom vodom operite sve dijelove plovila koji su bili u kontaktu s vodom (uključujući prikolicu) i obratite pažnju na sve pukotine
ispustite svu vodu s broda, uključujući kaljuže; ostavite da se voda potpuno isprazni iz motora postavljanjem u okomiti položaj prema dolje
ako na lokaciji nisu dostupni uređaji za pranje slatkom vodom, osigurajte da je čamac opran, ispražnjen i osušen prije korištenja u drugom vodnom tijelu
ne izlijevajte otpadnu vodu ili vodu iz plovila u druga vodna tijela.
U spremištu za brod na kopnu:
plovila i motore čuvajte na mjestu gdje nije moguće otjecanje u vodna tijela (kroz odvode, kanalice i sl.)
vratite motore u okomiti donji položaj da se isprazne.
Osim gore navedenih mjera, osobito sportski ribolovci u okviru svojeg djelovanja potiču se na aktivno sudjelovanje u kontroli unošenja i širenja IAS-a kroz:
1.Individualnu edukaciju i djelovanje vezano uz sprječavanje unošenja i širenja IAS-a, koje se temelji na načelima:
a.Dobro upoznaj invazivne strane vrste prisutne u slatkim vodama Republike Hrvatske!
b.Ulovljene jedinke invazivnih stranih vrsta riba ne vraćaj u vodu!
2.Organizirane akcije selektivnog ribolova ribolovnih društava sa svrhom smanjenja populacija invazivnih stranih vrsta riba, a u suradnji s nadležnim tijelima za zaštitu prirode na državnoj (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja: Uprava za zaštitu prirode, Zavod za zaštitu okoliša i prirode) ili regionalnoj razini (javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže).
3.Sudjelovanje u praćenju pojave i širenja invazivnih stranih vrsta – dojava opažanja putem obrasca za prijavu opažanja (dostupnog na internetskoj stranici Invazivne vrste u Hrvatskoj (https://invazivnevrste.hr) ili putem mobilne aplikacije Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja „Invazivne vrste u Hrvatskoj“).
Relevantne publikacije i internetski izvori podataka:
Publikacija: Strane vrste slatkovodnih riba u Hrvatskoj (izdavač: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Udruga Hyla) (dostupno putem poveznice: http://www.invazivnevrste.hr/wp-content/uploads/2020/01/Strane-vrste-slatkovodnih-riba-u-RH_2019-1.pdf)
Europski kodeks ponašanja o sportskom ribolovu i IAS-u (dostupno putem poveznice: https://invazivnevrste.haop.hr/edukacija#europski-kodeks #)
Popis vrsta s Unijina popisa na koje treba obratiti pažnju u sprječavanju širenja sportskim ribolovom i plovidbom malim brodicama slatkovodnim ekosustavima:
1.Vrste s Unijinog popisa:
Biljne vrste
Rastu potpuno u vodi
Rastu u vodi i po rubovima
Cabomba caroliniana (kabomba)
Alternathera philoxeroides
(aligatorski korov)
Eichornia crassipes (vodeni zumbul)
Gymnocoronis spilanthoides (vodena kugla)
Elodea nuttallii
(Nuttallieva vodenkuga,Nuttalliieva vodena kuga)
Hydrocotyle ranunculoides
(žabnjački ljepušak)
Lagarosiphon major (veliki lagarosifon, afrička vodena kuga)
Impatiens glandulifera(žljezdasti nedirak)
Myriophyllum aquaticum (vodeni krocanj)
Ludwigia grandiflora
(velecvjetna močvarna mekčina)
Myriophyllum heterophyllum(raznolistni krocanj)
Ludwigia peploides (plutajuća močvarna mekčina)
Salvinia molesta
(divovska salvinija)
Lysichiton americanus (američki lisihiton)
Životinjske vrste
Eriocheir sinensis
(kineska slatkovodna rakovica)
Pacifastacus leniusculus
(signalni rak)
Faxonius limosus
(bodljobradi rak)
Procambarus clarkii
(crveni močvarni rak)
Faxonius virilis (virilni rak)
Pseudorasbora parva
(bezribica)
Lepomis gibbosus
(sunčanica)
Trachemys scripta
(crvenouha/žutouha kornjača)
Lithobates (Rana) catesbeianus
(sjevernoamerička žaba bukača)
2.Vrste koje nisu na Unijinom popisu, ali su prisutne u Hrvatskoj i izazivaju zabrinutost
Biljne vrste (rastu potpuno u vodi)
Životinjske vrste
Egeria densa
(vodena kuga)
Ameiurus melas
(crni somić)
Elodea canadensis
(kanadska vodena kuga)
Ameiurus nebulosus
(smeđi somić, patuljasti somić)
Lemna minuta
Gambusia holbrooki
(gambuzija)
Pistia stratiotes
(vodena salata)
2.2 Kodeks dobre prakse u lovstvu vezan za sprječavanje unosa IAS-a transportom
Kodeks dobre prakse ima za cilj pružiti lovcima i ovlaštenicima prava na lov niz dobrovoljnih načela čijim bi se usvajanjem unaprijedila održivost lovstva, ali i ojačao bi se doprinos lovaca u upravljanju i očuvanju biološke raznolikosti.
Premda se lov se općenito smatra jednim od najčešćih razloga za unošenje stranih vrsta sisavaca i ptica, ovi kodeksi dobre prakse su vezani za one aktivnosti kojima je moguć nenamjeran unos invazivnih vrsta, a što se prvenstveno odnosi na aktivnosti vezane za hranjenje i održavanje lovišta.
1.Izbjegavati namjerno i nenamjerno unošenje i širenje invazivnih stranih biljaka radi prehrane i zaklona divljači
Unošenje nezavičajnih vrsta divljači također može imati ozbiljan gospodarski utjecaj na poljoprivredu i šumarstvo (Gebhart, 1996.). Nadalje, lovstvo je prepoznato kao posredni put unošenja stranih biljaka (Hulme i sur., 2008.) koje lovci koriste za obnovu staništa (npr. zakloni, živice, male močvare i šume) ili opskrbu divljači hranom (žitarice za divljač, umjetno hranjenje; npr. čičoka (Helianthus tuberosus) u Poljskoj (Bzdęga i sur., 2009.)).
U sklopu dobre prakse u lovstvu potrebno je primjenjivati načela propisana za područje hortikulture i vezano za rad sa strojevima i opremom.
2.Smatrati iskorjenjivanje i kontrolu nužnim alatima upravljanja radi suzbijanja invazivnih stranih vrsta te podupirati njihovo provođenje i kad su usmjereni na vrste divljači
Obnavljanje fonda divljači se treba obavljati strogo slijedeći Smjernice IUCN-a za reintrodukcije i druge translokacije u svrhu očuvanja kako ne bi došlo do kontaminacija ili parazita na životinjama. Jedna od navedenih smjernica je uvođenje karantene kako bi došlo do otkrića i prevencije bolesti i parazita na divljači. Obnovu staništa kao i opskrbu divljači hranom treba obavljati isključivo koristeći zavičajne biljke kako ne bi došlo do kontaminacije hranom, kontaminacije na biljkama i parazita na biljkama.
Prevencijom se mogu smanjiti nova unošenja, ali kada je invazivna strana vrsta uspostavila populaciju možda će biti potrebno pribjegnuti iskorjenjivanju i/ili mjerama kontrole. Iskorjenjivanje često postaje nemoguće ili vrlo skupo kada invazivne vrste uspostave populaciju na širokom području. Kada se smatra da je iskorjenjivanje nepraktično, tada bi kontrola mogla postati neophodna – s ciljem smanjenja širenja, brojnosti i gustoće invazivnih stranih vrsta na dugoročno prihvatljivu razinu.
3.Surađivati u programima praćenja i nadzora invazivnih stranih vrsta
Tradicionalna znanja o vrstama i prirodnom okolišu kojima lovci raspolažu doista predstavljaju vrijedan doprinos praćenju i proučavanju divljih vrsta i biološke raznolikosti, pa je važno poboljšati suradnju s upravljačima i stručnjacima za divlje vrste. Lovci su vrlo dobar primjer pojma „građanske znanosti“ ili „građanina kao senzora“, termina koji se koriste za programe temeljene na sudjelovanju dobrovoljaca u djelatnosti praćenja prirodnih resursa radi poboljšanja upravljanja i/ili istraživanja.
Potrebno je informirati lovce o nenamjernim putevima unosa invazivnih stranih vrsta kako bi se smanjila mogućnost kontaminacije i slijepih putnika. Ako su odgovarajuće informirani i obučeni, lovci bi mogli biti učinkovito uključeni u programe praćenja i prikupljanje podataka o rasprostranjenosti i brojnosti invazivnih stranih vrsta. Osim toga, mogli bi igrati ključnu ulogu u nadzoru pojave ili unošenja novih invazivnih stranih vrsta, što je presudno za uspostavljanje sustava ranog upozoravanja i brzog djelovanja. Ključan korak u poticanju točnog izvještavanja i prikupljanje sažetih i točnih informacija je oblikovanje sažetih i točnih informativnih i obrazovnih materijala. Dojava opažanja invazivne strane vrste moguća je putem obrasca za prijavu opažanja (dostupno putem internetske stranice Invazivne vrste u Hrvatsko ili putem mobilne aplikacije Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja „Invazivne vrste u Hrvatskoj“).
2.3 Kodeks dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima
U području gradnje i održavanja prometnica (ceste i željezničke pruge), vodnom gospodarstvu, poljoprivredi i šumarstvu glavni su putovi nenamjernog unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (IAS), kojima se najčešće unose i šire IAS-i:
1.unos i širenje IAS-a putem kontaminacije materijala za rasadnike, kontaminacije sjemena, kontaminacije stanišnog materijala u svrhu obnove i/ili održavanja vegetacije uz ili na samim građevinama (gradnja i održavanje prometnica, vodno gospodarstvo);
2.unos i širenje IAS-a kao „slijepog putnika“ na strojevima/opremi i vozilima kao vektorima (gradnja i održavanje prometnica, vodno gospodarstvo, poljoprivreda, šumarstvo)
Načela dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima primjenjuju se na: (1) planiranje radova, (2) izvođenje radova, (3) nadzor (provjeru).
(1) PLANIRANJE RADOVA
1.Identificirajte IAS-e i u skladu s time planirajte aktivnosti (radove).
Uključite sagledavanje IAS-a prilikom planiranja izvođenja radova. Informirajte se kod stručnih institucija nadležnih za upravljanje invazivnim vrstama o tome koji IAS-i su zabilježeni u području izvođenja radova i koje specifične mjere (ovisno o vrsti) se mogu primijeniti da se smanji njihovo širenje strojevima i opremom.
Zabilježite i prijavite IAS-e. Vrste koje nađete u području izvođenja radova prijavite putem mobilne aplikacije Invazivne strane vrste u Hrvatskoj ili putem obrasca za dojavu opažanja.
Kod izvođenja radova gdje se mehanizacija koristi samo u kopnenom okolišu treba obratiti pozornost na: biljne IAS-e i njihove dijelove(biljni ostaci, čitave biljke, sjeme i plodovi).
Kod izvođenja radova gdje se mehanizacija koristi samo u vodenom okolišu treba obratiti pozornost na: biljne IAS-e i njihove dijelove(biljni ostaci, čitave biljke, sjeme i plodovi), beskralješnjake (svi razvojni stadiji), vodozemce (jajašca) i ribe (jajašca).
2.Planirajte dinamiku izvođenja radova tako da radovi započnu na lokacijama s najmanjom prisutnošću IAS-ima, a završe na lokacijama s najviše prisutnih IAS-a.
3.Za ozelenjivanje u području izvođenja radova koristiti zavičajne vrste lokalno ili regionalno prisutne u biljnim zajednicama, odnosno prirodnoj vegetaciji.
Prilikom nabave sjemenskog, stanišnog i rasadnog materijala voditi računa o porijeklu i čistoći materijala.
4.Nakon odabira izvođača radova, informirati ih o potrebnim mjerama vezanim uz izvođenje radova koje treba poduzeti prije početka i nakon izvođenja radova u vašem području.
Mjere čišćenja opreme i mehanizacije, upravljanja otpadnim materijalom, porijeklo sjemenskog, rasadnog i stanišnog materijala – v. dolje načela tijekom izvođenja radova.
(2) IZVOĐENJE RADOVA
1.Držite opremu, vozila i mehanizaciju čistom.
Izbjegavajte parkiranje, okretanje ili skladištenje opreme, vozila, mehanizacije, te odlaganje građevnog i zemljanog materijala na područjima s velikim brojem IAS-a; ili za pojedine invazivne strane biljne vrste pokosite područje i uklonite pokošeni biljni materijal prije izvođenja radova (dolaska mehanizacije i vozila na lokaciju; prije odlaganja zemljanog i građevinskog materijala).
Provjerite i očistite opremu, vozila i mehanizaciju prije ulaska na područje bez IAS-a (i korovnih vrsta).
Prije povratka obavezno očistite opremu, vozila i mehanizaciju na području izvođenja radova ako su prisutne IAS.
Očistite opremu, vozila i mehanizaciju nakon vraćanja u skladišni prostor i prije skladištenja.
Čišćenje je potrebno obavljati po mogućnosti minimalno 30 m dalje od vodenih tokova, na tvrdoj ili šljunčanoj površini bez blata.
Čišćenje vozila iznutra:
-očistiti unutrašnjost vozila brišući, usisavajući ili koristeći uređaj s komprimiranim zrakom. Posebno obratiti pozornost na podove, podloške (gumene i tekstilne), sjedala i ispod sjedala.
Čišćenje vozila izvana:
-ukloniti sve veće nakupine zemlje. Ako je potrebno koristiti željeznu polugu.
-utvrditi površine na kojima je bolje primijeniti stlačeni zrak kao što su radijatori i rešetke. Prvo očistite ovakve površine (prije korištenja vode)
-očistiti vozilo s visokotlačnim crijevom (minimalni tlak vode 16 kg/cm2) u kombinaciji sa čvrstom četkom i/ili željeznom polugom da bi učinkovitije uklonili nakupine blata
-započeti sa čišćenjem gornjeg dijela vozila spuštajući se prema donjem dijelu
-naglasak čišćenja treba biti na donjim dijelovima – gume, lukovi kotača, šasija, blatobrani, branici, utori za motor, radijatori, rešetke, stabilizatori, gusjenica, hidraulične naprave i oruđa
-kada je čišćenje dovršeno, izbjegavati voziti kroz otpadnu vodu kad se vozilo pomiče od mjesta čišćenja
-za vozila koja prolaze kroz vodu i koja mogu biti izložena vodenim invazivnim vrstama, vozila se trebaju dezinficirati ili potpuno osušiti prije nego se započne rad na drugoj vodenoj površini
2.Ograničite radove uz rubove prometnica kako bi se sačuvala autohtona vegetacija.
Smanjite na najmanju moguću mjeru pomicanje tla te zadržite prirodnu autohtonu vegetaciju gdje je moguće.
Prilikom košnje uz rub ceste, nemojte kositi IAS-e nakon što je obavljeno sijanje prirodne vegetacije.
Dodani zemljani materijal treba jednako rasporediti u tankom sloju i ozeleniti kako bi se spriječilo naseljavanje IAS-a.
Ozeleniti izloženo tlo, kako bi se spriječilo širenje IAS-a te ispiranje zemljanog materijala u vodotoke.
Sijanje provesti u rano proljeće ili kasnu jesen.
3.Prakticirajte učinkovitu košnju i sakupljanje (otkosa)
Po mogućnosti, započnite košnju ili sakupljanje otkosa na području bez IAS-a i završite u kontaminiranom području (području s IAS-om).
Na područjima bez IAS-a izbjegavajte košnju trave i ostale autohtone vegetacije niže od 15 cm iznad razine tla.
Pokosite ili pograbljajte IAS-e prije sijanja prirodne vegetacije.
Razmotrite primjenu selektivne košnje na pojedinim dijelovima.
4.Iskapanje
Kod iskapanja izbjegavajte odlaganje viška iskopa iznad ili ispod usjeka prometnice, na mjesta gdje već postoji prirodna vegetacija. Odložite materijal iz iskopa koji sadrži ostatke IAS-a na predviđeno ograđeno mjesto.
Smanjite na najmanju moguću mjeru izloženost tla i uklanjanje vegetacije prilikom održavanja usjeka, vodotoka i drenažnih građevina.
Gdje je potrebno nasipavati materijal, treba osigurati da se sav materijal odložen na vegetaciju jednako rasporedi. Ozeleniti nasuti materijal i određena područja s izloženim tlom koja prelaze 1 m iznad ramena kod iskopa, isto kao i nasip prilikom održavanja usjeka prometnice.
5.Učinkovito upravljajte unesenim i otpadnim materijalom
Kameni agregat i drugi materijal koji sadrži ostatke IAS-a koristite samo ako je proveden proces čišćenja, ili su primijenjene odgovarajuće mjere na lokacijama pozajmišta prilikom iskopa i utovara.
Odložite zemljani materijal koji sadrži ostatke IAS-a na mjesto koje definirate za tu namjenu.
Ispitajte sva mjesta za iskop kamenog agregata i porijeklo materijala na godišnjoj razini kako bi se provjerilo da nemaju IAS-e. Zabilježite i prijavite mjesta za iskop kamenog agregata i jalovine koja sadrži ostatke IAS-a. Osim toga, budite na oprezu prilikom utovara i transporta iskopanog materijala/kamenog agregata ili jalovine koji sadrži IAS-a kako bi se smanjio gubitak materijala i (npr. pokrijte materijal prilikom transporta) kako bi se smanjio gubitak kontaminiranog materijala prilikom transporta.
6.Uklonite IAS-e na području izgradnje prije ozelenjivanja.
7.Obnovite lokacije narušene IAS-om
Zbrinite neželjeni otpadni materijal koji sadrži ostatke IAS-a.
Sva mjesta na kojima je narušena postojeća vegetacija tijekom izvođenja radova potrebno je ozeleniti kako bi se spriječilo širenje IAS-a.
8.Ozelenite
Ponovno posijte travnu smjesu autohtonih vrsta, bez korova, prilagođenu lokalnim uvjetima, neinvazivnu te koja se brzo ukorjenjuje kako bi se smanjio rizik od širenja IAS-a.
Sijanje u rano proljeće ili kasnu jesen će pomoći uspješnijem ukorjenjivanju.
(3) PROVJERA
Provjeru opreme, vozila i mehanizacije treba obavljati PRIJE:
-premještanja iz područja izvođenja radova
-premještanja s jedne lokacije (gdje nema IAS-a) na drugi gdje su prisutni IAS-i
-korištenja duž prometnica, kanala i vodotoka
-prijevoza duž zemljanih i makadamskih putova
-korištenja mehanizacije za prijevoz zemljanog i kamenog materijala
-dolaska na lokacije gdje je ograničen pristup vozilima
Provjeru opreme, vozila i mehanizacije treba obavljati NAKON:
-izvođenja radova u području gdje su prisutni IAS-i
-prijevoza materijala (npr. tla) za koji je sigurno da sadrži ostatke IAS-a
Izvori podataka – preporučene publikacije:
Best Practices for Managing Invasive Plants On Roadsides. A Pocket Guide For British Columbia’s Maintenance Contractors, 2019.
Environmental best practices for highway maintenance activities, 2018.
Clean Equipment Protocol for Industry, 2016.
Primjeri korištenih vozila, strojeva i opreme, poredanih prema razini rizika od širenja IAS-a, zajedno s primjerima mogućih mjera i postupaka čišćenja
Kategorija
Postupci čišćenja
Mogući postupci provjere
Poljoprivredna, šumarska i hortikulturna vozila, strojevi i oprema, kao što su:
-kombajn
-strojevi u pilanama
-kamioni za drva
-vozila za transport životinja
-prikolice za kompost i gnojivo
-traktori
-alati
Uključena su popravljena ili na terenu testirana rabljena vozila, strojevi i oprema.
Ova kategorija se inače smatra velikim rizikom za širenje IAS-a.
Abrazivno pjeskarenje
Pražnjenje otvorenih spremnika za vodu, uklanjanje ostataka
Pranje pod pritiskom
Čišćenje parom
Metenje i usisavanje
Čišćenje komprimiranim zrakom
Kemijski postupak (npr. dezinsekcija, dezinfekcija)
Tretiranje temperaturom
Deklaracija o čišćenju
Certifikat/protokol o poštivanju protokola u čišćenju i manipulaciji kontaminiranog materijala
Inspekcija (može uključivati rastavljanje i testiranje)
Fitosanitarni certifikat
Autorizacija i revizija
Vozila, strojevi i oprema za zemljane radove:
-buldožeri
-grejderi
-oprema za površinski iskop
Uključena su popravljena ili na terenu testirana rabljena vozila, strojevi i oprema.
Rizik od širenja IAS-a varira, ali u ovoj kategoriji može se pojaviti visoka razina onečišćenja.
Abrazivno pjeskarenje
Pražnjenje otvorenih spremnika za vodu, uklanjanje ostataka
Pranje pod pritiskom
Čišćenje parom
Metenje i usisavanje
Čišćenje komprimiranim zrakom
Kemijski postupak (npr. dezinsekcija, dezinfekcija)
Deklaracija o čišćenju
Certifikat o poštivanju protokola u čišćenju i manipulaciji kontaminiranog materijala
Inspekcija (može uključivati rastavljanje i testiranje)
Fitosanitarni certifikat
Autorizacija i revizija
Rabljena vojna vozila, strojevi i oprema, kao što su:
-kamioni
-tenkovi
-transporteri
-željeznička vozila.
Rizik od širenja IAS-a varira, ali korištena vojna vozila, strojevi i oprema često su korišteni izvan ceste i skladišteni vani, što povećava rizik.
Pražnjenje otvorenih spremnika za vodu, uklanjanje ostataka
Pranje pod pritiskom
Čišćenje parom
Čišćenje komprimiranim zrakom
Kemijski postupak (npr. dezinsekcija, dezinfekcija)
(Vidi Prilog 1 za ovaj standard)
Vozila, strojevi i oprema korištena za gospodarenje otpadom, kao što su:
-kamioni za smeće/otpad
-oprema za sortiranje otpada.
Uključena su popravljena rabljena vozila, strojeva i opreme.
Buldožeri korišteni na odlagalištima otpada se podrazumijevaju pod vozila, strojeve i opremu za zemljane radove.
Abrazivno pjeskarenje
Pražnjenje otvorenih spremnika za vodu, uklanjanje ostataka
Pranje pod pritiskom
Čišćenje parom
Metenje i usisavanje
Kemijski postupak (npr. dezinsekcija, dezinfekcija)
Deklaracija o čišćenju
Inspekcija (može uključivati rastavljanje i testiranje)
Fitosanitarni certifikat
Autorizacija i revizija
Vozila, strojevi i oprema korišteni za duboki iskop.
Rizik od širenja IAS-a je općenito mali, osim ako su korištena vozila, strojevi i oprema onečišćeni s površinskim tlom.
Ponekad je teško odrediti prethodnu upotrebu rabljenih vozila, strojeva i opreme i jesu li korišteni za površinski iskop.
Abrazivno pjeskarenje
Pražnjenje otvorenih spremnika za vodu, uklanjanje ostataka
Pranje pod pritiskom
Čišćenje parom
Deklaracija o čišćenju
Inspekcija (može uključivati rastavljanje i testiranje)
Rabljena industrijska vozila, strojevi i oprema, kao što su:
-dizalice
-viličari
Rizik od širenja IAS-a varira, ali je općenito vrlo mali, osim ako su rabljena vozila, strojevi i oprema korišteni u neposrednoj blizini vegetacije ili su onečišćeni tlom.
Abrazivno pjeskarenje
Pražnjenje otvorenih spremnika za vodu, uklanjanje ostataka
Pranje pod pritiskom
Čišćenje parom
Deklaracija o čišćenju
Inspekcija
Oprema koja se koristi u hortikulturi ili drugim sektorima za održavanje zelenih površina, kao što su:
-radna vozila za košnju vegetacije,
-ručne kosilice, flakserice i sl.
-ručna oprema za orezivanje i sječu stabala
Rizik od širenja IAS-a varira, ali je općenito vrlo mali, osim ako su vozila i oprema korišteni u neposrednoj blizini vegetacije s razvijenim IAS-om ili su onečišćeni tlom.
Metenje i usisavanje
Kemijski postupak (npr. dezinsekcija, dezinfekcija)
Pranje pod pritiskom
Čišćenje parom
Deklaracija o čišćenju
Inspekcija
2.4 Kodeks dobre prakse u hortikulturi, rasadničarstvu i radu sa sjemenjem
Hortikultura je na globalnoj razini prepoznata kao glavni put unosa invazivnih stranih vrsta biljaka. Procjenjuje se da je čak 80% trenutno invazivnih stranih vrsta uvedeno kao ukrasne ili poljoprivredne vrste.
Hortikulturna industrija je u Europi i drugdje donijela veliku socijalnu i ekonomsku dobrobit te je širok spektar ukrasnih biljaka učinila dostupnima javnosti. Važeći propisi u Republici Hrvatskoj ne dopuštaju vrtnim centrima, akvarijskim trgovinama i sličnim prodajnim mjestima uvoz i trgovinu IAS-a s Unijina popisa i crne liste RH te je potrebno posebno dopuštenje ministarstva nadležnog za zaštitu prirode za stavljanje na tržište stranih vrsta koje ne nalaze na Unijinom popisu, crnoj listi RH ni bijeloj listi RH. Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode može izdati dopuštenje za stavljanje na tržište strane vrste nakon što utvrdi da ne postoji ekološki rizik strane vrste. U kontekstu navedenog je u najvećoj mjeri smanjen rizik od širenja IAS-a namjernim putovima unosa. S druge strane, nenamjerni putovi unosa i širenja IAS-a u okviru hortikulturne djelatnosti odnose se na unos IAS-a kao kontaminacije stanišnog materijala, kontaminacije sjemena ili sadnica, kao parazita ili patogena na biljkama, odnosno kao slijepog putnika na ambalažnom materijalu ili strojevima i opremi.
Cilj Kodeksa:
Potaknuti suradnju između hortikulturne industrije i trgovine zajedno s relevantnim stručnjacima usvrhu smanjenja i kontrole mogućeg unošenja invazivnih stranih vrsta u europske i mediteranske zemlje, kao i usvajanje dobre prakse u:
podizanju svijesti među stručnjacima,
sprečavanju širenja već prisutnih invazivnih stranih vrsta,
sprečavanju uvođenja novih invazivnih stranih vrsta u Europu.
Kodeks je namijenjen vladama i vlastima, kao i hortikulturnoj industriji i trgovini, svim uvoznicima biljaka, komercijalnim rasadnicima, vrtnim centrima i akvaristima. Može biti koristan svima koji su projektiranjem vezani za vanjski prostor poput krajobraznih arhitekata, različitih odjela za vrtove, parkove i sl.
Odredbe Kodeksa povezane s nenamjernim putovima unosa IAS-a i prilagođene kako bi se nenamjernim putovima unosa vezanim uz transport smanjila mogućnost unošenja i širenja IAS-a na druga područja:
1.Budi svjestan koje su invazivne strane vrste već prisutne na određenom području
Dužnost svih koji se bave hortikulturom u Hrvatskoj (a i u svim drugim zemljama) je znati koji su IAS-i prisutni na tom području. Ako postoji sumnja da bi određena vrsta mogla biti invazivna, onda je ključno tražiti profesionalni savjet od lokalnih ili nacionalnih tijela za zaštitu prirode.
2.Znaj što uzgajaš i točno identificiraj materijal (živi biljni materijal i stanišni materijal) koji koristiš.
Nužno je pravilno identificirati sav živi biljni materijal koji se koristi jer su pogrešna određivanja vrsta u hortikulturi vrlo česta (npr. Opuntia ficus-indica se u novijoj literaturi spominje kao O. maxima). Određivanje vrste je ponekad vrlo teško i zahtjevno, stoga je nužno posavjetovati se sa stručnjacima (npr. botanički vrtovi, Zavod za zaštitu okoliša i prirode).
Nabavljaj biljni materijal od provjerenih uzgajivača. Egzotični biljni materijal nabavlja se preko raznih inozemnih proizvođača. Vrtni centri i rasadnici ne mogu znati što se događa s biljnim materijalom tijekom transporta, ali puno može značiti ako su vrtni centri već prethodno upoznati i sigurni u nekog proizvođača da na pravilan i oprezan način tretira, pakira i transportira biljni materijal.
Provjeri živi materijal koji je stigao transportom. Preporučuje se pregled uvezenog biljnog materijala prije stavljanja istog u prodaju. Ako se utvrdi neka nepravilnost na biljkama (mogući parazit, nepoznata životinjska vrsta) ili se pojavi sumnja na ispravnost sjemena potrebno je ukloniti i zbrinuti na pravilan način takve organizme prije puštanja u prodaju. Pritom se navedeno ne odnosi samo na IAS-e s Unijina popisa i crne liste RH (čija ja trgovina i uvoz zabranjena važećim propisima), već bi trebalo pažnju posvetiti i drugim nepoznatim biljnim i životinjskim vrstama ako se detektiraju u uvezenom živom biljnom materijalu ili u stanišnom materijalu. Ako postoji sumnja na da bi neka nepoznata vrsta mogla biti invazivna, ključno je takvu vrstu izdvojiti, što prije tražiti profesionalni savjet od lokalnih ili nacionalnih tijela za zaštitu prirode te izbjeći stavljanje u daljnju prodaju uvezenog biljnog materijala prije potvrde da ne predstavlja rizik.
3.Budi svjestan propisa koji se tiču stranih i invazivnih stranih vrsta.
Vrlo je važno biti upoznat sa svim važećim propisima u Republici Hrvatskoj kojima se uređuje pitanje sprječavanja unošenja i širenja te upravljanje invazivnim stranim vrstama koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji te stranim vrstama, uključujući i invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj, prvenstveno Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18, 14/19) i vezani provedbeni propisi.
4.Surađuj s drugim dionicima, kako u trgovini tako i u sektorima očuvanja i zaštite biljaka. Pri tome nastoj postići dogovore o suradnji ili se barem pridruži ostalima angažiranima u kontroli IAS-a, osobito u sektorima koji se bave očuvanjem i zaštitom biljaka kao što su lokalne agencije za zaštitu okoliša, društva i udruge, botanički vrtovi i sveučilišta.
5.Utvrdi koje biljne vrste predstavljaju prijetnju te uništi postojeće zalihe i zaustavi prodaju
Nakon utvrđivanja koje biljne vrste predstavljaju prijetnju, važno ih je uništiti jer se iste ne smiju stavljati na tržište. Kako bi pridonio umanjenju njihovog daljnjeg unosa i širenja nenamjernim putovima unosa, preporuča se kupcima i korisnicima dati stroge upute za upotrebu, održavanje i odlaganje otpadnog biljnog materijala tih vrsta.
Primjer biljaka koje se u Hrvatskoj koriste u hortikulturi (prvenstveno u privatnim vrtovima), a smatraju se invazivnima te predstavljaju ili mogu predstavljati prijetnju:
Acer negundo
Broussonetia papyrifera
Carpobrotus edulis
Helianthus tuberosus
Impatiens balfourii
Nicotiana glauca
Oenothera biennis
Opuntia ficus-indica
Parthenocissus quinquefolia
Phytolacca americana
Reynoutria japonica
Reynoutria sachalinensis
Reynoutria × bohemica
Robinia pseudoacacia
Rudbeckia laciniata
6.Pažljivo i na propisan način odlaži biljni otpad
Odbačeni vrtni otpad, kompost, ambalažni materijal i otpadne vode neki su od načina bijega vrtnih biljaka u prirodu. Potrebno je upoznati se s EPPO smjernicama (EPPO standard PM 3/66 (1) 2006) o rizicima vezanima za biljni otpad. Primjenjuju se i preporuke Kodeksa dobre prakse u odlaganju biljnog otpadnog materijala.
7.Usvoji dobre prakse u proizvodnji, da bi se za izbjeglo nenamjerno unošenje i širenje invazivnih stranih vrsta
-uvezen sadni materijal držati daleko od domaćih biljaka i onih koje rastu u divljini
-sadni materijal mora biti bez IAS-a i ostalih štetnika
-u svim stadijima rasta biljke koristiti sadni materijal koji nema prisutnost IAS-a ili ostalih štetnika
-strojeve, alate i drugu opremu koristiti samo na nezaraženim ili potencijalno zaraženim tlima s obaveznom pravilnom dezinfekcijom i čišćenjem
-skladišteni sadni materijal, posude i ostalu opremu treba izolirati od potencijalne kontaminacije
-osobe koje rukuju s biljkama trebaju biti svjesne mogućeg prijenosa kontaminata preko obuće, odjeće (rukavice) i dr.
-ambalažu koja se koristi kod pakiranja biljaka je potrebno očistiti; uvezenu ambalažu je potrebno uništiti ili očistiti
-tijekom proizvodnje vodenih biljaka, onemogućiti bijeg iz posuda/tankova u kojima se uzgajaju
-prije trgovanja vodenim biljkama potrebno ih je skladištiti zasebno od potencijalno invazivnih biljaka; isprati ih visokotlačnim pumpama; ukloniti potencijalnu zemlju (tlo) koja se nalazi na biljki.
8.Uključi se u aktivnosti koje povećavaju publicitet i dopiru do javnosti
Popis biljaka koje zamjenjuju IAS-e koji su već prisutne u okolišu kao ukrasne biljke treba biti dostupan javnosti u obliku plakata, letaka, brošura i sl. Oni trebaju biti dostupni u svim vrtnim centrima, rasadnicima i drugim prodajnim mjestima.
9.Popiši IAS-e koje su dio hortikulturnog uređenja u vašoj lokalnoj zajednici (za komunalna poduzeća)
Ova odredba se prvenstveno odnosi na višegodišnje i drvenaste biljke. Mnoge drvenaste biljke koje krase ulice gradova posađene su prije nego je ustanovljena njihova invazivnost. Takve biljke prirodnim ciklusom proizvode plodove i sjeme koje se spontano, prenosi dalje u (do)prirodna i prirodna staništa i na ostale zelene površine gradova. Prilikom održavanja zelenih površina u naseljima moguć je njihov nenamjeran unos i širenje na druge lokacije, ponajprije kontaminiranim strojevima i opremom. Često su takve biljke dio parkovne arhitekture. Ako je moguće, preporuka je takve biljke ukloniti i zamijeniti prikladnom neinvazivnom ukrasnom vrstom, a otpadni materijal od te biljke zbrinuti na propisan način. Ako uklanjanje jedinki invazivnih vrsta nije moguće, preporučuje se redovno orezivanje takvih biljaka (nakon čega će se taj materijal zbrinuti na propisan način), kao i redovna košnja i čišćenje zelenih gradskih površina koje se nalaze u blizini. Na zelenim površinama na kojima postoje IAS-i u radu sa strojevima i opremom za održavanje zelenih površina primjenjive su i preporuke Kodeksa dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima.
2.5 Kodeks dobre prakse u odlaganju biljnog otpadnog materijala
Ovaj opis dobre prakse je napisan na temelju preporuka iz Europskog kodeksa ponašanja za botaničke vrtove o invazivnim stranim vrstama:
Potrebno je voditi posebnu brigu pri odlaganju biljnog otpadnog materijala iz bilo kojeg dijela vrta i to činiti odgovorno. Sav biljni materijal treba odložiti na takav način da se izbjegne rizik širenja invazivnih organizama.
Mogu se koristiti sljedeće metode: zakapanje, kompostiranje, spaljivanje, anaerobna digestija ili rezanje ili korištenje za gorivo, štapove ili druge svrhe. Prema potrebi treba konzultirati i usvojiti Smjernice EPPO-a za upravljanje rizicima po zdravlje biljaka od bio-otpada biljnog porijekla (EPPO, 2008) koje savjetuju kako postupati s takvim bio-otpadom da bi se uništile štetočine bilja.
Biljni otpad nikad ne treba baciti u prirodu. U Hrvatskoj se biljni otpad odlaže u kompostane prema Pravilniku o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/14) kroz Posebne kriterije za ukidanje statusa otpada za kompost. Postupak oporabe među ostalim kriterijima (sprječavanje neugodnih mirisa, trajanje skladištenja, vrsta i veličina čestica, osiguravanje temperature i aerobnih uvjeta, razrjeđivanje) uključuje i onaj da se kontrolom temperature šarže mora osigurati biološka stabilizacija, uklanjanje patogenih mikroorganizama i klijabilnih sjemenki, bilja iz otpada u trajanju najmanje 14 dana pri temperaturi 55 °C i do 7 dana pri temperaturi 65 °C, te da temperatura kompostiranja ne prelazi 75 °C. Nastali produkt zatim ide na ispitivanje kako bi se provjerili dopušteni i nedopušteni sadržaji komposta. Kriteriji uključuju, među ostalim i kriterij da kompost ne sadrži više od 2 klijabilne biljne sjemenke u uzorku volumena 1 litre. Ako je moguće ponovnim procesom obrade ukloniti neke od nedopuštenih sadržaja, nastali kompost se
Akcijski plan o putovima unosa invazivnih stranih vrsta vezanim uz transport
SVRHA AKCIJSKOG PLANA
Svrha ovog akcijskog plana jest prevencija nenamjernog unosa i širenja invazivnih stranih vrsta (engl. Invasive Alien Species – IAS) u Hrvatskoj vezano uz transport. To se odnosi na sprječavanje unosa novih IAS-a na teritorij Republike Hrvatske, kao i na sprječavanje unosa i širenja već prisutnih IAS-a na nova područja unutar Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
OPĆI CILJ: Smanjena vjerojatnost nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta u Republiku Hrvatsku i širenja putovima unosa vezanim uz transport (kontaminacija i slijepi putnik) na području Republike Hrvatske čime se doprinosi smanjenju broja vrsta na crvenom popisu koje IAS-i ugrožavaju
Specifični ciljevi kroz koje se ostvaruje opći cilj:
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Specifični cilj 1. Tijekom provedbe akcijskog plana sustav provjere na granicama i inspekcijski nadzor u državi doprinosi sprječavanju unosa/širenja IAS-a nenamjernim putovima unosa (kontaminacija i slijepi putnik) na području Republike Hrvatske
Pokazatelj:
- edukacijom carinskih službenika te veterinarskih i fitosanitarnih inspektora smanjen je nenamjerni unos i širenje IAS-a putevima vezanim uz transport na području Republike Hrvatske
Prema Uredbi o IAS-u članku 13. akcijski planovi bi trebali sadržavati mjere „radi osiguranja odgovarajućih provjera na granicama Unije“. U tom segmentu potrebno je pojačati efikasnost svih nadležnih službi u otkrivanju IAS-a prilikom njihovih već propisanih aktivnosti i osigurati žurno dojavljivanje ministarstvu nadležnom za zaštitu prirode.
Biološka sigurnost je niz aktivnosti kojima se sprječava, intervenira i reagira na pojavu štetnika (uključujući invazivne vrste) i bolesti koje prijete gospodarstvu i okolišu. U ovom kontekstu Hrvatska je potpisnica konvencija povezanih s ovom tematikom i ima razvijen sustav propisa vezanih za fitosanitarnu zaštitu, veterinarsku zaštitu (životinja i hrane) te s time povezan sustav carinske kontrole. Primjena ovih propisa će doprinijeti smanjenju mogućnosti ulaska IAS-a nenamjernim putovima unosa. Unatoč tome, iz dosadašnjih iskustava, primijećen je nedostatak svijesti o problematici IAS-a, pogotovo o nenamjernom unosu - transportom. Stoga je za potpuni razvoj sustava biološke sigurnosti potrebno povećati svijest o postojanju IAS-a kod relevantnih institucija. Fokus edukacije dionika treba biti na prepoznavanju i načinu postupanja s IAS-om. Dionici koji sudjeluju u nadzoru i implementaciji mjera iz područja biološke sigurnosti (fitosanitarne zaštite, veterinarstva i sigurnosti hrane) trebaju biti educirani o IAS-u, zakonodavstvu vezanom za IAS-e, njihovom prepoznavanju i mogućnostima brze dojave novouočenih vrsta.
K tome, Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18, 14/19) (dalje u tekstu Zakon o IAS-u) predviđa da Ministarstvo treba osigurati determinaciju strane vrste (mišljenje o taksonomskoj pripadnosti vrste) koja je predmet kontrole, ako će biti potrebno, pa je potrebno jačati ove kapacitete ili u Zavodu za zaštitu okoliša i prirode ili osigurati podršku kroz mrežu vanjskih suradnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Specifični cilj 2. Međunarodnom i međuresornom suradnjom do 2033. povećana je učinkovitost sprječavanja nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta u Republiku Hrvatsku i širenja putem unosa transportom na području Republike Hrvatske
Pokazatelj:
- do 2027. uspostavljena je razmjena podataka o IAS-ima sa svim sektorima navedenim u ovom akcijskom planu
- ostvaren pozitivan trend dojava o mogućim IAS-ima
- izrađeni protokoli za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska strane ili invazivne strane vrste su primijenjeni
Ovaj cilj odnosi se prije svega na uspostavljanje i/ili ojačavanje međusektorske suradnje, koja se u dijalogu s dionicima često spominje kao čimbenik koji nedostaje u upravljanju IAS-ima. Primarno, ovdje govorimo o znanstveno-stručnim informacijama prisutnima u akademskom sektoru koje uglavnom sporo postaju dostupne širem krugu javnosti, zatim o postojećim propisima (i budućim koje proizlaze iz Specifičnog cilja 1) kojima je nositelj resorno Ministarstvo, a koji nisu dovoljno poznati široj javnosti i dionicima te na koncu o izostanku horizontalne povezanosti među različitim sektorima i dionicima koji dolaze u kontakt s IAS-om na terenu. Zakonom o IAS-u u članku 8. predviđeno je osnivanje međuresornog povjerenstva s ciljem praćenja provedbe Uredbe (EU) br. 1143/2014 o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (dalje u tekstu Uredba (EU) br. 1143/2014) i ovoga Zakona, koordiniranja međuresorne suradnje i učinkovitog protoka informacija između tijela državne uprave, relevantnih tijela i stručnih institucija uključenih u provedbu Uredbe, te je ono osnovano 2018. godine.
Uredba (EU) br. 1143/2014 pretpostavlja jačanje prekogranične suradnje, posebice sa susjednim zemljama, te poticanja koordinacije između država članica, osobito unutar iste biogeografske regije Unije.
U sklopu ovog cilja bit će također obrađena implementacija međunarodnih konvencija i propisa EU-a te eventualna potreba nadogradnje hrvatskog zakonodavstva zbog usklađivanja i/ili njihove efikasnije provedbe. Hrvatska je u svoje zakonodavstvo implementirala glavne odrednice međunarodnih konvencija kojih je potpisnica u području biosigurnosti, fitosanitarne zaštite, veterinarstva i sigurnosti hrane. Ipak, u periodu trajanja Akcijskog plana (12 godina) bit će uključena nova saznanja i prakse, koje će trebati valorizirati i implementirati s aspekta prevencije prijenosa IAS-a te je bitno predvidjeti aktivnosti praćenja promjena i usklađivanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Specifični cilj 3. Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na području Republike Hrvatske
Pokazatelj:
- putovima unosa transportom ne doprinosi se povećanju broja IAS-a u Hrvatskoj
- široko rasprostranjene IAS-e koje se dominantno šire putom unosa transportom (strojevi i mehanizacija) ne povećavaju svoj areal u Hrvatskoj
- edukacijom šire javnosti i specifičnih dionika smanjen je nenamjerni unos i širenje IAS-a putovima vezanim uz transport na području Republike Hrvatske
Kodeksi dobre prakse
Po svojoj definiciji, kodeksi dobre prakse su dobrovoljni dokumenti, odnosno nisu pravno obavezujući. U njima su navedena načela na temelju kojih se u određenom sektoru osigurava samoregulacija djelovanja. Do određene mjere, kodeksi formaliziraju postojeće prakse u nadi da će većina dionika na koje se odnose usvojiti preporuke koje su dane u kodeksima. Iako kodeksi nisu obavezujući, ovakvi „meki“ instrumenti na visokoj razini ipak mogu biti učinkoviti (Shine i sur., 2010), kao u primjeru Kodeksa ponašanja Vijeća Europe/EPPO-a o hortikulturi i invazivnim stranim biljkama (Heywood i Brunel, 2009, 2011). Njega je podržao Stalni odbor Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa u studenom 2008. godine, s preporukama državama strankama da pripreme nacionalne kodekse dobre prakse u hortikulturi o invazivnim stranim biljkama, uzimajući u obzir Europski kodeks ponašanja. Bitno je napomenuti da se u narednom tekstu u ovom dokumentu kodeks dobre prakse odnosi na postupanje s IAS-ima, a ne svim aspektima rada pojedinog dionika.
Prednosti:
imaju ključnu ulogu u izgradnji svijesti, poticanju najboljih praksi, mijenjanju stavova i poticanju dobrovoljnog pridržavanja pravila
budući da su dobrovoljni, lakše ih je izraditi, mijenjati i implementirati od zakonski obavezujućih instrumenata te se mogu brže prilagođavati kako bi bili u skladu s promjenama okolnosti
ako se uspješno široko provode, mogu smanjiti potrebu za alternativnim regulatornim dokumentima
Nedostatci:
kodeksi dobre prakse ili smjernice ne sadrže konkretne ciljeve ili vremenski okvir provedbe te njihova učinkovitost u velikoj mjeri ovisi o kvaliteti njihove promidžbe
dosadašnja iskustva o učinkovitosti dobrovoljnih kodeks su različita
potrebno je pažljivo pratiti na koji način se osigurava poštivanje kodeksa, stoga je u kodekse potrebno uključiti neke nadzorne mjere
Edukacija
Edukacija u smislu ostvarenja specifičnog cilja je izuzetno važna jer gotovo svi aspekti vezani za IAS-e ovise o razini educiranosti šire javnosti i specifičnih dionika. Edukacija šire javnosti je važna zbog bolje integriranosti IAS tema u svakodnevni život i gospodarske aktivnosti te poticanja javnosti na uključivanje u procese koji doprinose sprječavanju unosa i širenja IAS. Ciljana edukacija specifičnih dionika je potrebna radi ojačavanja njihove motivacije i osposobljavanja za poduzimanje dobrovoljnih mjera. Kroz dijalog s dionicima postalo je jasno da je nedostatak edukacije osnovni problem u svim sektorima. Svi su dionici navodili potrebu za boljom edukacijom, a mnogi su je isticali i kao najvažniju aktivnost koju je potrebno provesti.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva
Planirano vrijeme trajanja akcijskog plana je 12 godina tj. od 2021. do 2033. uz reviziju nakon 6 godina.
U nastavku slijede predložene aktivnosti pomoću kojih se postižu specifični ciljevi. Kako bi se aktivnosti grupirale prema važnosti njihovog provođenja, svakoj aktivnosti se dodjeljuje jedna od tri razine prioriteta:
Razina I obuhvaća aktivnosti koje se moraju provesti za vrijeme trajanja plana. Neispunjavanje ovih aktivnosti direktno dovodi u pitanje provedbu cijelog Plana.
Razina II obuhvaća aktivnosti koje se trebaju provesti. Njihovo neispunjavanje ne dovodi u pitanje provedbu cijelog Plana, ali njihova provedba pridonosi smanjenju negativnih utjecaja IAS-a.
Razina III obuhvaća aktivnosti koje se mogu provesti kada vrijeme i/ili sredstva postanu dostupni.
Tablica 5-1 Popis kratica naziva nadležnih institucija i sudionika aktivnosti akcijskog plana
ZZOP – Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
HC – Hrvatske ceste
MrP – Međuresorno povjerenstvo
JU PP – Javna ustanova parka prirode
VS – vanjski stručnjaci
MP – Ministarstvo poljoprivrede
JU NP – Javna ustanova nacionalnog parka
CURH – Carinska uprava RH
HŠ – Hrvatske šume
JUŽ/L – JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode – županijske/lokalne
DIRH – Državni inspektorat RH
HV – Hrvatske vode
UŠ – Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede
HAC – Hrvatske autoceste
HEP – Hrvatska elektroprivreda
UVGZM – Uprava vodnog gospodarstva i zaštite mora Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
LD – lovačka društva i Hrvatski lovački savez
UPPRR – Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede
UR – Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede
MINGOR – Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
ŠRD – športsko-ribolovna društva i Hrvatski športsko-ribolovni savez
HŽ – Hrvatske željeznice
MMPI – Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
UZP – Uprava za zaštitu prirode
ZL – Zračne luke
MZO – Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
1.1 TEMA A: Zaštita prirode
Invazivne vrste su jedan od šest glavnih problema u zaštiti bioraznolikosti pa sustav zaštite prirode treba biti glavni pokretač provođenja mjera za suzbijanje njihovog širenja. U sustavu zaštite prirode rade specijalisti koji već raspolažu znanjem o prirodi, bioraznolikosti i zavičajnim vrstama, te o važnosti njihove zaštite.
Na samom terenu, javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže predstavljaju važnu mrežu institucija koje mogu kvalitetno sudjelovati u praćenju stanja IAS-a, prioritizirati IAS-e s ciljem bolje kontrole i uspostavljanja mehanizama za sprječavanje spontanog širenja IAS-a te njihovom iskorjenjivanju. Planovima upravljanja zaštićenim područjima prepoznati su problemi širenja IAS-a te su propisane određene mjere i aktivnosti kako bi se te vrste identificirale, pratila njihova pojava te spriječilo širenje, ali je potrebno i dalje unaprjeđivati i jačati operativne kapacitete javnih ustanova. Javne ustanove imaju i veliki potencijal za informiranje i edukaciju lokalne zajednice i posjetitelja. Trenutno u Republici Hrvatskoj djeluje 19 javnih ustanova na državnoj, 21 na županijskoj te 6 na lokalnoj razini (Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, NN 80/19). Javne ustanove sa svojim stručnim službama i službama čuvara prirode predstavljaju bitan dio mreže za praćenje stanja IAS, ali također mogu biti bitne i u brzom iskorjenjivanju novih IAS. Zbog toga je potrebno provoditi sustavnu edukaciju djelatnika JU, ali i uspostaviti sustav za brzo iskorjenjivanje u kojeg će biti uključene JU.
EASIN (Europska informativna mreža o stranim vrstama) je informacijski sustav koji je osmišljen kao podrška politici EU-a o biološkoj raznolikosti i IAS-u, a u okviru kojeg se prikupljaju i usklađuju podaci o pojavi, biologiji, podrijetlu i putovima unošenja IAS-a iz nekoliko izvora širom svijeta. Podrška je provedbi Uredbe (EU) br. 1143/2014 o invazivnim stranim vrstama.
EASIN-ov katalog koji trenutno obuhvaća više od 14 000 stranih vrsta zabilježenih u EU njegov je najvažniji dio, čime se dobivaju informacije o prostornoj distribuciji tih vrsta u Europi. U EASIN su integrirani i podaci dobiveni kroz uključivanje zainteresirane javnosti u praćenje IAS-a (engl. Citizen Science Project ) putem mobilne aplikacije. Njime se učinkovito povezuju postojeće baze podataka s prostornim bazama podataka.
Razvijena je i mobilna aplikacija Invazivne vrste u Hrvatskoj (trenutno aplikacija sadrži 42 vrste) namijenjena javnosti s ciljem razvijanja mreže istraživača amatera na terenu koji će dojavljivati i dijeliti nalaze invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj (tzv. citizen science ) i tako pridonijeti kartiranju IAS-a u RH i njihovom ranom otkrivanju. Mobilna aplikacija je povezana s Informacijskim sustavom o IAS-u. Osim ove aplikacije postoji i web stranica www.invazivnevrste.hr na kojoj su informacije o tome što su invazivne strane vrste, pregled propisa o IAS i stranim vrstama, preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja stranih vrsta u prirodu, a dostupan je i obrazac za dojavu nalaza IAS. Namjena ove stranice je prvenstveno informacijsko-edukativna, a ona između ostalog omogućuje prijavu opažanja i praćenje invazivnih stranih vrsta. U odnosu na ulogu ovog akcijskog plana, kao referentna polazišna točka uzeta je web stranica invazivnevrste.hr u izgradnji cjelovitog nacionalnog informacijskog sustava o IAS, koji treba podržati provedbu Uredbe (EU) br. 1143/2014. Sprječavanje unosa i širenja invazivnih stranih vrsta potrebno je provoditi kroz sektor zaštite prirode, ali i kroz aktivnosti drugih prepoznatih dionika/sektora. Svaki sektor/dionik ima svoje specifične izazove u uspostavljanju sustava sprječavanja, praćenja stanja i kontrole nenamjernog unošenje i širenja IAS-a vezanim uz transport. Za efikasnu provedbu potrebna je čim jasnija komunikacija prema pojedinim dionicima (sektorima) pa je zbog toga ključno razviti set informacijskih i edukativnih aktivnosti koji im je prilagođen. U tu svrhu sektor zaštite prirode treba provesti edukacije (obuke i treninge) stručnjaka, ali i drugih suradnika u pojedinim sektorima, a koji će sadržavati sljedeće:
- pregled rizika povezanih s djelovanjem pojedinog sektora u pogledu širenja IAS-a (relevantan za sektor)
- mjere upravljanja pojedinom IAS u cilju prevencije, kontrole i iskorjenjivanja
- taksonomska pitanja i identifikaciju pojedine IAS (relevantne za sektor)
- metode i protokole praćenja pojedine IAS (relevantne za sektor).
Invazivne vrste se šire zbog direktnog ili indirektnog djelovanja čovjeka te je stoga edukacija jedan od najvažnijih i najučinkovitijih alata u sprječavanju njihovog daljnjeg unosa i širenja. Edukacija je ključna jer pridonosi informiranosti ljudi o štetnim učincima invazivnih vrsta, čime se povećava broj pojedinaca koji su motivirani za poduzimanje predloženih mjera. U isto vrijeme, educirani pojedinci mogu pravovremeno i učinkovito primijeniti navedene mjere za sprječavanje daljnjeg širenja IAS-a. Osim edukacije šire javnosti, vrlo je važno i korisno provoditi ciljane edukacije pojedinih sektora koji su svojim djelovanjem na neki način uključeni u putove širenja IAS-a, stoga mogu značajnije pridonijeti sprječavanju njihovog unosa i širenja ako imaju na raspolaganju potrebne alate u smislu mjera i kodeksa dobre prakse. Dionike je potrebno upoznati s kodeksima dobre prakse i važnostima njihove provedbe te sustavno informirati o eventualnim promjenama u zakonodavstvu ili stanju na terenu.
Tablica 5-2 Zaštita prirode
Aktivnosti
Nadležna institucija /Sudionici
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 1. Tijekom provedbe akcijskog plana sustav provjere na granicama i inspekcijski nadzor u državi doprinosi sprječavanju unosa/širenja IAS-a nenamjernim putovima unosa (kontaminacija i slijepi putnik) na području Republike Hrvatske
A1-1
**
Donijeti pravilnik propisan člankom 9(6) Zakona o IAS-u kojim se propisuje crna lista RH, bijela lista te popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju
MINGOR (UZP)
I
DP
Donesena crna lista RH i bijela lista te po potrebi popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju.
Nije primjenjivo
A1-2
Ažurirati analizu mogućih nenamjernih putova unosa za nove vrste s Unijinog popisa i crne liste s obzirom na tip pošiljke
MINGOR
III
DP
Izvješće o analizi mogućih nenamjernih putova unosa vrsta s crne liste za koje nisu analizirani putovi unosa s obzirom na tip pošiljke.
Ažurirati analizu mogućih nenamjernih putova unosa s obzirom na tip pošiljke vrsta sa Unijina popisa u slučaju dodavanja novih vrsta na popis.
Nije primjenjivo
A1-3
Provoditi edukaciju carinskih službenika, fitosanitarnih i veterinarskih inspektora o vrstama s Unijinog popisa, crne liste i kodeksima dobre prakse te prepoznavanju IAS-a koje nisu prisutne na području Hrvatske
MINGOR (ZZOP), VS
I
DP
Provedeno je 5 edukativnih radionica.
U priručnik o IAS-u dodane su preporuke dobre prakse koje sadrže upute za prepoznavanje IAS-a koji se unosi nenamjernim putem transportom te protokole za djelovanje u slučaju pronalaska IAS-a.
300.000
Specifični cilj 2. Međunarodnom i međuresornom suradnjom do 2033. povećana je učinkovitost sprječavanja nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta u Republiku Hrvatsku i širenja putovima unosa vezanim uz transport na području Republike Hrvatske
A2-1
Održavati redovne sastanke Međuresornog povjerenstva (prema čl. 8. Zakona o IAS-u )
MINGOR
I
DP
Minimalno 1 sastanak godišnje Međuresornog povjerenstva.
Nije primjenjivo
A2-2
Održavati bazu podataka o rasprostranjenosti IAS-a u Hrvatskoj
MINGOR ( ZZOP )
I
DP
Baza je funkcionalna i dostupna javnosti te je osiguran prijenos podataka u EASIN i GBIF.
Minimalno 500 korisnika baze podataka na kraju razdoblja provedbe AP.
Minimalno 2000 zapisa IAS-a potvrđenih od strane stručnjaka.
1.800.000
A2-3
**
Uspostaviti učinkovitu razmjenu podataka između svih sektora o rasprostranjenosti IAS-a prikupljenih tijekom redovnog praćenja stanja
MINGOR, svi sektori, VS
III
DP
Izvješće o mogućnosti razmjene podataka i izrađen protokol o razmjeni podataka.
Određene jedinstvene kontaktne točke u nadležnim ministarstvima i ostalim relevantnim dionicima za izravnu razmjenu informacija.
Uspostavljena je razmjena podataka minimalno jednom godišnje.
600.000
A2-4
**
Ojačati kapacitete Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u odnosu na poslove sa stranim vrstama i osigurati stalnu podršku (dionicima) vezanu za kontrolu i brzo iskorjenjivanje IAS-a
MINGOR (ZZOP), UZP
I
DP
Osigurati minimalno dva zaposlena stručnjaka u Zavodu angažirana prvenstveno na poslovima IAS-a vezano za pitanja kontrole i brzog iskorjenjivanja.
Obavljeno minimalno 12 terenskih obilazaka godišnje za utvrđivanje stanja i načina provedbe kontrole IAS-a i brzog iskorjenjivanja.
Odjel za strane vrste kontinuirano i ažurno savjetuje i educira dionike.
Aktivnosti brzog iskorjenjivanja su implementirane u planiranim rokovima.
Nije primjenjivo
A2-5
**
Unaprijediti brzu razmjenu podataka sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a
UZP, ZZOP
I
DP
Izrađena analiza mogućnosti za unapređenje trenutne učinkovitosti razmjene podataka.
Broj dojava o novim IAS-ima u susjednim zemljama koje nisu članice EU-a (Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora).
Broj sastanaka i inicijativa sa susjednim zemljama.
150.000
A2-6
*
Razviti protokole s metodama brzog iskorjenjivanja IAS-a koje izazivaju zabrinutost u Uniji ili u Republici Hrvatskoj, a do 2020. nisu zabilježene u Hrvatskoj
ZZOP, VS
I
DP, EU
U prve 4 godine provedbe plana izrađeni su protokoli za brzo iskorjenjivanje 50 % vrsta koje nisu prisutne u RH, a navedene su na Unijinom popisu ili crnoj listi RH, za koje postoji veliki rizik od unosa putem transporta (kontaminacija i slijepi putnik).
U drugom dijelu razdoblja provedbe plana izrađeni su protokoli za brzo iskorjenjivanje 50 % vrsta koje nisu prisutne u RH, a navedene su na Unijinom popisu ili crnoj listi RH, za koje postoji veliki rizik od unosa putem transporta (kontaminacija i slijepi putnik).
200.000
A2-7
*
Primijeniti protokole za brzo iskorjenjivanje i/ili kontrolu IAS-a s Unijinog popisa ili crne liste Republike Hrvatske u slučaju novo zabilježenih vrsta u Hrvatskoj
ZZOP, VS
I
DP, EU
Protokol je primijenjen za svaku prijavu IAS-a koja nije bila prisutna u Hrvatskoj do 2020., a navedena je na Unijinom popisu ili crnoj listi RH.
1.200.000
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na području Republike Hrvatske
A3-1
**
Educirati zaposlenike javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže (čuvare prirode i stručnu službu JU) o vrstama s Unijinog popisa i crne liste RH i kodeksima dobre prakse te o prepoznavanju i brzom iskorjenjivanju IAS-a koje nisu prisutne na području Hrvatske te promovirati korištenje mobilne aplikacije za dojavu
ZZOP, JU PP, JU NP, JUŽ/L, VS
I
DP, EU
Izrađen modularni program edukacije i materijali za sudionike.
Održana najmanje tri edukacijska događaja (fizičkih i online) za čuvare prirode JU (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno 12).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
Održana dva edukacijska događaja (fizičkih i online) za stručnu službu JU (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno 8).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
650.000
A3-2
Razvijati nove i usavršavati postojeće metode sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a i uključiti ih u kodekse dobre prakse u suradnji s relevantnim sektorima te promovirati kodekse
ZZOP, VS
I
DP
Svake godine osmišljena ili unaprijeđena minimalno 1 metoda sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS i uključena u kodeks dobre prakse.
500.000
A3-3
Uspostaviti informiranje posjetitelja zaštićenih područja o važnosti čišćenja odjeće, obuće i opreme tijekom putovanja radi sprječavanja nenamjernog unosa IAS
ZZOP, JU PP, JU NP, JUŽ/L, VS
I
DP
U svim parkovima prirode i nacionalnim parkovima na mjestima ulaska posjetitelja postavljene trajne ploče s informacijama o širenju IAS-a te o važnosti provjeravanja odjeće i opreme.
300.000
A3-4
Izraditi i promovirati kodeks dobre prakse za znanstvenike (istraživače) i stručnjake koji rade u slatkovodnim ekosustavima
ZZOP, VS
Kodeks dobre prakse za znanstvenike (istraživače) i stručnjake koji rade u slatkovodnim ekosustavima je objavljen na stranici invazivnevrste.hr.
80.000
* - aktivnost je moguće spojiti sa aktivnosti u Akcijskom planu za putove unosa IAS-a spontanim širenjem
** - aktivnost je planirana Akcijskim planom za putove unosa IAS-a spontanim širenjem
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
1.2 TEMA B: Poljoprivreda
Poljoprivreda obuhvaća sve aktivnosti vezane za uzgoj biljaka i životinja za ljudsku i životinjsku ishranu te je samim time sektor u kojemu su često prisutne strane vrste koje imaju invazivni karakter. Takve vrste uzrokuju direktnu štetu u poljoprivrednoj proizvodnji i zbog toga se redovno prate i kontroliraju.
Širenje IAS-a odvija se kroz dva glavna mehanizma. Prvenstveno, IAS-i se mogu širiti kroz kontaminaciju tijekom raznih faza procesa uzgoja biljaka i životinja. Drugo, IAS-i se mogu širiti kao slijepi putnici na strojevima i vozilima koja se koriste u proizvodnji.
Fitosanitarni propisi i prakse reguliraju unos novih IAS-a iz trećih zemalja te reguliraju promet poljoprivrednim sjemenom i sadnim materijalom. No trgovina sadnim materijalom i sjemenom iz EU-a ima manju mogućnost kontrole te je potrebno razviti mehanizme za učinkovitiji nadzor unosa novih vrsta ovim putem.
Propisi iz područja veterinarstva mogu pridonijeti u kontroli mogućih putova unosa vezanih za transport životinja (kontaminacija mamaca, kontaminacije na životinjama).
Poljoprivredna proizvodnja organizirana je kroz mrežu od 20 područnih jedinica „poljoprivredno - savjetodavnih službi“ (danas: Uprava za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede). Ove područne jedinice su tijela koja provjeravaju stanje na terenu, ali i sudjeluju u informiranju i savjetovanju poljoprivrednika. Ova mreža savjetodavnih institucija predstavlja potencijal za širenje informacija o novim i postojećim IAS-ima te njihovom brzom uočavanju i kontroli daljnjeg širenja.
K tome postoji potencijal u tome da je veliki broj korovnih vrsta u poljoprivredi stranog porijekla, a neke od njih su i invazivne pa postoji zajednički interes u njihovom nadzoru i kontroli.
U Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. predviđena je provedba brojnih mjera (i tipova operacija) koje doprinose zaštiti okoliša i prirode. Korisnici takvih mjera često trebaju proći neki oblik edukacije te je u taj tip edukacije logično uključiti i dio koji se odnosi na IAS i kodeks dobre prakse u poljoprivredi.
Tablica 5-3 Poljoprivreda
Aktivnosti
Nadležna institucija / Sudionici
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na području Republike Hrvatske
B3-1
Pratiti i istraživati metode za sprječavanje nenamjernog širenja IAS-a putem transporta vezane za poljoprivredu, ugraditi ih u kodekse dobre prakse za poljoprivrednike o metodama uklanjanja IAS-a i korovnih vrsta te ih promovirati kroz mobilnu aplikaciju i web stranicu Invazivne vrste
UZP, ZZOP, MP, VS
I
DP,EU
Godišnje izvješće o načinima za sprječavanje nenamjernog širenja IAS-a putem transporta s prijedlogom nadopune kodeksa dobre prakse za poljoprivrednike.
600.000
B3-2
Promovirati kodeks dobre prakse sa savjetima o metodama uklanjanja IAS-a i korovnih vrsta
UZP , ZZOP, MP, VS
I
DP,EU
Izraditi kodeks dobre prakse o uklanjanju IAS sa savjetima o metodama uklanjanja IAS-a i povezanošću sa uklanjanjem korovnih vrsta.
Distribuirano 10.000 primjeraka kodeksa (elektronički i/ili tiskano) OPG-ima.
Minimalno 6 objava godišnje na web stranicama ili drugim komunikacijskim kanalima (npr. društvene mreže, newsletter) Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Provedena anketa (telefonska i/ili online) o stupnju informiranosti o kodeksima dobre prakse, rezultati analizirani i interpretirani.
300.000
B3-3
Uključiti u obuku za nadzornika sjemenskih usjeva i nadzornika poljoprivrednog sadnog materijala dio koji se odnosi na poznavanje problematike o IAS-u
UZP , MP , VS
I
DP, EU
Pripremljen je materijal za edukaciju nadzornika sjemenskih usjeva i nadzornika poljoprivrednog sadnog materijala.
U roku od 5 godina 80 % nadzornika prošlo obuku s uključenom temom IAS-a.
50.000
B3-4
U sustav mjera povezanih s očuvanjem okoliša Programa ruralnog razvoja uključiti edukaciju korisnika o kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i odlaganju biljnog otpadnog materijala
UZP, UPPRR, MP, VS
I
DP, EU
50% educiranih korisnika Mjera PRRRH povezanih sa očuvanjem okoliša u prve 3 godine provedbe plana.
95% educiranih korisnika Mjera PRRRH povezanih sa očuvanjem okoliša od 4. do 12. godine provedbe plana.
Kroz sustav mjera vezanih za očuvanje okoliša i prirode Programa ruralnog razvoja educirati 1000 korisnika.
Tiskani letci o kodeksu dobre prakse za poljoprivrednike i distribuirani u „savjetodavne službe“.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
250.000
B3-5
U edukaciju koju prolaze proizvođači koji izdaju biljne putovnice uključiti dio koji se odnosi na poznavanje problematike IAS-a i stranih vrsta
ZZOP, UZP, MP, VS
I
DP, EU
Pripremljen je materijal za edukaciju proizvođača koji izdaju biljne putovnice.
U roku od 6 godina 80 % izdavača biljnih putovnica prošlo edukaciju s uključenom temom IAS-a.
Tiskano je 5000 edukativnih brošura za proizvođače koji izdaju biljne putovnice.
70.000
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
1.3 TEMA C: Šumarstvo
Šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 2,76 milijuna hektara, što je 49,3 % ukupne kopnene površine Republike Hrvatske. Od toga, različitim oblicima šumske vegetacije obraslo je 90 % površine, dok šumsko zemljište, odnosno neobraslo proizvodno zemljište zauzima oko 7 %, neobraslo neproizvodno zemljište oko 1 % i neplodno zemljište oko 2 % površine. Šume i šumska zemljišta većinski su u državnom vlasništvu (76 %), dok ostatkom gospodare privatni šumo - posjednici, uz stručnu, administrativnu i savjetodavnu pomoć Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije (Ministarstvo poljoprivrede).
Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja (Osnova područja), koje se donose na razdoblje od 10 godina. U Hrvatskoj postoji 684 šumsko-gospodarskih jedinica za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (od čega Hrvatske šume d.o.o. gospodare sa 649 gospodarskih jedinica, dok se s 35 gospodarskih jedinica koriste ili njima gospodare tijela državne uprave i pravne osobe kojih je osnivač Republika Hrvatska). Šumama i šumskim zemljištem šumoposjednika (privatnim šumama) gospodari se kroz 414 gospodarskih jedinica. Hrvatske šume d.o.o. imaju 17 podružnica koje su organizirane u 169 šumarija - temeljnih organizacijskih jedinica za gospodarenje i upravljanje šumama.
Šumarski radovi i drvna industrija mogu biti „izvor“ slučajnog unosa i širenja IAS-a na nova područja. Prijevozom i skladištenjem trupaca na mjestima koja su udaljena od mjesta gdje je drvo raslo mogu se prenositi različite vrste koje kontaminiraju drvo, primjerice ličinke kukaca ili odrasli kukci. Mehanizacija koja se koristi u šumama prilikom šumarskih radova, kao i kamioni koji prevoze trupce i drvnu građu mogu također biti vektori prijenosa IAS, ako se strani organizmi ili njihovi dijelovi koji se mogu dalje razmnožavati nađu na njima kao slijepi putnici. Osim toga, u šumarstvu je prisutna i rasadničarska proizvodnja i pomlađivanje šuma sadnicama i sjemenom, tijekom kojeg može doći do unosa stranih vrsta u šumski sustav ako dođe do kontaminacije rasadnog ili sjemenskog materijala. Postojeća zakonska regulativa u šumarstvu i implementacija kroz lokalne rasadnike koje održavaju Hrvatske šume d.o.o. dobro pokriva sprječavanje putova unosa kontaminacijom vezano za sadnice i sjemenje te potiče korištenje sadnog i sjemenskog materijala proizvedenog u sustavu rasadnika koje nadziru Hrvatske šume.
Veća je mogućnost prijenosa IAS-a u transportu trupaca ili izvozu drvne građe te se u tom dijelu primjenom dijela fitosanitarnih mjera sprječava i širenje IAS.
Tablica 5-4 Šumarstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Sudionici
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 2. Međunarodnom i međuresornom suradnjom do 2033. povećana je učinkovitost sprječavanja nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta u Republiku Hrvatsku i širenja putovima unosa vezanim uz transport na području Republike Hrvatske
C2-1
Surađivati s HŠI u razmjeni podataka o IAS-ima te razmotriti uključivanje poglavlja o relevantnim IAS-ima za sektor šumarstva i sektor zaštite prirode u Program izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu
MINGOR (ZZOP, UZP), HŠI, HŠ, VS
I
DP
Definiran protokol razmjene podataka u roku od dvije godine (protokol treba sadržavati minimalno sljedeće elemente: opis tipa podataka koji se razmjenjuju i/ili popis vrsta za koje će se razmijeniti podaci, učestalost/dio godine kada se razmjenjuju podaci, opis kompatibilnosti podataka između različitih izvora (baza)).
Podaci se razmjenjuju jednom godišnje.
Izvješće o zabilježenim/potencijalnim relevantnim IAS-ima u sklopu provedbe Programa izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu.
600.000
C2-2
Kroz mjere zaštite prirode uspostaviti praćenje stanja postojećih populacija relevantnih IAS-a u šumama u državnom vlasništvu
MINGOR (UZP), MP, HŠ
I
DP
100% šumskogospodarskih planova u državnom vlasništvu ima u uvjetima zaštite prirode propisane mjere praćenja stanja populacija relevantnih IAS-a.
Nije primjenjivo
C2-3
Do 2033. uspostaviti program praćenja IAS-a u šumama privatnih šumoposjednika u suradnji s nadležnom službom za privatne šume
MINGOR (UZP), MP
II
DP
Definiran je program praćenja IAS-a u privatnim šumama.
Nije primjenjivo
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja putovima nenamjernog unosa IAS su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na području Republike Hrvatske
C3-1
*
Educirati šumarije i njihove izvođače o potrebi primjene kodeksa dobre prakse za sprječavanje širenja IAS-a strojevima (mehanizacijom) i odlaganjem biljnog otpadnog materijala
UZP, ZZOP , HŠ, VS
II
DP,EU
Izrađen program edukacije s materijalima za sudionike.
Minimalno 2 edukacije/radionice (fizičke i/ili online) godišnje za djelatnike šumarija.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
300.000
C3-2
Poticati Hrvatske šume da u sustav zelene javne nabave radova i usluga kojima se mogu nenamjerno unijeti i proširiti IAS uključe i poznavanje i primjenu kodeksa dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima te kodeksa dobre prakse u trgovini drvnim materijalom
UZP, MP, HŠ, VS
I
DP
Napravljene preporuke za sadržaj zelene javne nabave radova i usluga kojima se mogu nenamjerno unijeti i proširiti IAS, a koji uključuje poznavanje i primjenu kodeksa dobre prakse za IAS-e, u suradnji s Hrvatskim šuma.
Ostvaren pozitivan godišnji trend provedenih zelenih javnih nabava radova i usluga kojima se mogu nenamjerno unijeti i proširiti IAS, a u koje su uključeni kodeksi dobre prakse.
50.000
* - aktivnost je moguće spojiti s aktivnosti u Akcijskom planu za putove unosa IAS-a spontanim širenjem
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
1.4 TEMA D: Lovstvo
Lovstvo je djelatnost koja obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači. Unos divljači namjernim putem je jasno definiran i više ne predstavlja bitan put unosa IAS-a jer je reguliran kroz Zakon o lovstvu (NN 99/18, 32/19, 32/20) koji definira lovnu divljač odnosno propisuje uvjete ispuštanja divljači u prirodu radi lova. Unatoč tome, tijekom standardnih aktivnosti koje se provode u lovstvu moguće je nenamjerno unošenje i širenje IAS-a. To se prvenstveno odnosi na kontaminaciju hrane. Lovci u sklopu brige za divljač obavljaju prihranu pri čemu se hrana može transportirati na velike udaljenosti. Ako je korištena hrana kontaminirana, IAS-i se mogu proširiti na nova područja. K tome, kod uspostave remiza mogu se koristiti strojevi te se tako može prenijeti dio invazivnih vrsta. Drugi bitni put unosa IAS-a je divljač koja se prevozi za potrebe obnavljanja lovnog fonda pojedinog lovišta. Pri tome može doći do širenja IAS-a kroz kontaminaciju na životinjama i širenja parazita na životinjama, no kontrola ovog mogućeg puta unosa IAS-a je regulirana veterinarskim propisima pa je pretpostavka da se uz primjenu propisa i protokola značajno smanjuje rizik od njihovog unošenja i širenja.
Prema Zakonu o lovstvu (članak 63.) Ministarstvo poljoprivrede ovlašteno je „utvrditi mjere i uvjete za uporabu lovačkog oružja i naboja te uvjete i način lova na invazivnu stranu vrstu“ za koju MINGOR Uprava za zaštitu prirode propiše uklanjanje. (U sklopu Akcijskog plana za putove unosa IAS-a spontanim širenjem je detaljno obrađena tema brzog iskorjenjivanja te zbog toga ona ovdje neće biti detaljnije obrađena.)
U sklopu lovišta organiziraju se remize i hranilišta, a na njima je moguća pojava invazivnih stranih vrsta,prvenstveno biljaka. Prema postojećem sustavu bilježenja podataka vezanog za lovstvo, ne postoji uspostavljeni protok informacija u kojem bi se potencijalno prikupljeni podaci o IAS-u mogli razmjenjivati sa sektorom zaštite prirode. Postojeća web stranica invazivnevrste.hr i mobilna aplikacija “Invazivne vrste“ za dojavu nalaza stranih i invazivnih stranih vrsta, uz prethodno unapređenje funkcionalnosti (npr. dodatak opcije unosa iz kojeg je sektora korisnik), dobro je polazište za uključivanje lovaca u sustav prikupljanja podataka te ju je potrebno promovirati među lovcima.
U uvjetima zaštite prirode koji se propisuju za Programe zaštite divljači i Planove gospodarenja divljači često se definira mjera prema kojoj se pronalazak uginule ili ozlijeđene strogo zaštićene vrste mora prijaviti Zavodu za zaštitu okoliša i prirode te jednom godišnje evidentirati opažanja i nalaze strogo zaštićenih vrsta. Na sličan način MINGOR može uvjetima zaštite prirode propisati primjenu kodeksa dobre prakse i praćenja stanja IAS-a relevantnih za lovstvo.
Tablica 5-5 Lovstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Sudionici
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na područje Republike Hrvatske
D3-1
*
Uključiti lovoovlaštenike u sustav praćenja stanja IAS-a
ZZOP, UZP, HLS, MP
I
DP
50% lovoovlaštenika je informirano putem informativnog letka o web stranici invazivnevrste.hr i mobilnoj aplikaciji Invazivne vrste.
Provedena anketa (telefonska i/ili online) o stupnju informiranosti o online platformi za dojavljivanje nalaza o IAS-ima, rezultati analizirani i interpretirani.
Minimalno jedan tematski članak o IAS-ima, web stranici invazivnevrste.hr i mobilnoj aplikaciji Invazivne vrste objavljen u Lovačkom vjesniku i Dobroj kobi svake dvije godine.
50.000
D3-2
Informirati lovoovlaštenike o postojanju kodeksa dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima
ZZOP, UZP, HLS, MP
I
DP
50% lovoovlaštenika je informirano putem informativnog letka o kodeksima dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima.
Provedena anketa (telefonska i/ili online) o stupnju informiranosti o kodeksima dobre prakse, rezultati analizirani i interpretirani.
Objaviti članak u Lovačkom vjesniku i Dobroj kobi o IAS-ima, kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima i o mobilnoj aplikaciji Invazivne vrste jednom u 3 godine.
50.000
D3-3
U lovno-gospodarske osnove kroz mjere zaštite prirode uvesti obvezu provedbe kodeksa dobre prakse sprječavanja nenamjernog unosa IAS-a u lovstvu
UZP, MP
I
DP
Sve LGO sadrže stavku provođenja dobre prakse sprječavanja nenamjernog unosa IAS-a u lovstvu.
Nije primjenjivo
* - aktivnost je moguće spojiti sa aktivnosti u Akcijskom planu za putove unosa IAS-a spontanim širenjem
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
1.5 TEMA E: Hortikultura i komunalne djelatnosti
Hortikultura predstavlja jedan od najčešćih putova unosa invazivnih biljaka, kada govorimo o namjernom unosu. Rasadnici u pravilu sadrže veliki broj stranih biljaka koje se dalje distribuiraju u slobodnu prodaju. Bilje iz rasadnika nabavljaju i sade građani u privatnim vrtovima, ali i gradske komunalne službe koje uređuju javne gradske površine. Uvoz i trgovina biljkama su u pravilu dobro regulirani propisima, stoga invazivne i potencijalno invazivne biljke ne bi trebale dospijevati u slobodnu prodaju u Republici Hrvatskoj, no to podrazumijeva da su djelatnici u rasadnicima dobro upoznati s postojećim propisima i da ih provode. Ipak, čak i ako se radi o vrstama koje provjereno nisu invazivne, s biljkama (posebno lončanicama) moguće je slučajno prenijeti biljne štetnike i bolesti ili pak sjemenke drugih biljaka pa i životinjske vrste. Fitosanitarni propisi bi trebali osigurati sprječavanje prijenosa bolesti i štetnika pa ove kontrole mogu potencijalno doprinijeti smanjenju slučajnog unosa kroz kontaminaciju biljaka, tla ili posuda.
Osim sadnje biljaka na javnim površinama, komunalne službe su zadužene i za održavanje ovih površina, što se poglavito odnosi na košnju. Na ovaj način sudjeluju u uklanjanju invazivnih vrsta, no njihovi strojevi mogu istovremeno biti vektori prijenosa IAS-a u nova područja (sjemenke, fragmenti biljaka, i sl.). Osim toga, u slučaju neadekvatnog zbrinjavanja biljnog materijala također je moguće uzrokovati daljnje širenje ovih vrsta.
Tablica 5-6 Hortikultura i komunalne djelatnosti
Aktivnosti
Nadležna institucija / Sudionici
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u radu komunalnih službi i službi koje obavljaju poslove hortikultura u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na području Republike Hrvatske
E3-1
*
Informirati upravitelje komunalnih poduzeća o metodama sprječavanja širenja IAS-a transportom te kodeksima dobre prakse (kodeks dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima te kodeks dobre prakse u hortikulturi)
ZZOP, komunalna poduzeća, VS
I
DP,EU
Napraviti priručnik (brošuru) o metodama sprječavanja širenja IAS-a transportom te kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima te kodeksu dobre prakse u hortikulturi za komunalna poduzeća i vrtne centre. (*)
Minimalno dvije objave godišnje na web stranicama ili drugim komunikacijskim kanalima Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o sprječavanju širenja IAS-a transportom i kodeksima dobre prakse.
Distribuirano 1000 primjeraka priručnika komunalnim poduzećima i ostalim subjektima (elektronički i/ili tiskano).
Provedena anketa (telefonska i/ili online) o stupnju informiranosti o kodeksima dobre prakse, rezultati analizirani i interpretirani.
170.000
E3-2
Informirati rasadnike i trgovce materijalima za hortikulturno uređenje (biljka i sjeme) o kodeksu dobre prakse u hortikulturi
ZZOP, UZP, rasadnici, trgovci biljem
I
DP,EU
Minimalno 5 objava godišnje na stranicama Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o sprječavanju širenja IAS-a i kodeksu dobre prakse.
Distribuirano 500 primjeraka priručnika tiskanog u sklopu aktivnosti E3-1 rasadnicima i trgovcima materijalom i ostalim subjektima (elektronički i/ili tiskano).
Provedena anketa (telefonska i/ili online) o stupnju informiranosti o kodeksima dobre prakse, rezultati analizirani i interpretirani.
50.000
E3-3
Provesti promotivnu kampanju o kodeksu dobre prakse u hortikulturi koji trebaju primjenjivati građani
UZP , ZZOP, JUŽ, botanički vrtovi
I
DP,EU
Minimalno 1 provedena promotivna medijska kampanja godišnje (web objave, društvene mreže, newsletteri).
360.000
E3-4
Poticati komunalna poduzeća da u sustav zelene javne nabave radova i usluga kojima se mogu nenamjerno unijeti i proširiti IAS uključe poznavanje i primjenu kodeksa dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima te kodeksa dobre prakse u hortikulturi
UZP , VS
I
DP
Napravljene preporuke za komunalna poduzeća za sadržaj zelene javne nabave radova i usluga kojima se mogu nenamjerno unijeti i proširiti IAS, a koji uključuje poznavanje i primjenu kodeksa dobre prakse za IAS-e.
Minimalno 6 objava godišnje na stranicama Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o sprječavanju širenja IAS-a i kodeksima dobre prakse.
Ostvaren pozitivan godišnji trend provedenih zelenih javnih nabava radova i usluga kojima se mogu nenamjerno unijeti i proširiti IAS, a koja provode komunalna poduzeća, u koje su uključeni kodeksi dobre prakse.
50.000
* - aktivnost je moguće spojiti s aktivnosti u Akcijskom planu za putove unosa IAS-a spontanim širenjem
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
1.6 TEMA F: Promet (cestovni promet, željeznički promet, promet slatkim vodama)
Promet je sektor koji obuhvaća sve oblike transporta ljudi i dobara, te zbog intenziteta (udaljenosti i količine) predstavlja bitan put unošenja i širenja za veliki broj IAS-a. Iz perspektive ovog plana, bitna su dva moguća načina kojima se IAS-i šire. Prvi je širenje samim vozilima koja prenose teret (primarno cestovna vozila i vlakovi). Zbog raznolikosti vrsta i količina robe koja se prevozi, u sektoru prometa mogući su gotovo svi oblici širenja IAS-a kroz skupine putova unosa kontaminacija i slijepi putnik. Drugi način širenja je održavanjem prometnica (primarno cesta i pruga). Prometnice se održavaju košnjom i sječom stabala, a zbog korištenja strojeva u tim aktivnostima, moguće je širenje IAS-a kao slijepog putnika na strojevima i kao kontaminacije stanišnog materijala.
Promet različitim dobrima se u današnje vrijeme sve više odvija poštanskim prometom i kurirskim službama te je tim putem moguć unos velikog broja različitih stranih vrsta, kao kontaminacije biljaka ili životinja, a naročito u obliku sjemena.
Smjernice o e-trgovini Bernske konvencije preporučaju primjenu sljedećih načela:
- podizanje svijesti o svim rizicima biološke invazije povezanim s e-trgovinom među svim relevantnim subjektima i institucijama
- usvojiti i provoditi nacionalno zakonodavstvo koje regulira invazivne strane vrste i učiniti popise reguliranih vrsta lako dostupnim svim subjektima (prodavačima, kupcima, platformama, carinskim organizacijama, agencijama za zaštitu okoliša, itd.).
- surađivati s glavnim platformama i akterima e-trgovine biljkama i životinjama zbog sprječavanja e-trgovine invazivnim stranim vrstama
- osigurati da prodavači i kupci dobivaju ključne informacije i upozorenja o vrstama koje prodaju ili kupuju, uključujući i potencijalnu invazivnost
- pratiti je li se e-trgovinom trguje s invazivnim stranim vrstama (na svim razinama)
Putnici koji koriste različite oblike prometa (cestovni, željeznički, avionski) mogu imati kontaminirane dijelove odjeće ili obuće ili sa sobom nositi neki predmet koji može poslužiti kao vektor za prijenos IAS. Ova tematika je posebno naglašena na mjestima gdje dolaze putnici iz drugih kontinenata. Premda se u nekim zemljama (Australija, Novi Zeland) provode vrlo stroge biosigurnosne kontrole putnika, na području Europe to nije uobičajena praksa. U ovom slučaju je moguća jedino edukacija putnika o tome kako mogu pridonijeti smanjenju rizika širenja IAS-a na odjeći, njihovoj prtljazi ili opremi prilikom putovanja. Prvenstveno je to potrebno u zračnim lukama u kojima dolaze putnici (direktno ili transferom s drugih kontinenata)
Tablica 5-7 Promet (cestovni promet, željeznički promet, promet slatkim vodama)
Aktivnosti
Nadležna institucija / Sudionici
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na područje Republike Hrvatske
F3-1
Educirati širu javnost o sprječavanju nenamjernog unosa i širenja IAS-a i kodeksu dobre prakse u plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima
ZZOP , MMPI, ŠRD, VS
I
Minimalno 6 objava godišnje na stranicama Ministarstva mora prometa i infrastrukture i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o sprječavanju širenja IAS-a i kodeksu dobre prakse.
Postavljeno je 100 informativnih ploča o kodeksu dobre prakse u gradske luke/lučke kapetanije i marine.
Pripremljeno i tiskano 4000 letaka te poslano na adrese agencija koje su povezane s rekreacijskom plovidbom (npr. agencije za najam plovila) s uputama o distribuciji korisnicima plovila.
600.000
F3-2
Postaviti edukativne materijale o kodeksu dobre prakse za sprječavanje širenja IAS-a koje može/bi trebao primijeniti svaki putnik u zračnim lukama
UZP , ZL, CURH, VS
III
U pet zračnih luka trajno je postavljen edukativni materijal (ploča) o biosigurnosnim mjerama koje može primijeniti svaki putnik.
175.000
F3-3
Pratiti i istraživati metode za sprječavanje nenamjernog širenja IAS-a putem transporta u području cestovnog i željezničkog prometa te ugraditi ih u kodekse dobre prakse u prijevozu tereta cestovnim i željezničkim prometom
ZZOP, VS, HC, HAC, HŽ, VS
I
Godišnje izvješće o novim metodama za sprječavanje nenamjernog širenja IAS-a putem transporta u području cestovnog i željezničkog prometa.
Prema potrebi kodeksi dobre prakse su revidirani.
840.000
F3-4
Educirati vlasnike/vozače vozila za prijevoz tereta (npr. kamiona) o dobroj praksi koju je potrebno primijeniti u sprječavanju širenja IAS-a
ZZOP, MMPI, VS
III
Broj edukativnih materijala postavljen na glavnim odmaralištima koje koriste vozači kamiona (cca 50 ploča).
300.000
F3-5
Istražiti moguće putove unosa kroz poštanski promet tj. kupovinom preko interneta
ZZOP, UZP, VS , CURH
II
Izvješće o robi u poštanskom prometu koja može sadržavati IAS.
Definirana kategorizacija pošiljaka koje potencijalno sadrže IAS-e.
Pripremljeni naputci (o postupanju) za carinike i druge službe koje sudjeluju u kontroli ove robe.
500.000
F3-6
U suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvom znanosti i obrazovanja uključiti u sadržaj polaganja ispita za rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i edukaciju o IAS-ima tj. kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima .
MINGOR, MrP, MZO, MMPI, VS
II
Organizirani sastanci sa MrP, MZO i MMPI.
80 % novih rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima prošlo je edukaciju s uključenom temom IAS-a.
Do kraja 2024. godine kurikulum (sadržaj edukacije) za upravljanje samohodnim građevinskim strojevima sadrži edukaciju o IAS-ima tj. kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima.
50.000
F3-7
**
Educirati naručitelje i izvođače radova koji sudjeluju u održavanju cesta i željezničkih pruga o nenamjernom prijenosu IAS-a i primjeni dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima
ZZOP, HC, HAC, HŽ , VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen priručnik o prepoznavanju i kontroli nenamjernog unosa i širenja IAS-a.
Isporučeno 2000 priručnika.
Izrađen plan edukacije i materijali za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Provedeno minimalno pet edukacija za certificiranje izvođača radova godišnje.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
200.000
** - aktivnost je planirana Akcijskim planom o putovima unosa IAS-a spontanim širenjem
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
1.7 TEMA G: Vodno gospodarstvo
Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama sukladno Zakonu o vodama (NN 66/19, 84/21). Hrvatske vode organizirane su po teritorijalnom i funkcionalnom principu. Ustrojene su u dvije osnovne cjeline: direkcija i vodno gospodarski odjeli (VGO).
Teritorijalno su osnovne jedinice u upravljanju vodama šest vodno gospodarskih odjela (VGO) u čijem sastavu je 33 vodno gospodarskih ispostava (VGI) određenih prema granicama područja malih slivova. Na temelju članka 252. Zakona o vodama, monitoring površinskih, uključujući i priobalnih voda, provode Hrvatske vode . U okviru monitoringa stanja površinskih voda provodi se monitoring bioloških elemenata kakvoće (fitoplanktona, fitobentosa, makrofita, makrozoobentosa i riba) za potrebe ocjene ekološkog stanja površinskih voda, a sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 96/19.). Posebno ciljano praćenje IAS-a nije propisano, već se kroz prikupljanje podataka u okviru monitoringa površinskih voda dobiva velika količina podataka o prisutnosti različitih vrsta, pa tako i invazivnih. Istovremeno, Hrvatske vode provode različite zahvate na vodotocima (kanaliziranje, produbljivanje korita, košnju nasipa, itd.) tijekom kojih se mogu uočiti ili pak slučajno prenijeti invazivne vrste na nova područja.
Drugi bitni dionik u vodnom gospodarstvu je HEP d.d. Kao upravljač akumulacijama za potrebe hidrocentrala ima iskustvo u upravljanju IAS-ima. U slučaju oba ključna dionika, prijenos IAS-a se može odviti na nekoliko načina. Prijenos se može dogoditi putem kontaminacije stanišnog materijala (tlo, vegetacija i sl.) ako se takav materijal nakon obavljenih radova premješta na drugo mjesto. Osim toga, do prijenosa može doći ako pojedini organizmi (ili njihovi dijelovi/razvojni stadiji koji se mogu dalje razmnožiti) zaostanu na strojevima tijekom obavljanja radova, te se strojevima prenesu u drugo područje. Također, u vodnom gospodarstvu koriste se plovila (brodovi i čamci) na kojima mogu završiti razne vodene IAS i tako biti prenesene na veće udaljenosti.
Tablica 5-8 Vodno gospodarstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Sudionici
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 2. Međuresornom suradnjom do 2033. povećana je učinkovitost sprječavanja nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta u Republiku Hrvatsku i širenja nenamjernim putovima unosa vezanim uz transport na području Republike Hrvatske
G2-1
*
Informirati sve upravitelje slivova o postojanju mobilne aplikacije o IAS-u (prilagođene korisnicima slatkovodnih ekosustava)
ZZOP , UVGZM, HV, VS
I
DP
Obavijest o postojanju aplikacije je distribuirana svim vodnogospodarskim ispostavama i odjelima putem e-maila.
Aplikacija je promovirana na barem jednom skupu s temom vodnog gospodarstva.
60.000
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na područje Republike Hrvatske
G3-1
Pratiti i istraživati metode (metodologiju) za sprječavanje nenamjernog širenja IAS-a putem transporta vezane za vodene ekosustave (tj. tijekom građevinskih radova i radova održavanja vodenih ekosustava) te ih uključiti u sustav edukacije planiran Akcijskim planom za putove unosa IAS-a spontanim širenjem (H2-2)
ZZOP, HV, HEP, UZP, VS
I
DP
Napravljen je detaljan kodeks dobre prakse za sprječavanje širenja IAS-a u radu sa strojevima i vozilima na vodi.
Izvješće o učinkovitosti postojećih metoda i pregled novih metoda svake 3 godine.
100.000
G3-2
*
Informirati upravitelje vodno-gospodarskih ispostava/odjela i nadležne osobe za zaštitu okoliša te upravitelje HEP akumulacija o kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima na vodi te kodeksu dobre prakse u plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima
ZZOP , UVGZM, HV, HEP, UZP
I
DP
33 vodnogospodarske ispostave i 6 vodnogospodarskih odjela su informirani o postojanju kodeksa dobre prakse putem emaila i priručnici su poslani poštom.
Relevantni djelatnici HEP-a (upravitelji akumulacija i djelatnici zaduženi za zaštitu okoliša) su informirani o postojanju kodeksa dobre prakse putem e-maila i priručnici su poslani poštom.
Nije primjenjivo
G3-3
**
U suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvom znanosti i obrazovanja uključiti u sadržaj polaganja ispita za rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima i edukaciju o IAS-ima tj. kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima .
MINGOR, MrP; MZO, MMPI
II
Organizirani sastanci sa MrP, MZO i MMPI.
80 % novih rukovatelja samohodnim građevinskim strojevima prošlo je edukaciju s uključenom temom IAS-a.
Nije primjenjivo
G3-4
Poticati javna poduzeća (HV i HEP) da u sustav zelene javne nabave radova i usluga održavanja vodotoka, vodnih i hidroenergetskih građevina uključe poznavanje i primjenu kodeksa dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima te kodeksa dobre prakse u plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima .
UZP , HV, HEP,VS
I
DP
Napravljene preporuke za sadržaj zelene javne nabave radova i usluga održavanja vodotoka, vodnih i hidroenergetskih građevina koji uključuje poznavanje i primjenu kodeksa dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima te kodeksa dobre prakse u plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima , u suradnji sa HV-om i HEP-om.
Ostvaren pozitivan godišnji trend provedenih zelenih javnih nabava radova i usluga održavanja vodotoka, vodnih i hidroenergetskih građevina u koje su uključeni kodeksi dobre prakse
50.000
G3-5
*
Planom upravljanja vodnim područjima planirati edukaciju djelatnika koji provode održavanje vodnih tijela o kontroli IAS-a i o kodeksima dobre prakse
ZZOP , HV
I
DP, EU fondovi
Plan upravljanja vodnim područjem sadrži aktivnosti vezane za edukaciju djelatnika koji provode održavanje vodnih tijela o kontroli IAS-a i o kodeksima dobre prakse .
Nije primjenjivo
* - aktivnost je moguće spojiti sa aktivnosti u Akcijskom planu o putovima unosa IAS-a spontanim širenjem
** - aktivnost istovjetna aktivnosti F3-6
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
1.8 TEMA H: Ribolov, sportski ribolov i akvakultura
Gospodarski i sportski ribolov te akvakultura u slatkim vodama obuhvaćaju sve ljudske aktivnosti vezane za slatkovodne ribe. Time ova tema obuhvaća najveću grupu dionika koja je aktivno uključena u korištenje, zaštitu i održavanje slatkovodnih ekosustava u Hrvatskoj. Veliki broj IAS-a su riblje vrste, a također, pri samom obavljanju ribolova može doći do širenja brojnih drugih IAS-a (osobito beskralješnjaka, vodozemaca, biljnih vrsta). Dodatno, rijeke su bitni putovi širenja za veliki broj IAS-a, a također brojni IAS-i postižu visoke gustoće populacija u rijekama i ekosustavima povezanim s njima.
Gospodarski ribolov se na slatkim vodama u Republici Hrvatskoj obavlja na rijeci Dunav i na rijeci Savi (nizvodno od Jasenovca). Podaci iz 2011. godine govore o ukupno 39 ovlaštenika povlastica za gospodarski ribolov na slatkim vodama, od čega je njih 23 registrirano za obavljanje gospodarskog ribolova na rijeci Dunav, a 16 ovlaštenika je na rijeci Savi. Ukupan ulov svih ovlaštenika povlastica za gospodarski ribolov na slatkim vodama iste godine iznosio je 51 tonu slatkovodne ribe, od čega je oko 90% ulovljeno u Dunavu, a tek 10% u Savi.
Sportski ribolov na slatkim vodama u 2011. godini obavljalo je oko 38.500 ribiča. Za obavljanje sportskog ribolova na određenom ribolovnom području ili ribolovnoj zoni ribiči kupuju dozvole od ovlaštenika ribolovnog prava koje vrijede na ribolovnom području ili u ribolovnoj zoni za koju je ovlaštenik dobio ribolovno pravo. Ribolovno pravo ima 130 ovlaštenika, a obuhvaća gospodarenje ribljim fondom temeljem gospodarskih osnova i godišnjih planova. Gospodarenje ovim segmentom slatkovodnog ribarstva provodi se kroz oko 450 sportsko-ribolovnih društava. Prema evidenciji iz 2018. godine, u Republici Hrvatskoj je evidentirano 269 sportsko-ribolovnih društava u slatkovodnom ribolovu i 377 morskih ribolovnih društava.
Prijenos IAS-a prilikom ribolova je najčešće slučajan jer se prenose zajedno sa zavičajnim vrstama. Korištenje živih mamaca pri ribolovu je jedan od bitnih putova unosa IAS-a. Kao mamci se najčešće koriste male ribe (tzv. kederi), ponekad rakovi, pijavice, gujavice i dr. vrste beskralješnjaka. Budući da su invazivne vrste često otpornije od zavičajnih na loše uvjete i kvalitetu vode, kao mamac mogu preživjeti nekoliko dana, za razliku od zavičajnih vrsta koje su osjetljive i često brže ugibaju. Zbog toga se invazivne strane vrste ponekad češće koriste kao mamac. Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 63/19) zabranjuje ribolov u ribolovnim vodama uz upotrebu stranih i invazivnih vrsta riba (živih ili mrtvih) kao mamaca te se u tom smislu svaki unos strane vrste ribe kao mamca može okarakterizirati kao namjerni unos. Sve riblje vrste imaju neku vrstu parazita, koji su ponekad IAS-i. Ako su paraziti prisutni na ribama kojima se poribljava neki vodotok, mogu se proširiti na područje gdje prije nisu bili prisutni. Ribolovna oprema (ribolovni pribor, osobna oprema poput čizmi) se često prenosi između raznih vodnih tijela. Prilikom korištenja opreme, IAS-i mogu ostati pričvršćeni u ili na opremi i biti preneseni na novu lokaciju. S obzirom da dio vodenih vrsta ima neke prilagodbe na isušivanje, u povoljnim uvjetima moguće je preživljavanje od nekoliko dana. Pri tome su invazivne vrste otpornije od zavičajnih te je i vjerojatnost njihova prenošenja veća. Ovim putovima se šire invazivni strani vodeni kukci, rakovi, školjkaši, ali ponekad i ribe. Pri ribolovu se koriste plovila (brodovi i čamci) na kojima mogu završiti razni IAS-i i biti prenesene na velike udaljenosti kao slijepi putnici u plovilu ili kao obraštaj na vanjskoj strani trupa. Zbog prisutnosti na terenu ribiči mogu doprinijeti praćenju pojave IAS-a, a često i samoinicijativno sudjeluju u mjerama kontrole brojnosti invazivnih vrsta (selektivni ribolov invazivnih stranih vrsta riba, u skladu s gospodarskim osnovama).
U sektoru akvakulture IAS-i su prepoznati kao štetni, primarno za sami proces uzgoja ciljanih, zavičajnih vrsta. Unatoč tome javljaju se u proizvodnom procesu, ali postoji usmjereni napor da se njihovo širenje smanji. Sukladno Zakonu o akvakulturi (NN130/17, 111/18, 144/20) i Pravilniku o stručnom osposobljavanju za obavljanje djelatnosti akvakulture (NN 56/18) fizička ili pravna osoba kojoj je izdana dozvola za akvakulturu smije započeti i obavljati djelatnost akvakulture ako je za to stručno osposobljena, odnosno ima zaposlenu osobu stručno osposobljenu za obavljanje djelatnosti akvakulture u punom radnom vremenu. U sprječavanju širenja IAS-a nenamjernim putovima unosa (transportom) bitno je da su osobe uključene u obavljanje djelatnosti akvakulture educirane o IAS-u i sprječavanju njihova unosa i širenja. K tome, mogu biti i dio mreže za praćenje stanja IAS-a.
Tablica 5-9 Ribolov, sportski ribolov i akvakultura
Aktivnosti
Nadležna institucija / Sudionici
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024
2027
2030
2033
Specifični cilj 2. Međunarodnom i međuresornom suradnjom do 2033. povećana je učinkovitost sprječavanja nenamjernog unosa invazivnih stranih vrsta u Republiku Hrvatsku i širenja nenamjernim putovima unosa vezanim uz transport na području Republike Hrvatske
H2-1
Provoditi edukaciju u sklopu stručnog osposobljavanja za obavljanje djelatnosti akvakulture vezano uz IAS-e te kodekse dobre prakse u ribolovu na slatkim vodama i plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima .
ZZOP, UZP, UR , VS
I
DP
U programu Pravilnika o stručnom osposobljavanju za obavljanje djelatnosti akvakulture (56/18) uključiti i predavanja i/ili radionice s temom IAS-a i kodeksa dobre prakse (kroz teme Zaštite prirode i okoliša za određenu uzgojnu tehnologiju).
50.000
H2-2
U Program za polaganje ribičkog ispita uključiti temu IAS životinja (riba i drugih organizama) i biljaka te kodeks dobre prakse u ribolovu na slatkim vodama
UR, Š RD, UZP , VS
I
DP
Sadržaj Priručnika za športski ribolov dopunjen temama IAS-a i kodeksa dobre prakse u ribolovu na slatkim vodama.
Tisak oko 10.000 materijala za edukaciju.
150.000
Specifični cilj 3: Do 2033. dobrovoljni mehanizmi upravljanja su primijenjeni u svrhu sprječavanja nenamjernog unošenja i širenja IAS-a putem transporta u Republiku Hrvatsku i na područje Republike Hrvatske
H3-1
Promovirati kodeks dobre prakse u sportskom ribolovu te plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima i IAS-ima među športskim ribolovcima na slatkim vodama kroz edukaciju o IAS-ima
UZP, UR, ŠRD , JUŽ, JUPP, VS
I
EU, DP
Izrađena brošura o utjecaju IAS-a u slatkovodnim ekosustavima, čestim IAS-ima koje se unose i šire putem ribolovne opreme i malih plovila te kodeksima dobre prakse (elektronički i/ili tiskano) za športsko-ribolovna društva.
Distribuirano 2000 primjeraka brošura (elektronički i/ili tiskano) športsko-ribolovnim društvima.
Izrađeno i postavljeno minimalno 100 informativnih ploča o utjecaju IAS-a na slatkovodne ekosustave i kodeksima dobre prakse u ribolovu na slatkim vodama u 100 ribolovnih područja u RH.
Provedena anketa (telefonska i/ili online) o stupnju informiranosti o kodeksima dobre prakse, rezultati analizirani i interpretirani.
600.000
H3-2
Informirati športsko-ribolovna društva o bazi podataka IAS-a, načinu korištenja, sustavu dojave putem obrasca za dojavu opažanja te korištenju mobilne aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj
UZP , UR ŠRD , JUŽ, JUPP, VS
I
DP
Izraditi i redovno distribuirati športskim ribolovcima letak s informacijama o bazi podataka IAS-a, sustavu dojave i korištenju mobilne aplikacije, kao prilog uz kupljenu godišnju ribolovnu dozvolu.
Objaviti jedan članak godišnje o IAS-ima u popularnim časopisima za rekreativne ribolovce (*).
150.000
H3-3
*
Podržati akcije selektivnog izlova IAS riba
ŠRD, UZP, URVS
II
DP
Organizirana minimalno 2 natjecateljska događaja godišnje na ribolovnim vodama u RH s ciljem selektivnog izlova IAS riba tj. natjecanje s ciljem čim većeg broja izlovljenih jedinki IAS-a (kriterij ne smije biti veličina ulovljenih jedinki).
240.000
H3-4
*
Informirati upravitelje ribnjaka o kodeksu dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima, u ribolovu na slatkim vodama i pri plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima
ZZOP, UZP, UR, VS
I
DP
Minimalno 2 edukacijske aktivnosti (radionica).
50.000
* - aktivnost je moguće spojiti s aktivnosti u Akcijskom planu za putove unosa IAS-a spontanim širenjem
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.1 Kodeks dobre prakse u sportskom ribolovu i plovidbi malim plovilima slatkovodnim ekosustavima
U okviru Bernske konvencije razvijen je niz kodeksa dobre prakse kojima se predlažu mjere čijom primjenom se žele spriječiti unošenje i širenje invazivnih vrsta provedbom redovnih aktivnosti u okviru djelovanja različitih sektora i djelatnosti poput slatkovodnog ribarstva, hortikulture, lovstva, šumarstva, trgovine kućnim ljubimcima i slično.
Sportski ribolov je vrlo stara djelatnost prisutna u cijeloj Europi i svijetu koji se tijekom vremena razvio u važnu djelatnost s gospodarskim i rekreacijskim aspektima. Prema procjeni Europskog ribolovnog saveza (European Anglers Alliance, EAA), krovne organizacije europskih ribolovaca, 2003. godine je u ribolovu na slatkim vodama i na moru sudjelovalo barem 25 milijuna sportskih ribolovaca.
Europski kodeks ponašanja o sportskom ribolovu i invazivnim stranim vrstama i rekreacijsko plovidbi i invazivnim stranim vrstama sadrže sljedeće mjere i protokole, kojima sportski ribolovci, a gdje primjenjivo i drugi korisnici slatkovodnih ekosustava (akvakultura, vodno gospodarstvo) mogu doprinositi sprječavanju nenamjernog unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta. Europski kodeks ponašanja o sportskom ribolovu i IAS-u je preveden i dostupan putem internetske stranice Invazivne vrste u Hrvatskoj.
U pogledu invazivnih stranih vrsta, na nacionalnoj razini Zakonom o slatkovodnom ribarstvu (NN 63/19) se izričito zabranjuje ribolov u ribolovnim vodama uz upotrebu stranih i invazivnih stranih vrsta riba kao (živih ili mrtvih) mamaca .
Načela (kodeks) dobre prakse za sportske ribolovce u osnovi sadrži sljedeće mjere i protokole:
Dezinfekcijski postupci „provjeri, očisti, osuši“ u korištenju pribora, alata i osobne opreme za aktivnosti na slatkim vodama
Jedan od osnovnih principa u razvijanju kodeksa dobre prakse je ravnoteža između učinkovitosti pojedinih metoda i zahtjevnosti njihovog provođenja. Stoga relativno jednostavni protokoli, koje će ljudi moći provoditi u sklopu redovnih aktivnosti imaju prednost nad kompliciranijim i zahtjevnijim procedurama. Na osnovu ovoga, razvijen je protokol “provjeri, očisti, osuši“ . Ova se praksa oslanja na sudjelovanje javnosti, obrazovanje, osvještavanje i osposobljavanje kako bi se osiguralo da se slijede ovi postupci:
I. Provjeri!
Svu odjeću i opremu treba temeljito pregledati i sve vidljive ostatke tvari (blato, biljnu ili životinjsku tvar) treba ukloniti i ostaviti na vodnom tijelu gdje su nađeni. Posebna se pozornost mora posvetiti spojevima na ribičkim čizmama. Sve džepove nakupljene vode treba isprazniti.
II. Očisti!
Opremu treba oprati vodom iz crijeva ili visokotlačnim peračem na licu mjesta. Ako za to nisu prikladnih uvjeta, opremu treba pažljivo spremiti npr. u plastične vreće, dok uvjeti ne budu prikladni. Otpadnu vodu od pranja treba izliti uz vodno tijelo na kojem je oprema korištena ili je treba spremiti i onemogućiti njezino dospijevanje u neki drugi vodeni tok ili sustav odvodnje (tj. nemojte je ispuštati u odvod ili sudoper). Gdje je moguće, čistu opremu treba umočiti u otopinu za dezinfekciju da bi se ubili patogeni, ali nije vjerojatno da će time biti ubijene strane vrste.
III. Osuši!
Temeljito sušenje najbolja je metoda dezinfekcije odjeće i opreme. Čizme i mreže treba objesiti da se osuše. Oprema treba biti potpuno suha najmanje 48 sati prije nego što se koristi na nekom drugom mjestu. Neke strane vrste mogu preživjeti do 15 dana u vlažnim uvjetima i do 2 dana u suhim uvjetima, tako da postupak sušenja mora biti temeljit.
Korištenje plovila na slatkim vodama
U slučaju da sportski ribolovci, ali i drugi korisnici slatkovodnih ekosustava za ribolov koriste plovila, treba poduzeti sljedeće mjere:
1. Potrebno je temeljito ukloniti obraštaj s trupa čamca i drugih uronjenih površina prije prijenosa na drugu lokaciju.
2. Treba se pobrinuti za prikolice u čijim se šupljinama može zadržavati voda i teško ih je pregledati. Po mogućnosti treba osigurati da prikolice i kolica za prijevoz plovila budu na raspolaganju na mjestu ribolova i njihovo korištenje treba imati prednost nad korištenjem vlastite opreme.
3. Voda koja se skuplja u kaljužama čamaca ili unutar čamaca i čamaca na napuhavanje (i slične opreme koja se koristi za plovidbu) mora se u potpunosti isprazniti prije napuštanja mjesta ribolova.
4. Motori koji se hlade vodom moraju se oprati vodom iz vodovoda kako bi se osiguralo da se u sustavu ne nalaze invazivne strane vrste.
Na vodi:
izbjegavajte plovidbu kroz vodene biljke ako je moguće jer se time mogu otkinuti dijelovi biljaka, a ako se uhvate za trup ili propeler mogu se prenijeti na drugo područje
ako je čamac na vodi, ali se neko vrijeme ne koristi, podignite propelere izvan vode kako bi se smanjio rizik od ulaska invazivnih stranih vrsta u motor
u slučaju korištenja sidra, prije spremanja isperite uže, lanac i sidro
bilo koja oprema uronjena u vodu neko vrijeme (poput plutača) također predstavljaju rizik od širenja invazivnih stranih vrsta pa treba biti posebno oprezan prilikom kretanja ili rada s njom.
Nakon korištenja:
kad se plovilo nalazi izvan vode, uklonite sav vidljivi biljni i životinjski materijal i odložite u kantu za smeće
slatkom vodom operite sve dijelove plovila koji su bili u kontaktu s vodom (uključujući prikolicu) i obratite pažnju na sve pukotine
ispustite svu vodu s broda, uključujući kaljuže; ostavite da se voda potpuno isprazni iz motora postavljanjem u okomiti položaj prema dolje
ako na lokaciji nisu dostupni uređaji za pranje slatkom vodom, osigurajte da je čamac opran, ispražnjen i osušen prije korištenja u drugom vodnom tijelu
ne izlijevajte otpadnu vodu ili vodu iz plovila u druga vodna tijela.
U spremištu za brod na kopnu:
p lovila i motore čuvajte na mjestu gdje nije moguće otjecanje u vodna tijela (kroz odvode, kanalice i sl.)
vratite motore u okomiti donji položaj da se isprazne.
Osim gore navedenih mjera, osobito sportski ribolovci u okviru svojeg djelovanja potiču se na aktivno sudjelovanje u kontroli unošenja i širenja IAS-a kroz:
1. Individualnu edukaciju i djelovanje vezano uz sprječavanje unošenja i širenja IAS-a , koje se temelji na načelima:
a. Dobro upoznaj invazivne strane vrste prisutne u slatkim vodama Republike Hrvatske!
b. Ulovljene jedinke invazivnih stranih vrsta riba ne vraćaj u vodu!
2. Organizirane akcije selektivnog ribolova ribolovnih društava sa svrhom smanjenja populacija invazivnih stranih vrsta riba , a u suradnji s nadležnim tijelima za zaštitu prirode na državnoj (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja: Uprava za zaštitu prirode, Zavod za zaštitu okoliša i prirode) ili regionalnoj razini (javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže).
3. Sudjelovanje u praćenju pojave i širenja invazivnih stranih vrsta – dojava opažanja putem obrasca za prijavu opažanja (dostupnog na internetskoj stranici Invazivne vrste u Hrvatskoj (https://invazivnevrste.hr) ili putem mobilne aplikacije Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja „Invazivne vrste u Hrvatskoj“).
Relevantne publikacije i internetski izvori podataka:
IAS Web stranica - https://invazivnevrste.hr/
Publikacija: Strane vrste slatkovodnih riba u Hrvatskoj (izdavač: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Udruga Hyla) (dostupno putem poveznice: http://www.invazivnevrste.hr/wp-content/uploads/2020/01/Strane-vrste-slatkovodnih-riba-u-RH_2019-1.pdf)
Europski kodeks ponašanja o sportskom ribolovu i IAS-u (dostupno putem poveznice: https://invazivnevrste.haop.hr/edukacija#europski-kodeks #)
Popis vrsta s Unijina popisa na koje treba obratiti pažnju u sprječavanju širenja sportskim ribolovom i plovidbom malim brodicama slatkovodnim ekosustavima:
1. Vrste s Unijinog popisa:
Biljne vrste
Rastu potpuno u vodi
Rastu u vodi i po rubovima
Cabomba caroliniana (kabomba)
Alternathera philoxeroides
(aligatorski korov)
Eichornia crassipes (vodeni zumbul)
Gymnocoronis spilanthoides ( vodena kugla )
Elodea nuttallii
(Nuttallieva vodenkuga, Nuttalliieva vodena kuga)
Hydrocotyle ranunculoides
(žabnjački ljepušak)
Lagarosiphon major ( veliki lagarosifon, afrička vodena kuga)
Impatiens glandulifera (žljezdasti nedirak)
Myriophyllum aquaticum (vodeni krocanj)
Ludwigia grandiflora
(velecvjetna močvarna mekčina)
Myriophyllum heterophyllum (raznolistni krocanj)
Ludwigia peploides (plutajuća močvarna mekčina)
Salvinia molesta
(divovska salvinija)
Lysichiton americanus (američki lisihiton)
Životinjske vrste
Eriocheir sinensis
( kineska slatkovodna rakovica )
Pacifastacus leniusculus
(signalni rak)
Faxonius limosus
(bodljobradi rak)
Procambarus clarkii
(crveni močvarni rak)
Faxonius virilis (virilni rak)
Pseudorasbora parva
(bezribica)
Lepomis gibbosus
(sunčanica)
Trachemys scripta
( crvenouha/žutouha kornjača )
Lithobates ( Rana ) catesbeianus
( sjevernoamerička žaba bukača )
2. Vrste koje nisu na Unijinom popisu, ali su prisutne u Hrvatskoj i izazivaju zabrinutost
Biljne vrste (rastu potpuno u vodi)
Životinjske vrste
Egeria densa
(vodena kuga)
Ameiurus melas
(crni somić)
Elodea canadensis
(kanadska vodena kuga)
Ameiurus nebulosus
(smeđi somić, patuljasti somić)
Lemna minuta
Gambusia holbrooki
(gambuzija)
Pistia stratiotes
(vodena salata)
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.2 Kodeks dobre prakse u lovstvu vezan za sprječavanje unosa IAS-a transportom
Kodeks dobre prakse ima za cilj pružiti lovcima i ovlaštenicima prava na lov niz dobrovoljnih načela čijim bi se usvajanjem unaprijedila održivost lovstva, ali i ojačao bi se doprinos lovaca u upravljanju i očuvanju biološke raznolikosti.
Premda se lov se općenito smatra jednim od najčešćih razloga za unošenje stranih vrsta sisavaca i ptica, ovi kodeksi dobre prakse su vezani za one aktivnosti kojima je moguć nenamjeran unos invazivnih vrsta, a što se prvenstveno odnosi na aktivnosti vezane za hranjenje i održavanje lovišta.
1. Izbjegavati namjerno i nenamjerno unošenje i širenje invazivnih stranih biljaka radi prehrane i zaklona divljači
Unošenje nezavičajnih vrsta divljači također može imati ozbiljan gospodarski utjecaj na poljoprivredu i šumarstvo (Gebhart, 1996.). Nadalje, lovstvo je prepoznato kao posredni put unošenja stranih biljaka (Hulme i sur., 2008.) koje lovci koriste za obnovu staništa (npr. zakloni, živice, male močvare i šume) ili opskrbu divljači hranom (žitarice za divljač, umjetno hranjenje; npr. čičoka ( Helianthus tuberosus ) u Poljskoj (Bzdęga i sur., 2009.)).
U sklopu dobre prakse u lovstvu potrebno je primjenjivati načela propisana za područje hortikulture i vezano za rad sa strojevima i opremom .
2. Smatrati iskorjenjivanje i kontrolu nužnim alatima upravljanja radi suzbijanja invazivnih stranih vrsta te podupirati njihovo provođenje i kad su usmjereni na vrste divljači
Obnavljanje fonda divljači se treba obavljati strogo slijedeći Smjernice IUCN-a za reintrodukcije i druge translokacije u svrhu očuvanja kako ne bi došlo do kontaminacija ili parazita na životinjama. Jedna od navedenih smjernica je uvođenje karantene kako bi došlo do otkrića i prevencije bolesti i parazita na divljači. Obnovu staništa kao i opskrbu divljači hranom treba obavljati isključivo koristeći zavičajne biljke kako ne bi došlo do kontaminacije hranom, kontaminacije na biljkama i parazita na biljkama.
Prevencijom se mogu smanjiti nova unošenja, ali kada je invazivna strana vrsta uspostavila populaciju možda će biti potrebno pribjegnuti iskorjenjivanju i/ili mjerama kontrole. Iskorjenjivanje često postaje nemoguće ili vrlo skupo kada invazivne vrste uspostave populaciju na širokom području. Kada se smatra da je iskorjenjivanje nepraktično, tada bi kontrola mogla postati neophodna – s ciljem smanjenja širenja, brojnosti i gustoće invazivnih stranih vrsta na dugoročno prihvatljivu razinu.
3. Surađivati u programima praćenja i nadzora invazivnih stranih vrsta
Tradicionalna znanja o vrstama i prirodnom okolišu kojima lovci raspolažu doista predstavljaju vrijedan doprinos praćenju i proučavanju divljih vrsta i biološke raznolikosti, pa je važno poboljšati suradnju s upravljačima i stručnjacima za divlje vrste. Lovci su vrlo dobar primjer pojma „građanske znanosti“ ili „građanina kao senzora“, termina koji se koriste za programe temeljene na sudjelovanju dobrovoljaca u djelatnosti praćenja prirodnih resursa radi poboljšanja upravljanja i/ili istraživanja.
Potrebno je informirati lovce o nenamjernim putevima unosa invazivnih stranih vrsta kako bi se smanjila mogućnost kontaminacije i slijepih putnika. Ako su odgovarajuće informirani i obučeni, lovci bi mogli biti učinkovito uključeni u programe praćenja i prikupljanje podataka o rasprostranjenosti i brojnosti invazivnih stranih vrsta. Osim toga, mogli bi igrati ključnu ulogu u nadzoru pojave ili unošenja novih invazivnih stranih vrsta, što je presudno za uspostavljanje sustava ranog upozoravanja i brzog djelovanja. Ključan korak u poticanju točnog izvještavanja i prikupljanje sažetih i točnih informacija je oblikovanje sažetih i točnih informativnih i obrazovnih materijala. Dojava opažanja invazivne strane vrste moguća je putem obrasca za prijavu opažanja (dostupno putem internetske stranice Invazivne vrste u Hrvatsko ili putem mobilne aplikacije Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja „Invazivne vrste u Hrvatskoj“).
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.3 Kodeks dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima
U području gradnje i održavanja prometnica (ceste i željezničke pruge), vodnom gospodarstvu, poljoprivredi i šumarstvu glavni su putovi nenamjernog unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta (IAS), kojima se najčešće unose i šire IAS-i:
1. unos i širenje IAS-a putem kontaminacije materijala za rasadnike, kontaminacije sjemena, kontaminacije stanišnog materijala u svrhu obnove i/ili održavanja vegetacije uz ili na samim građevinama (gradnja i održavanje prometnica, vodno gospodarstvo);
2. unos i širenje IAS-a kao „slijepog putnika“ na strojevima/opremi i vozilima kao vektorima (gradnja i održavanje prometnica, vodno gospodarstvo, poljoprivreda, šumarstvo)
Načela dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima primjenjuju se na: (1) planiranje radova, (2) izvođenje radova, (3) nadzor (provjeru).
(1) PLANIRANJE RADOVA
1. Identificirajte IAS-e i u skladu s time planirajte aktivnosti (radove).
Uključite sagledavanje IAS-a prilikom planiranja izvođenja radova. Informirajte se kod stručnih institucija nadležnih za upravljanje invazivnim vrstama o tome koji IAS-i su zabilježeni u području izvođenja radova i koje specifične mjere (ovisno o vrsti) se mogu primijeniti da se smanji njihovo širenje strojevima i opremom.
Zabilježite i prijavite IAS-e. Vrste koje nađete u području izvođenja radova prijavite putem mobilne aplikacije Invazivne strane vrste u Hrvatskoj ili putem obrasca za dojavu opažanja.
Izvor informacija o IAS-u i obrazac za dojavu opažanja: https://invazivnevrste.hr/
Kod izvođenja radova gdje se mehanizacija koristi samo u kopnenom okolišu treba obratiti pozornost na: biljne IAS-e i njihove dijelove(biljni ostaci, čitave biljke, sjeme i plodovi).
Kod izvođenja radova gdje se mehanizacija koristi samo u vodenom okolišu treba obratiti pozornost na: biljne IAS-e i njihove dijelove(biljni ostaci, čitave biljke, sjeme i plodovi), beskralješnjake (svi razvojni stadiji), vodozemce (jajašca) i ribe (jajašca).
2. Planirajte dinamiku izvođenja radova tako da radovi započnu na lokacijama s najmanjom prisutnošću IAS-ima, a završe na lokacijama s najviše prisutnih IAS-a.
3. Za ozelenjivanje u području izvođenja radova koristiti zavičajne vrste lokalno ili regionalno prisutne u biljnim zajednicama, odnosno prirodnoj vegetaciji.
Prilikom nabave sjemenskog, stanišnog i rasadnog materijala voditi računa o porijeklu i čistoći materijala.
4. Nakon odabira izvođača radova, informirati ih o potrebnim mjerama vezanim uz izvođenje radova koje treba poduzeti prije početka i nakon izvođenja radova u vašem području.
Mjere čišćenja opreme i mehanizacije, upravljanja otpadnim materijalom, porijeklo sjemenskog, rasadnog i stanišnog materijala – v. dolje načela tijekom izvođenja radova.
(2) IZVOĐENJE RADOVA
1. Držite opremu, vozila i mehanizaciju čistom.
Izbjegavajte parkiranje, okretanje ili skladištenje opreme, vozila, mehanizacije, te odlaganje građevnog i zemljanog materijala na područjima s velikim brojem IAS-a; ili za pojedine invazivne strane biljne vrste pokosite područje i uklonite pokošeni biljni materijal prije izvođenja radova (dolaska mehanizacije i vozila na lokaciju; prije odlaganja zemljanog i građevinskog materijala).
Provjerite i očistite opremu, vozila i mehanizaciju prije ulaska na područje bez IAS-a (i korovnih vrsta).
Prije povratka obavezno očistite opremu, vozila i mehanizaciju na području izvođenja radova ako su prisutne IAS.
Očistite opremu, vozila i mehanizaciju nakon vraćanja u skladišni prostor i prije skladištenja.
Čišćenje je potrebno obavljati po mogućnosti minimalno 30 m dalje od vodenih tokova, na tvrdoj ili šljunčanoj površini bez blata.
Čišćenje vozila iznutra:
- očistiti unutrašnjost vozila brišući, usisavajući ili koristeći uređaj s komprimiranim zrakom. Posebno obratiti pozornost na podove, podloške (gumene i tekstilne), sjedala i ispod sjedala.
Čišćenje vozila izvana:
- ukloniti sve veće nakupine zemlje. Ako je potrebno koristiti željeznu polugu.
- utvrditi površine na kojima je bolje primijeniti stlačeni zrak kao što su radijatori i rešetke. Prvo očistite ovakve površine (prije korištenja vode)
- očistiti vozilo s visokotlačnim crijevom (minimalni tlak vode 16 kg/cm 2 ) u kombinaciji sa čvrstom četkom i/ili željeznom polugom da bi učinkovitije uklonili nakupine blata
- započeti sa čišćenjem gornjeg dijela vozila spuštajući se prema donjem dijelu
- naglasak čišćenja treba biti na donjim dijelovima – gume, lukovi kotača, šasija, blatobrani, branici, utori za motor, radijatori, rešetke, stabilizatori, gusjenica, hidraulične naprave i oruđa
- kada je čišćenje dovršeno, izbjegavati voziti kroz otpadnu vodu kad se vozilo pomiče od mjesta čišćenja
- za vozila koja prolaze kroz vodu i koja mogu biti izložena vodenim invazivnim vrstama, vozila se trebaju dezinficirati ili potpuno osušiti prije nego se započne rad na drugoj vodenoj površini
2. Ograničite radove uz rubove prometnica kako bi se sačuvala autohtona vegetacija.
Smanjite na najmanju moguću mjeru pomicanje tla te zadržite prirodnu autohtonu vegetaciju gdje je moguće.
Prilikom košnje uz rub ceste, nemojte kositi IAS-e nakon što je obavljeno sijanje prirodne vegetacije.
Dodani zemljani materijal treba jednako rasporediti u tankom sloju i ozeleniti kako bi se spriječilo naseljavanje IAS-a.
Ozeleniti izloženo tlo, kako bi se spriječilo širenje IAS-a te ispiranje zemljanog materijala u vodotoke.
Sijanje provesti u rano proljeće ili kasnu jesen.
3. Prakticirajte učinkovitu košnju i sakupljanje (otkosa)
Po mogućnosti, započnite košnju ili sakupljanje otkosa na području bez IAS-a i završite u kontaminiranom području (području s IAS-om).
Na područjima bez IAS-a izbjegavajte košnju trave i ostale autohtone vegetacije niže od 15 cm iznad razine tla.
Pokosite ili pograbljajte IAS-e prije sijanja prirodne vegetacije.
Razmotrite primjenu selektivne košnje na pojedinim dijelovima.
4. Iskapanje
Kod iskapanja izbjegavajte odlaganje viška iskopa iznad ili ispod usjeka prometnice, na mjesta gdje već postoji prirodna vegetacija. Odložite materijal iz iskopa koji sadrži ostatke IAS-a na predviđeno ograđeno mjesto.
Smanjite na najmanju moguću mjeru izloženost tla i uklanjanje vegetacije prilikom održavanja usjeka, vodotoka i drenažnih građevina.
Gdje je potrebno nasipavati materijal, treba osigurati da se sav materijal odložen na vegetaciju jednako rasporedi. Ozeleniti nasuti materijal i određena područja s izloženim tlom koja prelaze 1 m iznad ramena kod iskopa, isto kao i nasip prilikom održavanja usjeka prometnice.
5. Učinkovito upravljajte unesenim i otpadnim materijalom
Kameni agregat i drugi materijal koji sadrži ostatke IAS-a koristite samo ako je proveden proces čišćenja, ili su primijenjene odgovarajuće mjere na lokacijama pozajmišta prilikom iskopa i utovara.
Odložite zemljani materijal koji sadrži ostatke IAS-a na mjesto koje definirate za tu namjenu.
Ispitajte sva mjesta za iskop kamenog agregata i porijeklo materijala na godišnjoj razini kako bi se provjerilo da nemaju IAS-e. Zabilježite i prijavite mjesta za iskop kamenog agregata i jalovine koja sadrži ostatke IAS-a. Osim toga, budite na oprezu prilikom utovara i transporta iskopanog materijala/kamenog agregata ili jalovine koji sadrži IAS-a kako bi se smanjio gubitak materijala i (npr. pokrijte materijal prilikom transporta) kako bi se smanjio gubitak kontaminiranog materijala prilikom transporta.
6. Uklonite IAS-e na području izgradnje prije ozelenjivanja.
7. Obnovite lokacije narušene IAS-om
Zbrinite neželjeni otpadni materijal koji sadrži ostatke IAS-a.
Sva mjesta na kojima je narušena postojeća vegetacija tijekom izvođenja radova potrebno je ozeleniti kako bi se spriječilo širenje IAS-a.
8. Ozelenite
Ponovno posijte travnu smjesu autohtonih vrsta, bez korova, prilagođenu lokalnim uvjetima, neinvazivnu te koja se brzo ukorjenjuje kako bi se smanjio rizik od širenja IAS-a.
Sijanje u rano proljeće ili kasnu jesen će pomoći uspješnijem ukorjenjivanju.
(3) PROVJERA
Provjeru opreme, vozila i mehanizacije treba obavljati PRIJE:
- premještanja iz područja izvođenja radova
- premještanja s jedne lokacije (gdje nema IAS-a) na drugi gdje su prisutni IAS-i
- korištenja duž prometnica, kanala i vodotoka
- prijevoza duž zemljanih i makadamskih putova
- korištenja mehanizacije za prijevoz zemljanog i kamenog materijala
- dolaska na lokacije gdje je ograničen pristup vozilima
Provjeru opreme, vozila i mehanizacije treba obavljati NAKON:
- izvođenja radova u području gdje su prisutni IAS-i
- prijevoza materijala (npr. tla) za koji je sigurno da sadrži ostatke IAS-a
Izvori podataka – preporučene publikacije:
Best Practices for Managing Invasive Plants On Roadsides. A Pocket Guide For British Columbia’s Maintenance Contractors, 2019.
Environmental best practices for highway maintenance activities, 2018.
Clean Equipment Protocol for Industry, 2016.
Primjeri korištenih vozila, strojeva i opreme, poredanih prema razini rizika od širenja IAS-a, zajedno s primjerima mogućih mjera i postupaka čišćenja
Kategorija
Postupci čišćenja
Mogući postupci provjere
Poljoprivredna, šumarska i hortikulturna vozila, strojevi i oprema, kao što su:
- kombajn
- strojevi u pilanama
- kamioni za drva
- vozila za transport životinja
- prikolice za kompost i gnojivo
- traktori
- alati
Uključena su popravljena ili na terenu testirana rabljena vozila, strojevi i oprema.
Ova kategorija se inače smatra velikim rizikom za širenje IAS-a.
Abrazivno pjeskarenje
Pražnjenje otvorenih spremnika za vodu, uklanjanje ostataka
Pranje pod pritiskom
Čišćenje parom
Metenje i usisavanje
Čišćenje komprimiranim zrakom
Kemijski postupak (npr. dezinsekcija, dezinfekcija)
Tretiranje temperaturom
Deklaracija o čišćenju
Certifikat/protokol o poštivanju protokola u čišćenju i manipulaciji kontaminiranog materijala
Inspekcija (može uključivati rastavljanje i testiranje)
Fitosanitarni certifikat
Autorizacija i revizija
Vozila, strojevi i oprema za zemljane radove:
- buldožeri
- grejderi
- oprema za površinski iskop
Uključena su popravljena ili na terenu testirana rabljena vozila, strojevi i oprema.
Rizik od širenja IAS-a varira, ali u ovoj kategoriji može se pojaviti visoka razina onečišćenja.
Abrazivno pjeskarenje
Pražnjenje otvorenih spremnika za vodu, uklanjanje ostataka
Pranje pod pritiskom
Čišćenje parom
Metenje i usisavanje
Čišćenje komprimiranim zrakom
Kemijski postupak (npr. dezinsekcija, dezinfekcija)
Deklaracija o čišćenju
Certifikat o poštivanju protokola u čišćenju i manipulaciji kontaminiranog materijala
Inspekcija (može uključivati rastavljanje i testiranje)
Fitosanitarni certifikat
Autorizacija i revizija
Rabljena vojna vozila, strojevi i oprema, kao što su:
- kamioni
- tenkovi
- transporteri
- željeznička vozila.
Rizik od širenja IAS-a varira, ali korištena vojna vozila, strojevi i oprema često su korišteni izvan ceste i skladišteni vani, što povećava rizik.
Pražnjenje otvorenih spremnika za vodu, uklanjanje ostataka
Pranje pod pritiskom
Čišćenje parom
Čišćenje komprimiranim zrakom
Kemijski postupak (npr. dezinsekcija, dezinfekcija)
(Vidi Prilog 1 za ovaj standard)
Vozila, strojevi i oprema korištena za gospodarenje otpadom, kao što su:
- kamioni za smeće/otpad
- oprema za sortiranje otpada.
Uključena su popravljena rabljena vozila, strojeva i opreme.
Buldožeri korišteni na odlagalištima otpada se podrazumijevaju pod vozila, strojeve i opremu za zemljane radove.
Abrazivno pjeskarenje
Pražnjenje otvorenih spremnika za vodu, uklanjanje ostataka
Pranje pod pritiskom
Čišćenje parom
Metenje i usisavanje
Kemijski postupak (npr. dezinsekcija, dezinfekcija)
Deklaracija o čišćenju
Inspekcija (može uključivati rastavljanje i testiranje)
Fitosanitarni certifikat
Autorizacija i revizija
Vozila, strojevi i oprema korišteni za duboki iskop.
Rizik od širenja IAS-a je općenito mali, osim ako su korištena vozila, strojevi i oprema onečišćeni s površinskim tlom.
Ponekad je teško odrediti prethodnu upotrebu rabljenih vozila, strojeva i opreme i jesu li korišteni za površinski iskop.
Abrazivno pjeskarenje
Pražnjenje otvorenih spremnika za vodu, uklanjanje ostataka
Pranje pod pritiskom
Čišćenje parom
Deklaracija o čišćenju
Inspekcija (može uključivati rastavljanje i testiranje)
Rabljena industrijska vozila, strojevi i oprema, kao što su:
- dizalice
- viličari
Rizik od širenja IAS-a varira, ali je općenito vrlo mali, osim ako su rabljena vozila, strojevi i oprema korišteni u neposrednoj blizini vegetacije ili su onečišćeni tlom.
Abrazivno pjeskarenje
Pražnjenje otvorenih spremnika za vodu, uklanjanje ostataka
Pranje pod pritiskom
Čišćenje parom
Deklaracija o čišćenju
Inspekcija
Oprema koja se koristi u hortikulturi ili drugim sektorima za održavanje zelenih površina, kao što su:
- radna vozila za košnju vegetacije,
- ručne kosilice, flakserice i sl.
- ručna oprema za orezivanje i sječu stabala
Rizik od širenja IAS-a varira, ali je općenito vrlo mali, osim ako su vozila i oprema korišteni u neposrednoj blizini vegetacije s razvijenim IAS-om ili su onečišćeni tlom.
Metenje i usisavanje
Kemijski postupak (npr. dezinsekcija, dezinfekcija)
Pranje pod pritiskom
Čišćenje parom
Deklaracija o čišćenju
Inspekcija
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.4 Kodeks dobre prakse u hortikulturi, rasadničarstvu i radu sa sjemenjem
Hortikultura je na globalnoj razini prepoznata kao glavni put unosa invazivnih stranih vrsta biljaka. Procjenjuje se da je čak 80% trenutno invazivnih stranih vrsta uvedeno kao ukrasne ili poljoprivredne vrste.
Hortikulturna industrija je u Europi i drugdje donijela veliku socijalnu i ekonomsku dobrobit te je širok spektar ukrasnih biljaka učinila dostupnima javnosti. Važeći propisi u Republici Hrvatskoj ne dopuštaju vrtnim centrima, akvarijskim trgovinama i sličnim prodajnim mjestima uvoz i trgovinu IAS-a s Unijina popisa i crne liste RH te je potrebno posebno dopuštenje ministarstva nadležnog za zaštitu prirode za stavljanje na tržište stranih vrsta koje ne nalaze na Unijinom popisu, crnoj listi RH ni bijeloj listi RH. Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode može izdati dopuštenje za stavljanje na tržište strane vrste nakon što utvrdi da ne postoji ekološki rizik strane vrste. U kontekstu navedenog je u najvećoj mjeri smanjen rizik od širenja IAS-a namjernim putovima unosa. S druge strane, nenamjerni putovi unosa i širenja IAS-a u okviru hortikulturne djelatnosti odnose se na unos IAS-a kao kontaminacije stanišnog materijala, kontaminacije sjemena ili sadnica, kao parazita ili patogena na biljkama, odnosno kao slijepog putnika na ambalažnom materijalu ili strojevima i opremi.
Cilj Kodeksa:
Potaknuti suradnju između hortikulturne industrije i trgovine zajedno s relevantnim stručnjacima u svrhu smanjenja i kontrole mogućeg unošenja invazivnih stranih vrsta u europske i mediteranske zemlje , kao i usvajanje dobre prakse u:
podizanju svijesti među stručnjacima,
sprečavanju širenja već prisutnih invazivnih stranih vrsta,
sprečavanju uvođenja novih invazivnih stranih vrsta u Europu.
Kodeks je namijenjen vladama i vlastima, kao i hortikulturnoj industriji i trgovini, svim uvoznicima biljaka, komercijalnim rasadnicima, vrtnim centrima i akvaristima. Može biti koristan svima koji su projektiranjem vezani za vanjski prostor poput krajobraznih arhitekata, različitih odjela za vrtove, parkove i sl.
Odredbe Kodeksa povezane s nenamjernim putovima unosa IAS-a i prilagođene kako bi se nenamjernim putovima unosa vezanim uz transport smanjila mogućnost unošenja i širenja IAS-a na druga područja:
1. Budi svjestan koje su invazivne strane vrste već prisutne na određenom području
Dužnost svih koji se bave hortikulturom u Hrvatskoj (a i u svim drugim zemljama) je znati koji su IAS-i prisutni na tom području. Ako postoji sumnja da bi određena vrsta mogla biti invazivna, onda je ključno tražiti profesionalni savjet od lokalnih ili nacionalnih tijela za zaštitu prirode.
2. Znaj što uzgajaš i točno identificiraj materijal (živi biljni materijal i stanišni materijal) koji koristiš.
Nužno je pravilno identificirati sav živi biljni materijal koji se koristi jer su pogrešna određivanja vrsta u hortikulturi vrlo česta (npr. Opuntia ficus-indica se u novijoj literaturi spominje kao O. maxima ). Određivanje vrste je ponekad vrlo teško i zahtjevno, stoga je nužno posavjetovati se sa stručnjacima (npr. botanički vrtovi, Zavod za zaštitu okoliša i prirode).
Nabavljaj biljni materijal od provjerenih uzgajivača. Egzotični biljni materijal nabavlja se preko raznih inozemnih proizvođača. Vrtni centri i rasadnici ne mogu znati što se događa s biljnim materijalom tijekom transporta, ali puno može značiti ako su vrtni centri već prethodno upoznati i sigurni u nekog proizvođača da na pravilan i oprezan način tretira, pakira i transportira biljni materijal.
Provjeri živi materijal koji je stigao transportom. Preporučuje se pregled uvezenog biljnog materijala prije stavljanja istog u prodaju. Ako se utvrdi neka nepravilnost na biljkama (mogući parazit, nepoznata životinjska vrsta) ili se pojavi sumnja na ispravnost sjemena potrebno je ukloniti i zbrinuti na pravilan način takve organizme prije puštanja u prodaju. Pritom se navedeno ne odnosi samo na IAS-e s Unijina popisa i crne liste RH (čija ja trgovina i uvoz zabranjena važećim propisima), već bi trebalo pažnju posvetiti i drugim nepoznatim biljnim i životinjskim vrstama ako se detektiraju u uvezenom živom biljnom materijalu ili u stanišnom materijalu. Ako postoji sumnja na da bi neka nepoznata vrsta mogla biti invazivna, ključno je takvu vrstu izdvojiti, što prije tražiti profesionalni savjet od lokalnih ili nacionalnih tijela za zaštitu prirode te izbjeći stavljanje u daljnju prodaju uvezenog biljnog materijala prije potvrde da ne predstavlja rizik.
3. Budi svjestan propisa koji se tiču stranih i invazivnih stranih vrsta.
Vrlo je važno biti upoznat sa svim važećim propisima u Republici Hrvatskoj kojima se uređuje pitanje sprječavanja unošenja i širenja te upravljanje invazivnim stranim vrstama koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji te stranim vrstama, uključujući i invazivne strane vrste koje izazivaju zabrinutost u Republici Hrvatskoj, prvenstveno Zakon o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (NN 15/18, 14/19) i vezani provedbeni propisi.
4. Surađuj s drugim dionicima , kako u trgovini tako i u sektorima očuvanja i zaštite biljaka. Pri tome nastoj postići dogovore o suradnji ili se barem pridruži ostalima angažiranima u kontroli IAS-a, osobito u sektorima koji se bave očuvanjem i zaštitom biljaka kao što su lokalne agencije za zaštitu okoliša, društva i udruge, botanički vrtovi i sveučilišta.
5. Utvrdi koje biljne vrste predstavljaju prijetnju te uništi postojeće zalihe i zaustavi prodaju
Nakon utvrđivanja koje biljne vrste predstavljaju prijetnju, važno ih je uništiti jer se iste ne smiju stavljati na tržište. Kako bi pridonio umanjenju njihovog daljnjeg unosa i širenja nenamjernim putovima unosa, preporuča se kupcima i korisnicima dati stroge upute za upotrebu, održavanje i odlaganje otpadnog biljnog materijala tih vrsta.
Primjer biljaka koje se u Hrvatskoj koriste u hortikulturi (prvenstveno u privatnim vrtovima), a smatraju se invazivnima te predstavljaju ili mogu predstavljati prijetnju:
Acer negundo
Broussonetia papyrifera
Carpobrotus edulis
Helianthus tuberosus
Impatiens balfourii
Nicotiana glauca
Oenothera biennis
Opuntia ficus-indica
Parthenocissus quinquefolia
Phytolacca americana
Reynoutria japonica
Reynoutria sachalinensis
Reynoutria × bohemica
Robinia pseudoacacia
Rudbeckia laciniata
6. Pažljivo i na propisan način odlaži biljni otpad
Odbačeni vrtni otpad, kompost, ambalažni materijal i otpadne vode neki su od načina bijega vrtnih biljaka u prirodu. Potrebno je upoznati se s EPPO smjernicama (EPPO standard PM 3/66 (1) 2006) o rizicima vezanima za biljni otpad. Primjenjuju se i preporuke Kodeksa dobre prakse u odlaganju biljnog otpadnog materijala.
7. Usvoji dobre prakse u proizvodnji , da bi se za izbjeglo nenamjerno unošenje i širenje invazivnih stranih vrsta
- uvezen sadni materijal držati daleko od domaćih biljaka i onih koje rastu u divljini
- sadni materijal mora biti bez IAS-a i ostalih štetnika
- u svim stadijima rasta biljke koristiti sadni materijal koji nema prisutnost IAS-a ili ostalih štetnika
- strojeve, alate i drugu opremu koristiti samo na nezaraženim ili potencijalno zaraženim tlima s obaveznom pravilnom dezinfekcijom i čišćenjem
- skladišteni sadni materijal, posude i ostalu opremu treba izolirati od potencijalne kontaminacije
- osobe koje rukuju s biljkama trebaju biti svjesne mogućeg prijenosa kontaminata preko obuće, odjeće (rukavice) i dr.
- ambalažu koja se koristi kod pakiranja biljaka je potrebno očistiti; uvezenu ambalažu je potrebno uništiti ili očistiti
- tijekom proizvodnje vodenih biljaka, onemogućiti bijeg iz posuda/tankova u kojima se uzgajaju
- prije trgovanja vodenim biljkama potrebno ih je skladištiti zasebno od potencijalno invazivnih biljaka; isprati ih visokotlačnim pumpama; ukloniti potencijalnu zemlju (tlo) koja se nalazi na biljki.
8. Uključi se u aktivnosti koje povećavaju publicitet i dopiru do javnosti
Popis biljaka koje zamjenjuju IAS-e koji su već prisutne u okolišu kao ukrasne biljke treba biti dostupan javnosti u obliku plakata, letaka, brošura i sl. Oni trebaju biti dostupni u svim vrtnim centrima, rasadnicima i drugim prodajnim mjestima.
9. Popiši IAS-e koje su dio hortikulturnog uređenja u vašoj lokalnoj zajednici (za komunalna poduzeća)
Ova odredba se prvenstveno odnosi na višegodišnje i drvenaste biljke. Mnoge drvenaste biljke koje krase ulice gradova posađene su prije nego je ustanovljena njihova invazivnost. Takve biljke prirodnim ciklusom proizvode plodove i sjeme koje se spontano, prenosi dalje u (do)prirodna i prirodna staništa i na ostale zelene površine gradova. Prilikom održavanja zelenih površina u naseljima moguć je njihov nenamjeran unos i širenje na druge lokacije, ponajprije kontaminiranim strojevima i opremom. Često su takve biljke dio parkovne arhitekture. Ako je moguće, preporuka je takve biljke ukloniti i zamijeniti prikladnom neinvazivnom ukrasnom vrstom, a otpadni materijal od te biljke zbrinuti na propisan način. Ako uklanjanje jedinki invazivnih vrsta nije moguće, preporučuje se redovno orezivanje takvih biljaka (nakon čega će se taj materijal zbrinuti na propisan način), kao i redovna košnja i čišćenje zelenih gradskih površina koje se nalaze u blizini. Na zelenim površinama na kojima postoje IAS-i u radu sa strojevima i opremom za održavanje zelenih površina primjenjive su i preporuke Kodeksa dobre prakse u radu sa strojevima i vozilima.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2.5 Kodeks dobre prakse u odlaganju biljnog otpadnog materijala
Ovaj opis dobre prakse je napisan na temelju preporuka iz Europskog kodeksa ponašanja za botaničke vrtove o invazivnim stranim vrstama:
Potrebno je voditi posebnu brigu pri odlaganju biljnog otpadnog materijala iz bilo kojeg dijela vrta i to činiti odgovorno. Sav biljni materijal treba odložiti na takav način da se izbjegne rizik širenja invazivnih organizama.
Mogu se koristiti sljedeće metode: zakapanje, kompostiranje, spaljivanje, anaerobna digestija ili rezanje ili korištenje za gorivo, štapove ili druge svrhe. Prema potrebi treba konzultirati i usvojiti Smjernice EPPO-a za upravljanje rizicima po zdravlje biljaka od bio-otpada biljnog porijekla (EPPO, 2008) koje savjetuju kako postupati s takvim bio-otpadom da bi se uništile štetočine bilja.
Biljni otpad nikad ne treba baciti u prirodu. U Hrvatskoj se biljni otpad odlaže u kompostane prema Pravilniku o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/14) kroz Posebne kriterije za ukidanje statusa otpada za kompost. Postupak oporabe među ostalim kriterijima (sprječavanje neugodnih mirisa, trajanje skladištenja, vrsta i veličina čestica, osiguravanje temperature i aerobnih uvjeta, razrjeđivanje) uključuje i onaj da se kontrolom temperature šarže mora osigurati biološka stabilizacija, uklanjanje patogenih mikroorganizama i klijabilnih sjemenki, bilja iz otpada u trajanju najmanje 14 dana pri temperaturi 55 °C i do 7 dana pri temperaturi 65 °C, te da temperatura kompostiranja ne prelazi 75 °C. Nastali produkt zatim ide na ispitivanje kako bi se provjerili dopušteni i nedopušteni sadržaji komposta. Kriteriji uključuju, među ostalim i kriterij da kompost ne sadrži više od 2 klijabilne biljne sjemenke u uzorku volumena 1 litre. Ako je moguće ponovnim procesom obrade ukloniti neke od nedopuštenih sadržaja, nastali kompost se