PROGRAM FINANCIRANJA EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000

I

PRIORITETNI AKCIJSKI OKVIR (PAO)

ZA MREŽU NATURA 2000 U REPUBLICI HRVATSKOJ

u skladu s člankom 8. Direktive Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima)

koji će se uvrstiti u višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. godina

A.Uvod

A.1. Opći uvod

Program financiranja ekološke mreže Natura 2000 Republike Hrvatske koji se donosi temeljem članka 204. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) ujedno i Prioritetni akcijski okvir Republike Hrvatske za mrežu Natura 2000 skladu s člankom 8. Direktive Vijeća 92/43/EEZ o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (Direktiva o staništima) koji će se uvrstiti u višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. – 2027. godina.

Prioritetni akcijski okviri (PAO-vi) strateški su alati za višegodišnje planiranje čija je svrha pružiti sveobuhvatni pregled mjera potrebnih za uspostavu mreže Natura 2000 i s njome povezane zelene infrastrukture u cijeloj Europskoj uniji (EU). U tim se okvirima precizno navode potrebe za financiranjem tih mjera i upućuje na odgovarajuće programe EU-a za njihovo financiranje. U skladu s ciljevima Direktive o staništima ¹ , na kojoj se mreža Natura 2000 temelji, mjere koje treba utvrditi u PAO-vima moraju prije svega biti namijenjene „održavanju ili povratu u povoljno stanje očuvanosti prirodnih staništa i vrsta od značaja za EU uzimajući u obzir gospodarske, socijalne i kulturne potrebe te regionalne i lokalne karakteristike”.

Pravna je osnova za PAO članak 8. stavak 1. Direktive o staništima ² u kojem se od država članica traži da, prema potrebi, Komisiji šalju svoje procjene povezane sa sufinanciranjem na razini Europske unije, koje smatraju potrebnima za ispunjenje sljedećih obveza koje se odnose na mrežu Natura 2000:

•utvrđivanje potrebnih mjera za očuvanje koje prema potrebi uključuju odgovarajuće planove upravljanja, posebno priređene za ta područja ili integrirane u druge razvojne planove,

•utvrđivanje odgovarajućih zakonskih, administrativnih ili ugovornih mjera koje odgovaraju ekološkim zahtjevima prirodnih stanišnih tipova iz Priloga I. i vrstama iz Priloga II. koji su prisutni na tim područjima.

Stoga prioritetni akcijski okviri biti moraju usmjereni na prepoznavanje potreba za financiranjem i prioriteta izravno povezanih s posebnim mjerama očuvanja utvrđenima za područja mreže Natura 2000. Tako se nastoje ostvariti ciljevi očuvanja na razini područja kad se radi o vrstama i stanišnim tipovima za koje su određena područja (u skladu s člankom 6. stavkom 1. Direktive o staništima). Mreža Natura 2000 obuhvaća i područja posebne zaštite određena u skladu s Direktivom o pticama ³ pa se u ovom tekstu razmatraju i potrebe za financiranjem i prioritetne mjere povezane s vrstama ptica u područjima posebne zaštite.

Države članice poziva se da u svojim PAO-vima navedu i dodatne mjere koje se odnose na šire područje zelene infrastrukture ⁴ te potrebe za financiranjem tih mjera. Takve mjere za zelenu infrastrukturu treba uvrstiti u PAO tamo gdje će pridonijeti ekološkoj povezanosti mreže Natura 2000, uključujući u prekograničnom kontekstu, te ciljevima održavanja ili povrata u povoljno stanje očuvanosti ciljanih vrsta i staništa.

_______________________________

^1. Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN-HR/TXT/?uri=CELEX:01992L0043-20130701&from=EN

^2. Članak 8. stavak 1.: „Usporedno s prijedlozima područja koji ispunjavaju uvjete da ih se odredi posebnim područjima očuvanja, u kojima se nalaze prioritetni prirodni stanišni tipovi i/ili prioritetne vrste, države članice prema potrebi Komisiji šalju svoje procjene u vezi sufinanciranja na razini Zajednice, koje smatraju potrebnim za ispunjenje obveza na temelju članka 6. stavka 1.”

^3. Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32009L0147&from=EN

^4. Zelena infrastruktura definirana je kao „strateški planirana mreža prirodnih i poluprirodnih područja s drugim okolišnim značajkama koje su osmišljene i kojima se upravlja u cilju ostvarenja velikog broja usluga ekosustava”.

Europski revizorski sud zaključio je u svojem Tematskom izvješću br. 1/2017 o mreži Natura 2000 ⁵ da se u prvim dovršenim PAO-vima (za razdoblje višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) od 2014. do 2020.) nisu pouzdano prikazali stvarni troškovi mreže Natura 2000. Stoga se u tom izvješću naglašava da je potrebno ažurirati obrazac PAO-a i pružiti dodatne smjernice za poboljšanje kvalitete informacija koje države članice dostavljaju u svojim PAO-vima. Predanost tom postupku istaknuta je u objavljenom Akcijskom planu EU-a za prirodu, ljude i gospodarstvo ⁶ , a time se nastoji osigurati da države članice dostave pouzdanije i usklađenije procjene svojih potreba za financiranjem mreže Natura 2000.

U svojim zaključcima o tom akcijskom planu ⁷ Vijeće Europske unije prepoznaje potrebu da se i dalje unaprjeđuje višegodišnje financijsko planiranje za ulaganje u prirodu i slaže se s time da PAO-ve treba ažurirati i poboljšati. Važnost boljeg predviđanja potreba za financiranjem mreže Natura 2000 prije donošenja sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira EU-a prepoznao je i Europski parlament u svojoj rezoluciji ⁸ .

A.2. Struktura trenutačnog obrasca PAO-a

Trenutačni obrazac PAO-a služi dostavljanju pouzdanih informacija o prioritetnim potrebama za financiranjem povezanima s mrežom Natura 2000, a cilj je uvrstiti te potrebe u relevantne instrumente EU-a za financiranje u okviru sljedećeg višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje 2021. – 2027. Kako bi se to postiglo, u PAO-u se do određenog stupnja moraju raščlaniti financijske potrebe, čime bi se omogućila djelotvorna dodjela sredstava za financiranje mreže Natura 2000 iz relevantnih fondova EU-a u sklopu VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. Kako bi se taj cilj ostvario, PAO-om se uzima u obzir i dosadašnje iskustvo država članica EU-a i njegovih regija u provedbi VFO-a za razdoblje 2014. – 2020.

Jedna je od ključnih komponenti trenutačnog obrasca PAO-a obvezna raščlamba mjera za očuvanje i obnovu povezanih s mrežom Natura 2000 i zelenom infrastrukturom prema općenitim kategorijama ekosustava. Predložena tipologija ekosustava koja obuhvaća osam razreda uglavnom se temelji na tipologiji MAES-a koja je izrađena kao konceptualna osnova za procjenu ekosustava na razini cijelog EU-a ⁹ . S internetske stranice Europske agencije za okoliš može se preuzeti opsežna baza podataka u kojoj su pojedine vrste i stanišni tipovi od značaja za EU razvrstani u ekosustave prema MAES-u ¹⁰ . Preporučuje se da se mjere i troškovi većim dijelom razvrstavaju u određenu vrstu ekosustava u skladu s tom tipologijom.

Kako bi se predstavile prioritetne mjere i troškovi trenutačnog PAO-a, važno je razlikovati tekuće i jednokratne troškove. Tekući troškovi obično se povezuju s višekratnim mjerama koje treba dugoročno provoditi (to su npr. troškovi osoblja zaduženog za upravljanje područjem, godišnje isplate poljoprivrednicima za poljoprivredno-okolišne mjere na travnjacima itd.). Za razliku od njih, jednokratni se troškovi obično odnose na aktivnosti koje se ne ponavljaju, kao što su projekti obnove staništa, opsežna ulaganja u infrastrukturu, nabava trajnih dobara itd. Pravilno razvrstavanje troškova u jednu od tih kategorija („tekući” u odnosu na „jednokratne”) bit će vrlo važno za ispravnu raspodjelu mjera u okviru različitih fondova EU-a.  Naposljetku, prioritetne mjere iz ovog PAO-a pridonijet će ostvarenju posebnih ciljeva iz Direktive o staništima  i Direktive o pticama, a društvo će zahvaljujući njima steći važne socioekonomske koristi i koristi u obliku usluga ekosustava. Te su koristi, na primjer, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama ili druge usluge ekosustava kao što su one povezane s turizmom i kulturom. Komisija je već predstavila pregled koristi od usluga ekosustava povezanih s mrežom Natura 2000 ¹¹ .

Ako je moguće, taj bi aspekt trebalo uvijek naglašavati kako bi se promicale velike koristi koje društvo ostvaruje od financiranja očuvanja prirode i bioraznolikosti te kako bi se o tome izvijestila javnost.

_______________________________

^5. Tematsko izvješće br. 1/2017: Potrebni su dodatni napori kako bi se uspostavom mreže Natura 2000 iskoristio njezin puni potencijal https://www.eca.europa.eu/hr/Pages/DocItem.aspx?did=40768

^6. COM(2017) 198 final: Akcijski plan za prirodu, ljude i gospodarstvo http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52017DC0198&qid=1525338118963&from=HR

^7. http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2017/06/19/conclusions-eu-action-plan-nature/

^8. Rezolucija Europskog parlamenta od 15. studenoga 2017. o Akcijskom planu za prirodu, ljude i gospodarstvo (2017/2819(RSP)) http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2017-0441+0+DOC+XML+V0//HR

^9. https://biodiversity.europa.eu/maes

^10. Povezanost vrsta i stanišnih tipova s ekosustavima prema MAES-u https://www.eea.europa.eu/data-and-maps/data/linkages-of-species-and-habitat#tab-european-data

¹¹ http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/financing/

A.3. Uvod u PAO Republike Hrvatske

Ovaj PAO se odnosi na područje cijele Republike Hrvatske, uključujući teritorijalno more i unutarnje morske vode Republike Hrvatske te površinu mora izvan njih, koja je pod jurisdikcijom Republike Hrvatske.

Za upravljanje područjima ekološke mreže, temeljem Zakona o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) nadležne su javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode te javne ustanove za upravljanje ostalim zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim dijelovima prirode (JU). Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 80/19) utvrđena je nadležnost JU koje upravljaju zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže za upravljanje i donošenje planova upravljanja ekološkom mrežom.

Osnovni način upravljanja područjem ekološke mreže je provođenje mjera očuvanja za ciljne vrste i stanišne tipove. Aktivnosti za provedbu mjera očuvanja ugrađuju se u planove upravljanja područjima ekološke mreže kao i sektorske planove. U svrhu upravljanja područjima ekološke mreže donesen je Pravilnik o ciljevima očuvanja i mjerama očuvanja ciljnih vrsta ptica u područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 25/20 i 38/20), dok je u izradi pravilnik koji definira ciljeve i mjere za očuvanje ostalih vrsta i stanišnih tipova za svako područje ekološke mreže.

Zakon o zaštiti prirode omogućuje da se planovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem smatraju planovima upravljanja ekološkom mrežom ukoliko sadrže obavezne elemente plana upravljanja (analizu stanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže, ciljeve upravljanja i očuvanja ciljnih vrsta i stanišnih tipova, mjere očuvanja propisane pravilnicima, aktivnosti za postizanje ciljeva te pokazatelje provedbe plana).

Izrada PAO-a provedena je u sklopu projekta financiranog u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. (OPKK) „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ (KK.06.5.2.03.0001), u suradnji između Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i konzultanata angažiranih kroz projekt. Prva verzija PAO-a bila je izrađena i dostavljena Komisiji na očitovanje u siječnju 2020. godine. Nakon toga, PAO-a je dopunjen i revidiran temeljem primjedbi Komisije i konzultacija s dionicima održanih u razdoblju rujan – studeni 2020. godine. Usvajanje konačne verzije PAO-a od strane Vlade Republike Hrvatske očekuje se u drugom kvartalu 2021.godine u obliku Programa financiranja područja ekološke mreže u smislu članka 204. (a) Zakona o zaštiti prirode.

Za potrebe izrade prve verzije PAO-a za Republiku Hrvatsku održano je pet radnih sastanka u listopadu i studenome 2019. sa sljedećim dionicima: tijelima državne uprave nadležnim za provedbu EU fondova, JU za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, JU za upravljanje zaštićenim područjima na razini županija/gradova/općina, nevladinim udrugama te Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine ¹² (tema: zelena infrastruktura). Prikupljeni su podaci o relevantnoj potrošnji za razdoblje 2014.-2020. godine te o potrebama za financiranjem za razdoblje 2021.-2027. godina. Također, održano je nekoliko internih sastanaka između Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ¹³ (MINGOR) i konzultanata angažiranih na projektu na kojima je definirana metodologija izrade te su dogovorene prioritetne mjere očuvanja koje se ugrađuju u PAO.

Prva verzija PAO-a je nakon ugrađivanja primjedbi Komisije predstavljena i raspravljena s dionicima na regionalnim sektorskim radionicama tijekom rujna i listopada 2020. godine te na dodatnim sastancima s predstavnicima sektora poljoprivrede i šumarstva. Na sastancima su prikupljeni komentari i prijedlozi dionika, a dodatno su dostavljeni i u pisanom obliku prijedlozi za izmjene i dopune prvog nacrta, prvenstveno od sektora šumarstva i poljoprivrede te nevladinih udruga.

Pregled aktivnosti vezanih uz zelenu infrastrukturu i bioraznolikost u Republici Hrvatskoj prikazan je u tekstu „Green infrastructure in Croatia“ u okviru Biodiversity Information System for Europe (BISE) ¹⁴ . S obzirom na široki obuhvat definicije zelene infrastrukture te imajući u vidu uputu da se „zelenu infrastrukturu treba uvrstiti u PAO tamo gdje će pridonijeti ekološkoj povezanosti mreže Natura 2000, uključujući u prekograničnom kontekstu, te ciljevima održavanja ili povrata u povoljno stanje očuvanosti ciljanih vrsta i stanišnih tipova“ (potpoglavlje A.1.), dogovoreno je da za potrebe ovog PAO-a pojam „zelena infrastruktura“ uključuje sljedeća područja koja se nalaze izvan mreže Natura 2000:

- područja stanišnih tipova i staništa vrsta zaštićenih direktivama o pticama i staništima (stanišni tipovi i vrste od interesa za EU);

- zaštićena područja temeljem Zakona o zaštiti prirode;

- travnjake velike prirodne vrijednosti (TVPV) koji su definirani kao poljoprivredno zemljište s velikim udjelom poluprirodne ili prirodne vegetacije važne za očuvanje vrsta i stanišnih tipova ugroženih na nacionalnoj i europskoj razini ¹⁵ , odnosno odabrane prirodne i poluprirodne livade, pašnjaci i krški pašnjaci upisani u ARKOD ¹⁶ ;

- obilježja krajobraza na poljoprivrednom zemljištu ili na njegovoj granici (šumarak, pojedinačno stablo, drvored, živica, lokva (jezerce), jarak, suhozid) ¹⁷ ;

- rijeke i potoke, jezera, bare i močvare, kanale i mrtvaje te dijelove mora (plava infrastruktura), tamo gdje pridonose ekološkoj povezanosti mreže Natura 2000, uključujući u prekograničnom kontekstu, te ciljevima održavanja ili povrata u povoljno stanje očuvanosti ciljanih vrsta i stanišnih tipova;

- prijelaze za divlje životinje (zelene mostove) ¹⁸ ;

- zelenu infrastrukturu u urbanim područjima, tamo gdje je osmišljena i realizirana na način da u najvećoj mjeri ciljano doprinese očuvanju stanišnih tipova i vrsta od interesa za Zajednicu.

_______________________________

¹² Temeljem Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN 85/20) koji je stupio na snagu 23.7.2020. godine Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine preuzelo je poslove Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja

¹³ Temeljem Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne Novine“, broj 85/20) koji je stupio na snagu 23.7.2020. godine Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja preuzelo je poslove Ministarstva zaštite okoliša i energetike

¹⁴ https://biodiversity.europa.eu/countries/croatia/green-infrastructure

¹⁵ https://ruralnirazvoj.hr/travnjaci-velikih-prirodnih-vrijednosti-u-republici-hrvatskoj/

¹⁶ Pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020.godinu („Narodne novine“, broj 22/20)

¹⁷ Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta („Narodne novine“, broj 54/19)

¹⁸ Pravilnik o prijelazima za divlje životinje („Narodne novine“, broj 5/07)

B.Sažetak prioritetnih potreba za financiranjem za razdoblje 2021. – 2027.

C.Trenutačno stanje mreže Natura 2000

C.1.Statistički podaci za područja mreže Natura 2000

Ekološka mreža Republike Hrvatske, proglašena Uredbom o ekološkoj mreži („Narodne novine“, broj 124/13) te izmijenjena Uredbom o izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži („Narodne novine“, broj 105/15), predstavlja područja ekološke mreže Europske unije Natura 2000. U 2019. godini donesena je Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 80/19) te je danom njezinog stupanja na snagu prestala važiti prethodna Uredba o ekološkoj mreži („Narodne novine“, broj 124/13 i 105/15).

Ekološku mrežu Republike Hrvatske (mrežu Natura 2000) čine područja očuvanja značajna za ptice – POP (SPA), područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS (SCI), vjerojatna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – vPOVS (pSCI) i posebna područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – PPOVS (SAC).

Ekološka mreža, iako dopunjena 2019. godine i dalje se smatra nepotpunom jer je potrebno izvršiti dodatna istraživanja nedovoljno poznatih vrsta te evaluaciju prikupljenih podataka, kako bi se riješile preostale znanstvene rezerve koje su ustanovljene prilikom Biogeografskog seminara za Republiku Hrvatsku održanog 2014. godine – prvenstveno kartiranje morskih stanišnih tipova (1120* Naselja posidonije i 1170 Grebeni) i vrsta ( Tursiops truncatus i Caretta caretta ) te moguće predlaganje novih područja za morske ptice.

C.2. Karta mreže Natura 2000 u Republici Hrvatskoj

D.Financiranje mreže Natura 2000 iz EU-a i nacionalnih izvora u razdoblju 2014. – 2020.

U ovom se odjeljku predstavlja sveobuhvatan pregled financijskih sredstava dodijeljenih mreži Natura 2000, programima zaštite vrsta od interesa za EU i programima zelene infrastrukture tijekom razdoblja 2014. – 2020. godina. Ti bi podaci trebali pomoći Komisiji i nacionalnim/regionalnim tijelima da procijene u kojoj su mjeri trenutačno zadovoljene financijske potrebe mreže Natura 2000 i utvrde koliki je manjak financijskih sredstava.

Napomena:

- svote pojedinih alokacija iz EU-fondova za Republiku Hrvatsku koje se navode u ovom PAO-u preuzete su u valuti EUR iz odgovarajućih službenih dokumenata;

- svote za potrošnju su pretvorene iz valute Kn u EUR prema tečaju 1 EUR = 7,46 kn (srednji devizni tečaj HNB od 3.11.2019.);

D.1. Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) –

Ukupni iznos sredstava dodijeljen državi članici/regiji iz EPFRR-a: 2 026 222 500 EUR

Trenutačno stanje: stanje s 31.12.2019 .

Najvažnije mjere su M10 i M4 (4.4.1.) koje su adekvatno osmišljene, ali je korištenje sredstava vrlo nisko, odnosno podmjera 4.4.1. još nije realizirana u vrijeme izrade PAO-a. Interes za M10 je mali, s obzirom za su potpore relativno niske, a većina poljoprivrednika posjeduje male površine zemljišta prihvatljivih za ove potpore. U sljedećem VFO potrebne su više potpore te intenzivnije aktivnosti informiranja i edukacije. Također je potrebno uključiti ostale ekstenzivne poljoprivredne prakse koje doprinose mozaičnosti ekosustava te sadržajno proširiti obuhvat mogućih neproduktivnih ulaganja povezanih s očuvanjem okoliša.

D.2 Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) / Kohezijski fond (KF)

Ukupni iznos sredstava dodijeljen državi članici / regiji iz EFRR-a: 4,321 milijarda EUR (ne uključuje nacionalno sufinanciranje)

Ukupni iznos sredstava dodijeljen državi članici / regiji iz Kohezijskog fonda: 2,510 milijarda EUR (ne uključuje nacionalno sufinanciranje)

Nacionalno sufinanciranje Operativnog programa Konkurentnost i kohezija (OPKK) 2014.-2020.: 1,206 milijarda EUR; ukupna vrijednost OPKK je 8,037 milijarda EUR ¹⁹

MINGOR koristi OPKK za financiranje strateških projekata kojima se realiziraju glavne obveze vezano za provedbu Direktive o staništima i Direktive o pticama te problematiku invazivnih stranih vrsta. Državna geodetska uprava provodi projekt kojim će se evidentirati posebni pravni režim u dijelu zaštićenih područja, koja su ujedno i područja Natura 2000, kao doprinos njihovom učinkovitijem upravljanju. Također, JU koriste znatna sredstva za investicije u posjetiteljsku infrastrukturu. Sredstva iz OPKK dodijeljena su i oporavilištima za divlje životinje u svrhu unapređenja i povećanja njihovog kapaciteta. Značajna sredstva namijenjena su razminiranju u područjima Natura 2000. Povlačenje sredstava s rujnom 2021. godine na razini je otprilike polovice ukupno dodijeljenih sredstava, a realizacija ukupnih sredstava se očekuje do kraja 2023. godine.

_______________________________

¹⁹ Podaci MRRFEU preračunati u EUR

²⁰ Iznosi za ukupna sredstva prema kategorijama intervencije dodijeljena i potrošena na mjere važne za mrežu Natura 2000 izračunati su na osnovu podataka iz sustava eFondovi (rujan 2021.). Za sredstva iz nacionalnih izvora, dodijeljena sredstva izračunata su oduzimanjem sredstava EU-a od ukupne vrijednosti ulaganja, dok je kod izračuna trenutačne potrošnje sredstava korišten udio nacionalnih sredstava izračunat kao udio sredstava EU-a u ukupnoj vrijednosti ulaganja te se u ovom slučaju radi o procijenjenom iznosu

²¹ Vidi fusnotu broj 20

D.3. Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR)

Ukupni iznos sredstava dodijeljen državi članici iz EFPR-a: 344 150 000 EUR

Potrošnja sredstava za mjere relevantne za Natura 2000 je mala, za većinu mjera još nisu raspisani natječaji. Očekuje se značajnije povlačenje sredstava po donošenju planova upravljanja za morska područja Natura 2000 i uspostavljanju nacionalnih monitoringa za morske vrste i stanišne tipove. U sljedećem VFO odgovarajuće mjere EFPR-a će imati veće značenje za upravljanje i monitoring Natura 2000.

D.4. Program LIFE

*LIFE Artina - LIFE Artina - seabird conservation network in the Adriatic

LIFE EUROTURTLES - Collective actions for improving the conservation status of the EU sea turtle populations

DRAVA LIFE - DRAVA LIFE  Integrated River Management

WISEDRAVALIFE - Wise water management for the conservation of riverine and floodplain habitats along the Drava River

LIFE Old-Drava - Transboundary cooperation for revitalization of riverine habitat complex in Drava region within Natura 2000 sites

LIFE Against Bird Crime

LIFE Lynx - Preventing the extinction of the Dinaric-SE Alpine lynx population through reinforcement and long-term conservation

LIFE DINALP BEAR - Population level management and conservation of brown bears in northern Dinaric Mountains and the Alps

Korištenje LIFE-a u tekućem VFO ograničeno je radi nesigurnog nacionalnog sufinanciranja. Posljednje dvije godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) se intenzivnije uključio te se očekuje da će u sljedećem VFO Fond osigurati sustavno sufinanciranje za LIFE projekte. S obzirom da će LIFE u novom VFO financirati strateške projekte (SNaP-ovi), izgledno je da će Republika Hrvatska ubuduće značajnije koristiti LIFE za zaštitu prirode.

  _______________________________

²² EU Doprinos HR korisnicima

D.5. Ostali fondovi EU-a uključujući Interreg:

Ukupni iznos sufinanciranja od strane EU-a dodijeljen državi članici/regiji iz drugih programa EU-a za provedbu politike EU-a o očuvanju prirode i povezanih programa zelene infrastrukture: 31 587 626 EUR.

Ukupni iznos financijskih sredstava iz nacionalnih/regionalnih izvora dodijeljen za sufinanciranje tih mjera: 5 569 310‬ EUR.

Interreg (Europska teritorijalna suradnja u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2014. – 2020.)

Ukupna alokacija za Europsku teritorijalnu suradnju na početku tekućeg VFO iznosila je 1 715 482 798 EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj i IPA sredstava.

Unutar navedenih programa udio hrvatskih partnera u projektima povezanim s prirodnom baštinom i/ili bioraznolikošću iznosi 31 317 626 EUR u EU dijelu, odnosno ukupno 36 859 936 EUR (5 542 310‬ EUR je nacionalno sufinanciranje).

Interreg je u ovom VFO financirao niz projekata u kojima su institucije i nevladine udruge (NVU) iz Republike Hrvatske njihovi nositelji ili partneri: prekogranične projekte (Interreg V-A Italija-Hrvatska, Interreg V-A Mađarska-Hrvatska, Interreg V-A Slovenija-Hrvatska, Interreg IPA Hrvatska-Srbija) i transnacionalne projekte (Interreg V-B Dunav, Interreg V-B Jadransko-jonski, Interreg V-B Mediteran i Interreg V-B Središnja Europa). U većem dijelu projekata su kao partneri uključene javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima.

Prijelazni instrument (Transition Facility) Europske unije za Hrvatsku

Ovaj je instrument financirao jednogodišnji projekt „Jačanje uloge Hrvatske agencije za okoliš i prirodu u informiranju i podizanju svijesti javnosti u području zaštite okoliša, klimatskih promjena, zaštite prirode i bioraznolikosti – Edukacijsko-informacijski centar Diverterra“. Ukupna vrijednost projekta je 270 000 EUR - 90% ugovorenog iznosa (243 000 EUR) financirano je iz programa Prijelazni instrument, a 10% (27 000 EUR) predstavlja nacionalno sufinanciranje.

D.6. Ostala sredstva financiranja (uglavnom nacionalna) mreže Natura 2000, programa zelene infrastrukture i zaštite vrsta u razdoblju 2014. – 2020. godina:

Ukupna financijska sredstva dodijeljena za provedbu politike EU-a o očuvanju prirode i povezanih programa zelene infrastrukture i namijenjena za mjere ili projekte za koje nije osigurano sufinanciranje EU sredstvima 142 050 000 EUR ²³ .

Zaštita prirode u Republici Hrvatskoj je u znatnoj mjeri ovisna o državnom proračunu, dok proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave doprinose u manjem opsegu. U tekućem VFO-u važnu ulogu također imaju projekti financirani iz međunarodnih izvora. FZOEU osigurava sredstva za sufinanciranje EU i međunarodnih projekata, a u manjoj mjeri sufinancira i nacionalne projekte (npr. projekt MINGOR za uspostavu baze podataka o speleološkim objektima CroSpeleo i projekt prstenovanja ptica Zavoda za ornitologiju HAZU (u iznosu od 341 823 EUR)). Prihodi od vlastite djelatnosti JU za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, koji u tekućem VFO iznose u prosjeku 63 mil. EUR/god., ulažu se u zaštitu prirode. Doprinos privatnog poslovnog sektora u financiranju zaštite prirode je vrlo mali.

Ukupna financijska sredstva za D.6. uključuju nekoliko glavnih kategorija troškova ²⁴ (D.6.1.-D.6.6.) koje uključuju praktično sve za PAF relevantno financiranje u razdoblju 2014.-2018. godina. Nisu uključeni troškovi projekata pojedinih znanstvenih i drugih institucija koji doprinose očuvanju vrsta i stanišnih tipova od interesa za EU jer nije bilo moguće prikupiti tako detaljne podatke. Ostale doprinose koje su ostvarili razni dionici, sektorske institucije, poslovni sektor uključen u provedbu projekata i postupaka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i drugi, nije bilo moguće iskazati u ovom izračunu.

Troškovi D.6.1. i D.6.2. odnose se na projekte koji su završeni, dok je za kategorije troškova D.6.3.-D.6.6. izračunata prosječna godišnja potrošnja te načinjena aproksimacija za sedmogodišnje razdoblje.

_______________________________

²³ D.6.1., D.6.2. te Svota je dobivena zbrajanjem aproksimacija za cijeli VFO za kategorije D.6.3.-D.6.6.

²⁴ Sredstva utrošena do 31.12.2018.; prosječna godišnja potrošnja iznosi 20% od navedenih sredstava

D.6.1. Projekti financirani iz međunarodnih izvora – 20 mil. EUR

Ključni strateški projekt MINGOR koji je većim dijelom bio proveden u ovom VFO-u (trajanje projekta: 2011.-2017.) je „EU NATURA 2000 Integration Project – NIP“, financiran iz zajma Svjetske banke u visini od 140 mil. kn (18,9 mil. EUR,). Rezultati projekta uključivali su jačanje kapaciteta javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima uključujući znatne investicije u izgradnju posjetiteljske infrastrukture, prikupljanje i objedinjavanje postojećih podataka o bioraznolikosti Hrvatske te prikupljanje novih podataka, izradu webportala Informacijskog sustava zaštite prirode, izradu Karte ne-šumskih kopnenih staništa Republike Hrvatske, izradu prijedloga mjere Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene u okviru Programa ruralnog razvoja,  pripremu strateških projekata za financiranje iz OPKK za 2104.-2020. godina i dr. Značajan je bio i projekt UNDP-GEF „Jačanje institucionalne i financijske održivosti nacionalnog sustava zaštićenih područja – PARCS“ (4,4 mil. EUR – darovnica GEF-a) te nekoliko dugih projekata financiranih iz međunarodnih izvora (Prema ojačanom planiranju očuvanja u Jugoistočnoj Europi/Towards strengthened conservation planning in South-Eastern Europe, ESENIAS TOOLS – Umrežavanje radi razmjene informacija i jačanja kapaciteta o stranim invazivnim vrstama/Invasive alien species networking for information exchange and capacity building, MedMPAnet - Regional Project for the Development of a Mediterranean Marine and Coastal Protected Areas (MPAs) Network through the boosting of MPA creation and management/Regionalni projekt za razvoj mreže morskih i obalnih zaštićenih područja u Mediteranu jačanjem njihovog nastanka i upravljanja, WWF MedPAN South project – phase II – SEA-Med - Development of sustainable economical activities in marine nature parks/Razvoj održivih ekonomskih aktivnosti u morskim parkovima prirode i WWF Dinaric Arc Parks u ukupnoj vrijednosti od 0,9 mil. EUR.

D.6.2. Projekti MINGOR i DZZP/HAOP-a ²⁵ financirani iz nacionalnih izvora – 1,13 mil. EUR

U Republici Hrvatskoj djeluje 11 ovlaštenih oporavilišta za divlje životinje u kojima se zbrinjavaju strogo zaštićene zavičajne vrste životinja pronađene iscrpljene, bolesne, ozlijeđene, ranjene ili otrovane te zaplijenjene ili oduzete životinje zbog nezakonitog uzimanja iz prirode, posjedovanja, prekograničnog prometa i trgovine. MINGOR redovito sufinancira djelovanje pet oporavilišta koja vode NVU-i. U tekućem VFO do kraja 2018. godine utrošeno je 450 670 EUR.

FZOEU je sufinancirao nekoliko projekata DZZP/HAOP-a čija je ukupna vrijednost (ne računajući sufinanciranje iz projekta NIP koji je iskazan pod D.6.1.) 682 276 EUR. Projekti su se odnosili na razvoj Informacijskog sustava zaštite prirode (ISZP) za potrebe provedbe Natura 2000 te na pripremu za obveze izvješćivanja sukladno EU Direktivama o prirodi i na pripremu za uspostavu upravljanja Natura 2000 (definiranje ciljeva i mjera očuvanja).

_______________________________

²⁵ Državni zavod za zaštitu prirode (DZZP) je 2015. godine spojen s Agencijom za zaštitu okoliša u Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu (HAOP), koja je 2019. pripojena tadašnjem Ministarstvu zaštite okoliša i energetike kao Zavod za zaštitu okoliša i prirode (ZZOP).

D.6.3. Projekti i aktivnosti javnih ustanova za upravljanje zaštićenim područjima (JU) ²⁶ financirani iz nacionalnih izvora – 26,7 mil. EUR (trošak 2014.-2018.)

U sklopu svoje redovne djelatnosti JU provode različite aktivnosti i projekte koji se, među ostalim, odnose na: izradu planova upravljanja za područja Natura 2000, monitoring ciljnih vrsta i staništa područja Natura 2000, aktivnosti održavanja/revitalizacije staništa, očuvanje strogo zaštićenih vrsta i drugo. Izvori financiranja uključuju državni proračun, FZOEU, proračun jedinica regionalne i lokalne samouprave i druge. Za potrebe izrade PAF-a prikupljeni su podaci od 31 JU od ukupno njih 45, o njihovim relevantnim troškovima za razdoblje 2014.-2018. godina iz nacionalnih izvora financiranja. Dobivena svota od 20 mil. EUR za petogodišnje razdoblje uvećana je za 30% kao aproksimacija troškova preostalih 14 JU. Ukupni troškovi iznose 26,7 mil. EUR, tj. prosječno 5,3 mil. EUR/god, odnosno aproksimacija za cijeli VFO je 37,1 mil. EUR. U navedenoj svoti nisu iskazani administrativni troškovi (vidi D.6.4.) te sufinanciranje FZOEU-a za isplate koje vrše JU kao naknadu vlasnicima objekata sa gnijezdom bijele rode (vidi D.6.6.).

_______________________________

²⁶  Uključeno je 19 JU za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode čiji je osnivač Vlada Republike Hrvatske;  21 JU za upravljanje zaštićenim područjima čiji su osnivači županije/Grad Zagreb i pet JU za upravljanje zaštićenim područjima čiji su osnivači općine/gradovi (jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave). Sve su JU nadležne za upravljanje pojedinim područjima Natura 2000

D.6.4. Administrativni troškovi (plaće i tekući troškovi) – 47,05 mil. EUR (trošak 2014.-2018.)

Troškovi za plaće na teret državnog proračuna u razdoblju 2014.-2018. godina odnose se na plaće zaposlenika tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike (MZOE) (Uprava za zaštitu prirode i Uprava za inspekcijske poslove - Sektor inspekcijskih poslova zaštite prirode), nekadašnjeg DZZP/HAOP-a te JU za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Svota za plaće uvećana je za 25% na ime vezanih tekućih administrativnih troškova za zaposlenike. Ukupni troškovi iznose 35 mil. EUR odnosno aproksimacija za cijeli VFO je 49  mil. EUR.

Troškovi za plaće JU čiji su osnivači županije i Grad Zagreb uvećane za 25% iznose 10,25 mil. EUR (odnosno aproksimacija za cijeli VFO je 14,35 mil. EUR), a za JU čiji su osnivači općine i gradovi s dodatnih 25% te iznose 1,8 mil. EUR (odnosno aproksimacija za cijeli VFO je 2,52 mil. EUR).

D.6.5. NVU – 3  mil. EUR (trošak 2014.-2018.)

Nekoliko većih udruga sudjelovalo je u tekućem VFO u provedbi različitih projekata LIFE i OPKK (sredstva su iskazana u odgovarajućim poglavljima) te su provodili niz manjih projekata koje su im (su)financirale županijske i lokalne JU, ili su koristili donacije, primjerice švicarske fondacije MAVA.

Budući su troškovi financirani iz EU-fondova i JU iskazani u prethodnim poglavljima, ovdje su uračunata samo dodatna sredstva od kojih se najveći dio odnosi na fondaciju MAVA. Dodatna sredstva iznose oko 3 mil. EUR za razdoblje 2014.-2018.godina, tj. 0,6 mil. EUR/god, a aproksimacija za cijeli VFO je 4,2 mil. EUR.

D.6.6. Naknade za štete od strogo zaštićenih vrsta –7,46 mil.  EUR (trošak 2014.-2018.)

MINGOR redovito vrši isplate naknada za štete od strogo zaštićenih vrsta u visini cca 270 000 EUR/god, tj. 1,34 mil. EUR za razdoblje 2014.-2018. godina, odnosno aproksimacija za cijeli VFO je 1,89 mil. EUR od čega oko 90% otpada na štete od vuka, a 10% se odnosi na ostale strogo zaštićene vrste (štete od ptica na poljoprivrednim kulturama i objektima). Značajne su štete od ribojedih ptica, naročito velikog vranca Phalacrocorax carbo , na velikim šaranskim ribnjacima koji su svi uključeni u Natura 2000 radi svoje ornitološke vrijednosti. Do 2018. godine Ministarstvo poljoprivrede isplaćivalo je ribnjačarstvima državnu potporu „za održavanje ekosustava šaranskih ribnjaka“ – ukupno 5,1 mil. EUR u razdoblju 2014.-2018. godina. Od 2019. godine potpora se isplaćuje kao odšteta „za štete od raznih vrsta ptica i ostalih životinja na šaranskim ribnjacima“, s alokacijom od 20 mil. kn (2,7 mil. EUR) za 2019. godinu te se očekuje toliko i u 2020. godini, što bi iznosilo za cijeli VFO ukupno 10,47 mil. EUR. Od 2017. godine Ministarstvo poljoprivrede raspisuje natječaj za mjeru „Zaštita i obnova morske bioraznolikosti i morskih ekosustava i režimi naknade u okviru održivih ribolovnih aktivnosti“ – kompenzacija za štete na ulovima koju uzrokuju sisavci“ za koju je ukupno alocirano 9 mil. kn (1,2  mil. EUR) u državnom proračunu ²⁷ , a odnosi se na štete koje načine dupini na ribarskim mrežama. Za 2017. i 2018. godinu isplaćene su odštete u vrijednosti od 0,88 mil. EUR. Štete uzrokovane aktivnostima dabra Castor fiber , koji je strogo zaštićena vrsta, ali u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede kao vrsta na popisu divljači, isplaćuju vlasnici/zakupnici pojedinih lovišta u kojima je nastala šteta, sukladno Zakonu o lovstvu („Narodne novine“, br.  99/18, 32/19 i 32/20). Tijekom 2017. i 2018. godine isplaćeno je 8783 EUR, a za neke odštete pokrenuti su sudski sporovi.

FZOEU je u razdoblju 2009.-2018. godine isplatio 270 000 EUR za naknadu vlasnicima objekata sa gnijezdom bijele rode ²⁸ , što u prosjeku iznosi 27 000 EUR/god, tj. 135 000 EUR za razdoblje 2014.-2018. godina, odnosno aproksimacija za cijeli VFO je 0,19 mil. EUR.

Sagledavajući iznesene podatke u poglavlju D, moguće je zaključiti:

Republika Hrvatska sustavno provodi svoje glavne obveze prema Direktivi o pticama i Direktivi o staništima kroz velike strateške projekte: NIP financiran iz zajma Svjetske banke (2011.-2017.) te nekoliko OPKK projekata u tekućem VFO (trajanje do 2023. godine). Iskustva ovakvog pristupa su pozitivna te postoji namjera na isti način nastaviti i u sljedećem VFO. Strateški projekti koji uključuju i značajne investicije u nabavu opreme i izgradnju posjetiteljske infrastrukture, predstavljaju veliki doprinos također za županijske/lokalne JU koje upravljaju većinom područja Natura 2000, a koje imaju vrlo skromne proračune dodijeljene od nadležnih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U provedbi strateških projekata značajnu ulogu imaju i nevladine udruge.

U tekućem VFO ključan doprinos zaštiti prirode dao je OPKK financiranjem strateških projekata MINGOR te investicijskih projekata JU vezano za povećanje privlačnosti i obrazovnog kapaciteta te uspostavu boljeg upravljanja posjetiteljima zaštićenih područja.

Ističe se važna uloga FZOEU, primarno putem financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi koji osigurava nacionalno sufinanciranje strateških nacionalnih projekata MINGOR te projekata NVU-a financiranih iz EU fondova, uključujući LIFE. U narednom razdoblju očekuje se i dodatno sufinanciranje nacionalnih projekata NVU-a, što je naročito važno za brojne male NVU-e koji nisu u mogućnosti aplicirati na natječaje velikih vrijednosti, a financiranje Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske nije dostatno.

Nacionalne alokacije iz EAFRD i EFPR dale su relativno mali doprinos zaštiti prirode do razdoblja izrade ovoga PAO-a. EFPR, iako programiran, do sad gotovo uopće nije korišten vezano za problematiku Natura 2000. EAFRD ima vrlo povoljno koncipiranu mjeru za neproizvodna ulaganja (4.4.1.). Natječaj za mjeru 4.4.1. objavljen je u listopadu 2020. godine, obrada zahtjeva je u tijeku. Mjera Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene također je dobro osmišljena, ali povlačenje sredstava je do sad bilo vrlo nisko. U 2019. godini izmjenama Programa ruralnog razvoja došlo je do realokacije dijela sredstava iz mjere 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene u mjeru 11 Ekološki uzgoj.

U odnosu na razdoblje prije pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji, danas su dostupna znatno veća financijska sredstva za zaštitu prirode, ali ostaje izražen problem niskih ljudskih kapaciteta uz značajno povećanje obveza i nadležnosti, naročito u županijskim JU. Posljedica ovog problema je, među ostalim, niski kapacitet za potrebne administrativne procedure vezano uz povlačenje i realizaciju sredstava iz EU-fondova.

_______________________________

²⁷  Pravilnik o uvjetima, kriterijima i načinu dodjele državne potpore u okviru programa potpore »Zaštita i obnova morske bioraznolikosti i morskih ekosustava i režimi naknade u okviru održivih ribolovnih aktivnosti« – kompenzacija za štete na ulovima koju uzrokuju sisavci (NN 84/17)

²⁸  Krovove s gnijezdima bijelih roda potrebno je radi oštećenja renovirati svakih 10 godina; troškovi od cca 15 000 kn se nadoknađuju kroz godišnje isplate u desetogodišnjem razdoblju – FZOEU plaća 700 kn po gnijezdu, a ostalo nadoknađuju županijske JU, što je iskazano pod D.6.3.

E.Prioritetne mjere i potrebe za financiranjem za razdoblje 2021. – 2027.

U procesu planiranja aktivnosti za naredni VFO, Republika Hrvatska kreće od polazišta da će u razdoblju do 2023. godine biti ostvareni očekivani rezultati strateških OPKK projekata iz tekućeg VFO-a te da će se preostale prioritetne potrebe i obveze Republike Hrvatske iskazane u ovom PAO ostvarivati kroz strateške prioritete (SP) navedene u tablici ispod.

SP1 Poboljšano upravljanje mrežom zaštićenih područja (zaštićena područja i Natura 2000) i vrstama kroz izradu planova upravljanja (PU) vrstama i područjima te provedbu prioritetnih upravljačkih aktivnosti - procijenjena vrijednost 1 138 276 111 EUR

Unutar ovog strateškog prioriteta predviđene su sljedeće intervencije: Izrada planova upravljanja ekološkom mrežom Natura 2000, uključujući planove gospodarenja šumama i šumskim zemljištem koji se smatraju planovima upravljanja ekološkom mrežom. Provedba prioritetnih upravljačkih aktivnosti/mjera očuvanja Natura 2000 područja. Izrada PUAP-ova za 5 prioritetnih strogo zaštićenih vrsta i za 2 skupine ugroženih vrsta/staništa te provedba najmanje 11 izrađenih PUAP-ova. Upravljanje i kontrola širenja (uključujući brzo iskorjenjivanje) invazivnih stranih vrsta s Unijinog popisa i nacionalne crne liste. Razvoj  suradnje sa sektorima vezano uz provođenje mjera upravljanja/očuvanja. Jačanje kapaciteta svih nadležnih za upravljanje područjima Natura 2000 (JU, MINGOR, MINPOLJ, ostalih sektora, ovlaštenika, državnog inspektorata i dr.), kao i za provedbu PUAP-ova i planova vezanih uz IAS, uključujući edukaciju i razvoj sistemskih alata te nabavu opreme vezano za provođenje upravljanja. Ažuriranje i modernizacija i nadogradanja Informacijskog sustava zaštite prirode. Obnova posjetiteljske infrastrukture te obnova postojećih objekata u svrhu njihova uključivanja u sustav posjećivanja/edukacije u zaštićenim područjima, s ciljem smanjenja onečišćenja i ekološkog otiska. Provedba opsežnih aktivnosti komunikacije mreže Natura 2000 dionicima i široj javnosti. Razvoj sustava brandiranja proizvoda iz područja Natura 2000. Izrada prijedloga PAF-a za VFO 2028.-2034 godina.

SP2 Provedba prioritetnih restauracijskih aktivnosti, uključujući i restauraciju zelene infrastrukture izvan urbanih područja – 285 401 039 EUR

Unutar ovog strateškog prioriteta predviđene su sljedeće intervencije: Restauracija degradiranih ekosustava unutar područja Natura 2000 te restauracija zelene infrastrukture izvan Natura 2000 područja (s ciljem podizanja stanja očuvanosti vrsta i staništa te povezanosti područja Natura 2000), uključujući i ekosustave bogate ugljikom.

SP3 Razvoj sustava monitoringa stanja prirode Republike Hrvatske, uključujući i razvoj nacionalnih alata za postizanje ciljeva EU Strategije za bioraznolikost do 2030. –  procijenjena vrijednost 39 134 060 EUR

Unutar ovog strateškog prioriteta predviđene su sljedeće intervencije: provedba nacionalnih programa monitoringa vrsta i stanišnih tipova, uključujući i IAS te izrada nacionalnih izvješća o stanju očuvanosti sastavnica prirode. Provedba praćenja učinkovitosti upravljanja područjima Natura 2000. Praćenje učinkovitosti horizontalnih sektorskih mjera za pojedine vrste i stanišne tipove, koje se propisuju  kroz ocjenu prihvatljivosti sektorskih planova. Identifikacija područja šumskih i drugih ekosustava pogodnih za strogu zaštitu, analiza i procjena funkcionalnosti postojeće mreže područja zaštićenih u nacionalnim kategorijama, identifikacija IUCN upravljačke kategorije za sva zaštićena područja i područja ekološke mreže. Razvoj sustava praćenja postizanja ciljeva EU Strategije za bioraznolikost do 2030. godine te odgovarajućih IT alata.

SP4 Izrada cjelovite karte staništa te karte stanja ekosustava i njihovih usluga, uključujući i računovodstvo za usluge ekosustava –  procijenjena vrijednost 18 450 180 EUR

Unutar ovog strateškog prioriteta predviđene su sljedeće intervencije: Izrada cjelovite karte staništa Republike Hrvatske kroz kartiranje preostalih morskih i ažuriranje karte kopnenih staništa, uključujući i kartiranje prašumskih ekosustava i njihovih usluga te razvoj računa ekosustava.

Ostvarivanje mjera predviđenih ovim PAO-om ključno je za ostvarivanje klimatskih ciljeva i politika, stoga će ulaganja u novom VFO biti usmjerena na smanjenje ranjivosti prirodnih sustava na negativne učinke klimatskih promjena odnosno jačanje njihove otpornosti i sposobnosti oporavka. Posebnu važnost će imati mjere povećanja površina pod zaštitom, obnove ekosustava i zelene infrastrukture te razvoj sustava za praćenje stanja prirode koje uključuje praćenje klimatskih promjena i upravljanje ekosustavima. Navedene mjere će doprinijeti ukupnom povećanju ponora ugljika s ciljem postizanja klimatske neutralnosti.

E.1. Horizontalne mjere i administrativni troškovi povezani s mrežom Natura 2000

E.1.1. Određivanje područja i planiranje upravljanja

Trenutačno stanje i dosadašnji napredak u smislu prepoznavanja i određivanja područja te planiranja upravljanja (situacija: 1/11/2019)

Određivanje područja

Hrvatska ima veliku mrežu Natura 2000, prema udjelu kopnene površine uključene u mrežu Natura 2000 drugu po veličini (nakon Slovenije). Vrste i stanišni tipovi od interesa za EU zastupljene su velikim udjelima svojih populacija/površina u Natura 2000. Temeljem zaključaka Biogeografskog seminara za Hrvatsku iz 2014. godine, bilo je potrebno napraviti manje dopune mreže na kopnu te riješiti značajnije znanstvene nedoumice vezano uz more: znanstvenu rezervu (SCI RES) za naselja posidonije (1120*) i za glavatu želvu Caretta caretta na cijelom morskom dijelu Mediteranske biogeografske regije (MMED) te znanstvenu rezervu (SCI RES) za grebene (1170) i za dobrog dupina Tursiops truncatus na području odobalnih voda.

Izmjenama Uredbe o ekološkoj mreži 2015. godine revidirana je Natura 2000 na način da su ugrađeni zahtjevi s Biogeografskog seminara temeljem dostupnih znanstvenih podataka. Tijekom narednih godina prikupljeni su dodatni podaci i korištena je nova detaljnija Karta ne-šumskih kopnenih staništa Republike Hrvatske iz 2017. godine te je Natura 2000 ponovo revidirana 2019. godine Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže. Time se mreža POVS-ova u kopnenom dijelu Republike Hrvatske smatra kompletiranom, uz moguće manje izmjene i dopune temeljem novih znanstvenih podataka. Slično je stanje i s mrežom POP-ova koja se iznimno može dopuniti temeljem novih istraživanja.

Za potrebe rješavanja znanstvenih nedoumica i kompletiranja morskog dijela Natura 2000 provodi se OPKK projekt „Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom – Morska staništa“ kroz koji će se do 2023. godine kartirati najmanje 50% morskih staništa, kao podloga za određivanje novih morskih područja Natura 2000. Projekti LIFE EUROTURTLES (2016.-2021.) i LIFE-ARTINA (2018.-2023.) pružiti će nove podatke za vrednovanje područja važnih za morske kornjače u Jadranu, odnosno za morske ptice u pučinskom dijelu srednjeg Jadrana.

Planiranje upravljanja

Izrada planova upravljanja za područja Natura 2000 je obvezna temeljem Zakona o zaštiti prirode. Do sada pet područja (nacionalni parkovi i parkovi prirode) ima usvojene planove upravljanja iz 2016. i 2017. godine koji na odgovarajući način uključuju ciljeve i mjere očuvanja Natura 2000 te su ta područja proglašena PPOVS-ovima (SAC-ovima) Uredbom o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže. Ciljevi i mjere očuvanja POP-ova propisani su Pravilnikom o ciljevima očuvanja i osnovnim mjerama za očuvanje ptica u području ekološke mreže.

Očekivani rezultati tekućeg OPKK projekta „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“ uključuju definiranje ciljeva i mjera očuvanja za sva područja Natura 2000 te izrađene planove upravljanja za najmanje 40% površine ekološke mreže Natura 2000. Kroz komplementarni OPKK projekt „Ecomanager“ izradit će se planovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem koji se smatraju planovima upravljanja ekološkom mrežom koji će pokrivati oko 380 000 ha šume i šumskog zemljišta unutar Natura 2000 mreže. OPKK projekti završavaju 2022./2023. godine.

Dodatne potrebne mjere

U cilju poboljšanja znanja o stanju bioraznolikosti mora kao temelja za učinkovitu provedbu Direktive o staništima, Direktive o pticama te Okvirne direktive o pomorskoj strategiji, kartirati sve površine morskih staništa, koja nisu obuhvaćena kartiranjem morskih staništa kroz OPKK projekt „Kartiranje obalnih i pridnenih morskih staništa na području Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom“, koji će rezultirati kartiranjem najmanje 51% morskih staništa. Kartirana staništa cjelokupnog područja Jadranskog mora pod nacionalnom jurisdikcijom osnova su za praćenje stanja očuvanosti morskih stanišnih tipova i vrsta sukladno obvezama Direktive o staništima, stanja očuvanosti morskog okoliša sukladno obavezama Okvirne direktive o pomorskoj strategiji putem pokazatelja D1. Biološka raznolikost i D6. Cjelovitost morskoga dna te Integriranog programa za praćenje i procjenu (IMAP) u okviru Barcelonske konvencije (Zajedničkog pokazatelja 1-Rasprostranjenost staništa Ekološkog cilja 1-Bioraznolikost). Također ažurna i cjelovita karta staništa morskih stanišnih tipova temelj je za ažuriranje prostornog plana morskog područja sukladno obavezama Direktive o uspostavi

_______________________________

²⁹ Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže („Narodne novine“, broj 80/19)

okvira za prostorno planiranje morskog područja. Ažurna i cjelovita karta morskih staništa omogućava ažuriranje morskih područja Natura 2000, uključujući stanišni tip 1170 Grebeni na području izvan obalnog mora. Sukladno Mediteranskoj uredbi, Republika Hrvatska treba posebno regulirati ribolov na područjima: „dna pokrivena morskim cvjetnicama“, „koraligeno stanište“ i „dnu prekrivenom mäerlom“, te uspostaviti zaštićena ribolovna područja radi poboljšanja iskorištavanja i očuvanja živih vodenih bogatstava ili zaštite morskih ekosustava. Za prostorno definiranje ovih regulacija i donošenje odluka nužno je imati cjelovitu kartu navedenih staništa.

Vrednovati područje Jadrana (primarno sjeverni i južni dio) u cilju utvrđivanja potencijalnih novih područja značajnih za očuvanje ptica (POP)

Izraditi planove upravljanja (PU) za preostalih 60% površine Natura 2000 i planove gospodarenja šumama i šumskim zemljištem koji se smatraju planovima upravljanja ekološkom mrežom. Također provesti desetogodišnju reviziju pet PU iz 2016. i 2017. godine

Ojačati kapacitete svih nadležnih za upravljanje mrežom Natura 2000 (JU, MINGOR, MINPOLJ, sektora, ovlaštenika, državnog inspektorata i dr.), uključujući edukaciju i razvoj sistemskih alata.

Izraditi odgovarajuće karte osjetljivosti prostora ( sensitivity maps )

Identificirati područja prašumskih i drugih (morskih i kopnenih) ekosustava pogodna za strogu zaštitu

Analizirati funkcionalnost i reprezentativnost mreže dezigniranih područja (zaštićena područja, Natura 2000, OECM) uključujući IUCN kategorizaciju područja

Razviti nacionalni sustav praćenja učinkovitosti upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže

Nadograditi Informacijski sustav zaštite prirode (ISZP) kao osnovu za kvalitetno planiranje i provedbu upravljanja

Izraditi PAO za novi VFO 2028.-2034. godina

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve su navedene mjere prioritetne

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova ³⁰

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

_______________________________

³⁰ Za sve mjere gdje nije navedeno moguće financiranje iz programa LIFE i INTERREG u slučaju da zadovoljavaju pravila dodjele bespovratnih sredstava u skladu s odredbama definiranim relevantnim uredbama, financiranje je moguće osigurati iz programa LIFE i INTERREG

Očekivani rezultati

Osigurana stručna podloga i razvijeni alati za ispunjavanje ciljeva EU Strategije za bioraznolikost do 2030. godine

Uspostavljena cjelovita mreža Natura 2000 na moru i u kopnenom dijelu Republike Hrvatske

Učinkovitije upravljanje područjima Natura 2000, zahvaljujući izrađenim planovima upravljanja i planovima gospodarenja šumama i šumskim zemljištem koji se smatraju planovima upravljanja ekološkom mrežom za 100% površine postojeće mreže Natura 2000 te zahvaljujući pojačanim kapacitetima JU i sektorskih dionika za provedbu mjera očuvanja

Kvalitetnija provedba postupaka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu

Učinkovito planiranje aktivnosti u narednom VFO 2028.-2034. godina

E.1.2. Upravljanje područjem (administriranje) i komunikacija s dionicima

Trenutačno stanje i dosadašnji napredak u smislu upravljanja područjem i komunikacije s dionicima

Područjima Natura 2000 upravljaju javne ustanove (JU) koje su prvobitno bile osnovane za upravljanje zaštićenim područjima sukladno Zakonu o zaštiti prirode. Njihov osnivač je Vlada Republike Hrvatske (19 JU za nacionalne parkove i parkove prirode), županije/Grad Zagreb (21 JU za ostala zaštićena područja) ili općine/gradovi (5 JU za određena područja, temeljem suglasnosti nadležnih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave). Proglašenjem mreže Natura 2000 Uredbom iz 2013. godine, JU su dobile u nadležnost upravljanje znatno većom površinom (naročito županijske JU), s obzirom da zaštićena područja čine oko 26% mreže Natura 2000, ali se njihovi financijski i ljudski resursi nisu adekvatno povećali. Obvezna izrada planova upravljanja za sva područja Natura 2000 i njihova provedba, uključujući potrebnu komunikaciju s dionicima, zahtijevaju značajne dodatne resurse. Za osiguranje učinkovitog upravljanja područjima Natura 2000 i komunikacije s dionicima, nužno je ojačati ljudske kapacitete nadležnih javnih ustanova i MINGOR te osigurati nabavu potrebne opreme.

Dodatne potrebne mjere

Povećati broj zaposlenika, odnosno svote za njihove plaće i tekuće troškove, u prosječnoj visini od 20% u odnosu na troškove u ovom VFO za MINGOR i JU nacionalnih parkova i parkova prirode te od 50% za županijske JU, kao i povećati broj zaposlenika ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede i šumarstva

Ojačati JU za suradnju i pomoć poljoprivrednicima, šumoposjednicima i ribarima u provedbi potrebnih mjera očuvanja u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (vidi detaljnije obrazloženje pod E.2.4.) te omogućiti da svaka JU bude ekipirana odgovarajućim stručnjacima za ovu problematiku

Unaprijediti suradnju s Ministarstvom poljoprivrede, Upravom za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva vezano za edukaciju poljoprivrednika o provedbi potrebnih mjera očuvanja.

Unaprijediti suradnju sa Ministarstvom poljoprivrede, Upravom šumarstva, lovstva i drvne industrije, Sektorom za šume privatnih šumoposjednika vezano za edukaciju privatnih šumoposjednika o provedbi potrebnih mjera očuvanja

Unaprijediti suradnju s ribarima/udruženjima ribara/FLAG-ovima vezano za edukaciju ribara o provedbi potrebnih mjera očuvanja

Izraditi i tiskati edukativne materijale za razne skupine dionika

Održavati redovitu komunikaciju s dionicima vezano za mjere očuvanja i planove upravljanja za područja Natura 2000 i za strogo zaštićene vrste (PUAP) (uključujući dionike poput, poljoprivrednika, šumara, lovaca, ribara, sektora energetike itd.)

Kupnja i zakup privatnog zemljišta i drugih nekretnina za potrebe upravljanja područjima Natura 2000

Nabaviti potrebnu opremu vezano za upravljanje područjima Natura 2000

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve su navedene mjere prioritetne

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova ³⁰

• navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

Očekivani rezultati

Učinkovitije upravljanje područjima Natura 2000 te poboljšano stanje očuvanosti ciljnih vrsta i stanišnih tipova

Prihvaćanje tematike Natura 2000 od strane dionika i njihovo aktivno uključivanje u provedbu mjera očuvanja

_______________________________

³¹  Prosječno 17 000 EUR/god x 40 JU x 2 stručnjaka

E.1.3. Praćenje i izvješćivanje

Trenutačno stanje i dosadašnji napredak u smislu praćenja i izvješćivanja

Nacionalne programe monitoringa u Republici Hrvatskoj priprema unutarnja ustrojstvena jedinica MINGOR nadležna za stručno-analitičke poslove (Zavod za zaštitu okoliša i prirode), u suradnji s vanjskim stručnjacima za pojedine taksonomske skupine, a prema metodologiji razvijenoj 2012. godine kroz projekt IPA MANMON. Do sada je izrađeno 58 programa za ukupno 81 vrstu i stanišni tip. Do 2023. godine planirano je izraditi programe monitoringa za najmanje 400 vrsta i stanišnih tipova, što će predstavljati rezultat strateškog OPKK projekta MINGOR „Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova“ ³² .

Skupine koje su trenutačno najbolje pokrivene programima monitoringa su ptice (31) i ribe (20). Radi nedostatka sustavnog financiranja nacionalnog monitoringa iz državnog proračuna, započelo se s provedbom tek oko 60% programa monitoringa. 2014. godine provedbu monitoringa sufinancirao je FZOEU, a do 2017. godine korištena su i sredstva projekta NIP. OPKK projekt je prvenstveno usmjeren na izradu novih programa monitoringa te ostaje problem financiranja njihove provedbe, što će biti tema planiranog novog strateškog projekta u narednom VFO-u.

JU koje upravljaju područjima Natura 2000 provode monitoring na razini područja ekološke mreže Natura 2000 ( site-based monitoring), a provode ga njihovi zaposlenici ili angažirani vanjski suradnici te se rezultati dostavljaju MINGOR. Ovi monitorinzi još nisu u cijelosti povezani sa odgovarajućim nacionalnim monitorinzima.

Zavod za ornitologiju HAZU u suradnji s mrežom suradnika redovito provodi program monitoringa selidbe ptica „Znanstveno prstenovanje ptica“. Pojedini sektori provode programe monitoringa koji su relevantni za neke vrste i stanišne tipove s popisa Direktive o staništima, odnosno Direktive o pticama. Hrvatske šume razvijaju bazu podataka o šumskim zajednicama, Ministarstvo poljoprivrede vodi bazu podataka Središnja lovna evidencija, a također financira monitoring mjera Programa ruralnog razvoja - Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene, uključujući monitoring čestih vrsta ptica na poljoprivrednim staništima, monitoring leptira travnjačkih staništa te monitoring travnjačkih staništa. Institut za oceanografiju i ribarstvo provodi monitoring morskog ekosustava sukladno Okvirnoj direktivi o pomorskoj strategiji.  Hrvatske vode provode monitoringe sukladno obvezama Okvirne direktive o vodama.

U tijeku je provedba OPKK projekta uspostave nacionalnog sustava za praćenje invazivnih stranih vrsta.

Republika Hrvatska je 2019. godine priredila prva nacionalna izvješća prema Direktivi o staništima i Direktivi o pticama. Radi nedostatnih podataka za ocjenu stanja vrsta, trend za čak 83% populacija ptica, kao i stanje očuvanosti za 46% ostalih vrsta je procijenjeno kao nepoznato, što ukazuje na nužnost i žurnost uspostavljanja sustavnog monitoringa.

_______________________________

³² http://www.haop.hr/hr/projekt

Dodatne potrebne mjere

Započeti s provedbom nacionalnih programa monitoringa za najmanje 400 vrsta i stanišnih tipova, uključujući vrste koje se komercijalno koriste

Usustaviti aktivnosti JU vezano za site-based monitoring u cilju praćenja učinkovitosti upravljanja područjima Natura 2000

Provesti praćenje učinkovitosti horizontalnih sektorskih mjera za pojedine vrste i stanišne tipove

Osigurati nastavak redovitog monitoringa selidbe ptica znanstvenim prstenovanjem

Izraditi ažuriranu jedinstvenu kartu kopnenih stanišnih tipova (šumskih i nešumskih)

Izraditi nova nacionalna izvješća o stanju očuvanosti prirode sukladno Direktivi o staništima, odnosno Direktivi o pticama do 2025. godine.

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve navedene mjere su prioritetne

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova ³⁰

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

_______________________________

³³  Provedba mjere ne zahtjeva financiranje iz VFO 2021.-2027.

³⁴  Vidi fusnotu broj 33

Očekivani rezultati

Nacionalni sustav monitoringa koji se uspostavlja kroz OPKK projekt „Razvoj sustava praćenja stanja očuvanosti vrsta i stanišnih tipova i izvješćivanja prema EU Direktivi o pticama i Direktivi o staništima“ funkcionalan u svim svojim komponentama

Nacionalna izvješća o stanju očuvanosti prirode sukladno Direktivi o staništima, odnosno Direktivi o pticama 2025. godine uključuju znatno manji udio vrsta s nepoznatim stanjem očuvanosti, odnosno trendom populacija

Omogućeno praćenje učinkovitosti sektorskih mjera za pojedine vrste i stanišne tipove

E.1.4. Preostali nedostaci u znanju i potrebe za istraživanjem

Trenutačno stanje

Za brojne vrste i stanišne tipove s popisa Direktive o staništima, odnosno Direktive o pticama ne postoje dovoljna saznanja vezano uz njihovu detaljnu rasprostranjenost, ekologiju i ugroženost, što otežava učinkovito provođenje mjera očuvanja.

Također, utjecaj klimatskih promjena na vrste, staništa i ekosustave u Republici Hrvatskoj još nije u dovoljnoj mjeri istražen iako je prijetnja njihovoj dugoročnoj očuvanosti realna. Određeni pomaci u ocjeni trenutnog stanja i osjetljivosti ekosustava na klimatske promjene su napravljeni ³⁵ .

Dodatne potrebne mjere

Provesti ciljana istraživanja vrsta i stanišnih tipova s popisa Direktive o staništima, odnosno Direktive o pticama, kao podlogu za učinkovito provođenje mjera očuvanja

Kompletirati kartu morskih staništa (planirano u okviru E.1.1.)

Kompletirati bazu podataka o speleološkim objektima (Speleokatastar)

Provesti istraživanja za definiranje kvota i mjera za vrste koje se koriste komercijalno, uključujući vrste iz Priloga V. Direktive o staništima

Provesti kartiranje i procjenu stanja ekosustava i njihovih usluga, te razviti ekonomske račune prirodnog kapitala

Provesti istraživanja utjecaja invazivnih stranih vrsta na bioraznolikost i usluge ekosustava

Provesti istraživanja oprašivača

Provesti istraživanja utjecanja klimatskih promjena na  vrste i staništa s popisa Direktive o staništima, odnosno Direktive o pticama

_______________________________

³⁵ Izvješće o stanju prirode za razdoblje 2013.-2017.

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve navedene mjere su prioritetne

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova ³⁰

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

Očekivani rezultati

Ostvarena znanstvena podloga za definiranje i učinkovitu provedbu mjera očuvanja i odgovarajućih nacionalnih monitoringa za potrebe izvješćivanja o stanju očuvanosti prirode prema Direktivi o staništima i Direktivi o pticama

E.1.5. Mjere informiranja i jačanja osviještenosti povezane s mrežom Natura 2000, obrazovanje i pristup posjetiteljima

Trenutačno stanje

U tekućem VFO odvijale su se značajne aktivnosti vezano za informiranje i jačanje osviještenosti povezane s mrežom Natura 2000, obrazovanje i pristup posjetiteljima, prvenstveno u okviru pojedinih projekata. Projekt NIP, financiran iz zajma Svjetske banke, osigurao je do 2017. godine značajne investicije u posjetiteljsku infrastrukturu javnih ustanova (posjetiteljski centri, edukativne staze, promidžbeni materijali i dr.). Takve investicije se ostvaruju i kroz tekući OPKK u okviru Specifičnog cilja 6c2 „Povećanje atraktivnosti, edukativnog kapaciteta i održivog upravljanja odredištima prirodne baštine“. To je stvorilo preduvjete za znatno kvalitetnije odgovarajuće aktivnosti mnogih JU, naročito županijskih, koje većinom nisu imale nikakvu posjetiteljsku infrastrukturu.

U okviru projekta NIP izrađena je strategija komunikacije mreže Natura 2000 koja se provodi kroz tekući OPKK projekt „Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000“.

Zavod za zaštitu okoliša i prirode je kroz projekt Diverterra priredio mobilnu aplikaciju „N3VR Diverterra Virtualni muzej“ (3D virtualni svijet prirodne bioraznolikosti u kojem se korisnik virtualno može kretati u svim smjerovima) kao prvi korak u cilju uspostave modernog i inovativnog Informacijsko - edukativnog centra (IEC) Diverterra u području zaštite okoliša, klimatskih promjena, zaštite prirode i bioraznolikosti. Navedene aktivnosti su rezultirale privlačenjem većeg broja posjetitelja u područja Natura 2000, naročito zaštićena područja koja pokrivaju oko četvrtinu ukupne ekološke mreže. Nekoliko takvih područja, poput nacionalnih parkova Plitvička jezera, Krka i Brijuni imaju problem s prevelikim brojem posjetitelja te su tijekom tekućeg VFO izradili i počeli provoditi planove upravljanja posjetiteljima, uz ograničavanje dnevne kvote posjetitelja.

Dodatne potrebne mjere

Nastaviti provedbu komunikacijske strategije mreže Natura 2000 (kampanje, publikacije, TV spotovi, web stranice i dr.)

Uspostaviti administrativni okvir i započeti provedbu sustava brandiranja proizvoda iz područja Natura 2000, u suradnji s JU i relevantnim dionicima

Osigurati sufinanciranje aktivnosti informiranja, edukacije i jačanja osviještenosti povezane s mrežom Natura 2000 koje provode NVU-i kroz sustav malih darovnica

Razvijati portal Informacijskog sustava zaštite prirode Bioportal i web stranice relevantnih institucija

Održavati postojeću i izgraditi novu posjetiteljsku infrastrukturu

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve navedene mjere su prioritetne

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova ³⁰

* navesti ponavlja li se mjera (P) ili je jednokratna (J)

Očekivani rezultati

Veći broj posjetitelja područja Natura 2000 i drugih građana koji su adekvatno educirani i čija je svijest o zaštiti prirode razvijena

Razvijeno brandiranje proizvoda iz područja Natura 2000, uključujući održivi turizam i posjećivanje zaštićenih područja

E.1.6. Izvori (koji se odnose na horizontalne mjere i administrativne troškove povezane s mrežom Natura 2000);

Web stranice:

  ex-HAOP http://www.haop.hr/hr/pocetna-stranica;

MINGOR-zaštita prirode https://mzoe.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug-4925/zastita-prirode/1180;

nacionalni parkovi i parkovi prirode http://www.parkovihrvatske.hr/parkovi;

informacijski sustav zaštite prirode http://www.bioportal.hr/;

web stranice pojedinih županijskih JU

^{_______________________________}

³⁶  Uključuje izradu Nacionalnog izvješća o okolišnom kriminalitetu, izradu i provedbu Nacionalnog akcijskog plana za suzbijanje nezakonitog ubijanja divljih životinja te izradu, provedbu Nacionalnog akcijskog plana za suzbijanje trovanja divljih životinja te dio troškova projekta Balkan Detox LIFE u visini od 260.093 EUR, tj. 37.156 EUR/god

E.2. Mjere održavanja i obnove na područjima mreže Natura 2000 i izvan tih područja

E.2.1. Morske i obalne vode

Trenutačno stanje stanišnih tipova i vrsta, dosad poduzete mjere očuvanja i njihov učinak, pritisci i prijetnje koji i dalje postoje

*prioritetni stanišni tipovi prema Direktivi o staništima; #Potrebne su mjere očuvanja

Detaljna rasprostranjenost morskih stanišnih tipova još nije poznata, a u tijeku je projekt kartiranja morskih staništa koji će omogućiti vrednovanje ukupne površine morskih i obalnih voda sa stanovišta zaštite prirode. Najvrjedniji poznati lokaliteti stanišnih tipova s popisa Direktive o staništima uključeni su u Natura 2000, a najveće su nedoumice oko rasprostranjenosti naselja posidonije i grebena te se očekuje da će nakon kartiranja morskih staništa biti proglašena nova područja Natura 2000 za stanišne tipove 1120 i 1170.

Što se tiče ugroženosti, poznato je da su pojedina područja morskih stanišnih tipova lokalno ugrožena, naročito naselja posidonije (1120*) i grebeni (1170) koje ponegdje ugrožavaju ribolov, nautički turizam (npr. sidrenje) ili marikultura. Za naselja posidonije u sjevernom dijelu istočnog Jadrana postoje analize s negativnim trendom u posljednjih 50 godina. U nepovoljnom stanju očuvanosti su također kompleksna staništa estuarija. Za ostale stanišne tipove stanje je ocijenjeno kao nepoznato. Onečišćenje morske vode, kako s kopna tako i s mora, ugrožava sve tipove morskih staništa. Dodatno, stanišni tipovi obalnih voda (1130, 1140, 1150, 1160) su izložena različitim antropogenim pritiscima uslijed razvoja i intenzivnog korištenja obalnog područja, naročito vezano uz turizam i rekreaciju, a ponegdje i ilegalnu gradnju i uređenje plaža. Invazivne strane vrste predstavljaju prijetnju za bioraznolikost svih stanišnih tipova. Za sve stanišne tipove potrebno je provoditi mjere očuvanja.

Obnovu pojedinih degradiranih lokacija moguće je postići ograničavanjem ugrožavajućih aktivnosti i puštanjem ekosustava da se s vremenom prirodno obnovi. U nekim slučajevima potrebno je planirati umjetnu obnovu staništa, npr. obnovu naselja posidonije transplantacijom izdanaka posidonije. U naseljima posidonije potrebno je provoditi aktivnosti obnove ugroženih populacija periske Pinna nobilis koje su posljednjih godina doživjele drastičan pad. Pojedine lokalitete morskih i obalnih staništa s popisa Direktive o staništima potrebno je čistiti od nakupljenog otpada.

Vrste morskih i obalnih voda s popisa Direktive o staništima uključuju ciljne vrste područja Natura 2000 – Tursiops truncatus i Caretta caretta koji su u povoljnom stanju očuvanosti. Međutim, niz sedentarnih vrsta koje su karakteristične za pojedine stanišne tipove, nalazi se u nepovoljnom stanju očuvanosti, primjerice karakteristična vrsta za 1170 Coralium rubrum ocijenjen je kao U1 (degradirana staništa u plićim područjima, ilegalno vađenje koralja, promjene temperature vode uslijed klimatskih promjena), a Lithophaga lithophaga kao U2, (prvenstveno uslijed ilegalnog vađenja, čija je posljedica i uništavanje staništa). Karakteristična vrsta 1120 Pinna nobilis također ima status U2, a trenutačno je izložena masovnom pomoru uslijed još neutvrđenih razloga (patogeni).

Staništa 1130, 1140, 1150 i 1160 važna su za cijeli niz ptica vodarica i ćurlina tijekom njihovih selidbi i zimovanja. Iako je za neka od ovih stanišnih tipova stanje očuvanosti ocijenjeno kao nepoznato, činjenica je da se radi o vrlo osjetljivim stanišnim tipovima koja su izložena intenzivnim antropogenim utjecajima.

Mjere potrebne za održavanje ili obnovu povoljnog stanja očuvanosti

Ovo je vrlo kompleksna skupina staništa čije očuvanje zahtijeva cijeli spektar različitih tipova mjera. Brojne regulatorne odredbe, prvenstveno vezano uz zabranu gradnje u obalnoj zoni te očuvanje kvalitete morske vode, već su donesene, međutim njihova provedba je još uvijek nedostatna. Planovi upravljanja za morska područja Natura 2000 uključiti će aktivnosti potrebne za provedbu mjera očuvanja za pojedine stanišne tipove u pojedinim područjima, kao što su: zabrana gradnje i nasipavanja mora, zabrana sidrenja, reguliranje korištenja ribolovnih alata, ograničavanje broja posjeta ili ronilaca i drugo. Potrebne aktivne mjere održavanja i obnove ovih stanišnih tipova uključuju:

Uklanjanje invazivne alge Caulerpa iz najugroženijih lokacija odnosno gdje je to moguće

Osiguravanje dovoljnog broja ekološki prihvatljivih sidrišta ( ecomoorings ) na području rasprostranjenosti livada posidonije izvan trajnih sidrišta

Obnovu pojedinih lokaliteta naselja posidonije transplantacijom izdanaka posidonije

Provođenje aktivnosti obnove ugroženih populacija periske Pinna nobilis u naseljima posidonije

Čišćenje pojedine lokalitete morskih i obalnih staništa s popisa Direktive o staništima od nakupljenog otpada

Naknade za trajnu obustavu ribolovnih aktivnosti i otkup povlačnih ribolovnih alata (povlačni ribolovni alati vezani uz naselja posidonije)

Određivanje prioritetnih mjera koje treba provesti tijekom sljedećeg razdoblja VFO-a

Sve navedene mjere su prioritetne

Popis prioritetnih mjera koje treba provesti i njihovih procijenjenih troškova ³⁰

• na područjima mreže Natura 2000 određenima za ciljna staništa i vrste

• dodatne mjere izvan mreže Natura 2000 (mjere za šire područje zelene infrastrukture)

^{_______________________________}

³⁷  Provedba u sklopu redovne djelatnosti nadležnih službi (upravna tijela, javne ustanove, inspekcija, policija)

Očekivani rezultati s obzirom na ciljne vrste i stanišne tipove

Poboljšanje stanja očuvanosti staništa 1120* i 1170 i vezanih vrsta

Očekivani rezultati: druge koristi

Poboljšanje stanja očuvanosti staništa 1120* i 1170 dugoročno će doprinijeti bogatstvu i boljem stanju ribolovnih resursa te kvalitetnijim ostalim uslugama morskih ekosustava

E.2.2. Vrištine i grmlje

Trenutačno stanje stanišnih tipova i vrsta, dosad poduzete mjere očuvanja i njihov učinak, pritisci i prijetnje koji i dalje postoje