I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske ( „ Narodne novine “ , br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Važeći Zakon o strateškim robnim zalihama („Narodne novine“ br. 87/02. i 14/14., u daljnjem tekstu: Zakon o strateškim robnim zalihama) donesen je 11. srpnja 2002. godine te je stupio na snagu 31. srpnja 2002. godine. Zakon o strateškim robnim zalihama je zamijenio Zakon o državnim robnim zalihama („Narodne novine“ br. 68/98., u daljnjem tekstu: Zakon o državnim robnim zalihama)  koji je donesen 24. travnja 1998. godine i stupio je na snagu 20. svibnja 1998. godine koji je tada zamijenio Zakon o državnim robnim zalihama („Narodne novine“ br. 92/94.) donesen 1994. godine kojim je  bilo određeno da se robne zalihe koriste za osiguranje potreba u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države te velikih prirodnih nepogoda te za intervencije na tržištu radi osiguranja stabilnosti tržišta u slučaju većih poremećaja ili sprječavanja nastupa većih poremećaja na tržištu. Zakon o državnim robnim zalihama u osnovi je zadržao stvaranje i korištenje robnih zaliha za spomenute namjene. Međutim, istim je prvi puta uvedeno razdvajanje robnih zaliha na stalne robne zalihe i tržišne robne zalihe, pri čemu je kao temeljno opredjeljenje uređeno da se stalne robne zalihe stvaraju za osiguranje osnovne opskrbe:

- u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske,

- u slučaju velikih prirodnih nepogoda.

Tada je bilo propisano da robne zalihe, radi djelovanja na tržištu u slučaju većih poremećaja i nestabilnosti ili radi sprječavanja nastupa tih poremećaja, kad se ti poremećaji ne mogu otkloniti drugim mjerama gospodarske politike, mogu se iznimno stvarati kao tržišne robne zalihe kupnjom robe na domaćem ili inozemnom tržištu ili otkupom poljoprivrednih proizvoda po zajamčenim cijenama prema posebnom zakonu. Ovom koncepcijom Zakona o državnim robnim zalihama  pokušali su se iz robnih zaliha i u poslovanju s njima “očistiti” svi nagomilani poslovi i uloge koje je Ravnateljstvo za robne zalihe (u daljnjem tekstu: Ravnateljstvo) imalo u ranijoj koncepciji i funkcioniranju robnih zaliha. To znači da je robne zalihe trebalo rasteretiti uloge kreditora u sjetvama, odnosno otkupa poljoprivrednih proizvoda po zajamčenim cijenama i davanje robe na zajam gospodarskim subjektima, i na taj način eliminirati komercijalizaciju robnih zaliha i njihovo funkcioniranje kao trgovačkog društva. Prema tome, Zakonom o državnim robnim zalihama je trebalo u osnovi robnim zalihama dati njihovu primarnu ulogu, a to je osiguranje određenih roba samo za izvanredne zakonom decidirano propisane slučajeve. Intervenciju na tržištu robnim zalihama trebalo je svesti na samo iznimne slučajeve, kad se drugim mjerama gospodarske politike ne bi mogli izbjeći poremećaji. Nakon stupanja na snagu Zakona o državnim robnim zalihama, Hrvatski državni sabor u ožujku 1999. godine donio je Program stalnih robnih zaliha kojim su obuhvaćeni samo osnovni poljoprivredni proizvodi i 13 vrsta prehrambenih proizvoda te 12 vrsta neprehrambenih proizvoda, za razliku od ranijeg sastava robnih zaliha koje su sadržavale 108 vrsta proizvoda. Vlada Republike Hrvatske je svojom Odlukom o količinama i razmještaju stalnih robnih zaliha odredila obuhvat proizvoda i razmještaj radi što učinkovitije i racionalnije njihove uporabe u slučaju potrebe. Pri donošenju ovoga akta vodilo se prvenstveno računa o dovoljnim količinama roba radi osiguranja prehrane i smještaja stanovništva na bazi 50.000 ljudi u izvanrednim okolnostima u rasponu od 15 dana do 60 dana (ovisno o vrsti robe). Roba koja prema navedenim aktima nije više predstavljala stalne robne zalihe trebala se sukladno Zakonu o državnim robnim zalihama  prodavati prema tržnim uvjetima, što se tijekom 1999., 2000. i 2001. godine kontinuirano provodilo. Kako se radilo o robi koja je različitog podrijetla, te da je među tom robom i određeni broj proizvoda preuzetih na temelju Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske iz 1991. i 1992. godine, kojima su preuzeti određeni proizvodi, a slijedom Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske iz 1991. godine i određene nekretnine ranije u vlasništvu bivših saveznih organa, prodaja te robe i upravljanje s nekretninama odnosno njihovo privođenje komercijalnom korištenju bilo je vrlo otežano. Iako je namjera zakonodavca bila da se robne zalihe privedu svrsi i rasterete tržišnih robnih zaliha, odnosno otkupa i čuvanja uglavnom pšenice, praksa je u tri godine nakon usvajanja Zakona o državnim robnim zalihama pokazala potpuno suprotno. Naime, prema odlukama Vlade Republike Hrvatske Ravnateljstvo je u 1998. godini bilo zaduženo i otkupilo 414.942.853,00 kg pšenice, u 1999. godini 131.765.928,79 kg, a 2000. godine 179.000.000 kg, što je prema odlukama Vlade Republike Hrvatske i samog Zakona o državnim robnim zalihama trebalo prodati na domaćem odnosno inozemnom tržištu. Prodaja na domaćem tržištu tijekom 1998. godine bila je neznatna, dok je pokušaj izvoza pšenice u 1998/99. godini obustavljen radi očekivanog slabijeg uroda 1999. godine. Prodaja pšenice, prema Odluci Vlade Republike Hrvatske iz 1999. godine na domaćem tržištu nije postigla odgovarajući rezultat radi visoke cijene (1,24 kn/kg) i činjenice da je na domaćem tržištu bila znatna količina pšenice po cijeni ispod jedne kune zbog viška te robe na tržištu. Otkup i izvoz pšenice tijekom 2000. godine su bili također opterećene brojnim problemima koji su uglavnom uzrokovani primjenom neodgovarajućeg modela otkupa i izvoza. Jedino je tijekom 2001. godine prodaja pšenice na domaćem tržištu i izvoz 60.000 tona pšenice obavljen bez ikakvih problema i afera. Sva prodana pšenica na domaćem tržištu je naplaćena, a u izvozu je primijenjen komisioni model izvoza, odnosno izvoz je vršilo Ravnateljstvo putem komisionog posrednika. Ovaj model izvoza se pokazao najboljim.

Do 2002. godine polazište u koncipiranju Programa stalnih robnih zaliha koji je Hrvatski državni sabor usvojio u ožujku 1999. godine bilo je da robne zalihe čine one robe koje su nužne za osiguranje osnovne opskrbe u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske i u slučaju većih prirodnih nepogoda. Kriterij za određivanje vrste i količine roba (koji je i danas aktualan) bio je da se u robnim zalihama nalaze one robe koje bi osigurale osnovnu opskrbu oko 50.000 građana Republike Hrvatske za vrijeme od 15 do 60 dana, da se osigura osnovna oprema i materijali za zbrinjavanje građana u slučaju većih prirodnih nepogoda (poplave, potresi, požari, veće havarije komunalnih i proizvodnih sustava i sl.). Iskustva Domovinskog rata su pokazala da je utvrđeni kriterij dobro postavljen koji bi trebalo zadržati ubuduće s manjim izmjenama. Pri utvrđivanju kriterija vodilo se računa o prijelaznim (operativnim) zalihama koje bi se mogle naći u proizvodnji i trgovačkoj mreži iako je takva procjena dosta nepouzdana. Budući da se drugim zakonima i podzakonskim propisima propisuju obveze osnivanja obveznih zaliha (naftni derivati i sl.) koje imaju drugu namjenu u odnosu na robne zalihe u doba mira, u slučajevima za koje je predviđena upotreba robnih zaliha njihova razina može imati velikog utjecaja za osiguranje osnovne opskrbe. Sukladno Zakonu o državnim robnim zalihama iz 1998.godine Program stalnih robnih zaliha donosio je Hrvatski sabor. Hrvatski sabor, radi provedbe nadzora nad upravljanjem robnim zalihama od strane Ravnateljstva osniva Savjet za robne zalihe koji se sastoji od tri zastupnika Hrvatskog sabora i dva ugledna stručnjaka iz područja gospodarstva. Na temelju Zakona o državnim robnim zalihama, Vlada Republike Hrvatske upravlja robnim zalihama, donosi Godišnji program robnih zaliha i ostale poslove vezane za robne zalihe.

S obzirom na to da je Hrvatski sabor nositelj zakonodavne vlasti, a Vlada Republike Hrvatske obavlja izvršnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom, te s obzirom na iskustva u primjeni Zakona o državnim robnim zalihama, Zakonom o strateškim robnim zalihama uvelo se efikasnije i učinkovitije rješenje te je cjelovita provedba zakona o robnim zalihama u predana u nadležnost Vlade Republike Hrvatske, te Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje Hrvatskom saboru podnosi Izvješće o poslovanju s robnim zalihama. Radi provedbe nadzora nad upravljanjem robnim zalihama od strane Ravnateljstva ostalo je propisano u Zakonu o strateškim robnim zalihama da Hrvatski sabor i dalje osniva Savjet za robne zalihe koji se sastoji od tri zastupnika Hrvatskog sabora i dva ugledna stručnjaka iz područja gospodarstva.

Kako je postojeći Zakon o strateškim robnim zalihama već zastario u jednome svome dijelu koji je predviđao što s robnim zalihama koje su ostale iz vremena tržnog funkcioniranja, što s operativnim zalihama koje sada više ne postoje u našem zakonodavstvu (postoje obvezne zalihe nafte i naftnih derivata koje su regulirane Zakonom o tržištu  nafte  i naftinih derivata („Narodne novine“, br. 19/14., 73/17. i 96/19.). Zakon o strateškim robnim zalihama je potrebno prilagoditi novim izazovima učestalih katastrofa, humanitarnih kriza u smislu operativnosti donošenja Bilance strateških robnih zaliha, upravljanja robnim zalihama, bržeg popunjavanja i nominiranja novih možebitno potrebnih  proizvoda u Bilanci roba strateških robnih zaliha.

Također je potrebno propisati da dugogodišnje procedure i postupanja u Ravnateljstvu, kada je u pitanju upravljanje robnim zalihama i imovinom kojom upravlja Ravnateljstvo u ime Republike Hrvatske, dobiju odgovarajuću pravnu formu kroz pravilnike koje će propisati ovaj novi prijedlog Zakona.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom jesu:

- način i postupak formiranja, korištenja, obnavljanja i čuvanja robnih zaliha

- način formiranja Bilance strateških robnih zaliha i popis obveznih artikala u istoj

- prava i dužnosti državnih tijela u svezi s robnim zalihama

- definiranje prava upravljanja  robnim zalihama i obavljanja poslova s robnim zalihama, kao i odgovornosti za stručno izvršavanje poslova

- procedure iz dosadašnje prakse Ravnateljstva u vezi poslovanja propisati kroz pravilnike

- način i izvori financijskih sredstava za stvaranje robnih zaliha

- obavljanje upravnih i gospodarskih poslova u svezi s robnim zalihama

- način osiguravanja nadzora i ovlaštenja nadležnih državnih tijela na funkcioniranje strateških robnih zaliha.

Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći:

Osnovni ciljevi Zakona su da se:

- odredi namjena odnosno potrebe za koje se formiraju državne robne zalihe

- na funkcionalan i operativan, ali racionalan način odredi namjena i razina formiranja robnih zaliha i vrsta roba koje čine stalne robne zalihe

- omogući Vladi Republike Hrvatske brzo i učinkovito djelovanje u smislu možebitne potrebe izmjene Bilance roba strateških robnih zaliha posebno poučeni primjerima iz nedavnih potresa u Zagrebu i Banovini

- jasno odredi procedura u kojima su jasno navedena tijela koja daju naloge za upotrebu robnih zaliha u slučaju potrebe

- prilagodi stupanj tajnosti realnim gospodarskim prilikama u gospodarskim subjektima koji su angažirani od strane Ravnateljstva na poslovima skladištenja robnih zaliha

-  osiguraju stabilni i stalni izvori financiranja za državne robne zalihe

- osigura učinkovito praćenje i kontrola poslovanja s robnim zalihama.

Predloženim rješenjima omogućit će se još bolje funkcioniranje  robnih zaliha  za slučajeve propisane zakonom i omogućiti Vladi Republike Hrvatske da na efikasan način može sukladno Zakonu o strateškim robnim zalihama brzo i promptno djelovati putem Ravnateljstva za robne zalihe, civilne zaštite i ostalih tijela i organizacija koja su uključene u spriječavanje i saniranje katastrofa kako ratnih, klimatskih i humanitarnih,  e u slučaju velikih nesreća,  bioloških događaja, tehničko-tehnoloških događaja i ekoloških katastrofa.

III. FIN ANCIJSKA SREDSTVA POTREBNA ZA PROVOĐENJE ZAKONA I NAČIN OSIGURANJA TIH SREDSTAVA

Za stvaranje i obnavljanje robnih zaliha bit će potrebno osigurati određena sredstva u Državnom proračunu, a potrebna visina sredstava ovisit će o Bilanci i Godišnjem programu državnih robnih zaliha. Procjenjuje se da bi za popunu roba prema Bilanci strateških robnih zaliha u vremenu od deset godina bilo potrebno oko 600 milijuna kuna.

PRILOG ZAKONU – POPIS ROBE

Ovim Zakonom i dalje se zadržava popis roba, ali na drugačiji način prikazivanjem skupina proi zvoda tako da će detaljne pojedin a čne artikle propisivati Bilanca strateških robnih zaliha koju će donositi Vlada Republike Hrvatske. Osim dosadašnjih skupina proizvoda kao š t o su poljoprivredni i prehrambeni proizvodi i neprehrambeni proizvodi uvodi se novina, a to su l i jekovi, cjepiva, protuotrovi, sanitetski i potrošni medicinski materijal. Ukida se čuvanje robe u novcu jer je to s pozicija proračuna i funkcioniranja robnih zaliha nepotrebno i nefunkcionalno. Jednostavno sva je roba u Bilanci predviđena u robi, jasno da se Bilanca popunjava skladno financijskim mogućnostima proračuna što se d efinira Državnim proračunom tj. proračunima kroz godine koje slijede.

PRIJEDLOG ZAKONA O STRATEŠKIM ROBNIM ZALIHAMA

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za stvaranje, financiranje, korištenje te obnavljanje strateških robnih zaliha (u daljnjem tekstu: robne zalihe), osiguravanje prostora za njihov smještaj i čuvanje, te prava i dužnosti tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravljanju robnim zalihama, upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i druga pitanja važna za robne zalihe.

(2) Robne zalihe su od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i za sigurnost Republike Hrvatske.

Članak 2.

Robne zalihe stvaraju se u svrhu osiguranja osnovne opskrbe stanovništva Republike Hrvatske:

– u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske

– u slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu te velike nesreće ili katastrofe

- u slučaju velikih prirodnih nepogoda i tehničko-tehnoloških i ekoloških katastrofa.

Članak 3.

(1) Osim slučajeva iz članka 2. ovoga Zakona, robne zalihe se mogu koristiti i za upućivanje žurne pomoći drugim državama u slučaju katastrofa, humanitarne pomoći, te u slučaju sudjelovanja snaga Republike Hrvatske u mirovnim i humanitarnim operacijama u inozemstvu.

(2) Robne zalihe ne mogu se koristiti za otklanjanje poremećaja i nestabilnosti na tržištu Republike Hrvatske osim u slučajevima iz članka 2. ovoga Zakona.

(3) Robne zalihe koje se koriste u slučajevima iz članka 2. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka moraju se nadomjestiti istom vrstom i količinom robe, koja čine robne zalihe, odnosno mora se osigurati novčana protuvrijednost za popunu te količine roba, koja čine robne zalihe.

Članak 4.

(1) Robnim zalihama upravlja Vlada Republike Hrvatske.

(2) Poslove državne uprave te poslove vezane uz nabavu robnih zaliha, skladištenje robnih zaliha, davanja u zakup neiskorištenih skladišnih prostora te obnavljanje robnih zaliha u skladu s odredbama ovoga Zakona obavlja Ravnateljstvo za robne zalihe (u daljnjem tekstu: Ravnateljstvo) kao upravna organizacija u sastavu ministarstva nadležnog za gospodarstvo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(3) Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje do 30. listopada tekuće godine podnosi Izvješće Hrvatskom saboru o stanju i upravljanju s robnim zalihama za prethodnu godinu.

(4) Ravnateljstvom upravlja ravnatelj koji za svoj rad odgovara ministru i Vladi Republike Hrvatske.

(5) Unutarnje ustrojstvo i djelokrug Ravnateljstva, osim pitanja koja su uređena ovim Zakonom, uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom u unutarnjem ustrojstvu Ministarstva.

Članak 5.

(1) Robne zalihe čini slijedeća roba: osnovni poljoprivredni, prehrambeni i neprehrambeni proizvodi te osnovni lijekovi, cjepiva, protuotrovi i sanitetski potrošni materijal koji su nužno potrebni za život ljudi.

(2) Popis robe koja čini robne zalihe iz stavka 1. ovoga članka određuje se Bilancom strateških robnih zaliha (u daljnjem tekstu: Bilanca) po vrstama roba iz Priloga 1. ovoga Zakona, koji je njegov sastavni dio.

(3) Mnistarstvo predlaže Vladi Republike Hrvatske reviziju Bilance, svake tri godine.

(4) U slučaju nastupa okolnosti iz članka 2. ovoga Zakona za robe koje nisu predviđene Bilancom , Ravnateljstvo može nabavljati robu iz stavka 1. ovoga članka, po nalogu nadležnog tijela za civilnu zaštitu i nacionalnu sigurnost.

Članak 6.

(1) Sredstva za stvaranje i korištenje te obnavljanje robnih zaliha osiguravaju se:

– u državnom proračunu

– od zakupnine skladišta i najma opreme Ravnateljstva

– od prodaje robnih zaliha

– od viška prihoda ostvarenog iz poslovanja robnim zalihama prethodnih godina.

(2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka namjenska su sredstva određena isključivo za pokriće troškova kupnje robe, plaćanja usluga, investicijskih izdataka i gubitaka u poslovanju s robnim zalihama, te obnavljanju robnih zaliha.

Članak 7.

(1) Hrvatski sabor može, na prijedlog nadležnog odbora Hrvatskoga sabora, osnovati Savjet za robne zalihe radi provedbe nadzora nad upravljanjem robnim zalihama.

(2) Savjet za robne zalihe iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od tri zastupnika Hrvatskoga sabora i dva ugledna stručnjaka iz područja gospodarstva.

(3) Mandat članovima Savjet za robne zalihe iz stavka 1. ovoga članka traje do opoziva.

(4) Predsjednika i potpredsjednika Savjeta za robne zalihe iz stavka 1. ovoga članka biraju između sebe članovi Savjeta za robne zalihe.

(5) Savjet za robne zalihe razmatra prijedlog  Bilance i Godišnjeg programa strateških robnih zaliha iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: Godišnji program), te kvartalnih i godišnjih izvješća o upravljanju robnim zalihama.

II.  BILANCA STRATEŠKIH ROBNIH ZALIHA I PROGRAM ROBNIH ZALIHA

Članak 8.

(1) Stvaranje, obnavljanje,  korištenje robnih zaliha, te osiguravanje skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih zaliha provodi se na temelju Bilance.

(2) U Bilanci određuje se: vrsta, naziv i količina robe koju čine robne zalihe kao i teritorijalni razmještaj robnih zaliha.

(3) Bilancu iz stavka 1. ovoga članka donosi odlukom Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva.

(4) Teritorijalni razmještaj robnih zaliha iz stavka 2. ovoga članka smatra se klasificiranim podatkom u slučaju kada bi se otkrivanjem istoga nanijela nepopravljiva i/ili teška šteta i/ili šteta nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske.

(5) Teritorijalni razmještaj robnih zaliha iz stavka 2. ovoga članka , također je klasificirani podatak ako bi se neovlaštenim otkrivanjem tih podataka naštetilo djelovanju i izvršavanju zadaća državnih tijela u obavljanju poslova određenih propisom kojim se uređuje tajnost podataka.  

Članak 9.

(1) Sukladno Bilanci, Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva donosi Godišnji program.

(2) Godišnji program donosi se za tekuću godinu najkasnije do 28. veljače tekuće godine.

(3) Godišnjim programom određuje se: vrsta, naziv, količina i procijenjena vrijednost robe, koja čini robne zalihe, a koja se nabavlja i obnavlja, financijski plan Ravnateljstva za nabavu, prodaju i obnavljanje robnih zaliha , iznos i izvore potrebnih sredstava za provedbu Godišnjeg programa

III. UPRAVLJANJE ROBNIM ZALIHAMA

Članak 10.

U upravljanju robnim zalihama Vlada Republike Hrvatske:

– donosi Bilancu

– donosi Godišnji program i utvrđuje godišnje Izvješće o upravljanju robnim zalihama koje dostavlja Hrvatskom saboru

– donosi odluke o prodaji dotrajalih nekretnina ili onih koje nisu više potrebne za skladištenje robnih zaliha, a koje su u vlasništvu Republike Hrvatske

– donosi odluke o prodaji roba iz robnih zaliha

– donosi odluke o prijenosu pojedinih sredstava robnih zaliha uz naknadu ili bez naknade organizacijama, udrugama te  jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

– donosi odluku o popuni robnih zaliha.

Članak 11.

(1) U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske može odlukom mijenjati način stvaranja, uporabe i korištenja, obnavljanja robnih zaliha i održavanja skladišnog prostora za smještaj i čuvanje tih zaliha, utvrđen Bilancom i Godišnjim programom, vodeći računa da se one prioritetno koriste za potrebe obrane.

(2) Vlada Republike Hrvatske može obvezati pravne i fizičke osobe koje proizvode, odnosno koje obavljaju promet određenim vrstama robe koje čine robne zalihe, da u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske moraju proizvoditi, odnosno prodavati tu vrstu robne radi popune, odnosno obnavaljnja robnih zaliha.

IV. POSLOVI U VEZI S ROBNIM ZALIHAMA

Članak 12.

(1) Ostvareni višak prihoda i primitaka u poslovanju s robnim zalihama koristit će se za financiranje popune robnih zaliha sukladno usvojenom Godišnjem programu, kao i za financiranje troškova poslovanja s robnim zalihama, odnosno u vezi s nabavom, prodajom i obnavljanjem robnih zaliha.

(2) Financijski gubitak u poslovanju s robnim zalihama i troškovi vezani uz poslovanje s robnim zalihama terete izvor vlasništva Ravnateljstva.

Članak 13.

(1) Robne zalihe održavaju se pravodobnim obnavljanjem, ovisno o vrsti i prirodi robe i njezinom roku trajanja.

(2) Nabava, prodaja i obnavljanje robnih zaliha provodi se u skladu s Godišnjim programom i odlukama Vlade Republike Hrvatske iz članka 10. ovoga Zakona.

(3) Roba, koja čini robne zalihe obnavlja se prodajom i kupnjom robe te davanjem u zajam radi obnavljanja robnih zaliha.

(4) Prodaja i kupnja robe, koja čini robne zalihe ne smije prouzročiti negativne poremećaje u odnosima ponude i potražnje na tržištu Republike Hrvatske.

(5) Kad nastupe okolnosti iz članka 2. ovoga Zakona, robe namijenjene za popunu robnih zaliha mogu se osiguravati i obnavljati ugovaranjem proizvodnje na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske.

(6) Postupak obnavljanja, prodaje i kupnje, davanja u zajam robe radi obnavljanja robnih zaliha, davanje instumenata osiguranja za robne zalihe i sve druge potrebne radnje propisuje ministar nadležan za gospodarstvo naputkom o upravljanju i obnavljanju robnih zaliha.

Članak 14.

Robne zalihe skladište se u skladištima u vlasništvu Republike Hrvatske, te u skladištima za koje je sklopljen ugovor o zakupu skladišta s pravnim i/ili fizičkim osobama.

Članak 15.

(1) Poslovi skladištenja u skladištima iz članka 14. ovoga Zakona mogu se povjeriti pravnim i fizičkim osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova (u daljnjem tekstu: skladištari).

(2) Prava i obveze u svezi sa skladištenjem iz stavka 1. ovoga članka uređuju se ugovorom između skladištara i Ravnateljstva.

(3) Poslovi skladištenja ne mogu se povjeriti pravnim i fizičkim osobama kojima je u posljednje dvije godine pravomoćnom sudskom odlukom ili rješenjem o prekršaju izrečena zaštitna mjera zabrane obavljanja određenih djelatnosti ili poslova u pravnoj osobi ili sigurnosna mjera zabrane potpunog ili djelomičnog obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti,  niti skladištarima koji su zbog nemara prouzročili pad kvalitete robe i umanjenje tržišne vrijednosti robe kojom raspolaže Ravnateljstvo.

Članak 16.

(1) Neiskorištena skladišta i oprema u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojima raspolaže Ravnateljstvo, mogu se dati u zakup pravnim i fizičkim osobama na određeno vrijeme.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka skladišta i oprema iz stavka 1. ovoga članka mogu se dati u zakup pravnim i fizičkim osobama i bez naknade, uz uvjet tekućeg i investicijskog održavanja.

(3) Prava i obveze po osnovi zakupa iz stavka 1. ovoga članka reguliraju se međusobnim ugovorom između pravnih i fizičkih osoba i Ravnateljstva.

(4) Ministar nadležan za poslove gospodarstva donosi naputak o zakupu skladišta i skladištenju  robnih zaliha .

Članak 17.

(1) Roba, oprema, odnosno proizvodi, koji čine robne zalihe, a koji su uskladišteni kod skladištara ne mogu biti predmetom ovrhe niti osiguranja potraživanja trećih osoba prema tim skladištarima.

(2) Skladištari kod kojih je uskladištena roba robnih zaliha, skladište ili oprema nemaju  pravo pridržaja niti založno pravo na tu robu, skladište ili opremu.

(3) Skladištari kod kojih je uskladištena roba robnih zaliha ili oprema dužni su se pridržavati ugovora o uskladištenju i čuvanju robnih zaliha.

(4) Skladištari su se dužni pridržavati ugovora o zakupu skladišta i opreme.

(5) U slučaju pokretanja predstečajnog i stečajnog postupka nad skladištarom, a kod kojeg je uskladištena roba koja čini robne zalihe, priznaje se izlučno pravo u korist Ravnateljstva, na temelju ugovora o uskladištenju, i to u količini i kvaliteti određenoj ugovorom, odnosno u novčanoj protuvrijednosti u slučaju da robe koja čini robne zalihe nema.

V. RAČUNOVODSTVO ROBNIH ZALIHA

Članak 18.

(1) Rračunovodstvo sredstava robnih zaliha vodi se u Ravnateljstvu, sukladno propisima o vođenju računovodstva korisnika proračuna.

(2) Rezultati poslovanja s robnim zalihama utvrđuju se Godišnjim obračunom.

(3) Uz Godišnji obračun, Vladi Republike Hrvatske se dostavlja Izvješće o upravljanju s robnim zalihama s pregledom stanja robe i sredstava za osiguranje skladišnog prostora, kojega Vlada Republike Hrvatske dostavlja Hrvatskom saboru.

Članak 19.

Kvartalna i godišnje izvješće o upravljanju robnim zalihama sačinjavaju prikaz ostvarenih prihoda i izdataka poslovanja Ravnateljstva, vezano uz robne zalihe, stanje obveza i potraživanja, prikaz stanja robnih zaliha, prodaje i nabave robe koja čini robne zalihe, kontrole robnih zaliha, prelokacije robe, koja čini robne zalihe, realizaciju provedbenih akata Vlade Republike Hrvatske, osiguranje skladišnog prostora za smještaj robnih zaliha.

VI. NADZOR

Članak 20.

(1) Nadzor nad provedbom ugovora o skladištenju, čuvanju robnih zaliha i stanju robnih zaliha provodi Ravnateljstvo.

(2) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka provodi se kontinuirano tijekom cijele godine provjerom knjigovodstvenog i količinskog stanja robe, te provjerom stanja kakvoće i uporabljivosti robe, koja čini robne zalihe.

(3) Pravne i fizičke osobe iz članaka 15. i 21. ovoga Zakona dužne su omogućiti nadzor ovlaštenom službeniku Ravnateljstva i drugim ovlaštenim tijelima u poslovima nadzora iz stavka 1. ovoga članka.

(4) U obavljanju poslova nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ravnateljstvo ima pravo i obvezu:

– narediti rješenjem otklanjanje utvrđenih nedostataka u određenom roku

– narediti rješenjem premještanje robe na trošak skladištara, ako se ocijeni da je ugrožena zaštita i očuvanje robnih zaliha

– podnijeti zahtjev, odnosno prijavu za pokretanje prekršajnog, odnosno kaznenog postupka

– raskinuti ugovor

– pokrenuti druge postupke sukladno posebnim zakonima radi zaštite i očuvanja robnih zaliha.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. podstavaka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 21.

(1) Pravne i fizičke osobe kojima je ugovorom povjereno obavljanje poslova u svezi s robnim zalihama dužne su omogućiti pregled robe, skladišta i objekata u kojima se proizvodi ili nalazi roba robnih zaliha i staviti na uvid svu potrebnu dokumentaciju iz poslovanja s robnim zalihama, te omogućiti ovlaštenim službenicima Ravnateljstva izuzimanje i premještaj robe.

(2) U slučaju onemogućavanja kontrole ili ometanja ovlaštenih službenika Ravnateljstva, Ravnateljstvo će radi zaštite robe iz robnih zaliha, sukladno odredbama ovoga Zakona, zatražiti intervenciju mjerodavnih državnih tijela.

VII. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 22.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

– ako se ne pridržava ugovora o uskladištenju i čuvanju robnih zaliha sukladno članaku 17. stavku 3. ovoga Zakona

– ako se ne pridržava ugovora o zakupu skladišta i opreme sukladno članaku 17. stavku 4. ovoga Zakona

– ako spriječi ovlaštenog službenika Ravnateljstva i drugih ovlaštenih tijela u poslovima nadzora sukladno članku 20. stavku 3. ovoga Zakona.

– ako ne postupi po rješenju Ravnateljstva sukladno članku 20. stavku 4. podstavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

(1) Vlada Republike Hrvatske će odluku iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Naputke iz članka 13. stavka 6. i članka 16. stavka 4. ovoga Zakona ministar nadležan za gospodarstvo donijeti će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ministarstvo će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja iz članka 4. stavka 5. ovoga Zakona s odredbama ovoga Zakona.

(4) Mandat članovima Savjeta zarobne zalihe osnovanog sukladno odredbama Zakona o strateškim robnim zalihama („Narodne novine“, br. 87/02 i 14/14) traje do opoziva.

(5) Godišnji Program donesen na temelju Zakona o strateškim robnim zalihama („Narodne novine“, br. 87/02 i 14/14) vrijedi do donošenja prvog Godišnjeg programa donesenog sukladno odredbama ovoga Zakona, koji će se donijeti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 24.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o strateškim robnim zalihama („Narodne novine“, br. 87/02. i 14/14.).

Članak 25.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Prilog I.

POPIS ROBE KOJA MOŽE ČINITI STRATEŠKE ROBNE ZALIHE

Red.Vrsta robe                          Način osiguranja

br.                                         u robi

I. POLJOPRIVREDNI I PREHRAMBENI PROIZVODI

1. Žitarice i prerađevine od žitarica                                                         x

2. Meso i mesne prerađevine                                                                            x

3. Mlijeko i mliječne prerađevine                                                                     x

4. Jaja                                                                                                                x

5. Voda                                                                                                             x

6. Ostali poljoprivredni i prehrambeni proizvodi

    koje odredi Vlada Bilancom                                                                        x

II. NEPREHRAMBENI PROIZVODI

1. Naftni derivati                                                                                   x

2. Građevinski materijali                                                         x

3. Proizvodi od plastičnih masa                                                                        x

4. Vozila, agregati, pumpe i plovila

5. Oprema i roba za opskrbu, smještaj i

   zdravstveno zbrinjavanje stanovništva                                                         x

6. Oprema za zaštitu od poplava                                                                      x

7. Sredstva za asanaciju, dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju                   x

8. Ostali neprehrambeni proizvodi

    koje odredi Vlada Bilancom                                                                        x

III. LJEKOVI, CJEPIVA, PROTUOTROVI, SANITETSKI

I POTROŠNI MEDICINSKI MATERIJAL                                                x

1. Antibiotici

2. Lijekovi za liječenje virusnih infekcija                                                         x

3. Antimikotici, antibiotici, kemoterapeutici i  

   kortikosteroidi za lokalnu primjenu                                                              x

4. Oftalmici

5. Analgetici i lijekovi za palijativnu njegu                                                      x

6. Antialergici i lijekovi za anafilaksiju                                                            x

7. Anestetici                                                                                                      x

8. Antikonvulzivni lijekovi i anksiolitici                                                          x

9. Antipsihotici

10. Kardiovaskularni lijekovi                                                                           x

11. Gastrointestinalni lijekovi                                                                          x

12. Inzulini i ostali lijekovi za dijabetes                                                           x

13. Lijekovi koji djeluju na respiratorni sustav                                                x

14. Otopine za rehidraciju i acido+bazne poremećaje                                     x

15. Cjepiva                                                                                                       x

16. Imunoglobulini                                                                                           x

17. Protuotrovi (antidoti)                                                                                  x

18. Zavojni materijal                                                                                        x

19. Medicinske otopine                                                                                    x

20. Medicinski materijal                                                                                  x

O B R A Z L O Ž E N J E

Članak 1.

Ovim se člankom određuju uvjeti za stvaranje, financiranje, korištenje te obnavljanje strateških robnih zaliha (u daljnjem tekstu: robne zalihe), osiguravanje prostora za njihov smještaj i čuvanje, te prava i dužnosti tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u upravljanju robnim zalihama, upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i druga pitanja važna za robne zalihe, kao i da su robne zalihe od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i za sigurnost Republike Hrvatske.

Članak 2.

Ovim se člankom određuje svrha stvaranja robnih zaliha.

Članak 3.

Ovim se člankom određuje da se robne zalihe mogu koristiti i za upućivanje žurne pomoći drugim državama u slučaju katastrofa, humanitarne pomoći, te u slučaju sudjelovanja snaga Republike Hrvatske u mirovnim i humanitarnim operacijama u inozemstvu te da se ne mogu koristiti za otklanjanje poremećaja i nestabilnosti na tržištu Republike Hrvatske osim u slučajevima iz članka 2. ovoga Zakona.

Članak 4.

Ovim se člankom određuje da r obnim zalihama upravlja Vlada Republike Hrvatske, a da u pravne, stručne i gospodarske djelatnosti u poslovanju s robnim zalihama obavlja Ravnateljstvo za robne zalihe te da Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje podnosi Izvješće Hrvatskom saboru o stanju i upravljanju s robnim zalihama.

Članak 5.

Ovim se člankom određuje koje robe čine robne zalihe, te da se popis robe koja čini robne zalihe određuje Bilancom strateških robnih zaliha.

Članak 6.

Ovim se člankom uređuje osiguravanje s redstva za stvaranje i korištenje te obnavljanje robnih zaliha, kao i da su to namjenska sredstva određena isključivo za pokriće troškova kupnje robe, plaćanje usluga, investicijskih izdataka i pokriće gubitaka u poslovanju s robnim zalihama, te obnavljanju robnih zaliha.

Članak 7.

Ovim se člankom određuje da Hrvatski sabor, može na prijedlog nadležnog odbora Hrvatskoga sabora osnovati Savjet za robne zalihe radi provedbe nadzora nad upravljanjem robnim zalihama, kao i njegov sastav i trajanje mandata.

Članak 8.

Ovim se člankom određuje da se stvaranje, obnavljanje i korištenje robnih zaliha, te osiguravanje skladišnog prostora za smještaj i čuvanje robnih zaliha provodi  na temelju Bilance te da istu donosi Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva.

Članak 9.

Ovim se člankom određuje da Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva donosi Godišnji program sukladno Bilanci, te da se njime određuje vrsta, naziv, količina i procijenjena vrijednost robe, koja čini robne zalihe, a koja se nabavlja i obnavlja, financijski plan Ravnateljstva za nabavu, prodaju i obnavljanje robnih zaliha , te iznos i izvore potrebnih sredstava za provedbu Godišnjeg programa.

Članak 10.

Ovim se člankom određuje na koji način se upravlja robnim zalihama .

Članak 11.

Ovim se člankom određuje da u doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske može odlukom mijenjati način stvaranja, uporabe i korištenja, obnavljanja robnih zaliha i održavanja skladišnog prostora za smještaj i čuvanje tih zaliha, utvrđen Bilancom i Godišnjim programom, vodeći računa da se one prioritetno koriste za potrebe obrane, kao i da Vlada Republike Hrvatske može obvezati pravne i fizičke osobe koje proizvode, odnosno koje obavljaju promet određenim vrstama robe koje čine robne zalihe, da u doba ratnog satnja ili neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske moraju proizvoditi, odnosno prodavati tu vrstu robne radi popune, odnosno obnavljnja robnih zaliha.

Članak 12.

Ovim se člankom određuje da će se ostvareni višak prihoda i primitaka u poslovanju s robnim zalihama koristiti za financiranje popune robnih zaliha sukladno usvojenom Godišnjem programu, kao i za financiranje troškova poslovanja s robnim zalihama, u vezi s nabavom, prodajom i obnavljanjem robnih zaliha.

Članak 13.

Ovim se člankom određuje način održavanja robnih zaliha , kao i da prodaja i kupnja robe, koja čini robne zalihe ne smije prouzročiti negativne poremećaje u odnosima ponude i potražnje na tržištu Republike Hrvatske, te da postupak obnavljanja, prodaje i kupnje, davanja u zajam robe radi obnavljanja robnih zaliha, davanje instumenata osiguranja za robne zalihe i sve druge potrebne radnje propisati će ministar nadležan za gospodarstvo pravilnikom o upravljanju i obnavljanju robnih zaliha.

Članak 14.

Ovim se člankom određuje da se r obne zalihe skladište u skladištima u vlasništvu Republike Hrvatske, te u skladištima za koje je sklopljen ugovor o zakupu skladišta s pravnim i/ili fizičkim osobama.

Članak 15.

Ovim se člankom određuje da se poslovi skladištenja u skladištima mogu povjeriti skladištarima, kao i način uređenja međusobnih odnosa.

Članak 16.

Ovim se člankom određuje da neiskorištena skladišta i oprema u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojima raspolaže Ravnateljstvo, mogu se dati u zakup pravnim i fizičkim osobama na određeno vrijeme, kao i način raspolaganja Ravnateljstva koji se određuje pravilnikom  o zakupu skladišta i skladištenju  robnih zaliha, kojega donosi ministar nadležan za poslove gospodarstva .

Članak 17.

Ovim se člankom određuje da se roba, oprema, odnosno proizvodi, koji čine robne zalihe, a koji su uskladišteni kod skladištara ne mogu biti predmetom ovrhe niti osiguranja potraživanja trećih osoba prema tim skladištarima, te da s kladištari kod kojih je uskladištena roba iz robnih zaliha, skladište ili oprema nemaju  pravo pridržaja niti založno pravo na tu robu, skladište ili opremu, kao i situacija u slučaju pokretanja predstečajnog i stečajnog postupka nad skladištarom, a kod kojeg je uskladištena roba koja čini robne zalihe, priznaje se izlučno pravo u korist Ravnateljstva, na temelju ugovora o uskladištenju (u količini i kvaliteti određenoj ugovorom, odnosno u novčanoj protuvrijednosti u slučaju da robe koja čini robne zalihe nema).

Članak 18.

Ovim se člankom određuje da se računovodstvo sredstava robnih zaliha vodi u Ravnateljstvu, sukladno propisima o vođenju računovodstva korisnika proračuna.

Članak 19.

Ovim se člankom određuje da k vartalna i godišnja izvješća o upravljanju robnim zalihama sačinjavaju prikaz ostvarenih prihoda i izdataka poslovanja Ravnateljstva, vezano uz robne zalihe, stanje obveza i potraživanja, prikaz stanja robnih zaliha, prodaje i nabave robe koja čini robne zalihe, kontrole robnih zaliha, prelokacije robe, koja čini robne zalihe, realizaciju provedbenih akata Vlade Republike Hrvatske, osiguranje skladišnog prostora za smještaj robnih zaliha.

Članak 20.

Ovim se člankom određuje nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

Članak 21.

Ovim se člankom određuje da su pravne i fizičke osobe kojima je ugovorom povjereno obavljanje poslova u svezi s robnim zalihama dužne omogućiti pregled robe, skladišta i objekata u kojima se proizvodi ili nalazi roba robnih zaliha i staviti na uvid svu potrebnu dokumentaciju iz poslovanja s robnim zalihama, te omogućiti ovlaštenim službenicima Ravnateljstva izuzimanje i premještaj robe.

Članak 22.

Ovim se člankom određuju prekršajne odredbe ovoga Zakona.

Članak 23.

Ovim se člankom određuju prijelazne i završne odredbe ovoga Zakona.

Članak 24.

Ovim se člankom određuje prestanak važenja važećeg Zakona.

Članak 25.

Ovim se člankom određuje stupanje na snagu ovoga Zakona.