PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OOBRTU
I.USTAVNAOSNOVAZADONOŠENJEZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. UstavaRepublike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka UstavnogsudaRepublikeHrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA
VažećiZakonoobrtu(„Narodnenovine“,br.143/13,127/19i41/20),donesenje2013.godinei njime su regulirana temeljna pitanja obrtništva, kao što su pojam i vrsta obrta, uvjeti zaobavljanje,poslovanjeobrta,obrazovanjeiosposobljavanjezaobavljanjeobrta,organiziranost,nadzoriupravnemjere.Udijelukojiseodnosinaobrazovanjezavezaneobrtedonio je značajne promjene, poglavito u uspostavi koncepta naučničkog ispita kao sastavnogdjela završnog rada, a kojim se provjeravaju praktična i teorijska strukovna znanja kao ivještinepotrebnezaobavljanjeposlovaodređenogobrtapredstručnimpovjerenstvom.Provedba naučničkog ispita prenesena je u nadležnost Hrvatske obrtničke komore. Zatim usvrhu osiguranja kvalitete provedbe naukovanja utvrđeno je ustrojavanje neovisnog tijelasastavljenogodključnihdionikakojeimazadaćustručnognadzorakvaliteteprovedbenaukovanja kod obrtnika i pravnih osoba. S ciljem jačanja kompetencija mentora koji izvodenaukovanje, osigurano je donošenje odgovarajućeg programa za edukaciju mentora od straneMinistarstvu gospodarstva i održivog razvoja, a za čiju provedbu će biti nadležna Hrvatskaobrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora. Osobama koje imaju odgovarajuće srednjestrukovnoobrazovanjeomogućenajeregistracijavezanogobrtazačijeobavljanjejekaouvjetpropisanmajstorskiispitbezobvezepolaganjaistog,ukolikoimajunajmanje10godinaradnogiskustva na tim poslovima. Time je liberaliziran pristup tržištu, omogućeno je odgovarajućevrednovanjestečenog radnog iskustvai stimuliranjeosnivanjaobrta.
OvimZakonomidesekorakdaljeiosiguravadaljnjirazvojsustavaobrazovanjaiosposobljavanja za obavljanje obrta kroz dodatno reguliranje Majstorske škole kao ustanovezaprovedbuprogramaobrazovanja,osposobljavanjaiusavršavanjazaobavljanjeobrta,akojuosniva Hrvatska obrtnička komora. Svrha osnivanja Majstorske škole je omogućavanje bržuaktivaciju mladih na tržištu rada, kao i unaprjeđenje i moderniziranje strukovnog obrazovanjauRepublici Hrvatskoj.
DonošenjeizmijenjenogidopunjenogzakonskogokviraufunkcijijereformesustavaHrvatskeobrtničkekomorekojanećenarušitinjenuopstojnost,saciljempovećanjakvaliteteuslugakojepružaobrtnicima,nanačindaseuustrojstvenomsmislusustavsmanjiukidanjemjednerazineorganiziranosti, točnije područnih obrtničkih komora koje će se pripojiti Hrvatskoj obrtničkojkomori,uzkontroluipružanjeiste,odnosnonadgrađenerazineusluga,aufinancijskomsmislu,uvođenjenove,smanjenejedinstvenestopekomorskogdoprinosazajedinstvenisustavorganiziranosti obrta, koji mjesečno iznosi 1,25% osnovnog osobnog odbitka iz dohotkasukladno Zakonu o porezu na dohodak, umjesto 2% kako propisuje važeći Zakon. Time sepostižetraženorasterećenjeobrtnika,aujednodovodiidopovećanjaangažmana,proaktivnosti
Hrvatska obrtnička komora (u daljnjem tekstu: Komora) predstavlja jednu od najstarijih inajutjecajnijih samostalnih stručno-poslovnih organizacija koja zagovara model obveznogčlanstvapropisanogZakonomjernatajnačinosiguravasvojupolitičkuneutralnostineovisnost. Komora je ustrojena po javno-pravnom modelu organizacije koji je Zakonompropisivaoobveznočlanstvozasvepravneifizičkeosobekojeobavljajugospodarskudjelatnost sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Predloženi model prepoznat je i kao jedan odmodela u dijelu država članica Europske unije, a analize su pokazale dačlanstvo u Komoriobrtnicima osigurava korištenje niza usluga i ostvarenje ciljeva koje ne bi mogli ostvaritisamostalnobezinstitucionalnepodrškeKomore,akojasekoristinatemeljunačelasolidarnosti.
Komorajeprepoznavalaijošuvijekprepoznajenastupokolnosti(pandemija,potresi,poplaveisl.),kojeobrtnicimananoseštetuzbognemogućnostiposlovanjailiotežanogposlovanjateihpromptnom reakcijom oslobađa plaćanja komorskog doprinosa dok te okolnosti traju. Inače iuredovnimokolnostimadodatnostimulirajučlanove–vlasnikenovoosnovanihobrtaoslobađanjemplaćanjačlanarineu prvoj(čestoiudrugoj)godini poslovanja.
b)Posljedicekojećeproistećidonošenjem Zakona
Donošenjem Zakonaočekuje se povećanje angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore tenjene transformacije u učinkovitiji i efikasniji servis obrtnicima, u svrhu čega treba izvršitireformu postojećeg sustava kojim određeni dio članova, nijezadovoljan jer obvezno članstvouvjetovanoplaćanjem članarina,doživljavaju kaododatniparafiskalni namet.
Ključni cilj je osigurati izmjene i dopune Zakona koji će učinkovito regulirati istaknuteproblemeiutjecatinapozitivnupromjenuudjelovanjuKomoreufunkcionalnomimaterijalnom smislu te osigurati daljnje unaprjeđivanje lepeze usluga i proizvoda koje pružasvom članstvu, kojećeuz smanjeni iznos članarine imatinaraspolaganju neograničenokorištenjepostojećihusluga.CiljosnivanjaMajstorskeškolejeosiguranjestjecanjapraktičnihvještina potrebnih za obavljanje poslova primjerenih majstorskoj razini kao i usavršavanjastečenih znanja u segmentu rada na novim tehnologijama te u stjecanju znanja iz područjaradne pedagogije, što će posljedično proizvesti jak utjecaj na unaprjeđenje i i modernizacijustrukovnog obrazovanja. Vezanjem iznosa članarine uz 1,25% osnovnog osobnog odbitka izdohotka, umjesto 2%, ostvaruje se smanjenje komorskog doprinosa što će imati odgovarajućiodjek u dijelu članstva koje to doživljava kao teret, pa će smanjenje predstavljati pozitivnipomak na bolje jer će za uzvrat ostvarivati prvo korištenje usluga i proizvoda za manji iznosčlanarine.Promjenomustrojstvaiukidanjemjednerazineorganiziranostiobrta,točnijepodručnihobrtničkihkomora,ostvaritćeseuštedekojećesepreusmjeritinaunaprjeđenje
„(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka obrtnik nije dužan imenovati poslovođu, odnosnostručnogposlovođu ukolikoobavljadjelatnostputemsamoposlužnih aparata.
(4) Odredba iz stavka 3. ovog članka odgovarajuće se primjenjuje i na obavljanje djelatnostiusjedištu obrta.“.
Članak2.
U članku 32. riječi: „područne obrtničke komore“, zamjenjuju se riječima: '“udruženjaobrtnika.“.
„(1) Obrazovanje za obavljanje obrta može se stjecati i u majstorskoj školi u skladu s ovimZakonom.
(2)Majstorska škola je ustanova registrirana za provedbu formalnih i neformalnih programaobrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za stjecanje kompetencija za obavljanje obrta narazini2i5premaZakonuoHrvatskomkvalifikacijskomokviru(''Narodne novine'',br.22/13,41/16,64/18, 47/20 i 20/21).
(4)Osnivač Majstorske škole dužan je, od ministarstva nadležnog za obrt zatražiti ocjenusukladnosti odluke, sporazuma, odnosno ugovora o osnivanju sa ovim zakonom, sukladnopropisukojim seuređujeosnivanjeustanove.“.
Članak5.
Izačlanka70. dodajusečlanci 70.a,70.b i 70.ckoji glase:
(2)Programima iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se skupovi ishoda učenja, načini njihoveprovjere, oblici izvođenja, trajanje, uvjeti za izvođenje te naziv kvalifikacije koja se stječezavršavanjemprograma.
-razina obrazovanja prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, odnosno znanje, vještine isposobnostikoje sestječu završetkomprograma
-uvjetizaupispolaznika
-nastavni plan (trajanje u nastavnim satima po predmetima odnosno nastavnim sadržajima),oblici izvođenja, okvirni program po predmetima odnosno nastavnim sadržajima za programeosposobljavanjai usavršavanja, tetrajanjecjelokupnog programa
-načinprovjereznanjaivještina,napredovanjeizavršetak programa
–predstavnik Hrvatske obrtničke komore – majstor u odgovarajućem zanimanju za programeosposobljavanja za majstorska zvanja, odnosno stručno osposobljena osoba s minimalno trigodine radnog iskustva nakon položenog ispita te za programe osposobljavanja za stručnuosposobljenost
–odvojene sanitarne čvorove za žene i muškarce s umivaonikom ili s predprostorom u kojemsenalazi umivaonik
–putzaevakuaciju.
(2)Prostoriopremamorazadovoljitihigijensko-tehničkestandardekojiseodnosenaosvjetljenje,osunčanost,prozračivanje,toplinskuzaštitu,zaštituodbuke,akustičnostprostorija za nastavu, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električneinstalacije, instalacije računalne opreme i zaštitu od požara, kao i zahtjeve pristupačnosti zanesmetanipristup, kretanje iboravakosobas invaliditetom i smanjenepokretljivosti.
(3)Prostorzapredavanjemorabitiopremljenaudiosredstvimaivideosredstvima,nepokretnom ili prenosivom pločom, platnom ili zidom za projekciju i drugim nastavnimsredstvimaipomagalima,uskladusmaterijalnimuvjetimautvrđenimauprogramuobrazovanjazapojedineobrazovnesadržaje.“.
„(1) Udruženje obrtnika osniva se radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkihinteresa obrtnika pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i GradaZagreba.
(2)Udruženjeobrtnikajepravnaosoba.
(3)Udruženjeobrtnikaimastatut.
(4)Poslovi i zadaci udruženja obrtnika, organizacija i međusobna prava i obveze članovautvrditi će se njihovim statutom, u skladu s odredbama ovog Zakona i statuta Hrvatskeobrtničkekomore.
(5)Statutdonosiskupštinaudruženjaobrtnika.“.
Članak8.
Članak74.mijenjaseiglasi:
„(1) Udruženja obrtnika i Hrvatska obrtnička komora mogu osnivati cehove i sekcije nastrukovnom principu.
„Nadzornadradom,materijalno-financijskimposlovanjemiprovedbomstatutaidrugihopćihakata udruženja obrtnika provodi nadzorni odbor udruženja obrtnika i Hrvatska obrtničkakomora.“.
–odlučuje o raspisivanju izbora za članove tijela u jedinstvenom sustavu organiziranostiobrta
–donosiopćeakte
–donosi odluku o jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskogdoprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta, koji mjesečno iznosi 1,25%osnovnogosobnog odbitka izdohotka sukladno zakonu kojim sepropisuje poreznadohodak
–donosi odluku o iznosima i načinu plaćanja dobrovoljnog doprinosa za članove Hrvatskeobrtničkekomorei ostalefizičkei pravneosobe
–donosi na prijedlog upravnog odbora pravilnik o materijalno-financijskom poslovanjujedinstvenogsustavaorganiziranosti obrta
„-način provedbenadzora nad radomudruženjaobrtnika.“.
Članak14.
Članak83. mijenjaseiglasi:
„Usklađenost statuta Hrvatske obrtničke komore s ovim Zakonom utvrđuje ministarstvonadležno za obrt, a usklađenost statuta udruženja obrtnika sa statutom Hrvatske obrtničkekomoreutvrđuje Hrvatska obrtničkakomora.“.
U članku 89. u stavku 1. iza riječi: „komore“brišu se zarez i riječi: „područne obrtničkekomore“.
Izastavka1. dodaje senovi stavak 2. koji glasi:
„(2) Raspodjela sredstava iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se na slijedećinačin:
-Hrvatskoj obrtničkoj komori dodjeljuje se iznos od 55%, od čega se 5% namjenjujeisključivozaobavljanje javnih ovlasti izpodručjaobrazovanja
-Udruženjimaobrtnikadodjeljujeseiznosod42%
-Iznos od 3% namijenjen je za podmirivanje troškova poslova evidentiranja, obračuna,utvrđivanjanaplate,nadzoraiovrhesosnovekomorskogdoprinosakojiobavljaPoreznaupravaMinistarstva financija.“.
PRIJELAZNEIZAVRŠNEODREDBE
Članak17.
(1)Hrvatska obrtnička komora dužna je svoju organizaciju, statut i druge opće akte uskladitisodredbamaovogaZakonau roku odšestmjeseciod danastupanjanasnaguovogaZakona.
(2)Područne obrtničke komorei udruženja obrtnika prestaju s radom 30. lipnja 2022.godine.
(3)U zadanom roku usklađenja iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska obrtnička komorapreuzima poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, imovinu, sredstva za rad,financijska sredstva, prava i obveze Područnih obrtničkih komora, kao i zaposlenike zatečenenaobavljanju preuzetih poslova.
(4)Udruženja obrtnika i Udruženje obrtnika Grada Zagreba osnovani ovim Zakonom počinjus radom 1. srpnja2022. godine.
Članak18.
OvajZakon stupanasnagu 1. siječnja2022. godine.
OBRAZLOŽENJE
Članak1.
Ovim člankom dodaju se novi stavci u članku 23. kojima se iznimno, u slučajuobavljanjadjelatnostiputem samoposlužnih aparata, obrtnikoslobađaobvezeimenovanja
poslovođe/stručnog poslovođe u izdvojenom pogonu. Navedena iznimka odgovarajuće seprimjenjujei na sjedišteobrta.
Članak2.
Utvrđuje se u članku 32. nadležnost udruženja obrtnika za izdavanje prethodnog mišljenjatemeljem kojeg predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može propisati rasporedpočetkai završetkaradnog vremena.
Članak3.
Ovom odredbom se mijenja članak 56. stavak 4. podstavak 3. na način da se predstavnikstručneslužbeHrvatskeobrtničkekomoreutvrđuječlanomKomisijekoja utvrđuje
ispunjavanjeuvjetazaizdavanjedozvole(licencije)zaizvođenjenaukovanjazasvakupojedinukvalifikaciju ili grupu srodnih kvalifikacija.
Članak4.
Ovim člankom mijenja se članak 70. i propisuje nadležnost Hrvatske obrtničke komore zaosnivanje Majstorske škole za stjecanje obrazovanja za obavljanje obrta na razini 2 i 5obrazovanjapremaZakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
Članak5.
Ovimčlankomdodajusenovičlanci70.a,70.bi70.ckojimaseutvrđujenadležnostministarstva nadležnog za obrt za donošenje programa majstorske škole, obvezne sastavniceprograma, upis polaznika i izdavanje javne isprave Majstorske škole o završenim programimaobrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja, utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za izvođenjepojedinog programa Majstorske škole i sastava potrebne dokumentacije, provođenje očevidaod strane povjerenstva, sastav povjerenstva, obveza udovoljavanja minimalnim tehničkimuvjetimai higijenskim uvjetimaprostorai opreme.
Ovim člankom mijenja se članak 73. i utvrđuje udruženje obrtnika kao pravna osoba čiji seposlovi i zadaci, organizacija i međusobna prava i obveze članova, reguliraju statutom kojidonosiskupština udruženja.
Članak8.
Ovim člankom mijenja se članak 74. i propisuje se mogućnost osnivanja cehova i sekcija nastrukovnom principu od strane Udruženja obrtnika i Hrvatske obrtničke komore, koji nemajupravnuosobnost.
Članak9.
Ovim člankom utvrđuje se obavljanje nadzora nad radom, materijalno-financijskimposlovanjem i provedbom statuta i dr. općih akata udruženja obrtnika od strane nadzornogodboraudruženja i Hrvatske obrtničkekomore.
Članak10.
Ovim člankom se u članku 78. dodajujavne ovlasti izdavanja uvjerenja o položenom ispitu kojimse dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju, osnivanje i ustrojstvoMajstorske škole te drugi poslovi koje Hrvatska obrtnička komora obavlja kao javne ovlastipropisaneposebnim zakonom
Članak11.
Ovim člankom mijenja se članak 79. stavak 1. točka 6. kojim se kao zadatak Hrvatskeobrtničke komore utvrđuje sudjelovanje u uspostavi sustava osiguranja kvalitete u provedbinaukovanja.
Članak12.
Ovim člankom mijenja se članak 81.stavak 2. kojim se propisuje nadležnost SkupštineHrvatskeobrtničkekomorezadonošenje akata.
Članak13.
Ovim člankom mijenja se članak 82. stavak 1. podstavak 9. kojim se način provedbe nadzoraudruženjaobrtnikauređuje statutom Hrvatskeobrtničkekomore.
Članak14.
Ovim člankom mijenja se članak 83. i propisuje nadležnost utvrđivanja usklađenosti statutaHrvatskeobrtničkekomoresovimZakonom od straneministarstvanadležnozaobrt.
Usklađenost statuta udruženja obrtnika sa statutom Hrvatske obrtničke komore, utvrđujeHrvatskaobrtničkakomora.
Članak15.
Ovim člankom mijenja se članak 87. stavak 3. na način da se brišu riječi „područne obrtničkekomore“.
REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRTU
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom
Važeći Zakon o obrtu („Narodne novine“, br. 143/13, 127/19 i 41/20), donesen je 2013. godine i njime su regulirana temeljna pitanja obrtništva, kao što su pojam i vrsta obrta, uvjeti za obavljanje, poslovanje obrta, obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta, organiziranost, nadzor i upravne mjere. U dijelu koji se odnosi na obrazovanje za vezane obrte donio je značajne promjene, poglavito u uspostavi koncepta naučničkog ispita kao sastavnog djela završnog rada, a kojim se provjeravaju praktična i teorijska strukovna znanja kao i vještine potrebne za obavljanje poslova određenog obrta pred stručnim povjerenstvom. Provedba naučničkog ispita prenesena je u nadležnost Hrvatske obrtničke komore. Zatim u svrhu osiguranja kvalitete provedbe naukovanja utvrđeno je ustrojavanje neovisnog tijela sastavljenog od ključnih dionika koje ima zadaću stručnog nadzora kvalitete provedbe naukovanja kod obrtnika i pravnih osoba. S ciljem jačanja kompetencija mentora koji izvode naukovanje, osigurano je donošenje odgovarajućeg programa za edukaciju mentora od strane Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, a za čiju provedbu će biti nadležna Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora. Osobama koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje omogućena je registracija vezanog obrta za čije obavljanje je kao uvjet propisan majstorski ispit bez obveze polaganja istog, ukoliko imaju najmanje 10 godina radnog iskustva na tim poslovima. Time je liberaliziran pristup tržištu, omogućeno je odgovarajuće vrednovanje stečenog radnog iskustva i stimuliranje osnivanja obrta.
Ovim Zakonom ide se korak dalje i osigurava daljnji razvoj sustava obrazovanja i osposobljavanja za obavljanje obrta kroz dodatno reguliranje Majstorske škole kao ustanove za provedbu programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za obavljanje obrta, a koju osniva Hrvatska obrtnička komora. Svrha osnivanja Majstorske škole je omogućavanje bržu aktivaciju mladih na tržištu rada, kao i unaprjeđenje i moderniziranje strukovnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Donošenje izmijenjenog i dopunjenog zakonskog okvira u funkciji je reforme sustava Hrvatske obrtničke komore koja neće narušiti njenu opstojnost, sa ciljem povećanja kvalitete usluga koje pruža obrtnicima, na način da se u ustrojstvenom smislu sustav smanji ukidanjem jedne razine organiziranosti, točnije područnih obrtničkih komora koje će se pripojiti Hrvatskoj obrtničkoj komori, uz kontrolu i pružanje iste, odnosno nadgrađene razine usluga, a u financijskom smislu, uvođenje nove, smanjene jedinstvene stope komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta, koji mjesečno iznosi 1,25% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno Zakonu o porezu na dohodak, umjesto 2% kako propisuje važeći Zakon. Time se postiže traženo rasterećenje obrtnika, a ujedno dovodi i do povećanja angažmana, proaktivnosti
i kvalitete Komore koja sa smanjenim troškovima unutar sustava oslobađa sredstva za osmišljavanje novih proizvoda i usluga za svoje članstvo.
Hrvatska obrtnička komora (u daljnjem tekstu: Komora) predstavlja jednu od najstarijih i najutjecajnijih samostalnih stručno-poslovnih organizacija koja zagovara model obveznog članstva propisanog Zakonom jer na taj način osigurava svoju političku neutralnost i neovisnost. Komora je ustrojena po javno-pravnom modelu organizacije koji je Zakonom propisivao obvezno članstvo za sve pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Predloženi model prepoznat je i kao jedan od modela u dijelu država članica Europske unije, a analize su pokazale da članstvo u Komori obrtnicima osigurava korištenje niza usluga i ostvarenje ciljeva koje ne bi mogli ostvariti samostalno bez institucionalne podrške Komore, a koja se koristi na temelju načela solidarnosti.
Komora obavlja javne ovlasti prenesena ovim Zakonom:
– izdavanje dozvole (licencije) obrtniku i pravnoj osobi koji izvode naukovanje u skladu s ovim Zakonom
– izdavanje uvjerenja o položenom ispitu o stručnoj osposobljenosti
– izdavanje diplome o majstorskom zvanju
– osnivanje Suda časti.
Komora je prepoznavala i još uvijek prepoznaje nastup okolnosti ( pandemija, potresi, poplave i sl.), koje obrtnicima nanose štetu zbog nemogućnosti poslovanja ili otežanog poslovanja te ih promptnom reakcijom oslobađa plaćanja komorskog doprinosa dok te okolnosti traju. Inače i u redovnim okolnostima dodatno stimuliraju članove – vlasnike novoosnovanih obrta oslobađanjem plaćanja članarine u prvoj ( često i u drugoj) godini poslovanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
b) Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Donošenjem Zakona očekuje se povećanje angažmana, proaktivnosti i kvalitete Komore te njene transformacije u učinkovitiji i efikasniji servis obrtnicima, u svrhu čega treba izvršiti reformu postojećeg sustava kojim određeni dio članova, nije zadovoljan jer obvezno članstvo uvjetovano plaćanjem članarina, doživljavaju kao dodatni parafiskalni namet.
Ključni cilj je osigurati izmjene i dopune Zakona koji će učinkovito regulirati istaknute probleme i utjecati na pozitivnu promjenu u djelovanju Komore u funkcionalnom i materijalnom smislu te osigurati daljnje unaprjeđivanje lepeze usluga i proizvoda koje pruža svom članstvu, koje će uz smanjeni iznos članarine imati na raspolaganju neograničeno korištenje postojećih usluga. Cilj osnivanja Majstorske škole je osiguranje stjecanja praktičnih vještina potrebnih za obavljanje poslova primjerenih majstorskoj razini kao i usavršavanja stečenih znanja u segmentu rada na novim tehnologijama te u stjecanju znanja iz područja radne pedagogije, što će posljedično proizvesti jak utjecaj na unaprjeđenje i i modernizaciju strukovnog obrazovanja. Vezanjem iznosa članarine uz 1,25% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, umjesto 2%, ostvaruje se smanjenje komorskog doprinosa što će imati odgovarajući odjek u dijelu članstva koje to doživljava kao teret, pa će smanjenje predstavljati pozitivni pomak na bolje jer će za uzvrat ostvarivati prvo korištenje usluga i proizvoda za manji iznos članarine. Promjenom ustrojstva i ukidanjem jedne razine organiziranosti obrta, točnije područnih obrtničkih komora, ostvarit će se uštede koje će se preusmjeriti na unaprjeđenje
odnosa Komore sa svojim članovima i osloboditi sredstva za osmišljavanje novih usluga i proizvoda koje će doprinijeti rastu obrtništva i njegovom pozicioniranju na tržištu.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
III. OCJENAIIZVORIPOTREBNIHSREDSTAVAZAPROVEDBU PREDLOŽENOG ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
IV. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRTU
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 1.
U Zakonu o obrtu (Narodne novine, br. 143/13, 127/19 i 41/20), u članku 23. dodaju se stavci
3. i 4. koji glase:
„(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka obrtnik nije dužan imenovati poslovođu, odnosno stručnog poslovođu ukoliko obavlja djelatnost putem samoposlužnih aparata.
(4) Odredba iz stavka 3. ovog članka odgovarajuće se primjenjuje i na obavljanje djelatnosti u sjedištu obrta.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 2.
U članku 32. riječi: „područne obrtničke komore“, zamjenjuju se riječima: '“udruženja obrtnika.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 3.
U članku 56. stavku 4. podstavak 3. mijenja se i glasi:
„ - predstavnik stručne službe Hrvatske obrtničke komore.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 4.
Članak 70. mijenja se i glasi:
„(1) Obrazovanje za obavljanje obrta može se stjecati i u majstorskoj školi u skladu s ovim Zakonom.
(2) Majstorska škola je ustanova registrirana za provedbu formalnih i neformalnih programa obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja za stjecanje kompetencija za obavljanje obrta na razini 2 i 5 prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (''Narodne novine'', br. 22/13, 41/16, 64/18, 47/20 i 20/21).
(3) Majstorsku školu kao javnu ustanovu osniva Hrvatska obrtnička komora.
(4) Osnivač Majstorske škole dužan je, od ministarstva nadležnog za obrt zatražiti ocjenu sukladnosti odluke, sporazuma, odnosno ugovora o osnivanju sa ovim zakonom, sukladno propisu kojim se uređuje osnivanje ustanove.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 5.
Iza članka 70. dodaju se članci 70.a, 70.b i 70.c koji glase:
„Članak 70.a
(1) Programe Majstorske škole odlukom donosi ministar nadležan za obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore.
(2) Programima iz stavka 1. ovoga članka utvrdit će se skupovi ishoda učenja, načini njihove provjere, oblici izvođenja, trajanje, uvjeti za izvođenje te naziv kvalifikacije koja se stječe završavanjem programa.
(3) Obvezne sastavnice programa majstorske škole su:
- naziv programa
- naziv zanimanja i razina prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru
- razina obrazovanja prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, odnosno znanje, vještine i sposobnosti koje se stječu završetkom programa
- uvjeti za upis polaznika
- nastavni plan (trajanje u nastavnim satima po predmetima odnosno nastavnim sadržajima), oblici izvođenja, okvirni program po predmetima odnosno nastavnim sadržajima za programe osposobljavanja i usavršavanja, te trajanje cjelokupnog programa
- način provjere znanja i vještina, napredovanje i završetak programa
- materijalni i prostorni uvjeti ovisno o obrazovnim sadržajima
- broj i potrebne kvalifikacije osoba koje izvode obrazovanje polaznika sukladno predmetima odnosno nastavnim sadržajima.
(4) Upis polaznika u Majstorsku školu obavlja se u skladu s uvjetima za upis koji su utvrđeni programom majstorske škole.
(5) O završenim programima obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja Majstorska škola izdaje javnu ispravu.
Članak 70.b
(1) Ispunjenost uvjeta za izvođenje pojedinog programa Majstorske škole utvrđuje Povjerenstvo iz stavka 3. ovog članka temeljem dokumentacije i očevidom.
(2) Dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od:
- podataka o zaposlenicima i vanjskim suradnicima koji će sudjelovati u izvedbi programa Majstorske škole i voditelju obrazovanja u skladu sa programom Majstorske škole
– podataka o prostoru u kojem će se izvoditi nastava te opremi, nastavnim sredstvima i drugim materijalnim uvjetima potrebnim za izvođenje programa Majstorske škole
– rješenja o zadovoljavanju minimalnih tehničkih i higijenskih uvjeta prostora.
(3) Očevid provodi Povjerenstvo koje imenuje ministar nadležan za obrt.
(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovog članka čine 3 člana, i to:
– predstavnik ministarstva nadležnog za obrt
– predstavnik Hrvatske obrtničke komore – majstor u odgovarajućem zanimanju za programe osposobljavanja za majstorska zvanja, odnosno stručno osposobljena osoba s minimalno tri godine radnog iskustva nakon položenog ispita te za programe osposobljavanja za stručnu osposobljenost
– nastavnik ustanove za strukovno obrazovanje iz odgovarajućeg sektora.
Članak 70.c
(1) Majstorska škola mora udovoljavati slijedećim minimalnim tehničkim uvjetima i higijenskim uvjetima prostora:
– radni prostor po polazniku od najmanje 2,5 m2
– prostor za izvođenje skupne nastave za najmanje 10 polaznika
– prostor za individualni rad s polaznicima
– prostor za ravnatelja (voditelja), nastavnike i administrativno-tehničko osoblje
– prostor za arhivu
– odvojene sanitarne čvorove za žene i muškarce s umivaonikom ili s predprostorom u kojem se nalazi umivaonik
– put za evakuaciju.
(2) Prostor i oprema mora zadovoljiti higijensko-tehničke standarde koji se odnose na osvjetljenje, osunčanost, prozračivanje, toplinsku zaštitu, zaštitu od buke, akustičnost prostorija za nastavu, grijanje i hlađenje, opskrbu vodom, odvodnju otpadnih voda, električne instalacije, instalacije računalne opreme i zaštitu od požara, kao i zahtjeve pristupačnosti za nesmetani pristup, kretanje i boravak osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
(3) Prostor za predavanje mora biti opremljen audio sredstvima i video sredstvima, nepokretnom ili prenosivom pločom, platnom ili zidom za projekciju i drugim nastavnim sredstvima i pomagalima, u skladu s materijalnim uvjetima utvrđenima u programu obrazovanja za pojedine obrazovne sadržaje.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 6.
Članak 72. mijenja se i glasi:
„(1) Na području Republike Hrvatske osniva se i djeluje 20 županijskih udruženja obrtnika i Udruženje obrtnika Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: udruženja obrtnika).
(2)Udruženja obrtnika i Hrvatska obrtnička komora zajedno čine jedinstveni sustav organiziranosti obrta.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 7.
Članak 73. mijenja se i glasi:
„(1) Udruženje obrtnika osniva se radi promicanja, usklađivanja i zastupanja zajedničkih interesa obrtnika pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba.
(2) Udruženje obrtnika je pravna osoba.
(3) Udruženje obrtnika ima statut.
(4) Poslovi i zadaci udruženja obrtnika, organizacija i međusobna prava i obveze članova utvrditi će se njihovim statutom, u skladu s odredbama ovog Zakona i statuta Hrvatske obrtničke komore.
(5) Statut donosi skupština udruženja obrtnika.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 8.
Članak 74. mijenja se i glasi:
„(1) Udruženja obrtnika i Hrvatska obrtnička komora mogu osnivati cehove i sekcije na strukovnom principu.
(2) Cehovi i sekcije iz stavka 1. ovoga članka nemaju pravnu osobnost.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 9.
Članak 75. mijenja se i glasi:
„Nadzor nad radom, materijalno-financijskim poslovanjem i provedbom statuta i drugih općih akata udruženja obrtnika provodi nadzorni odbor udruženja obrtnika i Hrvatska obrtnička komora.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 10.
U članku 78. stavku 1. iza podstavka 3. dodaju se podstavci 4. i 5. koji glase:
„- Izdavanje uvjerenja o položenom ispitu kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju
- Osnivanje i ustrojstvo Majstorske škole.“. Dosadašnji podstavak 4. ovog članka postaje podstavak 6.
Iza podstavka 6. ovog članka dodaje se podstavak 7. koji glasi:
„- Druge poslove koje obavlja kao javne ovlasti propisane posebnim zakonom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 11.
U članku 79. točka 6. mijenja se i glasi:
„6. sudjelovanje u uspostavi sustava osiguranja kvalitete u provedbi naukovanja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 12.
U članku 81. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Skupština Hrvatske obrtničke komore u zakonom i drugim aktima propisanim rokovima donosi:
– statut
– imenuje i razrješuje predsjednika Hrvatske obrtničke komore
– donosi financijski plan
– imenuje i razrješuje upravni i nadzorni odbor
– odlučuje o raspisivanju izbora za članove tijela u jedinstvenom sustavu organiziranosti obrta
– donosi opće akte
– donosi odluku o jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta, koji mjesečno iznosi 1,25% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka sukladno zakonu kojim se propisuje porez na dohodak
– donosi odluku o iznosima i načinu plaćanja dobrovoljnog doprinosa za članove Hrvatske obrtničke komore i ostale fizičke i pravne osobe
– donosi na prijedlog upravnog odbora pravilnik o materijalno-financijskom poslovanju jedinstvenog sustava organiziranosti obrta
– donosi odluku o osnivanju, spajanju, razdvajanju i prestanku rada udruženja obrtnika
-donosi odluku o osnivanju Majstorske škole
– donosi na prijedlog upravnog odbora pravilnik o kriterijima za sistematizaciju radnih mjesta jedinstvenog sustava organiziranosti obrta
– donosi Pravilnik o mirenju Centra za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori
- donosi pravilnik o organizaciji, sustavu, načinu izbora i nadležnosti Suda časti, te o postupku i mjerama koje on može izreći
– donosi cehovska pravila – uzance
– obavlja i druge poslove predviđene ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 13.
U članku 82. stavku 1. podstavak 9. mijenja se i glasi:
„- način provedbe nadzora nad radom udruženja obrtnika.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 14.
Članak 83. mijenja se i glasi:
„Usklađenost statuta Hrvatske obrtničke komore s ovim Zakonom utvrđuje ministarstvo nadležno za obrt, a usklađenost statuta udruženja obrtnika sa statutom Hrvatske obrtničke komore utvrđuje Hrvatska obrtnička komora.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 15.
U članku 87. stavku 3. iza riječi: „komore“ brišu se zarez i riječi: „područne obrtničke komore“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 16.
U članku 89. u stavku 1. iza riječi: „komore“brišu se zarez i riječi: „područne obrtničke komore“.
Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Raspodjela sredstava iz stavka 1. podstavaka 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se na slijedeći način:
- Hrvatskoj obrtničkoj komori dodjeljuje se iznos od 55%, od čega se 5% namjenjuje isključivo za obavljanje javnih ovlasti iz područja obrazovanja
- Udruženjima obrtnika dodjeljuje se iznos od 42%
- Iznos od 3% namijenjen je za podmirivanje troškova poslova evidentiranja, obračuna, utvrđivanja naplate, nadzora i ovrhe s osnove komorskog doprinosa koji obavlja Porezna uprava Ministarstva financija.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 17.
(1) Hrvatska obrtnička komora dužna je svoju organizaciju, statut i druge opće akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Područne obrtničke komore i udruženja obrtnika prestaju s radom 30. lipnja 2022. godine.
(3) U zadanom roku usklađenja iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatska obrtnička komora preuzima poslove, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, imovinu, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze Područnih obrtničkih komora, kao i zaposlenike zatečene na obavljanju preuzetih poslova.
(4) Udruženja obrtnika i Udruženje obrtnika Grada Zagreba osnovani ovim Zakonom počinju s radom 1. srpnja 2022. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 18.
Ovaj Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2022. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 1.
Ovim člankom dodaju se novi stavci u članku 23. kojima se iznimno, u slučaju obavljanja djelatnost i putem samoposlužnih aparata, obrtnik oslobađa obveze imenovanja
poslovođe/stručnog poslovođe u izdvojenom pogonu. Navedena iznimka odgovarajuće se primjenjuje i na sjedište obrta.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 2.
Utvrđuje se u članku 32. nadležnost udruženja obrtnika za izdavanje prethodnog mišljenja temeljem kojeg predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može propisati raspored početka i završetka radnog vremena.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 3.
Ovom odredbom se mijenja članak 56. stavak 4. podstavak 3. na način da se predstavnik stručne službe Hrvatske obrtničke komore utvrđuje članom Komisije koja utvrđuje
ispunjavanje uvjeta za izdavanje dozvole (licencije) za izvođenje naukovanja za svaku pojedinu kvalifikaciju ili grupu srodnih kvalifikacija.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 4.
Ovim člankom mijenja se članak 70. i propisuje nadležnost Hrvatske obrtničke komore za osnivanje Majstorske škole za stjecanje obrazovanja za obavljanje obrta na razini 2 i 5 obrazovanja prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 5.
Ovim člankom dodaju se novi članci 70.a, 70.b i 70.c kojima se utvrđuje nadležnost ministarstva nadležnog za obrt za donošenje programa majstorske škole, obvezne sastavnice programa, upis polaznika i izdavanje javne isprave Majstorske škole o završenim programima obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja, utvrđivanje ispunjenosti uvjeta za izvođenje pojedinog programa Majstorske škole i sastava potrebne dokumentacije, provođenje očevida od strane povjerenstva, sastav povjerenstva, obveza udovoljavanja minimalnim tehničkim uvjetima i higijenskim uvjetima prostora i opreme.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 6.
Ovim člankom mijenja se članak 72. i utvrđuje osnivanje i djelovanje 20 županijskih udruženja obrtnika i Udruženje obrtnika Grada Zagreba koji zajedno sa Hrvatskom obrtničkom komorom čine jedinstveni sustav organiziranosti obrta.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 7.
Ovim člankom mijenja se članak 73. i utvrđuje udruženje obrtnika kao pravna osoba čiji se poslovi i zadaci, organizacija i međusobna prava i obveze članova, reguliraju statutom koji donosi skupština udruženja.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 8.
Ovim člankom mijenja se članak 74. i propisuje se mogućnost osnivanja cehova i sekcija na strukovnom principu od strane Udruženja obrtnika i Hrvatske obrtničke komore, koji nemaju pravnu osobnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 9.
Ovim člankom utvrđuje se obavljanje nadzora nad radom, materijalno-financijskim poslovanjem i provedbom statuta i dr. općih akata udruženja obrtnika od strane nadzornog odbora udruženja i Hrvatske obrtničke komore.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 10.
Ovim člankom se u članku 78. dodaju javne ovlasti izdavanja uvjerenja o položenom ispitu kojim se dokazuje osnovno znanje o poučavanju učenika na naukovanju, osnivanje i ustrojstvo Majstorske škole te drugi poslovi koje Hrvatska obrtnička komora obavlja kao javne ovlasti propisane posebnim zakonom
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 11.
Ovim člankom mijenja se članak 79. stavak 1. točka 6. kojim se kao zadatak Hrvatske obrtničke komore utvrđuje sudjelovanje u uspostavi sustava osiguranja kvalitete u provedbi naukovanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 12.
Ovim člankom mijenja se članak 81.stavak 2. kojim se propisuje nadležnost Skupštine Hrvatske obrtničke komore za donošenje akata.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 13.
Ovim člankom mijenja se članak 82. stavak 1. podstavak 9. kojim se način provedbe nadzora udruženja obrtnika uređuje statutom Hrvatske obrtničke komore.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 14.
Ovim člankom mijenja se članak 83. i propisuje nadležnost utvrđivanja usklađenosti statuta Hrvatske obrtničke komore s ovim Zakonom od strane ministarstva nadležno za obrt.
Usklađenost statuta udruženja obrtnika sa statutom Hrvatske obrtničke komore, utvrđuje Hrvatska obrtnička komora.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 15.
Ovim člankom mijenja se članak 87. stavak 3. na način da se brišu riječi „područne obrtničke komore“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 16.
Ovim člankom se u članku 89. stavku 1.u stavku 1. brišu riječi „područne obrtničke komore“ i dodaje stavak o načinu raspodjele sredstava potrebnih za rad jedinstvenog sustava organiziranosti obrta.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja