Akcijski plan o putovima unosa invazivnih stranih vrsta spontanim širenjem
SVRHA AKCIJSKOG PLANA
Svrha ovog akcijskog plana jest smanjiti daljnje širenje IAS-a provođenjem preventivnih mjera (informiranje o vrstama, praćenje stanja, brza detekcija, sustavna i redovita kontrola populacije IAS-a i njegovog širenja, edukacija, analiza mogućih budućih prijetnji itd.). Prevencija se odnosi na sprječavanje širenja novih IAS-a na teritorij Republike Hrvatske iz susjednih zemalja, kao i na sprječavanje daljnjeg širenja već prisutnih IAS-a na nova područja unutar Republike Hrvatske. Općim ciljem opisano je željeno stanje koje se namjerava postići provođenjem ovog akcijskog plana, koji se zatim razrađuje kroz teme, a onda se za svaku temu (sektor, područje djelovanja), ovisno o njihovim specifičnostima, detaljnije razrađuju specifični ciljevi, aktivnosti i pokazatelji.
OPĆI CILJ: Spontano širenje invazivnih stranih vrsta je smanjeno i gdje je moguće zaustavljeno. Uspostavljena je kontrola daljnjeg širenja već prisutnih IAS-a kroz međusektorsku suradnju, informiranje i edukaciju javnosti. Broj vrsta na crvenom popisu RH koje IAS-i ugrožavaju je smanjen za 50%.
Osnovne mjere za postizanje specifičnih ciljeva:
1.Zakonodavne
Potrebno je donijeti pravilnike propisane člankom 9. stavkom 6. Zakona o IAS-u kojima se propisuje crna lista RH, bijela lista te popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju.
2.Institucionalna i međunarodna suradnja
Ovaj korak odnosi se prije svega na međusektorsku suradnju koja se često spominje kao nedostajući faktor u upravljanju IAS-ima. Primarno, govorimo o dijeljenju znanstveno-stručnih informacija prisutnih u akademskom sektoru, informiranju o pravnim propisima kojima je nositelj resorno ministarstvo te najbitnije, horizontalnom povezivanju različitih sektora i dionika koji su u kontaktu s IAS-ima na terenu. Potrebno je unaprijediti razmjenu podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama iz postojećih baza podatka (npr. Bioportal, ARKOD, Registar vodnih tijela) te olakšati pristup podacima o IAS-u različitim sektorskim korisnicima. Osim povezanosti nacionalnih institucija, potrebno je unaprijediti razmjenu podataka sa susjednim državama koje nisu članice EU-a o potencijalnim i zabilježenim IAS-ima. Razmjenu informacija s državama članicama EU-a potrebno je i dalje provoditi službenim putem kroz EASIN bazu (Europska informativna mreža o stranim vrstama) u kojoj se nalaze podaci o invazivnim stranim vrstama svih država članica EU-a i kroz NOTSYS (Notification System ), kroz koji se dojavljuju prvi nalazi IAS-a s Unijina popisa. Aktivnosti vezane za ovaj dio akcijskog plana odnose se primarno na suradnju među institucijama (za razliku od sljedeće mjere kojom se potiče informiranje i edukacija svih relevantnih dionika).
3.Informiranje i edukacija javnosti i specifičnih dionika
Informiranje i edukacija dionika izuzetno je važna jer o njima ovisi pravovremeno uočavanje novih IAS-a i sprječavanje njihovog daljnjeg širenja. One su važne zbog integriranosti IAS tema u svakodnevni život i gospodarske aktivnosti. Stoga su dobra informiranost i educiranost temelj za ostvarivanje specifičnih ciljeva. Veliki dio aktivnosti informiranja i edukacije treba se provesti kroz pojedine sektore jer se njima jačaju kapaciteti pravovremenog dojavljivanja i djelovanja. Potrebno je provesti obuke i treninge stručnog osoblja pojedinih sektora koji će sadržavati sljedeće:
-pregled rizika povezanih s djelovanjem pojedinog sektora u pogledu širenja IAS-a (relevantnih za sektor)
-mjere upravljanja pojedinom IAS u cilju prevencije, kontrole i iskorjenjivanja
-taksonomska pitanja i identifikaciju pojedinih IAS (relevantnih za sektor)
-metode i protokole praćenja pojedinih IAS (relevantnih za sektor).
4.Praćenje stanja IAS-a prisutnih u Hrvatskoj te onih za koje je procijenjeno da se mogu spontano proširiti
Praćenje stanja prisutnih i potencijalnih IAS-a i učinkovita razmjena podataka kritični su za ostvarivanje ciljeva jer pružaju temeljne informacije o stanju na terenu i predstavljaju polazišnu točku informiranog djelovanja. Dobro poznavanje stanja na terenu omogućava brzo djelovanje koje je u slučaju spontanog širenja izuzetno važno. Također, omogućava ciljano informiranje i edukaciju. Učinkovito praćenje stanja IAS-a bit će omogućeno aktivnijim pristupom u informiranju građana i medija o štetnosti IAS-a, njegovim posljedicama i mjerama za sprječavanje spontanog širenja. U kontekstu ovog akcijskog plana relevantni sektori su: šumarstvo, lovstvo, hortikultura i komunalne djelatnosti, poljoprivreda, cestovni i željeznički promet, vodno gospodarstvo, ribolov, rekreacijski ribolov i akvakultura, a važno je i uključivanje opće javnosti.
5.Mjere kontrole i sprječavanja širenja IAS-a
U slučaju spontanog širenja IAS-a prevencija je prepoznata kao prva linija obrane, odnosno sprječavanje neke invazivne strane vrste da uopće uspostavi populaciju. Utoliko se mjere upravljanja trebaju usmjeriti na sprječavanje razmnožavanja i rasprostranjivanja. Istovremeno, sprječavanje spontanog širenja mora uključiti sustavno praćenje prisutnosti i populacija pojedinih IAS-a i prekograničnu suradnju (zbog svoje invazivne prirode vrste ne poznaju državne i administrativne granice), rano uočavanje i brzo iskorjenjivanje ili kontrolu populacije, informiranje i edukaciju relevantnih dionika te koordinaciju i suradnju različitih organizacija i službi. Mjere kontrole i sprječavanja širenja IAS-a potrebno je razviti u suradnji s pojedinim sektorima. S obzirom na veliki broj IAS-a koji obitavaju u različitim ekosustavima i imaju sposobnost spontanog širenja na najrazličitije načine, akcijski plan teško može obuhvatiti sve potencijalne mogućnosti unosa i širenja spontanim putem. Iz ovog razloga stavljen je fokus na IAS-e koje izazivaju zabrinutost u Uniji.
Aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva
Razrada aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva temelji se na glavnoj osobini spontanog širenja IAS-a, a to je da do njega dolazi bez i neovisno o aktivnostima ljudi. To ujedno znači da se aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva temelje na proaktivnom pristupu koji treba omogućiti da se širenje IAS-a smanji na najmanju moguću mjeru.
Vremenska dinamika provođenja aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva
Akcijski plan se donosi na razdoblje od 12 godina tj. od 2021. do 2033., uz reviziju nakon šest godina. Upravljački dio akcijskog plana je podijeljen na glavne cjeline. Uz izuzetak zaštite prirode i opće javnosti, sve druge cjeline odnose se na pojedine sektore, kako bi svaki od sektora jasno prepoznao koje se aktivnosti na njega odnose i kako da ih provode, uz pripadajuću procjenu troškova. U okviru svake cjeline definirani su specifični ciljevi i aktivnosti koje će biti potrebno provesti kako bi se doprinijelo njihovom ostvarivanju.
Aktivnosti su grupirane prema važnosti provođenja, odnosno definirane su tri razine prioriteta:
Razina I – aktivnosti koje se moraju provesti za vrijeme trajanja plana. Neispunjavanje ovih aktivnosti direktno dovodi u pitanje provedbu cijelog Plana.
Razina II – aktivnosti koje se trebaju provesti. Njihovo neispunjavanje ne dovodi u pitanje provedbu cijelog Plana, ali njihova provedba pridonosi smanjenju negativnih utjecaja IAS-a.
Razina III – aktivnosti koje se mogu provesti kada vrijeme i/ili sredstva postanu dostupni.
Tablica - Popis kratica naziva nadležnih institucija i provoditelja aktivnosti:
ZZOP- Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
HŠ – Hrvatske šume
UZP – Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
HŠI –Hrvatski šumarski institut
UŠ – Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede
HV – Hrvatske vode
UPPRR – Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede
HEP – Hrvatska elektroprivreda
UR – Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede
HLS - Hrvatski lovački savez
MP – Ministarstvo poljoprivrede
ŠRD – športsko-ribolovna društva i Hrvatski športsko-ribolovni savez
JU – Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
VS – Vanjski stručnjaci
HC – Hrvatske ceste
DP -Državni proračun
HAC – Hrvatske autoceste
TEMA A: Zaštita prirode
Europska unija je prepoznala invazivne strane vrste kao jedan od šest glavnih problema u zaštiti bioraznolikosti i donijela je zakonodavstvo kako bi se spriječilo da IAS narušavaju osjetljivu europsku prirodu. Stoga sustav zaštite prirode treba biti glavni pokretač provođenja mjera za suzbijanje širenja IAS. U sustavu zaštite prirode rade specijalisti koji već raspolažu znanjem o prirodi, bioraznolikosti i zavičajnim vrstama, te o važnosti njihove zaštite.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) jesredišnje upravno i stručno tijelo nadležno za problematiku stranih i invazivnih stranih vrsta u Republici Hrvatskoj. MINGOR (Uprava za zaštitu prirode i Zavod za zaštitu okoliša i prirode) je nadležan za organizaciju baze podataka, ali i za definiranje potrebnih mjera za brzo iskorjenjivanje i kontrolu IAS-a.
Na samom terenu, javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže predstavljaju važnu mrežu institucija koje mogu kvalitetno sudjelovati u praćenju stanja IAS-a, prioritizirati IAS-e s ciljem bolje kontrole i uspostavljanju mehanizama za sprječavanje spontanog širenja IAS-a te njihovom iskorjenjivanju. Planovima upravljanja zaštićenim područjima prepoznati su problemi širenja IAS-a te su propisane određene mjere i aktivnosti kako bi se te vrste identificirale, pratila njihova pojava te spriječilo širenje, ali je potrebno i dalje unaprijeđivati i jačati operativne kapacitete javnih ustanova. Javne ustanove imaju i veliki potencijal za informiranje i edukaciju lokalne zajednice i posjetitelja. Trenutno u Republici Hrvatskoj djeluje 19 javnih ustanova na državnoj, 21 na županijskoj te 6 na lokalnoj razini (Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, NN 80/19). Javne ustanove sa svojim stručnim službama i službama čuvara prirode predstavljaju bitan dio mreže za praćenje stanja IAS, ali također mogu biti bitne i u brzom iskorjenjivanju novih IAS-a. Zbog toga je potrebno provoditi sustavnu edukaciju djelatnika JU, ali i uspostaviti sustav za brzo iskorjenjivanje u kojeg će biti uključene JU.
EASIN (Europska informativna mreža o stranim vrstama) je informacijski sustav koji je osmišljen kao podrška politici EU-a o biološkoj raznolikosti i IAS-u, a u okviru kojeg se prikupljaju i usklađuju podaci o pojavi, biologiji, podrijetlu i putevima unošenja IAS-a iz nekoliko izvora širom svijeta. Podrška je provedbi Uredbe (EU) br. 1143/2014 o invazivnim stranim vrstama.
EASIN-ov katalog koji trenutno obuhvaća više od 14 000 stranih vrsta zabilježenih u EU njegov je najvažniji dio, čime se dobivaju informacije o prostornoj distribuciji tih vrsta u Europi. U EASIN su integrirani i podaci dobiveni kroz uključivanje zainteresirane javnosti u praćenje IAS-a (engl. Citizen Science Project) putem mobilne aplikacije. Njime se učinkovito povezuju postojeće baze podataka s prostornim bazama podataka.
Razvijena je i mobilna aplikacija Invazivne vrste u Hrvatskoj (trenutno aplikacija sadrži 42 vrste) namijenjena javnosti s ciljem razvijanja mreže istraživača amatera na terenu koji će dojavljivati i dijeliti nalaze invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj (tzv. citizen science) i tako pridonijeti kartiranju IAS-a U RH i njihovom ranom otkrivanju. Mobilna aplikacija je povezana s Informacijskim sustavom o IAS-u. Osim ove aplikacije postoji i web stranica www.invazivnevrste.hr na kojoj su informacije o tome što su invazivne strane vrste, pregled propisa o IAS i stranim vrstama, preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja stranih vrsta u prirodu,a dostupan je i obrazac za dojavu nalaza IAS-a. Namjena ove stranice je prvenstveno informacijsko-edukativna, a ona između ostalog omogućuje prijavu opažanja i praćenje invazivnih stranih vrsta. U odnosu na ulogu ovog akcijskog plana, kao referentna polazišna točka uzeta je web stranica invazivnevrste.hr u izgradnji cjelovitog nacionalnog informacijskog sustava o IAS koji treba podržati provedbu Uredbe (EU) br. 1143/2014. Sprječavanje unosa i širenja invazivnih stranih vrsta potrebno je provoditi kroz sektor zaštite prirode, ali i kroz aktivnosti drugih prepoznatih dionika/sektora. Svaki sektor/dionik ima svoje specifične izazove u uspostavljanju sustava sprječavanja, praćenja stanja i kontrole nenamjernog – spontanog širenja IAS-a. Za efikasnu provedbu potrebna je čim jasnija komunikacija prema pojedinim dionicima (sektorima) pa je zbog toga ključno razviti set informacijskih i edukativnih aktivnosti koji im je prilagođen. U tu svrhu sektor zaštite prirode treba provesti edukacije (obuke i treninge) stručnjaka, ali i drugih suradnika u pojedinim sektorima, a koji će sadržavati sljedeće:
-pregled rizika povezanih s djelovanjem pojedinog sektora u pogledu širenja IAS-a (relevantih za sektor)
-mjere upravljanja pojedinom IAS u cilju prevencije, kontrole i iskorjenjivanja
-taksonomska pitanja i identifikaciju pojedinih IAS (relevantnih za sektor)
-metode i protokole praćenja pojedinih IAS (relevantnih za sektor).
Kako bi se spriječilo spontano širenje IAS-a i omogućilo njegovo brzo iskorjenjivanje, osim međusektorske suradnje i horizontalnog povezivanja različitih sektora i drugih relevantnih dionika koji su u kontaktu s IAS-om na terenu, bitno je razmjenjivati podatke o njihovoj rasprostranjenosti sa susjednim zemljama te tako pokušati spriječiti širenje novih IAS-a u Hrvatskoj. EASIN (Europska informativna mreža o stranim vrstama) je informacijski sustav koji je osmišljen kao podrška politici EU-a o biološkoj raznolikosti i IAS-u u okviru kojeg se prikupljaju i usklađuju podaci o pojavi, biologiji, podrijetlu i putevima uvođenja unošenja IAS-a iz nekoliko izvora širom svijeta. Podrška je provedbi Uredbi (EU) br. 1143/2014 o invazivnim stranim vrstama. U razmjeni podataka sa zemljama članicama EU-a koristi se NOTSYS, dok se za razmjenu podataka sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a (Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina) podaci razmjenjuju (ili mogu razmjenjivati) putem druga dva sustava (baze podataka) Global Biodiversity Information Facility (GBIF) i East and South European Network for Invasive Alien Species (ESENIAS). Uz sve navedene postoji i baza podataka Global Register of Introduced and Invasive Species (GRIIS). GBIF je inicijativa 62 zemlje za unapređivanju slobodnog i otvorenog pristupa podacima o biološkoj raznolikosti te ova baza podataka objedinjuje i podatke o IAS-ima. Premda su u bazi prisutni podaci iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ove države nisu službeno članice ove inicijative. ESENIAS je istočno i južnoeuropska mreža za invazivne strane vrste koju su potaknule države iz regije uz podršku Europske agencije za okoliš. U sklopu ove mreže je razvijen sustav razmjene podataka o vrstama na koje treba obratiti pažnju (engl. Species Alert), međutim zadnji upisi u ovaj sustav bili su 2016. godine pa ova baza podataka ne zadovoljava potrebe za razmjenom podataka za susjednim zemljama koje nisu članice EU-a. GRIIS je globalni registar invazivnih vrsta koji je razvijen kao koncept i prototip IUCN SCC Grupe stručnjaka za invazivne vrste (ISSG) 2006. godine.
Tablica - Zaštita prirode
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj A0: Unapređenje pravnog uređenja kontrole spontanog širenja IAS-a
A0-1 Donijeti pravilnike propisan člankom 9(6) Zakona o IAS-u kojima se propisuje crna lista RH, bijela lista te popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju
UZP
I
DP
Donesena crna lista RH i bijela lista te po potrebi popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju.
Nije primjenjivo
Specifični cilj A1: Baza podataka omogućuje djelotvorno prikupljanje podataka o IAS-u iz svih sektora
A1-1 Istražiti razinu informiranosti sektora o postajanju web stranice invazivnevrste.hr i mobilne aplikacije Invazivne vrste metodom fokus-grupa
ZZOP, VS
I
DP
Rezultati istraživanja i analiza rezultata s preporukama.
40.000
A1-2 Popularizirati postojanje web stranice invazivnevrste.hr i mobilne aplikacije Invazivne vrste
ZZOP, VS
I
DP
Izrađen informativni letak u obliku infografike (digitalni) o bazi podataka IAS-a s uputama za korištenje.
Isporučen informativni letak svim sektorima.
Dizajniran i produciran animirani banner za internetske stranicu MINGOR-a i sektorskih poduzeća te društvene mreže.
60.000
A1-3 Uspostaviti učinkovitu razmjenu podataka između svih sektora o rasprostranjenosti IAS-a prikupljenih tijekom praćenja stanja
ZZOP, UZP, svi sektori, VS
I
DP
Izrađeno izvješće o mogućnosti razmjene podataka.
Izrađen protokol o razmjeni podataka među sektorima (protokol treba sadržavati minimalno sljedeće elemente: opis tipa podataka koji se razmjenjuju i/ili popis vrsta za koje će se razmijeniti podaci, učestalost/dio godine kada se razmjenjuju podaci, opis kompatibilnosti podataka između različitih izvora (baza)).
Analizirana mogućnost razvoja programa za razmjenu podataka u obliku informatičke podrške.
Određene jedinstvene kontaktne točke u nadležnim ministarstvima i ostalim relevantnim dionicima za izravnu razmjenu informacija.
Uspostavljena je razmjena podataka minimalno jednom godišnje.
600.000
A1-4 Provoditi istraživanje/analizirati funkcionalnost (način i učestalost korištenja) baze podataka kako bi se osigurao dovoljno dinamičan sustav nadzora
ZZOP, VS
II
DP
Izrađeno izvješće o istraživanju/analizi jednom godišnje.
240.000
A1-5 Održavati bazu podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama i mobilnu aplikaciju
ZZOP, VS
I
DP
Baza podataka i mobilna aplikacija su funkcionalne i dostupne javnosti te je osiguran prijenos podataka u EASIN i GBIF.
Minimalno 500 korisnika baze podataka na kraju razdoblja provedbe plana.
Minimalno 2000 zapisa IAS-a potvrđenih od strane stručnjaka.
1.800.000
Specifični cilj A2: Povećani kapaciteti JU za provedbu programa kontrole spontanog širenja i brzog iskorjenjivanja IAS-a
A2-1 Definirati Program sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Republike Hrvatske u kojem će se prioritizirati IAS-i za svako zaštićeno područje/područje ekološke mreže za koje je potrebno uspostaviti akcije kontrole spontanog širenja
ZZOP, JU, VS
I
DP, EU fondovi
Definiran program sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže.
750.000
A2-2 Provesti program sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže
JU, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Po potrebi provedena minimalno jedna akcija godišnje sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u pojedinom zaštićenom području (za koje je primjenjivo).
Minimalno jedna akcija godišnje sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u pojedinom području ekološke mreže (za koje je primjenjivo).
14.400.000
A2-3 Educirati zaposelnike javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže (čuvare prirode i stručnu službu) o mjerama kontrole IAS-a s Unijinog popisa i crne liste, kodeksima dobre prakse te o prepoznavanju i brzom iskorjenjivanju IAS-a koji nisu prisutni na području Hrvatske te promovirati korištenje mobilne aplikacije za dojavu
ZZOP , JU, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen modularni program edukacije i materijali za sudionike.
Održano minimalno tri edukacijska događaja (fizičkih i/ili online) za čuvare prirode (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno 12).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
Održana dva edukacijska događaja (fizički i/ili online) za stručnu službu JU (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno 8).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
650.000
A2-4 Educirati JU za upravljanje zaštićenim područjima za provođenje programa informiranja i edukacije lokalnog stanovništva, korisnika prostora i posjetitelja zaštićenih područja i područja ekološke mreže o važnosti sprječavanja spontanog širenja IAS-a
JU,ZZOP, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen program edukacije i materijali za sudionike.
Održano minimalno dva edukacijska događaja (fizički i/ilionline) za zaposlenike kojima je u opisu posla informiranje i edukacija posjetitelja (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno minimalno 8).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskih događaja sadržajem i kvalitetom provedene edukacije (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
240.000
Specifični cilj A3: Tijekom provedbe plana kontinuirano se jačaju kapaciteti Zavoda te je uspostavljen učinkoviti sustav brzog djelovanja za IAS
A3-1 Ojačati kapacitete Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u odnosu na poslove sa stranim vrstama i osigurati stalnu podršku (dionicima) vezanu za kontrolu i brzo iskorjenjivanje IAS-a
ZZOP, UZP, VS
I
DP
Osigurati minimalno dva zaposlena stručnjaka u Zavodu angažirana prvenstveno na poslovima IAS-a vezano za pitanja kontrole i brzog iskorjenjivanja.
Obavljeno minimalno 12 terenskih obilazaka godišnje za utvrđivanje stanja i načina provedbe kontrole IAS-a i brzog iskorjenjivanja.
Odjel za strane vrste kontinuirano i ažurno savjetuje i educira dionike.
Aktivnosti brzog iskorjenjivanja su implementirane u planiranim rokovima.
Nije primjenjivo
A3-2 Razviti protokole s metodama brzog iskorjenjivanja IAS-a koje izazivaju zabrinutost u Uniji ili u Republici Hrvatskoj, a do 2020. nisu zabilježene u Hrvatskoj
ZZOP, VS
I
DP
U prve 4 godine provedbe plana izrađeni su protokoli za brzo iskorjenjivanje 50 % vrsta koje nisu prisutne u RH, a navedene su na Unijinom popisu ili crnoj listi RH, za koje postoji veliki rizik od unosa spontanim širenjem.
U drugom dijelu razdoblja provedbe plana izrađeni su protokoli za brzo iskorjenjivanje 50 % vrsta koje nisu prisutne u RH, a navedene su na Unijinom popisu ili crnoj listi RH, za koje postoji veliki rizik od unosa spontanim širenjem.
200.000
A3-3 Revidirati sektorske protokole za brzo iskorjenjivanje i kontrolu spontanog širenja IAS-a u okviru Plana brzog iskorjenjivanja
ZZOP, VS
II
DP
Svake tri godine je provedena revizija protokola za 50% IAS-a koji nisu prisutne u Hrvatskoj, a prisutne su na Unijinom popisu.
Svake tri godine je provedena revizija protokola za sve IAS na Unijinom popisu koje su široko rasprostranjene u RH.
200.000
A3-4 Unaprijediti brzu razmjenu podataka sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a
UZP, ZZOP
I
DP
Izrađena analiza mogućnosti za unapređenje trenutne učinkovitosti razmjene podataka.
Broj dojava o novim IAS-ima u susjednim zemljama koje nisu članice EU-a (Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora).
Broj sastanka i inicijativa sa susjednim zemljama.
150.000
A3-5 Identificirati vrste s crvenog popisa RH koje IAS ugrožavaju
ZZOP, VS
I
DP
Izrađena je analiza vrsta s crvenog popisa RH koje IAS ugrožavaju.
Analiza se kontinuirano ažurira u skladu s revizijom crvenog popisa RH.
50.000
Specifični cilj A4: Do 2027. uspostavljeni su mehanizmi za upravljanje široko rasprostranjenim IAS-ima s Unijinog popisa i crne liste IAS-a Hrvatske
A4-1 Analizirati potrebu uvrštavanja novih IAS-a na crnu listu RH i razmotriti potrebu predlaganja novih IAS-a za Unijin popis
ZZOP, VS
II
DP
Izrađeno šest analiza (jedna analiza svake dvije godine) s procjenom potrebe za nadopunu crne liste i uvrštenja novih IAS-a na Unijin popis.
120.000
A4-2 Izraditi planove upravljanja za široko rasprostranjene IAS-e s Unijina popisa i crne liste Hrvatske (za one za koje postoje iskustva iz prakse o njihovoj izrazitoj invazivnosti)
ZZOP, UZP, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen minimalno jedan plan upravljanja godišnje za široko rasprostranjene IAS-e ili vrste sa crne liste.
Do kraja provedbe AP provodi se minimalno 12 planova upravljanja IAS-ima.
18.000.000
A4-3 Izraditi specifične sektorske protokole za kontrolu spontanog širenja za široko rasprostranjene vrste u RH s Unijinog popisa i crne liste RH
ZZOP, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađeni protokoli za kontrolu spontanog širenja za sve široko rasprostranjene vrste u RH s Unijinog popisa i prioritetne vrste s crne liste.
1.500.000
TEMA B: Informiranje i edukacija javnosti
Invazivne strane vrste se šire zbog namjernog i nenamjernog djelovanja čovjeka zbog čega su informiranje i edukacija prepoznati kao jedan od najvažnijih i najučinkovitijih alata u sprječavanju njihovog daljnjeg unosa i širenja. Čak i kad govorimo o spontanom širenju IAS-a bez pomoći ljudi, informiranje i edukacija su ključne jer se njima gradi svijest i razumijevanje njegovog štetnog utjecaja. Informirani pojedinci mogu pravovremeno prepoznati i dojaviti pronalazak IAS-a, sudjelovati u njegovom učinkovitom brzom iskorjenjivanju i mjerama za sprječavanje njegovog daljnjeg širenja. S obzirom na razinu svakodnevne izloženosti pojedinaca različitim informacijskim sadržajima i jačanju trenda prezasićenosti informacijama, informiranje je zahtjevan proces koji se mora odvijati u kontinutetu i mora biti fokusiran (što se postiže odgovarajućom kombinacijom različitih kanala i intenziteta aktivnosti) kako bi se postigla željena razina informiranosti i potaknula spremnost na djelovanje. Mediji s druge strane zbog sve veće brzine i dinamike u izvještavanju i nedovoljnih kapaciteta za kvalitetno praćenje pojedinih specifičnih sadržaja isto tako zahtijevaju prilagođeni pristup. U kontekstu ovog AP-a javnost obuhvaća građane i medije koji svojim aktivnostima doprinose informiranju i mobiliziranju javnosti u širem smislu te riječi. Sve aktivnosti bit će usmjerene na ove dvije skupine.
Tablica - Edukacija javnosti i medija
Aktivnosti
Nadležna
institucija /
Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj B1: Razvijeni kapaciteti građana za prepoznavanje štetnog utjecaja IAS-a na biološku raznolikost, zdravlje i gospodarstvo i mogućnostima djelovanja
B1-1 Izraditi Plan informiranja javnosti s izborom najboljih alata informiranja, terminskim planom i pokazateljima učinkovitosti provedbe
UZP, VS
I
DP, EU fondovi
U roku od godine dana izrađen Plan koji uključuje:
Aktivnosti vezane za istraživanje o početnom i konačnom stanju informiranosti na reprezentativnom uzorku građana.
Aktivnosti vezano za populariziranje web stranice invazivnevrste.hr i mobilnu aplikaciju Invazivne vrste.
Aktivnosti vezane za informiranje građana putem tradicionalnih medija i društvenih mreža i zakup medija.
Aktivnosti vezane za informiranje građana u okviru događanja (minimalno jedan događaj godine).
Kampanje se provode jednom godišnje u trajanju od tri mjeseca.
Pokazatelje učinkovitosti provedbe.
60.000
B1-2 Provesti Plan informiranja javnosti o postojanju IAS-a, načinima njihovog raspoznavanja i prijave te mogućim načinima sprječavanja spontanog širenja široko rasprostranjenih vrsta
Specifični cilj B2: Mediji su prepoznali važnost izvještavanja o štetnosti spontanog širenja IAS-a
B2-1 Provesti analizu i identificirati relevantne medije na lokalnoj i nacionalnoj razini
UZP, ZZOP, VS
I
DP
Identificirani mediji relevatni za izvještavanje o štetnosti spontanog širenja IAS-a na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Provedena analiza učestalosti i sadržaja pisanja medija o IAS-u općenito i pojedinim IAS-ima specifično.
Analizirani najbolji pristupi izvještavanju s obzirom na specifičnosti pojedinih medija.
Definirani načini komunikacije s medijima ovisno o specifičnosti medija, učestalosti i sadržaja pisanja medija.
120.000
B2-2 Pripremiti i predstaviti smjernice za medije za izvještavanje o spontanom širenju IAS-a i njihovoj štetnosti
ZZOP, UZP, VS
I
DP
Oblikovane smjernice za izvještavanje u obliku infografike (pdf format) i predstavljene relevatnim medijima.
50.000
B2-3 Provoditi i evaluirati redovito informiranje relevantnih medija i sadržaja pisanja medija
ZZOP, UZP, VS
II
DP
Osmišljena i provedena najmanje jedna tematska akcija informiranja medija godišnje vezano za štetnost spontanog širenje IAS-a i njihov utjecaj na druge vrste i zdravlje ljudi.
Broj odgovora na upite medija vezano za spontano širenje IAS-a.
Broj izjava na upite medija vezano za spontano širenje IAS-a.
Provedena analiza učestalosti i sadržaja pisanja medija jednom godišnje s preporukama za unapređenje.
2.800.000
TEMA C: Šumarstvo
Šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 2,76 milijuna hektara, što je 49,3 % ukupne kopnene površine Republike Hrvatske. Od toga, različitim oblicima šumske vegetacije obraslo je 90 % površine, dok šumsko zemljište, odnosno neobraslo proizvodno zemljište zauzima oko 7 %, neobraslo neproizvodno zemljište oko 1 % i neplodno zemljište oko 2 % površine. Šume i šumska zemljišta većinski su u državnom vlasništvu (76 %), dok ostatkom gospodare privatni šumoposjednici, uz stručnu, administrativnu i savjetodavnu pomoć Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije (Ministarstvo poljoprivrede).
Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja (Osnova područja), koje se donose na razdoblje od 10 godina.
U Hrvatskoj postoji 684 šumsko-gospodarskih jedinica za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (od čega Hrvatske šume d.o.o. gospodare sa 649 gospodarskih jedinica, dok se s 35 gospodarskih jedinica koriste ili njima gospodare tijela državne uprave i pravne osobe kojih je osnivač Republika Hrvatska). Šumama i šumskim zemljištem šumoposjednika (privatnim šumama) gospodari se kroz 414 gospodarskih jedinica. Zakonom o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20) gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama. Hrvatske šume d.o.o. imaju 17 podružnica koje su organizirane u 169 šumarija - temeljnih organizacijskih jedinica za gospodarenje i upravljanje šumama.
Djelatnici u šumarstvu su upoznati s tematikom IAS-a, ponajprije zato što pojedini invazivni organizmi uzrokuju velike štete u šumarstvu, tzv. “šumski štetnici”. Zbog toga je sustav prepoznavanja i praćenja šumskih štetnika razvijen i dio je redovne prakse. Razvijen je i sustav za brzo iskorjenjivanje šumskih štetnika. Bazu podataka šumskih štetnika vodi Hrvatski šumarski institut (HŠI). Organizirani sustav upravljanja šumama predstavlja potencijal za informiranje i edukacije djelatnika u ovom sektoru.
Šumskogospodarske osnove i Programi zaštite, njege i obnove šuma izrađuju se u 10-godišnjim ciklusima. U sklopu izrade ovih dokumenata provode se i intenzivna terenska istraživanja s definiranim opsegom i metodama koje ne predviđaju bilježenje pojavnosti IAS-a zeljastih biljaka, zbog čega bi trebalo izmijeniti pojedine podzakonske akte (prvenstveno one koji definiraju sadržaj šumskogospodarskih osnova). S druge strane, prisustvo djelatnika u šumarstvu na terenu predstavlja potencijal u razvoju sustava dojave novih IAS-a na području Hrvatske. Bez mijenjanja propisa moguće je pokrenuti sustav praćenja IAS-a kroz uvjete zaštite prirode.
Hrvatski šumarski institut u sklopu Programa izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu prikuplja podatke o štetnim kukcima i štetnim gljivama, a u okviru Programa posebnog nadzora prate karantenske štetnike (kukci, gljive i nematode) te u slučaju da se isti prepoznaju kao IAS, moguće je uspostaviti razmjenu podataka.
Tablica - Šumarstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj C1: Do 2033. godine uspostavljeno je praćenje stanja postojećih populacija IAS-a u šumama i na šumskom zemljištu
C1-1 Kroz mjere zaštite prirode uspostaviti praćenje stanja postojećih populacija relevantnih IAS-a u šumama
UZP, ZZOP, MP, HŠ, VS
I
DP, MP
U uvjetima zaštite prirode propisane mjere praćenja stanja populacija relevantnih IAS-a u šumama
250.000
C1-2 Educirati i uključiti djelatnike HŠ-a u sustav praćenja stanja za njih relevantnih IAS-a
HŠ, UZP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađen plan edukacije i materijali za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Minimalno pet održanih edukacija (fizičkih i/ilionline) svake tri godine.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
Minimalno 50% šumarija sudjeluje u dojavi IAS-a.
550.000
C1-3 Educirati i uključiti Sektor za privatne šume u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
Sektor za privatne šume (MP), UZP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađen program edukacije s materijalima za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Minimalno pet održanih edukacija (fizičkih i/ili online) svake tri godine.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
500.000
Specifični cilj C2: Do 2033. godine povećana je učinkovitost prikupljanja podataka o širenju postojećih IAS-a u šumama i na šumskom zemljištu
C2-1 Surađivati s HŠI u razmjeni podataka o IAS-ima te razmotriti uključivanje poglavlja o relevantnim IAS-ima za sektor šumarstva i sektor zaštite prirode u Program izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu
ZZOP, UZP, HŠI, HŠ, VS
I
DP
Definiran protokol razmjene podataka u roku od dvije godine (protokol treba sadržavati minimalno sljedeće elemente: opis tipa podataka koji se razmjenjuju i/ili popis vrsta za koje će se razmijeniti podaci, učestalost/dio godine kada se razmjenjuju podaci, opis kompatibilnosti podataka između različitih izvora (baza)).
Podaci se razmjenjuju jednom godišnje.
Izvješće o zabilježenim/potencijalnim relevantnim IAS-ima u sklopu provedbe Programa izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu.
600.000
TEMA D: Lovstvo
Na nacionalnom nivou u sektoru lovstva ne postoji praćenje stanja pojedinih vrsta, već se praćenje stanja odvija na nivou pojedinih lovišta. U članku 9. Zakona o lovstvu (NN 99/18,32/19, 32/20) naveden je popis vrsta koje predstavljaju divljač u smislu tog Zakona. Lov na invazivne strane vrste koje nisu divljač omogućen je člankom 63(3) Zakona o lovstvu prema kojem Ministarstvo poljoprivrede (Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije) rješenjem utvrđuje mjere i uvjete za uporabu lovačkog oružja i naboja te uvjete i način lova na invazivnu stranu vrstu za koju je rješenjem ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i prirode određeno provođenje mjere uklanjanja ili sprječavanja širenja.
U kontekstu ovog akcijskog plana Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije bi mogla postati nadležna za definiranje uvjeta i način lova za 16 vrsta s Unijinog popisa. Od toga 10 vrsta još nije zabilježeno na području Hrvatske, a tri su rijetke. Za te vrste je potrebno između Uprave za zaštitu prirode i Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju unaprijed dogovoriti „metode, mjere i sredstva uklanjanja“, odnosno odrediti je li potrebno/moguće koristiti lovačko oružje i naboj ili druge selektivne metode lova, kako bi se u slučaju da se vrstu zabilježi na području Hrvatske, pravovremeno moglo provesti brzo iskorjenjivanje.
U sklopu lovišta organiziraju se remize i hranilišta, ae na njima je moguća pojava invazivnih stranih vrsta, prvenstveno biljaka. Prema postojećem sustavu bilježenja podataka vezanog za lovstvo, ne postoji uspostavljeni protok informacija u kojem bi se potencijalno prikupljeni podaci o IAS-u mogli razmjenjivati sa sektorom zaštite prirode. Postojeća web stranica invazivnevrste.hr i mobilna aplikacija invazivne vrste za bilježenje invazivnih stranih vrsta dobro je polazište za uključivanje lovaca u sustav prikupljanja podataka te ju je potrebno promovirati među lovcima.
U uvjetima zaštite prirode koji se propisuju za Programe zaštite divljači i Planove gospodarenja divljači često se definira mjera prema kojoj se pronalazak uginule ili ozlijeđene strogo zaštićene vrste mora prijaviti Zavodu za zaštitu okoliša i prirode te jednom godišnje evidentirati opažanja i nalaze strogo zaštićenih vrsta. Na sličan način MINGOR može uvjetima zaštite prirode propisati praćenje stanja IAS-a relevantnih za lovstvo.
Zbog svoje prisutnosti na terenu (u prirodi), lovci mogu doprinijeti monitoringu invazivnih stranih vrsta te njihovoj direktnoj kontroli (iskorjenjivanju). Tako se za mungosa izrađuje Plan upravljanja u kojem će biti definirane mjere za smanjivanje njegove brojnosti i sprječavanje daljnjeg širenja, a na radionicama za izradu Plana sudjelovali su i lovci, kao ključni dionici.
Tablica - Lovstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj D1: Do 2033. godine uspostavljeno je praćenje stanja postojećih populacija IAS-a u lovištima
D1-1 Uspostaviti praćenje stanja postojećih populacija IAS-a (vrste relevantne za ovaj sektor) u lovištima kroz mjere propisane uvjetima zaštite prirode
UZP, ZZOP, UŠ, VS
I
DP
U uvjete zaštite prirode propisane su mjere praćenja stanja postojećih populacija relevantnih životinjskih IAS-a.
250.000
D1-2 Uključiti lovce u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
ZZOP, HLS
I
DP
Minimalno jedan tematski članak o IAS-ima, web stranici invazivnevrste.hr i mobilnoj aplikaciji Invazivne vrste objavljen u Lovačkom vjesniku i Dobroj kobi svake dvije godine.
30.000
Specifični cilj D2: Do 2033. godine uspostavljeni su kapaciteti za kontrolu široko rasprostranjenih IAS ptica i sisavaca i brzo iskorjenjivanja
D2-1 Definirati prihvatljive mjere, uvjete i sredstva za uklanjanje IAS ptica i sisavaca u suradnji s Upravom šumarstva, lovstva i drvne industrije
UZP, ZZOP, UŠ, VS
II
DP, EU fondovi
Definirani uvjeti, mjere i sredstva za 16 IAS-a s Unijinog popisa.
Definiran zajednički protokol u slučaju potrebe brzog iskorjenjivanja IAS ptica i sisavaca.
250.000
D2-2 Educirati lovce o biljnim vrstama IAS-a (vrste relevantne za ovaj sektor) i mogućim metodama kontrole njihovog spontanog širenja preko Lovačkog vjesnika ili časopisa Dobra kob
ZZOP, HŠ, HLS, lovoovlaštenici, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađeni materijali o biljnim vrstama IAS-a za objavljivanje u Lovačkom vjesniku i časopisu Dobra kob (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za čitatelje).
Jednom godišnje objaviti članak u Lovačkom vjesniku i Dobroj kobi o IAS-ima i o mobilnoj aplikaciji Invazivnevrste.
240.000
TEMA E: Hortikultura i komunalne djelatnosti
Hortikultura predstavlja jedan od najčešćih puteva unosa invazivnih biljaka, kada govorimo o namjernom unosu. Komunalne djelatnosti su usko povezane s hortikulturom, budući da se dio ovih djelatnosti odnosi na sadnju biljaka koje se nabavljaju iz komercijalnih rasadnika te održavanje nasada i javnih zelenih površina (sukladno čl.22.st.1. Zakona o komunalnom gospodarstvu - NN 68/18, 110/18, 32/20). Komunalnim djelatnicima veliki problem predstavljaju invazivne vrste biljaka, koje se nekontrolirano šire i teško suzbijaju pa povećavaju troškove i napor potreban za održavanje ovih površina. S druge strane, komunalne službe u svojem radu mogu znatno doprinijeti kontroli širenja invazivnih biljaka, budući da redovito provode njihovo uklanjanje s javnih površina.
Tablica - Hortikultura i komunalne djelatnosti
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj 1: Do 2033. godine unaprijeđeni su kapaciteti vrtnih centara i komunalnih službi za smanjenje spontanog širenja IAS-a
E1-1 Provesti edukaciju komunalnih službi i subjekata koji obavljaju te poslove te vrtnih centara, uključujući i njihove kooperante, o prepoznavanju IAS-a i mogućim metodama kontrole njihovog spontanog širenja te kodeksima dobre prakse
ZZOP, VS, komunalne službe
I
DP, EU fondovi
Izrađen priručnik o prepoznavanju i kontroli spontanog širenja IAS-a za komunalne službe i subjekte koji obavljaju te poslove te vrtnih centara.
Isporučeno 2000 primjeraka priručnika komunalnim poduzećima i ostalim subjektima (elektronički i/ili tiskano).
Provedeno minimalno deset edukacijskih aktivnosti o primjeni priručnika u praksi svakih šest godina.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
370.000
E1-2 Uključiti komunalne službe u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
ZZOP
I
/
Obavijest o postojanju aplikacije je distribuirana svim komunalnim službama putem e-pošte.
Nije primjenjivo
TEMA F: Poljoprivreda
Veliki broj korovnih vrsta u poljoprivredi stranog su porijekla, a neke od njih su i invazivne pa postoji zajednički interes u njihovom nadzoru i kontroli. Poljoprivredna proizvodnja organizirana je kroz mrežu od 20 područnih jedinica „poljoprivredno - savjetodavnih službi“ (danas: Uprava za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede). Ove područne jedinice su tijela koja provjeravaju stanje na terenu, ali i sudjeluju u informiranju i savjetovanju poljoprivrednika. Ova mreža savjetodavnih institucija predstavlja potencijal za širenje informacija o novim i postojećim IAS-ima te njihovom brzom uočavanju i kontroli daljnjeg širenja.
U Programu ruralnog razvoja (PRR) Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. predviđena je provedba tipa operacije 4.4.1. „Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša“ koja uključuje sustav potpora za uklanjanje IAS-a s poljoprivrednih površina. U sklopu ovog tipa operacija uklanjaju se sljedeće vrste:amorfa - Amorfa fruticosa L., dvornici - Reynoutria spp. (Reynoutria japonica, R. sachalinesis i Reynoutria x bohemica); pajasen - Ailanthus altissima (Mill.), bagrem - Robinia pseudoacacia L.. Iznos potpore za uklanjanje IAS-a iz ove mjere ovisi o razini zaraslosti površine pa je natječajem propisana obveza utvrđivanja prisutnosti IAS-a i razine zaraslosti. Službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivredena nakon vizualnog pregleda na terenu utvrđuju: neto zaraslu površinu, način rasta (habitus) – grm ili drvo, vrstu IAS te razinu zaraslosti (niska, srednja, visoka). Navedene podatke bi se moglo uključiti i u informacijski sustav o IAS-u i tako dobiti bolji uvid u način širenja određenih vrsta.
Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) (NN 72/2007) donesena je u cilju suzbijanja i sprječavanja daljnjeg širenja ovog korova. Osim ambrozije (Ambrosia artemisiifolia), jedna od najčešćih vrsta koja zarastapoljoprivredne površine (naročito travnjake)jevelikocvjetna zlatnica (Solidago gigantea). K tome, u posljednjih nekoliko godina izrazito se proširila vrsta divlji sirak (Sorghum halapense). Navedene vrste bi bilo dobro uključiti u sustav mjera za Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša u sljedećem programskom razdoblju Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Natječaji koji se organiziraju u okviru ovog financijskog instrumenta omogućuju i javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode da ostvare potporu za kontrolu pojedinih IAS-a koji se spontano šire.
Tablica - Poljoprivreda
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj 1: Do 2027. godine uspostavljeno je praćenje stanja postojećih populacija IAS-a na zaraslim poljoprivrednim površinama
F1-1 Uspostaviti praćenje stanja postojećih populacija IAS-a na zaraslim poljoprivrednim površinama
MP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađene karte zaraštenosti poljoprivrednih površina IAS-om na nacionalnoj razini (Amorpha fruticosa, Reynoutria sp., Robinia pseudoacacia, Solidago gigantea, Sorghum halepense) i dostavljene MINGOR-u.
Analizirana mogućnost nadogradnje ARKOD baze podataka klasom „površine pod IAS-om“.
Osigurana je razmjena podataka o stanju postojećih populacija IAS na zaraslim poljoprivrednim površinama između MP i MINGOR-a.
5.000.000
F1-2 Pratiti stanje zaraslih poljoprivrednih površina obraslih IAS-om
MP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađen izvještaj o stanju zaraslih poljoprivrednih površina u periodu 2021. do 2027.
Definirana priroritetna područja sa zaraslim poljoprivrednim površinama za uklanjanje IAS-a.
MINGOR-u se redovno dostavljaju rezultati praćenja stanja postojećih populacija IAS na zaraslim poljoprivrednim površinama.
4.000.000
F1-3 Pratiti učinkovitost mjera i metoda za kontrolu širenja IAS-a te predložiti njihovo unaprjeđenje i uključivanje dodatnih IAS-a u tip operacije 4.4.1 u okviru mjere M4 i podmjere 4.1. PRR-a
ZZOP, MP, VS
I
DP, EU fondovi
Provedene četiri analize učinkovitosti mjera i metoda za kontrolu širenja IAS-a do 2033. godine.
Izrađene preporuke vezano za učinkovitost mjera i metoda za kontrolu širenja IAS-a i potrebu uključivanja dodatnih IAS-a u tip operacije 4.4.1. u okviru mjere M4 i podmjere 4.1. PRR-a
400.000
F1-4 Educirati i uključiti vlasnike/korisnike poljoprivrednih površina u sustav praćenja stanja IAS-a kroz edukacije koje provodi Agencija za plaćanje u poljoprivredi
ZZOP, MP, VS
III
DP
Izrađen program edukacije s materijalima za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Minimalno 30% vlasnika/korisnika zemljišta upisanih u Upisnik poljoprivrednika sudjeluje u dojavi IAS.
100.000
Specifični cilj F2: Do 2033. godine za 30 % smanjene su poljoprivredne površine obrasle IAS-om u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže
F2-1 Poticati uklanjanje široko rasprostranjenih IAS-a sa zaraslih poljoprivrednih površinaa u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže kroz Program ruralnog razvoja RH
MP, UPPRR, UZP, JU, VS
I
DP
Proveden natječaj i osigurane potpore iz PRR-a za uklanjanje IAS-a sa zaraslih poljoprivrednih površina.
Broj JU koje su ostvarile potpore iz PRR-a za uklanjanje IAS-a sa zaraslih poljoprivrednih površina.
250.000
F2-2 U narednom financijskom razdoblju fondova EU-a osigurati sredstva za kontrolu spontanog širenja IAS-a tj. njihovo uklanjanje sa zarslog poljoprivrednog zemljišta (trenutno tip operacije 4.4.1)
MP, UPPRR, UZP, ZZOP
I
DP, EU fondovi
Osigurana sredstva za provođenje podmjere u obimu koji je potreban za sva poljoprivredna zemljišta zarasla IAS-om.
7.000.000
TEMA G: Promet (cestovni promet, željeznički promet)
Sektor cestovnog i željezničkog prometa bitan je u kontroli širenja IAS-a jer ceste i željeznice predstavljaju koridore koji ispresijecaju cijelu državu te time ubrzavaju širenje IAS-a. Ovo se događa jer se IAS-i u pravilu uspješnije šire na staništa koja su pod intenzivnim (negativnim) utjecajem čovjeka. Ceste, pruge i njihovi rubni dijelovi imaju smanjenu lokalnu bioraznolikost i predstavljaju staništa na kojima je rast i razmnožavanje IAS-a uspješnije. Hrvatske autoceste imaju službu za održavanje autocesta, dok Hrvatske ceste koriste različite vanjske izvođače za održavanje prometnica.
Dionici u ovom sektoru susreću se s IAS-om tijekom redovnog održavanja prometnica, ali nemaju odgovarajuće kapacitete za njihovo prepoznavanje, iako bi mogli aktivno pridonositi kontroli širenja i brzom iskorjenjivanju.
Tablica - Promet (cestovni promet, željeznički promet)
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj G1: Do 2033. službe održavanja prometnica aktivno doprinose smanjenju spontanog širenja IAS-a
G1-1 Educirati naručitelje i izvođače radova održavanja cesta i željezničkih puteva
ZZOP, HC, HAC, HŽ, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen priručnik o prepoznavanju i kontroli spontanog širenja IAS-a relevantnih za prometnice.
G1-2 Napraviti analizu učestalosti IAS-a uz ceste i željezničke puteve i na temelju analize napraviti prijedlog načina kontrole širenja IAS-a
ZZOP, HC, HAC, HŽ, VS
II
DP
Izvješće o učestalosti IAS-a uz ceste i željezničke puteve s prijedlozima načina kontrole širenja IAS-a prema učestalosti, invazivnosti, načinu širenja, mogućim metodama kontrole širenja i procjeni učinkovitosti metoda u suzbijanju širenja IAS-a
1.500.000
Specifičan cilj G2: Do 2033. godine povećana je učinkovitost prikupljanja podataka o širenju postojećih IAS-a uz prometnice
G2-1 Uključiti djelatnike zadužene za održavanje cesta i željezničkih putova u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
ZZOP, HC, HAC, HŽ
I
DP
Obavijest o postojanju aplikacije je distribuirana ključnim subjektima za održavanje cesta i željezničkih puteva putem e-pošte.
Nije primjenjivo
TEMA H: Vodno gospodarstvo
Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama sukladno Zakonu o vodama (NN 66/19). Hrvatske vode organizirane su po teritorijalnom i funkcionalnom principu. Ustrojene su u dvije osnovne cjeline: direkcija i vodno gospodarski odjeli (VGO).
Teritorijalno su osnovne jedinice u upravljanju vodama šest vodno gospodarskih odjela (VGO) u čijem sastavu je 33 vodno gospodarskih ispostava (VGI) određenih prema granicama područja malih slivova.
Na temelju članka 252. Zakona o vodama monitoring površinskih, uključujući i priobalnih voda, provode Hrvatske vode. U okviru monitoringa stanja površinskih voda provodi se monitoring bioloških elemenata kakvoće (fitoplanktona, fitobentosa, makrofita, makrozoobentosa i riba) za potrebe ocjene ekološkog stanja površinskih voda, a sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 96/19). Posebno ciljano praćenje IAS-a nije propisano, već se kroz prikupljanje podataka u okviru monitoringa površinskih voda dobiva velika količina podataka o prisutnosti različitih vrsta, pa tako i invazivnih. Istovremeno, Hrvatske vode provode različite zahvate na vodotocima (kanaliziranje, produbljivanje korita, košnju nasipa itd.) tijekom kojih se mogu uočiti ili pak slučajno prenijeti invazivne vrste na nova područja. Potrebno je uspostaviti razmjenu podataka između informacijskog sustava o IAS-u i baza u koje se prikupljaju podaci prema Okvirnoj direktivi o vodama 2000/60/EC, odnosno Registru vodnih tijela, kako bi se iskoristile i objedinile postojeće službene baze te različitim sektorskim korisnicima olakšao pristup podacima.
Pojedini IAS-i mogu utjecati na kakvoću voda (vodnog tijela, kako je to definirano Okvirnom direktivom o vodama). Tako vrste kanadska vodena kuga (Elodea canadensis)iraznolika trokutnjača (Dreissena polymorpha)rade velike probleme u stajaćicama koje nisu prirodnog podrijetla i dovode akumulacije u loše stanje.
Tablica - Vodno gospodarstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj H1: Do 2033. godine povećana je učinkovitost prikupljanja podataka o širenju postojećih IAS-a u slatkovodnim ekosustavima
H1-1 Uključiti djelatnike Hrvatskih voda i HEP-a u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
ZZOP, HV, HEP
II
DP
Obavijest o postojanju aplikacije je distribuirana svim vodnogospodarskim ispostavama i odjelima putem e-pošte.
Aplikacija je promovirana na barem jednom skupu s temom vodnog gospodarstva svake 3 godine.
Obavijest o postojanju mobilne aplikacije Invazivne vrste i web stranice invazivnevrste.hr je objavljena u časopisu Hrvatske vode.
60.000
Specifični cilj H2: Osnaženi kapaciteti Hrvatskih voda za kontrolu spontanog širenja čestih IAS-a
H2-1 Izraditi priručnik za djelatnike u vodnom gospodarstvu (djelatnike Hrvatskih voda, projektante i izvođače radova) o IAS-u u slatkovodnim ekosustavima i o načinu kontrole spontanog širenja
ZZOP, VS, HV
II
DP
Izrađen priručnik za one koji sudjeluju u radovima u vodnom gospodarstvu.
Isporučeno 2000 primjeraka priručnika (elektronički i/ili tiskano).
300.000
H2-2 Educirati djelatnike Hrvatskih voda, projektante i izvođače radova u vodnom gospodarstvu o IAS-ima i o načinu ograničavanja i kontrole spontanog širenja široko rasprostranjenih biljnih i životinjskih IAS-a (s Unijinog popisa i crne liste) u slatkovodnim ekosustavima
ZZOP, HV, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen plan edukacije i materijali za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Održano šest edukacijskih događaja (fizički i/ili online) za voditelje VGO-a, za djelatnike VGI-a, izvođače radova i projektante u vodnom gospodarstvu (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
600.000
H2-3 Provesti akcije kontrole spontanog širenja biljnih IAS-a zabilježenih u slatkovodnim ekosustavima (Elodea nuttallii, Humulus scandens, Ludwigia peploides, Myriophyllum heterophyllum)
ZZOP, HV, VS
II
EU
Provedena najmanje jedna akcija godišnje za uklanjanje biljnih IAS-a na poznatim lokalitetima na području RH.
U slučaju iskorjenjivanja osigurano praćenje stanja lokaliteta 3 godine nakon zadnjeg zabilježenog nalaza.
Izrađen izvještaj o stanju biljnih IAS-a u slatkovodnim ekosustavima na području provedenih akcija.
3.000.000
H2-4 Planom upravljanja vodnim područjima planirati edukaciju djelatnika koji provode održavanje vodnih tijela o kontroli IAS-a i o kodeksima dobre prakse
ZZOP, HV
I
DP, EU fondovi
Plan upravljanja vodnim područjem sadrži aktivnosti vezane za edukaciju djelatnika koji provode održavanje vodnih tijela o kontroli IAS-a i o kodeksima dobre prakse.
Nije primjenjivo
TEMA I: Ribolov, sportski ribolov i akvakultura
Gospodarski ribolov se na slatkim vodama u Republici Hrvatskoj obavlja na rijeci Dunav i na rijeci Savi (nizvodno od Jasenovca). Podaci iz 2011. godine govore o ukupno 39 ovlaštenika povlastica za gospodarski ribolov na slatkim vodama, od čega je njih 23 registrirano za obavljanje gospodarskog ribolova na rijeci Dunav, a 16 ovlaštenika je na rijeci Savi. Ukupan ulov svih ovlaštenika povlastica za gospodarski ribolov na slatkim vodama iste godine iznosio je 51 tonu slatkovodne ribe, od čega je oko 90% ulovljeno u Dunavu, a tek 10% u Savi.
Sportski ribolov na slatkim vodama u 2011. godini obavljalo je oko 38.000 ribiča. Za obavljanje sportskog ribolova na određenom ribolovnom području ili ribolovnoj zoni ribiči kupuju dozvole od ovlaštenika ribolovnog prava koje vrijede na ribolovnom području ili u ribolovnoj zoni za koju je ovlaštenik dobio ribolovno pravo. Ribolovno pravo ima 130 ovlaštenika, a obuhvaća gospodarenje ribljim fondom temeljem gospodarskih osnova i godišnjih planova, uz oko 450 aktivnih športsko-ribolovnih društava.
U sektoru ribolova i sportskog ribolova IAS-i su prepoznati kao štetni za bioraznolikost i zavičajne vrste riba. Prijenos IAS-a prilikom ribolova je najčešće slučajan, jer se prenose zajedno sa zavičajnim vrstama. Zbog svoje prisutnosti na terenu ribiči mogu doprinijeti monitoringu IAS-a, a često i samoinicijativno sudjeluju u mjerama kontrole brojnosti invazivnih vrsta (selektivni ribolov invazivnih stranih vrsta riba, u skladu s gospodarskim osnovama)..
U sektoru akvakulture IAS-i su prepoznati kao štetni, primarno za sami proces uzgoja ciljanih, zavičajnih vrsta. Unatoč tome javljaju se u proizvodnom procesu, ali postoji usmjereni napor da se njihovo širenje smanji.
Za razliku od drugih sektora i gospodarskih osnova i planova, u ovom sektoru je kroz Pravilnik o načinu izrade i provođenja plana upravljanja, revizije i dodatka plana upravljanja te programa praćenja stanja ribljeg fonda u slatkovodnom ribarstvu (NN 63/19) u okviru mjera zaštite i održivog upravljanja ribljim fondom, definirano postupanje sa stranim i invazivnim vrstama riba, a u sadržaju programa praćenja stanja ribljeg fonda stoji da program mora sadržavati zastupljenost u gustoći populacije i biomasi stranih i invazivnih stranih vrsta na lokalitetima uzorkovanja, čime su stvoreni preduvjeti za praćenje IAS-a.
Tablica - Ribolov, rekreacijski ribolov i akvakultura
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj I1: Do 2033. godine uspostavljena je razmjena podataka o pojavi novih i spontanom širenju IAS-a s Unijinog popisa i crne liste u slatkovodnim ekosustavima
I1-1 Surađivati sa športsko-ribolovnim društvima i uzgajivačima slatkovodnih riba u razmjeni podataka o IAS-ima prikupljenima kroz planove upravljanja ribolovnim područjima te evidencije koje vode uzgajivači slatkovodnih riba
ZZOP, UZP, MP, UR, ŠRD, uzgajivači
I
DP
Uspostavljena razmjena podataka.
Minimalno jednom godišnje se razmjenjuju podaci.
Nije primjenjivo
I1-2 Uključiti športsko-ribolovna društva i uzgajivače slatkovodnih riba u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
ZZOP, MP, ŠRD i uzgajivači, VS
I
DP
Objaviti jedan članak godišnje o IAS-ima u popularnim časopisima za športske ribolovce.
120.000
Specifični cilj I2: Unaprijeđeni su kapaciteti sportsko-ribolovnih društava za kontrolu širenja i uklanjanje IAS-a
I2-1 U program za polaganje ribičkog i ribočuvarskog ispita uključiti temu prepoznavanja IAS životinja (riba i drugih organizama) i biljaka te kontrole širenja relevantnih IAS-a
UR, ŠRD, ZZOP, UZP, VS
I
DP
Donijete izmjene i dopune Pravilnika o ribičkom i ribočuvarskom ispitu u slatkovodnom ribarstvu (NN 6/20) (dopunjen je sadržaj o temama Programa za polaganje ribičkog i ribočuvarskog ispita pod točkama: Ribe slatkih voda Republike Hrvatske i Zaštita riba i vodenih staništa).
100.000
I2-2 Educirati športsko-ribolovna društva o načinima sprječavanja i kontroli širenja relevantnih slatkovodnih IAS-a
ZZOP, UR, ŠRD, VS
III
DP
Izrađen priručnik/brošura o prepoznavanju relevantnih slatkovodnih IAS-a, štetnim učincima slatkovodnih IAS-a te mjerama kontrole i iskorjenjivanja slatkovodnih IAS-a.
I2-3 Kroz godišnje akcije kontrole širenja široko rasprostranjenih IAS-a riba (npr. Lepomis gibbosus, Perccottus glenii, Pseudorasbora parva) educirati športske ribolovce o štetnosti IAS riba
ZZOP, UR,
ŠRD, VS
II
DP
Provedena najmanje jedna akcija (kup) godišnje za sprječavanje (kontrolu) širenja široko rasprostranjenih IAS-a (Lepomis gibbosus, Perccottus glenii, Pseudorasbora parva) u kojoj sudjeluje minimalno 30 ribiča.
120.000
Specifični cilj I3: Unaprijeđeni su kapaciteti uzgajivača slatkovodnih riba za kontrolu spontanog širenja IAS-a
I3-1 Educirati uzgajivače slatkovodnih riba o štetnim IAS-ima i o načinu sprječavanja i kontrole spontanog širenja široko rasprostranjenih biljnih i životinjskih IAS-a (s Unijinog popisa i crne liste) u slatkovodnim ekosustavima.
ZZOP, UR, VS
II
EU, DP
Isporučeno 100 priručnika/brošura izrađenih u sklopu aktivnosti H2-2 svim uzgajivačima slatkovodnih riba (elektronički i/ili tiskano).
Održan jedan edukacijski događaj (fizički i/ili online) za uzgajivače slatkovodnih riba (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
100.000
Pregled vrsta s Unijinog popisa koje su prisutne u Hrvatskoj i njihova rasprostranjenost
BILJNE KOPNENE VRSTE
VRSTA
PRISUTNOST
AREAL
Opis spontanog širenja
Ailanthus altissima
(žljezdasti pajasen)
Česta
Čitava Hrvatska. Poglavito u primorju i na otocima
Sjemenjem (vjetrom), vegetativnim rastom iz korijena.
Asclepias syriaca
(cigansko perje)
Česta
Pretežno kontinentalna Hrvatska s par nalaza u primorju
Sjemenjem (vjetrom).
Acacia saligna
(vrbolika akacija)
Dvojbena
Samo jedan nalaz iz 1987., kasnije nije potvrđena.
Sjemenjem.
Eichornia crassipes
(vodeni zumbul)
Dvojbena
Postojao je uzgoj u Botaničkom vrtu, ali trenutno ne postoje primjerci.Moguće da su u Hrvatskoj prisutne kao ukrasne biljke u uzgoju.
Vegetativno, vriježama.
Elodea nuttallii
(Nuttalliieva vodena kuga)
Rijetka
Porječje Drave i Dunava
Vegetativno, fragmentima stabljike.
Impatiens glandulifera
(žljezdasti nedirak)
Česta
Kontinentalna Hrvatska, pretežno središnja Hrvatska sjevernije od Zagreba
Sjemenjem (vodom)
Heracleum mantegazzianum
(divovski svinjski korov, gigantska šapika)
Rijetka
Žabnik (Međimurje) i Radoboj (Zagorje)
Sjemenjem.
Humulus scandens
(japanski hmelj)
Rijetka
Legrad
Sjemenjem, vegetativnim rastom iz stabljike.
Ludwigia peploides
(plutajuća mekčina)
Rijetka
Ilova, Česma
Sjemenjem, vegetativnim rastom iz stabljike.
Myriophyllum heterophyllum
(raznolisni krocanj)
Rijetka
Delta Neretve
Vegetativno, fragmentima stabljike.
Pueraria lobata
(penjačica kudzu)
Rijetka
Split
Vegetativnim rastom iz stabljike i korijena.
ŽIVOTINJSKE VRSTE
VRSTA
PRISUTNOST
AREAL
Opis spontanog širenja
Trachemys scripta
(crvenouha kornjača, žutouha kornjača i Kumberlandska kornjača)
Učestala
kontinentalna i mediteranska biogeografska regija, uglavnom u i oko velikih gradova
Plivanje i hodanje. Razmnožavanje jajima.
Faxonius limosus
(bodljobradi rak)
Učestala
Dunav, nizvodni tok Drave (od Belišća do ušća u Dunav), te nizvodni dio pritoka ove dvije rijeke (Vuka, Karašica)
Hodanje po dnu rijeke. Izrazito dobra sposobnost spolnog razmnožavanja (jaja).
Procambarus virginalis
(mramorni rak)
Rijetka
Mramorni rak je u Hrvatskoj prvi puta zabilježen 2014. godine kod Koprivnice gdje se nalaze i danas u velikom broju (jezero Šoderica).
Hodanje po dnu rijeke.
Razmnožavanje jajima.
Pacifastacus leniusculus
(signalni rak)
Vrlo česta
Mura, uzvodni tok Drave (od Slovenije do Belišća), Korana (od Karlovca do Lučice)
Hodanje po dnu rijeke. Izrazito dobra sposobnost spolnog razmnožavanja (jaja).
Perccottus glenii
(rotan)
Rijetka
U Hrvatskoj je prvi i jedini put zabilježn 2009. godine u rijeci Savi kod Slavonskog Broda.
Plivanje.
Lepomis gibbosus
(sunčanica)
Vrlo česta
Prisutna u gotovo svim vodenim tijelima dunavskog i jadranskog slijeva (Drava, Sava, Kupa, Krapina, Vransko jezero, Butoniga, Šarena jezera, Krka, Neretva, Cetina, Zrmanja, Vuka, Brana, Stara Vučica, Velika, Karašica, Sloboština, Mali Strug, Virovi, Spačva, Drenovača, Koritanj, Prasnica, Lika, Buzimnica, Popovača, Rumin, Ruda, Sutinska, Sovinjak, Bijela, Mrežnica, Plitvica, Lonja, Mura, Prološko blato, ...)
Plivanje. Izrazito dobra sposobnost spolnog razmnožavanja (jaja).
Pseudorasbora parva
(bezribica)
Vrlo česta
Prisutna u sve tri biogeografske regije (kontinentalna, alpinska, mediteranska), u gotovo svim vodama dunavskog i jadranskog sliva Hrvatske, a pronađena je gotovo posvuda gdje je provedeno poribljavanje šaranom
Plivanje. Izrazito dobra sposobnost spolnog razmnožavanja (jaja).
Nyctereutes procyonoides
(rakunopas)
Rijetka
Rasprostranjen na području Gorske Hrvatske.
Hodanje i trčanje, dobra sposobnost razmnožavanja.
Herpestes auropunctatus
(mali indijski mungos)
Učestala
Otoci Mljet, Škrda, Korbava, Tajnik, Moračnik, Korčula, Hvar, Čiovo, poluotok Pelješac, područje jugoistočno od Neretve, ali i uz zapadnu obalu Neretve
Hodanje i trčanje, dobra sposobnost razmnožavanja.
Myocastor coypus
(barska nutrija)
Učestala
Mirna, Raša, Pazinčica, jezero Butoniga, Dragonja, Odra, Sava, Lonja, Kupa, Kupčina, ribnjak Crna Mlaka, (nema je na Dravi niti u Kopačkom Ritu)
Hodanje i plivanje, dobra sposobnost razmnožavanja.
Ondatra zibethicus
(bizamski štakor)
Učestala
Drava, Bednja, Krapina, Velika Rijeka, Česma, ribnjaci Štefanje, Blatnica, Jasinje, Kupčina. Ribnjak Crna Mlaka, kanal Sava - Odra, Karašica, Dobra, Kupa kod Petrinje
Hodanje i plivanje, dobra sposobnost razmnožavanja.
Alopochen aegyptiacus
(egipatska guska)
Rijetka
Egipatska guska je zabilježena u Hrvatskoj u kontinentalnoj i mediteranskoj regiji: Darda (2013), Metković (2013), Osijek (2015)
Letenje, nije potvrđeno razmnožavanje u Hrvatskoj.
Procyon lotor
(američki rakun)
Rijetka
U Hrvatskoj je američki rakun zabilježen u Podravini (kontinentalna biogeografska regija), a postoji podatak da je prvi put zabilježen 1937. godine kada je u Stenjevcu kraj Zagreba pronađena jedna jedinka koju je pregazio vlak.
Hodanje, nije potvrđeno razmnožavanje u Hrvatskoj.
Threskiornis aethiopicus
(sveti ibis)
Rijetka
Prvi nalazi su zabilježni 2008. godine u Oroslavlju i Bedekovčini, a 2019. godine zabilježen je nalaz u mjestu Celine Samoborske.
Letenje, nije potvrđeno razmnožavanje u Hrvatskoj.
Pregled mogućih mjera za sprječavanje širenja vrsta s Unijinog popisa koje su prisutne u Hrvatskoj
Vrlo česte i česte vrste
Asclepias syriaca (cigansko perje)
Prevencija
Podizanje svijesti o IAS-u promicanjem dobrih praksi i edukacijom (od vrtića i osnovnoškolskog uzrasta do odraslih) .
Edukacija i informiranje botaničkih vrtova, rasadnika, vrtnih centara i uzgajivača biljaka o postojanju Unijinog popisa i crne liste (kada bude izrađena) i o zabranama koje vrijede za ove vrste.
Rano uočavanje
Praćenje stanja (pojavljivanja) ciganskog perja.
Uključivanje ključnih dionika (stručnjaci, šira javnost) u bilježenju ove vrste na mjestima s velikim rizikom za njezinu pojavu.
Brzo iskorjenjivanje
Selektivno i lokalno tretiranje (prskanje) herbicidnim sredstvima.
Mehanička kontrola za potpuno uklanjanje svih dijelova biljke (u ranim stadijima razvitka; prije nego se biljka čvrsto ukorijeni).
Akcije
Izrada Plana upravljanja koji će se provoditi na nacionalnoj razini.
Ograničavanje stvaranja i širenja sjemena košnjom i rezanjem.
Kontrola poljoprivrednih praksi (način upravljanja usjevima).
Upravljanje rubovima prometnica (košnja prije cvatnje).
Kemijska kontrola (herbicidima).
Kombinacija mehaničke i kemijske kontrole.
Pašnja zečevima – primjenjuje se u nekim zemljama, no upitna je mogućnost primjene u Hrvatskoj
(Lapin, K. 2017. Information on measures and related costs in relation to species included on the Union list: Asclepias syriaca. Technical note prepared by IUCN for the European Commission.)
Ailanthus altissima (pajasen)
Prevencija
Podizanje svijesti o IAS-u promicanjem dobrih praksi i edukacijom (već u vrtićima i školama).
Sustavno i ciljano informiranje botaničkih vrtova, rasadnika, vrtnih centara i uzgajivača biljaka o postojanju Unijina popisa i crne liste (kada bude izrađena) i o zabranama koje vrijede za ove vrste.
Edukacija o dobroj praksi sprječavanja pogrešnog označavanja, odlaganja vrtnog otpada i kretanja onečišćenog tla ili sjemena sa zaraženih mjesta.
Rano uočavanje
Sustavni pregled/monitoring prometnica, željeznica, urbanih i semiurbanih područja, zaštićenih područja, povijesnih i arheološki važnih područja i prirodnih područja (napraviti prioritizaciju).
Edukacija šireg kruga dionika (građani) i poticanje na prijavljivanje pojave pajasena.
Brzo iskorjenjivanje
Ručno čupanje (učinkovito samo kod manjih biljaka).
Akcije
Izrada plana upravljanja koji će se provoditi na nacionalnoj razini.
Aplikacija herbicida u koru ili u ureze (glifosat i pikloram).
Primjena najboljih metoda gradnje i održavanja/upravljanja prometnom infrastrukturom (željeznicama i cestama).
Razvijanje dobre prakse upravljanja područjima kojima prijeti širenje pajasena.
Brundu, G. 2017. Information on measures and related costs in relation to species considered for inclusion on the Union list: Ailanthus altissima. Technical note prepared by IUCN for the European Commission
(Novak, N., Kravarščan, M. (2014): Pajasen [Ailanthus altissima (Mill.) Swingel] – Strana invazivna biljna vrsta u Hrvatskoj, Glasilo biljne zaštite 3/2014
Impatiens glandulifera (žljezdasti nedirak)
Prevencija
Podizanje svijesti o IAS-u promicanjem dobrih praksi i edukacijom već u vrtićima i školama).
Edukacija i informiranje botaničkih vrtova, rasadnika, vrtnih centara i uzgajivača biljaka o postojanju Unijinog popisa i crne liste (kada bude izrađena) te o zabranama koje vrijede za ove vrste.
Rano uočavanje
Sustavno praćenje pojavljivanja žljezdastog nedirka na područjima koja imaju velik rizik od pojave ove vrste.
Brzo iskorjenjivanje
Košnja i čupanje.
Kemijska kontrola upotrebom herbicida.
Akcije
Izrada plana upravljanja koji će se provoditi na nacionalnoj razini.
Kemijska kontrola upotrebom herbicida.
Košnja i čupanje. Nakon čupanja biljke trebaju biti primjereno odložene i kompostirane. (Ovakvu vrstu kontrole moguće je napraviti u obliku dnevnih ili poludnevnih akcija za širu javnost pri čemu ih se i educira).
Tanner, R. 2017. Information on measures and related costs in relation to species included on the Union list: Impatiens glandulifera. Technical note prepared by IUCN for the European Commission.
Faxonius limosus (bodljobradi rak)
Prevencija
Zabrana trgovine, uvoza, držanja, puštanja i skladištenja bodljobradog raka. Podizanje svijesti, edukacija i osposobljavanje šire javnosti i ključnih dionika (ribiča).
Rano uočavanje
Klasični monitoring vršama. Monitoring pomoću okolišne DNA (eDNA). Dobar kontakt s ribičima radi dojave nalaza nezavičajnih vrsta.
Brzo iskorjenjivanje
Ostvariva jedino u malim, izoliranim vodenim tijelima pomoću pesticida. Zbog kontroverznosti ove metode bitno je uključivanje lokalnih ribičkih udruga i lokalnih vlasti kako bi se osigurala potpora javnosti za provođenje ove metode. Unatoč brojnim pokušajima u drugim zemljama Europe, do sada nije izvedeno uspješno uklanjanje invazivnih rakova u tekućicama.
Akcije
Edukacija javnosti o opasnostima širenja bodljobradog raka. Sprečavanje širenja na odabranim lokalitetima kroz dobro regulirani izlov vršama u kombinaciji sa sterilizacijom mužjaka. Osiguravanje sustava za brzo iskorjenjivanje na državnoj razini.
Procambarus virginalis (mramorni rak)
Prevencija
Zabrana trgovine, uvoza, držanja, puštanja i skladištenja mramornog raka. Podizanje svijesti, edukacija i osposobljavanje šire javnosti i ključnih dionika (ribiča).
Rano uočavanje
Klasični monitoring vršama. Monitoring pomoću okolišne DNA (eDNA). Dobar kontakt s ribičima radi dojave nalaza nezavičajnih vrsta.
Brzo iskorjenjivanje
Ostvariva jedino u malim, izoliranim vodenim tijelima pomoću pesticida. Zbog kontroverznosti ove metode bitno je uključivanje lokalnih ribičkih udruga i lokalnih vlasti kako bi se osigurala potpora javnosti za provođenje ove metode. Unatoč brojnim pokušajima u drugim zemljama Europe, do sada nije izvedeno uspješno uklanjanje invazivnih rakova u tekućicama.
Akcije
Edukacija javnosti o opasnostima širenja mramornog raka. Osiguravanje sustava za brzo iskorjenjivanje na državnoj razini.
Pacifastacus leniusculus (signalni rak)
Prevencija
Zabrana trgovine, uvoza, držanja, puštanja i skladištenja signalnog raka. Podizati svijest, edukacija i osposobljavanje šire javnosti i ključnih dionika (ribiča).
Rano uočavanje
Klasični monitoring vršama. Monitoring pomoću okolišne DNA (eDNA). Dobar kontakt s ribičima radi dojave nalaza ne zavičajnih vrsta.
Brzo iskorjenjivanje
Ostvariva jedino u malim, izoliranim vodenim tijelima pomoću pesticida. Zbog kontroverznosti ove metode bitno je uključivanje lokalnih ribičkih udruga i lokalnih vlasti kako bi se osigurala potpora javnosti za provođenje ove metode. Unatoč brojnim pokušajima u drugim zemljama Europe, do sada nije izvedeno uspješno uklanjanje invazivnih rakova u tekućicama.
Akcije
Edukacija javnosti o opasnostima širenja signalnog raka. Sprečavanje širenja na odabranim lokalitetima kroz dobro regulirani izlov vršama u kombinaciji sa sterilizacijom mužjaka. Osiguravanje sustava za brzo iskorjenjivanje na državnoj razini.
Lepomis gibbosus (sunčanica)
Prevencija
Zabrana trgovine, uvoza, držanja, puštanja i skladištenja sunčanice.
Poticati obrazovanje, podizati svijest i edukacija/osposobljavanje ključnih dionika (ribiča).
Rano uočavanje
Monitoring pomoću okolišne DNA (eDNA).
Klasični ihtiološki nadzor i mehaničko uklanjanje (elektroribolov ili mrežom). Prioritetna mjesta su ona koju u blizini već imaju nalazište sunčanica ili imaju veliku biološku raznolikost kojoj prisutnost sunčanice može naštetiti.
Istraživanje i analiza ribarskih ulova (koliko često ulove sunčanice).
Doprinos ribara i građana preko uključivanja i sudjelovanja u ribarskim akcijama.
Brzo iskorjenjivanje
Kemijsko uklanjanje.
Kemijskom kontrolom primjenom kemijskih sredstava kao što je rotenon. (Mihinjač, T., Sučić, I., Špelić, I., Vucić, M., Ješovnik, A., 2019)
Promjena vodenog staništa: odvodnjavanje vodenih tijela i zapreka kako bi se spriječilo kretanje vrste.
Akcije
Sprječavanje daljnjeg širenja u uzvodnom smjeru moguće je izgradnjom fizičkih prepreka što je prihvatljivo samo u slučaju ako se time ne utječe na druge vrste i povezanost riječnog toka.Fizičko uklanjanje (elektroribolov, ribolovne mreže ili ostali ribolovni pribor).
Biološka kontrola (uvođenje predatora ili izazivanje ciljanih patoloških reakcija). (Mihinjač, T., Sučić, I., Špelić, I., Vucić, M., Ješovnik, A., 2019)
Perccottus glenii (rotan)
Prevencija
Zabrana trgovine, uvoza, držanja, puštanja i skladištenja rotana.
Poticati obrazovanje, podizati svijest i edukacija/osposobljavanje ključnih dionika (ribiča).
Rano uočavanje
Monitoring pomoću okolišne DNA (eDNA)
Klasični ihtiološki nadzor i mehaničko uklanjanje (elektroribolov ili mrežom). Prioritetna mjesta su ona koju u blizini već imaju nalazište rotana ili imaju veliku biološku raznolikost kojoj prisutnost rotana može naštetiti.
Istraživanje i analiza ribarskih ulova (koliko često ulove rotane).
Doprinos ribara i građana preko uključivanja i sudjelovanja u ribarskim akcijama.
Brzo iskorjenjivanje
Kemijsko uklanjanje.
Kemijskom kontrolom primjenom kemijskih sredstava kao što je rotenon. (Mihinjač, T., Sučić, I., Špelić, I., Vucić, M., Ješovnik, A., 2019)
Promjena vodenog staništa: odvodnjavanje vodenih tijela i zapreka kako bi se spriječilo kretanje vrste.
Akcije
U malim vodenim sustavima uvesti fizičke prepreke kako bi se spriječilo kretanje vrste (zbog štetnosti za druge organizme, moguće koristiti samo u slučaju ako ne postoji utjecaj na neciljne vrste i na funkcioniranje čitavog ekosustava).
Fizičko uklanjanje (elektroribolov, ribolovne mreže ili ostali ribolovni pribor).
Biološka kontrola (uvođenje predatora ili izazivanje ciljanih patoloških reakcija). (Mihinjač, T., Sučić, I., Špelić, I., Vucić, M., Ješovnik, A., 2019)
Pseudorasbora parva (bezribica)
Prevencija
Edukacija ključnih dionika (ribiči). Obuka za provjeru pošiljaka koje sadrže živu ribu.
Prevencija sekundarnog širenja
Sprječavanje prirodnog širenja populacija u izoliranim vodenim tijelima (jezerima i barama).
Sprječavanje širenja antropogenim sredstvima .
Rano uočavanje
Monitoring pomoću okolišne DNA (eDNA)
Uzorkovanje ribe pomoću standardnih tehnika hvatanja (elektroribolov, mreža ili drugi ribički pribor).
Uključivanje šire javnosti kroz edukaciju, uključujući i ribiče.
Brzo iskorjenjivanje
Primjena biocida (zbog štetnosti za druge organizme, moguće koristiti samo u slučaju ako ne postoji utjecaj na neciljne vrste i na funkcioniranje čitavog ekosustava).
Ispuštanje, isušivanje i dezinsekcija vodenih tijela u kojima je nađena bezribica. Moguće samo u kanalima i manjim vodenim tijelima u kojima je moguće isušivanje. (Vrsta može preživjeti u malim količinama vode, stoga je ključno da vodeno tijelo bude suho određeni period)
Akcije
Kontrola populacije ribolovom.
Biološka kontrola.
Britton, R. 2019. Information on measures and related costs in relation to species included on the Union list: Pseudorasbora parva. Technical note prepared by IUCN for the European Commission.
Nyctereutes procyonoides (rakunopas)
Rano uočavanje
Potrebna je dobra suradnja s lokalnim dionicima, pogotovo s lovcima zbog dojave potencijalnih nalaza.
Brzo iskorjenjivanje
Lov puškama. Bitno je osigurati suradnju s lovcima.
Akcije
Smanjivanje gustoće populacije lovom.
Herpestes auropunctatus (mali indijski mungos)
Rano uočavanje
Monitoring fotozamkama, vizualnim pregledom koje obavljaju stručnjaci, uz suradnju i komunikaciju s lokalnim stanovništvom, posebno lovcima i poljoprivrednicima.
Brzo iskorjenjivanje
Kombinacijom živolovke i mrtvolovke, lovnim oružjem.
Akcije
Iskorjenjivanje na malim otocima i smanjenje gustoće populacije na ostalim područjima rasprostranjenosti.
Myocastor coypus (barska nutrija)
Rano uočavanje
Pregled ciljanih mjesta i traženja znakova (vizualni pregled).
Ova metoda zahtijeva znanje i prisutnost na terenu u pravom trenutku.
Poželjno je da pregled obavljaju stručnjaci, ali može pripomoći i šira javnost (koju je potrebno educirati).
Vizualnom pregledu mogu pomoći psi (njuhom), fotozamke, dronovi i sl.
Polutrajne ili pasivne zamke.
Brzo iskorjenjivanje
Iskorjenjivanje je moguća korištenjem zamki i lovom puškama.
Akcije
Iskorjenjivanje ili smanjivanje gustoće populacije korištenjem zamki i lovom puškama.
Ondatra zibethicus (bizamski štakor)
Rano uočavanje
Pregled ciljanih mjesta i traženja znakova (vizualni pregled).
Ova metoda zahtijeva znanje i prisutnost na terenu u pravom trenutku.
Poželjno je da pregled obavljaju stručnjaci, ali može pripomoći i šira javnost (koju je potrebno educirati).
Vizualnom pregledu mogu pomoći psi (njuhom), fotozamke, dronovi i sl.
Polutrajne ili pasivne zamke.
Brzo iskorjenjivanje
Kombinacijom mrtvolovki i živolovki, lovnim oružjem.
Akcije
Najznačajnija šteta koju uzrokuje bizamski štakor je destabilizacija nasipa na rijekama. Prevencija daljnje štete od erozije radi se fizičkim pojačavanjem i održavanjem nasipa, čime se smanjuje rizik od poplava.
Smanjivanje gustoće populacije lovom zamkama i ostalim mehaničkim sredstvima (vrlo rijetko se koristi oružje).
Bos, D. 2017. Information on measures and related costs in relation to species included on the Union list: Ondatra zibethicus. Technical note prepared by IUCN for the European Commission
Vrste s Unijinog popisa koje su rijetko ili ograničeno rasprostranjene u Hrvatskoj
Predložene akcije potrebne za kontrolu i brzo iskorjenjivanje ovih vrsta
Elodea nuttallii
-Provesti mehaničko uklanjanje s postojećih lokacija
-Provesti edukaciju ribolovaca o sprječavanju širenja ove vrste čamcima i ribolovnom opremom.
-Povezati se Republikom Slovenijom, izmijeniti podatke,osnovati međudržavno povjerenstvo s uključenim dionicima koji upravljaju vodnim tijelima kako bi se zajedničkim akcijama ispunili ciljevi svih međunarodnih propisa iz poglavlja 2.1.
-U slučaju pronalaska na području vodnih tijela kojima na HEP ima pravo upravljanja, potrebno je obavijestiti HEP, Hrvatske vode i nadležno ministarstvo za zaštitu prirode, a na svim vodnim tijelima je potrebno obavijestiti Hrvatske vode.
Uključeni:
ZZOP; Hrvatske vode, HEP, (Ribolovna društva); nadležno ministarstvo za zaštitu prirode, JU VŽ, JU KKŽ, JU VPŽ, JU OBŽ i JU PP Kopački rit
Heracleummantegazzianum
-nastaviti s dosadašnjim programom kontrole populacija
-U slučaju pronalaska novih populacija, na njih primijeniti isti program.
Uključeni:
ZZOP, JU KPŽ
Humulusscandens
-iskorijeniti populacije iz Legrada (čupanjem prije stvaranja sjemenki).
-Istražiti okolno područje u potrazi za dodatnim populacijama te ih eventualno iskorijeniti.
-Provoditi monitoring lokacije u iduće tri godine, da se isključi mogućnost klijanja preostalih sjemenki.
Uključeni:
ZZOP, JU KK, JU VŽ
Ludwigiapeploides
-provesti mehaničko uklanjanje malih populacija s već poznatih lokaliteta na Ilovi i Česmi.
-uspostaviti monitoring nizvodno od mjesta pronalaska poznatih populacija i pratiti eventualno pojavljivanje.
-provesti edukaciju ribolovaca o sprječavanju širenja ove vrste čamcima i ribolovnom opremom.
Uključeni:
ZZOP; Hrvatske vode; ribolovna društva; ribnjaci
Myriophyllumheterophyllum
-provesti edukaciju i informiranje javnosti u dolini Neretve o mogućnosti sprječavanju širenja ove vrste čamcima i ribolovnim alatima.
Uključeni:
ZZOP, lokalno stanovništvo; ribolovci, lokalne udruge za zaštitu prirode; Udruga lađara Neretve; JU za upravljanjem zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije
Puerarialobata
-provesti edukaciju i informiranje javnosti u gradu Splitu o štetnosti i opasnostima ove vrste,
-provesti iskorjenjivanje postojećih populacija uz uključivanje lokalne zajednice.
Uključeni:
ZZOP, Sveučilište u Splitu, Udruga Sunce, JU Park šuma Marjan, Grad Split; JU za upravljanje prirodnim vrijednostima Splitsko-Dalmatinske županije
Acacia saligna
-istražiti prisutnost vrste na jedinom dosad poznatom lokalitetu (pod biokovsko primorje)
Uključeni:
ZZOP, JU Park prirode Biokovo; JU za upravljanje prirodnim vrijednostima Splitsko-dalmatinske županije
Eichornia crassipes
-Ova vrsta teško prezimljava u našim uvjetima i mali je rizik od spontanog širenja (npr. u Botaničkom vrtu se teško održi čak i u stakleniku.)
Alopochen aegyptiacus
-Provoditi praćenje stanja
-Uništavanje gnijezda
-Odstrjel odraslih jedinki
Uključeni:
ZZOP, županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima; lokalna lovačka društva; lokalne udruge za zaštitu prirode
ZZOP, županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima; lokalna lovačka društva; lokalne udruge za zaštitu prirode
Pregled mogućih mjera za vrste s Unijinog popisa koje nisu zabilježene u Hrvatskoj
Biljne vrste
Opće mjere
Edukacija i informiranje botaničkih vrtova, rasadnika, vrtnih centara, ZOO-shopova, uzgajivača biljaka i životinja o postojanju Unijinog popisa (i crne liste kada bude izrađena) i o zabranama koje vrijede za ove vrste
Medijska kampanja o ovim vrstama treba uključivati informiranje šire javnosti o problematici IAS, kao i o postojanju Priručnika za prepoznavanje invazivnih stranih vrsta (u okviru ovog projekta se izrađuje Priručnik za prepoznavanje i postupanje s IAS-om koji je namijenjen djelatnicima službenih kontrola IAS-a) te o online portalu za dojavljivanje nalaza.
Edukacija dionika koji mogu potencijalno uočiti ove vrste u prirodi (znanstvenici istraživači, stručne i nadzorne službe zaštićenih dijelova prirode, strukovne udruge koje se bave biologijom i zaštitom prirode, planinarska i speleološka društva)
Mjere za slatkovodne vrste / vrste koje naseljavaju obale slatkih voda
Prevencija
Uspostava razmjene podataka o praćenju stanja MINGOR-a s Hrvatskim vodama koje provode redovito praćenje stanja voda i s HEP-om koji ima pravo upravljanja na pojedinim vodnim tijelima (na kojima ima hidroenergetske objekte) te uspostava sustava dojavljivanja nalaza.
Edukacija stručnih službi zaštićenih dijelova prirode o prepoznavanju slatkovodnih vrsta i dojavljivanju nalaza.
Edukacija športsko - ribolovnih društava o prepoznavanju ovih vrsta i dojavljivanju nalaza.
Edukacija djelatnika Hrvatskih voda i HEP-a o slatkovodnim vrstama s Unijinog popisa i crne liste.
U slučaju pronalaska novih vrsta (npr. Elodea nutalli i dr.) na području vodnih tijela kojima ima pravo upravljanja HEP potrebno je obavijestiti HEP i Hrvatske vode, a na svim vodnim tijelima je potrebno obavijestiti Hrvatske vode.
Zakorijenjene submerzne vodene vrste: pažljivo uklanjanje iz vodotoka, tako da ne dođe do otkidanja fragmenata stabljike koji se mogu zakorijeniti (Cabombacaroliniana, Lagarosiphonmajor, Myriophyllumaquaticum).
Ukorijenjene vrste koje rastu na rubovima voda i u vodi: pažljivo čupanje prije cvatnje tako da nakon uklanjanja ne zaostanu dijelovi stabljike koji se mogu zakorijeniti (Alternatheraphiloxeroides, Gymnocoronisspilanthoides, Hydrocotyleranunculoides, Ludwigiagrandiflora).
Ukorijenjene vrste koje rastu na rubovima voda i u vodi: pažljivo čupanje prije cvatnje tako da nakon uklanjanja ne zaostanu dijelovi stabljike koji se mogu ukorijeniti (Alternatheraphiloxeroides, Gymnocoronisspilanthoides, Hydrocotyleranunculoides, Ludwigiagrandiflora).
Kopnene vrste koje rastu na rubovima voda i vlažnim staništima: čupanje mladih biljaka, košnja prije cvatnje, iskopavanje čitavih biljaka na način da biljni ostaci ili sjemenke ne dospiju u vodotok (Cardiospermumgrandiflorum, Gunneratinctoria, Heracleumpersicum, Heracleumsosnowskyi, Lysichitonamericanus, Lygodiumjaponicum, Impatiens glandulifera).
Mjere za kopnene vrste
Prevencija
Edukacija stručnih službi zaštićenih dijelova prirode o prepoznavanju ovih vrsta i dojavljivanju nalaza.
Zeljaste vrste: košnja prije cvatnje, ručno čupanje prije cvatnje (Partheniumhysterophorus).
Penjačice: pažljivo ručno čupanje prije stvaranja ploda (Persicariaperfoliata).
Grmovi i drveće: ručno čupanje mladih biljaka, košnja prije cvatnje, sječa i aplikacija herbicida (Baccharishalimifolia, Lespedezacuneata, Prosopisjuliflora, Triadicasebifera).
*Podrazumijeva adekvatno zbrinjavanje biljnog materijala nakon uklanjanja iz prirode, da bi se spriječila mogućnost razmnožavanja iz biljnih ostataka. U idućih nekoliko godina od uklanjanja, važno je pratiti situaciju na lokacijama uklanjanja, da bi se otkrile i uklonile jedinke koje su se eventualno razvile iz zaostalog sjemena.
Životinjske vrste
Opće mjere
Edukacija i informiranje zooloških vrtova, ZOO-shopova, uzgajivača životinja o postojanju Unijinog popisa (i crne liste RH kada bude izrađena) i o zabranama koje vrijede za ove vrste.
Medijska kampanja o ovim vrstama treba uključivati informiranje šire javnosti o problematici IAS, kao i o postojanju Priručnika za prepoznavanje invazivnih stranih vrsta (u okviru ovog projekta se izrađuje Priručnik za prepoznavanje i postupanje s IAS-om koji je namijenjen djelatnicima službenih kontrola IAS-a) te o online portalu za dojavljivanje nalaza.
Edukacija dionika koji mogu potencijalno uočiti ove vrste u prirodi (znanstvenici istraživači, stručne i nadzorne službe zaštićenih dijelova prirode, strukovne udruge koje se bave biologijom i zaštitom prirode, planinarskih i speleološka društva).
Mjere za slatkovodne vrste
Prevencija
Uspostava razmjene podataka o praćenju stanja MINGOR-a s Hrvatskim vodama i drugim dionicima koji provode redovito praćenje stanja voda.
Edukacija stručnih službi zaštićenih dijelova prirode (koji uključuju vodna tijela) o prepoznavanju slatkovodnih vrsta i dojavljivanju nalaza.
Edukacija športsko ribolovnih društava o prepoznavanju ovih vrsta i dojavljivanju nalaza.
Edukacija djelatnika Hrvatskih voda i HEP-a o slatkovodnim vrstama s Unijinog popisa i crne liste RH.
Brzo iskorjenjivanje
Brzo iskorjenjivanje je teško provediva za većinu vodenih invazivnih stranih vrsta. Metodologija eradiciranja varira od vrste do vrste, ali može uključivati korištenje pesticida, hvatanje zamkama i isušivanje vodotoka (ukoliko se na taj način ne utječe štetno na neciljne vrste i staništa).
Račje vrste (Eriocheir sinensis, Faxonius virilis, Procambarus clarkii) su se u pravilu pokazale nemogućim za iskorijeniti jednom kada su prisutne na području većem od par stotina metara duljine vodotoka. Korištene metode su lov vršama i korištenje pesticida u malim, izoliranim vodenim tijelima.
Vodozemci, tj. američka žaba bukača (Lithobates (Rana) catesbeianus) se smatra izrazito teškom za iskorijeniti. Metode koje se koriste su lov najrazličitijim načinima (zamkama, mrežama, ostima, puškama) te korištenje biocida.
U slučaju pronalaska novih vrsta na području vodnih tijela kojima ima pravo upravljanja HEP potrebno je obavijestiti HEP, Hrvatske vode i nadležno ministarstvo za zaštitu prirode, a na svim vodnim tijelima je potrebno obavijestiti Hrvatske vode
Mjere za kopnene vrste
Prevencija
Edukacija stručnih službi zaštićenih dijelova prirode o prepoznavanju ovih vrsta i dojavljivanju nalaza.
Brzo iskorjenjivanje
Azijski stršljen (Vespa velutina nigrithorax) se može iskorijeniti uništavanjem odraslih jedinki pesticidima te fizičkim uklanjanjem gnijezda.
Novozelandski virnjak (Arthurdendyus triangulatus) se mogu iskorijeniti fizičkim uklanjanjem na ograničenim površinama, ubijati toplom vodom, te tretiranjem pesticidima.
Ptičje vrste (Acridotheres tristis, Corvus splendens, Oxyura jamaicensis, Threskiornisaethiopicus) mogu se iskorijeniti fizičkim uništavanjem gnijezda te lovom.
Sisavci (Callosciurus erythraeus, Muntiacus reevesi, Nasua nasua, Sciurus carolinensis, Sciurus niger, Tamias sibiricus) se u pravilu love zamkama ili puškama.
Mjere za morske vrste
Prevencija
Edukacija stručnih službi zaštićenih dijelova prirode o prepoznavanju ovih vrsta i dojavljivanju nalaza.
Brzo iskorjenjivanje
Riba (Plotosus lineatus) se smatra izrazito teškom za iskorijeniti te ne postoji poznata učinkovita metodologija za njenu kontrolu.
Pregled vrsta s Unijinog popisa koje nisu zabilježene u Hrvatskoj
Za donje vrste treba obratiti pažnju i uključiti u sustav praćenja stanja. Podebljano su označene vrste za koje je prepoznat put unosa spontanim širenjem te je naglasak u razvoju sustava monitoringa potrebno staviti na te vrste. Ipak, preporuča se da se u sustav praćenja stanja uključe i vrste kod kojih nije prepoznato spontano širenje kao put unosa, jer je ključno za njihovo brzo iskorjenjivanje i brzo uočavanje na terenu.
kopneni
kopneni/ slatkovodni
morski/ slatkovodni
slatkovodni
biljke
Alternanthera philoxeroides
(aligatorski korov)
X
Andropogon virginicus
X
Baccharis halimifolia
(istočnoamerički baharis)
X
Cabomba caroliniana
(kabomba)
X
Cardiospermum grandiflorum
X
Cortaderia jubata
(ljubičasta pampas trava)
X
Ehrharta calycina
X
Gunnera tinctoria
(čileanska rabarbara)
X
Gymnocoronis spilanthoides
X
Heracleum persicum
(gigantski svinjski korov)
X
Heracleum sosnowskyi
(Sosnowskijev svinjski korov)
X
Hydrocotyle ranunculoides
(žabnjački ljepušak)
X
Lagarosiphon major
(afrička vodena kuga)
X
Lespedeza cuneata (Lespedeza juncea var. sericea)
X
Ludwigia grandiflora
(plutajuća mekčina)
X
Lygodium japonicum
X
Lysichiton americanus
(američki lisihiton)
X
Microstegium vimineum
X
Myriophyllum aquaticum
(vodeni krocanj)
X
Parthenium hysterophorus
(partenium)
X
Pennisetum setaceum
(biserni proso)
X
Persicaria perfoliata
(prorasla perzikarija)
X
Prosopis juliflora
X
Salvinia molesta (Salvinia adnata )
(velika nepačka)
X
Triadica sebifera (Sapium sebiferum)
X
kukac
Vespa velutina nigrithorax
(azijski stršljen)
X
plošnjak
Arthurdendyus triangulatus
(novozelandski virnjak)
X
ptica
Acridotheres tristis
(smeđa mina)
X
Corvus splendens
(indijska vrana)
X
Oxyura jamaicensis
(crnoglava čakora)
X
rak
Eriocheir sinensis
(kineska rakovica)
X
Faxonius virilis
(virilni rak)
X
Procambarus clarkii
(crveni močvarni rak)
X
riba
Plotosus lineatus
X
sisavac
Callosciurus erythraeus
(Pallasova vjeverica)
X
Muntiacus reevesi
(Reevesov muntjak)
X
Nasua nasua
(nosati rakun)
X
Sciurus carolinensis
(siva vjeverica)
X
Sciurus niger
(Bryantova vjeverica)
X
Tamias sibiricus
(Sibirska vjeverica)
X
vodozemac
Lithobates (Rana) catesbeianus
(sjevernoamerička žaba bukača)
X
Pregled mogućnosti praćenja stanja ili sprječavanja spontanog širenja vrsta s Unijinog popisa kroz aktivnosti pojedinih sektora
Značenje kratica:
K – kontrola
PS – praćenje stanja
Šumarstvo
Lovstvo
Hortikultura i komunalne djelatnosti
Poljoprivreda
Promet
Vodno gospodarstvo
Ribolov i rekreacijski ribolov
Akvakultura
Zaštita prirode
Biljne vrste
Acacia saligna
(vrbolika akacija)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Ailanthus altissima
(žljezdasti pajasen)
K/PS
K/PS
K/PS
K
K/PS
Alternathera philoxeroides (aligatorski korov)
K/PS
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Andropogon virginicus
K/PS
K/PS
K
K/PS
Asclepias syriaca
(cigansko perje)
K/PS
K
K/PS
K/PS
Baccharis halimifolia (istočnoamerički baharis)
K/PS
K/PS
K
K/PS
K/PS
Cabomba caroliniana (kabomba)
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Cardiospermum grandiflorum
K/PS
K/PS
K
K/PS
K/PS
Cortaderia jubata
(ljubičasta pampas trava)
K/PS
K/PS
Ehrharta calycina
K/PS
K/PS
K
K/PS
Eichornia crassipes
(vodeni zumbul)
K/PS
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Elodea nuttallii
(Nuttallova vodena kuga)
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Gunnera tinctoria
(čileanska rabarbara)
K/PS
K
K/PS
K/PS
Gymnocoronis spilanthoides
K/PS
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Heracleum mantegazzianum
(gigantski svinjski korov)
K/PS
K
K/PS
K/PS
Heracleum persicum
(perzijski svinjski korov)
K/PS
K
K/PS
K/PS
Heracleum sosnowskyi
(Sosnowskijev svinjski korov)
K/PS
K
K/PS
K/PS
Humulus scandens
(japanski hmelj)
K/PS
K/PS
K/PS
Hydrocotyle ranunculoides
(žabnjački ljepušak)
K/PS
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Impatiens glandulifera
(žljezdasti nedirak)
K/PS
K
K/PS
K/PS
Lagarosiphon major
(afrička vodena kuga )
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Lespedeza cuneata
K/PS
K/PS
K
K/PS
K/PS
Ludwigia grandiflora
(plutajuća mekčina)
K/PS
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Ludwigia peploides
(velecvjetna mekčina)
K/PS
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Lygodium japonicum
K/PS
K/PS
K
K/PS
K/PS
Lysichiton americanus
(američki lisihiton)
K/PS
K/PS
K/PS
Microstegium vimineum
K/PS
K
K/PS
K/PS
Myriophyllum aquaticum
(vodeni krocanj)
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Myriophyllum heterophyllum
(raznolisni krocanj)
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Parthenium hysterophorus
(partenium)
K/PS
K/PS
K
K/PS
K/PS
Pennisetum setaceum
(biserni proso)
K/PS
K
K/PS
Persicaria perfoliata
(prorasla perzikarija)
K/PS
K/PS
K
K/PS
K/PS
Prosopis juliflora
K/PS
K/PS
K/PS
Pueraria montana
(penjačica kudzu)
K/PS
K/PS
Salvinia molesta
(velika nepačka)
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Triadica sebifera
K/PS
K/PS
K
K/PS
K/PS
Životinjske vrste
Acridotheres tristis
(smeđa mina)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Alopochen aegyptiacus
(egipatska guska)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Arthurdendyus triangulatus
(novozelandski virnjak)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Callosciurus erythraeus
(Pallasova vjeverica)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Corvus splendens
(indijska vrana)
K/PS
K/PS
K/PS
Eriocheir sinensis
(kineska rakovica)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Faxonius limosus
(bodljobradi rak)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Faxonius virilis
(virilni rak)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Herpestes auropunctatus
(mali indijski mungos)
K/PS
K/PS
K/PS
Lepomis gibbosus
(sunčanica)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Lithobates (Rana) catesbeianus
(sjevernoamerička žaba bukača)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Muntiacus reevesi
(Reevesov muntjak)
K/PS
K/PS
K/PS
K
K/PS
Myocastor coypus
(barska nutrija)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Nasua nasua
(nosati rakun)
K/PS
K/PS
K/PS
Ondatra zibethicus
(bizamski štakor)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Oxyura jamaicensis
(crnoglava čakora)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Pacifastacus leniusculus
(signalni rak)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Plotosus lineatus
K/PS
Procambarus clarkii
(crveni močvarni rak)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Procyon lotor
(američki rakun)
K/PS
K/PS
K/PS
Pseudorasbora parva
(bezribica)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Sciurus carolinensis
(siva vjeverica)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Sciurus niger
(Bryantova vjeverica)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Tamias sibiricus
(Sibirska vjeverica)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Threskiornis aethiopicus
(sveti ibis)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Trachemys scripta
(crvenouha kornjača)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Vespa velutina nigrithorax
(azijski stršljen)
K/PS
K/PS
K/PS
Pregled trenutnog stanja projekata u vezi s IAS-om
Zavod za zaštitu okoliša i prirode je proveo opsežan projekt „Uspostava nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta“, financiran iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014.-2020. U sklopu ovog projekta provedena je analiza postojećih podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama s razradom metodologije kartiranja, kartiranje stranih vrsta i IAS-a s izradom, testiranje i dorada programa praćenja za IAS-e, te analiza puteva unošenja i širenja IAS-a. U sklopu projekta provedeno je opsežno terensko kartiranje invazivnih biljnih vrsta na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, koje se provodilo tijekom vegetacijske sezone 2019. i 2020. Jedan od rezultata su i programi praćenja za odabrane invazivne vrste. Također, u sklopu istog projekta, provedena je opsežna analiza puteva unošenja i širenja IAS-a, koja je obuhvatila ukupno 241 vrstu. Osim IAS-a s Unijinog popisa, u ovoj analizi uključene su i mnogi IAS-i koje se smatraju invazivnima u Republici Hrvatskoj, a kojih će dio biti na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost Republike Hrvatske (tzv. crna lista). U sklopu ovog projekta provela se i uspostava i razvoj informacijskog sustava o stranim vrstama i IAS-ima. Ovaj informacijski sustav je kao dio opsežnijeg Informacijskog sustava zaštite prirode, koji objedinjava stručne i znanstvene podatke o biološkoj raznolikosti i zaštiti prirode, a vodi ga Zavod za zaštitu okoliša i prirode. U projektu je razvijena baza podataka, izrađena je aplikacija za pametne telefone i provedena edukacija korisnika sustava. Osim za pružanje informacija, sustav će u konačnici funkcionirati i kao online platforma za dojavljivanje nalaza o IAS-ima na području Republike Hrvatske.
Od 2017. godine Uprava za zaštitu prirode nadležnog ministarstva za poslove zaštite prirode provodi projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta“ financiran iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Glavna svrha projekta je doprinijeti razvoju sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta kroz izradu akata planiranja - akcijskih planova i planova upravljanja, radi kontrole i ublažavanja njihovog štetnog utjecaja na zavičajne vrste i staništa, te Priručnika o prepoznavanju i postupanju s invazivnim stranim vrstama u cilju jačanja kapaciteta djelatnika u sustavu službenih kontrola prometa invazivnim stranim vrstama na granici i u unutarnjem prometu. U sklopu projekta je planirana provedba javne kampanje i izrada edukativnih materijala za ojačavanje svijesti javnosti o problemima koje uzrokuju invazivne strane vrste, načinima sprječavanja njihova unošenja i širenja te o upravljanju invazivnim stranim vrstama koje su već prisutne u Hrvatskoj. Osim ovog akcijskog plana, u sklopu ovog projekta predviđena je izrada akcijskog plana za put unosa transportom, planova upravljanja široko rasprostanjenim vrstama s Unijina popisa u RH (crvenouhe kornjače, signalnog raka, mungosa, ciganskog perja i žljezdastog nedirka). Razdoblje provedbe projekta je od listopada 2017. do listopada 2021. godine.
Projekt regionalnog značaja “Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama“ (Skraćeno: Sava TIES) koji se provodi u okviru Interregovog The Danube Transnational Programme, financijskog instrumenta Europske teritorijalne suradnje, u razdoblju od 2018. do 2021. godine. Projekt se provodi na području četiri zemlje kojima protječe rijeka Sava (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija).
Cilj projekta je smanjiti usitnjenost staništa i poboljšati povezanost međunarodnog ekološkog koridora unutar sliva rijeke Save kroz razvoj međusektorskih mjera za praćenje stanja, kontrolu i uklanjanje invazivnih stranih vrsta u mreži zaštićenih područja sliva rijeke Save. U sklopu projekta će se testirati različite metode za učinkovito uklanjanje biljaka poput pajasena, čivitnjače i japanskog dvornika, koje uzrokuju ozbiljne štete u slivu rijeke Save. (http://www.interreg-danube.eu/approved-projects/sava-ties).
Kroz posljednjih nekoliko godina, u Hrvatskoj su se provodili različiti manji projekti vezani za IAS-e na lokalnoj razini, ponajprije u zaštićenim dijelovima prirode. Park prirode Lonjsko polje od početka upravljanja područjem ističe kontrolu širenja čivitnjače (Amorphafruticosa) kao jednu od najvećih prijetnji za očuvanje biološke raznolikosti parka. U nekoliko međunarodnih projekata (LIFE, INTERREG) provedene su mjere kontrole čivitnjače (ali i drugih invazivnih stranih vrsta). Javna ustanova Maksimir provela je 2012. godine kartiranje invazivnih biljaka na području Parka Maksimir. Park prirode Medvednica proveo je 2015. godine inventarizaciju invazivnih biljaka u rubnim, antropogeno utjecajnim dijelovima Parka. U području Delte Neretve 2018. godine provedeno je detaljno kartiranje dvije vodene invazivne biljne vrste (Myriophyllumheterophyllum i Egeriadensa), a 2019. godine kartirane su kopnene invazivne biljke. Na području Istarske županije djeluje Centar za invazivne vrste, lociran u Poreču. Ovaj centar kroz velike lokalno orijentirane projekte djeluje u istraživanju, edukaciji i podizanju razine svijesti o IAS-u na području Istarske županije. Također, JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubravačko-neretvanske županije započela je provedbu projekta LIFE CONTRA Ailanthus u partnerstvu s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja. Projektom se planira uspostavljanje kontrole nad invazivnom stranom vrstom pajasen (Ailanthus altissima) u mediteranskoj regiji Hrvatske. Uspostavljanje kontrole provodit će se u dva područja ekološke mreže Republike Hrvatske (HR2000918 Šire područje NP Krka i HR2001364 JI dio Pelješca) te u gradovima s povijesnom jezgrom (Ston, Mali Ston i Dubrovnik).
Akcijski plan o putovima unosa invazivnih stranih vrsta spontanim širenjem
SVRHA AKCIJSKOG PLANA
Svrha ovog akcijskog plana jest smanjiti daljnje širenje IAS-a provođenjem preventivnih mjera (informiranje o vrstama, praćenje stanja, brza detekcija, sustavna i redovita kontrola populacije IAS-a i njegovog širenja, edukacija, analiza mogućih budućih prijetnji itd.). Prevencija se odnosi na sprječavanje širenja novih IAS-a na teritorij Republike Hrvatske iz susjednih zemalja, kao i na sprječavanje daljnjeg širenja već prisutnih IAS-a na nova područja unutar Republike Hrvatske. Općim ciljem opisano je željeno stanje koje se namjerava postići provođenjem ovog akcijskog plana, koji se zatim razrađuje kroz teme, a onda se za svaku temu (sektor, područje djelovanja), ovisno o njihovim specifičnostima, detaljnije razrađuju specifični ciljevi, aktivnosti i pokazatelji.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
OPĆI CILJ: Spontano širenje invazivnih stranih vrsta je smanjeno i gdje je moguće zaustavljeno. Uspostavljena je kontrola daljnjeg širenja već prisutnih IAS-a kroz međusektorsku suradnju, informiranje i edukaciju javnosti. Broj vrsta na crvenom popisu RH koje IAS-i ugrožavaju je smanjen za 50% .
Osnovne mjere za postizanje specifičnih ciljeva:
1. Zakonodavne
Potrebno je donijeti pravilnike propisane člankom 9. stavkom 6. Zakona o IAS-u kojima se propisuje crna lista RH, bijela lista te popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju.
2. Institucionalna i međunarodna suradnja
Ovaj korak odnosi se prije svega na međusektorsku suradnju koja se često spominje kao nedostajući faktor u upravljanju IAS-ima. Primarno, govorimo o dijeljenju znanstveno-stručnih informacija prisutnih u akademskom sektoru, informiranju o pravnim propisima kojima je nositelj resorno ministarstvo te najbitnije, horizontalnom povezivanju različitih sektora i dionika koji su u kontaktu s IAS-ima na terenu. Potrebno je unaprijediti razmjenu podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama iz postojećih baza podatka (npr. Bioportal, ARKOD, Registar vodnih tijela) te olakšati pristup podacima o IAS-u različitim sektorskim korisnicima. Osim povezanosti nacionalnih institucija, potrebno je unaprijediti razmjenu podataka sa susjednim državama koje nisu članice EU-a o potencijalnim i zabilježenim IAS-ima. Razmjenu informacija s državama članicama EU-a potrebno je i dalje provoditi službenim putem kroz EASIN bazu (Europska informativna mreža o stranim vrstama) u kojoj se nalaze podaci o invazivnim stranim vrstama svih država članica EU-a i kroz NOTSYS (Notification System ), kroz koji se dojavljuju prvi nalazi IAS-a s Unijina popisa. Aktivnosti vezane za ovaj dio akcijskog plana odnose se primarno na suradnju među institucijama (za razliku od sljedeće mjere kojom se potiče informiranje i edukacija svih relevantnih dionika).
3. Informiranje i edukacija javnosti i specifičnih dionika
Informiranje i edukacija dionika izuzetno je važna jer o njima ovisi pravovremeno uočavanje novih IAS-a i sprječavanje njihovog daljnjeg širenja. One su važne zbog integriranosti IAS tema u svakodnevni život i gospodarske aktivnosti. Stoga su dobra informiranost i educiranost temelj za ostvarivanje specifičnih ciljeva. Veliki dio aktivnosti informiranja i edukacije treba se provesti kroz pojedine sektore jer se njima jačaju kapaciteti pravovremenog dojavljivanja i djelovanja. Potrebno je provesti obuke i treninge stručnog osoblja pojedinih sektora koji će sadržavati sljedeće:
- pregled rizika povezanih s djelovanjem pojedinog sektora u pogledu širenja IAS-a (relevantnih za sektor)
- mjere upravljanja pojedinom IAS u cilju prevencije, kontrole i iskorjenjivanja
- taksonomska pitanja i identifikaciju pojedinih IAS (relevantnih za sektor)
- metode i protokole praćenja pojedinih IAS (relevantnih za sektor).
4. Praćenje stanja IAS-a prisutnih u Hrvatskoj te onih za koje je procijenjeno da se mogu spontano proširiti
Praćenje stanja prisutnih i potencijalnih IAS-a i učinkovita razmjena podataka kritični su za ostvarivanje ciljeva jer pružaju temeljne informacije o stanju na terenu i predstavljaju polazišnu točku informiranog djelovanja. Dobro poznavanje stanja na terenu omogućava brzo djelovanje koje je u slučaju spontanog širenja izuzetno važno. Također, omogućava ciljano informiranje i edukaciju. Učinkovito praćenje stanja IAS-a bit će omogućeno aktivnijim pristupom u informiranju građana i medija o štetnosti IAS-a, njegovim posljedicama i mjerama za sprječavanje spontanog širenja. U kontekstu ovog akcijskog plana relevantni sektori su: šumarstvo, lovstvo, hortikultura i komunalne djelatnosti, poljoprivreda, cestovni i željeznički promet, vodno gospodarstvo, ribolov, rekreacijski ribolov i akvakultura, a važno je i uključivanje opće javnosti.
5. Mjere kontrole i sprječavanja širenja IAS-a
U slučaju spontanog širenja IAS-a prevencija je prepoznata kao prva linija obrane, odnosno sprječavanje neke invazivne strane vrste da uopće uspostavi populaciju. Utoliko se mjere upravljanja trebaju usmjeriti na sprječavanje razmnožavanja i rasprostranjivanja. Istovremeno, sprječavanje spontanog širenja mora uključiti sustavno praćenje prisutnosti i populacija pojedinih IAS-a i prekograničnu suradnju (zbog svoje invazivne prirode vrste ne poznaju državne i administrativne granice), rano uočavanje i brzo iskorjenjivanje ili kontrolu populacije, informiranje i edukaciju relevantnih dionika te koordinaciju i suradnju različitih organizacija i službi. Mjere kontrole i sprječavanja širenja IAS-a potrebno je razviti u suradnji s pojedinim sektorima. S obzirom na veliki broj IAS-a koji obitavaju u različitim ekosustavima i imaju sposobnost spontanog širenja na najrazličitije načine, akcijski plan teško može obuhvatiti sve potencijalne mogućnosti unosa i širenja spontanim putem. Iz ovog razloga stavljen je fokus na IAS-e koje izazivaju zabrinutost u Uniji.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva
Razrada aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva temelji se na glavnoj osobini spontanog širenja IAS-a, a to je da do njega dolazi bez i neovisno o aktivnostima ljudi. To ujedno znači da se aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva temelje na proaktivnom pristupu koji treba omogućiti da se širenje IAS-a smanji na najmanju moguću mjeru.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Vremenska dinamika provođenja aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva
Akcijski plan se donosi na razdoblje od 12 godina tj. od 2021. do 2033., uz reviziju nakon šest godina. Upravljački dio akcijskog plana je podijeljen na glavne cjeline. Uz izuzetak zaštite prirode i opće javnosti, sve druge cjeline odnose se na pojedine sektore, kako bi svaki od sektora jasno prepoznao koje se aktivnosti na njega odnose i kako da ih provode, uz pripadajuću procjenu troškova. U okviru svake cjeline definirani su specifični ciljevi i aktivnosti koje će biti potrebno provesti kako bi se doprinijelo njihovom ostvarivanju.
Aktivnosti su grupirane prema važnosti provođenja, odnosno definirane su tri razine prioriteta:
Razina I – aktivnosti koje se moraju provesti za vrijeme trajanja plana. Neispunjavanje ovih aktivnosti direktno dovodi u pitanje provedbu cijelog Plana.
Razina II – aktivnosti koje se trebaju provesti. Njihovo neispunjavanje ne dovodi u pitanje provedbu cijelog Plana, ali njihova provedba pridonosi smanjenju negativnih utjecaja IAS-a.
Razina III – aktivnosti koje se mogu provesti kada vrijeme i/ili sredstva postanu dostupni.
Tablica - Popis kratica naziva nadležnih institucija i provoditelja aktivnosti:
ZZOP - Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
HŠ – Hrvatske šume
UZP – Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
HŠI – Hrvatski šumarski institut
UŠ – Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede
HV – Hrvatske vode
UPPRR – Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede
HEP – Hrvatska elektroprivreda
UR – Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede
HLS - Hrvatski lovački savez
MP – Ministarstvo poljoprivrede
ŠRD – športsko-ribolovna društva i Hrvatski športsko-ribolovni savez
JU – Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
VS – Vanjski stručnjaci
HC – Hrvatske ceste
DP - Državni proračun
HAC – Hrvatske autoceste
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA A: Zaštita prirode
Europska unija je prepoznala invazivne strane vrste kao jedan od šest glavnih problema u zaštiti bioraznolikosti i donijela je zakonodavstvo kako bi se spriječilo da IAS narušavaju osjetljivu europsku prirodu. Stoga sustav zaštite prirode treba biti glavni pokretač provođenja mjera za suzbijanje širenja IAS. U sustavu zaštite prirode rade specijalisti koji već raspolažu znanjem o prirodi, bioraznolikosti i zavičajnim vrstama, te o važnosti njihove zaštite.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) je središnje upravno i stručno tijelo nadležno za problematiku stranih i invazivnih stranih vrsta u Republici Hrvatskoj. MINGOR (Uprava za zaštitu prirode i Zavod za zaštitu okoliša i prirode) je nadležan za organizaciju baze podataka, ali i za definiranje potrebnih mjera za brzo iskorjenjivanje i kontrolu IAS-a.
Na samom terenu, javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže predstavljaju važnu mrežu institucija koje mogu kvalitetno sudjelovati u praćenju stanja IAS-a, prioritizirati IAS-e s ciljem bolje kontrole i uspostavljanju mehanizama za sprječavanje spontanog širenja IAS-a te njihovom iskorjenjivanju. Planovima upravljanja zaštićenim područjima prepoznati su problemi širenja IAS-a te su propisane određene mjere i aktivnosti kako bi se te vrste identificirale, pratila njihova pojava te spriječilo širenje, ali je potrebno i dalje unaprijeđivati i jačati operativne kapacitete javnih ustanova. Javne ustanove imaju i veliki potencijal za informiranje i edukaciju lokalne zajednice i posjetitelja. Trenutno u Republici Hrvatskoj djeluje 19 javnih ustanova na državnoj, 21 na županijskoj te 6 na lokalnoj razini (Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, NN 80/19). Javne ustanove sa svojim stručnim službama i službama čuvara prirode predstavljaju bitan dio mreže za praćenje stanja IAS, ali također mogu biti bitne i u brzom iskorjenjivanju novih IAS-a. Zbog toga je potrebno provoditi sustavnu edukaciju djelatnika JU, ali i uspostaviti sustav za brzo iskorjenjivanje u kojeg će biti uključene JU.
EASIN (Europska informativna mreža o stranim vrstama) je informacijski sustav koji je osmišljen kao podrška politici EU-a o biološkoj raznolikosti i IAS-u, a u okviru kojeg se prikupljaju i usklađuju podaci o pojavi, biologiji, podrijetlu i putevima unošenja IAS-a iz nekoliko izvora širom svijeta. Podrška je provedbi Uredbe (EU) br. 1143/2014 o invazivnim stranim vrstama.
EASIN-ov katalog koji trenutno obuhvaća više od 14 000 stranih vrsta zabilježenih u EU njegov je najvažniji dio, čime se dobivaju informacije o prostornoj distribuciji tih vrsta u Europi. U EASIN su integrirani i podaci dobiveni kroz uključivanje zainteresirane javnosti u praćenje IAS-a (engl. Citizen Science Project ) putem mobilne aplikacije. Njime se učinkovito povezuju postojeće baze podataka s prostornim bazama podataka.
Razvijena je i mobilna aplikacija Invazivne vrste u Hrvatskoj (trenutno aplikacija sadrži 42 vrste) namijenjena javnosti s ciljem razvijanja mreže istraživača amatera na terenu koji će dojavljivati i dijeliti nalaze invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj (tzv. citizen science ) i tako pridonijeti kartiranju IAS-a U RH i njihovom ranom otkrivanju. Mobilna aplikacija je povezana s Informacijskim sustavom o IAS-u. Osim ove aplikacije postoji i web stranica www.invazivnevrste.hr na kojoj su informacije o tome što su invazivne strane vrste, pregled propisa o IAS i stranim vrstama, preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja stranih vrsta u prirodu,a dostupan je i obrazac za dojavu nalaza IAS-a. Namjena ove stranice je prvenstveno informacijsko-edukativna, a ona između ostalog omogućuje prijavu opažanja i praćenje invazivnih stranih vrsta. U odnosu na ulogu ovog akcijskog plana, kao referentna polazišna točka uzeta je web stranica invazivnevrste.hr u izgradnji cjelovitog nacionalnog informacijskog sustava o IAS koji treba podržati provedbu Uredbe (EU) br. 1143/2014. Sprječavanje unosa i širenja invazivnih stranih vrsta potrebno je provoditi kroz sektor zaštite prirode, ali i kroz aktivnosti drugih prepoznatih dionika/sektora. Svaki sektor/dionik ima svoje specifične izazove u uspostavljanju sustava sprječavanja, praćenja stanja i kontrole nenamjernog – spontanog širenja IAS-a. Za efikasnu provedbu potrebna je čim jasnija komunikacija prema pojedinim dionicima (sektorima) pa je zbog toga ključno razviti set informacijskih i edukativnih aktivnosti koji im je prilagođen. U tu svrhu sektor zaštite prirode treba provesti edukacije (obuke i treninge) stručnjaka, ali i drugih suradnika u pojedinim sektorima, a koji će sadržavati sljedeće:
- pregled rizika povezanih s djelovanjem pojedinog sektora u pogledu širenja IAS-a (relevantih za sektor)
- mjere upravljanja pojedinom IAS u cilju prevencije, kontrole i iskorjenjivanja
- taksonomska pitanja i identifikaciju pojedinih IAS (relevantnih za sektor)
- metode i protokole praćenja pojedinih IAS (relevantnih za sektor).
Kako bi se spriječilo spontano širenje IAS-a i omogućilo njegovo brzo iskorjenjivanje, osim međusektorske suradnje i horizontalnog povezivanja različitih sektora i drugih relevantnih dionika koji su u kontaktu s IAS-om na terenu, bitno je razmjenjivati podatke o njihovoj rasprostranjenosti sa susjednim zemljama te tako pokušati spriječiti širenje novih IAS-a u Hrvatskoj. EASIN (Europska informativna mreža o stranim vrstama) je informacijski sustav koji je osmišljen kao podrška politici EU-a o biološkoj raznolikosti i IAS-u u okviru kojeg se prikupljaju i usklađuju podaci o pojavi, biologiji, podrijetlu i putevima uvođenja unošenja IAS-a iz nekoliko izvora širom svijeta. Podrška je provedbi Uredbi (EU) br. 1143/2014 o invazivnim stranim vrstama. U razmjeni podataka sa zemljama članicama EU-a koristi se NOTSYS, dok se za razmjenu podataka sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a (Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina) podaci razmjenjuju (ili mogu razmjenjivati) putem druga dva sustava (baze podataka) Global Biodiversity Information Facility (GBIF) i East and South European Network for Invasive Alien Species (ESENIAS). Uz sve navedene postoji i baza podataka Global Register of Introduced and Invasive Species (GRIIS) . GBIF je inicijativa 62 zemlje za unapređivanju slobodnog i otvorenog pristupa podacima o biološkoj raznolikosti te ova baza podataka objedinjuje i podatke o IAS-ima. Premda su u bazi prisutni podaci iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ove države nisu službeno članice ove inicijative. ESENIAS je istočno i južnoeuropska mreža za invazivne strane vrste koju su potaknule države iz regije uz podršku Europske agencije za okoliš. U sklopu ove mreže je razvijen sustav razmjene podataka o vrstama na koje treba obratiti pažnju (engl. Species Alert ), međutim zadnji upisi u ovaj sustav bili su 2016. godine pa ova baza podataka ne zadovoljava potrebe za razmjenom podataka za susjednim zemljama koje nisu članice EU-a. GRIIS je globalni registar invazivnih vrsta koji je razvijen kao koncept i prototip IUCN SCC Grupe stručnjaka za invazivne vrste (ISSG) 2006. godine.
Tablica - Zaštita prirode
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj A0: Unapređenje pravnog uređenja kontrole spontanog širenja IAS-a
A0-1 Donijeti pravilnike propisan člankom 9(6) Zakona o IAS-u kojima se propisuje crna lista RH , bijela lista te popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju
UZP
I
DP
Donesena crna lista RH i bijela lista te po potrebi popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju.
Nije primjenjivo
Specifični cilj A1: Baza podataka omogućuje djelotvorno prikupljanje podataka o IAS-u iz svih sektora
A1-1 Istražiti razinu informiranosti sektora o postajanju web stranice invazivnevrste.hr i mobilne aplikacije Invazivne vrste metodom fokus-grupa
ZZOP, VS
I
DP
Rezultati istraživanja i analiza rezultata s preporukama.
40.000
A1-2 Popularizirati postojanje web stranice invazivnevrste.hr i mobilne aplikacije Invazivne vrste
ZZOP, VS
I
DP
Izrađen informativni letak u obliku infografike (digitalni) o bazi podataka IAS-a s uputama za korištenje.
Isporučen informativni letak svim sektorima.
Dizajniran i produciran animirani banner za internetske stranicu MINGOR-a i sektorskih poduzeća te društvene mreže.
60.000
A1-3 Uspostaviti učinkovitu razmjenu podataka između svih sektora o rasprostranjenosti IAS-a prikupljenih tijekom praćenja stanja
ZZOP, UZP, svi sektori, VS
I
DP
Izrađeno izvješće o mogućnosti razmjene podataka.
Izrađen protokol o razmjeni podataka među sektorima (protokol treba sadržavati minimalno sljedeće elemente: opis tipa podataka koji se razmjenjuju i/ili popis vrsta za koje će se razmijeniti podaci, učestalost/dio godine kada se razmjenjuju podaci, opis kompatibilnosti podataka između različitih izvora (baza)).
Analizirana mogućnost razvoja programa za razmjenu podataka u obliku informatičke podrške.
Određene jedinstvene kontaktne točke u nadležnim ministarstvima i ostalim relevantnim dionicima za izravnu razmjenu informacija.
Uspostavljena je razmjena podataka minimalno jednom godišnje.
600.000
A1-4 Provoditi istraživanje/analizirati funkcionalnost (način i učestalost korištenja) baze podataka kako bi se osigurao dovoljno dinamičan sustav nadzora
ZZOP, VS
II
DP
Izrađeno izvješće o istraživanju/analizi jednom godišnje.
240.000
A1-5 Održavati bazu podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama i mobilnu aplikaciju
ZZOP, VS
I
DP
Baza podataka i mobilna aplikacija su funkcionalne i dostupne javnosti te je osiguran prijenos podataka u EASIN i GBIF.
Minimalno 500 korisnika baze podataka na kraju razdoblja provedbe plana.
Minimalno 2000 zapisa IAS-a potvrđenih od strane stručnjaka.
1.800.000
Specifični cilj A2: Povećani kapaciteti JU za provedbu programa kontrole spontanog širenja i brzog iskorjenjivanja IAS-a
A2-1 Definirati Program sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Republike Hrvatske u kojem će se prioritizirati IAS-i za svako zaštićeno područje/područje ekološke mreže za koje je potrebno uspostaviti akcije kontrole spontanog širenja
ZZOP, JU, VS
I
DP, EU fondovi
Definiran program sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže.
750.000
A2-2 Provesti program sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže
JU, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Po potrebi provedena minimalno jedna akcija godišnje sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u pojedinom zaštićenom području (za koje je primjenjivo) .
Minimalno jedna akcija godišnje sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u pojedinom području ekološke mreže (za koje je primjenjivo).
14.400.000
A2-3 Educirati zaposelnike javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže (čuvare prirode i stručnu službu) o mjerama kontrole IAS-a s Unijinog popisa i crne liste, kodeksima dobre prakse te o prepoznavanju i brzom iskorjenjivanju IAS-a koji nisu prisutni na području Hrvatske te promovirati korištenje mobilne aplikacije za dojavu
ZZOP , JU, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen modularni program edukacije i materijali za sudionike.
Održano minimalno tri edukacijska događaja (fizičkih i/ili online) za čuvare prirode (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno 12).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
Održana dva edukacijska događaja (fizički i/ili online) za stručnu službu JU (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno 8).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
650.000
A2-4 Educirati JU za upravljanje zaštićenim područjima za provođenje programa informiranja i edukacije lokalnog stanovništva, korisnika prostora i posjetitelja zaštićenih područja i područja ekološke mreže o važnosti sprječavanja spontanog širenja IAS-a
JU, ZZOP, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen program edukacije i materijali za sudionike.
Održano minimalno dva edukacijska događaja (fizički i/ilionline) za zaposlenike kojima je u opisu posla informiranje i edukacija posjetitelja (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno minimalno 8).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskih događaja sadržajem i kvalitetom provedene edukacije (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
240.000
Specifični cilj A3: Tijekom provedbe plana kontinuirano se jačaju kapaciteti Zavoda te je uspostavljen učinkoviti sustav brzog djelovanja za IAS
A3-1 Ojačati kapacitete Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u odnosu na poslove sa stranim vrstama i osigurati stalnu podršku (dionicima) vezanu za kontrolu i brzo iskorjenjivanje IAS-a
ZZOP, UZP, VS
I
DP
Osigurati minimalno dva zaposlena stručnjaka u Zavodu angažirana prvenstveno na poslovima IAS-a vezano za pitanja kontrole i brzog iskorjenjivanja.
Obavljeno minimalno 12 terenskih obilazaka godišnje za utvrđivanje stanja i načina provedbe kontrole IAS-a i brzog iskorjenjivanja.
Odjel za strane vrste kontinuirano i ažurno savjetuje i educira dionike.
Aktivnosti brzog iskorjenjivanja su implementirane u planiranim rokovima.
Nije primjenjivo
A3-2 Razviti protokole s metodama brzog iskorjenjivanja IAS-a koje izazivaju zabrinutost u Uniji ili u Republici Hrvatskoj, a do 2020. nisu zabilježene u Hrvatskoj
ZZOP, VS
I
DP
U prve 4 godine provedbe plana izrađeni su protokoli za brzo iskorjenjivanje 50 % vrsta koje nisu prisutne u RH, a navedene su na Unijinom popisu ili crnoj listi RH, za koje postoji veliki rizik od unosa spontanim širenjem.
U drugom dijelu razdoblja provedbe plana izrađeni su protokoli za brzo iskorjenjivanje 50 % vrsta koje nisu prisutne u RH, a navedene su na Unijinom popisu ili crnoj listi RH, za koje postoji veliki rizik od unosa spontanim širenjem.
200.000
A3-3 Revidirati sektorske protokole za brzo iskorjenjivanje i kontrolu spontanog širenja IAS-a u okviru Plana brzog iskorjenjivanja
ZZOP, VS
II
DP
Svake tri godine je provedena revizija protokola za 50% IAS-a koji nisu prisutne u Hrvatskoj, a prisutne su na Unijinom popisu.
Svake tri godine je provedena revizija protokola za sve IAS na Unijinom popisu koje su široko rasprostranjene u RH.
200.000
A3-4 Unaprijediti brzu razmjenu podataka sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a
UZP, ZZOP
I
DP
Izrađena analiza mogućnosti za unapređenje trenutne učinkovitosti razmjene podataka.
Broj dojava o novim IAS-ima u susjednim zemljama koje nisu članice EU-a (Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora).
Broj sastanka i inicijativa sa susjednim zemljama.
150.000
A3-5 Identificirati vrste s crvenog popisa RH koje IAS ugrožavaju
ZZOP , VS
I
DP
Izrađena je analiza vrsta s crvenog popisa RH koje IAS ugrožavaju.
Analiza se kontinuirano ažurira u skladu s revizijom crvenog popisa RH.
50.000
Specifični cilj A4: Do 2027. uspostavljeni su mehanizmi za upravljanje široko rasprostranjenim IAS-ima s Unijinog popisa i crne liste IAS-a Hrvatske
A4-1 Analizirati potrebu uvrštavanja novih IAS-a na crnu listu RH i razmotriti potrebu predlaganja novih IAS-a za Unijin popis
ZZOP , VS
II
DP
Izrađeno šest analiza (jedna analiza svake dvije godine) s procjenom potrebe za nadopunu crne liste i uvrštenja novih IAS-a na Unijin popis.
120.000
A4-2 Izraditi planove upravljanja za široko rasprostranjene IAS-e s Unijina popisa i crne liste Hrvatske (za one za koje postoje iskustva iz prakse o njihovoj izrazitoj invazivnosti)
ZZOP , UZP, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen minimalno jedan plan upravljanja godišnje za široko rasprostranjene IAS-e ili vrste sa crne liste.
Do kraja provedbe AP provodi se minimalno 12 planova upravljanja IAS-ima.
18.000.000
A4-3 Izraditi specifične sektorske protokole za kontrolu spontanog širenja za široko rasprostranjene vrste u RH s Unijinog popisa i crne liste RH
ZZOP , VS
II
DP, EU fondovi
Izrađeni protokoli za kontrolu spontanog širenja za sve široko rasprostranjene vrste u RH s Unijinog popisa i prioritetne vrste s crne liste.
1.500.000
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA B: Informiranje i edukacija javnosti
Invazivne strane vrste se šire zbog namjernog i nenamjernog djelovanja čovjeka zbog čega su informiranje i edukacija prepoznati kao jedan od najvažnijih i najučinkovitijih alata u sprječavanju njihovog daljnjeg unosa i širenja. Čak i kad govorimo o spontanom širenju IAS-a bez pomoći ljudi, informiranje i edukacija su ključne jer se njima gradi svijest i razumijevanje njegovog štetnog utjecaja. Informirani pojedinci mogu pravovremeno prepoznati i dojaviti pronalazak IAS-a, sudjelovati u njegovom učinkovitom brzom iskorjenjivanju i mjerama za sprječavanje njegovog daljnjeg širenja. S obzirom na razinu svakodnevne izloženosti pojedinaca različitim informacijskim sadržajima i jačanju trenda prezasićenosti informacijama, informiranje je zahtjevan proces koji se mora odvijati u kontinutetu i mora biti fokusiran (što se postiže odgovarajućom kombinacijom različitih kanala i intenziteta aktivnosti) kako bi se postigla željena razina informiranosti i potaknula spremnost na djelovanje. Mediji s druge strane zbog sve veće brzine i dinamike u izvještavanju i nedovoljnih kapaciteta za kvalitetno praćenje pojedinih specifičnih sadržaja isto tako zahtijevaju prilagođeni pristup. U kontekstu ovog AP-a javnost obuhvaća građane i medije koji svojim aktivnostima doprinose informiranju i mobiliziranju javnosti u širem smislu te riječi. Sve aktivnosti bit će usmjerene na ove dvije skupine.
Tablica - Edukacija javnosti i medija
Aktivnosti
Nadležna
institucija /
Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj B1: Razvijeni kapaciteti građana za prepoznavanje štetnog utjecaja IAS-a na biološku raznolikost, zdravlje i gospodarstvo i mogućnostima djelovanja
B1-1 Izraditi Plan informiranja javnosti s izborom najboljih alata informiranja, terminskim planom i pokazateljima učinkovitosti provedbe
UZP, VS
I
DP, EU fondovi
U roku od godine dana izrađen Plan koji uključuje:
Aktivnosti vezane za istraživanje o početnom i konačnom stanju informiranosti na reprezentativnom uzorku građana.
Aktivnosti vezano za populariziranje web stranice invazivnevrste.hr i mobilnu aplikaciju Invazivne vrste.
Aktivnosti vezane za informiranje građana putem tradicionalnih medija i društvenih mreža i zakup medija.
Aktivnosti vezane za informiranje građana u okviru događanja (minimalno jedan događaj godine).
Kampanje se provode jednom godišnje u trajanju od tri mjeseca.
Pokazatelje učinkovitosti provedbe.
60.000
B1-2 Provesti Plan informiranja javnosti o postojanju IAS-a, načinima njihovog raspoznavanja i prijave te mogućim načinima sprječavanja spontanog širenja široko rasprostranjenih vrsta
UZP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Ispunjeni pokazatelji učinkovitosti provedbe definirani Planom informiranja.
7.200.000
Specifični cilj B2: Mediji su prepoznali važnost izvještavanja o štetnosti spontanog širenja IAS-a
B2-1 Provesti analizu i identificirati relevantne medije na lokalnoj i nacionalnoj razini
UZP , ZZOP, VS
I
DP
Identificirani mediji relevatni za izvještavanje o štetnosti spontanog širenja IAS-a na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Provedena analiza učestalosti i sadržaja pisanja medija o IAS-u općenito i pojedinim IAS-ima specifično.
Analizirani najbolji pristupi izvještavanju s obzirom na specifičnosti pojedinih medija.
Definirani načini komunikacije s medijima ovisno o specifičnosti medija, učestalosti i sadržaja pisanja medija.
120.000
B2-2 Pripremiti i predstaviti smjernice za medije za izvještavanje o spontanom širenju IAS-a i njihovoj štetnosti
ZZOP, UZP, VS
I
DP
Oblikovane smjernice za izvještavanje u obliku infografike (pdf format) i predstavljene relevatnim medijima.
50.000
B2-3 Provoditi i evaluirati redovito informiranje relevantnih medija i sadržaja pisanja medija
ZZOP, UZP, VS
II
DP
Osmišljena i provedena najmanje jedna tematska akcija informiranja medija godišnje vezano za štetnost spontanog širenje IAS-a i njihov utjecaj na druge vrste i zdravlje ljudi.
Broj odgovora na upite medija vezano za spontano širenje IAS-a.
Broj izjava na upite medija vezano za spontano širenje IAS-a.
Provedena analiza učestalosti i sadržaja pisanja medija jednom godišnje s preporukama za unapređenje.
2.800.000
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA C: Šumarstvo
Šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 2,76 milijuna hektara, što je 49,3 % ukupne kopnene površine Republike Hrvatske. Od toga, različitim oblicima šumske vegetacije obraslo je 90 % površine, dok šumsko zemljište, odnosno neobraslo proizvodno zemljište zauzima oko 7 %, neobraslo neproizvodno zemljište oko 1 % i neplodno zemljište oko 2 % površine. Šume i šumska zemljišta većinski su u državnom vlasništvu (76 %), dok ostatkom gospodare privatni šumoposjednici, uz stručnu, administrativnu i savjetodavnu pomoć Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije (Ministarstvo poljoprivrede).
Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja (Osnova područja), koje se donose na razdoblje od 10 godina.
U Hrvatskoj postoji 684 šumsko-gospodarskih jedinica za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (od čega Hrvatske šume d.o.o. gospodare sa 649 gospodarskih jedinica, dok se s 35 gospodarskih jedinica koriste ili njima gospodare tijela državne uprave i pravne osobe kojih je osnivač Republika Hrvatska). Šumama i šumskim zemljištem šumoposjednika (privatnim šumama) gospodari se kroz 414 gospodarskih jedinica. Zakonom o šumama (NN 68/18 , 115/18 , 98/19 , 32/20 , 145/20) gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama. Hrvatske šume d.o.o. imaju 17 podružnica koje su organizirane u 169 šumarija - temeljnih organizacijskih jedinica za gospodarenje i upravljanje šumama.
Djelatnici u šumarstvu su upoznati s tematikom IAS-a, ponajprije zato što pojedini invazivni organizmi uzrokuju velike štete u šumarstvu, tzv. “šumski štetnici”. Zbog toga je sustav prepoznavanja i praćenja šumskih štetnika razvijen i dio je redovne prakse. Razvijen je i sustav za brzo iskorjenjivanje šumskih štetnika. Bazu podataka šumskih štetnika vodi Hrvatski šumarski institut (HŠI). Organizirani sustav upravljanja šumama predstavlja potencijal za informiranje i edukacije djelatnika u ovom sektoru.
Šumskogospodarske osnove i Programi zaštite, njege i obnove šuma izrađuju se u 10-godišnjim ciklusima. U sklopu izrade ovih dokumenata provode se i intenzivna terenska istraživanja s definiranim opsegom i metodama koje ne predviđaju bilježenje pojavnosti IAS-a zeljastih biljaka, zbog čega bi trebalo izmijeniti pojedine podzakonske akte (prvenstveno one koji definiraju sadržaj šumskogospodarskih osnova). S druge strane, prisustvo djelatnika u šumarstvu na terenu predstavlja potencijal u razvoju sustava dojave novih IAS-a na području Hrvatske. Bez mijenjanja propisa moguće je pokrenuti sustav praćenja IAS-a kroz uvjete zaštite prirode.
Hrvatski šumarski institut u sklopu Programa izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu prikuplja podatke o štetnim kukcima i štetnim gljivama, a u okviru Programa posebnog nadzora prate karantenske štetnike (kukci, gljive i nematode) te u slučaju da se isti prepoznaju kao IAS, moguće je uspostaviti razmjenu podataka.
Tablica - Šumarstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj C1: Do 2033. godine uspostavljeno je praćenje stanja postojećih populacija IAS-a u šumama i na šumskom zemljištu
C1-1 Kroz mjere zaštite prirode uspostaviti praćenje stanja postojećih populacija relevantnih IAS-a u šumama
UZP, ZZOP , MP, HŠ, VS
I
DP, MP
U uvjetima zaštite prirode propisane mjere praćenja stanja populacija relevantnih IAS-a u šumama
250.000
C1-2 Educirati i uključiti djelatnike HŠ-a u sustav praćenja stanja za njih relevantnih IAS-a
HŠ , UZP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađen plan edukacije i materijali za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Minimalno pet održanih edukacija (fizičkih i/ilionline) svake tri godine.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
Minimalno 50% šumarija sudjeluje u dojavi IAS-a.
550.000
C1-3 Educirati i uključiti Sektor za privatne šume u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
Sektor za privatne šume (MP), UZP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađen program edukacije s materijalima za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Minimalno pet održanih edukacija (fizičkih i/ili online) svake tri godine.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
500.000
Specifični cilj C2: Do 2033. godine povećana je učinkovitost prikupljanja podataka o širenju postojećih IAS-a u šumama i na šumskom zemljištu
C2-1 Surađivati s HŠI u razmjeni podataka o IAS-ima te razmotriti uključivanje poglavlja o relevantnim IAS-ima za sektor šumarstva i sektor zaštite prirode u Program izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu
ZZOP, UZP, HŠI, HŠ, VS
I
DP
Definiran protokol razmjene podataka u roku od dvije godine (protokol treba sadržavati minimalno sljedeće elemente: opis tipa podataka koji se razmjenjuju i/ili popis vrsta za koje će se razmijeniti podaci, učestalost/dio godine kada se razmjenjuju podaci, opis kompatibilnosti podataka između različitih izvora (baza)).
Podaci se razmjenjuju jednom godišnje.
Izvješće o zabilježenim/potencijalnim relevantnim IAS-ima u sklopu provedbe Programa izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu.
600.000
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA D: Lovstvo
Na nacionalnom nivou u sektoru lovstva ne postoji praćenje stanja pojedinih vrsta, već se praćenje stanja odvija na nivou pojedinih lovišta. U članku 9. Zakona o lovstvu (NN 99/18,32/19, 32/20) naveden je popis vrsta koje predstavljaju divljač u smislu tog Zakona. Lov na invazivne strane vrste koje nisu divljač omogućen je člankom 63(3) Zakona o lovstvu prema kojem Ministarstvo poljoprivrede (Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije) rješenjem utvrđuje mjere i uvjete za uporabu lovačkog oružja i naboja te uvjete i način lova na invazivnu stranu vrstu za koju je rješenjem ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i prirode određeno provođenje mjere uklanjanja ili sprječavanja širenja.
U kontekstu ovog akcijskog plana Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije bi mogla postati nadležna za definiranje uvjeta i način lova za 16 vrsta s Unijinog popisa. Od toga 10 vrsta još nije zabilježeno na području Hrvatske, a tri su rijetke. Za te vrste je potrebno između Uprave za zaštitu prirode i Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju unaprijed dogovoriti „metode, mjere i sredstva uklanjanja“, odnosno odrediti je li potrebno/moguće koristiti lovačko oružje i naboj ili druge selektivne metode lova, kako bi se u slučaju da se vrstu zabilježi na području Hrvatske, pravovremeno moglo provesti brzo iskorjenjivanje.
U sklopu lovišta organiziraju se remize i hranilišta, ae na njima je moguća pojava invazivnih stranih vrsta, prvenstveno biljaka. Prema postojećem sustavu bilježenja podataka vezanog za lovstvo, ne postoji uspostavljeni protok informacija u kojem bi se potencijalno prikupljeni podaci o IAS-u mogli razmjenjivati sa sektorom zaštite prirode. Postojeća web stranica invazivnevrste.hr i mobilna aplikacija invazivne vrste za bilježenje invazivnih stranih vrsta dobro je polazište za uključivanje lovaca u sustav prikupljanja podataka te ju je potrebno promovirati među lovcima.
U uvjetima zaštite prirode koji se propisuju za Programe zaštite divljači i Planove gospodarenja divljači često se definira mjera prema kojoj se pronalazak uginule ili ozlijeđene strogo zaštićene vrste mora prijaviti Zavodu za zaštitu okoliša i prirode te jednom godišnje evidentirati opažanja i nalaze strogo zaštićenih vrsta. Na sličan način MINGOR može uvjetima zaštite prirode propisati praćenje stanja IAS-a relevantnih za lovstvo.
Zbog svoje prisutnosti na terenu (u prirodi), lovci mogu doprinijeti monitoringu invazivnih stranih vrsta te njihovoj direktnoj kontroli (iskorjenjivanju). Tako se za mungosa izrađuje Plan upravljanja u kojem će biti definirane mjere za smanjivanje njegove brojnosti i sprječavanje daljnjeg širenja, a na radionicama za izradu Plana sudjelovali su i lovci, kao ključni dionici.
Tablica - Lovstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj D1: Do 2033. godine uspostavljeno je praćenje stanja postojećih populacija IAS-a u lovištima
D1-1 Uspostaviti praćenje stanja postojećih populacija IAS-a (vrste relevantne za ovaj sektor) u lovištima kroz mjere propisane uvjetima zaštite prirode
UZP, ZZOP , UŠ, VS
I
DP
U uvjete zaštite prirode propisane su mjere praćenja stanja postojećih populacija relevantnih životinjskih IAS-a.
250.000
D1-2 Uključiti lovce u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
ZZOP, HLS
I
DP
Minimalno jedan tematski članak o IAS-ima, web stranici invazivnevrste.hr i mobilnoj aplikaciji Invazivne vrste objavljen u Lovačkom vjesniku i Dobroj kobi svake dvije godine.
30.000
Specifični cilj D2: Do 2033. godine uspostavljeni su kapaciteti za kontrolu široko rasprostranjenih IAS ptica i sisavaca i brzo iskorjenjivanja
D2-1 Definirati prihvatljive mjere, uvjete i sredstva za uklanjanje IAS ptica i sisavaca u suradnji s Upravom šumarstva, lovstva i drvne industrije
UZP, ZZOP, UŠ , VS
II
DP, EU fondovi
Definirani uvjeti, mjere i sredstva za 16 IAS-a s Unijinog popisa.
Definiran zajednički protokol u slučaju potrebe brzog iskorjenjivanja IAS ptica i sisavaca.
250.000
D2-2 Educirati lovce o biljnim vrstama IAS-a (vrste relevantne za ovaj sektor) i mogućim metodama kontrole njihovog spontanog širenja preko Lovačkog vjesnika ili časopisa Dobra kob
ZZOP, HŠ, HLS, lovoovlaštenici, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađeni materijali o biljnim vrstama IAS-a za objavljivanje u Lovačkom vjesniku i časopisu Dobra kob (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za čitatelje).
Jednom godišnje objaviti članak u Lovačkom vjesniku i Dobroj kobi o IAS-ima i o mobilnoj aplikaciji Invazivnevrste.
240.000
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA E: Hortikultura i komunalne djelatnosti
Hortikultura predstavlja jedan od najčešćih puteva unosa invazivnih biljaka, kada govorimo o namjernom unosu. Komunalne djelatnosti su usko povezane s hortikulturom, budući da se dio ovih djelatnosti odnosi na sadnju biljaka koje se nabavljaju iz komercijalnih rasadnika te održavanje nasada i javnih zelenih površina (sukladno čl.22.st.1. Zakona o komunalnom gospodarstvu - NN 68/18, 110/18, 32/20). Komunalnim djelatnicima veliki problem predstavljaju invazivne vrste biljaka, koje se nekontrolirano šire i teško suzbijaju pa povećavaju troškove i napor potreban za održavanje ovih površina. S druge strane, komunalne službe u svojem radu mogu znatno doprinijeti kontroli širenja invazivnih biljaka, budući da redovito provode njihovo uklanjanje s javnih površina.
Tablica - Hortikultura i komunalne djelatnosti
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj 1: Do 2033. godine unaprijeđeni su kapaciteti vrtnih centara i komunalnih službi za smanjenje spontanog širenja IAS-a
E1-1 Provesti edukaciju komunalnih službi i subjekata koji obavljaju te poslove te vrtnih centara, uključujući i njihove kooperante, o prepoznavanju IAS-a i mogućim metodama kontrole njihovog spontanog širenja te kodeksima dobre prakse
ZZOP , VS, komunalne službe
I
DP, EU fondovi
Izrađen priručnik o prepoznavanju i kontroli spontanog širenja IAS-a za komunalne službe i subjekte koji obavljaju te poslove te vrtnih centara.
Isporučeno 2000 primjeraka priručnika komunalnim poduzećima i ostalim subjektima (elektronički i/ili tiskano).
Provedeno minimalno deset edukacijskih aktivnosti o primjeni priručnika u praksi svakih šest godina.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
370.000
E1-2 Uključiti komunalne službe u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
ZZOP
I
/
Obavijest o postojanju aplikacije je distribuirana svim komunalnim službama putem e-pošte.
Nije primjenjivo
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA F: Poljoprivreda
Veliki broj korovnih vrsta u poljoprivredi stranog su porijekla, a neke od njih su i invazivne pa postoji zajednički interes u njihovom nadzoru i kontroli. Poljoprivredna proizvodnja organizirana je kroz mrežu od 20 područnih jedinica „poljoprivredno - savjetodavnih službi“ (danas: Uprava za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede). Ove područne jedinice su tijela koja provjeravaju stanje na terenu, ali i sudjeluju u informiranju i savjetovanju poljoprivrednika. Ova mreža savjetodavnih institucija predstavlja potencijal za širenje informacija o novim i postojećim IAS-ima te njihovom brzom uočavanju i kontroli daljnjeg širenja.
U Programu ruralnog razvoja (PRR) Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. predviđena je provedba tipa operacije 4.4.1. „Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša“ koja uključuje sustav potpora za uklanjanje IAS-a s poljoprivrednih površina. U sklopu ovog tipa operacija uklanjaju se sljedeće vrste: amorfa - Amorfa fruticosa L., dvornici - Reynoutria spp. (Reynoutria japonica, R. sachalinesis i Reynoutria x bohemica); pajasen - Ailanthus altissima (Mill.), bagrem - Robinia pseudoacacia L.. Iznos potpore za uklanjanje IAS-a iz ove mjere ovisi o razini zaraslosti površine pa je natječajem propisana obveza utvrđivanja prisutnosti IAS-a i razine zaraslosti. Službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivredena nakon vizualnog pregleda na terenu utvrđuju: neto zaraslu površinu, način rasta (habitus) – grm ili drvo, vrstu IAS te razinu zaraslosti (niska, srednja, visoka). Navedene podatke bi se moglo uključiti i u informacijski sustav o IAS-u i tako dobiti bolji uvid u način širenja određenih vrsta.
Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije ( Ambrosia artemisiifolia L .) (NN 72/2007) donesena je u cilju suzbijanja i sprječavanja daljnjeg širenja ovog korova. Osim ambrozije ( Ambrosia artemisiifolia), jedna od najčešćih vrsta koja zarasta poljoprivredne površine (naročito travnjake ) je velikocvjetna zlatnica ( Solidago gigantea ) . K tome, u posljednjih nekoliko godina izrazito se proširila vrsta divlji sirak ( Sorghum halapense ) . Navedene vrste bi bilo dobro uključiti u sustav mjera za Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša u sljedećem programskom razdoblju Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske . Natječaji koji se organiziraju u okviru ovog financijskog instrumenta omogućuju i javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode da ostvare potporu za kontrolu pojedinih IAS-a koji se spontano šire.
Tablica - Poljoprivreda
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj 1: Do 2027. godine uspostavljeno je praćenje stanja postojećih populacija IAS-a na zaraslim poljoprivrednim površinama
F1-1 Uspostaviti praćenje stanja postojećih populacija IAS-a na zaraslim poljoprivrednim površinama
MP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađene karte zaraštenosti poljoprivrednih površina IAS-om na nacionalnoj razini ( Amorpha fruticosa, Reynoutria sp., Robinia pseudoacacia, Solidago gigantea, Sorghum halepense ) i dostavljene MINGOR-u .
Analizirana mogućnost nadogradnje ARKOD baze podataka klasom „površine pod IAS-om“.
Osigurana je razmjena podataka o stanju postojećih populacija IAS na zaraslim poljoprivrednim površinama između MP i MINGOR-a.
5.000.000
F1-2 Pratiti stanje zaraslih poljoprivrednih površina obraslih IAS-om
MP , ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađen izvještaj o stanju zaraslih poljoprivrednih površina u periodu 2021. do 2027.
Definirana priroritetna područja sa zaraslim poljoprivrednim površinama za uklanjanje IAS-a.
MINGOR-u se redovno dostavljaju rezultati praćenja stanja postojećih populacija IAS na zaraslim poljoprivrednim površinama.
4.000.000
F1-3 Pratiti učinkovitost mjera i metoda za kontrolu širenja IAS-a te predložiti njihovo unaprjeđenje i uključivanje dodatnih IAS-a u tip operacije 4.4.1 u okviru mjere M4 i podmjere 4.1. PRR-a
ZZOP , MP, VS
I
DP, EU fondovi
Provedene četiri analize učinkovitosti mjera i metoda za kontrolu širenja IAS-a do 2033. godine.
Izrađene preporuke vezano za učinkovitost mjera i metoda za kontrolu širenja IAS-a i potrebu uključivanja dodatnih IAS-a u tip operacije 4.4.1. u okviru mjere M4 i podmjere 4.1. PRR-a
400.000
F1-4 Educirati i uključiti vlasnike/korisnike poljoprivrednih površina u sustav praćenja stanja IAS-a kroz edukacije koje provodi Agencija za plaćanje u poljoprivredi
ZZOP , MP, VS
III
DP
Izrađen program edukacije s materijalima za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Mi nimalno 30% vlasnika/korisnika zemljišta upisanih u Upisnik poljoprivrednika sudjeluje u dojavi IAS.
100.000
Specifični cilj F2: Do 2033. godine za 30 % smanjene su poljoprivredne površine obrasle IAS-om u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže
F2-1 Poticati uklanjanje široko rasprostranjenih IAS-a sa zaraslih poljoprivrednih površinaa u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže kroz Program ruralnog razvoja RH
MP, UPPRR, UZP , JU, VS
I
DP
Proveden natječaj i osigurane potpore iz PRR-a za uklanjanje IAS-a sa zaraslih poljoprivrednih površina.
Broj JU koje su ostvarile potpore iz PRR-a za uklanjanje IAS-a sa zaraslih poljoprivrednih površina .
250.000
F2-2 U narednom financijskom razdoblju fondova EU-a osigurati sredstva za kontrolu spontanog širenja IAS-a tj. njihovo uklanjanje sa zarslog poljoprivrednog zemljišta (trenutno tip operacije 4.4.1)
MP, UPPRR, UZP, ZZOP
I
DP, EU fondovi
Osigurana sredstva za provođenje podmjere u obimu koji je potreban za sva poljoprivredna zemljišta zarasla IAS-om.
7.000.000
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA G: Promet (cestovni promet, željeznički promet)
Sektor cestovnog i željezničkog prometa bitan je u kontroli širenja IAS-a jer ceste i željeznice predstavljaju koridore koji ispresijecaju cijelu državu te time ubrzavaju širenje IAS-a. Ovo se događa jer se IAS-i u pravilu uspješnije šire na staništa koja su pod intenzivnim (negativnim) utjecajem čovjeka. Ceste, pruge i njihovi rubni dijelovi imaju smanjenu lokalnu bioraznolikost i predstavljaju staništa na kojima je rast i razmnožavanje IAS-a uspješnije. Hrvatske autoceste imaju službu za održavanje autocesta, dok Hrvatske ceste koriste različite vanjske izvođače za održavanje prometnica.
Dionici u ovom sektoru susreću se s IAS-om tijekom redovnog održavanja prometnica, ali nemaju odgovarajuće kapacitete za njihovo prepoznavanje, iako bi mogli aktivno pridonositi kontroli širenja i brzom iskorjenjivanju.
Tablica - Promet (cestovni promet, željeznički promet)
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj G1: Do 2033. službe održavanja prometnica aktivno doprinose smanjenju spontanog širenja IAS-a
G1-1 Educirati naručitelje i izvođače radova održavanja cesta i željezničkih puteva
ZZOP , HC, HAC, HŽ, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen priručnik o prepoznavanju i kontroli spontanog širenja IAS-a relevantnih za prometnice.
Isporučeno 2000 priručnika (elektronički i/ili tiskano) .
170.000
G1-2 Napraviti analizu učestalosti IAS-a uz ceste i željezničke puteve i na temelju analize napraviti prijedlog načina kontrole širenja IAS-a
ZZOP, HC, HAC, HŽ, VS
II
DP
Izvješće o učestalosti IAS-a uz ceste i željezničke puteve s prijedlozima načina kontrole širenja IAS-a prema učestalosti, invazivnosti, načinu širenja, mogućim metodama kontrole širenja i procjeni učinkovitosti metoda u suzbijanju širenja IAS-a
1.500.000
Specifičan cilj G2: Do 2033. godine povećana je učinkovitost prikupljanja podataka o širenju postojećih IAS-a uz prometnice
G2-1 Uključiti djelatnike zadužene za održavanje cesta i željezničkih putova u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
ZZOP , HC, HAC, HŽ
I
DP
Obavijest o postojanju aplikacije je distribuirana ključnim subjektima za održavanje cesta i željezničkih puteva putem e-pošte.
Nije primjenjivo
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA H: Vodno gospodarstvo
Hrvatske vode su pravna osoba za upravljanje vodama sukladno Zakonu o vodama (NN 66/19). Hrvatske vode organizirane su po teritorijalnom i funkcionalnom principu. Ustrojene su u dvije osnovne cjeline: direkcija i vodno gospodarski odjeli (VGO).
Teritorijalno su osnovne jedinice u upravljanju vodama šest vodno gospodarskih odjela (VGO) u čijem sastavu je 33 vodno gospodarskih ispostava (VGI) određenih prema granicama područja malih slivova.
Na temelju članka 252. Zakona o vodama monitoring površinskih, uključujući i priobalnih voda, provode Hrvatske vode . U okviru monitoringa stanja površinskih voda provodi se monitoring bioloških elemenata kakvoće (fitoplanktona, fitobentosa, makrofita, makrozoobentosa i riba) za potrebe ocjene ekološkog stanja površinskih voda, a sukladno Uredbi o standardu kakvoće voda (NN 96/19). Posebno ciljano praćenje IAS-a nije propisano, već se kroz prikupljanje podataka u okviru monitoringa površinskih voda dobiva velika količina podataka o prisutnosti različitih vrsta, pa tako i invazivnih. Istovremeno, Hrvatske vode provode različite zahvate na vodotocima (kanaliziranje, produbljivanje korita, košnju nasipa itd.) tijekom kojih se mogu uočiti ili pak slučajno prenijeti invazivne vrste na nova područja. Potrebno je uspostaviti razmjenu podataka između informacijskog sustava o IAS-u i baza u koje se prikupljaju podaci prema Okvirnoj direktivi o vodama 2000/60/EC, odnosno Registru vodnih tijela, kako bi se iskoristile i objedinile postojeće službene baze te različitim sektorskim korisnicima olakšao pristup podacima.
Pojedini IAS-i mogu utjecati na kakvoću voda (vodnog tijela, kako je to definirano Okvirnom direktivom o vodama). Tako vrste kanadska vodena kuga ( Elodea canadensis ) i raznolika trokutnjača ( Dreissena polymorpha ) rade velike probleme u stajaćicama koje nisu prirodnog podrijetla i dovode akumulacije u loše stanje.
Tablica - Vodno gospodarstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj H1: Do 2033. godine povećana je učinkovitost prikupljanja podataka o širenju postojećih IAS-a u slatkovodnim ekosustavima
H1-1 Uključiti djelatnike Hrvatskih voda i HEP-a u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
ZZOP, HV, HEP
II
DP
Obavijest o postojanju aplikacije je distribuirana svim vodnogospodarskim ispostavama i odjelima putem e-pošte.
Aplikacija je promovirana na barem jednom skupu s temom vodnog gospodarstva svake 3 godine.
Obavijest o postojanju mobilne aplikacije Invazivne vrste i web stranice invazivnevrste.hr je objavljena u časopisu Hrvatske vode.
60.000
Specifični cilj H2: Osnaženi kapaciteti Hrvatskih voda za kontrolu spontanog širenja čestih IAS-a
H2-1 Izraditi priručnik za djelatnike u vodnom gospodarstvu (djelatnike Hrvatskih voda, projektante i izvođače radova) o IAS-u u slatkovodnim ekosustavima i o načinu kontrole spontanog širenja
ZZOP , VS, HV
II
DP
Izrađen priručnik za one koji sudjeluju u radovima u vodnom gospodarstvu.
Isporučeno 2000 primjeraka priručnika (elektronički i/ili tiskano).
300.000
H2-2 Educirati djelatnike Hrvatskih voda, projektante i izvođače radova u vodnom gospodarstvu o IAS-ima i o načinu ograničavanja i kontrole spontanog širenja široko rasprostranjenih biljnih i životinjskih IAS-a (s Unijinog popisa i crne liste) u slatkovodnim ekosustavima
ZZOP , HV, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen plan edukacije i materijali za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Održano šest edukacijskih događaja (fizički i/ili online) za voditelje VGO-a, za djelatnike VGI-a, izvođače radova i projektante u vodnom gospodarstvu (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
600.000
H2-3 Provesti akcije kontrole spontanog širenja biljnih IAS-a zabilježenih u slatkovodnim ekosustavima ( Elodea nuttallii, Humulus scandens, Ludwigia peploides, Myriophyllum heterophyllum )
ZZOP , HV, VS
II
EU
Provedena najmanje jedna akcija godišnje za uklanjanje biljnih IAS-a na poznatim lokalitetima na području RH.
U slučaju iskorjenjivanja osigurano praćenje stanja lokaliteta 3 godine nakon zadnjeg zabilježenog nalaza.
Izrađen izvještaj o stanju biljnih IAS-a u slatkovodnim ekosustavima na području provedenih akcija.
3.000.000
H2-4 Planom upravljanja vodnim područjima planirati edukaciju djelatnika koji provode održavanje vodnih tijela o kontroli IAS-a i o kodeksima dobre prakse
ZZOP, HV
I
DP, EU fondovi
Plan upravljanja vodnim područjem sadrži aktivnosti vezane za edukaciju djelatnika koji provode održavanje vodnih tijela o kontroli IAS-a i o kodeksima dobre prakse.
Nije primjenjivo
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA I: Ribolov, sportski ribolov i akvakultura
Gospodarski ribolov se na slatkim vodama u Republici Hrvatskoj obavlja na rijeci Dunav i na rijeci Savi (nizvodno od Jasenovca). Podaci iz 2011. godine govore o ukupno 39 ovlaštenika povlastica za gospodarski ribolov na slatkim vodama, od čega je njih 23 registrirano za obavljanje gospodarskog ribolova na rijeci Dunav, a 16 ovlaštenika je na rijeci Savi. Ukupan ulov svih ovlaštenika povlastica za gospodarski ribolov na slatkim vodama iste godine iznosio je 51 tonu slatkovodne ribe, od čega je oko 90% ulovljeno u Dunavu, a tek 10% u Savi.
Sportski ribolov na slatkim vodama u 2011. godini obavljalo je oko 38.000 ribiča. Za obavljanje sportskog ribolova na određenom ribolovnom području ili ribolovnoj zoni ribiči kupuju dozvole od ovlaštenika ribolovnog prava koje vrijede na ribolovnom području ili u ribolovnoj zoni za koju je ovlaštenik dobio ribolovno pravo. Ribolovno pravo ima 130 ovlaštenika, a obuhvaća gospodarenje ribljim fondom temeljem gospodarskih osnova i godišnjih planova, uz oko 450 aktivnih športsko-ribolovnih društava.
U sektoru ribolova i sportskog ribolova IAS-i su prepoznati kao štetni za bioraznolikost i zavičajne vrste riba. Prijenos IAS-a prilikom ribolova je najčešće slučajan, jer se prenose zajedno sa zavičajnim vrstama. Zbog svoje prisutnosti na terenu ribiči mogu doprinijeti monitoringu IAS-a, a često i samoinicijativno sudjeluju u mjerama kontrole brojnosti invazivnih vrsta (selektivni ribolov invazivnih stranih vrsta riba, u skladu s gospodarskim osnovama)..
U sektoru akvakulture IAS-i su prepoznati kao štetni, primarno za sami proces uzgoja ciljanih, zavičajnih vrsta. Unatoč tome javljaju se u proizvodnom procesu, ali postoji usmjereni napor da se njihovo širenje smanji.
Za razliku od drugih sektora i gospodarskih osnova i planova, u ovom sektoru je kroz Pravilnik o načinu izrade i provođenja plana upravljanja, revizije i dodatka plana upravljanja te programa praćenja stanja ribljeg fonda u slatkovodnom ribarstvu (NN 63/19) u okviru mjera z aštite i održivog upravljanja ribljim fondom, definirano postupanje sa stranim i invazivnim vrstama riba, a u sadržaju programa praćenja stanja ribljeg fonda stoji da program mora sadržavati zastupljenost u gustoći populacije i biomasi stranih i invazivnih stranih vrsta na lokalitetima uzorkovanja, čime su stvoreni preduvjeti za praćenje IAS-a.
Tablica - Ribolov, rekreacijski ribolov i akvakultura
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj I1: Do 2033. godine uspostavljena je razmjena podataka o pojavi novih i spontanom širenju IAS-a s Unijinog popisa i crne liste u slatkovodnim ekosustavima
I1-1 Surađivati sa športsko-ribolovnim društvima i uzgajivačima slatkovodnih riba u razmjeni podataka o IAS-ima prikupljenima kroz planove upravljanja ribolovnim područjima te evidencije koje vode uzgajivači slatkovodnih riba
ZZOP, UZP, MP, UR, ŠRD, uzgajivači
I
DP
Uspostavljena razmjena podataka.
Minimalno jednom godišnje se razmjenjuju podaci.
Nije primjenjivo
I1-2 Uključiti športsko-ribolovna društva i uzgajivače slatkovodnih riba u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
ZZOP , MP, ŠRD i uzgajivači, VS
I
DP
Objaviti jedan članak godišnje o IAS-ima u popularnim časopisima za športske ribolovce.
120.000
Specifični cilj I2: Unaprijeđeni su kapaciteti sportsko-ribolovnih društava za kontrolu širenja i uklanjanje IAS-a
I2-1 U program za polaganje ribičkog i ribočuvarskog ispita uključiti temu prepoznavanja IAS životinja (riba i drugih organizama) i biljaka te kontrole širenja relevantnih IAS-a
UR, ŠRD, ZZOP, UZP, VS
I
DP
Donijete izmjene i dopune Pravilnika o ribičkom i ribočuvarskom ispitu u slatkovodnom ribarstvu (NN 6/20) (dopunjen je sadržaj o temama Programa za polaganje ribičkog i ribočuvarskog ispita pod točkama: Ribe slatkih voda Republike Hrvatske i Zaštita riba i vodenih staništa).
100.000
I2-2 Educirati športsko-ribolovna društva o načinima sprječavanja i kontroli širenja relevantnih slatkovodnih IAS-a
ZZOP, UR, ŠRD , VS
III
DP
Izrađen priručnik/brošura o prepoznavanju relevantnih slatkovodnih IAS-a, štetnim učincima slatkovodnih IAS-a te mjerama kontrole i iskorjenjivanja slatkovodnih IAS-a.
Isporučeno 25.000 primjeraka svim sportsko-ribolovnim društvima (elektronički i/ili tiskano).
150.000
I2-3 Kroz godišnje akcije kontrole širenja široko rasprostranjenih IAS-a riba (npr. Lepomis gibbosus , Perccottus glenii, Pseudorasbora parva ) educirati športske ribolovce o štetnosti IAS riba
ZZOP , UR ,
ŠRD, VS
II
DP
Provedena najmanje jedna akcija (kup) godišnje za sprječavanje (kontrolu) širenja široko rasprostranjenih IAS-a ( Lepomis gibbosus , Perccottus glenii, Pseudorasbora parva ) u kojoj sudjeluje minimalno 30 ribiča.
120.000
Specifični cilj I3: Unaprijeđeni su kapaciteti uzgajivača slatkovodnih riba za kontrolu spontanog širenja IAS-a
I3-1 Educirati uzgajivače slatkovodnih riba o štetnim IAS-ima i o načinu sprječavanja i kontrole spontanog širenja široko rasprostranjenih biljnih i životinjskih IAS-a (s Unijinog popisa i crne liste) u slatkovodnim ekosustavima.
ZZOP, UR, VS
II
EU, DP
Isporučeno 100 priručnika/brošura izrađenih u sklopu aktivnosti H2-2 svim uzgajivačima slatkovodnih riba (elektronički i/ili tiskano) .
Održan jedan edukacijski događaj (fizički i/ili online) za uzgajivače slatkovodnih riba (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
100.000
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Pregled vrsta s Unijinog popisa koje su prisutne u Hrvatskoj i njihova rasprostranjenost
BILJNE KOPNENE VRSTE
VRSTA
PRISUTNOST
AREAL
Opis spontanog širenja
Ailanthus altissima
(žljezdasti pajasen)
Česta
Čitava Hrvatska. Poglavito u primorju i na otocima
Sjemenjem (vjetrom), vegetativnim rastom iz korijena.
Asclepias syriaca
(cigansko perje)
Česta
Pretežno kontinentalna Hrvatska s par nalaza u primorju
Sjemenjem (vjetrom).
Acacia saligna
(vrbolika akacija)
Dvojbena
Samo jedan nalaz iz 1987., kasnije nije potvrđena.
Sjemenjem.
Eichornia crassipes
( vodeni zumbul)
Dvojbena
Postojao je uzgoj u Botaničkom vrtu, ali trenutno ne postoje primjerci. Moguće da su u Hrvatskoj prisutne kao ukrasne biljke u uzgoju.
Vegetativno, vriježama.
Elodea nuttallii
(Nuttalliieva vodena kuga)
Rijetka
Porječje Drave i Dunava
Vegetativno, fragmentima stabljike.
Impatiens glandulifera
(žljezdasti nedirak)
Česta
Kontinentalna Hrvatska, pretežno središnja Hrvatska sjevernije od Zagreba
Sjemenjem (vodom)
Heracleum mantegazzianum
(divovski svinjski korov, gigantska šapika)
Rijetka
Žabnik (Međimurje) i Radoboj (Zagorje)
Sjemenjem.
Humulus scandens
(japanski hmelj)
Rijetka
Legrad
Sjemenjem, vegetativnim rastom iz stabljike.
Ludwigia peploides
(plutajuća mekčina)
Rijetka
Ilova, Česma
Sjemenjem, vegetativnim rastom iz stabljike.
Myriophyllum heterophyllum
(raznolisni krocanj)
Rijetka
Delta Neretve
Vegetativno, fragmentima stabljike.
Pueraria lobata
(penjačica kudzu)
Rijetka
Split
Vegetativnim rastom iz stabljike i korijena.
ŽIVOTINJSKE VRSTE
VRSTA
PRISUTNOST
AREAL
Opis spontanog širenja
Trachemys scripta
(crvenouha kornjača, žutouha kornjača i Kumberlandska kornjača)
Učestala
kontinentalna i mediteranska biogeografska regija, uglavnom u i oko velikih gradova
Plivanje i hodanje. Razmnožavanje jajima.
Faxonius limosus
(bodljobradi rak)
Učestala
Dunav, nizvodni tok Drave (od Belišća do ušća u Dunav), te nizvodni dio pritoka ove dvije rijeke (Vuka, Karašica)
Hodanje po dnu rijeke. Izrazito dobra sposobnost spolnog razmnožavanja (jaja).
Procambarus virginalis
(mramorni rak)
Rijetka
Mramorni rak je u Hrvatskoj prvi puta zabilježen 2014. godine kod Koprivnice gdje se nalaze i danas u velikom broju (jezero Šoderica).
Hodanje po dnu rijeke.
Razmnožavanje jajima.
Pacifastacus leniusculus
(signalni rak)
Vrlo česta
Mura, uzvodni tok Drave (od Slovenije do Belišća), Korana (od Karlovca do Lučice)
Hodanje po dnu rijeke. Izrazito dobra sposobnost spolnog razmnožavanja (jaja).
Perccottus glenii
(rotan)
Rijetka
U Hrvatskoj je prvi i jedini put zabilježn 2009. godine u rijeci Savi kod Slavonskog Broda.
Plivanje.
Lepomis gibbosus
(sunčanica)
Vrlo česta
Prisutna u gotovo svim vodenim tijelima dunavskog i jadranskog slijeva (Drava, Sava, Kupa, Krapina, Vransko jezero, Butoniga, Šarena jezera, Krka, Neretva, Cetina, Zrmanja, Vuka, Brana, Stara Vučica, Velika, Karašica, Sloboština, Mali Strug, Virovi, Spačva, Drenovača, Koritanj, Prasnica, Lika, Buzimnica, Popovača, Rumin, Ruda, Sutinska, Sovinjak, Bijela, Mrežnica, Plitvica, Lonja, Mura, Prološko blato, ...)
Plivanje. Izrazito dobra sposobnost spolnog razmnožavanja (jaja).
Pseudorasbora parva
(bezribica)
Vrlo česta
Prisutna u sve tri biogeografske regije (kontinentalna, alpinska, mediteranska), u gotovo svim vodama dunavskog i jadranskog sliva Hrvatske, a pronađena je gotovo posvuda gdje je provedeno poribljavanje šaranom
Plivanje. Izrazito dobra sposobnost spolnog razmnožavanja (jaja).
Nyctereutes procyonoides
(rakunopas)
Rijetka
Rasprostranjen na području Gorske Hrvatske.
Hodanje i trčanje, dobra sposobnost razmnožavanja.
Herpestes auropunctatus
(mali indijski mungos)
Učestala
Otoci Mljet, Škrda, Korbava, Tajnik, Moračnik, Korčula, Hvar, Čiovo, poluotok Pelješac, područje jugoistočno od Neretve, ali i uz zapadnu obalu Neretve
Hodanje i trčanje, dobra sposobnost razmnožavanja.
Myocastor coypus
(barska nutrija)
Učestala
Mirna, Raša, Pazinčica, jezero Butoniga, Dragonja, Odra, Sava, Lonja, Kupa, Kupčina, ribnjak Crna Mlaka, (nema je na Dravi niti u Kopačkom Ritu)
Hodanje i plivanje, dobra sposobnost razmnožavanja.
Ondatra zibethicus
(bizamski štakor)
Učestala
Drava, Bednja, Krapina, Velika Rijeka, Česma, ribnjaci Štefanje, Blatnica, Jasinje, Kupčina. Ribnjak Crna Mlaka, kanal Sava - Odra, Karašica, Dobra, Kupa kod Petrinje
Hodanje i plivanje, dobra sposobnost razmnožavanja.
Alopochen aegyptiacus
(egipatska guska)
Rijetka
Egipatska guska je zabilježena u Hrvatskoj u kontinentalnoj i mediteranskoj regiji: Darda (2013), Metković (2013), Osijek (2015)
Letenje, nije potvrđeno razmnožavanje u Hrvatskoj.
Procyon lotor
(američki rakun)
Rijetka
U Hrvatskoj je američki rakun zabilježen u Podravini (kontinentalna biogeografska regija), a postoji podatak da je prvi put zabilježen 1937. godine kada je u Stenjevcu kraj Zagreba pronađena jedna jedinka koju je pregazio vlak.
Hodanje, nije potvrđeno razmnožavanje u Hrvatskoj.
Threskiornis aethiopicus
(sveti ibis)
Rijetka
Prvi nalazi su zabilježni 2008. godine u Oroslavlju i Bedekovčini, a 2019. godine zabilježen je nalaz u mjestu Celine Samoborske.
Letenje, nije potvrđeno razmnožavanje u Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Pregled mogućih mjera za sprječavanje širenja vrsta s Unijinog popisa koje su prisutne u Hrvatskoj
Vrlo česte i česte vrste
Asclepias syriaca (cigansko perje)
Prevencija
Podizanje svijesti o IAS-u promicanjem dobrih praksi i edukacijom (od vrtića i osnovnoškolskog uzrasta do odraslih) .
Edukacija i informiranje botaničkih vrtova, rasadnika, vrtnih centara i uzgajivača biljaka o postojanju Unijinog popisa i crne liste (kada bude izrađena) i o zabranama koje vrijede za ove vrste.
Rano uočavanje
Praćenje stanja (pojavljivanja) ciganskog perja.
Uključivanje ključnih dionika (stručnjaci, šira javnost) u bilježenju ove vrste na mjestima s velikim rizikom za njezinu pojavu.
Brzo iskorjenjivanje
Selektivno i lokalno tretiranje (prskanje) herbicidnim sredstvima.
Mehanička kontrola za potpuno uklanjanje svih dijelova biljke (u ranim stadijima razvitka; prije nego se biljka čvrsto ukorijeni).
Akcije
Izrada Plana upravljanja koji će se provoditi na nacionalnoj razini.
Ograničavanje stvaranja i širenja sjemena košnjom i rezanjem.
Kontrola poljoprivrednih praksi (način upravljanja usjevima).
Upravljanje rubovima prometnica (košnja prije cvatnje).
Kemijska kontrola (herbicidima).
Kombinacija mehaničke i kemijske kontrole.
Pašnja zečevima – primjenjuje se u nekim zemljama, no upitna je mogućnost primjene u Hrvatskoj
(Lapin, K. 2017. Information on measures and related costs in relation to species included on the Union list: Asclepias syriaca . Technical note prepared by IUCN for the European Commission.)
Ailanthus altissima (pajasen)
Prevencija
Podizanje svijesti o IAS-u promicanjem dobrih praksi i edukacijom (već u vrtićima i školama).
Sustavno i ciljano informiranje botaničkih vrtova, rasadnika, vrtnih centara i uzgajivača biljaka o postojanju Unijina popisa i crne liste (kada bude izrađena) i o zabranama koje vrijede za ove vrste.
Edukacija o dobroj praksi sprječavanja pogrešnog označavanja, odlaganja vrtnog otpada i kretanja onečišćenog tla ili sjemena sa zaraženih mjesta.
Rano uočavanje
Sustavni pregled/monitoring prometnica, željeznica, urbanih i semiurbanih područja, zaštićenih područja, povijesnih i arheološki važnih područja i prirodnih područja (napraviti prioritizaciju).
Edukacija šireg kruga dionika (građani) i poticanje na prijavljivanje pojave pajasena.
Brzo iskorjenjivanje
Ručno čupanje (učinkovito samo kod manjih biljaka).
Akcije
Izrada plana upravljanja koji će se provoditi na nacionalnoj razini.
Aplikacija herbicida u koru ili u ureze (glifosat i pikloram).
Ogoljenje debla (prstenovanje).
Premazivanje panjeva herbicidom (odgoda regeneracije).
Primjena najboljih metoda gradnje i održavanja/upravljanja prometnom infrastrukturom (željeznicama i cestama).
Razvijanje dobre prakse upravljanja područjima kojima prijeti širenje pajasena.
Brundu, G. 2017. Information on measures and related costs in relation to species considered for inclusion on the Union list: Ailanthus altissima . Technical note prepared by IUCN for the European Commission
( https://onlinelibrary.wiley.com/doi/epdf/10.1111/epp.12621 )
(Novak, N., Kravarščan, M. (2014): Pajasen [ Ailanthus altissima (Mill.) Swingel] – Strana invazivna biljna vrsta u Hrvatskoj, Glasilo biljne zaštite 3/2014
Impatiens glandulifera (žljezdasti nedirak)
Prevencija
Podizanje svijesti o IAS-u promicanjem dobrih praksi i edukacijom već u vrtićima i školama).
Edukacija i informiranje botaničkih vrtova, rasadnika, vrtnih centara i uzgajivača biljaka o postojanju Unijinog popisa i crne liste (kada bude izrađena) te o zabranama koje vrijede za ove vrste.
Rano uočavanje
Sustavno praćenje pojavljivanja žljezdastog nedirka na područjima koja imaju velik rizik od pojave ove vrste.
Brzo iskorjenjivanje
Košnja i čupanje.
Kemijska kontrola upotrebom herbicida.
Akcije
Izrada plana upravljanja koji će se provoditi na nacionalnoj razini.
Kemijska kontrola upotrebom herbicida.
Košnja i čupanje. Nakon čupanja biljke trebaju biti primjereno odložene i kompostirane. (Ovakvu vrstu kontrole moguće je napraviti u obliku dnevnih ili poludnevnih akcija za širu javnost pri čemu ih se i educira).
Tanner, R. 2017. Information on measures and related costs in relation to species included on the Union list: Impatiens glandulifera . Technical note prepared by IUCN for the European Commission.
Faxonius limosus (bodljobradi rak)
Prevencija
Zabrana trgovine, uvoza, držanja, puštanja i skladištenja bodljobradog raka. Podizanje svijesti, edukacija i osposobljavanje šire javnosti i ključnih dionika (ribiča).
Rano uočavanje
Klasični monitoring vršama. Monitoring pomoću okolišne DNA (eDNA). Dobar kontakt s ribičima radi dojave nalaza nezavičajnih vrsta.
Brzo iskorjenjivanje
Ostvariva jedino u malim, izoliranim vodenim tijelima pomoću pesticida. Zbog kontroverznosti ove metode bitno je uključivanje lokalnih ribičkih udruga i lokalnih vlasti kako bi se osigurala potpora javnosti za provođenje ove metode. Unatoč brojnim pokušajima u drugim zemljama Europe, do sada nije izvedeno uspješno uklanjanje invazivnih rakova u tekućicama.
Akcije
Edukacija javnosti o opasnostima širenja bodljobradog raka. Sprečavanje širenja na odabranim lokalitetima kroz dobro regulirani izlov vršama u kombinaciji sa sterilizacijom mužjaka. Osiguravanje sustava za brzo iskorjenjivanje na državnoj razini.
Procambarus virginalis (mramorni rak)
Prevencija
Zabrana trgovine, uvoza, držanja, puštanja i skladištenja mramornog raka. Podizanje svijesti, edukacija i osposobljavanje šire javnosti i ključnih dionika (ribiča).
Rano uočavanje
Klasični monitoring vršama. Monitoring pomoću okolišne DNA (eDNA). Dobar kontakt s ribičima radi dojave nalaza nezavičajnih vrsta.
Brzo iskorjenjivanje
Ostvariva jedino u malim, izoliranim vodenim tijelima pomoću pesticida. Zbog kontroverznosti ove metode bitno je uključivanje lokalnih ribičkih udruga i lokalnih vlasti kako bi se osigurala potpora javnosti za provođenje ove metode. Unatoč brojnim pokušajima u drugim zemljama Europe, do sada nije izvedeno uspješno uklanjanje invazivnih rakova u tekućicama.
Akcije
Edukacija javnosti o opasnostima širenja mramornog raka. Osiguravanje sustava za brzo iskorjenjivanje na državnoj razini.
Pacifastacus leniusculus (signalni rak)
Prevencija
Zabrana trgovine, uvoza, držanja, puštanja i skladištenja signalnog raka. Podizati svijest, edukacija i osposobljavanje šire javnosti i ključnih dionika (ribiča).
Rano uočavanje
Klasični monitoring vršama. Monitoring pomoću okolišne DNA (eDNA). Dobar kontakt s ribičima radi dojave nalaza ne zavičajnih vrsta.
Brzo iskorjenjivanje
Ostvariva jedino u malim, izoliranim vodenim tijelima pomoću pesticida. Zbog kontroverznosti ove metode bitno je uključivanje lokalnih ribičkih udruga i lokalnih vlasti kako bi se osigurala potpora javnosti za provođenje ove metode. Unatoč brojnim pokušajima u drugim zemljama Europe, do sada nije izvedeno uspješno uklanjanje invazivnih rakova u tekućicama.
Akcije
Edukacija javnosti o opasnostima širenja signalnog raka. Sprečavanje širenja na odabranim lokalitetima kroz dobro regulirani izlov vršama u kombinaciji sa sterilizacijom mužjaka. Osiguravanje sustava za brzo iskorjenjivanje na državnoj razini.
Lepomis gibbosus (sunčanica)
Prevencija
Zabrana trgovine, uvoza, držanja, puštanja i skladištenja sunčanice.
Poticati obrazovanje, podizati svijest i edukacija/osposobljavanje ključnih dionika (ribiča).
Rano uočavanje
Monitoring pomoću okolišne DNA (eDNA).
Klasični ihtiološki nadzor i mehaničko uklanjanje (elektroribolov ili mrežom). Prioritetna mjesta su ona koju u blizini već imaju nalazište sunčanica ili imaju veliku biološku raznolikost kojoj prisutnost sunčanice može naštetiti.
Istraživanje i analiza ribarskih ulova (koliko često ulove sunčanice).
Doprinos ribara i građana preko uključivanja i sudjelovanja u ribarskim akcijama.
Brzo iskorjenjivanje
Kemijsko uklanjanje.
Kemijskom kontrolom primjenom kemijskih sredstava kao što je rotenon. (Mihinjač, T., Sučić, I., Špelić, I., Vucić, M., Ješovnik, A., 2019)
Promjena vodenog staništa: odvodnjavanje vodenih tijela i zapreka kako bi se spriječilo kretanje vrste.
Akcije
Sprječavanje daljnjeg širenja u uzvodnom smjeru moguće je izgradnjom fizičkih prepreka što je prihvatljivo samo u slučaju ako se time ne utječe na druge vrste i povezanost riječnog toka. Fizičko uklanjanje (elektroribolov, ribolovne mreže ili ostali ribolovni pribor).
Biološka kontrola (uvođenje predatora ili izazivanje ciljanih patoloških reakcija). (Mihinjač, T., Sučić, I., Špelić, I., Vucić, M., Ješovnik, A., 2019)
Perccottus glenii (rotan)
Prevencija
Zabrana trgovine, uvoza, držanja, puštanja i skladištenja rotana.
Poticati obrazovanje, podizati svijest i edukacija/osposobljavanje ključnih dionika (ribiča).
Rano uočavanje
Monitoring pomoću okolišne DNA (eDNA)
Klasični ihtiološki nadzor i mehaničko uklanjanje (elektroribolov ili mrežom). Prioritetna mjesta su ona koju u blizini već imaju nalazište rotana ili imaju veliku biološku raznolikost kojoj prisutnost rotana može naštetiti.
Istraživanje i analiza ribarskih ulova (koliko često ulove rotane).
Doprinos ribara i građana preko uključivanja i sudjelovanja u ribarskim akcijama.
Brzo iskorjenjivanje
Kemijsko uklanjanje.
Kemijskom kontrolom primjenom kemijskih sredstava kao što je rotenon. (Mihinjač, T., Sučić, I., Špelić, I., Vucić, M., Ješovnik, A., 2019)
Promjena vodenog staništa: odvodnjavanje vodenih tijela i zapreka kako bi se spriječilo kretanje vrste.
Akcije
U malim vodenim sustavima uvesti fizičke prepreke kako bi se spriječilo kretanje vrste (zbog štetnosti za druge organizme, moguće koristiti samo u slučaju ako ne postoji utjecaj na neciljne vrste i na funkcioniranje čitavog ekosustava).
Fizičko uklanjanje (elektroribolov, ribolovne mreže ili ostali ribolovni pribor).
Biološka kontrola (uvođenje predatora ili izazivanje ciljanih patoloških reakcija). (Mihinjač, T., Sučić, I., Špelić, I., Vucić, M., Ješovnik, A., 2019)
Pseudorasbora parva (bezribica)
Prevencija
Edukacija ključnih dionika (ribiči). Obuka za provjeru pošiljaka koje sadrže živu ribu.
Prevencija sekundarnog širenja
Sprječavanje prirodnog širenja populacija u izoliranim vodenim tijelima (jezerima i barama).
Sprječavanje širenja antropogenim sredstvima .
Rano uočavanje
Monitoring pomoću okolišne DNA (eDNA)
Uzorkovanje ribe pomoću standardnih tehnika hvatanja (elektroribolov, mreža ili drugi ribički pribor).
Uključivanje šire javnosti kroz edukaciju, uključujući i ribiče.
Brzo iskorjenjivanje
Primjena biocida (zbog štetnosti za druge organizme, moguće koristiti samo u slučaju ako ne postoji utjecaj na neciljne vrste i na funkcioniranje čitavog ekosustava).
Ispuštanje, isušivanje i dezinsekcija vodenih tijela u kojima je nađena bezribica. Moguće samo u kanalima i manjim vodenim tijelima u kojima je moguće isušivanje. (Vrsta može preživjeti u malim količinama vode, stoga je ključno da vodeno tijelo bude suho određeni period)
Akcije
Kontrola populacije ribolovom.
Biološka kontrola.
Britton, R. 2019. Information on measures and related costs in relation to species included on the Union list: Pseudorasbora parva. Technical note prepared by IUCN for the European Commission.
Nyctereutes procyonoides (rakunopas)
Rano uočavanje
Potrebna je dobra suradnja s lokalnim dionicima, pogotovo s lovcima zbog dojave potencijalnih nalaza.
Brzo iskorjenjivanje
Lov puškama. Bitno je osigurati suradnju s lovcima.
Akcije
Smanjivanje gustoće populacije lovom.
Herpestes auropunctatus (mali indijski mungos)
Rano uočavanje
Monitoring fotozamkama, vizualnim pregledom koje obavljaju stručnjaci, uz suradnju i komunikaciju s lokalnim stanovništvom, posebno lovcima i poljoprivrednicima.
Brzo iskorjenjivanje
Kombinacijom živolovke i mrtvolovke, lovnim oružjem.
Akcije
Iskorjenjivanje na malim otocima i smanjenje gustoće populacije na ostalim područjima rasprostranjenosti.
Myocastor coypus (barska nutrija)
Rano uočavanje
Pregled ciljanih mjesta i traženja znakova (vizualni pregled).
Ova metoda zahtijeva znanje i prisutnost na terenu u pravom trenutku.
Poželjno je da pregled obavljaju stručnjaci, ali može pripomoći i šira javnost (koju je potrebno educirati).
Vizualnom pregledu mogu pomoći psi (njuhom), fotozamke, dronovi i sl.
Polutrajne ili pasivne zamke.
Brzo iskorjenjivanje
Iskorjenjivanje je moguća korištenjem zamki i lovom puškama.
Akcije
Iskorjenjivanje ili smanjivanje gustoće populacije korištenjem zamki i lovom puškama.
Ondatra zibethicus (bizamski štakor)
Rano uočavanje
Pregled ciljanih mjesta i traženja znakova (vizualni pregled).
Ova metoda zahtijeva znanje i prisutnost na terenu u pravom trenutku.
Poželjno je da pregled obavljaju stručnjaci, ali može pripomoći i šira javnost (koju je potrebno educirati).
Vizualnom pregledu mogu pomoći psi (njuhom), fotozamke, dronovi i sl.
Polutrajne ili pasivne zamke.
Brzo iskorjenjivanje
Kombinacijom mrtvolovki i živolovki, lovnim oružjem.
Akcije
Najznačajnija šteta koju uzrokuje bizamski štakor je destabilizacija nasipa na rijekama. Prevencija daljnje štete od erozije radi se fizičkim pojačavanjem i održavanjem nasipa, čime se smanjuje rizik od poplava.
Smanjivanje gustoće populacije lovom zamkama i ostalim mehaničkim sredstvima (vrlo rijetko se koristi oružje).
Bos, D. 2017. Information on measures and related costs in relation to species included on the Union list: Ondatra zibethicus . Technical note prepared by IUCN for the European Commission
Vrste s Unijinog popisa koje su rijetko ili ograničeno rasprostranjene u Hrvatskoj
Predložene akcije potrebne za kontrolu i brzo iskorjenjivanje ovih vrsta
Elodea nuttallii
- Provesti mehaničko uklanjanje s postojećih lokacija
- Provesti edukaciju ribolovaca o sprječavanju širenja ove vrste čamcima i ribolovnom opremom.
- Povezati se Republikom Slovenijom, izmijeniti podatke, osnovati međudržavno povjerenstvo s uključenim dionicima koji upravljaju vodnim tijelima kako bi se zajedničkim akcijama ispunili ciljevi svih međunarodnih propisa iz poglavlja 2.1.
- U slučaju pronalaska na području vodnih tijela kojima na HEP ima pravo upravljanja, potrebno je obavijestiti HEP, Hrvatske vode i nadležno ministarstvo za zaštitu prirode, a na svim vodnim tijelima je potrebno obavijestiti Hrvatske vode.
Uključeni:
ZZOP; Hrvatske vode, HEP, (Ribolovna društva); nadležno ministarstvo za zaštitu prirode, JU VŽ, JU KKŽ, JU VPŽ, JU OBŽ i JU PP Kopački rit
Heracleum mantegazzianum
- nastaviti s dosadašnjim programom kontrole populacija
- U slučaju pronalaska novih populacija, na njih primijeniti isti program.
Uključeni:
ZZOP, JU KPŽ
Humulus scandens
- iskorijeniti populacije iz Legrada (čupanjem prije stvaranja sjemenki).
- Istražiti okolno područje u potrazi za dodatnim populacijama te ih eventualno iskorijeniti.
- Provoditi monitoring lokacije u iduće tri godine, da se isključi mogućnost klijanja preostalih sjemenki.
Uključeni:
ZZOP, JU KK, JU VŽ
Ludwigia peploides
- provesti mehaničko uklanjanje malih populacija s već poznatih lokaliteta na Ilovi i Česmi.
- uspostaviti monitoring nizvodno od mjesta pronalaska poznatih populacija i pratiti eventualno pojavljivanje.
- provesti edukaciju ribolovaca o sprječavanju širenja ove vrste čamcima i ribolovnom opremom.
Uključeni:
ZZOP; Hrvatske vode; ribolovna društva; ribnjaci
Myriophyllum heterophyllum
- provesti edukaciju i informiranje javnosti u dolini Neretve o mogućnosti sprječavanju širenja ove vrste čamcima i ribolovnim alatima.
Uključeni:
ZZOP, lokalno stanovništvo; ribolovci, lokalne udruge za zaštitu prirode; Udruga lađara Neretve; JU za upravljanjem zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije
Pueraria lobata
- provesti edukaciju i informiranje javnosti u gradu Splitu o štetnosti i opasnostima ove vrste,
- provesti iskorjenjivanje postojećih populacija uz uključivanje lokalne zajednice.
Uključeni:
ZZOP, Sveučilište u Splitu, Udruga Sunce, JU Park šuma Marjan, Grad Split; JU za upravljanje prirodnim vrijednostima Splitsko-Dalmatinske županije
Acacia saligna
- istražiti prisutnost vrste na jedinom dosad poznatom lokalitetu (pod biokovsko primorje)
Uključeni:
ZZOP, JU Park prirode Biokovo; JU za upravljanje prirodnim vrijednostima Splitsko-dalmatinske županije
Eichornia crassipes
- Ova vrsta teško prezimljava u našim uvjetima i mali je rizik od spontanog širenja (npr. u Botaničkom vrtu se teško održi čak i u stakleniku.)
Alopochen aegyptiacus
- Provoditi praćenje stanja
- Uništavanje gnijezda
- Odstrjel odraslih jedinki
Uključeni:
ZZOP, županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima; lokalna lovačka društva; lokalne udruge za zaštitu prirode
Procyon lotor
- Provoditi praćenje stanja
- Usmrćivanje odraslih jedinki lovom puškama i/ili zamkama
Uključeni:
ZZOP, županijske javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima; lokalna lovačka društva; lokalne udruge za zaštitu prirode
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Pregled mogućih mjera za vrste s Unijinog popisa koje nisu zabilježene u Hrvatskoj
Biljne vrste
Opće mjere
Edukacija i informiranje botaničkih vrtova, rasadnika, vrtnih centara, ZOO-shopova, uzgajivača biljaka i životinja o postojanju Unijinog popisa (i crne liste kada bude izrađena) i o zabranama koje vrijede za ove vrste
Medijska kampanja o ovim vrstama treba uključivati informiranje šire javnosti o problematici IAS, kao i o postojanju Priručnika za prepoznavanje invazivnih stranih vrsta (u okviru ovog projekta se izrađuje Priručnik za prepoznavanje i postupanje s IAS-om koji je namijenjen djelatnicima službenih kontrola IAS-a) te o online portalu za dojavljivanje nalaza.
Edukacija dionika koji mogu potencijalno uočiti ove vrste u prirodi (znanstvenici istraživači, stručne i nadzorne službe zaštićenih dijelova prirode, strukovne udruge koje se bave biologijom i zaštitom prirode, planinarska i speleološka društva)
Mjere za slatkovodne vrste / vrste koje naseljavaju obale slatkih voda
Prevencija
Uspostava razmjene podataka o praćenju stanja MINGOR-a s Hrvatskim vodama koje provode redovito praćenje stanja voda i s HEP-om koji ima pravo upravljanja na pojedinim vodnim tijelima (na kojima ima hidroenergetske objekte) te uspostava sustava dojavljivanja nalaza.
Edukacija stručnih službi zaštićenih dijelova prirode o prepoznavanju slatkovodnih vrsta i dojavljivanju nalaza.
Edukacija športsko - ribolovnih društava o prepoznavanju ovih vrsta i dojavljivanju nalaza.
Edukacija djelatnika Hrvatskih voda i HEP-a o slatkovodnim vrstama s Unijinog popisa i crne liste.
U slučaju pronalaska novih vrsta (npr. Elodea nutalli i dr.) na području vodnih tijela kojima ima pravo upravljanja HEP potrebno je obavijestiti HEP i Hrvatske vode, a na svim vodnim tijelima je potrebno obavijestiti Hrvatske vode.
Brzo iskorjenjivanje*
Plutajuće vodene vrste: ručno uklanjanje ( Eichornia crassipes , Salvinia molesta ).
Zakorijenjene submerzne vodene vrste: pažljivo uklanjanje iz vodotoka, tako da ne dođe do otkidanja fragmenata stabljike koji se mogu zakorijeniti ( Cabomba caroliniana , Lagarosiphon major , Myriophyllum aquaticum ).
Ukorijenjene vrste koje rastu na rubovima voda i u vodi: pažljivo čupanje prije cvatnje tako da nakon uklanjanja ne zaostanu dijelovi stabljike koji se mogu zakorijeniti ( Alternathera philoxeroides , Gymnocoronis spilanthoides , Hydrocotyle ranunculoides , Ludwigia grandiflora ).
Ukorijenjene vrste koje rastu na rubovima voda i u vodi: pažljivo čupanje prije cvatnje tako da nakon uklanjanja ne zaostanu dijelovi stabljike koji se mogu ukorijeniti ( Alternathera philoxeroides , Gymnocoronis spilanthoides , Hydrocotyle ranunculoides , Ludwigia grandiflora ).
Kopnene vrste koje rastu na rubovima voda i vlažnim staništima: čupanje mladih biljaka, košnja prije cvatnje, iskopavanje čitavih biljaka na način da biljni ostaci ili sjemenke ne dospiju u vodotok ( Cardiospermum grandiflorum , Gunnera tinctoria , Heracleum persicum , Heracleum sosnowskyi , Lysichiton americanus , Lygodium japonicum, Impatiens glandulifera ).
Mjere za kopnene vrste
Prevencija
Edukacija stručnih službi zaštićenih dijelova prirode o prepoznavanju ovih vrsta i dojavljivanju nalaza.
Brzo iskorjenjivanje*
Trave: košnja prije cvatnje, uvođenje ispaše, kontrolirano paljenje ( Andropogon virginicus, Cortaderia jubata, Ehrharta calycina, Microstegium vimineum, Pennisetum setaceum ).
Zeljaste vrste: košnja prije cvatnje, ručno čupanje prije cvatnje ( Parthenium hysterophorus ).
Penjačice: pažljivo ručno čupanje prije stvaranja ploda ( Persicaria perfoliata ).
Grmovi i drveće: ručno čupanje mladih biljaka, košnja prije cvatnje, sječa i aplikacija herbicida ( Baccharis halimifolia , Lespedeza cuneata , Prosopis juliflora , Triadica sebifera ).
*Podrazumijeva adekvatno zbrinjavanje biljnog materijala nakon uklanjanja iz prirode, da bi se spriječila mogućnost razmnožavanja iz biljnih ostataka. U idućih nekoliko godina od uklanjanja, važno je pratiti situaciju na lokacijama uklanjanja, da bi se otkrile i uklonile jedinke koje su se eventualno razvile iz zaostalog sjemena.
Životinjske vrste
Opće mjere
Edukacija i informiranje zooloških vrtova, ZOO-shopova, uzgajivača životinja o postojanju Unijinog popisa (i crne liste RH kada bude izrađena) i o zabranama koje vrijede za ove vrste.
Medijska kampanja o ovim vrstama treba uključivati informiranje šire javnosti o problematici IAS, kao i o postojanju Priručnika za prepoznavanje invazivnih stranih vrsta (u okviru ovog projekta se izrađuje Priručnik za prepoznavanje i postupanje s IAS-om koji je namijenjen djelatnicima službenih kontrola IAS-a) te o online portalu za dojavljivanje nalaza.
Edukacija dionika koji mogu potencijalno uočiti ove vrste u prirodi (znanstvenici istraživači, stručne i nadzorne službe zaštićenih dijelova prirode, strukovne udruge koje se bave biologijom i zaštitom prirode, planinarskih i speleološka društva).
Mjere za slatkovodne vrste
Prevencija
Uspostava razmjene podataka o praćenju stanja MINGOR-a s Hrvatskim vodama i drugim dionicima koji provode redovito praćenje stanja voda.
Edukacija stručnih službi zaštićenih dijelova prirode (koji uključuju vodna tijela) o prepoznavanju slatkovodnih vrsta i dojavljivanju nalaza.
Edukacija športsko ribolovnih društava o prepoznavanju ovih vrsta i dojavljivanju nalaza.
Edukacija djelatnika Hrvatskih voda i HEP-a o slatkovodnim vrstama s Unijinog popisa i crne liste RH.
Brzo iskorjenjivanje
Brzo iskorjenjivanje je teško provediva za većinu vodenih invazivnih stranih vrsta. Metodologija eradiciranja varira od vrste do vrste, ali može uključivati korištenje pesticida, hvatanje zamkama i isušivanje vodotoka (ukoliko se na taj način ne utječe štetno na neciljne vrste i staništa).
Račje vrste ( Eriocheir sinensis , Faxonius virilis , Procambarus clarkii ) su se u pravilu pokazale nemogućim za iskorijeniti jednom kada su prisutne na području većem od par stotina metara duljine vodotoka. Korištene metode su lov vršama i korištenje pesticida u malim, izoliranim vodenim tijelima.
Vodozemci, tj. američka žaba bukača ( Lithobates (Rana) catesbeianus ) se smatra izrazito teškom za iskorijeniti. Metode koje se koriste su lov najrazličitijim načinima (zamkama, mrežama, ostima, puškama) te korištenje biocida.
U slučaju pronalaska novih vrsta na području vodnih tijela kojima ima pravo upravljanja HEP potrebno je obavijestiti HEP, Hrvatske vode i nadležno ministarstvo za zaštitu prirode, a na svim vodnim tijelima je potrebno obavijestiti Hrvatske vode
Mjere za kopnene vrste
Prevencija
Edukacija stručnih službi zaštićenih dijelova prirode o prepoznavanju ovih vrsta i dojavljivanju nalaza.
Brzo iskorjenjivanje
Azijski stršljen ( Vespa velutina nigrithorax ) se može iskorijeniti uništavanjem odraslih jedinki pesticidima te fizičkim uklanjanjem gnijezda.
Novozelandski virnjak ( Arthurdendyus triangulatus ) se mogu iskorijeniti fizičkim uklanjanjem na ograničenim površinama, ubijati toplom vodom, te tretiranjem pesticidima.
Ptičje vrste ( Acridotheres tristis , Corvus splendens , Oxyura jamaicensis , Threskiornis aethiopicus ) mogu se iskorijeniti fizičkim uništavanjem gnijezda te lovom.
Sisavci ( Callosciurus erythraeus , Muntiacus reevesi , Nasua nasua , Sciurus carolinensis , Sciurus niger , Tamias sibiricus ) se u pravilu love zamkama ili puškama.
Mjere za morske vrste
Prevencija
Edukacija stručnih službi zaštićenih dijelova prirode o prepoznavanju ovih vrsta i dojavljivanju nalaza.
Brzo iskorjenjivanje
Riba ( Plotosus lineatus ) se smatra izrazito teškom za iskorijeniti te ne postoji poznata učinkovita metodologija za njenu kontrolu.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Pregled vrsta s Unijinog popisa koje nisu zabilježene u Hrvatskoj
Za donje vrste treba obratiti pažnju i uključiti u sustav praćenja stanja. Podebljano su označene vrste za koje je prepoznat put unosa spontanim širenjem te je naglasak u razvoju sustava monitoringa potrebno staviti na te vrste. Ipak, preporuča se da se u sustav praćenja stanja uključe i vrste kod kojih nije prepoznato spontano širenje kao put unosa, jer je ključno za njihovo brzo iskorjenjivanje i brzo uočavanje na terenu.
kopneni
kopneni/ slatkovodni
morski/ slatkovodni
slatkovodni
biljke
Alternanthera philoxeroides
(aligatorski korov)
X
Andropogon virginicus
X
Baccharis halimifolia
(istočnoamerički baharis)
X
Cabomba caroliniana
(kabomba)
X
Cardiospermum grandiflorum
X
Cortaderia jubata
( ljubičasta pampas trava)
X
Ehrharta calycina
X
Gunnera tinctoria
( čileanska rabarbara)
X
Gymnocoronis spilanthoides
X
Heracleum persicum
( gigantski svinjski korov)
X
Heracleum sosnowskyi
(Sosnowskijev svinjski korov)
X
Hydrocotyle ranunculoides
( žabnjački ljepušak)
X
Lagarosiphon major
(afrička vodena kuga)
X
Lespedeza cuneata (Lespedeza juncea var. sericea)
X
Ludwigia grandiflora
(plutajuća mekčina)
X
Lygodium japonicum
X
Lysichiton americanus
( američki lisihiton )
X
Microstegium vimineum
X
Myriophyllum aquaticum
(vodeni krocanj)
X
Parthenium hysterophorus
(partenium)
X
Pennisetum setaceum
(biserni proso)
X
Persicaria perfoliata
(prorasla perzikarija)
X
Prosopis juliflora
X
Salvinia molesta (Salvinia adnata )
( velika nepačka)
X
Triadica sebifera (Sapium sebiferum)
X
kukac
Vespa velutina nigrithorax
( azijski stršljen )
X
plošnjak
Arthurdendyus triangulatus
(novozelandski virnjak)
X
ptica
Acridotheres tristis
(smeđa mina)
X
Corvus splendens
( indijska vrana)
X
Oxyura jamaicensis
( crnoglava čakora )
X
rak
Eriocheir sinensis
(kineska rakovica)
X
Faxonius virilis
( virilni rak)
X
Procambarus clarkii
(crveni močvarni rak)
X
riba
Plotosus lineatus
X
sisavac
Callosciurus erythraeus
( Pallasova vjeverica)
X
Muntiacus reevesi
(Reevesov muntjak)
X
Nasua nasua
(nosati rakun)
X
Sciurus carolinensis
( siva vjeverica)
X
Sciurus niger
( Bryantova vjeverica )
X
Tamias sibiricus
(Sibirska vjeverica)
X
vodozemac
Lithobates (Rana) catesbeianus
( sjevernoamerička žaba bukača)
X
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Pregled mogućnosti praćenja stanja ili sprječavanja spontanog širenja vrsta s Unijinog popisa kroz aktivnosti pojedinih sektora
Značenje kratica:
K – kontrola
PS – praćenje stanja
Šumarstvo
Lovstvo
Hortikultura i komunalne djelatnosti
Poljoprivreda
Promet
Vodno gospodarstvo
Ribolov i rekreacijski ribolov
Akvakultura
Zaštita prirode
Biljne vrste
Acacia saligna
( vrbolika akacija)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Ailanthus altissima
(žljezdasti pajasen)
K/PS
K/PS
K/PS
K
K/PS
Alternathera philoxeroides (aligatorski korov)
K/PS
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Andropogon virginicus
K/PS
K/PS
K
K/PS
Asclepias syriaca
(cigansko perje)
K/PS
K
K/PS
K/PS
Baccharis halimifolia (istočnoamerički baharis)
K/PS
K/PS
K
K/PS
K/PS
Cabomba caroliniana (kabomba)
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Cardiospermum grandiflorum
K/PS
K/PS
K
K/PS
K/PS
Cortaderia jubata
(ljubičasta pampas trava)
K/PS
K/PS
Ehrharta calycina
K/PS
K/PS
K
K/PS
Eichornia crassipes
(vodeni zumbul)
K/PS
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Elodea nuttallii
(Nuttallova vodena kuga)
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Gunnera tinctoria
(čileanska rabarbara)
K/PS
K
K/PS
K/PS
Gymnocoronis spilanthoides
K/PS
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Heracleum mantegazzianum
( gigantski svinjski korov)
K/PS
K
K/PS
K/PS
Heracleum persicum
(perzijski svinjski korov)
K/PS
K
K/PS
K/PS
Heracleum sosnowskyi
(Sosnowskijev svinjski korov)
K/PS
K
K/PS
K/PS
Humulus scandens
(japanski hmelj)
K/PS
K/PS
K/PS
Hydrocotyle ranunculoides
(žabnjački ljepušak)
K/PS
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Impatiens glandulifera
(žljezdasti nedirak)
K/PS
K
K/PS
K/PS
Lagarosiphon major
(afrička vodena kuga )
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Lespedeza cuneata
K/PS
K/PS
K
K/PS
K/PS
Ludwigia grandiflora
(plutajuća mekčina)
K/PS
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Ludwigia peploides
(velecvjetna mekčina)
K/PS
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Lygodium japonicum
K/PS
K/PS
K
K/PS
K/PS
Lysichiton americanus
(američki lisihiton)
K/PS
K/PS
K/PS
Microstegium vimineum
K/PS
K
K/PS
K/PS
Myriophyllum aquaticum
(vodeni krocanj)
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Myriophyllum heterophyllum
(raznolisni krocanj)
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Parthenium hysterophorus
(partenium)
K/PS
K/PS
K
K/PS
K/PS
Pennisetum setaceum
(biserni proso)
K/PS
K
K/PS
Persicaria perfoliata
(prorasla perzikarija)
K/PS
K/PS
K
K/PS
K/PS
Prosopis juliflora
K/PS
K/PS
K/PS
Pueraria montana
(penjačica kudzu)
K/PS
K/PS
Salvinia molesta
(velika nepačka)
K
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Triadica sebifera
K/PS
K/PS
K
K/PS
K/PS
Životinjske vrste
Acridotheres tristis
(smeđa mina)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Alopochen aegyptiacus
(egipatska guska)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Arthurdendyus triangulatus
(novozelandski virnjak)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Callosciurus erythraeus
(Pallasova vjeverica)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Corvus splendens
(indijska vrana)
K/PS
K/PS
K/PS
Eriocheir sinensis
(kineska rakovica)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Faxonius limosus
( bodljobradi rak )
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Faxonius virilis
(virilni rak)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Herpestes auropunctatus
( mali indijski mungos )
K/PS
K/PS
K/PS
Lepomis gibbosus
(sunčanica)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Lithobates (Rana) catesbeianus
(sjevernoamerička žaba bukača)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Muntiacus reevesi
(Reevesov muntjak)
K/PS
K/PS
K/PS
K
K/PS
Myocastor coypus
(barska nutrija)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Nasua nasua
(nosati rakun)
K/PS
K/PS
K/PS
Ondatra zibethicus
(bizamski štakor)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Oxyura jamaicensis
(crnoglava čakora)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Pacifastacus leniusculus
(signalni rak)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Plotosus lineatus
K/PS
Procambarus clarkii
(crveni močvarni rak)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Procyon lotor
(američki rakun)
K/PS
K/PS
K/PS
Pseudorasbora parva
(bezribica)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Sciurus carolinensis
(siva vjeverica)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Sciurus niger
(Bryantova vjeverica)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Tamias sibiricus
(Sibirska vjeverica)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Threskiornis aethiopicus
(sveti ibis)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Trachemys scripta
(crvenouha kornjača)
K/PS
K/PS
K/PS
K/PS
Vespa velutina nigrithorax
( azijski stršljen )
K/PS
K/PS
K/PS
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Pregled trenutnog stanja projekata u vezi s IAS-om
Zavod za zaštitu okoliša i prirode je proveo opsežan projekt „Uspostava nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta“, financiran iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova u razdoblju 2014.-2020. U sklopu ovog projekta provedena je analiza postojećih podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama s razradom metodologije kartiranja, kartiranje stranih vrsta i IAS-a s izradom, testiranje i dorada programa praćenja za IAS-e, te analiza puteva unošenja i širenja IAS-a. U sklopu projekta provedeno je opsežno terensko kartiranje invazivnih biljnih vrsta na cijelom teritoriju Republike Hrvatske, koje se provodilo tijekom vegetacijske sezone 2019. i 2020. Jedan od rezultata su i programi praćenja za odabrane invazivne vrste. Također, u sklopu istog projekta, provedena je opsežna analiza puteva unošenja i širenja IAS-a, koja je obuhvatila ukupno 241 vrstu. Osim IAS-a s Unijinog popisa, u ovoj analizi uključene su i mnogi IAS-i koje se smatraju invazivnima u Republici Hrvatskoj, a kojih će dio biti na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost Republike Hrvatske (tzv. crna lista). U sklopu ovog projekta provela se i uspostava i razvoj informacijskog sustava o stranim vrstama i IAS-ima. Ovaj informacijski sustav je kao dio opsežnijeg Informacijskog sustava zaštite prirode, koji objedinjava stručne i znanstvene podatke o biološkoj raznolikosti i zaštiti prirode, a vodi ga Zavod za zaštitu okoliša i prirode. U projektu je razvijena baza podataka, izrađena je aplikacija za pametne telefone i provedena edukacija korisnika sustava. Osim za pružanje informacija, sustav će u konačnici funkcionirati i kao online platforma za dojavljivanje nalaza o IAS-ima na području Republike Hrvatske.
Od 2017. godine Uprava za zaštitu prirode nadležnog ministarstva za poslove zaštite prirode provodi projekt „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta“ financiran iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Glavna svrha projekta je doprinijeti razvoju sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta kroz izradu akata planiranja - akcijskih planova i planova upravljanja, radi kontrole i ublažavanja njihovog štetnog utjecaja na zavičajne vrste i staništa, te Priručnika o prepoznavanju i postupanju s invazivnim stranim vrstama u cilju jačanja kapaciteta djelatnika u sustavu službenih kontrola prometa invazivnim stranim vrstama na granici i u unutarnjem prometu. U sklopu projekta je planirana provedba javne kampanje i izrada edukativnih materijala za ojačavanje svijesti javnosti o problemima koje uzrokuju invazivne strane vrste, načinima sprječavanja njihova unošenja i širenja te o upravljanju invazivnim stranim vrstama koje su već prisutne u Hrvatskoj. Osim ovog akcijskog plana, u sklopu ovog projekta predviđena je izrada akcijskog plana za put unosa transportom, planova upravljanja široko rasprostanjenim vrstama s Unijina popisa u RH (crvenouhe kornjače, signalnog raka, mungosa, ciganskog perja i žljezdastog nedirka). Razdoblje provedbe projekta je od listopada 2017. do listopada 2021. godine.
Projekt regionalnog značaja “Očuvanje staništa sliva rijeke Save kroz međunarodno upravljanje invazivnim vrstama“ (Skraćeno: Sava TIES) koji se provodi u okviru Interregovog The Danube Transnational Programme , financijskog instrumenta Europske teritorijalne suradnje, u razdoblju od 2018. do 2021. godine. Projekt se provodi na području četiri zemlje kojima protječe rijeka Sava (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Srbija).
Cilj projekta je smanjiti usitnjenost staništa i poboljšati povezanost međunarodnog ekološkog koridora unutar sliva rijeke Save kroz razvoj međusektorskih mjera za praćenje stanja, kontrolu i uklanjanje invazivnih stranih vrsta u mreži zaštićenih područja sliva rijeke Save. U sklopu projekta će se testirati različite metode za učinkovito uklanjanje biljaka poput pajasena, čivitnjače i japanskog dvornika, koje uzrokuju ozbiljne štete u slivu rijeke Save. ( http://www.interreg-danube.eu/approved-projects/sava-ties ).
Kroz posljednjih nekoliko godina, u Hrvatskoj su se provodili različiti manji projekti vezani za IAS-e na lokalnoj razini, ponajprije u zaštićenim dijelovima prirode. Park prirode Lonjsko polje od početka upravljanja područjem ističe kontrolu širenja čivitnjače ( Amorpha fruticosa ) kao jednu od najvećih prijetnji za očuvanje biološke raznolikosti parka. U nekoliko međunarodnih projekata (LIFE, INTERREG) provedene su mjere kontrole čivitnjače (ali i drugih invazivnih stranih vrsta). Javna ustanova Maksimir provela je 2012. godine kartiranje invazivnih biljaka na području Parka Maksimir. Park prirode Medvednica proveo je 2015. godine inventarizaciju invazivnih biljaka u rubnim, antropogeno utjecajnim dijelovima Parka. U području Delte Neretve 2018. godine provedeno je detaljno kartiranje dvije vodene invazivne biljne vrste ( Myriophyllum heterophyllum i Egeria densa ), a 2019. godine kartirane su kopnene invazivne biljke. Na području Istarske županije djeluje Centar za invazivne vrste, lociran u Poreču. Ovaj centar kroz velike lokalno orijentirane projekte djeluje u istraživanju, edukaciji i podizanju razine svijesti o IAS-u na području Istarske županije. Također, JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubravačko-neretvanske županije započela je provedbu projekta LIFE CONTRA Ailanthus u partnerstvu s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja. Projektom se planira uspostavljanje kontrole nad invazivnom stranom vrstom pajasen ( Ailanthus altissima ) u mediteranskoj regiji Hrvatske. Uspostavljanje kontrole provodit će se u dva područja ekološke mreže Republike Hrvatske (HR2000918 Šire područje NP Krka i HR2001364 JI dio Pelješca) te u gradovima s povijesnom jezgrom (Ston, Mali Ston i Dubrovnik).
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja