E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt
Savjetovanja Istraživanja Pomoć
  • Često postavljana pitanja
  • Preuzmi upute
  • PREUZMI UPUTE - eOVLAŠTENJA
  • Kontakt

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:

PRIJEDLOG

 

Na temelju članka 204.a stavka 1. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj ___________ donijela

 

 

 

ODLUKU

 

o donošenju Programa financiranja ekološke mreže Natura 2000 i Prioritetnog akcijskog okvir (PAO) za mrežu Natura 2000 u Republici Hrvatskoj u skladu sa člankom 8. Direktive Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima) koji će se uvrstiti u višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027. godina

 

 

 

I.

Donosi se Program financiranja ekološke mreže Natura 2000 Republike Hrvatske i Prioritetni akcijski okvir (PAO) za mrežu Natura 2000 u Republici Hrvatskoj u skladu sa člankom 8. Direktive Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima) koji će se uvrstiti u višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021.-2027. godina (u daljnjem tekstu: Program financiranja ekološke mreže Natura 2000) u tekstu koji je Vladi Republike Hrvatske dostavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja aktom, KLASA: ___________ URBROJ: __________od ____________.

Program financiranja ekološke mreže Natura 2000 nalazi se u Prilogu ove Odluke i njezin je sastavni dio.

 

II.

Program financiranja ekološke mreže Natura 2000 donosi se za višegodišnje financijsko razdoblje 2021.-2027. godina, a sadrži sveobuhvatni prijedlog strateških prioriteta i prioritetnih mjera potrebnih za uspostavu i provedbu ekološke mreže Natura 2000 i s njome povezane zelene infrastrukture te iskaz potreba za financiranjem tih prioriteta, odnosno mjera, kao i poveznicu na odgovarajuće fondove i programe Europske unije za njihovo financiranje.

  III.

Financijska sredstva potrebna za provedbu strateških prioriteta i mjera iz točke II. ove Odluke procijenjena su u iznosu od 1.481.261.390 EUR (protuvrijednost 11.130.027.739 kn) za razdoblje 2021.-2027. godina.

 

IV.

Financijska sredstva Europske unije potrebna za provedbu strateških prioriteta i mjera iz točke II. ove Odluke mogu se osigurati iz Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, Europskog socijalnog fonda i Europske teritorijalne suradnje (INTERREG) putem Sporazuma o partnerstvu i odgovarajućih operativnih programa kao osnove za njihovo korištenje, kao i iz Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE).    

                                                             

V.

Određuje se Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja za nadležno tijelo za praćenje provedbe Programa financiranja ekološke mreže Natura 2000 te za podnošenje izvješća Vladi Republike Hrvatske i to u 2024. godini za razdoblje 2021. do 2023. godina te u 2028. godini za cjelovito razdoblje provedbe od 2021. do 2027. godine.  

 

VI.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u „Narodnim novinama“.

 

 

 

KLASA:

URBROJ:

 

Zagreb,

 

 

PREDSJEDNIK

 

 

mr. sc. Andrej Plenković

 

 


 

 

 

OBRAZLOŽENJE

 

Program financiranja ekološke mreže Natura 2000 donosi se sukladno članku 204.a Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) u svrhu osiguravanja financijskih sredstava za provedbu mjera očuvanja potrebnih za ostvarivanje ciljeva očuvanja područja ekološke mreže Natura 2000. Program financiranja ekološke mreže Natura 2000 donosi se u svrhu ispunjavanja obaveze Republike Hrvatske sukladno članku 8. Direktive Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22. 7. 1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.) (dalje u tekstu: Direktiva o staništima), prema kojem države članice dostavljaju Europskoj komisiji svoje procjene u vezi sufinanciranja na razini Europske unije koje smatraju potrebnim za ispunjenje obaveza na temelju članka 6. stavka 1. Direktive o staništima. Stoga se Programom financiranja ekološke mreže Natura 2000 iskazuju sredstva koja se mogu osigurati iz Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, Europskog socijalnog fonda i Europske teritorijalne suradnje (INTERREG), kao i iz Programa za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE).    

Člankom 204.a stavkom 4. Zakona o zaštiti prirode propisano je da se Program financiranja ekološke mreže Natura 2000 donosi na obrascu koji je propisala Europska komisija te se po donošenju dostavlja Europskoj komisiji.  Europska komisija je sukladno odredbama članka 8. Direktive o staništima propisala obrazac Prioritetnog akcijskog okvira (PAO) koji će se primjenjivati za višegodišnje financijsko razdoblje 2021.-2027. godina. Važeći obrazac PAO usvojen je 22. svibnja 2018. godine na sastanku Stručne grupe za Direktivu o pticama i Direktivu o staništima (eng. Expert Group on the Birds and Habitats Directives (NADEG)) i dostupan je na poveznici: https://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/financing/index_en.htm.

Imajući u vidu navedeno, Program financiranja ekološke mreže Natura 2000 donosi se na obrascu PAO propisanom od strane Europske komisije.

Prema odredbama Direktive o staništima, prioritetni akcijski okviri (PAO) su strateški alati za višegodišnje planiranje čija je svrha pružiti sveobuhvatni pregled mjera potrebnih za uspostavu i provedbu mreže Natura 2000 i s njome povezane zelene infrastrukture u cijeloj Europskoj uniji. U PAO se precizno navode potrebe za financiranjem tih mjera i upućuje na odgovarajuće programe Europske unije za njihovo financiranje. U skladu s ciljevima Direktive o staništima, na kojoj se mreža Natura 2000 temelji, mjere koje treba utvrditi u PAO moraju prije svega biti namijenjene „održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti prirodnih staništa i vrsta od značaja za EU uzimajući u obzir gospodarske, socijalne i kulturne potrebe te regionalne i lokalne karakteristike”.

Pravna je osnova za PAO članak 8. stavak 1. Direktive o staništima u kojem se od država članica traži da, prema potrebi, Komisiji šalju svoje prioritetne procjene povezane sa sufinanciranjem na razini Europske unije, koje smatraju potrebnima za ispunjenje sljedećih obveza koje se odnose na mrežu Natura 2000:

• utvrđivanje potrebnih mjera za očuvanje koje prema potrebi uključuju odgovarajuće planove upravljanja, posebno priređene za ta područja ili integrirane u druge razvojne planove

• utvrđivanje odgovarajućih zakonskih, administrativnih ili ugovornih mjera koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrstama iz Priloga II. koji su prisutni na tim područjima.

Temeljem iskazanih potreba država članica, a vodeći računa o raspoloživim financijskim sredstvima, Komisija usvaja PAO na razini Europske unije kojim obuhvaća sve prioritetne potrebe država članica.  

Stoga prioritetni akcijski okviri država članica moraju biti usmjereni na prepoznavanje potreba za financiranjem prioriteta izravno povezanih s posebnim mjerama očuvanja utvrđenima za područja mreže Natura 2000. Tako se nastoje ostvariti ciljevi očuvanja na razini područja kad se radi o vrstama i stanišnim tipovima za koje su ta područja određena u skladu s člankom 6. stavkom 1. Direktive o staništima. Mreža Natura 2000 obuhvaća i područja posebne zaštite određena u skladu s Direktivom 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26. 1. 2010.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.) (Direktiva o pticama) pa se u ovom tekstu razmatraju i potrebe za financiranjem, odnosno prioritetne mjere povezane s vrstama ptica u tim područjima.

Države članice u svojim PAO-vima, pored mjera za područja ekološke mreže moraju navesti i dodatne aktivnosti/mjere koje se odnose na šire područje zelene infrastrukture te potrebe za financiranjem tih mjera. Takve mjere za zelenu infrastrukturu treba uvrstiti u PAO tamo gdje će pridonijeti ekološkoj povezanosti mreže Natura 2000, uključujući u prekograničnom kontekstu, te ciljevima održavanja ili povrata u povoljno stanje očuvanosti ciljanih vrsta i staništa.

Program financiranja ekološke mreže Natura 2000 izrađen je u okviru projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“,  financiranog sredstvima Kohezijskog fonda iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. godina, kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja. U postupak izrade prijedloga Programa financiranja ekološke mreže Natura 2000 koji se odvijao u razdoblju rujan 2019.- siječanj 2021. godine, bila su uključena sva relevantna tijela državne uprave, jedinice lokalne i regionalne samouprave, javne ustanove nadležne za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 te organizacije civilnog društva. Tijekom procesa izrade, prvi nacrt prijedloga dostavljen je i Europskoj komisiji na očitovanje koja se očitovala u svibnju 2020. godine, nakon čega je prijedlog dorađen. U razdoblju rujan – studeni 2020. godine dorađeni nacrt prijedloga je u okviru projekta ponovno razmotren u suradnji sa svim relevantnim dionicima te je održano pet regionalnih sastanaka, a  konačni nacrt u okviru projekta dovršen je krajem siječnja 2021. godine.

U skladu s prijedlogom Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize (6180/21) od 25. veljače 2021. godine (prijedlog Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi), PAO je utvrđen kao jedan od uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Tek po pravodobnom ispunjavanju uvjeta koji omogućavaju provedbu države članice mogu prijaviti rashode povezane sa specifičnim ciljevima u okviru predloženih ciljeva politike, a Komisija može nadoknaditi troškove povezane s operacijama u okviru specifičnih ciljeva. Stoga je usvajanje Programa financiranja ekološke mreže Natura 2000 neophodan za efikasno korištenje fondova Europske unije u VFO 2021.-2027. godina. Dodatno, prema prijedlogu Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi, provedba ove Uredbe treba doprinijeti uključivanju aktivnosti očuvanja bioraznolikosti u sektore ( maintreaming ) te postizanju ukupne ambicije osiguravanja 7,5% godišnje potrošnje u okviru VFO-a za ciljeve bioraznolikosti u 2024. godini i 10% godišnje potrošnje u okviru VFO-a na ciljeve bioraznolikosti u 2026. i 2027. godini, uzimajući u obzir postojeća preklapanja između klimatskih ciljeva i ciljeva bioraznolikosti.

Uzimajući u obzir odredbe Direktive o staništima koja je osnova za PAO, Direktive o pticama, kao i prijedlog Uredbe o utvrđivanju zajedničkih odredbi, ukupne potrebe za financiranje prioritetnih mjera i aktivnosti za očuvanje ekološke mreže Natura 2000 i zelene infrastrukture u razdoblju 2021.-2027. procijenjene su na 1.481.261.390 EUR (protuvrijednost 11.130.027.739 kn prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke utvrđenom na dan 11.10.2021. godine (1 EUR= 7,513885 kn)), a za svaku mjeru je dana i naznaka mogućeg izvora sufinanciranja sredstvima Europske unije.

Prilikom izrade Programa financiranja ekološke mreže Natura 2000, a u procesu planiranja aktivnosti za naredni VFO, polazište je da će u razdoblju do 2023. godine biti ostvareni očekivani rezultati strateških projekata zaštite prirode iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. godina te da će se preostale potrebe i obveze ostvarivati kroz sljedeće strateške prioritete koji su u skladu s ciljevima EU Strategija za bioraznolikost do 2030. godine:

1. poboljšano upravljanje mrežom zaštićenih područja (zaštićena područja i Natura 2000) i vrstama kroz izradu planova upravljanja vrstama i područjima te provedbu prioritetnih upravljačkih aktivnosti (SP1)

2. provedbu prioritetnih restauracijskih aktivnosti, uključujući i restauraciju zelene infrastrukture izvan urbanih područja (SP2)

3. razvoj sustava monitoringa stanja prirode Republike Hrvatske, uključujući i razvoj nacionalnih alata za postizanje ciljeva EU Strategije za bioraznolikost do 2030. godine (SP3), i

4. izradu cjelovite karte staništa te karte stanja ekosustava i njihovih usluga, uključujući i računovodstvo za usluge ekosustava (SP4).


 

 

Komentara na članku: 8 Općih komentara: 8 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

PROGRAM FINANCIRANJA EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000

I

PRIORITETNI AKCIJSKI OKVIR (PAO)

ZA MREŽU NATURA 2000 U REPUBLICI HRVATSKOJ

u skladu s člankom 8. Direktive Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima)

koji će se uvrstiti u višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. godina

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Komentara na članku: 2 Općih komentara: 2 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

A.Uvod

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

A.1. Opći uvod

Program financiranja ekološke mreže Natura 2000 Republike Hrvatske koji se donosi temeljem članka 204. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) ujedno i Prioritetni akcijski okvir Republike Hrvatske za mrežu Natura 2000 skladu s člankom 8. Direktive Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima) koji će se uvrstiti u višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. godina.

Prioritetni akcijski okviri (PAO-vi) strateški su alati za višegodišnje planiranje čija je svrha pružiti sveobuhvatni pregled mjera potrebnih za uspostavu mreže Natura 2000 i s njome povezane zelene infrastrukture u cijeloj Europskoj uniji (EU). U tim se okvirima precizno navode potrebe za financiranjem tih mjera i upućuje na odgovarajuće programe EU-a za njihovo financiranje. U skladu s ciljevima Direktive o staništima 1 , na kojoj se mreža Natura 2000 temelji, mjere koje treba utvrditi u PAO-vima moraju prije svega biti namijenjene „održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti prirodnih staništa i vrsta od značaja za EU uzimajući u obzir gospodarske, socijalne i kulturne potrebe te regionalne i lokalne karakteristike”.

Pravna je osnova za PAO članak 8. stavak 1. Direktive o staništima 2 u kojem se od država članica traži da, prema potrebi, Komisiji šalju svoje procjene povezane sa sufinanciranjem na razini Europske unije, koje smatraju potrebnima za ispunjenje sljedećih obveza koje se odnose na mrežu Natura 2000:

•utvrđivanje potrebnih mjera za očuvanje koje prema potrebi uključuju odgovarajuće planove upravljanja, posebno priređene za ta područja ili integrirane u druge razvojne planove,

•utvrđivanje odgovarajućih zakonskih, administrativnih ili ugovornih mjera koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrstama iz Priloga II. koji su prisutni na tim područjima.

Stoga prioritetni akcijski okviri biti moraju usmjereni na prepoznavanje potreba za financiranjem i prioriteta izravno povezanih s posebnim mjerama očuvanja utvrđenima za područja mreže Natura 2000. Tako se nastoje ostvariti ciljevi očuvanja na razini područja kad se radi o vrstama i stanišnim tipovima za koje su određena područja (u skladu s člankom 6. stavkom 1. Direktive o staništima). Mreža Natura 2000 obuhvaća i područja posebne zaštite određena u skladu s Direktivom o pticama 3 pa se u ovom tekstu razmatraju i potrebe za financiranjem i prioritetne mjere povezane s vrstama ptica u područjima posebne zaštite.

Države članice poziva se da u svojim PAO-vima navedu i dodatne mjere koje se odnose na šire područje zelene infrastrukture 4 te potrebe za financiranjem tih mjera. Takve mjere za zelenu infrastrukturu treba uvrstiti u PAO tamo gdje će pridonijeti ekološkoj povezanosti mreže Natura 2000, uključujući u prekograničnom kontekstu, te ciljevima održavanja ili povrata u povoljno stanje očuvanosti ciljanih vrsta i staništa.

_______________________________

1. Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN-HR/TXT/?uri=CELEX:01992L0043-20130701&from=EN

2. Članak 8. stavak 1.: „Usporedno s prijedlozima područja koji ispunjavaju uvjete da ih se odredi posebnim područjima očuvanja, u kojima se nalaze prioritetni prirodni stanišni tipovi i/ili prioritetne vrste, države članice prema potrebi Komisiji šalju svoje procjene u vezi sufinanciranja na razini Zajednice, koje smatraju potrebnim za ispunjenje obveza na temelju članka 6. stavka 1.”

3. Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32009L0147&from=EN

4. Zelena infrastruktura definirana je kao „strateški planirana mreža prirodnih i poluprirodnih područja s drugim okolišnim značajkama koje su osmišljene i kojima se upravlja u cilju ostvarenja velikog broja usluga ekosustava”.

 

 

Europski revizorski sud zaključio je u svojem Tematskom izvješću br. 1/2017 o mreži Natura 2000 5 da se u prvim dovršenim PAO-vima (za razdoblje višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) od 2014. do 2020.) nisu pouzdano prikazali stvarni troškovi mreže Natura 2000. Stoga se u tom izvješću naglašava da je potrebno ažurirati obrazac PAO-a i pružiti dodatne smjernice za poboljšanje kvalitete informacija koje države članice dostavljaju u svojim PAO-vima. Predanost tom postupku istaknuta je u objavljenom Akcijskom planu EU-a za prirodu, ljude i gospodarstvo 6 , a time se nastoji osigurati da države članice dostave pouzdanije i usklađenije procjene svojih potreba za financiranjem mreže Natura 2000.

U svojim zaključcima o tom akcijskom planu 7 Vijeće Europske unije prepoznaje potrebu da se i dalje unaprjeđuje višegodišnje financijsko planiranje za ulaganje u prirodu i slaže se s time da PAO-ve treba ažurirati i poboljšati. Važnost boljeg predviđanja potreba za financiranjem mreže Natura 2000 prije donošenja sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira EU-a prepoznao je i Europski parlament u svojoj rezoluciji 8 .

Komentara na članku: 1 Općih komentara: 1 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

A.2. Struktura trenutačnog obrasca PAO-a

Trenutačni obrazac PAO-a služi dostavljanju pouzdanih informacija o prioritetnim potrebama za financiranjem povezanima s mrežom Natura 2000, a cilj je uvrstiti te potrebe u relevantne instrumente EU-a za financiranje u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. Kako bi se to postiglo, u PAO-u se do određenog stupnja moraju raščlaniti financijske potrebe, čime bi se omogućila djelotvorna dodjela sredstava za financiranje mreže Natura 2000 iz relevantnih fondova EU-a u sklopu VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. Kako bi se taj cilj ostvario, PAO-om se uzima u obzir i dosadašnje iskustvo država članica EU-a i njegovih regija u provedbi VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.

Jedna je od ključnih komponenti trenutačnog obrasca PAO-a obvezna raščlamba mjera za očuvanje i obnovu povezanih s mrežom Natura 2000 i zelenom infrastrukturom prema općenitim kategorijama ekosustava. Predložena tipologija ekosustava koja obuhvaća osam razreda uglavnom se temelji na tipologiji MAES-a koja je izrađena kao konceptualna osnova za procjenu ekosustava na razini cijelog EU-a 9 . S internetske stranice Europske agencije za okoliš može se preuzeti opsežna baza podataka u kojoj su pojedine vrste i stanišni tipovi od značaja za EU razvrstani u ekosustave prema MAES-u 10 . Preporučuje se da se mjere i troškovi većim dijelom razvrstavaju u određenu vrstu ekosustava u skladu s tom tipologijom.

Kako bi se predstavile prioritetne mjere i troškovi trenutačnog PAO-a, važno je razlikovati tekuće i jednokratne troškove. Tekući troškovi obično se povezuju s višekratnim mjerama koje treba dugoročno provoditi (to su npr. troškovi osoblja zaduženog za upravljanje područjem, godišnje isplate poljoprivrednicima za poljoprivredno-okolišne mjere na travnjacima itd.). Za razliku od njih, jednokratni se troškovi obično odnose na aktivnosti koje se ne ponavljaju, kao što su projekti obnove staništa, opsežna ulaganja u infrastrukturu, nabava trajnih dobara itd. Pravilno razvrstavanje troškova u jednu od tih kategorija („tekući” u odnosu na „jednokratne”) bit će vrlo važno za ispravnu raspodjelu mjera u okviru različitih fondova EU-a.  Naposljetku, prioritetne mjere iz ovog PAO-a pridonijet će ostvarenju posebnih ciljeva iz Direktive o staništima  i Direktive o pticama, a društvo će zahvaljujući njima steći važne socioekonomske koristi i koristi u obliku usluga ekosustava. Te su koristi, na primjer, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama ili druge usluge ekosustava kao što su one povezane s turizmom i kulturom. Komisija je već predstavila pregled koristi od usluga ekosustava povezanih s mrežom Natura 2000 11 .

Ako je moguće, taj bi aspekt trebalo uvijek naglašavati kako bi se promicale velike koristi koje društvo ostvaruje od financiranja očuvanja prirode i bioraznolikosti te kako bi se o tome izvijestila javnost.

 

_______________________________

5. Tematsko izvješće br. 1/2017: Potrebni su dodatni napori kako bi se uspostavom mreže Natura 2000 iskoristio njezin puni potencijal https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=40768

6. COM(2017) 198 final: Akcijski plan za prirodu, ljude i gospodarstvo http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017DC0198&qid=1525338118963&from=HR

7. http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2017/06/19/conclusions-eu-action-plan-nature/

8. Rezolucija Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo (2017/2819(RSP)) http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2017-0441+0+DOC+XML+V0//HR

9. https://biodiversity.europa.eu/maes

10. Povezanost vrsta i stanišnih tipova s ekosustavima prema MAES-u https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/data/linkages-of-species-and-habitat#tab-european-data

11 http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/financing/

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

A.3. Uvod u PAO Republike Hrvatske

Ovaj PAO se odnosi na područje cijele Republike Hrvatske, uključujući teritorijalno more i unutarnje morske vode Republike Hrvatske te površinu mora izvan njih, koja je pod jurisdikcijom Republike Hrvatske.

Za upravljanje područjima ekološke mreže, temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) nadležne su javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode te javne ustanove za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim dijelovima prirode (JU). Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 80/19) utvrđena je nadležnost JU koje upravljaju zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže za upravljanje i donošenje planova upravljanja ekološkom mrežom.

Osnovni način upravljanja područjem ekološke mreže je provođenje mjera očuvanja za ciljne vrste i stanišne tipove. Aktivnosti za provedbu mjera očuvanja ugrađuju se u planove upravljanja područjima ekološke mreže kao i sektorske planove. U svrhu upravljanja područjima ekološke mreže donesen je Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 25/20 i 38/20), dok je u izradi pravilnik koji definira ciljeve i mjere za očuvanje ostalih vrsta i stanišnih tipova za svako područje ekološke mreže.

Zakon o zaštiti prirode omogućuje da se planovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem smatraju planovima upravljanja ekološkom mrežom ukoliko sadrže obavezne elemente plana upravljanja (analizu stanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže, ciljeve upravljanja i očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova, mjere očuvanja propisane pravilnicima, aktivnosti za postizanje ciljeva te pokazatelje provedbe plana).

Izrada PAO-a provedena je u sklopu projekta financiranog u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK) „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ (KK.06.5.2.03.0001), u suradnji između Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i konzultanata angažiranih kroz projekt. Prva verzija PAO-a bila je izrađena i dostavljena Komisiji na očitovanje u siječnju 2020. godine. Nakon toga, PAO-a je dopunjen i revidiran temeljem primjedbi Komisije i konzultacija s dionicima održanih u razdoblju rujan – studeni 2020. godine. Usvajanje konačne verzije PAO-a od strane Vlade Republike Hrvatske očekuje se u drugom kvartalu 2021.godine u obliku Programa financiranja područja ekološke mreže u smislu članka 204. (a) Zakona o zaštiti prirode.

Za potrebe izrade prve verzije PAO-a za Republiku Hrvatsku održano je pet radnih sastanka u listopadu i studenome 2019. sa sljedećim dionicima: tijelima državne uprave nadležnim za provedbu EU fondova, JU za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, JU za upravljanje zaštićenim područjima na razini županija/gradova/općina, nevladinim udrugama te Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine 12 (tema: zelena infrastruktura). Prikupljeni su podaci o relevantnoj potrošnji za razdoblje 2014.-2020. godine te o potrebama za financiranjem za razdoblje 2021.-2027. godina. Također, održano je nekoliko internih sastanaka između Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja 13 (MINGOR) i konzultanata angažiranih na projektu na kojima je definirana metodologija izrade te su dogovorene prioritetne mjere očuvanja koje se ugrađuju u PAO.

Prva verzija PAO-a je nakon ugrađivanja primjedbi Komisije predstavljena i raspravljena s dionicima na regionalnim sektorskim radionicama tijekom rujna i listopada 2020. godine te na dodatnim sastancima s predstavnicima sektora poljoprivrede i šumarstva. Na sastancima su prikupljeni komentari i prijedlozi dionika, a dodatno su dostavljeni i u pisanom obliku prijedlozi za izmjene i dopune prvog nacrta, prvenstveno od sektora šumarstva i poljoprivrede te nevladinih udruga.

Pregled aktivnosti vezanih uz zelenu infrastrukturu i bioraznolikost u Republici Hrvatskoj prikazan je u tekstu „Green infrastructure in Croatia“ u okviru Biodiversity Information System for Europe (BISE) 14 . S obzirom na široki obuhvat definicije zelene infrastrukture te imajući u vidu uputu da se „zelenu infrastrukturu treba uvrstiti u PAO tamo gdje će pridonijeti ekološkoj povezanosti mreže Natura 2000, uključujući u prekograničnom kontekstu, te ciljevima održavanja ili povrata u povoljno stanje očuvanosti ciljanih vrsta i stanišnih tipova“ (potpoglavlje A.1.), dogovoreno je da za potrebe ovog PAO-a pojam „zelena infrastruktura“ uključuje sljedeća područja koja se nalaze izvan mreže Natura 2000:

 

- područja stanišnih tipova i staništa vrsta zaštićenih direktivama o pticama i staništima (stanišni tipovi i vrste od interesa za EU);

- zaštićena područja temeljem Zakona o zaštiti prirode;

- travnjake velike prirodne vrijednosti (TVPV) koji su definirani kao poljoprivredno zemljište s velikim udjelom poluprirodne ili prirodne vegetacije važne za očuvanje vrsta i stanišnih tipova ugroženih na nacionalnoj i europskoj razini 15 , odnosno odabrane prirodne i poluprirodne livade, pašnjaci i krški pašnjaci upisani u ARKOD 16 ;

- obilježja krajobraza na poljoprivrednom zemljištu ili na njegovoj granici (šumarak, pojedinačno stablo, drvored, živica, lokva (jezerce), jarak, suhozid) 17 ;

- rijeke i potoke, jezera, bare i močvare, kanale i mrtvaje te dijelove mora (plava infrastruktura), tamo gdje pridonose ekološkoj povezanosti mreže Natura 2000, uključujući u prekograničnom kontekstu, te ciljevima održavanja ili povrata u povoljno stanje očuvanosti ciljanih vrsta i stanišnih tipova;

- prijelaze za divlje životinje (zelene mostove) 18 ;

 

- zelenu infrastrukturu u urbanim područjima, tamo gdje je osmišljena i realizirana na način da u najvećoj mjeri ciljano doprinese očuvanju stanišnih tipova i vrsta od interesa za Zajednicu.

_______________________________

12 Temeljem Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 85/20) koji je stupio na snagu 23.7.2020. godine Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine preuzelo je poslove Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja

13 Temeljem Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne Novine“, broj 85/20) koji je stupio na snagu 23.7.2020. godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja preuzelo je poslove Ministarstva zaštite okoliša i energetike

14 https://biodiversity.europa.eu/countries/croatia/green-infrastructure

15 https://ruralnirazvoj.hr/travnjaci-velikih-prirodnih-vrijednosti-u-republici-hrvatskoj/

16 Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020.godinu („Narodne novine“, broj 22/20)

17 Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“, broj 54/19)

18 Pravilnik o prijelazima za divlje životinje („Narodne novine“, broj 5/07)

 

 

 

Komentara na članku: 1 Općih komentara: 1 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

B.Sažetak prioritetnih potreba za financiranjem za razdoblje 2021. – 2027.

 

 

 

 

Prioritetne potrebe za financiranjem za razdoblje 2021. – 2027.

 

 

 

 

 

1.

Horizontalne mjere i administrativni troškovi povezani s mrežom Natura 2000

 

Godišnji tekući troškovi
(EUR/godišnje)

Jednokratni troškovi / troškovi projekta (EUR/godišnje)

1.1.

Određivanje područja i planiranje upravljanja

 

-

15 562 805

1.2.

Upravljanje područjem (administriranje) i komunikacija s dionicima

 

13 110 000

3 714 290

1.3.

Praćenje i izvješćivanje

 

3 713 480

248 600

1.4.

Preostali nedostaci u znanju i potrebe za istraživanjem

 

-

2 271 390

1.5.

Mjere informiranja i jačanja osviještenosti povezane s mrežom Natura 2000, obrazovanje i pristup posjetiteljima

 

428 550

12 017 146

 

Međuzbroj

 

17 252 030

33 814 231

 

 

 

 

 

2.a

Mjere održavanja i obnove vrsta i staništa povezane s područjima mreže Natura 2000

 

Godišnji tekući troškovi
(EUR/godišnje)

Jednokratni troškovi / troškovi projekta (EUR/godišnje)

2.1.a

Morske i obalne vode

 

-

2 886 572

2.2.a

Vrištine i grmlje

 

-

20 000

2.3.a

Cretovi i ostala močvarna područja

 

90 200

300 000

2.4.a

Travnjaci

 

21 927 800

482 160

2.5.a

Drugi poljoprivredni ekosustavi (uključujući oranice)

 

4 198 500

11 500

2.6.a

Šumska područja i šume

 

32 200 000

2 500 000

2.7.a

Stjenovita staništa, sipine i zemlja slabo obrasla vegetacijom

 

50 000

200 000

2.8.a

Slatkovodna staništa (rijeke i jezera)

 

-

15 322 857

2.9.a

Ostalo

 

-

160 000

 

Međuzbroj

 

58 466 500

21 883 089

 

 

 

 

 

2.b

Dodatne mjere za „zelenu infrastrukturu” izvan mreže Natura 2000 (dodatno poboljšavanje povezanosti mreže Natura 2000, uključujući u prekograničnom kontekstu)

 

Godišnji tekući troškovi
(EUR/godišnje)

Jednokratni troškovi / troškovi projekta (EUR/godišnje)

2.1.b

Morske i obalne vode

 

-

150 000

2.2.b

Vrištine i grmlje

 

-

-

2.3.b

Cretovi i ostala močvarna područja

 

-

-

2.4.b

Travnjaci

 

29 363 280

214 290

2.5.b

Drugi poljoprivredni ekosustavi (uključujući oranice)

 

2 750 000

11 500

2.6.b

Šumska područja i šume

 

13 050 000

1 300 000

2.7.b

Stjenovita staništa, sipine i zemlja slabo obrasla vegetacijom

 

-

-

2.8.b

Slatkovodna staništa (rijeke i jezera)

 

-

393 000

2.9.b

Ostalo (špilje itd.)

 

-

22 730 000

 

Međuzbroj

 

45 163 280

24 798 790

 

 

 

 

 

3.

Dodatne mjere koje se odnose na pojedinu vrstu i nisu povezane s konkretnim ekosustavima ili staništima

 

Godišnji tekući troškovi
(EUR/godišnje)

Jednokratni troškovi / troškovi projekta (EUR/godišnje)

3.1.

Mjere i programi koji se odnose na pojedinu vrstu i nisu drugdje navedeni

 

1 329 840

5 235 210

3.2.

Sprječavanje, ublažavanje ili naknada štete koju uzrokuju zaštićene vrste

 

3 580 000

85 800

 

Međuzbroj

 

4 909 840

5 321 010

 

 

 

 

 

 

Ukupni godišnji iznos

 

125 791 650

85 817 120

 

Ukupno

 

211 608 770

 

Ukupno (2021. – 2027.)

 

1 481 261 390

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

C.Trenutačno stanje mreže Natura 2000

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

C.1.Statistički podaci za područja mreže Natura 2000

Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži („Narodne novine“, broj 124/13) te izmijenjena Uredbom o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži („Narodne novine“, broj 105/15), predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. U 2019. godini donesena je Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 80/19) te je danom njezinog stupanja na snagu prestala važiti prethodna Uredba o ekološkoj mreži („Narodne novine“, broj 124/13 i 105/15).

Ekološku mrežu Republike Hrvatske (mrežu Natura 2000) čine područja očuvanja značajna za ptice – POP (SPA), područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS (SCI), vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – vPOVS (pSCI) i posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – PPOVS (SAC).

Ekološka mreža, iako dopunjena 2019. godine i dalje se smatra nepotpunom jer je potrebno izvršiti dodatna istraživanja nedovoljno poznatih vrsta te evaluaciju prikupljenih podataka, kako bi se riješile preostale znanstvene rezerve koje su ustanovljene prilikom Biogeografskog seminara za Republiku Hrvatsku održanog 2014. godine – prvenstveno kartiranje morskih stanišnih tipova (1120* Naselja posidonije i 1170 Grebeni) i vrsta ( Tursiops truncatus i Caretta caretta ) te moguće predlaganje novih područja za morske ptice.

 

 

Podaci o području mreže Natura 2000 po državi članici EU-a (u km²)

Udio (u %) kopnene površine koju zauzimaju:

 

Kopneno

Morsko

Naziv regije

Područje od značaja za Zajednicu

Područje posebne zaštite

Natura 2000

Područje od značaja za Zajednicu

Područje posebne zaštite

Natura 2000

Područje od značaja za Zajednicu

Područje posebne zaštite

Natura 2000

Regija A

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Regija B

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Regija C

 

 

 

 

 

 

 

 

 

itd.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

16 076

17 085

20 755

4 871

1 056

5 174

28,41

30,19

36,67

 

 

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

C.2. Karta mreže Natura 2000 u Republici Hrvatskoj

Slika 1

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D.Financiranje mreže Natura 2000 iz EU-a i nacionalnih izvora u razdoblju 2014. – 2020.

 

U ovom se odjeljku predstavlja sveobuhvatan pregled financijskih sredstava dodijeljenih mreži Natura 2000, programima zaštite vrsta od interesa za EU i programima zelene infrastrukture tijekom razdoblja 2014. – 2020. godina. Ti bi podaci trebali pomoći Komisiji i nacionalnim/regionalnim tijelima da procijene u kojoj su mjeri trenutačno zadovoljene financijske potrebe mreže Natura 2000 i utvrde koliki je manjak financijskih sredstava.

Napomena:

- svote pojedinih alokacija iz EU-fondova za Republiku Hrvatsku koje se navode u ovom PAO-u preuzete su u valuti EUR iz odgovarajućih službenih dokumenata;

- svote za potrošnju su pretvorene iz valute Kn u EUR prema tečaju 1 EUR = 7,46 kn (srednji devizni tečaj HNB od 3.11.2019.);

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D.1. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) –

Ukupni iznos sredstava dodijeljen državi članici/regiji iz EPFRR-a: 2 026 222 500 EUR

Trenutačno stanje: stanje s 31.12.2019 .

 

Mjera

Ukupni trenutačni iznos sredstava dodijeljenih za mjeru EPFRR-a

Trenutačni iznos sredstava dodijeljenih za aktivnosti ili podmjere važne za mrežu Natura 2000

Trenutačna potrošnja sredstava na aktivnosti ili podmjere važne za mrežu Natura 2000

Napomene (važnost, dosadašnje iskustvo, izazovi u sljedećem razdoblju)

Iz EU-a

Iz nacionalnih izvora

Iz EU-a

Iz nacionalnih izvora

Iz EU-a

Iz nacionalnih izvora

 

M4 Ulaganja u fizičku imovinu

598 974 491

 

 

96 802 581

5 592 105

986 842

0

0

Uključena je podmjera 4.4.1. „Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša“ koja se provodi u Natura 2000 i izvan nje, a u cijelosti se smatra relevantnom za Natura 2000/vrste od interesa za EU/zelenu infrastrukturu. Uključuje niz prihvatljivih troškova relevantnih za PAO: podizanje suhozida i živica, uklanjanje invazivnih stranih vrsta s poljoprivrednog zemljišta, nabavu električnog pastira s pripadajućom opremom i/ili autohtonog pastirskog psa (tornjaka), izgradnju novih i obnovu postojećih nastambi za stoku na području prirodne rasprostranjenosti velikih zvijeri, obnovu staništa važnih za očuvanje bioraznolikosti na poljoprivrednom zemljištu, ulaganje u obnovu zapuštenih lokvi za napajanje stoke, kupnju zemljišta za realizaciju projekta do 10% vrijednosti ukupno prihvatljivih troškova projekta. Mjera još nije realizirana u vrijeme izrade PAO-a.

M7 Osnovne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

 

 

 

 

 

 

Republika Hrvatska nije koristila tip operacije 7.1.1. za izradu planova zaštite i upravljanja koji se odnose na lokalitete Natura 2000 i druga područja visoke prirodne vrijednosti.

M8 Ulaganja u šumsko područje

75 239 636

 

 

13 277 583

39 707 566

7 007 218

927 425

163 663

Relevantna je Podmjera 8.5. „Potpora za ulaganja u poboljšanje otpornosti i okolišne vrijednosti šumskih ekosustava“, tip operacije 8.5.1. „Konverzija degradiranih šumskih sastojina i šumskih kultura“ i 8.5.2. „Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i ostale manje infrastrukture“. Za tip operacije 8.5.1. iskazani  su troškovi projekata koji se provode u područjima Natura 2000. Sredstva se dodjeljuju za „konverziju degradiranih šumskih sastojina, šumskih sastojina narušene strukture po vrstama drveća i šumskih kultura u mješovite sastojine autohtonih vrsta drveća visokog uzgojnog oblika“. Prilikom odabira projekata iz tipa operacije 8.5.2. sukladno kriterijima odabira veći broj bodova dobivaju projekti koji se provode na područjima Natura 2000.

M10

Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene

57 737 185

10 188 915

30 945 950

5 461 050

13 664 614

 

2 411 402

 

Od ukupno 16 podmjera, ovdje su uključene sljedeće: 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti, 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca – Crex crex ; 10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira, 10.1.6. Uspostava poljskih traka, 10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka, 10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika, 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja, 10.1.10. Održavanje suhozida, 10.1.11. Održavanje živica.. Za Natura 2000 najvažnije su mjere: 10.1.3. (provodi se na području cijele Republike Hrvatske), te 10.1.4. i 10.1.5. (provode se samo u područjima Natura 2000). Kako je proračun za mjeru 10 unutar Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. planiran na temelju procjene uz izostanak ranijeg iskustva u provođenju sličnih aktivnosti, tako je i uz vidljivi trend porasta korištenja mjere 10 značajan dio sredstava ostao neiskorišten. Zbog velikog interesa korisnika za korištenje M11 Ekološki uzgoj, naknadnim korekcijama pokazatelja u 2019. godini, alociran je u 2020 godini dio sredstava s M10 na M11 u cilju njihovoga iskorištenja. Ipak, bilježen je sustavni porast interesa za M10, npr. broj ha uključenih u 10.1.3.-10.1.5. je od početnih oko 500 ha (2015. godine) narastao do preko 10 000 ha (2019. godine). U sljedećem VFO važno je planirati stimulativniju visinu pojedinih potpora za M10 i pojačati edukaciju i informiranje, kako savjetodavaca tako i poljoprivrednika. Važno je ojačati kapacitete javnih ustanova koje upravljaju područjima Natura 2000 za rad s lokalnim dionicima (poticanje na korištenje i pomoć u provedbi mjere 10 i ostalih relevantnih mjera).

M12 Plaćanja povezana s mrežom Natura 2000

 

 

 

 

 

 

Republika Hrvatska nije koristila ovu mjeru.

M13 Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ograničenjima ili drugim posebnim ograničenjima

269 938 750

47 636 250

13 357 750

2 357 250

7 825 613

1 380 991

Ovdje je uključena podmjera 13.3. Plaćanja u područjima s posebnim ograničenjima (krš) – odnosi se na krške pašnjake, propisan je uvjet da korisnik drži najmanje 0,3 UG/ha stoke, tako da mjera izravno doprinosi očuvanju ekstenzivnih pašnjaka u krškim područjima. Ostale podmjere potiču sve oblike poljoprivrede u gorsko-planinskim područjima i u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima te nije moguće naći izravnu poveznicu s Natura 2000.

M15 Šumarsko-okolišne i klimatske usluge te očuvanje šuma

 

 

 

 

 

 

Republika Hrvatska nije koristila ovu mjeru.

Ostale mjere –

M1 Prenošenje znanja i aktivnosti informiranja

9 807 236

1 089 693

1 918 028

213 114

676 805

8 552

 

 

Uključena je cijela podmjera 1.1.1. Strukovno osposobljavanje za višestruku sukladnost, paket mjera: poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, ekološki uzgoj (obuhvaća i  edukaciju o Natura 2000)

Međuzbroj

1 011 697 298

168 995 022

91 521 399

16 025 474

23 094 457

3 964 608

UKUPNO

1 180 692 320

107 546 873

27 059 065

 

Najvažnije mjere su M10 i M4 (4.4.1.) koje su adekvatno osmišljene, ali je korištenje sredstava vrlo nisko, odnosno podmjera 4.4.1. još nije realizirana u vrijeme izrade PAO-a. Interes za M10 je mali, s obzirom za su potpore relativno niske, a većina poljoprivrednika posjeduje male površine zemljišta prihvatljivih za ove potpore. U sljedećem VFO potrebne su više potpore te intenzivnije aktivnosti informiranja i edukacije. Također je potrebno uključiti ostale ekstenzivne poljoprivredne prakse koje doprinose mozaičnosti ekosustava te sadržajno proširiti obuhvat mogućih neproduktivnih ulaganja povezanih s očuvanjem okoliša.


 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D.2 Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) / Kohezijski fond (KF)

Ukupni iznos sredstava dodijeljen državi članici / regiji iz EFRR-a: 4,321 milijarda EUR (ne uključuje nacionalno sufinanciranje)

Ukupni iznos sredstava dodijeljen državi članici / regiji iz Kohezijskog fonda: 2,510 milijarda EUR (ne uključuje nacionalno sufinanciranje)

Nacionalno sufinanciranje Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) 2014.-2020.: 1,206 milijarda EUR; ukupna vrijednost OPKK je 8,037 milijarda EUR 19

Kategorija intervencije

Iznos sredstava dodijeljenih za mjere važne za mrežu Natura 2000 20

Trenutačna potrošnja sredstava na mjere važne za mrežu Natura 2000 21

Napomene (važnost, dosadašnje iskustvo, izazovi u sljedećem razdoblju)

Iz EU-a

Iz nacionalnih izvora

Iz EU-a

Iz nacionalnih izvora

85 Zaštita i poboljšanje biološke raznolikosti, zaštita prirode i zelena infrastruktura

26 303 424

 

7 093 087

 

4 480 086

 

1 190 909

 

Uključeni su projekti MINGOR: Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000, Izrada prijedloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima), Uspostava nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta i Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta. Također, uključeno je i pet projekata unapređenja i povećanja kapaciteta oporavilišta za divlje životinje (korisnici: zoološki vrtovi iz Zagreba i Osijeka, JU Priroda, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Aquarium Pula) te projekt Hrvatskih šuma d.o.o. Ecomanager koji je ugovoren u 2021. godini, a čije aktivnosti su započele tijekom 2018. sredstvima Hrvatskih šuma (projekt se odnosi na izradu planova gospodarenja šumama i šumskim zemljištem koji se smatraju planovima upravljanja za šumska područja Natura 2000).

86 Zaštita, obnova i održiva upotreba područja Natura 2000

111 989 474

 

27 153 996

 

57 571 768

 

13 504 489

 

Uključeni su projekti MINGOR: Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom (podloga za određivanje novih morskih područja Natura 2000) i Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova (okvir za monitoring i izvješćivanje prema člancima 12. i 17.), projekti Hrvatskih šuma d.o.o. Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima u dunavsko-dravskoj regiji – Naturavita, Fearless Velebit - Razminiranje i očuvanje šumskih ekosustava u zaštićenim i Natura 2000 područjima u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji i Razminiranje i zaštita šuma na kršu u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije - Karlovac Karst , kao i projekt Državne geodetske uprave Evidentiranje posebnog pravnog režima kao doprinos učinkovitijem upravljanju zaštićenim područjima .

91 Razvoj i promicanje turističkog potencijala prirodnih područja

127 968 937

 

53 439 403

 

71 638 201

 

29 260 673

 

Uključeni su projekti javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima u okviru Specifičnog cilja 6c2 „Povećanje atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine“ – većinom se odnose na investicije u posjetiteljsku infrastrukturu.

Međuzbroj

266 261 836

 

87 686 487

 

133 690 056

 

43 956 071

 

UKUPNO

353 948 323

177 646 128

 

MINGOR koristi OPKK za financiranje strateških projekata kojima se realiziraju glavne obveze vezano za provedbu Direktive o staništima i Direktive o pticama te problematiku invazivnih stranih vrsta. Državna geodetska uprava provodi projekt kojim će se evidentirati posebni pravni režim u dijelu zaštićenih područja, koja su ujedno i područja Natura 2000, kao doprinos njihovom učinkovitijem upravljanju. Također, JU koriste znatna sredstva za investicije u posjetiteljsku infrastrukturu. Sredstva iz OPKK dodijeljena su i oporavilištima za divlje životinje u svrhu unapređenja i povećanja njihovog kapaciteta. Značajna sredstva namijenjena su razminiranju u područjima Natura 2000. Povlačenje sredstava s rujnom 2021. godine na razini je otprilike polovice ukupno dodijeljenih sredstava, a realizacija ukupnih sredstava se očekuje do kraja 2023. godine.

_______________________________

19 Podaci MRRFEU preračunati u EUR

20 Iznosi za ukupna sredstva prema kategorijama intervencije dodijeljena i potrošena na mjere važne za mrežu Natura 2000 izračunati su na osnovu podataka iz sustava eFondovi (rujan 2021.). Za sredstva iz nacionalnih izvora, dodijeljena sredstva izračunata su oduzimanjem sredstava EU-a od ukupne vrijednosti ulaganja, dok je kod izračuna trenutačne potrošnje sredstava korišten udio nacionalnih sredstava izračunat kao udio sredstava EU-a u ukupnoj vrijednosti ulaganja te se u ovom slučaju radi o procijenjenom iznosu

21 Vidi fusnotu broj 20

 

 

Komentara na članku: 1 Općih komentara: 1 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D.3. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)

Ukupni iznos sredstava dodijeljen državi članici iz EFPR-a: 344 150 000 EUR

Mjera

Iznos sredstava dodijeljenih za mjere važne za mrežu Natura 2000

Trenutačna potrošnja sredstava na mjere važne za mrežu Natura 2000

Napomene (važnost, dosadašnje iskustvo, izazovi u sljedećem razdoblju)

 

Iz EU-a

Iz nacionalnih izvora

Iz EU-a

Iz nacionalnih izvora

Mjera I. 15. Ograničavanje utjecaja ribolova na morski okoliš i prilagođavanje ribolova zaštiti vrsta

1 500 000

500 000

 

0

0

Mjera omogućava ulaganja u opremu kojim se štiti alat i ulov od sisavaca i ptica zaštićenih direktivama o staništima i pticama;.

Napominjemo da su sredstva za ovu mjeru u 2020. godini u sklopu izmjene Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2014.-2020. godine prenamijenjena u svrhu dodjele potpore s ciljem ublažavanja posljedica pandemije COVID-19 u sektoru ribarstva i akvakulture.

Mjera I. 17. i I. 18 Zaštita i obnova morske bioraznolikosti i ekosustava i režima kompenzacija u okviru održivih ribolovnih aktivnosti

2 300 000

700 000

0

0

Mjera je namijenjena zaštiti i obnovi bioraznolikosti i ekosustava u okviru održivih ribolovnih aktivnosti, uključujući: upravljanje područjima Natura 2000 i zaštićenim morskim područjima, njihovo očuvanje i praćenje; kartiranje i djelovanje za sprečavanje, kontrolu ili uklanjanje invazivnih stranih vrsta; pripremu planova zaštite i upravljanja za aktivnosti povezane s ribarstvom i drugo; natječaji su u pripremi.

Mjera II. 10. Akvakultura koja osigurava usluge zaštite okoliša

2 000 000

700 000

0

0

Mjera osigurava kompenzaciju za dodatne troškove i/ili izgubljeni prihod uslijed primjene metoda u akvakulturi koje su u skladu sa specifičnim potrebama okoliša i podložne su posebnim upravljačkim zahtjevima koji proizlaze iz proglašavanja područja Natura 2000 u skladu s Direktivom o staništima i Direktivom o pticama. Natječaji su u pripremi.

Mjera VIII.2./VIII.3. Zaštita morskog okoliša, održivo korištenje resursa  i unapređenje znanja

1 000 000

300 000

330 000

110 000

Dosadašnja potrošnja odnosi se na sljedeće aktivnosti: edukativni i informativni materijali za promicanje zaštite morskog okoliša i održivog korištenja morskih resursa, prvenstveno zaštićenih i ugroženih vrsta kao što su morski sisavci, kornjače i hrskavične ribe; praćenje populacija ježinaca i trpova; izrada stručne podloge za Plan gospodarenja crvenim koraljem ( Corallium rubrum ). Ostatak sredstava je također prenamijenjen u svrhu dodjele potpore s ciljem ublažavanja posljedica pandemije COVID-19 u sektoru ribarstva i akvakulture.

Međuzbroj

6 800 000

2 200 000

300 000

100 000

UKUPNO

9 000 000

400 000

 

Potrošnja sredstava za mjere relevantne za Natura 2000 je mala, za većinu mjera još nisu raspisani natječaji. Očekuje se značajnije povlačenje sredstava po donošenju planova upravljanja za morska područja Natura 2000 i uspostavljanju nacionalnih monitoringa za morske vrste i stanišne tipove. U sljedećem VFO odgovarajuće mjere EFPR-a će imati veće značenje za upravljanje i monitoring Natura 2000.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D.4. Program LIFE

 

Vrsta projekta ili instrumenta financiranja

Trenutačni iznos sredstava dodijeljenih za mjere važne za mrežu Natura 2000

Napomene (broj projekata, važnost, dosadašnje iskustvo, izazovi u sljedećem razdoblju)

Iz EU-a

Iz nacionalnih izvora

 

Tradicionalni projekti

6 185 066 22

3 597 217

8 projekata u razdoblju 2014.-2018.*; u 3 projekta (masno označeni) je Republika Hrvatska Lead partner country, a u 5 projekata su institucije iz Republike Hrvatske partneri.

U siječnju 2020. godine počinje provedba projekta " Management planning and restoration of Dinara dry grasslands to save biodiversity and support sustainable development - Dinara back to LIFE“ s ukupnim proračunom od
1 296 509 EUR, od čega EU sufinancira 777 903 EUR, a nacionalni doprinos je 518 606 EUR. Svi projektni partneri su iz Republike Hrvatske.

Integrirani projekti

 

 

 

Ostali (Instrument za financiranje prirodnog kapitala itd.)

 

 

 

Međuzbroj

6 185 066

3 597 217

UKUPNO

9 782 283

 

*LIFE Artina - LIFE Artina - seabird conservation network in the Adriatic

LIFE EUROTURTLES - Collective actions for improving the conservation status of the EU sea turtle populations

DRAVA LIFE - DRAVA LIFE  Integrated River Management

WISEDRAVALIFE - Wise water management for the conservation of riverine and floodplain habitats along the Drava River

LIFE Old-Drava - Transboundary cooperation for revitalization of riverine habitat complex in Drava region within Natura 2000 sites

LIFE Against Bird Crime

LIFE Lynx - Preventing the extinction of the Dinaric-SE Alpine lynx population through reinforcement and long-term conservation

LIFE DINALP BEAR - Population level management and conservation of brown bears in northern Dinaric Mountains and the Alps

Korištenje LIFE-a u tekućem VFO ograničeno je radi nesigurnog nacionalnog sufinanciranja. Posljednje dvije godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) se intenzivnije uključio te se očekuje da će u sljedećem VFO Fond osigurati sustavno sufinanciranje za LIFE projekte. S obzirom da će LIFE u novom VFO financirati strateške projekte (SNaP-ovi), izgledno je da će Republika Hrvatska ubuduće značajnije koristiti LIFE za zaštitu prirode.

  _______________________________

22 EU Doprinos HR korisnicima

 

 

Komentara na članku: 2 Općih komentara: 2 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D.5. Ostali fondovi EU-a uključujući Interreg:

Ukupni iznos sufinanciranja od strane EU-a dodijeljen državi članici/regiji iz drugih programa EU-a za provedbu politike EU-a o očuvanju prirode i povezanih programa zelene infrastrukture: 31 587 626 EUR.

Ukupni iznos financijskih sredstava iz nacionalnih/regionalnih izvora dodijeljen za sufinanciranje tih mjera: 5 569 310‬ EUR.

 

Interreg (Europska teritorijalna suradnja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. – 2020.)

Ukupna alokacija za Europsku teritorijalnu suradnju na početku tekućeg VFO iznosila je 1 715 482 798 EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj i IPA sredstava.

Unutar navedenih programa udio hrvatskih partnera u projektima povezanim s prirodnom baštinom i/ili bioraznolikošću iznosi 31 317 626 EUR u EU dijelu, odnosno ukupno 36 859 936 EUR (5 542 310‬ EUR je nacionalno sufinanciranje).

Interreg je u ovom VFO financirao niz projekata u kojima su institucije i nevladine udruge (NVU) iz Republike Hrvatske njihovi nositelji ili partneri: prekogranične projekte (Interreg V-A Italija-Hrvatska, Interreg V-A Mađarska-Hrvatska, Interreg V-A Slovenija-Hrvatska, Interreg IPA Hrvatska-Srbija) i transnacionalne projekte (Interreg V-B Dunav, Interreg V-B Jadransko-jonski, Interreg V-B Mediteran i Interreg V-B Središnja Europa). U većem dijelu projekata su kao partneri uključene javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima.

Prijelazni instrument (Transition Facility) Europske unije za Hrvatsku

Ovaj je instrument financirao jednogodišnji projekt „Jačanje uloge Hrvatske agencije za okoliš i prirodu u informiranju i podizanju svijesti javnosti u području zaštite okoliša, klimatskih promjena, zaštite prirode i bioraznolikosti – Edukacijsko-informacijski centar Diverterra“. Ukupna vrijednost projekta je 270 000 EUR - 90% ugovorenog iznosa (243 000 EUR) financirano je iz programa Prijelazni instrument, a 10% (27 000 EUR) predstavlja nacionalno sufinanciranje.

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D.6. Ostala sredstva financiranja (uglavnom nacionalna) mreže Natura 2000, programa zelene infrastrukture i zaštite vrsta u razdoblju 2014. – 2020. godina:

Ukupna financijska sredstva dodijeljena za provedbu politike EU-a o očuvanju prirode i povezanih programa zelene infrastrukture i namijenjena za mjere ili projekte za koje nije osigurano sufinanciranje EU sredstvima 142 050 000 EUR 23 .

Zaštita prirode u Republici Hrvatskoj je u znatnoj mjeri ovisna o državnom proračunu, dok proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave doprinose u manjem opsegu. U tekućem VFO-u važnu ulogu također imaju projekti financirani iz međunarodnih izvora. FZOEU osigurava sredstva za sufinanciranje EU i međunarodnih projekata, a u manjoj mjeri sufinancira i nacionalne projekte (npr. projekt MINGOR za uspostavu baze podataka o speleološkim objektima CroSpeleo i projekt prstenovanja ptica Zavoda za ornitologiju HAZU (u iznosu od 341 823 EUR)). Prihodi od vlastite djelatnosti JU za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, koji u tekućem VFO iznose u prosjeku 63 mil. EUR/god., ulažu se u zaštitu prirode. Doprinos privatnog poslovnog sektora u financiranju zaštite prirode je vrlo mali.

Ukupna financijska sredstva za D.6. uključuju nekoliko glavnih kategorija troškova 24 (D.6.1.-D.6.6.) koje uključuju praktično sve za PAF relevantno financiranje u razdoblju 2014.-2018. godina. Nisu uključeni troškovi projekata pojedinih znanstvenih i drugih institucija koji doprinose očuvanju vrsta i stanišnih tipova od interesa za EU jer nije bilo moguće prikupiti tako detaljne podatke. Ostale doprinose koje su ostvarili razni dionici, sektorske institucije, poslovni sektor uključen u provedbu projekata i postupaka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i drugi, nije bilo moguće iskazati u ovom izračunu.

Troškovi D.6.1. i D.6.2. odnose se na projekte koji su završeni, dok je za kategorije troškova D.6.3.-D.6.6. izračunata prosječna godišnja potrošnja te načinjena aproksimacija za sedmogodišnje razdoblje.

_______________________________

23 D.6.1., D.6.2. te Svota je dobivena zbrajanjem aproksimacija za cijeli VFO za kategorije D.6.3.-D.6.6.

24 Sredstva utrošena do 31.12.2018.; prosječna godišnja potrošnja iznosi 20% od navedenih sredstava

 

 

Komentara na članku: 2 Općih komentara: 2 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D.6.1. Projekti financirani iz međunarodnih izvora – 20 mil. EUR

Ključni strateški projekt MINGOR koji je većim dijelom bio proveden u ovom VFO-u (trajanje projekta: 2011.-2017.) je „EU NATURA 2000 Integration Project – NIP“, financiran iz zajma Svjetske banke u visini od 140 mil. kn (18,9 mil. EUR,). Rezultati projekta uključivali su jačanje kapaciteta javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima uključujući znatne investicije u izgradnju posjetiteljske infrastrukture, prikupljanje i objedinjavanje postojećih podataka o bioraznolikosti Hrvatske te prikupljanje novih podataka, izradu webportala Informacijskog sustava zaštite prirode, izradu Karte ne-šumskih kopnenih staništa Republike Hrvatske, izradu prijedloga mjere Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene u okviru Programa ruralnog razvoja,  pripremu strateških projekata za financiranje iz OPKK za 2104.-2020. godina i dr. Značajan je bio i projekt UNDP-GEF „Jačanje institucionalne i financijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja – PARCS“ (4,4 mil. EUR – darovnica GEF-a) te nekoliko dugih projekata financiranih iz međunarodnih izvora (Prema ojačanom planiranju očuvanja u Jugoistočnoj Europi/Towards strengthened conservation planning in South-Eastern Europe, ESENIAS TOOLS – Umrežavanje radi razmjene informacija i jačanja kapaciteta o stranim invazivnim vrstama/Invasive alien species networking for information exchange and capacity building, MedMPAnet - Regional Project for the Development of a Mediterranean Marine and Coastal Protected Areas (MPAs) Network through the boosting of MPA creation and management/Regionalni projekt za razvoj mreže morskih i obalnih zaštićenih područja u Mediteranu jačanjem njihovog nastanka i upravljanja, WWF MedPAN South project – phase II – SEA-Med - Development of sustainable economical activities in marine nature parks/Razvoj održivih ekonomskih aktivnosti u morskim parkovima prirode i WWF Dinaric Arc Parks u ukupnoj vrijednosti od 0,9 mil. EUR.

Komentara na članku: 1 Općih komentara: 1 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D.6.2. Projekti MINGOR i DZZP/HAOP-a 25 financirani iz nacionalnih izvora – 1,13 mil. EUR

U Republici Hrvatskoj djeluje 11 ovlaštenih oporavilišta za divlje životinje u kojima se zbrinjavaju strogo zaštićene zavičajne vrste životinja pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane te zaplijenjene ili oduzete životinje zbog nezakonitog uzimanja iz prirode, posjedovanja, prekograničnog prometa i trgovine. MINGOR redovito sufinancira djelovanje pet oporavilišta koja vode NVU-i. U tekućem VFO do kraja 2018. godine utrošeno je 450 670 EUR.

FZOEU je sufinancirao nekoliko projekata DZZP/HAOP-a čija je ukupna vrijednost (ne računajući sufinanciranje iz projekta NIP koji je iskazan pod D.6.1.) 682 276 EUR. Projekti su se odnosili na razvoj Informacijskog sustava zaštite prirode (ISZP) za potrebe provedbe Natura 2000 te na pripremu za obveze izvješćivanja sukladno EU Direktivama o prirodi i na pripremu za uspostavu upravljanja Natura 2000 (definiranje ciljeva i mjera očuvanja).

_______________________________

25 Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) je 2015. godine spojen s Agencijom za zaštitu okoliša u Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu (HAOP), koja je 2019. pripojena tadašnjem Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kao Zavod za zaštitu okoliša i prirode (ZZOP).

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D.6.3. Projekti i aktivnosti javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima (JU) 26 financirani iz nacionalnih izvora – 26,7 mil. EUR (trošak 2014.-2018.)

U sklopu svoje redovne djelatnosti JU provode različite aktivnosti i projekte koji se, među ostalim, odnose na: izradu planova upravljanja za područja Natura 2000, monitoring ciljnih vrsta i staništa područja Natura 2000, aktivnosti održavanja/revitalizacije staništa, očuvanje strogo zaštićenih vrsta i drugo. Izvori financiranja uključuju državni proračun, FZOEU, proračun jedinica regionalne i lokalne samouprave i druge. Za potrebe izrade PAF-a prikupljeni su podaci od 31 JU od ukupno njih 45, o njihovim relevantnim troškovima za razdoblje 2014.-2018. godina iz nacionalnih izvora financiranja. Dobivena svota od 20 mil. EUR za petogodišnje razdoblje uvećana je za 30% kao aproksimacija troškova preostalih 14 JU. Ukupni troškovi iznose 26,7 mil. EUR, tj. prosječno 5,3 mil. EUR/god, odnosno aproksimacija za cijeli VFO je 37,1 mil. EUR. U navedenoj svoti nisu iskazani administrativni troškovi (vidi D.6.4.) te sufinanciranje FZOEU-a za isplate koje vrše JU kao naknadu vlasnicima objekata sa gnijezdom bijele rode (vidi D.6.6.).

_______________________________

26  Uključeno je 19 JU za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode čiji je osnivač Vlada Republike Hrvatske;  21 JU za upravljanje zaštićenim područjima čiji su osnivači županije/Grad Zagreb i pet JU za upravljanje zaštićenim područjima čiji su osnivači općine/gradovi (jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave). Sve su JU nadležne za upravljanje pojedinim područjima Natura 2000

 

 

D.6.4. Administrativni troškovi (plaće i tekući troškovi) – 47,05 mil. EUR (trošak 2014.-2018.)

Troškovi za plaće na teret državnog proračuna u razdoblju 2014.-2018. godina odnose se na plaće zaposlenika tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE) (Uprava za zaštitu prirode i Uprava za inspekcijske poslove - Sektor inspekcijskih poslova zaštite prirode), nekadašnjeg DZZP/HAOP-a te JU za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Svota za plaće uvećana je za 25% na ime vezanih tekućih administrativnih troškova za zaposlenike. Ukupni troškovi iznose 35 mil. EUR odnosno aproksimacija za cijeli VFO je 49  mil. EUR.

Troškovi za plaće JU čiji su osnivači županije i Grad Zagreb uvećane za 25% iznose 10,25 mil. EUR (odnosno aproksimacija za cijeli VFO je 14,35 mil. EUR), a za JU čiji su osnivači općine i gradovi s dodatnih 25% te iznose 1,8 mil. EUR (odnosno aproksimacija za cijeli VFO je 2,52 mil. EUR).

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D.6.5. NVU – 3  mil. EUR (trošak 2014.-2018.)

Nekoliko većih udruga sudjelovalo je u tekućem VFO u provedbi različitih projekata LIFE i OPKK (sredstva su iskazana u odgovarajućim poglavljima) te su provodili niz manjih projekata koje su im (su)financirale županijske i lokalne JU, ili su koristili donacije, primjerice švicarske fondacije MAVA.

Budući su troškovi financirani iz EU-fondova i JU iskazani u prethodnim poglavljima, ovdje su uračunata samo dodatna sredstva od kojih se najveći dio odnosi na fondaciju MAVA. Dodatna sredstva iznose oko 3 mil. EUR za razdoblje 2014.-2018.godina, tj. 0,6 mil. EUR/god, a aproksimacija za cijeli VFO je 4,2 mil. EUR.

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

D.6.6. Naknade za štete od strogo zaštićenih vrsta –7,46 mil.  EUR (trošak 2014.-2018.)

MINGOR redovito vrši isplate naknada za štete od strogo zaštićenih vrsta u visini cca 270 000 EUR/god, tj. 1,34 mil. EUR za razdoblje 2014.-2018. godina, odnosno aproksimacija za cijeli VFO je 1,89 mil. EUR od čega oko 90% otpada na štete od vuka, a 10% se odnosi na ostale strogo zaštićene vrste (štete od ptica na poljoprivrednim kulturama i objektima). Značajne su štete od ribojedih ptica, naročito velikog vranca Phalacrocorax carbo , na velikim šaranskim ribnjacima koji su svi uključeni u Natura 2000 radi svoje ornitološke vrijednosti. Do 2018. godine Ministarstvo poljoprivrede isplaćivalo je ribnjačarstvima državnu potporu „za održavanje ekosustava šaranskih ribnjaka“ – ukupno 5,1 mil. EUR u razdoblju 2014.-2018. godina. Od 2019. godine potpora se isplaćuje kao odšteta „za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima“, s alokacijom od 20 mil. kn (2,7 mil. EUR) za 2019. godinu te se očekuje toliko i u 2020. godini, što bi iznosilo za cijeli VFO ukupno 10,47 mil. EUR. Od 2017. godine Ministarstvo poljoprivrede raspisuje natječaj za mjeru „Zaštita i obnova morske bioraznolikosti i morskih ekosustava i režimi naknade u okviru održivih ribolovnih aktivnosti“ – kompenzacija za štete na ulovima koju uzrokuju sisavci“ za koju je ukupno alocirano 9 mil. kn (1,2  mil. EUR) u državnom proračunu 27 , a odnosi se na štete koje načine dupini na ribarskim mrežama. Za 2017. i 2018. godinu isplaćene su odštete u vrijednosti od 0,88 mil. EUR. Štete uzrokovane aktivnostima dabra Castor fiber , koji je strogo zaštićena vrsta, ali u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede kao vrsta na popisu divljači, isplaćuju vlasnici/zakupnici pojedinih lovišta u kojima je nastala šteta, sukladno Zakonu o lovstvu („Narodne novine“, br.  99/18, 32/19 i 32/20). Tijekom 2017. i 2018. godine isplaćeno je 8783 EUR, a za neke odštete pokrenuti su sudski sporovi.

FZOEU je u razdoblju 2009.-2018. godine isplatio 270 000 EUR za naknadu vlasnicima objekata sa gnijezdom bijele rode 28 , što u prosjeku iznosi 27 000 EUR/god, tj. 135 000 EUR za razdoblje 2014.-2018. godina, odnosno aproksimacija za cijeli VFO je 0,19 mil. EUR.

 

Sagledavajući iznesene podatke u poglavlju D, moguće je zaključiti:

Republika Hrvatska sustavno provodi svoje glavne obveze prema Direktivi o pticama i Direktivi o staništima kroz velike strateške projekte: NIP financiran iz zajma Svjetske banke (2011.-2017.) te nekoliko OPKK projekata u tekućem VFO (trajanje do 2023. godine). Iskustva ovakvog pristupa su pozitivna te postoji namjera na isti način nastaviti i u sljedećem VFO. Strateški projekti koji uključuju i značajne investicije u nabavu opreme i izgradnju posjetiteljske infrastrukture, predstavljaju veliki doprinos također za županijske/lokalne JU koje upravljaju većinom područja Natura 2000, a koje imaju vrlo skromne proračune dodijeljene od nadležnih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U provedbi strateških projekata značajnu ulogu imaju i nevladine udruge.

U tekućem VFO ključan doprinos zaštiti prirode dao je OPKK financiranjem strateških projekata MINGOR te investicijskih projekata JU vezano za povećanje privlačnosti i obrazovnog kapaciteta te uspostavu boljeg upravljanja posjetiteljima zaštićenih područja.

Ističe se važna uloga FZOEU, primarno putem financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi koji osigurava nacionalno sufinanciranje strateških nacionalnih projekata MINGOR te projekata NVU-a financiranih iz EU fondova, uključujući LIFE. U narednom razdoblju očekuje se i dodatno sufinanciranje nacionalnih projekata NVU-a, što je naročito važno za brojne male NVU-e koji nisu u mogućnosti aplicirati na natječaje velikih vrijednosti, a financiranje Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske nije dostatno.

Nacionalne alokacije iz EAFRD i EFPR dale su relativno mali doprinos zaštiti prirode do razdoblja izrade ovoga PAO-a. EFPR, iako programiran, do sad gotovo uopće nije korišten vezano za problematiku Natura 2000. EAFRD ima vrlo povoljno koncipiranu mjeru za neproizvodna ulaganja (4.4.1.). Natječaj za mjeru 4.4.1. objavljen je u listopadu 2020. godine, obrada zahtjeva je u tijeku. Mjera Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene također je dobro osmišljena, ali povlačenje sredstava je do sad bilo vrlo nisko. U 2019. godini izmjenama Programa ruralnog razvoja došlo je do realokacije dijela sredstava iz mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene u mjeru 11 Ekološki uzgoj.

U odnosu na razdoblje prije pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji, danas su dostupna znatno veća financijska sredstva za zaštitu prirode, ali ostaje izražen problem niskih ljudskih kapaciteta uz značajno povećanje obveza i nadležnosti, naročito u županijskim JU. Posljedica ovog problema je, među ostalim, niski kapacitet za potrebne administrativne procedure vezano uz povlačenje i realizaciju sredstava iz EU-fondova.

 

 

_______________________________

27  Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore u okviru programa potpore »Zaštita i obnova morske bioraznolikosti i morskih ekosustava i režimi naknade u okviru održivih ribolovnih aktivnosti« – kompenzacija za štete na ulovima koju uzrokuju sisavci (NN 84/17)

28  Krovove s gnijezdima bijelih roda potrebno je radi oštećenja renovirati svakih 10 godina; troškovi od cca 15 000 kn se nadoknađuju kroz godišnje isplate u desetogodišnjem razdoblju – FZOEU plaća 700 kn po gnijezdu, a ostalo nadoknađuju županijske JU, što je iskazano pod D.6.3.

 

 

Komentara na članku: 3 Općih komentara: 3 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.Prioritetne mjere i potrebe za financiranjem za razdoblje 2021. – 2027.

U procesu planiranja aktivnosti za naredni VFO, Republika Hrvatska kreće od polazišta da će u razdoblju do 2023. godine biti ostvareni očekivani rezultati strateških OPKK projekata iz tekućeg VFO-a te da će se preostale prioritetne potrebe i obveze Republike Hrvatske iskazane u ovom PAO ostvarivati kroz strateške prioritete (SP) navedene u tablici ispod.

SP1 Poboljšano upravljanje mrežom zaštićenih područja (zaštićena područja i Natura 2000) i vrstama kroz izradu planova upravljanja (PU) vrstama i područjima te provedbu prioritetnih upravljačkih aktivnosti - procijenjena vrijednost 1 138 276 111 EUR

Unutar ovog strateškog prioriteta predviđene su sljedeće intervencije: Izrada planova upravljanja ekološkom mrežom Natura 2000, uključujući planove gospodarenja šumama i šumskim zemljištem koji se smatraju planovima upravljanja ekološkom mrežom. Provedba prioritetnih upravljačkih aktivnosti/mjera očuvanja Natura 2000 područja. Izrada PUAP-ova za 5 prioritetnih strogo zaštićenih vrsta i za 2 skupine ugroženih vrsta/staništa te provedba najmanje 11 izrađenih PUAP-ova. Upravljanje i kontrola širenja (uključujući brzo iskorjenjivanje) invazivnih stranih vrsta s Unijinog popisa i nacionalne crne liste. Razvoj  suradnje sa sektorima vezano uz provođenje mjera upravljanja/očuvanja. Jačanje kapaciteta svih nadležnih za upravljanje područjima Natura 2000 (JU, MINGOR, MINPOLJ, ostalih sektora, ovlaštenika, državnog inspektorata i dr.), kao i za provedbu PUAP-ova i planova vezanih uz IAS, uključujući edukaciju i razvoj sistemskih alata te nabavu opreme vezano za provođenje upravljanja. Ažuriranje i modernizacija i nadogradanja Informacijskog sustava zaštite prirode. Obnova posjetiteljske infrastrukture te obnova postojećih objekata u svrhu njihova uključivanja u sustav posjećivanja/edukacije u zaštićenim područjima, s ciljem smanjenja onečišćenja i ekološkog otiska. Provedba opsežnih aktivnosti komunikacije mreže Natura 2000 dionicima i široj javnosti. Razvoj sustava brandiranja proizvoda iz područja Natura 2000. Izrada prijedloga PAF-a za VFO 2028.-2034 godina.

SP2 Provedba prioritetnih restauracijskih aktivnosti, uključujući i restauraciju zelene infrastrukture izvan urbanih područja – 285 401 039 EUR

Unutar ovog strateškog prioriteta predviđene su sljedeće intervencije: Restauracija degradiranih ekosustava unutar područja Natura 2000 te restauracija zelene infrastrukture izvan Natura 2000 područja (s ciljem podizanja stanja očuvanosti vrsta i staništa te povezanosti područja Natura 2000), uključujući i ekosustave bogate ugljikom.

SP3 Razvoj sustava monitoringa stanja prirode Republike Hrvatske, uključujući i razvoj nacionalnih alata za postizanje ciljeva EU Strategije za bioraznolikost do 2030. –  procijenjena vrijednost 39 134 060 EUR

Unutar ovog strateškog prioriteta predviđene su sljedeće intervencije: provedba nacionalnih programa monitoringa vrsta i stanišnih tipova, uključujući i IAS te izrada nacionalnih izvješća o stanju očuvanosti sastavnica prirode. Provedba praćenja učinkovitosti upravljanja područjima Natura 2000. Praćenje učinkovitosti horizontalnih sektorskih mjera za pojedine vrste i stanišne tipove, koje se propisuju  kroz ocjenu prihvatljivosti sektorskih planova. Identifikacija područja šumskih i drugih ekosustava pogodnih za strogu zaštitu, analiza i procjena funkcionalnosti postojeće mreže područja zaštićenih u nacionalnim kategorijama, identifikacija IUCN upravljačke kategorije za sva zaštićena područja i područja ekološke mreže. Razvoj sustava praćenja postizanja ciljeva EU Strategije za bioraznolikost do 2030. godine te odgovarajućih IT alata.

SP4 Izrada cjelovite karte staništa te karte stanja ekosustava i njihovih usluga, uključujući i računovodstvo za usluge ekosustava –  procijenjena vrijednost 18 450 180 EUR

Unutar ovog strateškog prioriteta predviđene su sljedeće intervencije: Izrada cjelovite karte staništa Republike Hrvatske kroz kartiranje preostalih morskih i ažuriranje karte kopnenih staništa, uključujući i kartiranje prašumskih ekosustava i njihovih usluga te razvoj računa ekosustava.

Ostvarivanje mjera predviđenih ovim PAO-om ključno je za ostvarivanje klimatskih ciljeva i politika, stoga će ulaganja u novom VFO biti usmjerena na smanjenje ranjivosti prirodnih sustava na negativne učinke klimatskih promjena odnosno jačanje njihove otpornosti i sposobnosti oporavka. Posebnu važnost će imati mjere povećanja površina pod zaštitom, obnove ekosustava i zelene infrastrukture te razvoj sustava za praćenje stanja prirode koje uključuje praćenje klimatskih promjena i upravljanje ekosustavima. Navedene mjere će doprinijeti ukupnom povećanju ponora ugljika s ciljem postizanja klimatske neutralnosti.

Komentara na članku: 2 Općih komentara: 2 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.1. Horizontalne mjere i administrativni troškovi povezani s mrežom Natura 2000

Komentara na članku: 1 Općih komentara: 1 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.1.1. Određivanje područja i planiranje upravljanja

Trenutačno stanje i dosadašnji napredak u smislu prepoznavanja i određivanja područja te planiranja upravljanja (situacija: 1/11/2019)

Određivanje područja

Hrvatska ima veliku mrežu Natura 2000, prema udjelu kopnene površine uključene u mrežu Natura 2000 drugu po veličini (nakon Slovenije). Vrste i stanišni tipovi od interesa za EU zastupljene su velikim udjelima svojih populacija/površina u Natura 2000. Temeljem zaključaka Biogeografskog seminara za Hrvatsku iz 2014. godine, bilo je potrebno napraviti manje dopune mreže na kopnu te riješiti značajnije znanstvene nedoumice vezano uz more: znanstvenu rezervu (SCI RES) za naselja posidonije (1120*) i za glavatu želvu Caretta caretta na cijelom morskom dijelu Mediteranske biogeografske regije (MMED) te znanstvenu rezervu (SCI RES) za grebene (1170) i za dobrog dupina Tursiops truncatus na području odobalnih voda.

Izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži 2015. godine revidirana je Natura 2000 na način da su ugrađeni zahtjevi s Biogeografskog seminara temeljem dostupnih znanstvenih podataka. Tijekom narednih godina prikupljeni su dodatni podaci i korištena je nova detaljnija Karta ne-šumskih kopnenih staništa Republike Hrvatske iz 2017. godine te je Natura 2000 ponovo revidirana 2019. godine Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže. Time se mreža POVS-ova u kopnenom dijelu Republike Hrvatske smatra kompletiranom, uz moguće manje izmjene i dopune temeljem novih znanstvenih podataka. Slično je stanje i s mrežom POP-ova koja se iznimno može dopuniti temeljem novih istraživanja.

Za potrebe rješavanja znanstvenih nedoumica i kompletiranja morskog dijela Natura 2000 provodi se OPKK projekt „Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom – Morska staništa“ kroz koji će se do 2023. godine kartirati najmanje 50% morskih staništa, kao podloga za određivanje novih morskih područja Natura 2000. Projekti LIFE EUROTURTLES (2016.-2021.) i LIFE-ARTINA (2018.-2023.) pružiti će nove podatke za vrednovanje područja važnih za morske kornjače u Jadranu, odnosno za morske ptice u pučinskom dijelu srednjeg Jadrana.

 

Planiranje upravljanja

Izrada planova upravljanja za područja Natura 2000 je obvezna temeljem Zakona o zaštiti prirode. Do sada pet područja (nacionalni parkovi i parkovi prirode) ima usvojene planove upravljanja iz 2016. i 2017. godine koji na odgovarajući način uključuju ciljeve i mjere očuvanja Natura 2000 te su ta područja proglašena PPOVS-ovima (SAC-ovima) Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže. Ciljevi i mjere očuvanja POP-ova propisani su Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže.

Očekivani rezultati tekućeg OPKK projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ uključuju definiranje ciljeva i mjera očuvanja za sva područja Natura 2000 te izrađene planove upravljanja za najmanje 40% površine ekološke mreže Natura 2000. Kroz komplementarni OPKK projekt „Ecomanager“ izradit će se planovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem koji se smatraju planovima upravljanja ekološkom mrežom koji će pokrivati oko 380 000 ha šume i šumskog zemljišta unutar Natura 2000 mreže. OPKK projekti završavaju 2022./2023. godine.

 

 

Broj područja koja obuhvaćaju:

Područja od značaja za Zajednicu određena na temelju Direktive EU-a o staništima

Broj područja

zakonski određena područja (posebna područja očuvanja ili istovrijedna područja)

posebne ciljeve očuvanja na razini područja

posebne mjere očuvanja na razini područja

POVS

 745

 5 29

 5

 5

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Broj područja koja obuhvaćaju:

Područja posebne zaštite određena na temelju Direktive o pticama

Broj područja

zakonski određena područja (posebna područja očuvanja ili istovrijedna područja)

posebne ciljeve očuvanja na razini područja

posebne mjere očuvanja na razini područja

POP

 38

 38

 38

 38

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ukupno

 

 

 

 

Dodatne potrebne mjere

U cilju poboljšanja znanja o stanju bioraznolikosti mora kao temelja za učinkovitu provedbu Direktive o staništima, Direktive o pticama te Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, kartirati sve površine morskih staništa, koja nisu obuhvaćena kartiranjem morskih staništa kroz OPKK projekt „Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom“, koji će rezultirati kartiranjem najmanje 51% morskih staništa. Kartirana staništa cjelokupnog područja Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom osnova su za praćenje stanja očuvanosti morskih stanišnih tipova i vrsta sukladno obvezama Direktive o staništima, stanja očuvanosti morskog okoliša sukladno obavezama Okvirne direktive o pomorskoj strategiji putem pokazatelja D1. Biološka raznolikost i D6. Cjelovitost morskoga dna te Integriranog programa za praćenje i procjenu (IMAP) u okviru Barcelonske konvencije (Zajedničkog pokazatelja 1-Rasprostranjenost staništa Ekološkog cilja 1-Bioraznolikost). Također ažurna i cjelovita karta staništa morskih stanišnih tipova temelj je za ažuriranje prostornog plana morskog područja sukladno obavezama Direktive o uspostavi

_______________________________

29 Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 80/19)

okvira za prostorno planiranje morskog područja. Ažurna i cjelovita karta morskih staništa omogućava ažuriranje morskih područja Natura 2000, uključujući stanišni tip 1170 Grebeni na području izvan obalnog mora. Sukladno Mediteranskoj uredbi, Republika Hrvatska treba posebno regulirati ribolov na područjima: „dna pokrivena morskim cvjetnicama“, „koraligeno stanište“ i „dnu prekrivenom mäerlom“, te uspostaviti zaštićena ribolovna područja radi poboljšanja iskorištavanja i očuvanja živih vodenih bogatstava ili zaštite morskih ekosustava. Za prostorno definiranje ovih regulacija i donošenje odluka nužno je imati cjelovitu kartu navedenih staništa.

Vrednovati područje Jadrana (primarno sjeverni i južni dio) u cilju utvrđivanja potencijalnih novih područja značajnih za očuvanje ptica (POP)

Izraditi planove upravljanja (PU) za preostalih 60% površine Natura 2000 i planove gospodarenja šumama i šumskim zemljištem koji se smatraju planovima upravljanja ekološkom mrežom. Također provesti desetogodišnju reviziju pet PU iz 2016. i 2017. godine

Ojačati kapacitete svih nadležnih za upravljanje mrežom Natura 2000 (JU, MINGOR, MINPOLJ, sektora, ovlaštenika, državnog inspektorata i dr.), uključujući edukaciju i razvoj sistemskih alata.

Izraditi odgovarajuće karte osjetljivosti prostora ( sensitivity maps )

Identificirati područja prašumskih i drugih (morskih i kopnenih) ekosustava pogodna za strogu zaštitu

Analizirati funkcionalnost i reprezentativnost mreže dezigniranih područja (zaštićena područja, Natura 2000, OECM) uključujući IUCN kategorizaciju područja

Razviti nacionalni sustav praćenja učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže

Nadograditi Informacijski sustav zaštite prirode (ISZP) kao osnovu za kvalitetno planiranje i provedbu upravljanja

Izraditi PAO za novi VFO 2028.-2034. godina

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve su navedene mjere prioritetne

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova 30

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja iz EU-a

Mjera 1. Kartiranje prašumskih ekosustava i identifikacija morskih i kopnenih područja pogodnih za strogu zaštitu

J

214 290

KF/EFRR

Mjera 2. Analiza funkcionalnosti i reprezentativnosti mreže dezigniranih područja

J

71 430

LIFE

Mjera 3. Razvoj nacionalnog sustava praćenja učinkovitosti upravljanja područjima

J

142 860

KF/EFRR

Mjera 4. Kartiranje  morskih staništa te utvrđivanje potencijalnih područja za zaštitu

J

1 785 700

KF/EFRR

Mjera 5. Utvrđivanje potencijalnih novih područja značajnih za očuvanje ptica (POP)

J

640 000

LIFE

Mjera 6. Izrada planova upravljanja za Natura 2000

J

7 546 400

KF/EFRR

Mjera 7. Izrada planova gospodarenja šumama i šumskim zemljištem koji obuhvaćaju Natura 2000 i koji se smatraju planovima upravljanja ekološkom mrežom

J

3 714 285

KF/EFRR

Mjera 8. Izrada karata osjetljivosti prostora ( sensitivity maps )

J

100 000

KF/EFRR

Mjera 9. Jačanje kapaciteta za upravljanje mrežom Natura 2000, uključujući edukaciju i razvoj sistemskih alata

J

909 290

KF/EFRR

Mjera 10. Nadogradnja Informacijskog sustava zaštite prirode (ISZP) kao osnove za kvalitetno planiranje i provedbu upravljanja

J

285 700

KF/EFRR

Mjera 11. Izrada PAO-a za novi VFO 2028.-2034. godina

J

10 000

KF/EFRR

Mjera 12. Prekogranična povezanost (zelena infrastruktura)

J

142 850

INTERREG

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

 

_______________________________

 

30 Za sve mjere gdje nije navedeno moguće financiranje iz programa LIFE i INTERREG u slučaju da zadovoljavaju pravila dodjele bespovratnih sredstava u skladu s odredbama definiranim relevantnim uredbama, financiranje je moguće osigurati iz programa LIFE i INTERREG

 

Očekivani rezultati

Osigurana stručna podloga i razvijeni alati za ispunjavanje ciljeva EU Strategije za bioraznolikost do 2030. godine

Uspostavljena cjelovita mreža Natura 2000 na moru i u kopnenom dijelu Republike Hrvatske

Učinkovitije upravljanje područjima Natura 2000, zahvaljujući izrađenim planovima upravljanja i planovima gospodarenja šumama i šumskim zemljištem koji se smatraju planovima upravljanja ekološkom mrežom za 100% površine postojeće mreže Natura 2000 te zahvaljujući pojačanim kapacitetima JU i sektorskih dionika za provedbu mjera očuvanja

Kvalitetnija provedba postupaka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu

Učinkovito planiranje aktivnosti u narednom VFO 2028.-2034. godina

 

Komentara na članku: 2 Općih komentara: 2 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.1.2. Upravljanje područjem (administriranje) i komunikacija s dionicima

Trenutačno stanje i dosadašnji napredak u smislu upravljanja područjem i komunikacije s dionicima

Područjima Natura 2000 upravljaju javne ustanove (JU) koje su prvobitno bile osnovane za upravljanje zaštićenim područjima sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Njihov osnivač je Vlada Republike Hrvatske (19 JU za nacionalne parkove i parkove prirode), županije/Grad Zagreb (21 JU za ostala zaštićena područja) ili općine/gradovi (5 JU za određena područja, temeljem suglasnosti nadležnih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave). Proglašenjem mreže Natura 2000 Uredbom iz 2013. godine, JU su dobile u nadležnost upravljanje znatno većom površinom (naročito županijske JU), s obzirom da zaštićena područja čine oko 26% mreže Natura 2000, ali se njihovi financijski i ljudski resursi nisu adekvatno povećali. Obvezna izrada planova upravljanja za sva područja Natura 2000 i njihova provedba, uključujući potrebnu komunikaciju s dionicima, zahtijevaju značajne dodatne resurse. Za osiguranje učinkovitog upravljanja područjima Natura 2000 i komunikacije s dionicima, nužno je ojačati ljudske kapacitete nadležnih javnih ustanova i MINGOR te osigurati nabavu potrebne opreme.

Dodatne potrebne mjere

Povećati broj zaposlenika, odnosno svote za njihove plaće i tekuće troškove, u prosječnoj visini od 20% u odnosu na troškove u ovom VFO za MINGOR i JU nacionalnih parkova i parkova prirode te od 50% za županijske JU, kao i povećati broj zaposlenika ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva

Ojačati JU za suradnju i pomoć poljoprivrednicima, šumoposjednicima i ribarima u provedbi potrebnih mjera očuvanja u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (vidi detaljnije obrazloženje pod E.2.4.) te omogućiti da svaka JU bude ekipirana odgovarajućim stručnjacima za ovu problematiku

Unaprijediti suradnju s Ministarstvom poljoprivrede, Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva vezano za edukaciju poljoprivrednika o provedbi potrebnih mjera očuvanja.

Unaprijediti suradnju sa Ministarstvom poljoprivrede, Upravom šumarstva, lovstva i drvne industrije, Sektorom za šume privatnih šumoposjednika vezano za edukaciju privatnih šumoposjednika o provedbi potrebnih mjera očuvanja

Unaprijediti suradnju s ribarima/udruženjima ribara/FLAG-ovima vezano za edukaciju ribara o provedbi potrebnih mjera očuvanja

Izraditi i tiskati edukativne materijale za razne skupine dionika

Održavati redovitu komunikaciju s dionicima vezano za mjere očuvanja i planove upravljanja za područja Natura 2000 i za strogo zaštićene vrste (PUAP) (uključujući dionike poput, poljoprivrednika, šumara, lovaca, ribara, sektora energetike itd.)

Kupnja i zakup privatnog zemljišta i drugih nekretnina za potrebe upravljanja područjima Natura 2000

Nabaviti potrebnu opremu vezano za upravljanje područjima Natura 2000

 

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve su navedene mjere prioritetne

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova 30

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja iz EU-a

Mjera 1. Tekući troškovi administriranja mreže Natura 2000

P

11 550 000

 KF/EFRR

Mjera 2. Ekipiranje JU stručnjacima za poljoprivredu, šumarstvo i/ili ribarstvo 31

P

1 360 000

 KF/EFRR

Mjera 3. Nabava opreme

J

714 290

KF/EFRR

Mjera 4. Komunikacija s dionicima vezano za provedbu mjera očuvanja

P

200 000

KF/EFRR/EPFRR/EPFRA

Mjera 5. Kupnja i zakup privatnog zemljišta i drugih nekretnina za potrebe upravljanja područjima Natura 2000

J

2 000 000

KF/EFRR

Mjera 6. Harmonizacija upravljanja prekograničnim područjima Natura 2000

J

1 000 000

INTERREG

  • navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

 

Očekivani rezultati

Učinkovitije upravljanje područjima Natura 2000 te poboljšano stanje očuvanosti ciljnih vrsta i stanišnih tipova

Prihvaćanje tematike Natura 2000 od strane dionika i njihovo aktivno uključivanje u provedbu mjera očuvanja

_______________________________

31  Prosječno 17 000 EUR/god x 40 JU x 2 stručnjaka

Komentara na članku: 2 Općih komentara: 2 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.1.3. Praćenje i izvješćivanje

Trenutačno stanje i dosadašnji napredak u smislu praćenja i izvješćivanja

Nacionalne programe monitoringa u Republici Hrvatskoj priprema unutarnja ustrojstvena jedinica MINGOR nadležna za stručno-analitičke poslove (Zavod za zaštitu okoliša i prirode), u suradnji s vanjskim stručnjacima za pojedine taksonomske skupine, a prema metodologiji razvijenoj 2012. godine kroz projekt IPA MANMON. Do sada je izrađeno 58 programa za ukupno 81 vrstu i stanišni tip. Do 2023. godine planirano je izraditi programe monitoringa za najmanje 400 vrsta i stanišnih tipova, što će predstavljati rezultat strateškog OPKK projekta MINGOR „Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova“ 32 .

Skupine koje su trenutačno najbolje pokrivene programima monitoringa su ptice (31) i ribe (20). Radi nedostatka sustavnog financiranja nacionalnog monitoringa iz državnog proračuna, započelo se s provedbom tek oko 60% programa monitoringa. 2014. godine provedbu monitoringa sufinancirao je FZOEU, a do 2017. godine korištena su i sredstva projekta NIP. OPKK projekt je prvenstveno usmjeren na izradu novih programa monitoringa te ostaje problem financiranja njihove provedbe, što će biti tema planiranog novog strateškog projekta u narednom VFO-u.

JU koje upravljaju područjima Natura 2000 provode monitoring na razini područja ekološke mreže Natura 2000 ( site-based monitoring), a provode ga njihovi zaposlenici ili angažirani vanjski suradnici te se rezultati dostavljaju MINGOR. Ovi monitorinzi još nisu u cijelosti povezani sa odgovarajućim nacionalnim monitorinzima.

Zavod za ornitologiju HAZU u suradnji s mrežom suradnika redovito provodi program monitoringa selidbe ptica „Znanstveno prstenovanje ptica“. Pojedini sektori provode programe monitoringa koji su relevantni za neke vrste i stanišne tipove s popisa Direktive o staništima, odnosno Direktive o pticama. Hrvatske šume razvijaju bazu podataka o šumskim zajednicama, Ministarstvo poljoprivrede vodi bazu podataka Središnja lovna evidencija, a također financira monitoring mjera Programa ruralnog razvoja - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, uključujući monitoring čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima, monitoring leptira travnjačkih staništa te monitoring travnjačkih staništa. Institut za oceanografiju i ribarstvo provodi monitoring morskog ekosustava sukladno Okvirnoj direktivi o pomorskoj strategiji.  Hrvatske vode provode monitoringe sukladno obvezama Okvirne direktive o vodama.

U tijeku je provedba OPKK projekta uspostave nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta.

Republika Hrvatska je 2019. godine priredila prva nacionalna izvješća prema Direktivi o staništima i Direktivi o pticama. Radi nedostatnih podataka za ocjenu stanja vrsta, trend za čak 83% populacija ptica, kao i stanje očuvanosti za 46% ostalih vrsta je procijenjeno kao nepoznato, što ukazuje na nužnost i žurnost uspostavljanja sustavnog monitoringa.

_______________________________

32 http://www.haop.hr/hr/projekt

 

 

Dodatne potrebne mjere

Započeti s provedbom nacionalnih programa monitoringa za najmanje 400 vrsta i stanišnih tipova, uključujući vrste koje se komercijalno koriste

Usustaviti aktivnosti JU vezano za site-based monitoring u cilju praćenja učinkovitosti upravljanja područjima Natura 2000

Provesti praćenje učinkovitosti horizontalnih sektorskih mjera za pojedine vrste i stanišne tipove

Osigurati nastavak redovitog monitoringa selidbe ptica znanstvenim prstenovanjem

Izraditi ažuriranu jedinstvenu kartu kopnenih stanišnih tipova (šumskih i nešumskih)

Izraditi nova nacionalna izvješća o stanju očuvanosti prirode sukladno Direktivi o staništima, odnosno Direktivi o pticama do 2025. godine.

 

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve navedene mjere su prioritetne

 

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova 30

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja iz EU-a

Mjera 1. Provedba nacionalnih programa monitoringa za najmanje 400 vrsta i stanišnih tipova, uključujući edukaciju sudionika u monitoringu

P

2 000 000

KF/EFRR

Mjera 2. Praćenje učinkovitosti upravljanja područjima Natura 2000 - site-based monitoring

P

1 000 000

KF/EFRR 

Mjera 3. Praćenje učinkovitosti horizontalnih sektorskih mjera za pojedine vrste i staništa

P

285 700

 KF/EFRR/EFPRA

Mjera 4. Monitoring čestih vrsta ptica poljoprivrednih staništa (FBI)

P

80 000

EPFRR

Mjera 5. Monitoring populacije kosca ( Crex crex ) s analizom utjecaja načina gospodarenja travnjacima na vrstu

P

43 000

EPFRR

Mjera 6. Monitoring leptira travnjačkih staništa, uključujući monitoring staništa, s analizom utjecaja načina gospodarenja travnjacima

P

90 500

EPFRR

Mjera 7. Monitoring oprašivača

P

71 430

KF/EFRR

Mjera 8. Znanstveno prstenovanje ptica – monitoring selidbe ptica 33

P

-

/

Mjera 9. Izrada atlasa ptica gnjezdarica i zimovalica za područje čitave Republike Hrvatske 34

J

-

/

Mjera 10. Izrada nove Karte staništa Republike Hrvatske

J

242 900

KF/EFRR

Mjera 11. IAS - Izrada i provedba monitoring programa za vrste s Unijinog popisa i nacionalne crne liste

P

142 850

KF/EFRR

Mjera 12. Izrada nacionalnih izvješća o stanju očuvanosti prirode, uključujući i konzultaciju s dionicima (BHD izvješća 2025.)

J

5 700

KF/EFRR

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

 

_______________________________

33  Provedba mjere ne zahtjeva financiranje iz VFO 2021.-2027.

34  Vidi fusnotu broj 33

 

Očekivani rezultati

Nacionalni sustav monitoringa koji se uspostavlja kroz OPKK projekt „Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova i izvješćivanja prema EU Direktivi o pticama i Direktivi o staništima“ funkcionalan u svim svojim komponentama

Nacionalna izvješća o stanju očuvanosti prirode sukladno Direktivi o staništima, odnosno Direktivi o pticama 2025. godine uključuju znatno manji udio vrsta s nepoznatim stanjem očuvanosti, odnosno trendom populacija

Omogućeno praćenje učinkovitosti sektorskih mjera za pojedine vrste i stanišne tipove

 

Komentara na članku: 2 Općih komentara: 2 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.1.4. Preostali nedostaci u znanju i potrebe za istraživanjem

Trenutačno stanje

Za brojne vrste i stanišne tipove s popisa Direktive o staništima, odnosno Direktive o pticama ne postoje dovoljna saznanja vezano uz njihovu detaljnu rasprostranjenost, ekologiju i ugroženost, što otežava učinkovito provođenje mjera očuvanja.

Također, utjecaj klimatskih promjena na vrste, staništa i ekosustave u Republici Hrvatskoj još nije u dovoljnoj mjeri istražen iako je prijetnja njihovoj dugoročnoj očuvanosti realna. Određeni pomaci u ocjeni trenutnog stanja i osjetljivosti ekosustava na klimatske promjene su napravljeni 35 .

Dodatne potrebne mjere

Provesti ciljana istraživanja vrsta i stanišnih tipova s popisa Direktive o staništima, odnosno Direktive o pticama, kao podlogu za učinkovito provođenje mjera očuvanja

Kompletirati kartu morskih staništa (planirano u okviru E.1.1.)

Kompletirati bazu podataka o speleološkim objektima (Speleokatastar)

Provesti istraživanja za definiranje kvota i mjera za vrste koje se koriste komercijalno, uključujući vrste iz Priloga V. Direktive o staništima

Provesti kartiranje i procjenu stanja ekosustava i njihovih usluga, te razviti ekonomske račune prirodnog kapitala

Provesti istraživanja utjecaja invazivnih stranih vrsta na bioraznolikost i usluge ekosustava

Provesti istraživanja oprašivača

Provesti istraživanja utjecanja klimatskih promjena na  vrste i staništa s popisa Direktive o staništima, odnosno Direktive o pticama

_______________________________

35 Izvješće o stanju prirode za razdoblje 2013.-2017.

 

 

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve navedene mjere su prioritetne

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova 30

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja iz EU-a

Mjera 1. Istraživanja vezana uz nepovoljno stanje očuvanosti šumskih stanišnih tipova

J

285 700

KF/EFRR

Mjera 2. Istraživanja nedovoljno poznatih vrsta s popisa Direktive o staništima, odnosno Direktive o pticama

J

100 000

KF/EFRR/

Mjera 3. Ostala specijalistička stručna i znanstvena  istraživanja u svrhu očuvanja i monitoringa vrsta i stanišnih tipova

J

185 720

LIFE

Mjera 4. Kompletiranje baze podataka o speleološkim objektima (Speleokatastar) 33

J

-

/

Mjera 5. Istraživanje utjecaja invazivnih stranih vrsta na bioraznolikost i usluge ekosustava, s posebnim naglaskom na oprašivače

J

142 850

KF/EFRR

Mjera 6. Analiza širenja invazivnih stranih vrsta uslijed antropogenih promjena u okolišu

J

142 850

KF/EFRR/ EFPRA

Mjera 7. Istraživanja za definiranje kvota i mjera za vrste koje se koriste komercijalno, uključujući vrste iz Priloga V. Direktive o staništima

J

142 850

EFPRA

Mjera 8. Utvrđivanje utjecaja klimatskih promjena na vrste i staništa s popisa Direktive o staništima, odnosno Direktive o pticama

J

714 290

KF/EFRR/OBZOR EUROPA

Mjera 9. Istraživanja povezana uz morske vrste (održivo korištenje, smanjenje slučajnog ulova, utvrđivanje statusa)

J

142 850

EFPRA

Mjera 10. Istraživanja oprašivača

J

14 290

EPFRR

Mjera 11. Analize osjetljivosti i povezanosti područja Natura 2000 ( connectivity corridors )

J

7 140

KF/EFRR

Mjera 12. Definiranje ekološki prihvatljivog protoka i potrebnih načina prilagodbe rada HE

J

142 850

KF/EFRR/LIFE

Mjera 13: Kartiranje i procjena stanja ekosustava i njihovih usluga i razvoj ekonomskih računa prirodnog kapitala

J

250 000

KF/EFRR

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

Očekivani rezultati

Ostvarena znanstvena podloga za definiranje i učinkovitu provedbu mjera očuvanja i odgovarajućih nacionalnih monitoringa za potrebe izvješćivanja o stanju očuvanosti prirode prema Direktivi o staništima i Direktivi o pticama

 

Komentara na članku: 1 Općih komentara: 1 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.1.5. Mjere informiranja i jačanja osviještenosti povezane s mrežom Natura 2000, obrazovanje i pristup posjetiteljima

Trenutačno stanje

U tekućem VFO odvijale su se značajne aktivnosti vezano za informiranje i jačanje osviještenosti povezane s mrežom Natura 2000, obrazovanje i pristup posjetiteljima, prvenstveno u okviru pojedinih projekata. Projekt NIP, financiran iz zajma Svjetske banke, osigurao je do 2017. godine značajne investicije u posjetiteljsku infrastrukturu javnih ustanova (posjetiteljski centri, edukativne staze, promidžbeni materijali i dr.). Takve investicije se ostvaruju i kroz tekući OPKK u okviru Specifičnog cilja 6c2 „Povećanje atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine“. To je stvorilo preduvjete za znatno kvalitetnije odgovarajuće aktivnosti mnogih JU, naročito županijskih, koje većinom nisu imale nikakvu posjetiteljsku infrastrukturu.

U okviru projekta NIP izrađena je strategija komunikacije mreže Natura 2000 koja se provodi kroz tekući OPKK projekt „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“.

Zavod za zaštitu okoliša i prirode je kroz projekt Diverterra priredio mobilnu aplikaciju „N3VR Diverterra Virtualni muzej“ (3D virtualni svijet prirodne bioraznolikosti u kojem se korisnik virtualno može kretati u svim smjerovima) kao prvi korak u cilju uspostave modernog i inovativnog Informacijsko - edukativnog centra (IEC) Diverterra u području zaštite okoliša, klimatskih promjena, zaštite prirode i bioraznolikosti. Navedene aktivnosti su rezultirale privlačenjem većeg broja posjetitelja u područja Natura 2000, naročito zaštićena područja koja pokrivaju oko četvrtinu ukupne ekološke mreže. Nekoliko takvih područja, poput nacionalnih parkova Plitvička jezera, Krka i Brijuni imaju problem s prevelikim brojem posjetitelja te su tijekom tekućeg VFO izradili i počeli provoditi planove upravljanja posjetiteljima, uz ograničavanje dnevne kvote posjetitelja.

 

Dodatne potrebne mjere

Nastaviti provedbu komunikacijske strategije mreže Natura 2000 (kampanje, publikacije, TV spotovi, web stranice i dr.)

Uspostaviti administrativni okvir i započeti provedbu sustava brandiranja proizvoda iz područja Natura 2000, u suradnji s JU i relevantnim dionicima

Osigurati sufinanciranje aktivnosti informiranja, edukacije i jačanja osviještenosti povezane s mrežom Natura 2000 koje provode NVU-i kroz sustav malih darovnica

Razvijati portal Informacijskog sustava zaštite prirode Bioportal i web stranice relevantnih institucija

Održavati postojeću i izgraditi novu posjetiteljsku infrastrukturu

 

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve navedene mjere su prioritetne

 

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova 30

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja iz EU-a

Mjera 1. Komunikacija Natura 2000 dionicima i široj javnosti (kampanje, publikacije, TV spotovi, web stranice i dr.)

J

557 140

 KF/EFRR/EFPRA

Mjera 2. Razvoj modela brandiranja područja Natura 2000

J

142 850

 KF/EFRR

Mjera 3. Aktivnosti informiranja, edukacije i jačanja osviještenosti povezane s mrežom Natura 2000 koje provode NVU

P

285 700

ESF

Mjera 4. Razvoj i održavanje Bioportala i web stranica MINGOR i JU

P

142 850

KF/EFRR

Mjera 5. Aktivnosti u cilju smanjenja pojavnosti kaznenih djela i prekršaja protiv okoliša 36

J

1 317 156

LIFE

Mjera 6. Održavanje postojeće posjetiteljske infrastrukture te obnova objekata u svrhu uključivanja u sustav posjećivanja/edukacije

J

10 000 000

KF/EFRR

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

Očekivani rezultati

Veći broj posjetitelja područja Natura 2000 i drugih građana koji su adekvatno educirani i čija je svijest o zaštiti prirode razvijena

Razvijeno brandiranje proizvoda iz područja Natura 2000, uključujući održivi turizam i posjećivanje zaštićenih područja

 

Komentara na članku: 2 Općih komentara: 2 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.1.6. Izvori (koji se odnose na horizontalne mjere i administrativne troškove povezane s mrežom Natura 2000);

Web stranice:

  ex-HAOP http://www.haop.hr/hr/pocetna-stranica;

MINGOR-zaštita prirode https://mzoe.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug-4925/zastita-prirode/1180;

nacionalni parkovi i parkovi prirode http://www.parkovihrvatske.hr/parkovi;

informacijski sustav zaštite prirode http://www.bioportal.hr/;

web stranice pojedinih županijskih JU

_______________________________

36  Uključuje izradu Nacionalnog izvješća o okolišnom kriminalitetu, izradu i provedbu Nacionalnog akcijskog plana za suzbijanje nezakonitog ubijanja divljih životinja te izradu, provedbu Nacionalnog akcijskog plana za suzbijanje trovanja divljih životinja te dio troškova projekta Balkan Detox LIFE u visini od 260.093 EUR, tj. 37.156 EUR/god

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.2. Mjere održavanja i obnove na područjima mreže Natura 2000 i izvan tih područja

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.2.1. Morske i obalne vode

Trenutačno stanje stanišnih tipova i vrsta, dosad poduzete mjere očuvanja i njihov učinak, pritisci i prijetnje koji i dalje postoje

 

Stanišni tip

N2K (km 2 )

Izvan
N2K (km 2 )

Ukupno (km 2 )

Stanje očuvanosti

MO#

1110

Pješčana dna trajno prekrivena morem

375,91

 

 

XX

√

1120

Naselja posidonije ( Posidonion oceanicae )*

159,83

 

 

U1

√

1130

Estuariji

75,71

 

 

U1

√

1140

Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke

0,75

 

 

XX

√

1150

Obalne lagune*

5,48

 

 

XX

√

1160

Velike plitke uvale i zaljevi

110,45

2,8

112,53

XX

√

1170

Grebeni

150

 

 

U1

√

*prioritetni stanišni tipovi prema Direktivi o staništima; #Potrebne su mjere očuvanja

Detaljna rasprostranjenost morskih stanišnih tipova još nije poznata, a u tijeku je projekt kartiranja morskih staništa koji će omogućiti vrednovanje ukupne površine morskih i obalnih voda sa stanovišta zaštite prirode. Najvrjedniji poznati lokaliteti stanišnih tipova s popisa Direktive o staništima uključeni su u Natura 2000, a najveće su nedoumice oko rasprostranjenosti naselja posidonije i grebena te se očekuje da će nakon kartiranja morskih staništa biti proglašena nova područja Natura 2000 za stanišne tipove 1120 i 1170.

Što se tiče ugroženosti, poznato je da su pojedina područja morskih stanišnih tipova lokalno ugrožena, naročito naselja posidonije (1120*) i grebeni (1170) koje ponegdje ugrožavaju ribolov, nautički turizam (npr. sidrenje) ili marikultura. Za naselja posidonije u sjevernom dijelu istočnog Jadrana postoje analize s negativnim trendom u posljednjih 50 godina. U nepovoljnom stanju očuvanosti su također kompleksna staništa estuarija. Za ostale stanišne tipove stanje je ocijenjeno kao nepoznato. Onečišćenje morske vode, kako s kopna tako i s mora, ugrožava sve tipove morskih staništa. Dodatno, stanišni tipovi obalnih voda (1130, 1140, 1150, 1160) su izložena različitim antropogenim pritiscima uslijed razvoja i intenzivnog korištenja obalnog područja, naročito vezano uz turizam i rekreaciju, a ponegdje i ilegalnu gradnju i uređenje plaža. Invazivne strane vrste predstavljaju prijetnju za bioraznolikost svih stanišnih tipova. Za sve stanišne tipove potrebno je provoditi mjere očuvanja.

Obnovu pojedinih degradiranih lokacija moguće je postići ograničavanjem ugrožavajućih aktivnosti i puštanjem ekosustava da se s vremenom prirodno obnovi. U nekim slučajevima potrebno je planirati umjetnu obnovu staništa, npr. obnovu naselja posidonije transplantacijom izdanaka posidonije. U naseljima posidonije potrebno je provoditi aktivnosti obnove ugroženih populacija periske Pinna nobilis koje su posljednjih godina doživjele drastičan pad. Pojedine lokalitete morskih i obalnih staništa s popisa Direktive o staništima potrebno je čistiti od nakupljenog otpada.

Vrste morskih i obalnih voda s popisa Direktive o staništima uključuju ciljne vrste područja Natura 2000 – Tursiops truncatus i Caretta caretta koji su u povoljnom stanju očuvanosti. Međutim, niz sedentarnih vrsta koje su karakteristične za pojedine stanišne tipove, nalazi se u nepovoljnom stanju očuvanosti, primjerice karakteristična vrsta za 1170 Coralium rubrum ocijenjen je kao U1 (degradirana staništa u plićim područjima, ilegalno vađenje koralja, promjene temperature vode uslijed klimatskih promjena), a Lithophaga lithophaga kao U2, (prvenstveno uslijed ilegalnog vađenja, čija je posljedica i uništavanje staništa). Karakteristična vrsta 1120 Pinna nobilis također ima status U2, a trenutačno je izložena masovnom pomoru uslijed još neutvrđenih razloga (patogeni).

Staništa 1130, 1140, 1150 i 1160 važna su za cijeli niz ptica vodarica i ćurlina tijekom njihovih selidbi i zimovanja. Iako je za neka od ovih stanišnih tipova stanje očuvanosti ocijenjeno kao nepoznato, činjenica je da se radi o vrlo osjetljivim stanišnim tipovima koja su izložena intenzivnim antropogenim utjecajima.

 

Mjere potrebne za održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti

Ovo je vrlo kompleksna skupina staništa čije očuvanje zahtijeva cijeli spektar različitih tipova mjera. Brojne regulatorne odredbe, prvenstveno vezano uz zabranu gradnje u obalnoj zoni te očuvanje kvalitete morske vode, već su donesene, međutim njihova provedba je još uvijek nedostatna. Planovi upravljanja za morska područja Natura 2000 uključiti će aktivnosti potrebne za provedbu mjera očuvanja za pojedine stanišne tipove u pojedinim područjima, kao što su: zabrana gradnje i nasipavanja mora, zabrana sidrenja, reguliranje korištenja ribolovnih alata, ograničavanje broja posjeta ili ronilaca i drugo. Potrebne aktivne mjere održavanja i obnove ovih stanišnih tipova uključuju:

Uklanjanje invazivne alge Caulerpa iz najugroženijih lokacija odnosno gdje je to moguće

Osiguravanje dovoljnog broja ekološki prihvatljivih sidrišta ( ecomoorings ) na području rasprostranjenosti livada posidonije izvan trajnih sidrišta

Obnovu pojedinih lokaliteta naselja posidonije transplantacijom izdanaka posidonije

Provođenje aktivnosti obnove ugroženih populacija periske Pinna nobilis u naseljima posidonije

Čišćenje pojedine lokalitete morskih i obalnih staništa s popisa Direktive o staništima od nakupljenog otpada

Naknade za trajnu obustavu ribolovnih aktivnosti i otkup povlačnih ribolovnih alata (povlačni ribolovni alati vezani uz naselja posidonije)

 

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve navedene mjere su prioritetne

 

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova 30

• na područjima mreže Natura 2000 određenima za ciljna staništa i vrste

 

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Uklanjanje invazivnih algi Caulerpa u područjima Natura 2000

J

5 lokacija
x 1 ha

245 000

 KF/EFRR

Mjera 2. Uspostavljanje ekološki prihvatljivih sidrišta

J

20 lokacija

300 000

 KF/EFRR

Mjera 3. Donošenje i provedba regulatornih odredbi za očuvanje morskih staništa 37

J

 

 

/

Mjera 4. Restauracija livade posidonije

J

5 lokacija

142 857

KF/EFRR

Mjera 5. Obnova populacija periske Pinna nobilis na livadama posidonije

J

 

113 000

KF/EFRR

Mjera 6. Akcije čišćenja morskih i obalnih

staništa od otpada antropogenog porijekla

J

20 lokacija

85 715

KF/EFRR

Mjera 7. Naknada za trajnu obustavu ribolovnih aktivnosti i otkup povlačnih ribolovnih alata

J

broj povlastica

2 000 000

EFRRA

• dodatne mjere izvan mreže Natura 2000 (mjere za šire područje zelene infrastrukture)

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Uspostavljanje ekološki prihvatljivih sidrišta

J

10 lokacija

150 000

KF/EFRR

Mjera 2. Donošenje i provedba regulatornih odredbi za očuvanje morskih staništa 37

J

 

 

/

 

_______________________________

37  Provedba u sklopu redovne djelatnosti nadležnih službi (upravna tijela, javne ustanove, inspekcija, policija)

 

Očekivani rezultati s obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove

Poboljšanje stanja očuvanosti staništa 1120* i 1170 i vezanih vrsta

Očekivani rezultati: druge koristi

Poboljšanje stanja očuvanosti staništa 1120* i 1170 dugoročno će doprinijeti bogatstvu i boljem stanju ribolovnih resursa te kvalitetnijim ostalim uslugama morskih ekosustava

Komentara na članku: 2 Općih komentara: 2 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.2.2. Vrištine i grmlje

Trenutačno stanje stanišnih tipova i vrsta, dosad poduzete mjere očuvanja i njihov učinak, pritisci i prijetnje koji i dalje postoje

 

Stanišni tip

N2K (km 2 )

Izvan
N2K (km 2 )

Ukupno

Stanje očuvanosti

MO#

4030

Europske suhe vrištine

0,12-1,4 CON

2,5 ALP

0-3,4

2,12-4,8

U1-ALP, U2-CON

√

4060

Planinske i borealne vrištine

80

10

90

FV

√

4070

Klekovina bora krivulja ( Pinus mugo ) s dlakavim pjenišnikom ( Rhododendron hirsutum )*

70

0-30

70-100

FV

 

5130

Sastojine Juniperus communis na kiseloj ili bazičnoj podlozi

6,5-18

2-6

8,5-24

FV

 

5210

Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp .

285-700

280-600

565-1300

FV

 

5330

Termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroides

1,1

0

1,1

FV

 

92D0

Mediteranske galerije i šikare ( Nerio - Tamaricetea )

0,01

0

0,01

FV

√

*prioritetni stanišni tipovi prema Direktivi o staništima; #Potrebne su mjere očuvanja

S iznimkom europskih suhih vriština (4030), stanišni tipovi iz ove kategorije su u povoljnom stanju očuvanosti te za većinu nije potrebno provoditi dodatne mjere očuvanja. Stanišni tipovi 5330 i 92D0 zastupljeni su tek mjestimice, na vrlo malim površinama koje su sve unutar Natura 2000. Planinski stanišni tipovi 4060 i 4070 dolaze na većim površinama u višim planinskim područjima te nisu izložena značajnijim ugrozama. Makije 5130 i 5210 prirodno se šire na račun ugroženih stanišnih tipova travnjaka ili vriština 4030. Stoga je u upravljanju pojedinim područjima Natura 2000 važno odrediti njihov poželjni omjer u odnosu na travnjake i vrištine te ovisno o tome uskladiti planirane aktivnosti. Europske suhe vrištine (4030) su u Republici Hrvatskoj na rubu svog prirodnog areala, zastupljene na kiselim suhim tlima. Dolaze u kompleksu s različitim travnjačkim staništima. Dok su se nekoć održavale ispašom, ponegdje i izazivanim požarima, danas su podložne zarastanju i pretvaranju u šikare i šume. Velike površine vriština u Lici obrasle su bujadi Pteridium aquilinum koja se tradicionalno skupljala za stelju. Za očuvanje vriština važno je poticati ekstenzivno stočarstvo, što je moguće ostvariti kroz mjere EPFRR-a, s obzirom da su vrištine upisane u ARKOD kao poljoprivredno zemljište, uglavnom pašnjaci. U tekućem PRR-u odgovarajuća mjera je Mjera 11 Ekološki uzgoj. Zarasle površine vriština potrebno je obnoviti i osigurati njihovo daljnje održavanje.

 

Mjere potrebne za održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti

Uklanjati drvenastu vegetaciju na zaraslim vrištinama 4030 te mjestimično na stanišnim tipovim 4060 i 92D0

Obnoviti dio vriština 4030 zarastao u bujad Pteridium aquilinum

Poticanje ekstenzivnog stočarstva iskazano je u E.2.4., s obzirom da se radi o malim površinama koje dolaze u kompleksima s travnjacima

 

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Prioritetne mjere odnose se na stanišni tip 4030

 

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova

• na područjima mreže Natura 2000 određenima za ciljna staništa i vrste

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Obnova vriština (uklanjanje bujadnica, drvenaste vegetacije i dr.) 38

 

J

 70 ha/7 god.

20 000

 EPFRR

• dodatne mjere izvan mreže Natura 2000 (mjere za šire područje zelene infrastrukture)

_______________________________

38 Procjena troška od 2000 EUR/ha

 

 

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

 

 

 

 

 

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

 

Očekivani rezultati s obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove

 

Poboljšanje stanja očuvanosti stanišnog tipa 4030

Očekivani rezultati: druge koristi

Kvalitetnije usluge ekosustava koje pružaju vrištine

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.2.3. Cretovi i ostala močvarna područja

Trenutačno stanje stanišnih tipova i vrsta, dosad poduzete mjere očuvanja i njihov učinak, pritisci i prijetnje koji i dalje postoje

 

Stanišni tip

N2K (km 2 )

Izvan
N2K (km 2 )

Ukupno

SO

MO#

1310

Muljevite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima

1,92

0-0,42

0,64-2,34

U1

-

1410

Mediteranske sitine ( Juncetalia maritimi )

2,84-7,33

0,27-0,74

3,11-8,07

U1

-

1420

Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova ( Sarcocornetea fruticosi )

6,55

0-0,95

1,12-7,5

U1

√

7110

Aktivni nadignuti cretovi

0,085

0

0,085

U2

√

7140

Prijelazni cretovi

0,152

0

0,152

U2

√

7150

Depresije na tresetnoj podlozi ( Rhynchosporion )

0,03

0

0,03

U2

√

7220

Izvori uz koje se taloži sedra ( Cratoneurion ) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati *

0,013

0

0,013

XX

-

7230

Bazofilni cretovi

0,635

0,205

0,84

UN2-CON, UN1-ALP

√

*prioritetni stanišni tipovi prema Direktivi o staništima; #Potrebne su mjere očuvanja

 

Republika Hrvatska se nalazi na južnom rubu područja rasprostranjenosti cretova u Europi. Njih je ovdje vrlo malo i izrazito su ugroženi promjenama stanišnih uvjeta. Radi se o malim lokalitetima na kojima su se zadržali posebni mikroklimatski uvjeti. Gotovo sve poznate površine nalaze se u mreži Natura 2000. Cretovi su iznimno osjetljivi i ugroženi te im je stanje očuvanosti ocijenjeno kao U2, s iznimkom bazofilnih cretova 7230 u alpinskoj regiji čije je stanje U1. Cretovi su izloženi procesima sukcesije koja je na nekim lokalitetima ubrzana uslijed poremećaja vodnog režima. Stanište zarasta u travu Molinia caerulea , ponegdje u trsku Phragmites communis ili drugu močvarnu vegetaciju, te u grmlje johe, breze i drugo drvenasto bilje. Potrebno ga je aktivno održavati uklanjanjem trave i grmlja te održavanjem povoljnog vodnog režima. Acidofilni cretovi u Hrvatskoj predstavljaju jedina staništa rijetke mahovine iz Priloga II. Direktive o staništima Hematocaulis ( Drepanocladus ) vernicosus, koja je pronađena samo na tri lokaliteta, a stanje očuvanosti je ocijenjeno kao U1.

Karbonatni izvori (7220) su mali lokaliteti koji su samo dijelom registrirani i kartirani, a svi poznati su uključeni u Natura 2000. Stanje očuvanosti je ocijenjeno kao nepoznato.

U kategoriju Cretovi i ostala močvarna područja spadaju također obalna močvarna staništa (slanuše, sitine) koje su preostale duž jadranske obale kao mali lokaliteti izuzetno izloženi antropogenim utjecajima poput gradnje, „betoniziranja“ obale te aktivnosti vezanih uz turizam. Najveći dio uključen je u Natura 2000. Za takva degradirana staništa moguće je provesti obnovu, ponegdje pasivnu - zaštitom i prepuštanjem prirodnim procesima, s obzirom da ova staništa nisu ugrožena prirodnom sukcesijom, a u nekim slučajevima prikladno je provesti aktivnu obnovu, naročito stanišnog tipa 1420.

 

Mjere potrebne za održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti

Redovito uklanjati vegetaciju koja zarasta cretove (košnja trave beskoljenke, uklanjanje grmova johe i trušljike i dr.) uz mjestimično ostavljanje gole (plješive) površine za naseljavanje svjetloljubivih cretnih vrsta

Obnoviti degradirana cretna staništa

Obnoviti degradirana slana močvarna staništa, naročito 1420

Poticati ekstenzivno stočarstvo na području bazofilnih cretova 7230 - iskazano u E.2.4., s obzirom da se radi o malim površinama koje dolaze u kompleksima s travnjacima

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja

Sve navedene mjere su prioritetne

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova

• na područjima mreže Natura 2000 određenima za ciljna staništa i vrste

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Redovito održavanje cretova uklanjanjem zarastajuće vegetacije

P

90,2 ha

90 200

 KF/EFRR

Mjera 2. Obnova degradiranih cretnih staništa, uključujući vodni režim

J

20 ha/7 god.

100 000

KF/EFRR

Mjera 3. Obnova slanih močvarnih staništa, uključujući na solanama

J

20 ha/7 god.

200 000

KF/EFRR

• dodatne mjere izvan mreže Natura 2000 (mjere za šire područje zelene infrastrukture)

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

 

 

 

 

 

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

Očekivani rezultati s obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove

Poboljšanje stanja očuvanosti cretnih i slanih močvarnih staništa

Očekivani rezultati: druge koristi

Kvalitetnije usluge ekosustava koje pružaju cretna i slana močvarna staništa

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.2.4. Travnjaci

Trenutačno stanje stanišnih tipova i vrsta, dosad poduzete mjere očuvanja i njihov učinak, pritisci i prijetnje koji i dalje postoje

 

Stanišni tip

N2K (km 2 )

Izvan
N2K (km 2 )

Ukupno

SO

MO#

1530

Panonske slane stepe i slane močvare*

0,045

0

0,045

U2

√

6110

Otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na karbonatnom kamenitom tlu*

0,15

0,03

0,18

XX

√

6170

Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci

160

0-38

160-198

FV

√

6210

Suhi kontinentalni travnjaci ( Festuco-Brometalia ) (*važni lokaliteti za kaćune)

278-325

257-345

535-670

FV-ALP I MED, U1-CON

√

6220

Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea *

225-335

308-431

533-766

FV

√

6230

Travnjaci tvrdače ( Nardus ) bogati vrstama*

0,12

0

0,12

U2

√

6240

Subpanonski stepski travnjaci ( Festucion vallesiacae )*

3-4,5

0,5

3,5-5

U2

√

6250

Panonski stepski travnjaci na praporu*

0,01

0

0,01

U2

√

6260

Panonski travnjaci na pijesku*

0,23

0

0,08-0,23

U2

√

6410

Travnjaci beskoljenke ( Molinion caeruleae )

33-40 ALP

1,6 CON

3,9-5,9

38,5-47,5

U1-ALP, U2-CON

√

6420

Mediteranski visoki vlažni travnjaci Molinio-Holoschoenion

0,1-0,7

0,1-0,3

0,2-1

U1

-

6430

Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume ( Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis )

7-9,1

0,7-10,7

11,5-16

U1

√

6440

Aluvijalne livade riječnih dolina Cnidion dubii

2,9-7,55

0

2,9-7,56

U2

√

6510

Nizinske košanice ( Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis )

109-122,5

245-272,5

354-395

FV-ALP, U1-CON, XX-MED

√

6520

Brdske košanice

0,83

0

0,83

U2

√

6540

Submediteranski travnjaci sveze Molinio-Hordeion secalini

30-45

31-40

61-85

FV

√

62A0

Istočno submediteranski suhi travnjaci ( Scorzoneretalia villosae )

2077-2640

2263-2860

4340-5500

FV-ALP, U1-CON

√

*prioritetni stanišni tipovi prema Direktivi o staništima; #Potrebne su mjere očuvanja

 

Republika Hrvatska ima izrazito veliku raznolikost travnjačkih staništa – suhih, vlažnih i mezofilnih. Mnogi su od njih ugroženi zarastanjem radi napuštanja tradicionalnih djelatnosti poput ekstenzivne ispaše i košnje. Neki su ovdje na rubu svoje prirodne rasprostranjenosti (1530, 6240, 6250, 6260) ili im se površina jako smanjila (6230, 6420, 6440, 6520) te su zastupljeni na samo nekoliko lokaliteta koji su svi uključeni u Natura 2000. Generalno, submediteranski i eumediteranski suhi travnjaci (62A0, 6540, 6220) te planinski i pretplaninski travnjaci (6170) su u povoljnom stanju, za razliku od vlažnih travnjaka koji su zastupljeni znatno manjim površinama i to u nepovoljnom stanju očuvanosti. U pogledu odnosa površina travnjaka unutar Natura 2000, rijetki i ugroženi stanišni tipovi uglavnom su u cjelini ili gotovo u cjelini uključeni u Natura 2000, a šire rasprostranjeni stanišni tipovi 6210, 6220, 6510, 6540, 62A0, 6420 zastupljeni su s otprilike polovicom svoje površine u Natura 2000. Ukupno je u mreži Natura 2000 najmanje 2928 km2 travnjačkih stanišnih tipova iz Priloga I. Direktive o staništima, koji su dodatno zastupljeni na najmanje 3109 km2 izvan Natura 2000. Više od 2/3 navedenih površina otpada na stanišni tip 62A0 Istočno submediteranski suhi travnjaci ( Scorzoneretalia villosae ). Površine travnjaka temelje se na Karti ne-šumskih stanišnih tipova Republike Hrvatske i stručnim procjenama te nije poznato koji udio je registriran u ARKOD-u.

Travnjaci podržavaju veliki broj vrsta, a neki su tipovi presudni za opstanak ugroženih vrsta, npr. nizinske košanice s velikom krvarom (6510) o kojima ovise leptiri livadni plavci Phengaris (= Maculinea ) nausithous i Phengaris (= Maculinea ) teleius ili vlažni travnjaci beskoljenke (6410) uz koje su vezani leptiri močvarni okaš Coenonympha oedipus i močvarni plavac Phengaris alcon alcon . O travnjačkim staništima ovisi i gnijezdeća populacija kosca Crex crex čiji je trend populacije u opadanju. Za preko 80% ptičjih vrsta u Republici Hrvatskoj trend populacije je nepoznat pa tako i za niz travnjačkih vrsta. Ciljne vrste ptica područja Natura 2000 koje su vezane za travnjake uključuju: Ciconia ciconia, Aquila chrysaetos, Circus pygargus, Circus cyaneus, Circus aeruginosus, Asio flameus, Melanocorypha calandra, Calandrella brachydactyla, Lullula arborea, Anthus campestris, Lanius collurio, Lanius minor i druge. U travnjačke vrste s popisa Direktive o staništima sa stanjem očuvanosti U2 spadaju leptiri Maculinea teleius, Maculinea nausithous, Coenonympha oedippus, Euphydryas aurinia, Lycaena dispar . Niz biljnih vrsta sa stanjem očuvanosti U1 uključuje: Arnica montana , Pulsatilla grandis, Chouardia (= Scilla ) litardierei , Serratula lycopifolia i druge.

Od 2015.godine u Republici Hrvatskoj se prikupljaju podaci za pokazatelj provedbe mjera ruralnog razvoja „česte vrste ptica na poljoprivrednim površinama“ (Farmland Bird Indeks-FBI). Iako se ovaj monitoring program provodi prekratko da bi se uočio trend ptičjih populacija u odnosu na način gospodarenja poljoprivrednim površinama, dosadašnje analize ukazuju da površine pod IAKS potporama (Mjere 10, 11, 13) imaju uglavnom pozitivan utjecaj na abundanciju ptica (Mikulić i sur., 2018.).

U okviru Programa ruralnog razvoja, mjere Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, uspostavljene su operacije:

- 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti (koji uključuju sve travnjačke stanišne tipove iz Priloga I. Direktive o staništima u Natura 2000 i izvan nje) s visinom naknade: kontinentalna nizinska regija 183 EUR/ha, brdsko-planinska regiju 147 EUR/ha i Mediteranska regija 102 EUR/ha.

- 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca – Crex crex (244 EUR/ha), provodi se u područjima POP u kojim je kosac ciljna vrsta.

- 10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira (za Coenonympha oedipus – 326 EUR/ha, za Phengaris nausithous, Phengaris teleius i Phengaris alcon alcon – 274 EUR/ha), provodi se u područjima POVS u kojima su navedene vrste ciljne.

Obveza držanja stoke na trajnom travnjaku u M11 doprinosi povećanju površina na kojima se stoka uzgaja na ekstenzivan način. Obveza je najmanje 0,5 uvjetnih grla/ha, osim na krškim pašnjacima 0,3 uvjetnih grla/ha (podmjera 11.1. prelazak na ekološke trajne travnjake - 310 EUR/ha i podmjera 11.2. nastavak ekološke proizvodnje na trajnim travnjacima - 258 EUR/ha).

Dosadašnja provedba ovih operacija nije dala zadovoljavajuće rezultate radi slabog interesa poljoprivrednika. Kako je slabije povlačenje sredstava u ovom programskom periodu vjerojatno uzrokovano i slabijim informiranjem poljoprivrednika, krajem programskog razdoblja došlo je do pojačane kampanje vezane uz Mjeru 10. Očekuje se da će u sljedećem programskom razdoblju pojačane savjetodavne usluge poljoprivrednicima doprinijeti povećanju površina pod ovim operacijama. U područjima Natura 2000 važna je uloga javnih ustanova nadležnih za upravljanje, kojima međutim za to nedostaju ljudski kapaciteti. Jedan od razloga nezainteresiranosti za navedene operacije je relativno niska naknada koju bi u narednom VFO trebalo povećati, imajući u vidu da se iznos potpore računa isključivo na temelju izgubljenog prihoda i povećanih troškova. Problem je i činjenica da značajan dio travnjačkih površina nije upisan u ARKOD, npr. 50% nizinskih košanica na kojima su zabilježeni leptiri Phengaris nausithous i Phengaris teleius (podatak iz PUAP-a za leptire plavce).

U 2019. godini u operaciji za očuvanje travnjaka VPV odobreno je 447 zahtjeva korisnika s ukupno 9.200 ha, u pilot mjeri za kosca 88 zahtjeva korisnika s ukupno 306 ha travnjaka, a u pilot mjeri za leptire 9 zahtjeva korisnika s ukupno 20 ha travnjaka. U narednom VFO-u potrebno je značajno povećati površinu uključenu u ove operacije.

Mnogi su travnjaci degradirani uslijed zarastanja te im je potrebna obnova čišćenjem od zarastajuće vegetacije. Ovu vrstu aktivnosti moguće je financirati iz mjere PRR-a za neproizvodne investicije 4.4.1. Natječaj za mjeru 4.4.1. objavljen je u listopadu 2020. godine, obrada zahtjeva je u tijeku.

Pojedine travnjačke površine u područjima Natura 2000 održavaju nadležne JU koje organiziraju njihovu košnju ili čišćenje od zarastajuće vegetacije. Primjerice, jedina postojeća dva lokaliteta sa stanišnim tipom 6260 Panonski travnjaci na pijesku u cijelosti održava JU Koprivničko-križevačke županije.

 

Mjere potrebne za održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti

Nastaviti operaciju Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti u okviru mjere Programa ruralnog razvoja Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, uz povećane naknade

Nastaviti operaciju Pilot mjera za zaštitu kosca Crex crex u okviru mjere Programa ruralnog razvoja Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, uz povećane naknade

Nastaviti operaciju Pilot mjera za zaštitu leptira u okviru mjere Programa ruralnog razvoja Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, uz povećane naknade

Nastaviti provoditi Mjeru 11 Ekološki uzgoj u sklopu koje postoji obveza držanja stoke na trajnom travnjaku što doprinosi povećanju površina na kojima se stoka uzgaja na ekstenzivan način

Obnoviti zarasle travnjake uklanjanjem drvenaste vegetacije

U određenim slučajevima obnoviti zarasle travnjake kontroliranim spaljivanjem

Uklanjati invazivne strane vrste biljaka s travnjaka

 

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve navedene mjere su prioritetne

 

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova

• na područjima mreže Natura 2000 određenima za ciljna staništa i vrste

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Provedba operacije Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti u okviru mjere ruralnog razvoja Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 39

P


75 000 ha


14 025 000

EPFRR

Mjera 2. Provedba operacije Pilot mjera za zaštitu kosca Crex crex u okviru mjere ruralnog razvoja Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 40

P

4000 ha

1 268 000

EPFRR

Mjera 3. Provedba operacije Pilot mjera za zaštitu leptira u okviru mjere ruralnog razvoja Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 41

P

500 ha

184 800

EPFRR

Mjera 4. Provedba Mjere 11 na trajnim travnjacima 42

P

25 000 ha

6 450 000

EPFRR

Mjera 5. Obnova zaraslih travnjaka uklanjanjem drvenaste vegetacije 43

J

500 ha/7 god.

142 860

EPFRR

Mjera 6. Obnova zaraslih travnjaka kontroliranim spaljivanjem 44

J

200 ha/7 god.

28 570

KF/ERFF

Mjera 7. Uklanjanje invazivnih stranih vrsta biljaka s travnjaka 45

J

500 ha/7 god.

71 430

EPFRR

Mjera 8. Otkup travnjaka i drugog poljoprivrednog zemljišta (kategorije trstici i močvare) za potrebe upravljanja 46

J

200 ha/7 god.

85 000

KF/ERFF/EPFRR

Mjera 10. Priprema i provedba pilot projekta okolišno-poljoprivredne sheme koja se temelji na rezultatima (result-based)

J

 

84 300

EPFRR

Mjera 11. Restauracija degradiranih travnjaka 47

J

100 ha/7 god.

70 000

EPFRR/ KF/EFRR

 

 

_______________________________

39 Od kartiranih oko 290 000 ha travnjaka iz Priloga I. Direktive o staništima, potrebno je obuhvatiti najmanje 75 000 ha, imajući u vidu da je u tekućem VFO uključeno ukupno oko 10 000 ha (unutar i izvan Natura 2000); planirana prosječna visina potpore 187 EUR/ha (tri su visine potpora: za kontinentalnu nizinsku, brdsko-planinsku i mediteransku regiju); postojeće potpore (prosječno 144 EUR/ha) se uvećavaju za 30%

40 Trenutno je uključeno 400 ha; planirana visina naknade 317 EUR/ha; postojeće naknade (244 EUR/ha) se uvećavaju za 30%

41 Trenutno je uključeno 24 ha; planirano 100 ha za Coenonympha oedippus x 424 EUR/ha i 400 ha za plavce Phengaris x 356 EUR/ha; postojeće naknade (326 EUR/ha za Coenonympha oedippus i 274 EUR/ha za ostale leptire) se uvećavaju za 30%

42 U sklopu Mjere 11 postoji obveza držanja stoke na trajnom travnjaku što doprinosi povećanju površina na kojima se stoka uzgaja na ekstenzivan način. Planirana je sadašnja visina naknade iz M11 od 258 EUR/ha

43 Procjena troška od 2000 EUR/ha

44 Procjena troška od 1000 EUR/ha

45 Procjena troška od 1000 EUR/ha

46 Prema podacima za 2020. godinu Agencije za promet poljoprivrednim zemljištem http://poljoprivredno-zemljiste.hr/cijena-poljoprivrednog-zemljista.php prosječna cijena poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj po hektaru iznosi 3.325 EUR za oranice, 1.832 EUR za livade, a za pašnjake 1.791 EUR. Cijena za kontinentalni dio Hrvatske je oko 3% niža od prosjeka, dok je za Jadranski dio Hrvatske dvostruko veća od prosjeka. Cijene stalno rastu, prosječni godišnji porast je oko 186 EUR/ha. Troškovi ove mjere: otkup 150 ha u kontinentalnom dijelu po cijeni od 2.300 EUR/ha i 50 ha u primorskom dijelu po 5.000 EUR/ha. U kontekstu ulaganja iz EPFRR ova mjera će se provoditi kroz postojeće mjere u sklopu Strateškog plana, primjerice mjeru za neproizvodna ulaganja, na način da je otkup zemljišta prihvatljiv trošak do 10% iznosa ukupnih prihvatljivih troškova projekta.

47 Može uključivati regulaciju vodnog režima, restauraciju tla i dr.

• dodatne mjere izvan mreže Natura 2000 (mjere za šire područje zelene infrastrukture)

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Provedba operacije Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti u okviru mjere ruralnog razvoja Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene

P


75 000 ha


22 500 000

EPFRR

Mjera 2. Provedba Mjere 11 na trajnim travnjacima

P

25 000 ha

6 450 000

EPFRR

Mjera 3. Sprječavanje vegetacijske sukcesije travnjaka uklanjanjem drvenaste vegetacije

J

500 ha/
7 god.

142 860

EPFRR

Mjera 4. Uklanjanje invazivnih stranih vrsta biljaka s travnjaka

J

500 ha/
7 god.

71 430

EPFRR

Mjera 5. Provedba operacije Pilot mjera za zaštitu kosca Crex crex u okviru mjere ruralnog razvoja Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 48

P

1200 ha

380 400

EPFRR

Mjera 6. Provedba operacije Pilot mjera za zaštitu leptira u okviru mjere ruralnog razvoja Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene 49

P

120 ha

32 880

EPFRR

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

 

_______________________________

48 Trenutačno se mjera provodi samo u područjima Natura 2000, a obzirom da se cca 30% populacije kosca nalazi izvan područja Natura 2000, planirana je dodatna površina izvan Natura 2000 za provedbu ove mjere.

49 Trenutačno se mjera provodi samo u područjima Natura 2000, a obzirom da se cca 14% populacije vrste Maculinea teleius , odnosno 25% populacije vrste Maculinea nausithous nalazi izvan područja Natura 2000 (vrsta Coenonympha oedippus je uključena u Natura 2000 sa 100% populacije), planirana je dodatna površina izvan Natura 2000 za provedbu ove mjere

 

 

Očekivani rezultati s obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove

Poboljšanje stanja očuvanosti travnjačkih stanišnih tipova i vezanih vrsta

Očekivani rezultati: druge koristi

Doprinos razvoju ruralnih područja, uključujući razvoj eko-turizma, zaustavljanje depopulacije ruralnih područja, unaprjeđenje usluga ekosustava

 

Komentara na članku: 1 Općih komentara: 1 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.2.5. Drugi poljoprivredni ekosustavi (uključujući oranice)

Trenutačno stanje stanišnih tipova i vrsta, dosad poduzete mjere očuvanja i njihov učinak, pritisci i prijetnje koji i dalje postoje

Ekstenzivni poljoprivredni mozaici predstavljaju važna staništa za cijeli niz vezanih vrsta. Mješavina malih oranica obrubljenih živicama i cvjetnim trakama, ugara i travnjačkih površina, kojom se gospodari na ekstenzivan način uz ograničenu uporabu kemijskih sredstava, idealno je stanište za mnoge vrste, uključujući i ciljne vrste područja Natura 2000: ptice Ciconia ciconia, Circus aeruginosus, Circus cyaneus, Circus pygargus, Coracias garrulus, Melanocorypha calandra, Calandrela brachydactyla, Lullula arborea, Anthus campestris, Lanius collurio, Lanius minor, Hippolais olivetorum, Sylvia nisoria, Emberiza hortulana; gmazovi: Testudo hermanni, Elaphe situla, Elaphe quatuorlineata; leptiri: Euphydryas aurinia, Proterebia afra dalmata, Euphydryas maturna, Lycaena dispar te za brojne druge vrste. Na području tih ekosustava važno je postići što veću vrijednost za bioraznolikost kombiniranjem plodoreda i ugara te uspostavljanjem mikrostaništa i elemenata krajobraza koji ujedno služe kao staništa i kao koridori za povezivanje populacija vrsta poljoprivrednih staništa. Aktivnosti uspostavljanja novih ili obnavljanja zapuštenih staništa živica, suhozida, drvoreda i šumaraka te uspostavljanje novih cvjetnih traka značajno doprinose poboljšanju funkcija i usluga poljoprivrednih ekosustava.

U Hrvatskoj se od 2015. godine prikupljaju podaci za izračun pokazatelja CCI 35 Farmland Bird Index (FBI) (indeksa čestih vrsta ptica poljoprivrednih staništa). Česte vrste ptica (28 vrsta) koje se prate također su vezane uz ekstenzivne poljoprivredne ekosustave: Alauda arvensis, Anthus campestris, Anthus trivialis, Carduelis cannabina, Carduelis carduelis, Coturnix coturnix, Emberiza cirlus, Emberiza citrinella, Emberiza melanocephala, Falco  tinnunculus, Galerida cristata, Jynx torquilla, Lanius collurio, Lanius senator, Lullula arborea, Luscinia megarhynchos, Miliaria calandra, Motacilla flava, Oenanthe hispanica, Oriolus oriolus, Passer montanus, Pica pica, Saxicola rubetra, Saxicola torquata, Streptopelia turtur, Sylvia communis, Upupa epops, Vanellus vanellus .

Ova staništa, zajedno s travnjacima, ključna su za očuvanje brojnih vrsta oprašivača (polinatora), koji još nisu cjelovito istraženi u Republici Hrvatskoj.

Ekstenzivni poljoprivredni ekosustavi koji doprinose mozaičnim strukturama, ugroženi su procesima okrupnjivanja zemljišta i intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje. Mjere u narednom VFO trebaju pružiti što veći doprinos biološkoj raznolikosti ciljanih područja. Mozaičnim strukturama krajobraza pridonose postojeće obveze za uspostavljanje ekološki značajnih površina (EZP) iz I. stupa te neke operacije unutar M10 iz II. stupa Programa ruralnog razvoja, što se namjerava provoditi i u sljedećem programskom razdoblju.

U kategoriju Drugi poljoprivredni ekosustavi spadaju i voćnjaci, maslinici i vinogradi koji također mogu biti važni za bioraznolikost ukoliko se njima ekstenzivno gospodari. U okviru Programa ruralnog razvoja postoje poticajne mjere za održavanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika, za uspostavu poljskih traka te za održavanje živica i suhozida.  

Mjere potrebne za održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti

Uključiti u budući Strateški plan za poljoprivredu nove poticajne mjere za održavanje mozaičnih poljoprivrednih staništa. Potrebne su najmanje sljedeće mjere:

Prilagoditi za bioraznolikost postojeće mjere iz Programa ruralnog razvoja za ekstenzivne voćnjake i maslinike te nastaviti s provedbom

Nastaviti s provedbom mjera Programa ruralnog razvoja za uspostavu poljskih traka, uspostavu i održavanje živica i suhozida

Uključiti nove poticajne mjere za sadnju drvoreda i pojedinačnih stabala gdje je to važno za očuvanje ugroženih vrsta (npr. sadnja topola za gniježđenje zlatovrane Coracias garrulus )

Uključiti nove mjere temeljene na minimalno petogodišnjem planu plodoreda s najmanje pet usjeva koji uključuje ugar

Provesti najmanje jedan pilot-projekt za plaćanja temeljena na rezultatima (result-based payments)

 

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve navedene mjere su prioritetne

 

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova 30

• na područjima mreže Natura 2000 određenima za ciljna staništa i vrste

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Priprema i provedba nove mjere temeljene na minimalno petogodišnjem planu plodoreda s najmanje pet usjeva uz ostavljanje zemlje na ugaru 50

P

6 000 ha

3 000 000

EPFRR

Mjera 2. Nastavak provedbe poticajnih mjera za održavanje živica

P

8500 m

3 000

EPFRR

Mjera 3. Nastavak provedbe poticajnih mjera za uspostavu živica 51

J

5000 m

11 500

EPFRR

Mjera 4. Prilagodba za bioraznolikost i provedba postojeće mjere Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene za ekstenzivne voćnjake 52

P

300 ha

175 500

EPFRR

Mjera 5. Prilagodba za bioraznolikost i provedba postojeće mjere Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene za ekstenzivne maslinike 53

P

500 ha

500 000

EPFRR

Mjera 6. Nastavak provedbe poticajne mjere Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene za uspostavu poljskih traka 54

P

400 ha

520 000

EPFRR

• dodatne mjere izvan mreže Natura 2000 (mjere za šire područje zelene infrastrukture)

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Provedba novih poticajnih mjera za održavanje širokog plodoreda uz ostavljanje zemlje na ugaru

P

4000 ha

2 000 000

EPFRR

Mjera 2. Nastavak provedbe poticajne mjere za održavanje živica

P

8500 m

3 000

EPFRR

Mjera 3. Nastavak provedbe poticajne mjere za uspostavu živica

J

5000 m

11 500

EPFRR

Mjera 4. Prilagodba za bioraznolikost i provedba postojeće mjere iz PRR-a za ekstenzivne voćnjake

P

200 ha

117 000

EPFRR

Mjera 5. Prilagodba za bioraznolikost i provedba postojeće mjere iz PRR-a za ekstenzivne maslinike

P

500 ha

500 000

EPFRR

Mjera 6. Nastavak provedbe poticajne mjere za uspostavu poljskih traka

P

100 ha

130 000

EPFRR

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

 

_______________________________

50 Procijenjena visina naknade 500 EUR/m, potreban je detaljni izračun

51 Trenutno je najviši iznos potpore 16 EUR/m

52 Procijenjena visina naknade 585 EUR/ha, trenutna naknada je 450 EUR/ha

53 Procijenjena visina naknade 1000 EUR/ha, trenutna naknada je 804 EUR/ha

 

54 Procijenjena visina naknade 1300 EUR/ha; trenutne naknade: za uspostavu cvjetnih traka 985,74 EUR/ha trake, za uspostavu travnih traka 898,59 EUR/ha trake

 

Očekivani rezultati s obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove

Održano ili postignuto povoljno stanje očuvanosti za vezane vrste

 

Očekivani rezultati: druge koristi

Poboljšana kvaliteta usluga poljoprivrednih ekosustava

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.2.6. Šumska područja i šume

Trenutačno stanje stanišnih tipova i vrsta, dosad poduzete mjere očuvanja i njihov učinak, pritisci i prijetnje koji i dalje postoje

 

Stanišni tip

N2K (km 2 )

Izvan
N2K (km 2 )

Ukupno

SO

MO#

9110

Bukove šume Luzulo-Fagetum

163,42

46,3

209,72

FV

√

9130

Bukove šume Asperulo-Fagetum

152,33

404,31

556,64

FV

√

9160

Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli

578,73

754,05

1332,78

U2-CON, FV-MED

√

9180

Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion *

5,27

0,26

5,53

U1-ALP, U2-MED

√

9260

Šume pitomog kestena ( Castanea sativa )

41,07

77,36

118,43

U1

√

9320

Šume divlje masline i rogača ( Olea i Ceratonion )

100-300

0

100-300

FV

√

9340

Vazdazelene šume česmine ( Quercus ilex )

590,14

187,52

777,66

FV

√

9410

Acidofilne šume smreke brdskog i planinskog pojasa ( Vaccinio-Piceetea )

242,38

63,37

305,75

U2

√

9530

(Sub-) mediteranske šume endemičnog crnog bora*

27,78

14,79

42,57

FV

√

9540

Mediteranske šume endemičnih borova

114,10

73,62

187,72

FV

√

91D0

Cretne šume

0,07

0

0,07

U1

√

91 E0

Aluvijalne šume ( Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae )*

182,6

54,29

236,89

FV

√

91F0

Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia

776,27

512,03

1288,3

U2-CON, FV-ALP, FV-MED

√

91H0

Panonske šume s Quercus pubescens *

4,53

12,46

16,99

FV

√

91K0

Ilirske bukove šume ( Aremonio-Fagion )

7880,87

1207,38

9088,25

FV

√

91L0

Ilirske hrastovo-grabove šume ( Erythronio - Carpinion )

557,91

1171,3

1729,21

FV

√

91M0

Panonsko-balkanske šume kitnjaka i sladuna

0,4

0

0,4

FV

√

91R0

Dinarske borove šume na dolomitu ( Genisto januensis-Pinetum )

32,43

6,06

38,49

FV

√

*prioritetni stanišni tipovi prema Direktivi o staništima; #Potrebne su mjere očuvanja

Šume i šumsko zemljište zauzimaju 47% teritorija Republike Hrvatske, a od ukupnog šumskog fonda 97% čine šume prirodnog sastava koje se odlikuju visokim stupnjem bioraznolikosti, zavičajnim vrstama drveća, flornim sastavom istovjetnim prirodnoj potencijalnoj vegetaciji, očuvanošću i brojnošću faune, zastupljenošću endemičnih vrsta i drugo. Općenito, šume u Hrvatskoj smatraju se u dobrom stanju. Šumarstvo Republike Hrvatske karakterizira prirodi blisko i održivo gospodarenje šumama.

Prema Nacionalnoj inventuri šuma (2010) prosječni udio mrtvog drva u šumama Republike Hrvatske iznosi 13,95 m³/ha.

Primjena načela prirodi bliskog gospodarenja šumama temeljni je razlog visoke prirodnosti i bioraznolikosti šumskih ekosustava u Republici Hrvatskoj, a ona se ogleda u:

- podržavanju prirodne obnove šuma

-podržavanju održivog gospodarenja šumama

-podržavanju prirodne dinamike i prirodne strukture šuma pomoću uzgojnih zahvata

-intenzivnoj njezi šuma od rane mladosti

-uporabi umjetne obnove šuma po potrebi, ali po načelima prirodne obnove

-nekorištenju čistih sječa.

Aktivno i održivo gospodarenje šumama ključno je za prilagodbu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena. Zadaća gospodarenja šumama je pronaći i provesti u svakom šumskom ekosustavu, bez obzira na namjenu i vlasnika, takve šumskogospodarske postupke kojima će se:

-šumske štete prevenirati jer će šumski ekosustav biti pripremljen i imati će snažne obrambene mehanizme

-šumske štete u što kraćem vremenu sanirati, a oštećene šume što prije obnoviti i njegovati kako bi u konačnici bile stabilne, vitalne, produktivne i regenerativno sposobne.

 

Šumama i šumskim zemljištem gospodari se na temelju šumskogospodarskih planova koji se donose za razdoblje od deset godina. Šumskogospodarska osnova područja planski je dokument, a trenutno je važeća za razdoblje 2016.-2025. godine. Sukladno podacima Šumskogospodarske osnove 76% šuma je u vlasništvu Republike Hrvatske te njima, u najvećoj mjeri, gospodari javni šumoposjednik trgovačko društvo „Hrvatske šume“ dok je preostalih 24% u privatnom vlasništvu i njima gospodare privatni šumoposjednici. Površina šuma kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. u području Natura 2000 iznosi približno 1 050 000 ha, dok površina privatnih šuma u područjima Natura 2000 iznosi približno 200.000 ha.

Od sastojina stranih vrsta, najzastupljenije su hibridne topole. Gotovo svi šumski stanišni tipovi u Republici Hrvatskoj (osim submediteranskih šuma hrasta medunca) uključena su u Prilog I. Direktive o staništima. Neki stanišni tipovi su zastupljeni velikim površinama, poput 91K0, 91L0, 91F0, 9160, dok su drugi rasprostranjeni tek lokalno, npr. 9180, 9410, 9530, 9540, 91D0, 91H0, 91M0 i 91R0. Bukove šume su u povoljnom stanju, dok su šume hrasta lužnjaka i šume jasena izuzetno osjetljive na promjenu ekoloških uvjeta zbog svoje ovisnosti o vodnom režimu te u kontinentalnoj Hrvatskoj njihovo trenutno stanje nije povoljno. Dodatno su površine u obnovi izložene zarastanju invazivne biljke čivitnjače Amorpha fruticosa . Posljednjih godina sastojine poljskog jasena Fraxinus angustifolia naglo propadaju uslijed zaraženosti patogenom gljivom Chalara fraxinea . Hrastove šume 9160 i 91E0 u kontinentalnoj regiji te smrekove šume 9140 u nepovoljnom su stanju očuvanosti U2. Lokalno je degradirana struktura i funkcija šumskih stanišnih tipova uslijed nedovoljne količine starih stabala i mrtvog drva.

Veliki je broj vrsta vezan uz šumska staništa, a većina njih je u povoljnom stanju očuvanosti. Veliki broj ptica je vezan uz šumske ekosustave te je prema Izvješću o stanju prirode u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine (MZOE, 2019.) stupanj očuvanosti staništa ptica u područjima Natura 2000 (prema podacima iz Standardnih obrazaca Natura 2000 - SDF): izvanredno (A) i dobro očuvano (B) za 98,41% vrsta. Ciljne šumske vrste područja Natura 2000 uključuju bogatu i raznoliku ornitofaunu: Haliaeetus albicilla, Aquila pomarina, Ciconia nigra, Milvus migrans, Pernis apivorus, Strix uralensis, Aegolius funereus, Glaucidium passerinum, Dendrocopos medius, Dryocopus martius, Picoides tridactylus, Picoides leucotos, Tetrao urogallus, Bonasa bonasia, Caprimulgus europaeus, Ficedula albicollis, Ficedula parva . Među ostalim ciljnim šumskim vrstama su velike zvijeri Ursus arctos, Lynx lynx (U2) i Canis lupus (U1), šišmiši Myotis beshsteinii (U2) i Barbastella barbastellus (U1), kornjaši Osmoderma eremita , Morimus funereus (U2-CON, U1-ALP), Rosalia alpina (U2-CON, U1-ALP), Lucanus cervus i Cerambyx cerdo (U1-CON), leptiri Leptidea morsei (U1), Euplagia quadripunctaria i Eriogaster catax , mahovine Buxbaumia viridis, Dicranum viride, Mannia triandra i druge vrste.

U Programu ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. godine nije bio razvijen institucionalni mehanizam/mjera za šumarski sektor niti su posljedično planirana sredstva koja bi se krajnjim korisnicima isplaćivala na temelju Uredbe (EU) 1305/2013 EP i Vijeća.

Mjere potrebne za održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti

Potrebna obnova šumskih staništa odnosi se na lokalno poboljšanje njihove strukture i funkcije u cilju očuvanja bioraznolikosti, naročito vrsta vezanih uz stare sastojine i suho drvo. Tamo gdje je prikladno, provodi se prevođenje alohtonih u autohtone šumske sastojine. Potrebna je obnova degradiranih šuma poljskog jasena Fraxinus angustifolia koje su stradale od patogene gljive Chalara fraxinea . Površine jednodobnih šuma u obnovi potrebno je čistiti od invazivne vrste Amorpha fruticosa i drugih invazivnih vrsta. U gospodarenju šumama potrebno je osigurati povoljne uvjete za očuvanje ciljanih vrsta s popisa Direktive o staništima i Direktive o pticama, primjerice ne sjeći šumu 100 metara oko gnijezda Haliaeetus albicilla i Ciconia nigra , ostavljati šumske čistine unutar šumskih kompleksa, ostavljati dovoljnu količinu svih oblika mrtvog drva (prema Nacionalnoj inventuri šuma iz 2010. godine prosječni udio mrtvog drva u šumama Republike Hrvatske iznosi 13,95 m³) te osigurati primjerenu kompenzaciju/naknadu za obeštećenje vlasnika zbog ograničenog gospodarenja i posljedično gubitka prihoda radi provođenja mjera očuvanja šumskih vrsta i stanišnih tipova s priloga Direktive o staništima i Direktive o pticama.

U okviru novoga Strateškog plana za poljoprivredu potrebno je razviti sustav isplate naknade za privatne šumoposjednike koji imaju ograničenja u gospodarenju šumama proizašla iz provedbe mjera očuvanja šumskih vrsta i stanišnih tipova s priloga Direktive o staništima i Direktive o pticama (bivša M12). Također, potrebno je razviti sustav isplate naknade za ograničenja za sve šumoposjednike  koja proizlaze iz „no-management-a“ u sadašnjim i budućim područjima stroge zaštite koje je Republika Hrvatska dužna uspostaviti do 2030. godine sukladno EU Strategiji za bioraznolikost do 2030. godine (bivša M12), kao i sustav poticaja za sve šumoposjednike koji dobrovoljno provode „no-intervention management“ izvan područja stroge zaštite (bivša M15 – Šumarstvo, okoliš i klimatske usluge i očuvanje šuma).

Obnoviti šumska staništa tamo gdje je degradirana njihova struktura i funkcija za bioraznolikost (konverzije, supstitucije) što obuhvaća i obnovu jasenovih sastojina te prevođenje kultura alohtonih vrsta te provedbu šumskouzgojnih radova s ciljem očuvanja bioraznolikosti.

Obnoviti degradirane šume poljskog jasena Fraxinus angustifolia koje su stradale od patogene gljive Chalara fraxinea

Postojeće kulture topola i druge sastojne alohtonih vrsta postepeno privoditi ka autohtonim sastojinama, gdje je to moguće, uzimajući u obzir postulate održivog gospodarenja šumama i posljedice globalnih klimatskih promjena.

U gospodarenju šumama sustavno provoditi mjere očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova s popisa Direktive o staništima i Direktive o pticama

Spriječiti širenje čivitnjače Amorpha fruticosa , a sa zaraslih površina uklanjati je mehaničkim metodama

Uklanjati iz šumskih sastojina druge invazivne vrste

 

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve su navedene mjere prioritetne

 

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova

• na područjima mreže Natura 2000 određenima za ciljna staništa i vrste

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini) 55

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Obnova šuma poljskog jasena Fraxinus angustifolia koje su stradale od patogene gljive Chalara fraxinea

J

30 000 ha

2 000 000

KF/EFRR

Mjera 2. Prevođenje kultura topola i drugih sastojna alohtonih vrsta u autohtone sastojine

J

 

500 000

EPFRR

Mjera 3. Uklanjanje invazivnih vrsta iz šumskih sastojina

P

1 000 ha

1 200 000

EPFRR

Mjera 4. Provođenje mjera očuvanja šumskih vrsta i stanišnih tipova s priloga Direktive o staništima i Direktive o pticama (Natura plaćanja) 56

P

200 000 ha

20 000 000

EPFRR

Mjera 5. Očuvanje šumskih vrsta i stanišnih tipova te prirodnih procesa osiguravanjem „no-managementa“ u područjima stroge zaštite 57

P

100.000 ha

10 000 000

EPFRR

Mjera 6. Očuvanje šumskih vrsta i stanišnih tipova te prirodnih procesa provođenjem „no-managementa“ izvan područja stroge zaštite u svrhu poboljšanja kvalitete staništa za vrste 58

P

10.000 ha

1 000 000

EPFRR

 

• dodatne mjere izvan mreže Natura 2000 (mjere za šire područje zelene infrastrukture)

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Obnova šuma poljskog jasena Fraxinus angustifolia koje su stradale od patogene gljive Chalara fraxinea

J

 

1 000 000

KF/EFRR

Mjera 2. Prevođenje kultura topola i drugih sastojna alohtonih vrsta u autohtone sastojine

J

 

300 000

EPFRR

Mjera 3. Uklanjanje invazivnih vrsta iz šumskih sastojina

P

 

1 100 000

EPFRR

Mjera 4. Provođenje mjera očuvanja šumskih vrsta i stanišnih tipova s priloga Direktive o staništima i Direktive o pticama 59

P

90 000 ha

9 000 000

EPFRR

Mjera 5. Očuvanje šumskih vrsta i stanišnih tipova te prirodnih procesa osiguravanjem „no-managementa“ u područjima stroge zaštite60

P

25.000 ha

2 500 000

EPFRR

Mjera 6. Očuvanje šumskih vrsta i stanišnih tipova te prirodnih procesa provođenjem „no-managementa“ izvan područja stroge zaštite u svrhu poboljšanja kvalitete staništa za vrste61

P

4.500 ha

450 000

EPFRR

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

 

_______________________________

55 Vrijednosti su približne

56 Procijenjeni trošak od 100 EUR/ha je okviran. Točan iznos naknade biti će poznat nakon izrade detaljnih kalkulacija.

57 Procijenjeni trošak od 100 EUR/ha je okviran. Točan iznos naknade biti će poznat nakon izrade detaljnih kalkulacija. Također, točna površina šuma pod strogom zaštitom unutar mreže Natura 2000 biti će poznata nakon definiranja ovih područja u RH prema kriterijima iz smjernica Europske komisije

58 Procijenjeni trošak od 100 EUR/ha je okviran. Točan iznos naknade biti će poznat nakon izrade detaljnih kalkulacija. 

59 Procijenjeni trošak od 100 EUR/ha je okviran. Točan iznos naknade biti će poznat nakon izrade detaljnih kalkulacija.

60 Procijenjeni trošak od 100 EUR/ha je okviran. Točan iznos naknade biti će poznat nakon izrade detaljnih kalkulacija. Također, točna površina šuma pod strogom zaštitom unutar mreže Natura 2000 biti će poznata nakon definiranja ovih područja u RH prema kriterijima iz smjernica Europske komisije.

61 Procijenjeni trošak od 100 EUR/ha je okviran. Točan iznos naknade biti će poznat nakon izrade detaljnih kalkulacija

 

Očekivani rezultati s obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove

Očuvano povoljno stanje šumskih vrsta, odnosno poboljšano stanje onih vrsta koje su ocijenjene kao U1 ili U2

 

Očekivani rezultati: druge koristi

Poboljšana kvaliteta usluga šumskih ekosustava

 

Komentara na članku: 3 Općih komentara: 3 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.2.7. Stjenovita staništa, sipine i zemlja slabo obrasla vegetacijom

Trenutačno stanje stanišnih tipova i vrsta, dosad poduzete mjere očuvanja i njihov učinak, pritisci i prijetnje koji i dalje postoje

 

Stanišni tip

N2K (km 2 )

Izvan
N2K (km 2 )

Ukupno

Stanje očuvanosti

MO#

1210

Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima ( Cakiletea maritimae p .)

0,29-0,52

0,046-0,2

0,336-0,72

XX

√

1240

Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp .

48,1-64,6

17,71-8,75

65,81-75,35

FV

 

2110

Embrionske obalne sipine - prvi stadij stvaranja sipina

0,16-0,39

0

0,16-0,39

U2

√

2340

Kontinentalne panonske sipine*

0,085-0,23

0

0,085-0,23

U2

√

8120

Karbonatna točila Thlaspietea rotundifolii

7

0-3

6-10

FV

 

8140

Istočnomediteranska točila

170-240

30-60

200-300

FV

 

8210

Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

291,2-446,3

69,5-54,1

360,7-500,4

FV

√

*prioritetni stanišni tipovi prema Direktivi o staništima; #Potrebne su mjere očuvanja

Ovdje su uključeni međusobno vrlo različiti stanišni tipovi, a velika većina se nalazi unutar mreže Natura 2000. Stanišni tipovi stijena i točila u načelu nisu ugroženi u Republici Hrvatskoj te su u povoljnom stanju očuvanosti. S druge strane, staništa pijesaka (obalne i kontinentalne sipine) izrazito su ugrožena te im je potrebno održavanje i obnova. Embrionske obalne sipine zastupljene su na tek nekoliko plaža koje još nisu u cijelosti degradirane turističko-rekreativnim aktivnostima, a njihova vegetacija tek se mjestimice održava. U cilju njezine obnove potrebno je ograničiti i regulirati korištenje plaža. Kontinentalne sipine preostale su na samo dva lokaliteta, kao male površine u kompleksu s panonskim travnjacima na pijesku (6260), a održava ih nadležna javna ustanova.

Staništa stijena važna su gnijezdilišta nekih ptičjih vrsta poput Aquila chrysaetos, Falco peregrinus, Falco eleonorae, Calonectris diomedea, Puffinus yelkouan, Bubo bubo i drugih. Uz njih su vezane i neke biljne vrste koje su ciljne za područja Natura 2000: Arabis scopoliana , Aquilegia kitaibelii, Cerastium dinaricum, Degenia velebitica i Moehringia tommasinii .

 

Mjere potrebne za održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti

Održavati i obnoviti kontinentalne panonske sipine (2340)

Obnoviti degradirane pješčane plaže sa stanišnim tipom 2110

 

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve su navedene mjere prioritetne

 

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova

• na područjima mreže Natura 2000 određenima za ciljna staništa i vrste

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Održavanje i obnova kontinentalnih panonskih sipina (2340)

P

2 lokaliteta

50 000

KF/EFRR

Mjera 2. Obnova pješčanih plaža sa staništem 2110

J

5 lokaliteta

200 000

KF/EFRR

 

 

•dodatne mjere izvan mreže Natura 2000 (mjere za šire područje zelene infrastrukture)

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

 

 

 

 

 

* navesti ponavlja li se mjera ili je jednokratna

 

Očekivani rezultati s obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove

Poboljšano stanje očuvanosti stanišnih tipova 2110 i 2340

 

 

Očekivani rezultati: druge koristi

-

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.2.8. Slatkovodna staništa (rijeke i jezera)

Trenutačno stanje stanišnih tipova i vrsta, dosad poduzete mjere očuvanja i njihov učinak, pritisci i prijetnje koji i dalje postoje

 

Stanišni tip

N2K (km 2 )

Izvan
N2K (km 2 )

Ukupno

Stanje očuvanosti

MO#

3130

Amfibijska staništa Isoeto-Nanojuncetea

157,29

54,09

211,38

FV-CON, U1- ALP, MED

√

3140

Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama (Characeae)

1,4

0-29,47

1,4-30,87

XX

 

3150

Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion

32-54,9

8,23-31,13

63,13

FV-CON, U1-ALP, MED

 

3170

Mediteranske povremene lokve*

0,09

0

0,09

XX

√

3180

Povremena krška jezera (Turloughs)*

3,7

0

3,7

XX

 

3230

Obale planinskih rijeka s Myricaria germanica

0,5

0

0,5

U2

√

3260

Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion

8,7

0,11-1,2

8,81-9,9

XX-CON, FV-ALP, U1-MED

√

3270

Rijeke s muljevitim obalama obraslim s Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

2,5

2,5

5

U1

√

32A0

Sedrene barijere krških rijeka Dinarida

2,15

0

0,8-1,15

U1

√

*prioritetni stanišni tipovi prema Direktivi o staništima; #Potrebne su mjere očuvanja

Ovi stanišni tipovi obuhvaćaju slatke vode (rijeke i jezera), prirodne ili umjetne, s pripadajućom vodenom i obalnom vegetacijom. Procjena općeg stanja rijeka i jezera u Republici Hrvatskoj pokazala je da oko 50% vodnih tijela rijeka i jezera ne postiže dobro stanje s obzirom na hranjive tvari i hidromorfološko opterećenje (Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021.). Potrebni su projekti obnove degradiranih vodotoka, naročito s obzirom na hidromorfologiju, te pripadajućih močvarnih staništa. Osim stanišnih tipova iz Priloga I. Direktive o staništima, u Hrvatskoj su ugrožena staništa ovisna o prirodnoj riječnoj dinamici (sprudovi, odronjene riječne obale nizinskih rijeka). Stanišni tipovi 3130 i 3150 zastupljeni su u prirodnim močvarnim kompleksima, ali također i na području umjetnih voda poput šaranskih ribnjaka, napuštenih šljunčara i drugih. Projekti obnove takvih lokaliteta također mogu biti važni za očuvanje ciljanih vrsta i stanišnih tipova s popisa Direktive o staništima, odnosno Direktive o pticama.

Neki stanišni tipovi, uključujući i specifični stanišni tip za krške rijeke kojega je Republika Hrvatska dodala u Prilog I. Direktive o staništima - Sedrene barijere krških rijeka Dinarida (32A0), zastupljeni su malim površinama i brojem lokaliteta te se svi ili gotovo svi nalaze u mreži Natura 2000 (3170, 3180, 3230).

O slatkovodnim staništima ovisi veliki broj ciljanih vrsta s popisa Direktive o staništima, odnosno Direktive o pticama, uključujući cijele skupine - ribe, vodozemce, ptice vodarice, slatkovodne rakove Decapoda , vretenca Odonata i druge. Za selidbu i gniježđenje ptica važni su veliki prirodni močvarni kompleksi, naročito u kontinentalnoj Hrvatskoj (uz Savu, Dravu i Dunav), ali i umjetni kompleksi poput velikih šaranskih ribnjaka na kojima tijekom cijele godine boravi izuzetno bogata i raznolika ornitofauna. Značajne su gnijezdeće populacije patke njorke Aythya nyroca , žličarke Platalea leucorodia , bjelobrade čigre Chlidinias hybrida i drugih močvarica. Vodotoci s prirodnim, neutvrđenim obalama i razvijenim šljunčanim ili pješčanim sprudovima, važni su za gniježđenje čigri Sterna hirundo i Sternula albifrons , bregunica Riparia riparia , vodomara Alcedo atthis i pčelarica Merops apiaster .

Slatkovodna staništa ključna su za opstanak vidre Lutra lutra koja nije u povoljnom stanju očuvanosti (U1-CON, ALP, U2-MED).

 

Mjere potrebne za održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti

Osim mjera za smanjenje onečišćenja voda, za slatkovodna staništa važni su projekti obnove pojedinih vodotoka, njihovih dijelova ili voda stajaćica, čije je stanje degradirano kao posljedica antropogenih zahvata ili uslijed izloženosti sukcesiji. Potrebne se sljedeće mjere:

Održavati/obnoviti pojedine mediteranske lokve (3170)

Sprječavati sukcesiju u pojedinim močvarnim lokalitetima

Obnoviti povezanost pojedinih mrtvica s glavnim tokom

Obnoviti prirodnu hidromorfologiju pojedinih vodotoka/dijelova vodotoka uklanjanjem ili modifikacijom pregrada

Provoditi mjere očuvanja ciljnih vrsta i staništa na šaranskim ribnjacima

Uklanjati invazivne vrste iz slatkovodnih staništa

 

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve su navedene mjere prioritetne

 

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova 30

• na područjima mreže Natura 2000 određenima za ciljna staništa i vrste

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini) 62

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Obnova mediteranskih lokvi (3170)

J

10 lokaliteta

100 000

KF/EFRR/ EPFRR

Mjera 2. Sprječavanje sukcesije u pojedinim močvarnim lokalitetima

J

50 ha

100 000

KF/EFRR

Mjera 3. Sprječavanje sukcesije i obnova riječnih sprudova sa stanišnim tipom 3230

J

2 lokaliteta

50 000

KF/EFRR

Mjera 4. Obnova povezanosti pojedinih mrtvica s glavnim tokom

J

5 lokaliteta

500 000

KF/EFRR 

Mjera 5. Obnova prirodne hidromorfologije vodotoka uklanjanjem ili modifikacijom pregrada

J

30 pregrada

430 000

KF/EFRR

Mjera 6. Provedba mjera očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova na šaranskim ribnjacima

J

14 000 ha

7 000 000

EFPRA

Mjera 7. Uklanjanje invazivnih vrsta iz slatkovodnih staništa 63

J

 

 

 

Mjera 8. Revitalizacijski zahvati na području Kopačkog rita prema studiji revitalizacije vodnih ekosustava poplavnog područja Parka prirode Kopački rit izrađenoj u projektu Naturavita 64

J

23 143 ha

7 142 857

KF/EFRR

• dodatne mjere izvan mreže Natura 2000 (mjere za šire područje zelene infrastrukture) 30

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Sprječavanje sukcesije u pojedinim močvarnim lokalitetima

J

25 ha

50 000

 KF/EFRR

Mjera 2. Obnova povezanosti pojedinih mrtvica s glavnim tokom

J

3 lokaliteta

300 000

 KF/EFRR

Mjera 3. Obnova prirodne hidromorfologije vodotoka uklanjanjem ili modifikacijom pregrada

J

3 pregrade

43 000

KF/EFRR

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

_______________________________

  62 Procijenjeni troškovi su okvirni

63 Troškovi iskazani pod E.3.1.

64 Projekt „Naturavita“ provodi se u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, specifičnog cilja – Razminiranje, obnova i zaštita šuma i šumskog zemljišta u zaštićenim i Natura 2000 područjima

 

 

Očekivani rezultati s obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove

Očuvano povoljno stanje vrsta slatkovodnih staništa, odnosno poboljšano stanje onih vrsta koje su ocijenjene kao U1 ili U2

 

Očekivani rezultati: druge koristi

Poboljšana kvaliteta usluga slatkovodnih ekosustava

 

Komentara na članku: 1 Općih komentara: 1 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.2.9. Ostalo (špilje itd.)

Trenutačno stanje stanišnih tipova i vrsta, dosad poduzete mjere očuvanja i njihov učinak, pritisci i prijetnje koji i dalje postoje

 

Stanišni tip

N2K (km 2 )

Izvan
N2K (km 2 )

Ukupno

Stanje očuvanosti

MO#

8310

Špilje i jame zatvorene za javnost

0,109

0,012

0,121

U1-ALP, MED; U2-CON

√

8330

Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje

241 lokalitet

 

0,17

U1

√

*prioritetni stanišni tipovi prema Direktivi o staništima; #Potrebne su mjere očuvanja

 

U ovu kategoriju spadaju podzemna staništa, koja su u načelu izuzetno osjetljiva, a lokalno su i značajno degradirana. Sve tri biogeografske regije u Republici Hrvatskoj, a naročito alpinska, obiluju bogatstvom krških podzemnih staništa. Najvrjedniji poznati speleološki objekti koji zadovoljavaju kriterije za stanišne tipove 8310 i 8330 uključeni su u Natura 2000. Još je veliki broj neistraženih i potencijalno važnih lokaliteta. Speleološka istraživanja su stalno u tijeku i otkrivaju nove lokalitete i nove endemske svojte koje u njima žive. Provode ih speleološke i druge stručne udruge koje uključuju stručnjake i znanstvenike. MINGOR vodi bazu podataka o speleološkim objektima - speleokatastar CRO-Speleo.

Speleološki objekti važna su staništa niza ugroženih i endemskih svojti, uključujući vrste s popisa Direktive o staništima, poput šišmiša, Congeria kusceri, Leptodyrus hochenwartii , Proteus anguinus . Ugroženi su najviše onečišćenjem, kako krutim otpadom, tako i onečišćenjem nadzemnih i podzemnih voda s kojima su povezani. Problem je također, naročito izvan područja Natura 2000, neregulirano posjećivanje objekata i neadekvatno uređivanje objekta za posjećivanje (osvjetljenje i ostala infrastruktura, neprilagođenost uređenih ulaza u objekte potrebama šišmiša i drugo).

Ova kategorija ekosustava također uključuje umjetna staništa koja sama po sebi nemaju veliku važnost za bioraznolikost (s izuzetkom manjeg broja vrsta prilagođenih na takva staništa). Ipak, moguće je postići da ona poprime vrijednost kroz uspostavljanje što gušće mreže manjih „zelenih“ staništa. Uspostavljanjem takve „zelene infrastrukture“ također se ublažava efekt fragmentacije i izoliranosti prirodnih staništa te se uspostavlja povezanost za mnoge vrste (ekološki koridori). U Republici Hrvatskoj nije toliko izražen problem fragmentacija staništa kao nekim drugim zemljama EU-a, ali zahvati su potrebni u urbanim sredinama. Također postoji problem velikih prometnica koje predstavljaju barijeru za kretanje velikih zvijeri, a što se u Republici Hrvatskoj uspješno rješava gradnjom „zelenih mostova“, tj. prijelaza za životinje preko velikih prometnica.

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine priredilo je Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje od 2021. do 2030. godine koji će se provoditi zajedno s Programom razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Tijekom narednog VFO-a, kroz deset pilot-projekata u urbanim sredinama osmisliti će se i realizirati mreže zelene infrastrukture, koje će ciljano uključiti potrebe odgovarajućih vrsta i stanišnih tipova s popisa Direktive o staništima i Direktive o pticama.

Mjere potrebne za održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti

Speleološki objekti

Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekata

Ukloniti postojeće izvore ili uzroke zagađenja nadzemnih i podzemnih krških voda

Ukloniti otpad iz speleoloških objekata

Definirati uvjete očuvanja speleoloških objekata koji se komercijalno turistički posjećuju te po potrebi provesti prilagodbu rasvjete u objektima koji su na neadekvatan način uređeni za posjećivanje (za Natura 2000 područja prije ulaska u EU)

Utvrditi objekte koji se neregulirano posjećuju i provesti mjere njihovog očuvanja (npr. postavljanjem bat-friendly vrata)

Zeleni mostovi

Održavati postojeće i izgraditi nove mostove na ključnim lokacijama za prijelaz divljih životinja - održavanje sukladno Pravilniku o prijelazima za divlje životinje (NN 5/2007); gradnja novih lokacija u sklopu projekta gradnje prometnica

Urbani ekosustavi

Provesti Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje od 2021. do 2030. godine, uključujući deset pilot-projekata koje će ciljano uključiti potrebe odgovarajućih vrsta i stanišnih tipova s popisa Direktive o staništima, odnosno Direktive o pticama.

 

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova

•na područjima mreže Natura 2000 određenima za ciljna staništa i vrste

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Uklanjanje otpada iz speleoloških objekata

J

20 objekata

100 000

KF/EFRR

Mjera 2. Definiranje uvjeta očuvanja speleoloških objekata koji se komercijalno turistički posjećuju te po potrebi provođenje prilagodbe rasvjete u objektima koji su na neadekvatan način uređeni za posjećivanje prije ulaska u EU

J

2 objekta

50 000

KF/EFRR

Mjera 3. Utvrđivanje objekata koji se neregulirano posjećuju i provođenje mjera njihovog očuvanja (npr. postavljanjem „ bat-friendly “ vrata)

J

3 objekta

10 000

KF/EFRR

•dodatne mjere izvan mreže Natura 2000 (mjere za šire područje zelene infrastrukture)

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Uklanjanje otpada iz speleoloških objekata

J

10 objekata

50 000

KF/EFRR

Mjera 2. Definiranje uvjeta očuvanja speleoloških objekata koji se komercijalno turistički posjećuju te po potrebi provođenje prilagodbe rasvjete u objektima koji su na neadekvatan način uređeni

J

5 objekata

100 000

KF/EFRR

Mjera 3. Utvrđivanje objekata koji se neregulirano posjećuju i provođenje mjera njihovog očuvanja (npr. postavljanjem bat-friendly vrata)

J

3 objekta

10 000

KF/EFRR

Mjera 4. Provedba Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030., uključujući deset pilot-projekata 65 ciljano uključujući potrebe vrsta i stanišnih tipova s popisa Direktive o staništima, odnosno Direktive o pticama

J

 

22 570 000

 KF/EFRR

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

 

_______________________________

 

65 Ukupni troškovi prema podacima MPGI iznose 395 mil. EUR; ovdje je uključeno 40% navedene svote, sukladno Rio markerima, s obzirom da očuvanje ciljnih vrsta i staništa s popisa Direktive o staništima i Direktive o pticama nije primarni cilj projekta

 

 

 

Očekivani rezultati s obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove

Poboljšana kvaliteta stanišnih tipova, smanjen antropogeni pritisak

Očekivani rezultati: druge koristi

-  

 

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.2.10. Izvori za mjere održavanja i obnove na područjima mreže Natura 2000 i izvan tih područja

Pravilnik o ciljevima i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže (Narodne Novine, broj 15/14); Planovi upravljanja za NP Brijuni, NP Mljet, PP Lastovsko otočje, PP Žumberak - Samoborsko gorje i PP Biokovo; nacrti ciljeva i mjera očuvanja za područja Natura 2000 (interni dokumenti MINGOR); Nacionalna izvješća Republike Hrvatske prema Direktivi o staništima i Direktivi o pticama, 2019. http://cdr.eionet.europa.eu/

Mikulić, K., Majer, M., Zec, M., Čulig, P., Katanović, I. (2018): Izvješće o izračunu zajedničkog poljoprivredno-okolišnog pokazatelja PRR 2014.-2020.: CCI 35. Indeks populacije čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima za 2018. godinu. Udruga BIOM. Zagreb. 48 str.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.3. Dodatne mjere koje se odnose na pojedinu vrstu i nisu povezane s konkretnim ekosustavima ili staništima

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.3.1. Mjere i programi koji se odnose na pojedinu vrstu i nisu drugdje navedeni

Trenutačno stanje vrste

Mjere navedene u ovom dijelu PAO većinom se odnose na prioritetne vrste koje je utvrdilo MINGOR temeljem određenih kriterija (http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/prirodne-vrijednosti-stanje-i-ocuvanje/planovi-upravljanja-i-mjere-ocuvanja-6) i za koje su kroz OPKK projekt izrađeni planovi upravljanja s akcijskim planovima (PUAP): ribe rodova Telestes i Salmo, čovječja ribica Proteus anguinus, riječna kornjača ( Mauremys rivulata ), ptice: cjevonosnice (kaukal Calonectris diomedea , gregula Puffinus yelkouan ), suri orao Aquila chrysaetos, zlatovrana Coracias garullus , bjeloglavi sup Gyps fulvus , leptiri livadni plavci ( Phengaris nausithous i Phengaris teleius ), vuk Canis lupus i ris Lynx lynx . Ovi su planovi izrađeni na participativni način, u suradnji s relevantnim dionicima, a mjere su usmjerene na očuvanje/postizanje povoljnog stanja očuvanosti ugroženih vrsta. U narednom VFO-u planiran je strateški projekt za provedbu izrađenih PUAP-a koji obuhvaćaju 15 ugroženih strogo zaštićenih vrsta.

Osim mjera za određene vrste, važne su i neke horizontalne mjere. Jedinke strogo zaštićenih vrsta iz prirode koje su pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane zbrinjavaju se u oporavilištima za divlje životinje u kojima se privremeno skrbi o njima, s prvenstvenim ciljem njihovog povratka u prirodu. Ovdje se zbrinjavaju i životinje koje su privremeno zaplijenjene kroz aktivnosti inspekcije, carine i policije.

MINGOR je uspostavilo Sustav za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja i evidenciju te donijelo odgovarajuće protokole o postupanju za pojedine skupine životinja. Na web stranici MINGOR nalazi se obrazac preko kojega se može izvršiti dojava. Planira se ugraditi podatke u Informacijski sustav zaštite prirode i učiniti dostupnima javnosti preko Bioportala.

Ovdje su navedene i aktivnosti vezano za uklanjanje invazivnih stranih vrsta. Republika Hrvatska trenutno provodi dva relevantna OPKK projekta: „Uspostava nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta“ i „Razvijanje sustava upravljanja i kontrole invazivnih stranih vrsta“, a planira se i nastavak ovih aktivnosti usmjeren na upravljanje i kontrolu širenja (uključujući brzo iskorjenjivanje) invazivnih stranih vrsta.

Problem za veći broj ugroženih vrsta na otocima i u priobalju, primjerice bjeloglavog supa  predstavljaju alohtone vrste divljači, naročito divlja svinja koja se proširila iz kontinentalnog dijela Hrvatske. Stoga je dio aktivnosti potrebno usmjeriti i na ovaj problem.

 

Mjere potrebne za održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti

Provesti mjere utvrđene u pojedinim PUAP-ima za ugrožene strogo zaštićene vrste

Osigurati troškove za zbrinjavanje divljih vrsta u ovlaštenim oporavilištima i vraćanje u prirodu

Razviti i implementirati sustav za hitne intervencije (za provedbe mjera kao što su hitna uklanjanja invazivnih stranih vrsta ili nekih zavičajnih vrsta koje uslijed antropogenih utjecaja na ravnotežu ekosustava negativno utječu na ugrožene zavičajne vrste, različite druge vrste hitnih intervencija)

Razviti i implementirati Sustav za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja i evidenciju koji vodi MINGOR

Održavati postojeća i izgraditi nova umjetna staništa (otoke i platforme) za gniježđenje čigri na području Drave i Save

Osigurati umjetna staništa za šišmiše u urbanim područjima postavljanjem kućica za šišmiše na fasade te otkupom i/ili prilagodbom objekata koji predstavljaju važna skloništa za šišmiše

Provoditi mjere za sprečavanje slučajnog ulova vrsta (morske ptice, kornjače, dupini)

Ukloniti strane vrste divljači u priobalju/na otocima koje ugrožavaju ugrožene zaštićene vrste

Provesti upravljanje i kontrolu širenja (uključujući brzo iskorjenjivanje) invazivnih stranih vrsta, uspostaviti sustav za rano otkrivanje i brzo iskorjenjivanje te surađivati s drugim sektorima po pitanjima upravljanja i sprječavanja unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta

 

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve navedene mjere su prioritetne

 

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova 30

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Provedba 11 planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama s akcijskim planovima

J

 

2 470 000

KF/EFRR

Mjera 2. Troškovi zbrinjavanja divljih vrsta u oporavilištima i vraćanja u prirodu 33

P

 

-

 /

Mjera 3. Razvoj i provedba sustava za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja i evidenciju koji vodi MINGOR 66

J/P

 

-

 /

Mjera 4. Unapređenje rada oporavilišta za divlje životinje

P

 

1.200.000

KF/EFRR

Mjera 5. Razvoj i provedba sustava za hitne intervencije (za provedbe mjera kao što su hitna uklanjanja invazivnih stranih vrsta ili nekih zavičajnih vrsta koje uslijed antropogenih utjecaja na ravnotežu ekosustava negativno utječu na ugrožene zavičajne vrste, različite druge vrste hitnih intervencija)

P

 

100 000

 KF/EFRR

Mjera 6. Upravljanje i kontrola širenja (uključujući brzo iskorijenjivanje) invazivnih stranih vrsta, uspostava sustava za rano otkrivanje i brzo iskorijenjivanje te suradnja s drugim sektorima po pitanjima upravljanja i sprječavanja unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta 67

J

 

978 570

KF/EFRR

Mjera 7. Projekt ublažavanja utjecaja elektroenergetske infrastrukture na ptice

J

 

714 290

KF/EFRR/LIFE

Mjera 8. Tehničke mjere za sprečavanje slučajnog ulova ( by-catch ) zaštićenih vrsta (morske ptice, kornjače, dupini), uključujući podizanje kapaciteta promatrača u ribarstvu i utvrđivanje nultog stanja slučajnog ulova morskih ptica u ribarskim alatima

J

 

214 500

EFPRA

Mjera 9. Izrada i provedba nacionalnog akcijskog plana uklanjanja strane vrste divljači s otoka

J

 

191 430

KF/EFRR

Mjera 10. Nabava i postavljanje kućica za srednje velike ptice dupljašice golub dupljaš, pupavac, ćuk, sivi ćuk, mali ćuk, planinski ćuk, vijoglav ( Columba oenas, Upupa epops, Otus scops, Athene noctua, Glaucidium passerinum, Aegolius funereus, Jynx torquila)

P

 

27 140

KF/EFRR/LIFE

Mjera 11. Održavanje otoka i platformi za gniježđenje čigri na četiri lokacije (Sava, Drava)

P

 

2 700

KF/EFRR/LIFE

Mjera 12. Uspostava umjetnog staništa za čigre uz rijeku Dravu (KKŽ)

J

 

10 000

KF/EFRR/INTEREG

Mjera 13. Osiguravanje umjetnih staništa za šišmiše u urbanim područjima postavljanjem kućica za šišmiše na fasade te otkupom i/ili prilagodbom objekata koji predstavljaju važna skloništa za šišmiše 68

J

 

285 720

KF/EFRR/LIFE

Mjera 14. Priprema i provedba projekta obnove drvoreda topola sadnjom bijele topole na ključnim lokalitetima za zlatovranu Coracias garrulus u POP Ravni kotari 69

J

 

42 130

EPFRR

Mjera 15. Poboljšanje stanja očuvanosti crvenog koralja, ježinaca i trpova

J

 

100 000

EFPRA

Mjera 16. Izrada prijedloga planova upravljanja s akcijskim planovima za strogo zaštićene vrste

J

 

228 570

KF/EFRR

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

Očekivani rezultati s obzirom na ciljnu vrstu

Poboljšano stanje očuvanosti nekih od najugroženijih vrsta i njihovih staništa

Kvalitetno i efikasno funkcioniranje mehanizama važnih za zaštitu ugroženih životinjskih vrsta: oporavilišta za zbrinjavanje divljih vrsta, sustava za dojavu i praćenje uhvaćenih, usmrćenih, ozlijeđenih i bolesnih strogo zaštićenih životinja te sustava za hitne intervencije.

_______________________________

66 Kao jednokratni trošak uključena je uspostava baze u ukupnom iznosu od 268 000 EUR (38 290 EUR/god.), koji uključuje i edukaciju korisnika, a kao ponavljajući trošak godišnje održavanje baze u iznosu od 13 400 EUR/god., troškovi izlaska na teren, hitno zbrinjavanje, trošak obdukcije i toksikoloških analiza i edukacije inspektora u iznosu od 80 000 EUR/god. Oporavak životinja je uračunat u troškove oporavilišta (Mjera 2.).

67 Dio SP5 koji se odnosi na istraživanja i monitoring iskazan je u poglavljima E.1.3. i E.1.4.

68 Trošak kućica u urbanim područjima osigurava kroz E.2.9. Mjeru 4.

69 Dio PUAP-a za zlatovranu Coracias garrulus , izdvojen jer se planira financiranje iz EPFRR-a

 

Očekivani rezultati: druge koristi

Zaustavljeno širenje nekih invazivnih stranih vrsta

Uklonjene divlje svinje i drugih stranih vrsta divljač s otoka, smanjena brojnost u priobalju

Doprinos razvoju eko-turizma

 

Komentara na članku: 3 Općih komentara: 3 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.3.2. Sprječavanje, ublažavanje ili naknada štete koju uzrokuju zaštićene vrste

Trenutačno stanje u smislu sprječavanja, ublažavanja ili naknade štete

U poglavlju D.6. opisana je problematika i način rješavanja problema šteta od strogo zaštićenih vrsta. Najveće prijavljivane štete su od vuka na stoci te od velikog vranca na šaranskim ribnjacima. Potrebne preventivne mjere za štete od velikih zvijeri odnose se na podjelu stočarima pastirskih pasa tornjaka i električnih ograda te za izgradnju i obnovu nastambi za stoku, za što su osigurana sredstva u tekućem VFO u okviru PRR-a, mjere za neproizvodne investicije, no ova mjera još nije realizirana.

Potrebne mjere

Isplaćivati naknade za štete koje uzrokuju zaštićene vrste

Provoditi aktivnosti za prevenciju šteta od velikih zvijeri, uključujući podjelu stočarima pasa tornjaka i električnih ograda te za izgradnju i obnovu nastambi za stoku u području prirodne rasprostranjenosti velikih zvijeri

Provoditi aktivnosti za sprečavanje šteta od vidre i dabra (postavljanje ograda, cijevi i dr.)

 

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve navedene mjere su prioritetne.

 

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova

Naziv i kratak opis mjera

Vrsta mjere*

Cilj (jedinica i količina)

Procijenjeni trošak u EUR (na godišnjoj razini)

Mogući izvor sufinanciranja

iz EU-a

Mjera 1. Plaćanje naknade za štete od strogo zaštićenih vrsta (izuzev Mjere 2., Mjere 3. i Mjere 4.) 33

P

 

-

 /

Mjera 2.Plaćanje naknada za „štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima“

P

 

2 700 000

EFPRA

Mjera 3. Plaćanje naknade za štete od dupina na ribarskim mrežama

P

 

880 000

EFPRA

Mjera 4. Plaćanje naknade za štete od dabra 33

P

 

-

/

Mjera 5. Sufinanciranje obnove krovova s gnijezdima roda 33

P

 

-

/

Mjera 6. Nabava i raspodjela stočarima pastirskih pasa tornjaka i električnih ograda za prevenciju šteta od velikih zvijeri 70

J

 

71 500

EPFRR

Mjera 7. Nabava i postavljanje bear-proof kontejnera na području Like i Gorskog kotara 71

J

 

14 300

KF/EFRR

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

 

 

Očekivani rezultati s obzirom na ciljne vrste

Vrste koje nanose štetu manje stradaju od progona što doprinosi njihovom očuvanju.

Očekivani rezultati: druge koristi

 

_______________________________

70 Pas tornjak košta oko 470 EUR, cijene idu i do 670 EUR, u ovisnosti o leglu i koliko ih trenutno na tržištu ima. Potpora za električne ograde kreće se u rasponu od 48 do 57 kn/m ovisno o tome nalazi li se na kontinentu ili otoku.

71 Cijena jednog bear-proof kontejnera je oko 2000 EUR

 

Vrste koje nanose štetu bolje su prihvaćene od strane onih koji trpe štetu. Oštećenici razvijaju pozitivniji odnos prema zaštiti prirode.

 

Komentara na članku: 4 Općih komentara: 4 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

E.3.3. Izvori za dodatne mjere koje se odnose na pojedinu vrstu i nisu povezane s konkretnim ekosustavima ili staništima

Interni dokumenti i podaci MINGOR i Ministarstva poljoprivrede, podaci prikupljeni za potreba izrade PAO; nacrti PUAP-ova (interni dokumenti MINGOR)

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor

F. Dodatne dodane vrijednosti prioritetnih mjera

Provedba prioritetnih mjera navedenih u ovome PAO-u doprinijeti će poboljšanju stanja očuvanosti ugroženih stanišnih tipova i vrsta, a time i ukupnoj kvaliteti ekosustava, što će za posljedicu imati kvalitetnije usluge pojedinih ekosustava. Osim toga, očuvanje ekosustava, odnosno prirodnih vrijednosti, neizravno dovodi do povećanog interesa za njihovim posjećivanjem te generira različite oblike turističke i druge ponude, a time i „zelena“ radna mjesta te dohodak za nadležne javne ustanove, lokalno stanovništvo i poduzetnike.

 

 ***

 

Dokument je izrađen u okviru projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda.

Mrežna stranica Korisnika: https://gospodarstvo.gov.hr/

Više informacija o EU fondovima dostupno je na stranici Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije: www.strukturnifondovi.hr

Za sadržaj dokumenta odgovorno je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

 

Komentara na članku: 0 Općih komentara: 0 Nadopuna teksta: 0
Odustani
Odustani

Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor





Copyright © 2025 Ministarsto pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti.