Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj
za razdoblje od 2021. do 2023. godine
UVOD
Republika Hrvatska, kao jedna od 78 zemalja članica globalne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlastod njenih samih početaka, odnosno od 2011. godine,podupire načela transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja prednosti novih tehnologija kako bi tijela javne vlasti na svim razinama bila učinkovitija i odgovornija, te kako bi se stvorili preduvjeti za učinkovitije i inovativnije pružanje javnih usluga, odnosno upravljanje javnim resursima.
Vrijednosti na kojima počiva Partnerstvo za otvorenu vlast u cijelosti su komplementarne vrijednostima na čije se poštivanje Republika Hrvatska obvezala još u tijeku postupka pridruživanja Europskoj uniji, kroz višegodišnje napore uložene u ispunjavanje zahtjeva reformi i prilagodbi na svim područjima društvenog, političkog i gospodarskog djelovanja.
Ujedno, vrijednosti koje promovira inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast prisutne su i u Programu Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024., koji, između ostalog, predviđa provođenje mjera s ciljem borbe protiv korupcije, modernizacije javne uprave, digitalizacije i razvoja širokopojasne infrastrukture (poput provođenja edukacije državnih i javnih službenika radi razvoja digitalnih vještina), kao i mjere usmjerene povećanju transparentnosti javnih financija. Također, Program Vlade kao ciljeve navodi i podizanje učinkovitosti državne i javne uprave kako bi na što kvalitetniji način odgovarala potrebama građana i gospodarstva te mjere koje za cilj imaju ojačati povjerenje u medije poticanjem veće transparentnosti, odgovornosti i integriteta.
Određeni koraci ka ostvarenju navedenih ciljeva su već poduzeti kroz provedbu nacionalnih akcijskih planova za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, čija izrada je obveza koja proizlazi iz članstva u inicijativi. Naime, Republika Hrvatska je do sada izradila i implementirala ukupno tri akcijska plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (za razdoblje od 2012. do 2013. godine, za razdoblje od 2014. do 2016. godine te za razdoblje do 2020. godine) čime je dokazala svoju posvećenost realizaciji ideja Partnerstva za otvorenu vlast. To je prepoznala i Jedinica podrške Partnerstva za otvorenu vlast te države članice inicijative, između ostalog i slijedom toga da su hrvatski akcijski planovi visoko pozitivno ocijenjeni, i što se tiče kvalitete sadržaja koji je zadovoljio SMART kriterije, i što se tiče provedbe.
Kroz implementaciju akcijskih planova za provedbu Partnerstva za otvorenu vlast u Hrvatskoj, Republika Hrvatska je provela nekoliko značajnih reformi koje su prepoznate kao izvanredan napredak u otvaranju vlasti prema građanima. Iz tog je razloga globalna zajednica Partnerstva za otvorenu vlast izabrala Republiku Hrvatsku u članstvo Upravnog odbora inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast te je Republika Hrvatska kroz svoja dva uzastopna mandata u Upravnom odboru (od 2014. do 2019. godine) imala priliku usmjeravati razvoj i smjer Inicijative, pritom održavajući najviše standarde i osiguravajući dugoročnu održivost Inicijative. Kao članica Upravnog odbora inicijative Republika Hrvatska je aktivno sudjelovala u radu pododbora Kriteriji i standardi te sudjelovala na sastancima Upravnog odbora - Južna Afrika (Johannesburg 2015. i Cape Town 2016.), Sjedinjene Američke Države (Washingtonu 2017.) te na sastancima koji su se održavali uz globalne samite inicijative (Ciudad de México 2015., Pariz 2016., Tbilisi 2018., Ottawa, 2019. godine), kao i onima koji su održavani svake godine na marginama Opće skupštine UN-a. Osim toga, 2012. godine je uspješno organiziran i Europski regionalni sastanak u Dubrovniku, a iskustva između zemalja članica Partnerstva s područja Zapadnog Balkana su također razmijenjena i tijekom konferencije održane u Budvi 2019. godine (Western Balkans Peer Exchange Meeting), te „Konferencije o otvorenoj vlasti“ održanoj u Sarajevu 2020. godine. Dodatno, 2020. godine delegacije zemalja članica Partnerstva s područja Zapadnog Balkana, uključujući i Republiku Hrvatsku, sudjelovale su na studijskoj posjeti Latinskoj Americi (Open Government Partnership Peer Exchange Working Visit), odnosno Urugvaju i Argentini, ali i gradu Buenos Airesu koji je član inicijative na lokalnoj razini.
DOSADAŠNJI NAPORI PREMA OTVORENOJ VLASTI
Kroz provedbu prethodna tri akcijska plana Republika Hrvatska je postigla značajan napredak na područjima koja su u fokusu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Unatoč i dalje prisutnim izazovima na području jačanja otvorene i transparentne vlasti, vrijedno je ukazati na neka od važnijih postignuća u proteklom razdoblju:
1.Pristup informacijama
Značajan je pomak učinjen promjenom članka 38. Ustava RH 2010. godine, čime je pravo na pristup informacijama postalo ustavom zajamčeno pravo. Nadalje, novim Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15) u 15 točaka detaljno je propisano koje informacije su tijela javne vlasti dužna objaviti na lako pretraživ način na internetskim stranicama. U Zakon je ugrađena Direktiva 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, a usklađen je i s Ustavom RH radi ostvarivanja načela transparentnosti i slobodnog pristupa informacijama. Umjesto Agencije za zaštitu osobnih podataka, predviđeno je da poslove neovisnog državnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama obavlja Povjerenik za informiranje, koji je državni dužnosnik kojeg Hrvatski sabor bira na 5 godina. Prvi mandat Povjerenika za informiranje započeo je u listopadu 2013. godine. Osim što je ojačana funkcija neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama kao drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi pri ostvarivanju prava na pristup informacijama, detaljno su uređene njegove ovlasti, osobito s aspekta mogućnosti uvida u klasificirane podatke te provođenje testa razmjernosti i javnog interesa. Zakonskim izmjenama iz srpnja 2015. Zakon o pravu na pristup informacijama je izmijenjen na način da su određene odredbe jasnije uredile pojedina pitanja, osobito u pogledu objave podataka na internetskoj stranici (proaktivna objava) i provedbe savjetovanja s javnošću, te su izvršene izmjene u skladu s izmijenjenom Direktivom o ponovnoj uporabi informacija (2013/37/EU), a objava otvorenih podataka učinjena je obveznom, te je ojačana zaštita od strane neovisnog tijela.
Kroz rad Povjerenika za informiranje građanima se olakšalo i ostvarivanje prava na pristup informacijama izradom baze tijela javne vlasti, u pretraživom formatu, u kojoj građani lako mogu pronaći kontakte službenika za informiranje. Kroz edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama utjecalo se općenito na jačanje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Povjerenik za informiranje je također radio na jačanju svijesti udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama izradom, distribucijom i javnom objavom video materijala, odnosno edukativnih filmova na teme transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti, pravo na pristup informacijama za građane, pravo na pristup informacijama za udruge i medije i uloga prava na pristup informacijama te „Kampanja za mlade - Želim znati, želim odlučivati: pravo na pristup informacijama".
2.Sudjelovanje javnosti u oblikovanju javnih politika
Usvajanjem Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09) u studenom 2009. stvoreni su preduvjeti za jačanje transparentnosti rada tijela javne vlasti u ovom području. Na razini središnjih tijela državne uprave i ureda Vlade imenovani su koordinatori za savjetovanje zaduženi za dosljedno praćenje i koordinaciju postupaka savjetovanja u okviru svojeg tijela, odnosno ureda. Prema već spomenutom Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) savjetovanja s javnošću postala su zakonska obveza svih tijela javne vlasti. Tijela javne vlasti dužna su objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana, čime je produljen rok od 15 dana koji je predviđen Kodeksom. Dopunom Poslovnika Vlade RH (NN 121/12) propisano je da se prilikom upućivanja u proceduru Vlade, uz nacrt prijedloga zakona, drugih propisa i akata, prilažu i izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
Uz to, građanima i općenito zainteresiranoj javnosti je putem sustava e-Savjetovanja, uspostavljenog u travnju 2015. godine, olakšano uključivanje u procese javnih savjetovanja. Uspostavom internetskog sustava za savjetovanje, koji predstavlja aktivnost korištenja tehnologije i inovacije, čitav proces javnih savjetovanja je učinjen dodatno transparentnim, jer su svi komentari koje građani upućuju odmah javno objavljeni, a također se javno objavljuju i izvještaji o provedenim savjetovanjima koji uključuju i odgovor na svaki od upućenih komentara, odnosno obrazloženje s razlozima neprihvaćanja u slučaju da komentar nije prihvaćen.
Uz promotivnu kampanju o sustavu e-Savjetovanja, kontinuirano se provodi i program edukacije o standardima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i radionica o korištenju sustava e-Savjetovanja.
3.Informacijske tehnologije – uprava na usluzi građanima
Tijekom dosadašnje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast uspostavljen je Središnji državni portal (gov.hr) koji objedinjava informacije i sadržaje svih internetskih stranica tijela državne uprave(uz iznimku jednog ministarstva, sva ostala ministarstava koriste gov.hr sustav, a također i svi uredi Vlade), a putem jedne od sastavnica tog portala omogućen je siguran i povjerljiv pristup osobnim podacima građana i elektroničkim uslugama u različitim informacijskim sustavima javne uprave – projekt e-Građani. Upravo projekt e-Građani predstavlja velik uspjeh provedbe akcijskih planova za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Hrvatskoj. Naime, projektom e-Građani osiguran je veći broj e-usluga za građane te Osobni korisnički pretinac u koji građani zaprimaju obavijesti tijela državne uprave (npr. podsjetnik da im istječe valjanost osobne iskaznice). Sustav e-Građani trenutno ima nešto više od milijun korisnika, dok je primjerice u prvih 8 mjeseci 2020. godine u sustav e-Građani registrirano ukupno 290.000 novih korisnika, što znači da se broj korisnika e-usluga povećao za 36%. Također, u ovom trenutku je otvoreno preko 800.000 Osobnih korisničkih pretinaca (OKP) u koje građani mogu primiti 84 razne personalizirane poruke upućene iz tijela javne uprave. Građanima je trenutno na raspolaganju 76 javnih elektroničkih usluga, a broj usluga kontinuirano raste. Dodatno, svi građani kojima je izdana elektronična osobna iskaznica mogu pristupit sustavu e-Građani s najvišom razinom sigurnosti i prijaviti se na javne elektroničke usluge 14 država članica EU.
S obzirom na kontinuirani rast broja korisnika sustava e-Građani te uzevši u obzir brojke o korištenju pojedinih usluga vidljivo je da je veći broj građana prepoznao koristi od korištenja sustava. Građanima je olakšano i snalaženje u informacijama iz područja nadležnosti državnih tijela njihovim objedinjavanjem po temama na stranicama Moja uprava, tako da građani mogu vrlo jednostavno pronaći informacije koje se tiču rada, obrazovanja, poreza, zdravlja, stanovanja, prometa i drugih građanima zanimljivih tema.
Dodatno, za vrijeme Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u RH Stožera civilne zaštite RH (NN 35/20) donesene zbog povećanog rizika od prijenosa bolesti COVID-19, a kako bi se rasteretili lokalni stožeri te ubrzao proces za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa, inicirana je digitalizacija procesa te se produciralo sigurno digitalno rješenje za ePropusnice. Tijekom 2020. godine implementiran je sustav e-Pristojbe putem kojeg je omogućeno kartično plaćanje upravnih pristojbi i naknada. Sustav e-Pristojbe povećava dostupnost javnih usluga, naplatu javnih usluga te upravljanje istim. Omogućeno je plaćanje pristojbi unutar usluga e-Prijava vjenčanja i e-Nautika te će sustav dodatno biti unaprjeđen kontinuiranim dodavanjem novih e-usluga.
Na Globalnom summitu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održanom 28. listopada 2015. u Mexico Cityju na temu „Otvorena vlast za unapređenje javnih usluga“, projekt e-Građani osvojio je nagradu za najbolji europski projekt te je i međunarodno priznat kao uspješan projekt unaprjeđenja dostupnosti javnih usluga.
4.Otvoreni podaci
Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), u skladu s Direktivom o ponovnoj uporabi informacija (PSI Direktiva), propisana je obveza za sva tijela javne vlasti da u strojno-čitljivom formatu objavljuju svoje baze, registre, popise kao i druge podatke, a u svrhu ponovne uporabe. U području otvaranja podataka u razdoblju od usvajanja Zakona učinjen je značajan pomak otvaranjem niza podatka, pokretanjem portala otvorenih podataka (državnog portala, tri gradska portala – Zagreb, Rijeka, Virovitica) te izradom niza aplikacija koje se temelje na otvorenim podacima. Prema benchmarkingu Europske komisije u 2016. Hrvatska je zauzela 14. mjesto među državama članicama u smislu otvaranja podataka i napretka u primjeni Direktive. U studenome 2015. objavljena je nova verzija Europskog portala otvorenih podataka na novoj adresi – http://www.europeandataportal.eu. Na tom portalu mogu se pronaći i vizualizirati otvoreni podaci iz cijele Europe, uključujući i skupove podataka s Portala otvorenih podataka RH.
Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske uspostavljen je 19. ožujka 2015. i dostupan na internetskoj adresi data.gov.hr. Osim pregleda skupova podataka, korisnici portala mogu podnijeti prijedlog za objavu skupa podataka. Omogućen je i anonimizirani pregled prijedloga koji su podnijeli korisnici. Trenutno je na portalu dostupno preko 1.171 skupova podataka te je na portal uključeno 123 institucija/izdavača.
U prethodnom razdoblju održane su specijalizirane edukacije i webinari o ponovnoj uporabi i otvorenim podacima, organizirana su javna događanja usmjerena na podizanje razine znanja, jačanje svijesti, promociju i razvoj vještina za korištenje otvorenih podataka, a Povjerenik za informiranje je također izradio, tiskao te objavio na svojoj internetskoj stranici „Priručnik o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija s koracima za otvaranje podataka“ za tijela javne vlasti. S obzirom na vrlo limitirano dostupnu literaturu o ovom području, navedeni priručnik predstavlja veliki doprinos jačanju znanja i svijesti o važnosti objave otvorenih podataka i njihovoj ponovnoj uporabu.
5.Povećana transparentnost financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN 24/11, 61/11, 27/13, 02/14, 96/16, 70/17) uspostavljen je jedinstveni okvir za transparentno financiranje političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, kao i izbornih sudionika, te neovisan sustav nadzora i sankcija u slučaju kršenja Zakona. Godišnji financijski izvještaji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljuju se na njihovim internetskim stranicama, odnosno posljednje navedenih i na internetskim stranicama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izvješća o donacijama i troškovima izborne promidžbe također se javno objavljuju na internetskim stranicama izbornih sudionika: političkih stranaka i nositelja liste grupe birača, odnosno u dnevnom tisku. Svi oni ujedno su dužni obavijest o adresi internetske stranice na kojoj su objavili izvješća dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu. Izmjenama Zakona u 2013. utvrđeno je da se godišnji financijski izvještaji i financijski izvještaji o financiranju izborne promidžbe trajno objavljuju na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Financijski izvještaji, sukladno Zakonu, pored ostalog, sadrže i specificirane podatke o donatoru (osobno ime/naziv i adresu), datumu uplate, iznosu i vrsti donacije, te se trajnom objavom financijskih izvještaja omogućuje trajni pristup tim podacima i pretraživanje baze podataka po različitim osnovama.
U ožujku 2019. donesen je novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (NN 29/19) te je izmijenjen u listopadu 2019. godine (NN, 98/19). Izmjena je stupila na snagu 1.1.2020, a odnosi se na usklađivanje sa novim Zakonom o sustavu državne uprave (NN 66/19) kojim se ukidaju uredi državne uprave, te su izmjenama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, poslovi vođenja evidencije o političkim strankama i nezavisnim članovima predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su obavljali uredi državne uprave, povjereni upravnim tijelima županija odnosno Grada Zagreba. Dosadašnjim zakonom bio je osiguran visoki stupanj transparentnosti političkog financiranja, koji je novim Zakonom dodatno unaprijeđen uvođenjem informacijskog sustava za nadzor financiranja. Putem navedenog sustava, unosom podataka u informacijski sustav, subjekti nadzora, bilo da je riječ o političkoj aktivnosti ili izbornoj promidžbi, dostavljaju nadležnim tijelima financijske izvještaje, izvješća o donacijama i troškovima izborne promidžbe i druga propisana izvješća i podatke. Na taj način pojednostavljuje se sastavljanje i podnošenje financijskih i drugih izvješća, te se ujedno osigurava njihova objava putem informacijskog sustava na jedinstvenom mjestu za sve subjekte - na internetskoj stranici Državnog izbornog povjerenstva, i to u strojno čitljivom obliku te pretraživo po različitim osnovama. Time se osigurava učinkovitiji nadzor, pojednostavljuje se sastavljanje i podnošenje financijskih izvještaja i drugih izvješća i podataka i olakšava se praćenje političkog financiranja i financiranja tijekom izborne promidžbe od strane javnosti. Informacijski sustav je primijenjen na svim izborima koji su održani od stupanja na snagu Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, dakle, na izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, izborima za predsjednika Republike Hrvatske, izborima zastupnika u Hrvatski sabor, lokalnim izborima, dopunskim izborima i prijevremenim lokalnim izborima. Objavom financijskih izvješća na jednom mjestu, ona su postala dostupnija javnosti i samim je time financiranje subjekata postalo transparentnije.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma je također uređeno financiranje referendumskih aktivnosti, koje do sada nije bilo uređeno niti jednim propisom. Naime, Zakonom se utvrđuju izvori i način financiranja referendumskih aktivnosti, obveza otvaranja posebnog računa, ograničavaju se dopušteni iznosi donacija i troškova za financiranje referendumske aktivnosti, propisuje se obveza dostave financijskih izvješća, a također se uređuje i pitanje nadzora i transparentnosti financiranja.
6.Napredak prema fiskalnoj transparentnosti
Ministarstvo financija državno je tijelo odgovorno za pripremu i provođenje vladine fiskalne politike, a osnovni cilj mu je pridonositi stabilnom gospodarskom rastu i razvoju društva u stabilnom makroekonomskom okruženju. Na internetskim stranicama Ministarstva financija moguće je, između ostaloga, pronaći informacije o osnovnim poslovima Ministarstva financija kao što su informacije o državnom proračunu i državnoj riznici, europskim strukturnim i investicijskim fondovima, aukcijama trezorskih zapisa, statističkim podacima te je moguće pregledati različite publikacije, i izvješća koje priprema Ministarstvo financija. Ministarstvo financija objavljuje sve ključne dokumente vezane uz proračunski proces (smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, državni proračun s projekcijama, mjesečne izvještaje o izvršenju državnog proračuna, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika, izvještaj o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Državnog ureda za reviziju), te su tijekom dosadašnje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast učinjeni određeni koraci u smislu poboljšanja u njihovom sadržaju. U provedbi prethodnog akcijskog plana poseban uspjeh u ovom području predstavlja objava (i kontinuirano unaprjeđenje baze) pretražive baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna. Na ovoj stranici mogu se pretraživati podaci o izvršenim plaćanjima iz državnog proračuna po dobavljačima uz parametre pretraživanja OIB dobavljača i oznaka godine.
PROCES IZRADE AKCIJSKOG PLANA
U 2020. godini, po isteku trećega po redu Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske je započeo izradu Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje od naredne dvije godine.
S namjerom da se u postupak izrade Akcijskog plana ponovno ravnopravno uključe građani i civilno društvo, kao što je to bio slučaj i pri izradi dosadašnjih Akcijskih planova, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske otvorio je javno savjetovanje o prioritetima Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2020. do 2022. godine. Savjetovanje je od 9. lipnja do 1. srpnja 2020. bilo dostupno na portalu e-Savjetovanja.
Zbog pandemije koronavirusa nastupila su kašnjenja u izradi četvrtog Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj, te se stoga daljnji proces njegove izrade odnosi na razdoblje od 2021. do 2023. godine, a ne na razdoblje od 2020. do 2022. godine kako je inicijalno planirano.
Temeljem zaprimljenih prijedloga pristiglih tijekom savjetovanja o prioritetima 4. Akcijskog plana te prijedloga zaprimljenih tijekom sastanaka s ciljem praćenja provedbe održanih sa (su)nositeljima mjera i aktivnosti iz 3. Akcijskog plana krajem 2019. godine te informacija dobivenih iz Izvješća o provedbi 3. Akcijskog plana (u kategoriji planirani nastavak aktivnosti), te Plana zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu, Akcijski plan za razdoblje 2021.-2023. dobio je svoje prve obrise.
Nadalje, u siječnju 2021. godine , sukladno dogovorima i zaključcima sa sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održane 15. prosinca 2020. godine, članovima Savjeta dostavljen je obrazac za predlaganje provedbenih aktivnosti Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2023. godine.
Svi zaprimljeni prijedlozi, zajedno s ranije navedenim, objedinjeni su u prvu verziju nacrta Akcijskog plana za razdoblje od 2021.do 2023. godine.
Nakon toga, prvi nacrt Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje od 2021. do 2023. godine, točnije popis mjera i aktivnosti za naredno dvogodišnje razdoblje, krajem ožujka 2021. godine poslan je svim članovima Savjeta na dopune s dodatnim prijedlozima iz djelokruga rada institucija čiji su predstavnici članovi Savjeta, odnosno na očitovanje na već predložene aktivnosti iz njihove nadležnosti.
Nakon održane sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (26. svibnja 2021.) na kojoj se raspravio nacrt Akcijskog plana , 23. lipnja 2021. otvoreno je i interno e-Savjetovanje o nacrtu Akcijskog plana za članove/ice Savjeta Partnerstva za otvorenu vlast.
Tijekom rujna 2021. planirano je održavanje e-Savjetovanja o nacrtu Akcijskog plana te će, po njegovom završetku i mogućem revidiranju teksta nacrta i službenog očitovanja (su)nositelja mjera i aktivnosti, Akcijski plan biti dostavljen Vladi Republike Hrvatske na usvajanje.
Slijedeći temeljno načelo partnerstva na kojemu počiva inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast, sve mjere i aktivnosti ovog Akcijskog plana formulirane su u izravnom dijalogu s predstavnicima organizacija civilnoga društva. U svim fazama razvoja dokumenta, organizacijama civilnoga društva omogućeno je ravnopravno sudjelovanje.
SADRŽAJ AKCIJSKOG PLANA I OBVEZE KOJE SE NJIME PREUZIMAJU
Slijedom ranije opisanog procesa, odnosno rezultata inicijalnog javnog savjetovanja o prioritetima za naredno razdoblje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj, savjetovanja sa Savjetom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (interno savjetovanje) i zainteresiranom javnošću (javno savjetovanje), međuresornih konzultativnih radnih sastanaka te rasprava tijekom sjednica Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, utvrđena su glavna prioritetna područja za sljedeće dvije godine – a to su: transparentnost, borba protiv korupcije, otvorenost, sudjelovanje građana/civilnoga društva u procesima izrade, provedbe i praćenja javnih politika, provedba Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te održivost inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Za svako od ovih područja definirane su mjere i provedbene aktivnosti koje je potrebno realizirati u svrhu ostvarenja postavljenih ciljeva – ukupno 15 mjera i 51 aktivnost Provedba Akcijskog plana trajat će do 31. prosinca 2023. godine, te je taj rok naveden i kao krajnji rok za provedbu aktivnosti koje će se provoditi kontinuirano, pa i nakon kraja provedbe ovog Akcijskog plana.
U ovome akcijskom planu najveći broj mjera odnosi se na područje transparentnosti, točnije, predviđen je nastavak aktivnosti na području prava na pristup informacijama, fiskalne transparentnosti, ali i drugim područjima. Posebnu komponentu ovog akcijskog plana čine mjere usmjerene na lokalnu i područnu (regionalnu) razinu, što predstavlja nastavak napora u implementaciji Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini u Republici Hrvatskoj i dodatno približavanje Partnerstva za otvorenu vlast građanima. I u ovome akcijskom planu uzeta je u obzir potreba da se osigura održivost provedenih mjera, pri čemu je posebno važno osvijestiti nove generacije o temeljnim vrijednostima Partnerstva. Podrška obrazovnog sustava i jače uključivanje mladih u svrhu stvaranja transparentnog i otvorenog društva digitalnog doba od presudne je važnosti za dugoročno postizanje ciljeva Partnerstva.
U tematskom dijelu Akcijskog plana pod nazivom „Transparentnost“ stavlja se naglasak na unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama. S obzirom na to da postoji kvalitetan zakonski okvir, no i dalje se primjećuju izazovi u provedbi Zakona, Akcijski plan predviđa aktivnosti koje su prvenstveno usmjerene na edukaciju i informiranje o pravu na pristup informacijama. Kao i u oba prethodna akcijska plana, tako su i u ovom predviđene aktivnosti usmjerene na osiguranje fiskalne transparentnosti. U okviru toga posebno se ističu sljedeće aktivnosti: povećanje vidljivosti i upotrebe baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna; pravovremeno objavljivanje prijedloga državnog proračuna s obrazloženjima u otvorenom formatu (excel i word); promoviranje transparentnog objavljivanja proračunskih podataka; pravovremeno i kontinuirano objavljivanje mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljivanje izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, kao i povećanje transparentnosti proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, kao nastavak započetog u prethodnom Akcijskom planu predviđene su aktivnosti kojima će se unaprijediti transparentnost financiranja referendumske aktivnosti, kao i aktivnosti kojima će se povećati otvorenost i transparentnost Hrvatskoga sabora. U ovoj tematskoj cjelini predviđene su također i aktivnosti kojima se jača transparentnost i odgovornost na razini trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i transparentnost financiranja programa i projekata organizacija civilnog društva. Predviđena je i mjera usmjerena unaprjeđenju normativnog okvira za medije te mjere usmjerene zaštiti osoba koje prijavljuju nepravilnosti (tzv. „zviždača“), kao i generalno unaprjeđenje normativnog okvira za suzbijanje korupcije i sprječavanje sukoba interesa.
U tematskoj cjelini pod nazivom „Otvorenost“ naglasak je stavljen na aktivnosti otvaranja podataka, a glavni cilj mjere je povećati količinu otvorenih podataka i pridonijeti povećanju ponovne uporabe otvorenih podataka.Mjerom se nastoji osigurati preduvjete i okvir za efikasno otvaranje podataka na razini državne uprave te potaknuti državna tijela na otvaranje podataka.
Tematska cjelina pod nazivom „Sudjelovanje građana/civilnoga društva u procesima izrade, provedbe i praćenja javnih politika ima naglasak na aktivnostima za unaprjeđenje provedbe savjetovanja s javnošću, kako bi se nastavilo graditi na uspješno ostvarenim rezultatima u ovom području kroz provedbu prethodnih akcijskih planova. Ujedno, kroz jednu od mjera djelovat će se na jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za aktivan doprinos provedbi antikorupcijskih mjera.
Tematska cjelina pod nazivom „Dodatno unaprjeđenje provedbe savjetovanja s javnošću“uključuje provedbu potrebnih unaprjeđenja sustava e-Savjetovanja kao i nastavak provedbe edukacija o provedbi savjetovanja općenito i specifično kroz sustav e-Savjetovanja. Također, mjera uključuje i promotivne aktivnosti te aktivnost ažuriranja baze savjetodavnih tijela. Glavni cilj mjere je unaprjeđenje provedbe savjetovanja na razini državne uprave te povećanje broja korisnika sustava e-Savjetovanja, dakle, podizanje kvalitete i kvantitete u tom području.
Tematska cjelina pod nazivom „Partnerstvo za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini usmjerena je na to da se aktivnosti inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast „spuste“ u jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri tome će se pokrenuti gradski portali otvorenih podataka; uspostaviti internetski sustav za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini koji slijedi rezultate ostvarene uspostavom e-Savjetovanja na nacionalnoj razini te također provoditi edukacije o inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast za predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Tematska cjelina pod nazivom „Održivost inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast“ usmjerena je na to da se osigura održivost vrijednosti i sadržaja inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, kroz povećanje informiranosti o ciljevima inicijative, s posebnim naglaskom na uključivanje tema u vezi s važnošću otvorenih podataka, transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svrhu povećanja učinkovitosti i odgovornosti tijela javne vlasti te učinkovitijeg i inovativnijeg pružanja javnih usluga u obrazovni sustav.
Provedbu mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana pratit će i koordinirati Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, uz stručnu potporu Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ured za udruge će izraditi upute za izvještavanje o provedbi svake mjere/aktivnosti i tablično praćenje statusa provedbe mjera/aktivnosti od strane nositelja i sunositelja mjera/aktivnosti kao podlogu za izradu godišnjeg izvješća o provedbi Akcijskog plana.
Pisano izvješće o provedbi Akcijskog plana podnosi se Vladi Republike Hrvatske po završetku svake godine provedbe, a po potrebi i češće. S ciljem unaprjeđenja provedbe Akcijskog plana, a na prijedlog Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, Ured za udruge može uz izvješće predložiti Vladi Republike Hrvatske i reviziju pojedinih mjera/aktivnosti, njihovih nositelja i/ili sunositelja i suradnika u provedbi, rokova izvršenja, potrebnih sredstava i pokazatelja provedbe u narednom razdoblju. Sukladno zaključku sa sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, krajem prve godine provedbe pristupit će se reviziji mjera i aktivnosti Akcijskog plana.
Sva tijela državne uprave koja su nositelji i sunositelji provedbe pojedinih aktivnosti Akcijskog plana dužni su na svojim proračunskim stavkama na vrijeme planirati sredstva za provedbu pojedinih aktivnosti u predstojećem proračunskom razdoblju.
Također, provedbu Akcijskog plana će pratiti i evaluirati i neovisno tijelo - Nezavisni mehanizam izvješćivanja (Independent Reporting Mechanism - IRM) koje djeluje u suradnji s Upravnim odborom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.
Dodatno, kroz javne rasprave koje će biti organizirane tijekom provedbe Akcijskog plana te predstavljanja Inicijative i edukacije na nacionalnoj, ali i na lokalnim razinama, zainteresirana javnost će imati priliku komentirati njegovu provedbu.
TEMATSKE CJELINE
A. TRANSPARENTNOST
Mjera 1. UNAPRJEĐENJE PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Mjera 1. UNAPRJEĐENJE PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Nositelj mjere
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Usprkos povećanju količine javno dostupnih informacija na internetskim stranicama tijela javne vlasti te pružanju informacija na zahtjev korisnika, građani i drugi korisnici još se uvijek ne mogu pouzdati da će do informacija doći lako, pristupačno i brzo. Na to ukazuje i velik broj žalbi zbog šutnje uprave ili pogrešnog tumačenja odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama pri postupanju tijela javne vlasti, koji su u pravilu posljedica nepoznavanja propisa i nedovoljnih kompetencija tijela javne vlasti, ali i nedovoljne svijesti građana o njihovim pravima. Potrebno je uložiti daljnje strukturirane napore u edukaciju i standardiziranje postupanja od strane tijela javne vlasti, podizati razinu znanja i svijesti o Ustavom i Zakonom zajamčenom pravu na pristup informacijama i kako ga učinkovito koristiti od strane građana, udruga i medija, te drugih dionika u društvu. Treba nastaviti poticati i pratiti proaktivno objavljivanje informacija od strane tijela javne vlasti, kompetentno postupanje po zahtjevima poštujući zakonske rokove.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje evaluaciju i unaprjeđivanje normativnog okvira za ostvarivanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Uz zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, kao i praćenje primjene Zakona, važno je aktivno promicati pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, koje prvenstveno uključuje edukaciju i jačanje svijesti službenika za informiranje i tijela javne vlasti, kao i korisnika prava na pristup informacijama (građana, medija, udruga, privatnog sektora), ali i informiranje stručne i opće javnosti o aktualnim temama iz područja prava na pristup informacijama i ponovne uporabe informacija (kroz suradnju s organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom, drugim institucijama i medijima).
Nakon 8 godina primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, a s ciljem evaluacije učinkovitosti zakonskog okvira za ostvarivanje prava na pristup informacijama, potrebno je provesti neovisnu analizu o pristupu informacijama iz korisničkog gledišta, ali i s pozicije tijela javne vlasti. U skladu s ciljevima sintagme „bolji propisi“, prije eventualnih intervencija u zakonski tekst, evaluacija bi trebala sadržavati podatke o pravnim, politološkim, sociološkim i ekonomskim implikacijama primjene ovog Zakona i poslužiti kao putokaz u daljnjem radu na zakonskom tekstu.
Usvajanje izmjena ZPPI-ja je nužno radi povećanja stupnja njegove primjene, otklanjanja evidentnih prepreka u efikasnijem ostvarivanju prava, prvenstveno onih koje ne osiguravaju pravnu zaštitu korisniku, koje se odnose na izvršenje odluka Povjerenika, ali i radi unapređenja proaktivnog objavljivanja informacija, veće transparentnosti i odgovornosti tijela javne vlasti i osnaživanje antikorupcijskog potencijala Zakona o pravu na pristup informacijama.
U osnovi, pravo na pristup informacijama trebalo bi se temeljno ostvarivati putem proaktivne objave informacija od strane tijela javne vlasti na mrežnim stranicama tijela i u Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, što predstavlja najbrži put za pribavljanje informacije, a tek posredno putem mehanizama zaštite pred drugostupanjskim tijelom i u konačnici pred Visokim upravnim sudom.
U tom procesu od nedvojbene je važnosti sustavni rad na korištenju novih tehnologija kako bi se omogućilo lakše sudjelovanje građana i veća razina transparentnosti u radu javnih organizacija te objavljivanje podataka o svih vrstama poželjnih i nepoželjnih ponašanja u javnoj upravi.
Analiza načina rješavanja zaprimljenih žalbi, načina rješavanja tijela javne vlasti prema zahtjevima za pristup informacijama i udjela šutnje administracije pokazuje negativne trendove. Prema podatcima iz 2020. u odnosu na 2019. vidljivo je zadržavanje broja poništenih rješenja tijela javne vlasti i povećanje u odnosu na 2018. (60,24% u 2020., 60,84% u 2019., 54,65% u 2018.).
U odnosu na predmete šutnje uprave, tijekom 2020. došlo je do povećanja broja rješenja u kojima je tijelima javne vlasti naloženo rješavanje zahtjeva u slučajevima kad tijela javne vlasti nisu riješila zahtjev za pristup informacijama u zakonskim rokovima (58,47% u 2020., 35,43% u 2019., 28,07% u 2018.).
Navedeno upućuje da tijela javna vlasti trebaju uložiti dodatan napor kako bi zahtjeve rješavala u zakonskim rokovima, a da nadzorno tijelo treba nastaviti osmišljavati modele daljnje standardizacije postupanja prema utvrđenim standardima ostvarivanja prava na pristup informacijama, uz povećanu efikasnost izvršenja naloga i rješenja Povjerenika.
Također je uočeno da lokalna razina u odnosu na središnju državnu upravu nije na istoj razini u pogledu otvorenosti i transparentnosti, kao i u pogledu uključivanja građana. Iz provedenih istraživanja vidljivo je da je samo je manji broj gradova i općina češće provodio e-savjetovanja zbog učestalih izmjena i dopuna općih akata i strateško-planskih dokumenata, dok većina rijetko provodi ovu aktivnost. Uz to, rok za e-savjetovanja se nerijetko neopravdano skraćuje mimo zakonski predviđenog roka od 30 dana. Sve navedeno govori u prilog potrebe daljnje dorade normativnog okvira koji vrijedi u ovom području.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Tijela javne vlasti raspolažu iznimno velikim brojem informacija od značaja za javnost. Pristup javnim informacijama je snažan mehanizam osiguravanja odgovornog i učinkovitog rada tijela javne vlasti, osobito njihova raspolaganja javnim sredstvima. Provedbom ovog prava ostvaruje se transparentnost i otvorenost tijela te omogućuje uključivanje korisnika prava na pristup informacijama kako u procese demokratskog nadzora institucija, tako i odlučivanja o brojnim pitanjima od pojedinačnog i društvenog interesa.
Pristup informacijama ostvaruje se primarno proaktivnom objavom informacija na internetskim stranicama tijela,objavom u Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, kao i objavom otvorenih podataka, osiguravanjem javnosti rada te provedbom savjetovanja s javnošću pri donošenju propisa i dokumenata kojima se utječe na interese korisnika, no jednako je važno i garantirano pravo fizičke i pravne osobe da zahtjevom zatraži pristup informaciji ili ponovnu uporabu informacije o kojem se odlučuje u pravno uređenom postupku, s mogućnošću ulaganja žalbe neovisnom tijelu.
Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću se utvrđuju opća načela, standardi i mjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata državnih tijela, kojima se uređuju pitanja i zauzimaju stavovi od interesa za opću dobrobit (zaštita i promicanje ljudskih prava, javne službe, pravosuđe, zaštita okoliša i drugo).
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
1.1. Jačati svijest udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama
U tijeku
prosinac 2023.
1.2. Provoditi edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama
U tijeku
prosinac 2023.
1.3. Provoditi edukacije sa aspekta propisa koji uređuju područje zaštite osobnih podataka s naglaskom na Opću uredbu o zaštiti podataka
U tijeku
prosinac 2023.
1.4. Jačati transparentnost tijela javne vlasti u odnosu na proaktivnu objavu informacija, savjetovanja s javnošću u procesu donošenja odluka i osiguravanje javnosti rada tijela javne vlasti
U tijeku
prosinac 2023.
1.5. Uspostaviti okvir za povećanje efikasnosti primjene Zakona o pravu na pristup informacijama
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
OCD, JLP(R)S
Broj i naziv aktivnosti:
1.1. Jačati svijest udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama
Sunositelji:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, akademska zajednica, organizacije civilnoga društva
Pokazatelji provedbe:
-Provedeno istraživanje o razini znanja i svijesti korisnika o korištenju prava na pristup informacijama na uzorku od 500 ispitanika
-Održane 4 krojene edukacije za ciljne skupine korisnika prava na pristup informacijama (edukacije za novinare i studente u okviru nastavka Kampanje Pravo na pristup informacijama: Želim znati, želim sudjelovati!,
-Održana 2 briefinga godišnje (zelene udruge, antikorupcijske udruge u uredu PI)
-Periodična objava standarda postupanja u ostvarivanju prava na pristup informacijama, temeljenih na rješenjima Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda RH, radi informiranja korisnika
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Do ovog trenutka nije još provedeno istraživanje na reprezentativnom uzorku (segregirano po dobi, spolu, stupnju obrazovanja i teritorijalnoj rasprostranjenosti), ograničeno su održavani briefinzi za udruge koje su identificirane kao najčešći podnositelji zahtjeva i predstavki Povjereniku za informiranje, dok preostale aktivnosti predstavljaju nastavak aktivnosti započetih u Akcijskom planu za prethodno razdoblje.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
-Godišnja Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti A874001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda Povjerenika.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.2. Provoditi edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama
Sunositelji:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Državna škola za javnu upravu, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Agencija za zaštitu osobnih podataka
Pokazatelji provedbe:
-Provedba edukacija u okviru temeljnog i naprednog modula programa Pravo na pristup informacijama
putem sustava Državne škole za javnu upravu – 4 godišnje
Provedba edukacija programa „Proaktivna objava informacija i otvoreni podaci“ putem sustava Državne škole za javnu upravu – 2 godišnje
-Održavanje najmanje 8 tematskih webinara godišnje
-Održavanje godišnjeg stručnog savjetovanja službenika za informiranje
-Izrada smjernica o primjeni apsolutnog ograničenja prava na pristup informacija
-Izrada smjernice o ostvarivanju prava na pristup informacijama u odnosu na zaštitu osobnih podataka
-Stručna dorada i noveliranje postojećih uputa i smjernica Povjerenika za informiranje
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Edukacije putem DŠJU o različitim segmentima primjene Zakona o pravu na pristup informacija već se izvode, a s obzirom na njihov značaj, posebno radi velike fluktuacije službenika za informiranje, kao i izvođenje tematskih webinara predlaže se kao aktivnost i u ovom akcijskom planu. Isto vrijedi i za godišnje savjetovanje službenika za informiranje koje djeluje i kao svojevrsni forum za razmjenu iskustava i znanja među službenicima za informiranje. Dosadašnji opseg provedbe je isti kao ovaj predložen.
Udio zakonitog postupanja TJV trebao bi biti povećan u sljedećem razdoblju, kao posljedice provedbe ove aktivnosti.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
-Godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, internetska stranica Povjerenika za informiranje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti A874001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda Povjerenika, te na razdjelu 10995 Državna škola za javnu upravu, u okviru proračunske aktivnosti A677028 Provedba programa stručnog usavršavanja i izobrazbe, u iznosu od 15.460,00 kn godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.3. Provoditi edukacije o primjeni propisa koji uređuju područje zaštite osobnih podataka s naglaskom na Opću uredbu o zaštiti podataka
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu, Agencija za zaštitu osobnih podataka
Pokazatelji provedbe:
-Provedba edukacija o primjeni propisa koji uređuju područje zaštite osobnih podataka s naglaskom na Opću uredbu o zaštiti podataka u suradnji s Državnom školom za javnu upravu – 6 godišnje
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
/
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
-Godišnja izvješća Agencije za zaštitu osobnih podataka, internetska stranica Agencije za zaštitu osobnih podataka
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 10995 Državna škola za javnu upravu, u okviru proračunske aktivnosti A677028 Provedba programa stručnog usavršavanja i izobrazbe, u iznosu od 7.740,00 kn godišnje  e na razdjelu 250 Agencija za zaštitu osobnih podataka, u okviru proračunske aktivnosti A765000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Agencije.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.4. Jačati transparentnost tijela javne vlasti u odnosu na proaktivnu objavu informacija, savjetovanja s javnošću u procesu donošenja odluka i osiguravanje javnosti rada tijela javne vlasti
Pokazatelji provedbe:
-Izvršena samoprocjena i na web stranicama objavljen dokument samoprocjene usklađenosti postupanja sa Zakonom o pravu na pristup informacijama za pojedine skupine tijela, najmanje 150 tijela javne vlasti
-Provedeno analitičko praćenje pojedinih segmenata članaka 10., 11.i 12. Zakona o pravu na pristup informacijama, uz izradu izvješća i preporuka za usklađivanje postupanja, najmanje 100 tijela javne vlasti
-Provedeno praćenje usklađenosti internetskih stranica i aplikacija tijela javne vlasti sa zahtjevima pristupačnosti za osobe s invaliditetom, uz izradu izvješća
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Samoprocjenu usklađenosti neka su tijela ispunjavala fakultativno, dok bi se sustavnim samoprocjenjivanjem usklađenosti kao edukativnim alatom izravno doprinijelo kvaliteti primjene obveze proaktivne objave informacija, koja je temeljni oblika ostvarivanja prava na pristup informacijama
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, Izvješće EK o digitalnoj pristupačnosti, internetska stranica Povjerenika za informiranje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti A874001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda Povjerenika.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.5. Uspostaviti okvir za povećanje efikasnosti primjene Zakona o pravu na pristup informacijama
Pokazatelji provedbe:
-Vanjska evaluacija primjene Zakona o pravu na pristup informacijama
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Zakon o pravu na pristup informacijama usvojen je 2013., a dopunjen 2015. godine, a radi uočenih nedostataka u efikasnoj primjeni, kao primjer dobre prakse na noveliranju zakonskog okvira koje se temelji na činjenicama nužno provesti stručnu evaluaciju primjene Zakona o pristup informacijama.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, izvješća i zahtjevi za naknadu sredstava za projekt financiran iz ESF, internetska stranica Povjerenika za informiranje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti T874009 Unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama, u iznosu od 195.000,00 kn u 2022. (u potpunosti planiran na izvoru 561) te u iznosu od 205.000,00 kn u 2023. (u potpunosti planiran na izvoru 561).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Mjera 2. FISKALNA TRANSPARENTNOST
Mjera 2. FISKALNA TRANSPARENTNOST
Nositelj mjere
MINISTARSTVO FINANCIJA
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Transparentnost proračuna podrazumijeva mogućnost građana da dobiju informacije o proračunu koje su potpune, bitne, točne, pravovremene i predstavljene na razumljiv način. Transparentan proračun doprinosi boljem upravljanju proračunskim sredstvima, omogućava građanima pozivanje vlasti na odgovornost te jača povjerenje u političke procese. Osim pozitivnih učinaka na kvalitetu upravljanja, proračunska transparentnost donosi i značajne financijske koristi državi. Istraživanja pokazuju da države s transparentnim proračunima imaju bolji pristup međunarodnim financijskim tržištima i niže troškove zaduživanja.
Fiskalne podatke potrebno je učiniti još dostupnijim javnosti te ih objavljivati u otvorenim formatima, kako na razini Državnog proračuna, tako i na lokalnim, odnosno regionalnim razinama. Također, od objave baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna uočene su potrebe za unaprjeđenjem te baze kako bi ona pružala bolje mogućnosti pretraživanja, kao i preuzimanje podataka u strojno čitljivom obliku.
Što mjera uključuje?
Glavni cilj mjere je povećati fiskalnu transparentnost, prvenstveno kroz pravovremenu objavu i otvaranje fiskalnih podataka za ponovnu uporabu.
Mjera uključuje više aktivnosti kojima će se osigurati redovito objavljivanje točnih i relevantnih informacija o fiskalnim podacima i mogućnosti njihovog preuzimanja u svrhu ponovne uporabe.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Mjera doprinosi rješavanju problema pravovremenom objavom podataka u otvorenim formatima.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna u smislu transparentnosti budući da se povećava fiskalna transparentnost, a time olakšava participacija građana u proračunskim procesima (što bi trebalo rezultirati učinkovitijim pružanjem javnih usluga). Uz to, mjera je relevantna i s obzirom na pitanje javne odgovornosti jer se kroz povećanje transparentnosti proračuna i odnosno cjelokupnog proračunskog procesa otvaraju dodatne mogućnosti za ocjenu odgovornosti državnih dužnosnika i službenika u vezi s provođenjem javnih politika iz njihove nadležnosti.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
2.1. Povećati vidljivost i upotrebu baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna
siječanj 2022.
kontinuirano
2.2. Pravovremeno objavljivati prijedlog državnog proračuna s obrazloženjima u otvorenom formatu (excel i word)
siječanj 2022.
kontinuirano
2.3. Promovirati transparentno objavljivanje proračunskih podataka / Popularizacija strojno čitljivih proračunskih podataka
siječanj 2021.
kontinuirano
2.4. Pravovremeno i kontinuirano na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljivati mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljivati izvještaje o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, a od 2022. godine i tromjesečne podatke za opću državu prema novoj GFS 2014 metodologiji
kontinuirano
kontinuirano
2.5. Povećati transparentnost proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Hrvatska zajednica županija
Broj i naziv aktivnosti:
2.1. Povećati vidljivost i upotrebu baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna
Sunositelji:
Ministarstvo financija - Državna riznica, Sektor za izvršavanje državnog proračuna
Pokazatelji provedbe:
-Povećanje frekvencije osvježavanja podataka u strojno čitljivom obliku dostupnih na mrežnoj stranici Ministarstva financija na tjednoj razini
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
U aplikaciji Upit o plaćanjima iz državnog proračuna po dobavljačima podaci se osvježavaju dnevno.
CSV datoteke u strojno čitljivom obliku osvježavaju se kvartalno i objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva financija
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
transakcijski sustav državne riznice, a podaci se prikupljaju na dnevnoj razini za prethodni dan
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.2. Pravovremeno objavljivati prijedlog državnog proračuna s obrazloženjima u strojno čitljivom formatu (Excel)
Sunositelji:
Ministarstvo financija, Državna riznica, Vlada RH, Hrvatski sabor
Pokazatelji provedbe:
-Prijedlog državnog proračuna u strojno čitljivom formatu (Excel) objavljen kao dokument za raspravu na stranicama Vlade i Hrvatskog sabora (Dnevni red)
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Prijedlog državnog proračuna kao i njegove izmjene i dopune redovito se objavljuju na stranicama Vlade (u dnevnom redu), zatim na stranicama Sabora, a nakon donošenja objavljuju se i na internetskim stranicama Ministarstva financija. Do sada je Ministarstvo na Vladu Posebni dio proračuna upućivalo u PDF formatu, iste dokumente Vlada prosljeđuje Saboru, dok je MF na mrežnim stranicama Posebni dio proračuna objavljivalo i u PDF i u Excel formatu.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvor: internetske stranice MF, Vlade i Sabora, učestalost prikupljanja na godišnjoj razini
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.3. Promovirati transparentno objavljivanje proračunskih podataka / Popularizacija strojno čitljivih proračunskih podataka
Sunositelji:
Sve članice Hrvatske zajednice županija
Pokazatelji provedbe:
-Pravovremeno objavljeni prijedlozi proračuna, rebalansa proračuna i izvješća u strojno čitljivom formatu;
-Objavljeni aktualni proračunski podaci za 20 županija i Grad Zagreb u strojno čitljivom, standardiziranom obliku; rad na popularizaciji otvorenih podataka i transparentnosti
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Županije, dva puta godišnje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Aktivnost se provodi kontinuirano te se financira iz proračuna Hrvatske zajednice županija.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.4. Pravovremeno i kontinuirano na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljivati mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljivati izvještaje o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, a od 2022. godine i tromjesečne podatke za opću državu prema novoj GFS 2014 metodologiji.
Sunositelji:
Ministarstvo financija,Zavod za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije
Pokazatelji provedbe:
-Pravovremeno i kontinuirano na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljene mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljeni izvještaji o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna a od 2022. godine i tromjesečni podaci za opću državu prema novoj GFS 2014 metodologiji
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Objavljivanje podataka na mrežnim stranicama Ministarstva financija
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
SAP informacijski sustav Državne riznice, financijski izvještaji proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijski izvještaji neprofitnih organizacija, godišnji financijski izvještaj poduzetnika i ostalih pravnih osoba koji ulaze u sektorski obuhvat opće države.
SAP- mjesečno ; OSTALO- tromjesečno, polugodišnje i godišnje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.5. Povećati transparentnost proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Sunositelji:
Ministarstvo financija, Državna riznica, Sektor za podršku sustavu financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Pokazatelji provedbe:
U Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave istaknuta je važnost jačanja transparentnosti kojim će se preporučiti lokalnim i područnim (regionalnim) jedinicama:
1.objava svih ključnih proračunskih dokumenata (posebice prijedlog proračuna, izglasani proračun, izmjene i dopune proračuna, proračunski vodič, polugodišnji i godišnji izvještaji o izvršenju proračuna) na mrežnim stranicama jedinica u jedinstvenom folderu nazvanom Proračun, na koji postoji izravna poveznica s naslovne stranice.
2.pri objavi polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna na mrežnim stranicama objavljivati kompletan sadržaj tih proračunskih dokumenata kako je propisano Pravilnikom o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (čl. 4).
3.pri objavi prijedloga proračuna, izglasanog proračuna te izmjena i dopuna proračuna na mrežnim stranicama objavljivati kompletan sadržaj tih proračunskih dokumenata (opći i posebni dio proračuna, te plan razvojnih programa) kako je propisano Zakonom o proračunu (čl. 16).
4.objava usvojenih proračuna na razini na kojoj se usvaja temeljem odredbi Zakona o proračunu
5.objava izvještaja o izvršenju proračuna na razini na kojoj se usvaja temeljem odredbi Zakona o proračunu
6.izrada i objava proračunskih vodiča za građane.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
U prethodnim Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave navedena je preporuka da se svi materijali vezani uz proračun i njegove izmjene objavljuju u word i excel formatu.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na godišnjoj razini
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
rujan 2021. – kontinuirano
Mjera 3. OTVORENOST I TRANSPARENTNOST HRVATSKOGA SABORA
Mjera 3. OTVORENOST I TRANSPARENTNOST HRVATSKOGA SABORA
Nositelj mjere
HRVATSKI SABOR
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Mjera pridonosi povećanju otvorenosti i transparentnosti Hrvatskoga sabora te informiranja i, gdje je moguće, uključivanja građana u sudjelovanje u procesima oblikovanja, odlučivanja i praćenja provedbe javnih politika i otvorene vlasti te dobrog upravljanja.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje promociju i provedbu edukativnih programa i radionica koje su prilagođene različitim ciljnim skupinama i njihovim potrebama. Edukativni programi za učenike osnovnih i srednjih škola i studenata imaju za cilj podizanje razine znanja i kompetencija mladih te njihove pripreme za uključivanje i sudjelovanje u demokratskim procesima donošenja odluka.
Putem edukativnih radionica za građane, sukladno epidemiološkim mjerama, provodit će se edukacija zainteresiranih građana o različitim temama i mogućnostima sudjelovanja u procesima donošenja odluka (npr. kako i kome napisati predstavku ili prijedlog te potom uputiti određenom radnom tijelu ovisno o djelokrugu rada, kako napisati nacrt zakonskog prijedloga, kako sudjelovati u procesu savjetovanja s javnosti o nacrtima akata u postupku njihova donošenja kojima su predlagatelji saborski zastupnici, radna tijela te klubovi zastupnika).
Uz već postojeće, sukladno epidemiološkim mjerama, edukativne posjeteučenika nižih razreda (3. i 4. r.) i učenika viših razreda (5., 6., 7. i 8. r.), online kviza za učenike 8. razreda osnovnih škola "Koliko poznaješ Hrvatski sabor?", edukativni program proširuje se otvaranjem Natječaja za učenike 8. razreda osnovnih škola u pisanju eseja/zastupničkog govora na zadanu temu. Poziv učenicima slijedi odgojno-obrazovne ishode kurikuluma nastavnog predmeta Povijesti za 8. razred osnovne škole, posebice nastavne cjeline Nastanak suverene i samostalne hrvatske države i uloge i značaja Hrvatskoga sabora u stvaranju Republike Hrvatske. Učenici pišu esej/zastupnički govor tematizirajući bazične državnopravne akte koje je donio Sabor značajne za stvaranje suverene Republike Hrvatske i njen politički ustroj. Svrha i cilj natječaja u pisanju eseja/zastupničkog govora za učenike 8. razreda osnovnih škola je poticanje povijesne pismenosti učenika te poticanje učenika na razvijanje povijesnog mišljenja, kritičkog promišljanja, upoznavanja demokratskih procedura i njegovanja demokratskih načela i vrijednosti. Upravo upoznavanjem suvremene političke povijesti učenici razumijevaju političko djelovanje te im se približava proces izgradnje vlasti i državnih institucija.
Sukladno epidemiološkim mjerama, programi za učenike srednjih školaobuhvaćaju edukativne posjeteHrvatskome saboru koji, uz obilazak Sabora uz stručno vodstvo, uključuju i predavanje za učenike koje prati predmetne kurikulume, nazočnost sjednici Sabora sa galerije u Sabornici i mogućnost razgovora sa zastupnicima. Predavanje se ponajviše odnosi na znanja koja učenici trebaju usvojiti iz područja političkog sustava Republike Hrvatske i ustrojstva državne vlasti, a vezano je i uz znanja koja učenici trebaju usvojiti za polaganje ispita iz predmeta Politika i gospodarstvo na državnoj maturi. Osim toga, na godišnjoj razini planira se održavanje Simuliranog parlamenta za učenike srednjih škola u Sabornici, uz stručnu potporu nastavnicima za pripremu simuliranog parlamenta učenika. Simulirajući zastupnički rad u Hrvatskome saboru – od rada u klubovima zastupnika, u nadležnim odborima te na sjednici Sabora – učenici na neposredan način usvajaju znanja o zakonodavnoj proceduri i tijeku donošenja zakona. Nastavnici pripremaju učenike za simuliranu sjednicu u sklopu nastave iz sljedećih predmeta: Politika i gospodarstvo, Sociologija, Filozofija, Etika, međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, Povijest te pravne grupe predmeta: Uvod u državu i pravo, Ustavni ustroj Hrvatske, i dr. Ciljevi provođenja ovog edukativnog programa su: omogućiti učenicima praktično iskustvo djelovanja zakonodavne vlasti i uloge zastupnika, njihovog rada u saborskim odborima i u klubovima zastupnika, pojasniti učenicima proces stvaranja javnih politika sve do donošenja zakona, poticati i razvijati političko mišljenje i kritičko promišljanje učenika koji se upoznaje s ulogom i odgovornošću vlasti, izvorima njene legitimnosti, važnošću zakonodavnog postupka i poštovanja demokratskih procedura kod donošenja zakona te važnošću poštovanja zakona koji su na snazi. Svrha provođenja ovog edukativnog programa je omogućiti učenicima praktično stjecanje znanja o politici kao sadržaju, političkim institucijama i političkim procesima, te poticati aktivno sudjelovanje mladih u oblikovanju javnih politika i uključivanje u procese donošenja odluka. Na godišnjoj razini organizirat će se i online kviz natjecanje za učenike srednjih škola pod nazivom „Koliko poznaješ Hrvatski sabor?“. Kviz pitanja proizlaze iz kurikuluma za nastavni predmet Politika i gospodarstvo u povezanosti s kurikulumima pravne grupe predmeta te drugih srodnih predmeta iz društveno-humanističkog područja. Dva su cilja ovog edukativnog programa: prvi je pružiti mogućnost učenicima da testiraju svoje znanje o Saboru, njegovom ustroju i nadležnostima, kao i procedurama u donošenju akata, te pravima i obvezama saborskih zastupnika, a drugi je zainteresirati učenike za stjecanje dodatnih znanja o ulozi i mjestu Sabora u Republici Hrvatskoj od konstituiranja prvog demokratskog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. do danas što podrazumijeva sve one ustavne ovlasti Sabora kao parlamenta jedne od država članica Europske unije. Za učenike srednjih škola organizira se Natječaj u pisanju eseja ili zastupničkog govora na zadanu temu. Poziv učenicima slijedi odgojno-obrazovne ishode kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo za srednje škole u povezanosti s kurikulumima pravne grupe predmeta te drugih srodnih predmeta iz društveno-humanističkog područja. Učenici pišu esej/zastupnički govor razmatrajući temeljne državotvorne akte koje je donio Sabor. Očekivani odgojno-obrazovni ishodi takvog poučavanja omogućit će učenicima da još bolje upozna politički sustav Republike Hrvatske te ustrojstvo, ulogu i odgovornost vlasti i izvore njene legitimnosti. Svrha i cilj natječaja u pisanju eseja/zastupničkog govora za učenike srednjih škola je poticanje političke pismenosti učenika te poticanje učenika na razvijanje političkog mišljenja, kritičkog promišljanja, upoznavanja demokratskih procedura i njegovanja demokratskih načela i vrijednosti.
Program za studente visokih učilišta obuhvaća predavanje za studente o ustroju, ovlastima i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela, klubova zastupnika, zakonodavnom postupku, pravima i obvezama zastupnika, zadaćama i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela u europskim poslovima i sl. Dio programa je i održavanje simuliranog parlamenta studenata u Sabornici. Sudjelovanjem u projektu Simulirani parlament studenti imaju priliku proširiti svoja znanja o zakonodavnom postupku i načinu rada Hrvatskoga sabora, kao i usavršiti svoje retoričke vještine i sposobnost vođenja argumentirane rasprave i važnost sudjelovanja u političkim procesima uopće. Stoga je cilj ovog projekta educirati studente o radu Sabora, ali i potaknuti njihovo zanimanje i motivirati ih za veći angažman u politici podizanjem razine svijesti o važnosti aktivnog sudjelovanja u političkim procesima. Također programom se omogućava organiziranje razgovora/tematskih rasprava studenata sa zastupnicima - članovima saborskih odbora, na unaprijed dogovorenu temu, organiziranje predavanja na unaprijed dogovorenu temu koje drže predavači Službe za građane kao i predavači iz drugih stručnih službi Sabora.
Također, u skladu s epidemiološkim mjerama,provodit će se i edukativne radionice za građane kroz koje će se zainteresirane građane educirati o različitim temama i mogućnostima sudjelovanja u procesima donošenja odluka (npr. kako napisati predstavku ili prijedlog i kojem radnom tijelu ga uputiti, ovisno o djelokrugu rada, kako napisati nacrt zakonskog prijedloga, kako sudjelovati u procesu savjetovanja s javnosti o nacrtima akata u postupku njihova donošenja kojima su predlagatelji saborski zastupnici, radna tijela te klubovi zastupnika).
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Mjera će pridonijeti još većoj otvorenosti i transparentnosti Hrvatskoga sabora, a ujedno će pridonijeti i boljem informiranju i, gdje je moguće, uključivanju građana u sudjelovanju u procesima oblikovanja, odlučivanja i praćenja provedbe javnih politika i otvorene vlasti te dobrog upravljanja.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna za ostvarivanje vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast jer povećava transparentnost tijela javne vlasti, omogućuje građansku participaciju, posebice mladih s ciljem njihovog jačeg uključivanja i pripreme za procese donošenja odluka, a u svrhu stvaranja transparentnog i otvorenog društva. Podrška Hrvatskoga sabora obrazovnom sustavu kroz jače uključivanje mladih u podizanje razine kompetencija i priprema za sudjelovanje u procesima donošenja odluka ujedno je sukladna i cilju podizanja razine transparentnosti i otvorenosti.
Dodatne informacije:
Mjera će se provoditi u okviru proračunskih sredstava Hrvatskoga sabora.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
3.1. Održavati edukativne programe za učenike osnovnih škola
U tijeku
prosinac 2023.
3.2. Održavati edukativne programe za učenike srednjih škola
U tijeku
prosinac 2023.
3.3. Održavati edukativne programe za studente visokih učilišta
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Povjerenstva za provedbu svih edukativnih programa koja čine nastavnici i profesori raznih grupa predmeta, radne skupine.
Savjet za razvoj civilnoga društva.
Broj i naziv aktivnosti:
3.1. Održavati edukativne programe za učenike osnovnih škola
Pokazatelji provedbe:
-Provedene edukativne posjeteučenika nižih razreda (3. i 4. r.) i učenika viših razreda (5., 6., 7. i 8. r.)
-Proveden online kviz za učenike 8. razreda osnovnih škola "Koliko poznaješ Hrvatski sabor?"
-Proveden natječaja za učenike 8. razreda osnovnih škola u pisanju eseja/zastupničkog govora na zadanu temu
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izvješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 10.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
3.2. Održavati edukativne programe za učenike srednjih škola
Pokazatelji provedbe:
-Provedene edukativneposjeteHrvatskome saboru koji, uz obilazak Sabora uz stručno vodstvo, uključuju i predavanje za učenike koje prati predmetne kurikulume, nazočnost sjednici Sabora sa galerije u Sabornici i mogućnost razgovora sa zastupnicima
-Održan Simulirani parlamenti za učenike srednjih škola u Sabornici, uz stručnu potporu nastavnicima za pripremu simuliranog parlamenta učenika, na godišnjoj razini
-Proveden online kviz natjecanje za učenike srednjih škola pod nazivom „Koliko poznaješ Hrvatski sabor?“, na godišnjoj razini
-Proveden Natječaj u pisanju eseja ili zastupničkog govora na zadanu temu
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izviješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 10.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
3.3 Održavati edukativne programe za studente visokih učilišta
Pokazatelji provedbe:
-Provedena predavanja za studente o ustroju, ovlastima i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela, klubova zastupnika, zakonodavnom postupku, pravima i obvezama zastupnika, zadaćama i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela u europskim poslovima i sl.
-Održan simulirani parlament studenata u Sabornici.
-Provedeni razgovori/tematske rasprave studenata sa zastupnicima - članovima saborskih odbora, na unaprijed dogovorenu temu, organiziranje predavanja na unaprijed dogovorenu temu koje drže predavači Službe za građane kao i predavači iz drugih stručnih službi Sabora
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izviješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 5.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
3.4.Održavati edukativne programe za građane
Pokazatelji provedbe:
-Provedene edukativne radionice za građane o različitim temama i mogućnostima sudjelovanja u procesima donošenja odluka (npr. kako napisati predstavku ili prijedlog i kome predstavku ili prijedlog uputiti odnosno kojem radnom tijelu, ovisno o djelokrugu rada, kako napisati nacrt zakonskog prijedloga, kako sudjelovati u procesu savjetovanja s javnosti o nacrtima akata u postupku njihova donošenja kojima su predlagatelji saborski zastupnici, radna tijela te klubovi zastupnika).
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izviješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 5.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Mjera 4. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI I FINANCIRANJA REFERENDUMSKE AKTIVNOSTI
Mjera 4. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI I FINANCIRANJA REFERENDUMSKE AKTIVNOSTI
Nositelj mjere
DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Važećim Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave propisano je raspisivanje i provedba referenduma i drugih oblika osobnog sudjelovanja hrvatskih državljana s biračkim pravom u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: važeći Zakon o referendumu). Jedan od problema na koji važeći Zakon o referendumu ne daje odgovor, prikupljanje je, evidentiranje i javna objava informacija o referendumskim inicijativama.
Što mjera uključuje?
Kao jednu od planiranih aktivnosti Državnog izbornog povjerenstva važnu za ostvarenje vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast ističe se uspostava Evidencije referendumskih inicijativa. U ovom trenutku takva vrsta evidencije ne postoji te je znatno otežano dobiti informaciju o referendumima koji se u određenom razdoblju vode na lokalnoj razini, ako ne i nemoguće jer niti jedno državno tijelo ne raspolaže sa ako objedinjenim podacima. Po uspostavi Evidencije referendumskih inicijativa, potrebno je osigurati njenu objavu na jednom mjestu, i to mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva.
Pored navedenog, stupanjem na snagu Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma u ožujku 2019. (dalje: Zakon o financiranju), Državno izborno povjerenstvo je dobilo u nadležnost provedbu nadzora financiranja referendumske aktivnosti organizacijskog odbora na državnom i lokalnom referendumu (dalje: sudionici referendumske aktivnosti). Zakonom o financiranju propisano je da se financijska izvješća koja se odnose na referendumsku aktivnost dostavljaju Državnom izbornom povjerenstvu unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja u navedenim Zakonom propisanim rokovima te da se prvi radni dan nakon njihove dostave objavljuju na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva u otvorenom, strojno čitljivom formatu.
Državno izborno povjerenstvo u narednom razdoblju namjerava provoditi proaktivnu edukaciju sudionika referendumskih aktivnosti kako bi se eventualne povrede Zakona o financiranju svele na što je manju moguću mjeru.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Provođenjem zakonskih i podzakonskih odredbi podiže se kvaliteta obaviještenosti i uključenosti javnosti u proces referendumskih aktivnosti.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Uspostavom Evidencije referendumskih inicijativa i njenom objavom na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva podiže se stupanj transparentnosti svih informacija bitnih za pojedinu referendumsku inicijativu.
Javnom objavom financijskih izvješća u području financiranja referendumske aktivnosti omogućava se svim zainteresiranim osobama dobivanje brze informacije o načinu financiranja sudionika pojedine referendumske aktivnosti (vlastita sredstva/donacije) te sadržaju i visini troškova sudionika referendumske aktivnosti, čime se podiže stupanj transparentnosti takvog financiranja.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
4.1. Provoditi edukaciju sudionika referendumske aktivnosti s ciljem jačanja transparentnosti financiranja referendumske aktivnosti
4.3. Provoditi edukaciju sudionika referendumske aktivnosti s ciljem upoznavanja sudionika s odredbama Zakona o referendumu i jačanja transparentnosti financiranja referendumske aktivnosti
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Naziv aktivnosti:
4.1. Provoditi edukaciju sudionika referendumske aktivnosti s ciljem jačanja transparentnosti financiranja referendumske aktivnosti
Pokazatelji provedbe:
-Izrađena i na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva objavljena on-line edukacija namijenjena sudionicima referendumske aktivnosti
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva u četvrtom kvartalu 2020. objavljena je on-line edukacija namijenjena sudionicima referendumske aktivnosti, sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Edukaciju je potrebno ažurirati, prilagoditi eventualnim izmjenama pozitivno-pravnih propisa i uskladiti sa praksom u provedbi nadzora financiranja referendumskih aktivnosti, ali i nadzora financiranja političkih aktivnosti i nadzora financiranja izborne promidžbe.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Zakon kojim je propisano raspisivanje i provedba referenduma
Zakon kojim je propisana provedba nadzora financiranja referendumskih aktivnosti i izvješća o provedenom nadzoru financiranja referenduma
Učestalost prikupljanja podataka: jednokratno
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 012 Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti K896003 Informatizacija Državnog izbornog povjerenstva, u iznosu od 50.000 kuna u 2022. godini.
Objavljena Evidencija referendumskih inicijativa na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva
Učestalost prikupljanja podataka: trajno
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva će se osigurati u Državnom proračunu, na razdjelu 012 Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti K896003 Informatizacija Državnog izbornog povjerenstva, u iznosu od 258.750.000 kuna u 2022. godini, odnosno u okviru proračunske aktivnosti A896006 Provedba referenduma, u iznosu od 309.375,00 kuna za 2022. te 2023. godinu (u 2022. godini – 61.875,00 kn; u 2023. godini – 247.500,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
listopad 2022. – prosinac 2022.
Naziv aktivnosti:
4.3. Provoditi edukaciju sudionika referendumske aktivnosti s ciljem upoznavanja sudionika s odredbama Zakona o financiranju i jačanja transparentnosti financiranja referendumske aktivnosti
Pokazatelji provedbe:
-Snimljeni i na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva objavljeni webinari za sudionike referendumske aktivnosti
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Polazna vrijednost je – 0.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Objavljeni webinari na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva
Objavljene obavijesti o webinarima na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva
Učestalost: jednokratno
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 012 Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A896002 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Povjerenstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
listopad 2023. – prosinac 2023.
Mjera 5. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI DJELOVANJA I FINANCIRANJA PROGRAMA I PROJEKATA ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA
Mjera 5. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI DJELOVANJA I FINANCIRANJA PROGRAMA I PROJEKATA
ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA
Nositelj mjere
URED ZA UDRUGE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Stupanjem na snagu Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/2015 i 37/21), u Hrvatskoj su uspostavljeni jedinstveni standardi financiranja programa i projekata organizacija civilnog društva iz javnih izvora, imajući u vidu da se godinama  aj sustav unaprjeđuje u smislu veće transparentnosti te standardizacije kriterija, mjerila i postupaka za dodjelu sredstava. Međutim, u javnosti je i dalje raširena percepcija da se sredstva dodjeljuju i troše netransparentno te je stoga potrebno uložiti dodatne napore u smislu povećanja transparentnosti i javne dostupnosti svih podataka.
Razumijevanje Zakona o javnoj nabavi jedno je od tema s kojima se organizacije civilnoga društva kao korisnici sredstava iz javnih izvora u provedbi svojih projekata i programa kontinuirano susreću, zajedno s davateljima financijskih sredstava. Kako bi se osiguralo nedvosmislena primjena Zakona o javnoj nabavi, potrebno je osigurati edukacije za neobveznike javne nabave s ciljem povećanja transparentnost korištenja javnih sredstava.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje uspostavu novog informacijskog sustava za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro sukladno članku 56. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, te ažuriranje i nadogradnju javne baze podataka o projektima i programima organizacija civilnog društva financiranim iz javnih izvora, kao i provedbu programa edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, a sve u svrhu ostvarenja cilja veće transparentnosti financiranja programa i projekata udruga i veće javne dostupnosti informacija o tim programima i projektima.
Također, mjera uključuje i provedbu edukacija čelnika i zaposlenika trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više JLP(R)S, kao i čelnika i zaposlenika JLP(R)S-a i tijela državne uprave o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Uspostavom novog informacijskog sustava za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro osigurat će se bolja platforma za sva tijela koja dodjeljuju sredstva udrugama, a u svrhu praćenja i vrednovanja programa i projekata udruga, kao i u svrhu prevencije „dvostrukog“ financiranja istih programa i projekata. Ažuriranjem i nadogradnjom javne baze podataka o projektima i programima organizacija civilnog društva financiranim iz javnih izvora osigurat će se ažurna, javna dostupnost informacija o financiranim programima i projektima, dok će se kroz provedbu programa edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge osigurati standardizacija primjene Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na razini svih tijela koje financiraju programe i projekte udruga, kao i osigurati transparentnost cijelog procesa, odnosno korištenje informacijskog sustava i javne baze podataka koji će biti uspostavljeni, odnosno ažurirani i nadograđeni kroz provedbu ove mjere. Naglasak u cijelom sustavu je na smanjenju administrativnog opterećenja, ali i dodatnom jačanju postojećih kapaciteta za djelotvorno upravljanje natječajnim ciklusom.
U okviru unaprjeđenja transparentnosti, kvalitete i standarda u postupcima dodjele financijskih sredstava programima i projektima od interesa za opće dobro provest će se programi edukacije o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava organizacijama civilnog društva sukladno Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge za javna trgovačka društva. Dodatno, predviđena je edukacija o postupcima nabave za neobveznike javne nabave s ciljem povećanja transparentnost korištenja javnih sredstava.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna za transparentnost budući da se njom osigurava transparentnost postupaka dodjele sredstava udrugama, kao i dostupnost informacija o programima i projektima koji se financiraju. Također, ona je relevantna i za javnu odgovornost budući da se osiguravanjem transparentnosti i dostupnosti informacija u ovom području ujedno utječe i na odgovornost državnih dužnosnika i službenika koji donose odluke i provode aktivnosti u području dodjele sredstava udrugama.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
5.1. Izraditi novi informacijski sustav za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro– I. faza
srpanj 2021.
prosinac 2023.
5.2. Provoditi program edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge za državne i lokalne službenike i druge davatelje javnih sredstava
siječanj 2022.
prosinac 2023.
5.3. Unaprijediti primjenu Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge
siječanj 2022.
prosinac 2023.
5.4. Provoditi edukacije o postupcima nabave za neobveznike javne nabave s ciljem povećanja transparentnost korištenja javnih sredstava
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Državna škola za javnu upravu, TDU, JLP(R)S, trgovačka društva u većinskom državnom i većinskom vlasništvu JLP(R)S, turističke zajednice
Hrvatski olimpijski odbor, nacionalni sportski savezi te sportske zajednice na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, Hrvatska zajednica tehničke kulture te zajednice tehničke kulture na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, Hrvatska vatrogasna zajednica te vatrogasne zajednice na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini
Broj i naziv aktivnosti:
5.1. Izraditi novi informacijski sustav za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro– I. faza
Pokazatelji provedbe:
-Uspostavljen informacijski sustav o financiranim projektima informacijski sustav
-Uspostavljena javna baza podataka ugovorenih i financiranih projekata
-Objavljeni godišnji izvještaji o financiranim programima organizacija civilnoga društva
-Broj korisnika sustava
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Ured za udruge od 2006. godine objavljuje godišnja Izvješća o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva. Uspostavom novog informacijskog sustava ubrzat će se izvještavanje davatelja financijskih sredstava za projekte i programe udruga iz javnih izvora. Također, Ured za udruge vodi bazu financiranih projekata iz javnih izvora od 2004. godine, ali se baza ažurira tek na temelju izrade godišnjih izvještaja, a uspostavom informacijskog sustava postići će se pregled ugovorenih projekata u realnom vremenu.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja Izvješća o financiranju o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02010 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A509069 OP Učinkoviti ljudski potencijali, prioritet 4 i 5, u iznosu od 1.000.000,00 kn godišnje (izvor 12: 150.000,00 kn; izvor 561: 850.000,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
5.2. Provoditi program edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udrugeza državne i lokalne službenike i druge davatelje javnih sredstava
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu
Pokazatelji provedbe:
-Provedeno 6 edukacijskih seminara za državnu i lokalnu razinu godišnje
-Broj sudionika na seminarima
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Broj održanih radionica i broj educiranih službenika i drugih polaznika putem radionica u Državnoj školi za javnu upravu i neposredno kod davatelja sredstava iz javnih izvora
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvješće o radu Ureda za udruge
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 10995 Državna škola za javnu upravu, u okviru proračunske aktivnosti A677028 Provedba programa stručnog usavršavanja i izobrazbe, u iznosu od 30.960,00 kn godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
5.3. Unaprijediti primjenu Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu, TDU-ovi, JLP(R)S-ovi
Pokazatelji provedbe:
-Broj održanih edukacija i broj službenika davatelja financijskih i nefinancijskih sredstava educiranih za primjenu Uredbe.
-Broj izrađenih sektorskih analiza o potrebama financiranja.
-Objavljeni Godišnji planovi i kalendari raspisivanja javnih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava projektima i programima i institucionalnom djelovanju organizacija civilnoga društva objavljeni na mrežnim stranicama Ureda za udruge i pojedinih davatelja bespovratnih sredstava.
-Broj natječaja i drugih programa financiranja provedenih sukladno rokovima propisanim u Godišnjem planu raspisivanja javnih natječaja.
-Održano godišnje predstavljanje javnih natječaja, poziva i drugih programa suradnje s udrugama i drugim organizacijama civilnoga društva financiranih iz državnog proračuna, dijela prihoda od igara na sreću, fondova EU-a i drugih fondova na nacionalnoj razini.
-Broj javnih natječaja čija je natječajna dokumentacija dostavljena Uredu za udruge na usklađivanje s Uredbom.
-Provedeno vrednovanje provedbe i učinka Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u suradnji sa svim dionicima na koje se Uredba odnosi.
-Izmijenjena odnosno dopunjena Uredba skladno rezultatima provedenog vrednovanja.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Na temeljnu sektorskih analiza tijela državne uprave izrađuju godišnje planove natječaja i organizacije civilnoga društva su sudjelovale u savjetovanju o planiranim natječajima na Info danima.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvješće o radu Ureda za udruge
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02010 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A509000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
5.4. Provoditi edukacije organizacija civilnoga društva o postupcima javne nabave za neobveznike javne nabave s ciljem povećanja transparentnosti korištenja javnih sredstava
Suradnici u provedbi:
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Pokazatelji provedbe:
- Provedena 1 edukacija godišnje o postupcima nabave za neobveznike javne nabave u online formatu
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
0, jer nisu dosada provedene takve edukacije
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvješće o radu Ureda za udruge
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02010 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A509000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022.– prosinac 2023.
Mjera 6. JAČANJE TRANSPARENTNOSTI I ODGOVORNOSTI NA RAZINI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VEĆINSKOM VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Mjera 6. JAČANJE TRANSPARENTNOSTI I ODGOVORNOSTI NA RAZINI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VEĆINSKOM VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Nositelj mjere
MINISTARTSVO FINANCIJA
URED ZA UDRUGE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Pregledom postojećeg stanja lokalnih razina vlasti detektirano je postojanje stvarnih rizika nastanka korupcije u radu i upravljanju imovinom odnosno trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U ovom kontekstu potrebno je naglasiti kako je trenutno u provedbi Antikorupcijski program za trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave od 2021. do 2022. godine prihvaćen od strane Vlade RH u prosincu 2020. godine, a koji ima za cilj ojačati antikorupcijske standarde, odnosno nastoji pojačati transparentnost i odgovornost te kontrolirati rizicima u poslovima upravljanja imovinom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Između ostalog, u izvještajima o financiranju programa i projekata organizacija civilnog društva iz javnih izvora, koje priprema Ured za udruge iznose se i podaci o financiranju organizacija civilnog društva iz prihoda javnih trgovačkih društava. S obzirom na to, Ured za udruge je utvrdio potrebu da provede edukaciju koja bi obuhvatila javna trgovačka društva i osigurala da se raspodjela sredstava organizacijama civilnog društva iz njihovih prihoda provodi sukladno pozitivnim propisima.
Što mjera uključuje?
Mjerom se omogućuje daljnje jačanje transparentnosti u području upravljanja imovinom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U ovom kontekstu, potrebno je spomenuti kako je, u okviru provedbe Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine po prvi puta je izrađen cjelovit popis trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te su za ista prikupljeni podaci o imenima članova uprava i nadzornih odbora.
Izrada navedenog popisa važna je i u kontekstu provedbe Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom vlasništvu JLP(R)S za razdoblje od 2021. do 2022. godine koja je trenutno u postupku. U okviru daljnjeg jačanja transparentnosti u ovom kontekstu planirana je provedba programa edukacije trgovačkih društava u vlasništvu RH ili jedne ili više JLP(R)S o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Donošenjem i provedbom Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nastoje se uspostaviti učinkoviti mehanizmi za sprečavanje korupcije u poduzećima u vlasništvu lokalnih razina vlasti, u cilju promicanja sveobuhvatnih politika prevencije, učinkovitih mehanizama prijavljivanja i visokih standarda odgovornosti poduzeća te doprinosa općenitoj poslovnoj učinkovitosti.
Nadležna tijela poduzeća upućuje se da, rukovodeći se glavnim elementima borbe protiv korupcije, intenzivnije razvijaju odgovarajuće upravljačke prakse i aktivno djeluju na ostvarenju prioritetnih ciljeva antikorupcijske politike, posebno u dijelu usmjerenom na ostvarenje ciljeva jačanja integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu. Očekuje se da će provedba programa edukacije trgovačkih društava u vlasništvu RH ili jedne ili više JLP(R)S o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva utjecati na podizanje transparentnosti tih procesa, kao i općenito podići njihovu kvalitetu, kao i usklađenost s pozitivnim propisima u tom području.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Provedbom mjere doprinosi se jačanju transparentnosti odnosno pristupa informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti na lokalnim razinama te unaprjeđuje kvalitetu objavljenih informacija.
Isto tako, provedba omogućuje i jačanje odgovornosti poduzeća te djelotvornije upravljanje javnim resursima povećanje integriteta javnih službi, odnosno javnih službenika i dužnosnika
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
6.1. Provoditi program edukacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Povjerenik za informiranje, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Državna škola za javnu upravu, TDU, JLP(R)S, trgovačka društva u većinskom državnom i većinskom vlasništvu JLP(R)S, turističke zajednice
Broj i naziv aktivnosti:
6.1. Provoditi program edukacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupraveo kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva
Nositelj:
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Pokazatelji provedbe:
-Održane minimalno 2 edukativne radionice godišnje
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Do 2021. godine održane su 4 radionice
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Educirani predstavnici trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02010 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A509042 Provedba Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, u iznosu od 10.000,00 kn godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – prosinac 2023.
Mjera 7. UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA ZA MEDIJE
Mjera 7. UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA ZA MEDIJE
Nositelj mjere
MINISTARSTVO KULTURE I MEDIJA
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Recesija koja je započela 2009.godine utjecala je negativno na sve vrste medija u Hrvatskoj. U periodu od 2010. do 2015. kao posljedica smanjenih prihoda od oglašavanja u medijima se smanjio i broj novinara, a brojni mediji su prestali s radom. Razvoj tehnologija i konvergencija, pristup širokopojasnom internetu i penetracija pametnih telefona radikalno mijenjaju medijski ekosustav. Gubi se oštra granica između elektroničkih i tiskanih medija jer i jedni i drugi imaju ekstenzije kroz brojne nelinearne usluge. Na našem medijskom tržištu moramo voditi računa o tome da regulacija i potpora mora uključiti sve medije: javne medije, komercijalne (elektroničke i print) te neprofitne medije – održivost proizvodnje medijskih sadržaja od javnog interesa mora biti obveza svih dionika s tim da naravno posebnu ulogu imaju javni mediji i neprofitni mediji. Strani zabavni medijski sadržaji dominiraju svim platformama kako linearnim i nelinearnim, domaća proizvodnja i europska djela bez predviđenih kvota teško bi preživjela na kompetitivnom globalnom tržištu te je stoga i u okviru revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama poveća kvota i mogućnost prikupljanja sredstava za proizvodnju i distribuciju europskih AV djela te za poticanje pluralizma medija osigurati i kroz režime regulacije nelinearnih platformi i usluga.
U Hrvatskoj nije osigurana implementacija Zakona o medijima što se u velikoj mjeri negativno odrazilo i na poštivanje novinarske etike i općenito novinarskih standarda (pritisak tržišne ekonomije); danas se sve više govori o 'lažnim vijestima' te o nedostatku uredničke odgovornosti, posebno na svim nelinearnim platformama; Hrvatska je jedna od rijetkih država koja nema regulatorno tijelo za print ili neki oblik Press councila.Osiguravanjem sustavnog financiranja neprofitnih medija doprinosi se borbi protiv širenja „lažnih vijesti“ te istinito i uravnoteženo informiranje građana o političkim i društvenim problemima, kako bi mogli kompetentno donijeti najbolje odluke u skladu s vlastitim interesima.
Potrebno je jačati koregulaciju i samoregulaciju kao modele koji mogu značajno doprinijeti unaprjeđenju narušenih profesionalnih novinarskih standarda i podizanje svijesti javnosti o fenomenu 'lažnih vijesti'. U ovom kontekstu važno je pitanje povjerenja građana u medije te posebno razvoja medijske pismenosti. Zaštita maloljetnika i borba protiv govora mržnje predstavlja poseban izazov kod regulacije nelinearnih usluga.
U Republici Hrvatskoj kao problem vezan za transparentnošću ističe se pitanje vlasničkih struktura medija te se često ističe da su iste prikrivene iako o tome nemamo konkretnih dokaza.
Što mjera uključuje?
Provođenjem mjera osigurat će se novi normativni okvir koji će omogućiti funkcionalniji sustav rada u novom digitalnom okruženju, osigurati transparentniju objavu vlasničkih struktura i izvora financiranja.
Osnivanje radnih skupina te izradu prijedloga Zakona o medijima te dubinsku analizu i prema potrebi izmjene Zakona o HRT-u i Zakona o HINA-i.
U radnim skupinama sudjelovat će svi dionici na koje se primjenjuju odredbe navedenih zakona od neprofitnih pružatelja medijskih usluga do tijela državne uprave, a po izradi nacrta prijedloga dokumenta o istima će se provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Izmjenama normativnog okvira omogućit će se rad medijima u novim uvjetima digitalnog društva, objava podataka o vlasnicima svih medija do razine fizičkih osoba, objava relevantnih podataka vezanih za rad medija, daljnji razvoj medijske pismenosti te uspostavu sustava provjere činjenica.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna za transparentniji i učinkovitiji rad medija.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
7.1. Izraditi Zakon o medijima
rujan 2021.
rujan 2023.
7.2. Unaprijediti zakonske odredbe u vezi s objavom vlasništva medija i izvora financiranja
rujan 2021.
rujan 2023.
7.3. Uspostava sustava provjere medijskih činjenica
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Agencija za elektroničke medije
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Ministarstvo financija
Ministarstvo gospodarstva
Povjerenik za informiranje
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatska udruga poslodavaca
Hrvatska udruga radijskih nakladnika
Nacionalna udruga televizija
Hrvatsko novinarsko društvo
Nova TV d.d.
RTL Hrvatska d.o.o.
Hrvatska radiotelevizija
Stručnjaci koji djeluju u području provjere medijskih činjenica
Broj i naziv aktivnosti:
7.1. Izraditi Zakon o medijima
Sunositelji:
dionici na koje se primjenjuju odredbe Zakona, tijela državne uprave
Pokazatelji provedbe:
-Uspostavljanje radne skupine za izradu nacrta Zakona o medijima
-Izrađen nacrt Zakona o medijima
-Nacrt Zakona o medijima koji je usvojen na sjednici Vlade
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Polazna vrijednost je – 0
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
/
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 55 Ministarstvo kulture i medija, u okviru proračunske aktivnosti A564000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
rujan 2021. – rujan 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
7.2. Unaprijediti zakonske odredbe u vezi s objavom vlasništva medija i izvora financiranja
Sunositelji:
Agencija za elektroničke medije, Hrvatska gospodarska komora
Pokazatelji provedbe:
-Prijedlog izmjena relevantnog zakonodavnog okvira koji će omogućiti objavu podataka o vlasnicima svih medija do razine fizičkih osoba (očevidnik u ponovno upotrebljivom i lako pretraživom formatu otvorenog koda) i izvora financiranja medija
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Polazna vrijednost je – 0
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
/
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 55 Ministarstvo kulture i medija, u okviru proračunske aktivnosti A785015 Programi za poboljšanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, u iznosu od 1.000.000,00 kn za 2022. godinu te u iznosu od 2.000.000,00 kn za 2023. godinu (sredstva se u potpunosti osiguravaju iz EU izvora, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
rujan 2021. – rujan 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
7.3.Uspostava sustava provjere medijskih činjenica
Sunositelji:
Agencija za elektroničke medije
Pokazatelji provedbe:
-Mjere će se provoditi uspostavom sustava provjere medijskih činjenica od strane Agencije za elektroničke medije uključujući izradu procedura i pravila, izradu upisnika te jačanje kapaciteta digitalnih kompetencija provjeritelja činjenica, kao i razvoj tehnoloških programa, platforma i sustava komunikacije s medijima, stvaranja baze podataka.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Polazna vrijednost je – 0
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 55 Ministarstvo kulture i medija, u okviru proračunske aktivnosti A785015 Programi za poboljšanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, u iznosu od 5.000.000,00 kn za 2022. godinu te u iznosu od 2.000.000,00 kn za 2023. godinu (sredstva se u potpunosti osiguravaju iz EU izvora, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti).
SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Zakon o pravu na pristup informacijama definira Središnji katalog službenih dokumenata Republike kao na internetu javno dostupan alat odnosno kao središnje mjesto koje omogućuje trajan, besplatan i slobodan pristup službenim dokumentima tijela javne vlasti s jednoga mjesta za sve korisnike. Time se zainteresiranoj javnosti osigurava ostvarivanje osnovnih načela Zakona o pravu na pristup informacijama.
U hrvatskom Zakonu o pravu na pristup informacijama Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Središnji katalog) predstavlja jedan od načina ostvarivanja prava na pristup informacijama. Središnji katalog je oblik proaktivne objave informacija, čime se postiže bolja administrativna transparentnost u smislu da tijela javne vlasti putem Središnjeg kataloga objavljuju službene informacije i prije nego što zaprime pojedinačni zahtjev za određenom informacijom.
Tijela javne vlasti, sukladno članku 10.a Zakona, dostavljaju svoje dokumente u Središnji katalog, u kojemu se dokumenti dodatno obogaćuju metapodacima (dodatni podaci koji opisuju dokument), kako bi bili lakše dohvatljivi i pretraživi. Na portalu Središnjeg kataloga dokumenti se mogu pretraživati, pregledavati i preuzimati.
Središnji katalog sastoji se od pravnih propisa, međunarodnih ugovora, službenih glasila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalih dokumenata i publikacija tijela javne vlasti (čije objave nema u službenim glasilima, a tijela ih izrađuju sukladno obvezama predviđenim propisima koji uređuju njihovu djelatnost odnosno obvezama prema osnivaču). Osim dokumenata pohranjenih u Središnji katalog, u sklopu portala Središnjeg kataloga, dostupni su i podaci o tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, institucijama javnog sektora, diplomatskim predstavništvima, trgovačkim društvima od posebnog državnog interesa te tijelima lokalne i područne samouprave. Također, dostupni su i podaci o osobama koje su obnašale ili obnašaju dužnosti ili visoke službe u tijelima javne vlasti, stranačke dužnosti i stranačke zastupničke mandate u Hrvatskome saboru. U svrhu organizacije podataka te brzog i ciljanog pretraživanja podatkovnih baza i zbirki, izgrađuje se i održava jedinstveni nacionalni dokumentacijski pojmovni sustav za usklađenu sadržajnu obradu službenih informacijskih izvora čiju okosnicu predstavlja hrvatsko izdanje Eurovoca, višejezičnog multidisciplinarnog pojmovnika Europske unije.
Dokumenti i ostale informacije u sklopu Središnjeg kataloga trenutno su dostupni putem tri različite tražilice, unos zahtijeva rad u mrežnim bazama podataka, u uporabi je veći broj posebno kreiranih IT aplikacija i baza, koriste se dva CMS-a, prisutan je manjak automatizacije i povezanosti aplikacija i baza, te manjak automatizacija kontrolnih mehanizama, a prikupljanje podataka nije automatizirano. Stoga je 2018. godine pokrenut projekt poboljšanja Središnjeg kataloga. Provedbom EU projekta „Uspostave integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske“ u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, osigurat će se kvalitetnije upravljanje službenim dokumentima, bolja dostupnost dokumenata krajnjim korisnicima, razvoj tražilice za pretraživanje službenih dokumenata kao prepoznatljivog hrvatskog proizvoda te bolja informiranost službenika za informiranje o zakonskim obvezama sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje unapređenje Središnjeg kataloga odnosno sustava za upravljanje službenom dokumentacijom i informacijama RH te edukaciju službenika za informiranje o zakonskoj obvezi dostave u Središnji katalog kao i o korištenju unaprijeđenog sustava (dostava i pretraživanje Središnjeg kataloga).
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Unapređenjem Središnjeg kataloga osigurava se viša razina otvorenosti, transparentnosti i dostupnosti službenih dokumenata i informacija o radu tijela javne vlasti kroz trajnu dostupnost i mogućnost ponovne uporabe javnih službenih dokumenata i informacija RH svim zainteresiranima pod jednakim uvjetima, nepristrano i besplatno.
Očekivani rezultati provedbe:
Uspostavljen integrirani sustav upravljanja službenim dokumentima RH s unaprjeđenom tražilicom za pronalaženje i preuzimanje službene dokumentacije
Unaprijeđena znanja državnih i javnih službenika o obvezama koje proizlaze iz Zakona o pravu na pristup informacijama vezano uz Središnji katalog
Omogućeno kontinuirano usavršavanje službenika o primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama, obvezama i načinima njegova izvršavanja kroz sustav e-učenja.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Polazeći od činjenice da dokumenti tijela javne vlasti predstavljaju «vlasništvo» građana, ovom mjerom želi se osigurati viša razina otvorenosti i dostupnosti službenih dokumenata i informacija putem Središnjeg kataloga službenih dokumenata Republike Hrvatske, koji sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, predstavlja jedan od načina proaktivne objave informacija.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
8.1. Unaprijediti Središnji katalog (unapređenje sustava upravljanja službenim dokumentima RH s unaprjeđenom tražilicom za pronalaženje i preuzimanje službene dokumentacije)
U tijeku
prosinac 2022.
8.2. Provoditi edukacije o zakonskoj obvezi dostave u Središnji katalog
U tijeku
ožujak 2022.
8.3. Provoditi edukacije o korištenju unaprijeđenog Središnjeg kataloga (dostava i pretraživanje)
siječanj 2022.
prosinac 2022.
8.4. Omogućiti kontinuirano usavršavanje službenika o primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama u smislu Središnjeg kataloga, obvezama i načinima njegova izvršavanja kroz sustav e-učenja
prosinac 2021.
prosinac 2022.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Funkcija, odjel
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Obveznici dostave dokumenta u Središnji katalog: tijela državne uprave i druga državna tijela, pravne osobe koje Republika Hrvatska zakonom ili podzakonskim propisom osniva ili čije osnivanje zakonom izričito predviđa te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Broj i naziv aktivnosti:
8.1. Unaprijediti Središnji katalog (unapređenje sustava upravljanja službenim dokumentima RH s unaprjeđenom tražilicom za pronalaženje i preuzimanje službene dokumentacije)
Sunositelji:
akademska zajednica (Sveučilište u Zagrebu - Fakultet elektrotehnike i računarstva, Laboratorij za analizu teksta i inženjerstvo znanja)
Pokazatelji provedbe:
-Razvijeni i integrirani moduli za optimizaciju poslovnih procesa Središnjeg kataloga kroz razvoj programskog sustava upravljanja službenim dokumentima i informacijama
-Unaprjeđena semantička tražilica Središnjeg kataloga i automatska semantička analiza dokumenta
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Do srpnja 2021.: dio modula razvijen i integriran u sustav za upravljanje dokumentima, dio je razvijen, ali nije testiran. Modul semantičke tražilice - završen produkcijski prototip. Modul za semantičkuindeksacijudokumenata - završen testni model. Interni moduli semantičke tražilice - razvijeni laboratorijski modeli.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Projektne mrežne stranice
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912005 - Platforma za središnji katalog iz ESF fonda - Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske, u iznosu od 35.000,00 kn u 2022. godini (izvor 12: 5.250,00 kn; izvor 561: 29.750,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2022.
Broj i naziv aktivnosti:
8.2. Provoditi edukacije o zakonskoj obvezi dostave u Središnji katalog
Pokazatelji provedbe:
-Provedeno 26 radionica za službenike za informiranje o zakonskoj obvezi dostave dokumenta u Središnji katalog.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
U razdoblju od veljače 2020. do srpnja 2021. održano 13 radionica za službenike za informiranje u 13 županijskih središta.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Projektne mrežne stranice
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912005 - Platforma za središnji katalog iz ESF fonda - Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske, u iznosu od 20.000,00 kn u 2021. godini (izvor 12: 3.000,00 kn; izvor 561: 17.000,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – ožujak 2022.
Broj i naziv aktivnosti:
8.3. Provoditi edukacije o korištenju unaprijeđenog Središnjeg kataloga (dostava i pretraživanje)
Pokazatelji provedbe:
-Provedeno 26 radionica za službenike za informiranje o korištenju unaprijeđenog Središnjeg kataloga
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Radionice o korištenju unaprijeđenog sustava počet će se provoditi po uspostavi novog sustava za upravljanje dokumentacijom.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Projektne mrežne stranice
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912005 - Platforma za središnji katalog iz ESF fonda - Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske, u iznosu od 20.000,00 kn u 2022. godini (izvor 12: 3.000,00 kn; izvor 561: 17.000,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022.– prosinac 2022.
Broj i naziv aktivnosti:
8.4. Omogućiti kontinuirano usavršavanje službenika o primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama u smislu Središnjeg kataloga, obvezama i načinima njegova izvršavanja kroz sustav e-učenja
Pokazatelji provedbe:
-Trajno dostupan sustav za e-učenje, namijenjen službenicima za informiranje, u kojem će se nalaziti edukativni materijali o ostvarivanju prava na pristup informacijama putem Središnjeg kataloga.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Izrađen jedan promotivni video materijal o Središnjem katalogu.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Projektne mrežne stranice
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva osigurana iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020.
u sklopu proračunske aktivnosti A912005 - Platforma za središnji katalog iz ESF fonda - Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske u iznosu od 5.000,00 kuna u 2021. godini. (izvori 1, 2 i 8: 750,00 kuna i ostali izvori: 4.250,00 kuna) i 5.000,00 kuna u 2022. godini. (izvori 1, 2 i 8: 750,00 kuna i ostali izvori: 4.250,00 kuna).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
prosinac 2021. – prosinac 2022.
Mjera 9. UNAPRJEĐENJE SREDIŠNJEG REGISTRA DRŽAVNE IMOVINE
B. BORBA PROTIV KORUPCIJE
Mjera 10. ZAŠTITA PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI
Mjera 10. ZAŠTITA PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI
Nositelj mjere
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Narodne novine br. 17/19) stupio je na snagu 1. srpnja 2019. Do tada RH nije imala jedinstveni zakon koji bi regulirao zaštitu „zviždača“. Zakon je suvremen te su se Zakonom za zaštitu prijavitelja nepravilnosti objedinili svi pravni standardi za zaštitu prijavitelja nepravilnosti tj. „zviždača“ u jedan poseban zakon (lex specialis), kojim se propisuju opće odredbe, prava prijavitelja nepravilnosti, postupak prijave nepravilnosti i postupanje po prijavi, sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti i prekršajne odredbe, a s ciljem osiguravanja dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti, zaštite prijavitelja od štetnih radnji te promicanja sprječavanja nepravilnosti jačanjem svijesti o nužnosti sigurnog prijavljivanja nepravilnosti. Međunarodni standardi za zaštitu „zviždača“ također su uzeti u obzir tijekom njegovog razvoja, posebno Preporuka CM / Rec (2014) 7 Vijeća Europe o zaštiti zviždača. Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti uređuje prijavljivanje nepravilnosti, postupak prijave nepravilnosti, prava osoba koje prijavljuju nepravilnosti, obveze tijela javne vlasti i pravnih i fizičkih osoba u vezi s prijavom nepravilnosti, kao i druga pitanja relevantne za prijavljivanje nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti (zviždači).
Nastavno na donošenje ovog Zakona u postupku je daljnje jačanje normativnog okvira u području zaštite prijavitelja nepravilnosti. Izradi novog Zakona pristupa se prvenstveno zbog potrebe usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. L 305/17. (dalje u tekstu: Direktiva)
Što mjera uključuje?
Direktiva je donesena 23. listopada 2019., a stupila je na snagu 16. prosinca 2019. godine. Krajnji rok za prenošenje Direktive i usklađivanje zakonodavstva država članica s istom je 17. prosinca 2021. godine.
Potreba donošenja novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti odnosi se, dakle, na potrebu usklađivanja odredbi Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti s Direktivom i harmonizacijom hrvatskog zakonodavstva.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Novim Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti će se dodatno unaprijediti sustav prijavljivanja nepravilnosti i zaštite prijavitelja.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
10.1. Izraditi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (EU)
U tijeku
prosinac 2021.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Maja Vitaljić
Funkcija, odjel
Ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Radna skupina za izradu Zakona
Broj i naziv aktivnosti:
10.1. Izraditi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (EU)
Pokazatelji provedbe:
-Uspostavljena radna skupina za izradu nacrta prijedloga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti,
-Izrađen nacrt prijedloga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
-Provedeno savjetovanje s javnošću o nacrtu prijedloga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
/
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
-Odluka o osnivanju Radne skupine
-Izvješće o provedenom postupku savjetovanja s javnošću – portal e savjetovanja
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 109 Ministarstvo pravosuđa i uprave, u okviru proračunske aktivnosti A629000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
prosinac 2021.
Mjera 11. UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE I UPRAVLJANJE SUKOBOM INTERESA
Mjera 11. UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE I UPRAVLJANJE SUKOBOM INTERESA
Nositelj mjere
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
U cilju nastavka kontinuiranog strateškog provođenja i nadograđivanja sustava antikorupcijskih mjera u Republici Hrvatskoj, nakon razdoblja važenja aktualne Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“, br. 26/15), u listopadu 2021. donesena je nova Strategija sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
Korupcija kao društveni fenomen uvjetovana je sviješću o društvenim vrijednostima i prihvatljivom ponašanju te ima snažan efekt na vladavinu prava i povjerenje u institucije. Takvo ozračje također nepobitno utječe na gospodarsko blagostanje i prosperitet svih građana te su stoga aktivnosti usmjerene na borbu protiv korupcije na svim razinama prioritet države i cijelog društva.
Učinkovita borba protiv korupcije stoga uključuje ne samo državna tijela, nezavisne institucije i pravosuđe, već i cijelo društvo, poslovnu zajednicu, građane i civilni sektor kao i međunarodnu zajednicu.
Unatoč prepoznatom postojanju potrebnog okvira za učinkovitu borbu protiv korupcije u javnom sektoru te umreženost državnih tijela čime se pridonosi oblikovanju antikorupcijskih politika u svim granama vlasti, u zakonodavnom i institucionalnom okviru za borbu protiv korupcije postoji prostor i potreba za daljnjim unaprjeđenjima.
Strategija postavlja prioritete u jačanju preventivnih mehanizama za borbu protiv korupcije, kroz jačanje institucionalnog i zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije, jačanje transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti, poboljšanje sustava integriteta i upravljanja sukobom interesa u javnoj upravi. Osim toga, Strategija će se usredotočiti na jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave kao posebnog prioritetnog područja, kao i na podizanje svijesti o štetnosti korupcije i nužnosti njezinog učinkovitog suzbijanja i sprječavanja.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje unaprjeđenja zakonodavnog okvira u određenim područjima prevencije korupcije te donošenje prvog provedbenog dokumenta u novom strateškom okviru.
Prije svega, u tijeku izrada Zakona o sprječavanju sukoba interesa s ciljem poboljšanja okvira upravljanja mehanizmima sukoba interesa, uzimajući u obzir preporuke Izvješća V. kruga evaluacije GRECO-a, nalaze Izvješća o vladavini prava Europske komisije za 2020. i Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provjeri potpune provedbe schengenske pravne stečevine.
Također, trenutno je u tijeku izrada pravnog okvira u području lobiranja. Planirano je regulirati lobiranje kao legalnu i legitimnu praksu prema najvišim etičkim standardima, osiguravajući transparentnost u radu lobista i pozitivan utjecaj na kvalitetu propisa i odluka koje donose zakonodavna i izvršna vlast.
Osim toga, planirano je donošenje prvog trogodišnjeg Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. za provedbu Strategije za razdoblje 2021. do 2030. godine.Akcijski plan sadržavat će konkretne aktivnosti za upravljanje korupcijskim rizicima u okviru prethodno strateški određenih posebnih ciljeva i mjera u pojedinim sektorskim prioritetnim područjima. Uz svaku planiranu aktivnost bit će potrebno odrediti nadležna tijela za provedbu, jasno naznačiti rokove provedbe, potrebna financijska sredstva te pokazatelje rezultata provedbe aktivnosti unutar svake pojedine mjere.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Uz kontinuiranu provedbu i nadogradnju postojećih antikorupcijskih mjera cilj novog strateškog okvira je jačanje postojećih i stvaranje novih sustavnih rješenja za sprječavanje korupcije na svim razinama što treba podići svijest o štetnosti korupcije te je učiniti društveno neprihvatljivom. Osim toga, novi strateški okvir inzistira na snažnijoj afirmaciji uloge građana, civilnog društva i medija kao nezamjenjivih partnera tijelima javne vlasti u beskompromisnoj borbi protiv korupcije te u nadzoru njezine učinkovitosti. Uključivanje građana, medija i civilnog društva u detekciju i praćenje koruptivnih rizika javnih politika, kao pogled „izvana“, pomaže tijelima javne vlasti da rade odgovornije, transparentnije te da na odgovarajući način utječu na smanjenje mogućnosti korupcije.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
11.1. Izraditi Zakon o sprječavanju sukoba interesa
U tijeku
prosinac 2021.
11.2. Donošenje Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine
U tijeku
lipanj 2022.
11.3. Izraditi Zakon o lobiranju
U tijeku
travanj 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Maja Vitaljić
Funkcija, odjel
Ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Radna skupina za izradu Zakona
Broj i naziv aktivnosti:
11.1. Izraditi Zakon o sprječavanju sukoba interesa
Pokazatelji provedbe:
-Uspostavljena radna skupina za izradu nacrta prijedloga Zakona o sprječavanju sukoba interesa
-Izrađen nacrt prijedloga Zakona
-Provedeno savjetovanje s javnošću o nacrtu prijedloga Zakona
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
/
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
-Odluka o osnivanju Radne skupine
-Izvješće o provedenom postupku savjetovanja s javnošću – portal e savjetovanja
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 109 Ministarstvo pravosuđa i uprave, u okviru proračunske aktivnosti A629000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2021.
Broj i naziv aktivnosti:
11.2. Donošenje Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine
Pokazatelji provedbe:
-Izrađen prijedlogAkcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine
-Provedeno savjetovanje s javnošću za Prijedloga Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine Donesen Akcijski plan za razdoblje od 2022. do 2024. uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Nakon razdoblja važenja aktualne Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“ , br. 26/15) i donošenja Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine planirano je donošenje Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
-Izvješće o provedenom postupku savjetovanja s javnošću – portal e savjetovanja
-Narodne novine
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 109 Ministarstvo pravosuđa i uprave, u okviru proračunske aktivnosti A629000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – lipanj 2022.
Broj i naziv aktivnosti:
11.3. Izraditi nacrt Zakona o lobiranju
Pokazatelji provedbe:
Izrađen nacrt Zakona o lobiranju
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
/
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
-Odluka o osnivanju Radne skupine
-Izvješće o provedenom postupku savjetovanja s javnošću – portal e savjetovanja
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 109 Ministarstvo pravosuđa i uprave, u okviru proračunske aktivnosti A629000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – travanj 2023.
C. OTVORENOST
Mjera 12. KONTINUIRANO OTVARANJE PODATAKA
Mjera 12. KONTINUIRANO OTVARANJE PODATAKA
Nositelj mjere
SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Otvoreni podaci javnog sektora predstavljaju resurs za gospodarsku aktivnost kao i izvor podataka za praćenje rada vlasti i uprave.
Podaci koje posjeduju tijela javne vlasti tek su u manjoj mjeri javno dostupni, a i kada jesu, vrlo često su dostupni u neodgovarajućim formatima, odnosno formatima koji ne dozvoljavaju ponovnu upotrebu tih podataka.
U proteklom razdoblju uspostavljen je novi Portal otvorenih podataka, no i na njemu je nedovoljan broj setova podataka, njih 1.169, a na portal se uključilo 123 izdavača.
Što mjera uključuje?
Glavni cilj mjere je povećati količinu otvorenih podataka i pridonijeti povećanju ponovne uporabe otvorenih podataka. Mjerom se nastoji osigurati preduvjete i okvir za efikasno otvaranje podataka na razini državne uprave te potaknuti državna tijela na otvaranje podataka. Očekuje sa da će se provedbom mjere povećati broj otvorenih podataka na Portalu otvorenih podataka Republike Hrvatske, posebice onih koje je Europska komisija definirala kao visoko vrijedne skupove podataka, kao i povećanje kvalitete svih objavljenih skupova podataka. Indirektno se očekuje da će otvaranje podataka potaknuti izradu inovativnih nekomercijalnih i komercijalnih aplikacija, intenzivniju suradnju privatnog i civilnog sektora, poglavito u području primjene informacijskih tehnologija, te unaprjeđenja elektroničkih javnih usluga i povećanje transparentnosti javne uprave. Ujedno, postojeća nova verzija Portala otvorenih podataka će se kontinuirano unaprjeđivati sukladno potrebama korisnika.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
S obzirom na uočeni problem da tijela tek u manjoj mjeri otvaraju podatke očekuje se da će tehnološkim, procesnim i funkcionalnim unaprjeđenjima IT sustava za objavu otvorenih podataka tijela javne uprave u strojno čitljivom obliku unaprijediti sustav otvorenih podataka što će rezultirati uključivanjem većeg broja subjekata tijela javne vlasti u objavljivanje otvorenih podataka.
Također, očekuje se da će otvaranje podataka, odnosno raspoloživost većeg broja setova podataka na Portalu otvorenih podataka rezultirati i povećanom ponovnom uporabom podatka javnog sektora.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera direktno doprinosi povećanju transparentnosti kroz povećanje dostupnosti informacija javnog sektora, te indirektno građanskoj participaciji kroz pružanje informacija kao prvog koraka za građansku participaciju i javnoj odgovornosti kroz povećanu otvorenost rada tijela državne uprave.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
12.1. Pružati operativne i tehničke podrške tijelima javnog sektora pri objavi otvorenih podataka na Portalu otvorenih podataka
Kontinuirano, na zahtjev tijela
Kontinuirano, na zahtjev tijela
12.2. Provoditi edukacije Službenika za informiranje o funkcionalnostima Portala otvorenih podataka
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Povjerenik za informiranje, Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, Državna škola za javnu upravu
OCD, privatni sektor
Broj i naziv aktivnosti:
12.1. Pružati operativne i tehničke podrške tijelima javnog sektora pri objavi otvorenih podataka na Portalu otvorenih podataka
Pokazatelji provedbe:
-Postotak odgovorenih zahtjeva za operativnom i tehničkom podrškom od strane tijela javne vlasti upućenih pomoću Portala otvorenih podataka
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Kako se radi o repetitivnoj godišnjoj aktivnosti, pokazatelj je na početku godine 0%.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
Kontinuirano, na zahtjev tijela
Broj i naziv aktivnosti:
12.2. Kontinuirana tehnološka, procesna i funkcionalna nadogradnja postojećeg IT sustava objave otvorenih podataka
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu
Pokazatelji provedbe:
-Održane 2 posebno oblikovane edukacije godišnje za ciljanu skupinu – službenike za informiranje u tijelima javne vlasti.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Kako se radi o repetitivnoj godišnjoj aktivnosti, pokazatelj je na početku godine 0.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, internetska stranica
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
D. SUDJELOVANJE GRAĐANA / CIVILNOG DRUŠTVA U PROCESIMA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA JAVNIH POLITIKA
Mjera 13. DODATNO UNAPRJEĐENJE PROVEDBE SAVJETOVANJA S JAVNOŠĆU
Mjera 13. DODATNO UNAPRJEĐENJE PROVEDBE SAVJETOVANJA S JAVNOŠĆU
Nositelj mjere
URED ZA ZAKONODAVSTVO
SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata 2009. godine te se na taj način pridružila skupini razvijenih europskih demokracija koje su uspostavile jasne standarde i mjere savjetovanja državnih tijela sa zainteresiranom javnošću u postupcima kreiranja novih zakona, drugih propisa i akata. U posljednjih 11 godina Republika Hrvatska uspostavila je zakonodavni okvir za provedbu savjetovanja (Zakon o pravu na pristup informacijama) te unaprijedila standarde savjetovanja (portal e-Savjetovanja), no potrebno je ulagati dodatne napore kako bi se unaprijedila kvaliteta provedbe različitih modela savjetovanja tijela državne uprave i lokalne samouprave sa zainteresiranom javnošću.
Povjerenica za informiranje je u svom izvještaju za 2016. godinu istaknula više problema koji su primijećeni u provedbi savjetovanja, a na rješavanje kojih će se utjecati prvenstveno kroz provedbu edukacija za državne službenike. Također, potrebno je dodatno informirati i potaknuti građane da se uključe u praćenje i komentiranje dokumenata koji se objavljuju na e-Savjetovanjima. U svrhu dodatne transparentnosti cijelog procesa donošenja odluka potrebno redovito ažurirati bazu savjetodavnih tijela koja je uspostavljena kao aktivnost prethodnog Akcijskog plana.
Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata donesen 2009. godine potrebno je novelirati, a planirana je provedba širokog savjetovanja u suradnji sa Savjetom za razvoj civilnoga društva s organizacijama civilnoga društva o njegovim ciljevima i sadržaju kako bi se osiguralo učinkovitije savjetovanje državnih tijela i zainteresirane javnosti u postupku donošenja zakona i drugih akata, kao i uvid u postojeće dobre prakse savjetovanja koja već provode pojedina tijela javne vlasti.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje provedbu potrebnih unaprjeđenja sustava e-Savjetovanja kao i nastavak provedbe edukacija o provedbi savjetovanja općenito i specifično kroz sustav e-Savjetovanja. Također, mjera uključuje i promotivne aktivnosti te aktivnost ažuriranja baze savjetodavnih tijela. Ukupni cilj mjere je unaprjeđenje provedbe savjetovanja na razini državne uprave te povećanje broja korisnika sustava e-Savjetovanja, dakle, podizanje kvalitete i kvantitete u tom području.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Kroz provedbu potrebnih unaprjeđenja sustava e-Savjetovanja kao i nastavak provedbe edukacija o provedbi savjetovanja, općenito i specifično kroz sustav e-Savjetovanja, doprinijet će se unaprjeđenju samog postupka provedbe savjetovanja na razini svih tijela državne uprave. Promotivnim aktivnostima će se djelovati u svrhu informiranja i poticanja građana da se u još većem broju uključe u savjetovanja, dok će se redovitim ažuriranjem baze savjetodavnih tijela doprinijeti ukupnoj transparentnosti procesa savjetovanja.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je prvenstveno relevantna za građansku participaciju budući da se njenom provedbom utječe na kvalitetu i kvantitetu sudjelovanja u procesima savjetovanja s javnošću. Ujedno, mjera je relevantna za transparentnost budući da se kroz provedbu savjetovanja putem sustava e-Savjetovanja te ažuriranjem baze savjetodavnih tijela osigurava transparentnost procesa i dostupnost informacija o tome tko je sve i na koji način bio uključen u savjetovanja. Dodatno, mjera je relevantna i za javnu odgovornost budući da osigurava i transparentnost odgovora tijela državne uprave na komentare zaprimljene tijekom savjetovanja.
Dodatne informacije:
Mjera je sukladna sa sljedećim dokumentima:
Strategija sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine (u izradi)
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
13.1. Unaprijediti Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata
U tijeku
prosinac 2023.
13.2. Unaprijediti interaktivni internetski sustav za savjetovanje s javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (e-Savjetovanja)
U tijeku
rujan 2023.
13.3. Provoditi program edukacije o standardima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i radionica o korištenju sustava e-Savjetovanja
U tijeku
prosinac 2023.
13.4. Provesti promotivnu kampanja za građane o e-Savjetovanjima
U tijeku
lipanj 2023.
13.5. Kontinuirano ažurirati bazu podataka o sastavima radnih skupina za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata te drugih povjerenstava i radnih tijela (uključujući ona u kojima sudjeluju organizacije civilnog društva i ostali predstavnici zainteresirane javnosti) u sklopu savjetovanja.gov.hr
U tijeku
prosinac 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Nikolina Matić – Ured za zakonodavstvo
Drina Ćavar – Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Funkcija, odjel
pomoćnica ravnateljice, Jedinica za koordinaciju sustava savjetovanja s javnošću i objavu propisa u »Narodnim novinama« – službenom listu Republike Hrvatske
viša savjetnica - specijalist, Sektor za razvoj digitalne infrastrukture, Služba za razvoj registara i baza podataka digitalnog društva
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Ured za zakonodavstvo, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Povjerenik za informiranje, Državna škola za javnu upravu
Broj i naziv aktivnosti:
13.1. Unaprijediti Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata
Sunositelji:
Povjerenik za informiranje, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Pokazatelji provedbe:
-Provedeno široko savjetovanje u suradnji sa Savjetom za razvoj civilnoga društva s organizacijama civilnoga društva o ciljevima i sadržaju Kodeksa
-Usvojen novi Kodekssavjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata
-Revidirane Smjernice za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Vlada Republike Hrvatske je 2009. godine usvojila Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/2009). Ured za udruge u 2010. godini izdao je publikaciju „Smjernice za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata“.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvješće o radu Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02010 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A509000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda, te na razdjelu 02030 Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A514000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
13.2. Unaprijediti interaktivni internetski sustav za savjetovanje s javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (e-Savjetovanja)
Sunositelji:
Ured za udrugeVlade Republike Hrvatske, Povjerenik za informiranje
Pokazatelji provedbe:
-JLP(R)S objavljuju savjetovanja s javnošću na središnjem sustavu e-Savjetovanja
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Tehnološko, procesno i funkcionalno unaprjeđenje i proširenje internetskog portala e-Savjetovanja. Jačanje kapaciteta zaposlenika tijela državne i javne vlasti i uključivanje većeg broja subjekata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u objavljivanje e-Savjetovanja i aktivnije uključivanje svih dionika u sustav e-Savjetovanja.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvješća i zahtjevi za naknadu sredstava za projekt financiran iz ESF
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912014 - e-Savjetovanja - proširenja, nadgradnja i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću iz ESF fonda, u iznosu od 50.000,00 kn u 2022. godini (izvor 12: 7500,00 kn; izvor 561: 42500,00 kn) i 50.000,00 kn u 2023. godini (izvor 12: 7500,00 kn; izvor 561: 42500,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023; vrijeme trajanja projekta 24 mjeseca
Broj i naziv aktivnosti:
13.3. Provoditi program edukacije o standardima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i radionica o korištenju sustava e-Savjetovanja
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu, Povjerenik za informiranje, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Pokazatelji provedbe:
-Edukacije o pripremi i provedbi savjetovanja s javnošću – 3 radionice godišnje
-Edukacije o korištenju portala e-Savjetovanja – 6 edukacija godišnje
-Provedba edukacijskih programa putem ESF projekta
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Edukacije putem DŠJU iz područja savjetovanja s javnošću već se provode te će se nastaviti provoditi i u idućem provedbenom razdoblju. Dodatni edukacijski programi predviđeni su i u okviru ESF projekta s ciljem povećanja razine informiranosti o svim funkcionalnostima, mogućnostima i koristima sustava među tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja izvješća o provedbi savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, Godišnja izvješća o radu Ureda za zakonodavstvo, Izvješća i zahtjevi za naknadu sredstava za projekt financiran iz ESF
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 10995 Državna škola za javnu upravu, u okviru proračunske aktivnosti A677028 Provedba programa stručnog usavršavanja i izobrazbe, u iznosu od 23.220,00 kn godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
13.4. Provesti promotivnu kampanju za građane o e-Savjetovanjima
Sunositelji:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Ured za zakonodavstvo
Pokazatelji provedbe:
-izrađen promidžbeni i video sadržaj
-izrađeni promidžbeni materijali
-održana početna i završna konferencija
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Početak projekta „ e-Savjetovanja – proširenja, nadogradnje i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću“: kroz projekt se planira provesti promotivna kampanja pomoću promotivnih materijala, video sadržaja te početne i završne konferencije ukoliko budu dozvoljavale prilike vezane uz COVID-19.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Projektne mrežne stranice
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912014 - e-Savjetovanja - proširenja, nadgradnja i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću iz ESF fonda, u iznosu od 20.000,00 kn u 2022. godini (izvor 12: 3.000,00 kn; izvor 561: 17.000,00 kn) i 20.000,00 kn u 2023. godini (izvor 12: 3.000,00 kn; izvor 561: 17.000,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – lipanj 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
13.5. Kontinuirano ažurirati bazu podataka o sastavima radnih skupina za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata te drugih povjerenstava i radnih tijela (uključujući ona u kojima sudjeluju organizacije civilnog društva i ostali predstavnici zainteresirane javnosti) u sklopu savjetovanja.gov.hr
Pokazatelji provedbe:
-Baza podataka sa sastavima svih radnih skupina aktualnih + arhiva dosadašnjih sastava
-Bazu podataka objaviti u otvorenom formatu na središnjem portalu otvorenih podataka
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Jačanje transparentnosti u tijelima javne vlasti osigurat će se kroz redovito ažuriranje baze podataka o sastavima radnih skupina za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata te drugih povjerenstava i radnih tijela (uključujući ona u kojima sudjeluju organizacije civilnog društva i ostali predstavnici zainteresirane javnosti) u sklopu savjetovanja.gov.hr.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja izvješća o provedbi savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02030 Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A514000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
E. PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST NA LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) RAZINI
Mjera 14. POTICANJE PROVEDBE INICIJATIVE PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST NA LOKALNIM RAZINAMA
Mjera 14. POTICANJE PROVEDBE INICIJATIVE PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST NA LOKALNIM RAZINAMA
Nositelj mjere
URED ZA UDRUGE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA
SAVJET INICIJATIVE PARTNERSTVA ZA OTVORENU VLAST
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Iako u Savjetu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast sudjeluju od samog početka provedbe inicijative u Hrvatskoj predstavnici Udruge gradova, Hrvatske zajednice općina i Hrvatske zajednice županija te je i ranije bilo pokušaja da se kroz aktivnosti akcijskog plana dotakne lokalnu i područnu (regionalnu) razinu, nije bilo konkretnih pomaka u realizaciji navedenih aktivnosti. Prvenstveno je razlog u specifičnom položaju lokalne i područne (regionalne) razine, odnosno činjenici da je riječ o samoupravnim područjima. Stoga se kroz ovu mjeru planira potaknuti provedbu Partnerstva za otvorenu vlast na tim razinama, u suradnji s navedenim organizacijama, te posebno potaknuti otvaranje podataka i provedbu savjetovanja na tim razinama, budući da se, izuzev nekolicine primjera dobre prakse, većina lokalnih jedinica ne može pohvaliti rezultatima u tim područjima.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje poticanje provedbe inicijative Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, predstavljanjem Inicijative i edukacijom o izradi akcijskih planova na lokalnim razinama, pokretanjem gradskih portala otvorenih podataka te uspostavom internetskog sustava za provedbu savjetovanja s javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Očekuje se da će minimalno 3 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave provesti inicijativu Partnerstvo za otvorenu vlast, odnosno i izraditi i započeti provedbu akcijskog plana za provedbu.
Planirano je također da će biti uspostavljeno i u funkciji minimalno 5 gradskih portala otvorenih podataka, te da će biti uspostavljen i u funkciji sustav za internetsko savjetovanje. Ukupni cilj mjere je pridonijeti ostvarenju ciljeva Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini.
U okviru mjere, poseban se naglasak stavlja na otvaranje podataka i savjetovanja s javnošću, kao i educiranje u području povećanja sudjelovanja građana u odlučivanju, posebno u području participativnog planiranja proračuna, kao i sudjelovanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u korištenju inovativnih alata kojima se unaprjeđuje sudjelovanje građana u unaprjeđenju kvalitete života na lokalnim razinama, poput pridruživanja platformi Popravi.to (FixMyStreet, u okviru koje se putem web sučelja omogućuje građanima da vrlo jednostavno i pregledno lociranjem mjesta na karti prijavljuju probleme na javnoj komunalnoj infrastrukturi). Participativno planiranje proračuna je proces demokratskog promišljanja i donošenja odluka te vrsta participativne demokracije u kojoj građani odlučuju kako raspodijeliti dio javnog proračuna. Ono omogućuje poreznim obveznicima da surađuju s vlastima kako bi donosili odluke o proračunu koje imaju utjecaj na njihove živote. Ova se metoda koristi kako bi se poboljšala uključenost građana u upravljanje javnim resursima, na kolaborativni način, potičući prikupljanje mišljenja o trošenju gradskog proračuna, ili jednog njegovog dijela.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Kroz provedbu edukacije o izradi akcijskih planova za provedbu inicijative Partnerstva za otvorenu vlast u 3 jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave osigurat će se provedba aktivnosti usmjerenih ostvarenju ciljeva inicijative u tim jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave te uspostaviti partnerstvo lokalnih/područnih (regionalnih) vlasti s organizacijama civilnog društva u provedbi inicijative. Također, očekuje se da će rezultati imati pozitivan utjecaj i na druge lokalne i područne (regionalne) jedinice u smislu da se i u njima provedu slične aktivnosti. Kroz aktivnosti usmjerene otvaranju podataka te provedbi savjetovanja osigurat će se uspostava 5 lokalnih portala otvorenih podataka za koje se očekuje da će druge jedinice slijediti kao primjere dobre prakse te uspostava sustava za provedbu savjetovanja za lokalne i područne (regionalne) jedinice koji će biti integriran u već postojeći sustav e-Savjetovanja. Na taj način će se osigurati mogućnost područnim (regionalnim) i lokalnim jedinicama da tamo objavljuju svoja savjetovanja te se u budućnosti očekuje da sva online savjetovanja sa svih razina javne vlasti budu dostupna građanima na jednom mjestu i na temelju registracije u jedan sustav.
Provedbu mjere će koordinirati Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, odnosno Ured za udruge kao stručna služba Savjeta uz veći broj sunositelja, također zastupljenih u Savjetu, a prvenstveno uz podršku i u partnerstvu s Hrvatskom zajednicom županija, Udrugom gradova i Hrvatskom zajednicom općina.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna za transparentnost, građansku participaciju i javnu odgovornost budući da će se njom nastojati ostvariti ciljeve Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, a posebno će se djelovati u području otvaranja podataka i provedbe savjetovanja na tim razinama, što sve pridonosi navedenim vrijednostima Partnerstva.
Dodatne informacije:
Provedba mjere ne iziskuje planiranje dodatnih sredstava.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
14.1. Provoditi edukacije o inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast za predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
siječanj 2022.
prosinac 2023.
14.2. Pokrenuti gradske portale otvorenih podataka
siječanj 2022.
prosinac 2023.
14.3. Uspostaviti internetske sustave za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini
lipanj 2022.
lipanj 2024.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Helena Beus, Ured za udruge
Drina Ćavar, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Funkcija, odjel
ravnateljica Ureda
viša savjetnica - specijalist, Sektor za razvoj digitalne infrastrukture, Služba za razvoj registara i baza podataka digitalnog društva
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Povjerenik za informiranje, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Hrvatska zajednica općina u Republici Hrvatskoj
Naziv aktivnosti:
14.1. Provoditi edukacije o inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast za predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Sunositelji:
Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Hrvatska zajednica općina
Pokazatelji provedbe:
-Održano 1 predstavljanje godišnje inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast općinama, gradovima i županijama
-Održana 1 edukacija godišnje o izradi akcijskih planova za predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
-0, jer nije dosada organizirano
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvještaj o radu Ureda za udruge, godišnje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02010 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A509067 Partnerstvo za otvorenu vlast, u iznosu od 15.000,00 kn godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – prosinac 2023.
Naziv aktivnosti:
14.2. Pokrenuti lokalne portale otvorenih podataka
Sunositelji:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Pokazatelji provedbe:
-Broj JLPS(R)-a koji su pokrenuli portale otvorenih podataka
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
-izvješća JLPS(R)-a koji su pokrenuli portale otvorenih podataka
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02010 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A509000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – prosinac 2023.
Naziv aktivnosti:
14.3. Uspostaviti internetske sustave za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini
Sunositelji:
Središnji ured za razvoj digitalnog društva, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Udruga općina u Republici Hrvatskoj, Povjerenik za informiranje
Pokazatelji provedbe:
-U okviru e-Savjetovanja uspostavljen sustav za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
-Broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje provode postupke savjetovanja na novouspostavljenom sustavu
-Broj provedenih savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Od II. kvartala 2023. – Kada sustav bude nadograđen, tj. proširen na lokalnu i regionalnu razinu te budu provedene sve aktivnosti unutar projekta „e-Savjetovanja – proširenja, nadgradnje i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću“.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Projektne mrežne stranice
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912014 - e-Savjetovanja - proširenja, nadgradnja i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću iz ESF fonda, u iznosu od 20.000,00 kn u 2022. godini (izvor 12: 3000,00 kn; izvor 561: 17000,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
lipanj 2022. – lipanj 2024.
F. ODRŽIVOST INICIJATIVE PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST
Mjera 15. OSIGURAVANJE ODRŽIVOSTI VRIJEDNOSTI I SADRŽAJA INICIJATIVE PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST
Mjera 15. OSIGURAVANJE ODRŽIVOSTI VRIJEDNOSTI I SADRŽAJA
INICIJATIVE PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST
Nositelj mjere
MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Mjera ima za cilj doprinijeti povećanju razine informiranosti o ciljevima multilateralne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast s posebnim naglaskom na uključivanje tema u vezi s važnošću transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja suvremenih informacijsko komunikacijskih tehnologija kako bi tijela javne vlasti na svim razinama bila učinkovitija i odgovornija, te se stvorili preduvjeti za učinkovitije i inovativnije pružanje javnih usluga odnosno upravljanje javnim resursima u interesu građana u obrazovni sustav.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje uvrštavanje sadržaja povezanih s mjerama i aktivnostima koje se provode u okviru multilateralne inicijative Partnerstva za otvorenu vlast u cjelovitu kurikularnu reformu za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje s posebnim naglaskom na međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje i Kurikulum nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo; Natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih; Uključivanje tema iz multilateralne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u programe kontinuiranog profesionalnog razvoja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika; Uključivanje tema iz multilateralne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u natjecanja i smotre u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje).
Također, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, suradnici su u provedbi Pilot projekta Hrvatskoj „U školi otvorene kohezije – At School on Open Cohesion, ASOC“. Navedeni projekt, odnosno obrazovni program, provodi se u srednjim školama u Republici Hrvatskoj od 2020. godine s ciljem promicanja sudjelovanja učenika u praćenju ulaganja u okviru kohezijske politike Europske unije korištenjem javnih otvorenih podataka. Projekt svojim aktivnostima promovira i doprinosi građanskom praćenju javnih financija upotrebom javno dostupnih podataka te informacijskih i komunikacijskih tehnologija te podizanju kulture aktivnog građanstva, čime se preklapa s glavnim ciljevima i vrijednostima inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Suradnja s inicijativom također čini sastavni dio talijanskog projekta "A Scuola di OpenCoesione" („At the School of OpenCohesion“) na kojem se temelji hrvatski projekt.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Mjera ima za cilj povećati razinu informiranosti o ciljevima i vrijednostima multilateralne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast kod učenika, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te promoviranje aktivnog uključivanja mladi u provedbu aktivnosti u vezi s Partnerstvom za otvorenu vlast.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je općenito relevantna u dijelu informiranju mladih o ciljevima multilateralne inicijative Partnerstva za otvorenu vlast i važnosti uključivanja mladih/građana u njenu provedbu s aspekta uloge odgoja i obrazovanja u njenoj provedbi (informiranju o ciljevima, važnosti, potrebi aktivnog uključivanja građana).
Dodatne informacije:
Mjera će se provoditi u okviru proračunskih sredstava na pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje te Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
15.1. Podizati razinu znanja i vještina srednjoškolskih učenika/ca o građanskom praćenju javnih financija, uporabi javno dostupnih (otvorenih) podataka i aktivnostima Inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast
Svake školske godine, tijekom 5 mjeseci provođenja aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
Svake školske godine, tijekom 5 mjeseci provođenja aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
15.4. Uključivati vrijednosti i sadržaje na kojima se temelji inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast u Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja i Kurikulum Politike i gospodarstva
rujan 2021.
prosinac 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Funkcija, odjel
Email i telefon
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Agencija za odgoj i obrazovanje
Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast
Naziv aktivnosti:
15.1. Podizati razinu znanja i vještina srednjoškolskih učenika/ca o građanskom praćenju javnih financija, uporabi javno dostupnih (otvorenih) podataka i aktivnostima Inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast
Sunositelji:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Pokazatelji provedbe:
-Održana mrežna edukacija za sve sudionike i uključene u provedbu projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“ (učenici/ce, nastavnici/ce, ravnatelji/ce, predstavnici regionalnih koordinatora, predstavnici EDIC-a, predstavnici ministarstava uključenih u provedbu projekta, predstavnici civilnog društva uključeni u provedbu projekta) s oko 200 polaznika u školskoj godini provedbe projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
-Ukupan broj educiranih sudionika mrežne edukacije na temu korištenja otvorenih podataka, aktivnom građanstvu i inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast, veći od 200 (broj učenika, učenica i osoba koje će sudjelovati u provedbi aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“)
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Broj učenika, učenica i osoba koje sudjeluju u provedbi aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“ u određenoj školskoj godini
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, po održanoj mrežnoj edukaciji
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 061 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u okviru proračunske aktivnosti A828001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
Svake školske godine, tijekom 5 mjeseci provođenja aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatski sabor
Pokazatelji provedbe:
-Organiziran edukativni posjet jednoj nacionalnoj instituciji za sve učenike/ce i nastavnike/ce uključene u provedbu projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“, više od 200 sudionika u školskoj godini provedbe projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
-Ukupan broj učenika/ca veći od 200 po školskoj godini provedbe projekta (broj učenika, učenica i nastavnika i nastavnica koji će sudjelovati u provedbi aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“) educiranih o transparentnosti djelovanja posjećene institucije, upoznatih i osnaženih za razvoj kompetencija za sudjelovanje u procesima oblikovanja, odlučivanja i praćenja provedbe javnih politika i aktivnog građanstva
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Broj uključenih učenika, učenica, nastavnica i nastavnika koji će sudjelovati u provedbi aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“ u određenoj školskoj godini
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 061 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u okviru proračunske aktivnosti K680034 Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2021., u iznosu od 140.000,00 kn u 2023. godini (izvor 12: 21.000,00 kn; ostali izvori: 119.000,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
Svake školske godine, tijekom 5 mjeseci provođenja aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Agencija za odgoj i obrazovanje
Pokazatelji provedbe:
-Organizirani edukativni posjeti minimalno 7 regionalnih/lokanih institucija za minimalno 7 skupina učenike/ce i nastavnike/ce uključenih u provedbu projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“, više od 100 sudionika edukativnih posjeta u školskoj godini provedbe projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
-Ukupan broj učenika/ca veći od 100 po školskoj godini provedbe projekta (broj učenika, učenica i nastavnika i nastavnica koji će sudjelovati u provedbi aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“) educiranih o transparentnosti djelovanja posjećene institucije, upoznatih i osnaženih za razvoj kompetencija za sudjelovanje u procesima oblikovanja, odlučivanja i praćenja provedbe javnih lokalnih i regionalnih politika i aktivnog građanstva u lokalnim zajednicama
-Broj organiziranih edukativnih posjeta lokalnim ili regionalnim institucijama
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Broj uključenih učenika, učenica, nastavnica i nastavnika koji će sudjelovati u provedbi aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“ u određenoj školskoj godini
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 061 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u okviru proračunske aktivnosti A828001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
Svake školske godine, tijekom 5 mjeseci provođenja aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
Naziv aktivnosti:
15.4 Uključivati vrijednosti i sadržaje na kojima se temelji inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast u Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, Kurikulum Politike i gospodarstva i sufinanciranjem projekata organizacija civilnoga društva u okviru Natječajaza dodjelu bespovratnih sredstava projektima udrugau području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
Sunositelji:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Pokazatelji provedbe:
Agencija za odgoj i obrazovanje u okviru svojih aktivnosti vezanih uz kontinuirani profesionalni razvoj učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja nastaviti s aktivnostima na promociji međunarodne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast uključujući i održavanje školskih, županijskih i državnih smotri u okviru projekta Projekt građanin.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u okviru Natječajaza dodjelu bespovratnih sredstava projektima udrugau području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih planira financiranje projekata vezanih uz Odgoj i obrazovanje o štetnosti korupcije i koruptivnim rizicima.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Broj uključenih učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u aktivnosti stručnog usavršavanja na promociji vrijednosti iz međunarodne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast
Broj učenika i škola uključenih u smotre projekata na školskoj, županijskoj i državnoj razini u okviru projekta Projekt građani
Broj sufinanciranih projekata organizacija civilnog društva u okviru Natječajaza dodjelu bespovratnih sredstava projektima udrugau području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih planira financiranje projekata vezanih uz Odgoj i obrazovanje o štetnosti korupcije i koruptivnim rizicima.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, prikupljanje podataka: lipanj 2022. - kraj nastavne godine 2021./2022. i lipanj 2023. – kraj nastavne godine 2022./2023.
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 080 Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u okviru proračunske aktivnosti A577130 Poticaji udrugama za izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih, u iznosu od 12.000.000,00 kn godišnje, te na razdjelu 8091 Agencija za odgoj i obrazovanje, u okviru proračunske aktivnosti A767022 Stručno usavršavanje odgojno obrazovnih djelatnika u sustavu osnovnog i srednjeg školstva, u iznosu od 3.000,00 kn godišnje, kao i u okviru proračunske aktivnosti A733032 Natjecanja i smotre u sustavu osnovnog i srednjeg školstva, u iznosu od 3.000,00 kn godišnje.
REPUBLIKA HRVATSKA
Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj
za razdoblje od 2021. do 2023. godine
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
UVOD
Republika Hrvatska, kao jedna od 78 zemalja članica globalne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast od njenih samih početaka, odnosno od 2011. godine, podupire načela transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja prednosti novih tehnologija kako bi tijela javne vlasti na svim razinama bila učinkovitija i odgovornija, te kako bi se stvorili preduvjeti za učinkovitije i inovativnije pružanje javnih usluga, odnosno upravljanje javnim resursima.
Vrijednosti na kojima počiva Partnerstvo za otvorenu vlast u cijelosti su komplementarne vrijednostima na čije se poštivanje Republika Hrvatska obvezala još u tijeku postupka pridruživanja Europskoj uniji, kroz višegodišnje napore uložene u ispunjavanje zahtjeva reformi i prilagodbi na svim područjima društvenog, političkog i gospodarskog djelovanja.
Ujedno, vrijednosti koje promovira inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast prisutne su i u Programu Vlade Republike Hrvatske 2020.-2024. , koji, između ostalog, predviđa provođenje mjera s ciljem borbe protiv korupcije, modernizacije javne uprave, digitalizacije i razvoja širokopojasne infrastrukture (poput provođenja edukacije državnih i javnih službenika radi razvoja digitalnih vještina), kao i mjere usmjerene povećanju transparentnosti javnih financija. Također, Program Vlade kao ciljeve navodi i podizanje učinkovitosti državne i javne uprave kako bi na što kvalitetniji način odgovarala potrebama građana i gospodarstva te mjere koje za cilj imaju ojačati povjerenje u medije poticanjem veće transparentnosti, odgovornosti i integriteta.
Određeni koraci ka ostvarenju navedenih ciljeva su već poduzeti kroz provedbu nacionalnih akcijskih planova za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, čija izrada je obveza koja proizlazi iz članstva u inicijativi. Naime, Republika Hrvatska je do sada izradila i implementirala ukupno tri akcijska plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (za razdoblje od 2012. do 2013. godine, za razdoblje od 2014. do 2016. godine te za razdoblje do 2020. godine) čime je dokazala svoju posvećenost realizaciji ideja Partnerstva za otvorenu vlast. To je prepoznala i Jedinica podrške Partnerstva za otvorenu vlast te države članice inicijative, između ostalog i slijedom toga da su hrvatski akcijski planovi visoko pozitivno ocijenjeni, i što se tiče kvalitete sadržaja koji je zadovoljio SMART kriterije, i što se tiče provedbe.
Kroz implementaciju akcijskih planova za provedbu Partnerstva za otvorenu vlast u Hrvatskoj, Republika Hrvatska je provela nekoliko značajnih reformi koje su prepoznate kao izvanredan napredak u otvaranju vlasti prema građanima. Iz tog je razloga globalna zajednica Partnerstva za otvorenu vlast izabrala Republiku Hrvatsku u članstvo Upravnog odbora inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast te je Republika Hrvatska kroz svoja dva uzastopna mandata u Upravnom odboru (od 2014. do 2019. godine) imala priliku usmjeravati razvoj i smjer Inicijative, pritom održavajući najviše standarde i osiguravajući dugoročnu održivost Inicijative. Kao članica Upravnog odbora inicijative Republika Hrvatska je aktivno sudjelovala u radu pododbora Kriteriji i standardi te sudjelovala na sastancima Upravnog odbora - Južna Afrika (Johannesburg 2015. i Cape Town 2016.), Sjedinjene Američke Države (Washingtonu 2017.) te na sastancima koji su se održavali uz globalne samite inicijative (Ciudad de México 2015., Pariz 2016., Tbilisi 2018., Ottawa, 2019. godine), kao i onima koji su održavani svake godine na marginama Opće skupštine UN-a. Osim toga, 2012. godine je uspješno organiziran i Europski regionalni sastanak u Dubrovniku, a iskustva između zemalja članica Partnerstva s područja Zapadnog Balkana su također razmijenjena i tijekom konferencije održane u Budvi 2019. godine (Western Balkans Peer Exchange Meeting), te „Konferencije o otvorenoj vlasti“ održanoj u Sarajevu 2020. godine. Dodatno, 2020. godine delegacije zemalja članica Partnerstva s područja Zapadnog Balkana, uključujući i Republiku Hrvatsku, sudjelovale su na studijskoj posjeti Latinskoj Americi (Open Government Partnership Peer Exchange Working Visit), odnosno Urugvaju i Argentini, ali i gradu Buenos Airesu koji je član inicijative na lokalnoj razini.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
DOSADAŠNJI NAPORI PREMA OTVORENOJ VLASTI
Kroz provedbu prethodna tri akcijska plana Republika Hrvatska je postigla značajan napredak na područjima koja su u fokusu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Unatoč i dalje prisutnim izazovima na području jačanja otvorene i transparentne vlasti, vrijedno je ukazati na neka od važnijih postignuća u proteklom razdoblju:
1. Pristup informacijama
Značajan je pomak učinjen promjenom članka 38. Ustava RH 2010. godine, čime je pravo na pristup informacijama postalo ustavom zajamčeno pravo. Nadalje, novim Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15) u 15 točaka detaljno je propisano koje informacije su tijela javne vlasti dužna objaviti na lako pretraživ način na internetskim stranicama. U Zakon je ugrađena Direktiva 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, a usklađen je i s Ustavom RH radi ostvarivanja načela transparentnosti i slobodnog pristupa informacijama. Umjesto Agencije za zaštitu osobnih podataka, predviđeno je da poslove neovisnog državnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama obavlja Povjerenik za informiranje, koji je državni dužnosnik kojeg Hrvatski sabor bira na 5 godina. Prvi mandat Povjerenika za informiranje započeo je u listopadu 2013. godine. Osim što je ojačana funkcija neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama kao drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi pri ostvarivanju prava na pristup informacijama, detaljno su uređene njegove ovlasti, osobito s aspekta mogućnosti uvida u klasificirane podatke te provođenje testa razmjernosti i javnog interesa . Zakonskim izmjenama iz srpnja 2015. Zakon o pravu na pristup informacijama je izmijenjen na način da su određene odredbe jasnije uredile pojedina pitanja, osobito u pogledu objave podataka na internetskoj stranici (proaktivna objava) i provedbe savjetovanja s javnošću, te su izvršene izmjene u skladu s izmijenjenom Direktivom o ponovnoj uporabi informacija (2013/37/EU), a objava otvorenih podataka učinjena je obveznom, te je ojačana zaštita od strane neovisnog tijela.
Kroz rad Povjerenika za informiranje građanima se olakšalo i ostvarivanje prava na pristup informacijama izradom baze tijela javne vlasti, u pretraživom formatu, u kojoj građani lako mogu pronaći kontakte službenika za informiranje. Kroz edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama utjecalo se općenito na jačanje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama. Povjerenik za informiranje je također radio na jačanju svijesti udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama izradom, distribucijom i javnom objavom video materijala, odnosno edukativnih filmova na teme transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti, pravo na pristup informacijama za građane, pravo na pristup informacijama za udruge i medije i uloga prava na pristup informacijama te „Kampanja za mlade - Želim znati, želim odlučivati: pravo na pristup informacijama".
2. Sudjelovanje javnosti u oblikovanju javnih politika
Usvajanjem Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/09) u studenom 2009. stvoreni su preduvjeti za jačanje transparentnosti rada tijela javne vlasti u ovom području. Na razini središnjih tijela državne uprave i ureda Vlade imenovani su koordinatori za savjetovanje zaduženi za dosljedno praćenje i koordinaciju postupaka savjetovanja u okviru svojeg tijela, odnosno ureda. Prema već spomenutom Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) savjetovanja s javnošću postala su zakonska obveza svih tijela javne vlasti. Tijela javne vlasti dužna su objaviti na internetskoj stranici nacrt zakona i drugog propisa o kojem se provodi javno savjetovanje sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana, čime je produljen rok od 15 dana koji je predviđen Kodeksom. Dopunom Poslovnika Vlade RH (NN 121/12) propisano je da se prilikom upućivanja u proceduru Vlade, uz nacrt prijedloga zakona, drugih propisa i akata, prilažu i izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću.
Uz to, građanima i općenito zainteresiranoj javnosti je putem sustava e-Savjetovanja, uspostavljenog u travnju 2015. godine, olakšano uključivanje u procese javnih savjetovanja. Uspostavom internetskog sustava za savjetovanje, koji predstavlja aktivnost korištenja tehnologije i inovacije, čitav proces javnih savjetovanja je učinjen dodatno transparentnim, jer su svi komentari koje građani upućuju odmah javno objavljeni, a također se javno objavljuju i izvještaji o provedenim savjetovanjima koji uključuju i odgovor na svaki od upućenih komentara, odnosno obrazloženje s razlozima neprihvaćanja u slučaju da komentar nije prihvaćen.
Uz promotivnu kampanju o sustavu e-Savjetovanja, kontinuirano se provodi i program edukacije o standardima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i radionica o korištenju sustava e-Savjetovanja.
3. Informacijske tehnologije – uprava na usluzi građanima
Tijekom dosadašnje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast uspostavljen je Središnji državni portal (gov.hr) koji objedinjava informacije i sadržaje svih internetskih stranica tijela državne uprave (uz iznimku jednog ministarstva, sva ostala ministarstava koriste gov.hr sustav, a također i svi uredi Vlade), a putem jedne od sastavnica tog portala omogućen je siguran i povjerljiv pristup osobnim podacima građana i elektroničkim uslugama u različitim informacijskim sustavima javne uprave – projekt e-Građani. Upravo projekt e-Građani predstavlja velik uspjeh provedbe akcijskih planova za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Hrvatskoj. Naime, projektom e-Građani osiguran je veći broj e-usluga za građane te Osobni korisnički pretinac u koji građani zaprimaju obavijesti tijela državne uprave (npr. podsjetnik da im istječe valjanost osobne iskaznice). Sustav e-Građani trenutno ima nešto više od milijun korisnika, dok je primjerice u prvih 8 mjeseci 2020. godine u sustav e-Građani registrirano ukupno 290.000 novih korisnika, što znači da se broj korisnika e-usluga povećao za 36%. Također, u ovom trenutku je otvoreno preko 800.000 Osobnih korisničkih pretinaca (OKP) u koje građani mogu primiti 84 razne personalizirane poruke upućene iz tijela javne uprave. Građanima je trenutno na raspolaganju 76 javnih elektroničkih usluga, a broj usluga kontinuirano raste. Dodatno, svi građani kojima je izdana elektronična osobna iskaznica mogu pristupit sustavu e-Građani s najvišom razinom sigurnosti i prijaviti se na javne elektroničke usluge 14 država članica EU.
S obzirom na kontinuirani rast broja korisnika sustava e-Građani te uzevši u obzir brojke o korištenju pojedinih usluga vidljivo je da je veći broj građana prepoznao koristi od korištenja sustava. Građanima je olakšano i snalaženje u informacijama iz područja nadležnosti državnih tijela njihovim objedinjavanjem po temama na stranicama Moja uprava, tako da građani mogu vrlo jednostavno pronaći informacije koje se tiču rada, obrazovanja, poreza, zdravlja, stanovanja, prometa i drugih građanima zanimljivih tema.
Dodatno, za vrijeme Odluke o zabrani napuštanja mjesta prebivališta i stalnog boravka u RH Stožera civilne zaštite RH (NN 35/20) donesene zbog povećanog rizika od prijenosa bolesti COVID-19, a kako bi se rasteretili lokalni stožeri te ubrzao proces za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa, inicirana je digitalizacija procesa te se produciralo sigurno digitalno rješenje za ePropusnice. Tijekom 2020. godine implementiran je sustav e-Pristojbe putem kojeg je omogućeno kartično plaćanje upravnih pristojbi i naknada. Sustav e-Pristojbe povećava dostupnost javnih usluga, naplatu javnih usluga te upravljanje istim. Omogućeno je plaćanje pristojbi unutar usluga e-Prijava vjenčanja i e-Nautika te će sustav dodatno biti unaprjeđen kontinuiranim dodavanjem novih e-usluga.
Na Globalnom summitu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održanom 28. listopada 2015. u Mexico Cityju na temu „Otvorena vlast za unapređenje javnih usluga“, projekt e-Građani osvojio je nagradu za najbolji europski projekt te je i međunarodno priznat kao uspješan projekt unaprjeđenja dostupnosti javnih usluga.
4. Otvoreni podaci
Zakonom o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), u skladu s Direktivom o ponovnoj uporabi informacija (PSI Direktiva), propisana je obveza za sva tijela javne vlasti da u strojno-čitljivom formatu objavljuju svoje baze, registre, popise kao i druge podatke, a u svrhu ponovne uporabe. U području otvaranja podataka u razdoblju od usvajanja Zakona učinjen je značajan pomak otvaranjem niza podatka, pokretanjem portala otvorenih podataka (državnog portala, tri gradska portala – Zagreb, Rijeka, Virovitica) te izradom niza aplikacija koje se temelje na otvorenim podacima. Prema benchmarkingu Europske komisije u 2016. Hrvatska je zauzela 14. mjesto među državama članicama u smislu otvaranja podataka i napretka u primjeni Direktive. U studenome 2015. objavljena je nova verzija Europskog portala otvorenih podataka na novoj adresi – http://www.europeandataportal.eu . Na tom portalu mogu se pronaći i vizualizirati otvoreni podaci iz cijele Europe, uključujući i skupove podataka s Portala otvorenih podataka RH.
Portal otvorenih podataka Republike Hrvatske uspostavljen je 19. ožujka 2015. i dostupan na internetskoj adresi data.gov.hr. Osim pregleda skupova podataka, korisnici portala mogu podnijeti prijedlog za objavu skupa podataka. Omogućen je i anonimizirani pregled prijedloga koji su podnijeli korisnici. Trenutno je na portalu dostupno preko 1.171 skupova podataka te je na portal uključeno 123 institucija/izdavača.
U prethodnom razdoblju održane su specijalizirane edukacije i webinari o ponovnoj uporabi i otvorenim podacima, organizirana su javna događanja usmjerena na podizanje razine znanja, jačanje svijesti, promociju i razvoj vještina za korištenje otvorenih podataka, a Povjerenik za informiranje je također izradio, tiskao te objavio na svojoj internetskoj stranici „Priručnik o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi informacija s koracima za otvaranje podataka“ za tijela javne vlasti. S obzirom na vrlo limitirano dostupnu literaturu o ovom području, navedeni priručnik predstavlja veliki doprinos jačanju znanja i svijesti o važnosti objave otvorenih podataka i njihovoj ponovnoj uporabu.
5. Povećana transparentnost financiranja političkih aktivnosti i izborne promidžbe
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe (NN 24/11, 61/11, 27/13, 02/14, 96/16, 70/17) uspostavljen je jedinstveni okvir za transparentno financiranje političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, kao i izbornih sudionika, te neovisan sustav nadzora i sankcija u slučaju kršenja Zakona. Godišnji financijski izvještaji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljuju se na njihovim internetskim stranicama, odnosno posljednje navedenih i na internetskim stranicama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izvješća o donacijama i troškovima izborne promidžbe također se javno objavljuju na internetskim stranicama izbornih sudionika: političkih stranaka i nositelja liste grupe birača, odnosno u dnevnom tisku. Svi oni ujedno su dužni obavijest o adresi internetske stranice na kojoj su objavili izvješća dostaviti Državnom izbornom povjerenstvu. Izmjenama Zakona u 2013. utvrđeno je da se godišnji financijski izvještaji i financijski izvještaji o financiranju izborne promidžbe trajno objavljuju na internetskim stranicama Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. Financijski izvještaji, sukladno Zakonu, pored ostalog, sadrže i specificirane podatke o donatoru (osobno ime/naziv i adresu), datumu uplate, iznosu i vrsti donacije, te se trajnom objavom financijskih izvještaja omogućuje trajni pristup tim podacima i pretraživanje baze podataka po različitim osnovama.
U ožujku 2019. donesen je novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma (NN 29/19) te je izmijenjen u listopadu 2019. godine (NN, 98/19). Izmjena je stupila na snagu 1.1.2020, a odnosi se na usklađivanje sa novim Zakonom o sustavu državne uprave (NN 66/19) kojim se ukidaju uredi državne uprave, te su izmjenama Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, poslovi vođenja evidencije o političkim strankama i nezavisnim članovima predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su obavljali uredi državne uprave, povjereni upravnim tijelima županija odnosno Grada Zagreba. Dosadašnjim zakonom bio je osiguran visoki stupanj transparentnosti političkog financiranja, koji je novim Zakonom dodatno unaprijeđen uvođenjem informacijskog sustava za nadzor financiranja. Putem navedenog sustava, unosom podataka u informacijski sustav, subjekti nadzora, bilo da je riječ o političkoj aktivnosti ili izbornoj promidžbi, dostavljaju nadležnim tijelima financijske izvještaje, izvješća o donacijama i troškovima izborne promidžbe i druga propisana izvješća i podatke. Na taj način pojednostavljuje se sastavljanje i podnošenje financijskih i drugih izvješća, te se ujedno osigurava njihova objava putem informacijskog sustava na jedinstvenom mjestu za sve subjekte - na internetskoj stranici Državnog izbornog povjerenstva, i to u strojno čitljivom obliku te pretraživo po različitim osnovama. Time se osigurava učinkovitiji nadzor, pojednostavljuje se sastavljanje i podnošenje financijskih izvještaja i drugih izvješća i podataka i olakšava se praćenje političkog financiranja i financiranja tijekom izborne promidžbe od strane javnosti. Informacijski sustav je primijenjen na svim izborima koji su održani od stupanja na snagu Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, dakle, na izborima članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske, izborima za predsjednika Republike Hrvatske, izborima zastupnika u Hrvatski sabor, lokalnim izborima, dopunskim izborima i prijevremenim lokalnim izborima. Objavom financijskih izvješća na jednom mjestu, ona su postala dostupnija javnosti i samim je time financiranje subjekata postalo transparentnije.
Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma je također uređeno financiranje referendumskih aktivnosti, koje do sada nije bilo uređeno niti jednim propisom. Naime, Zakonom se utvrđuju izvori i način financiranja referendumskih aktivnosti, obveza otvaranja posebnog računa, ograničavaju se dopušteni iznosi donacija i troškova za financiranje referendumske aktivnosti, propisuje se obveza dostave financijskih izvješća, a također se uređuje i pitanje nadzora i transparentnosti financiranja.
6. Napredak prema fiskalnoj transparentnosti
Ministarstvo financija državno je tijelo odgovorno za pripremu i provođenje vladine fiskalne politike, a osnovni cilj mu je pridonositi stabilnom gospodarskom rastu i razvoju društva u stabilnom makroekonomskom okruženju. Na internetskim stranicama Ministarstva financija moguće je, između ostaloga, pronaći informacije o osnovnim poslovima Ministarstva financija kao što su informacije o državnom proračunu i državnoj riznici, europskim strukturnim i investicijskim fondovima, aukcijama trezorskih zapisa, statističkim podacima te je moguće pregledati različite publikacije, i izvješća koje priprema Ministarstvo financija. Ministarstvo financija objavljuje sve ključne dokumente vezane uz proračunski proces (smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodišnje razdoblje, državni proračun s projekcijama, mjesečne izvještaje o izvršenju državnog proračuna, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna i polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju financijskog plana izvanproračunskog korisnika, izvještaj o obavljenoj reviziji godišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna Državnog ureda za reviziju), te su tijekom dosadašnje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast učinjeni određeni koraci u smislu poboljšanja u njihovom sadržaju. U provedbi prethodnog akcijskog plana poseban uspjeh u ovom području predstavlja objava (i kontinuirano unaprjeđenje baze) pretražive baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna. Na ovoj stranici mogu se pretraživati podaci o izvršenim plaćanjima iz državnog proračuna po dobavljačima uz parametre pretraživanja OIB dobavljača i oznaka godine.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
PROCES IZRADE AKCIJSKOG PLANA
U 2020. godini, po isteku trećega po redu Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske je započeo izradu Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje od naredne dvije godine.
S namjerom da se u postupak izrade Akcijskog plana ponovno ravnopravno uključe građani i civilno društvo, kao što je to bio slučaj i pri izradi dosadašnjih Akcijskih planova, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske otvorio je javno savjetovanje o prioritetima Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2020. do 2022. godine. Savjetovanje je od 9. lipnja do 1. srpnja 2020. bilo dostupno na portalu e-Savjetovanja.
Zbog pandemije koronavirusa nastupila su kašnjenja u izradi četvrtog Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj, te se stoga daljnji proces njegove izrade odnosi na razdoblje od 2021. do 2023. godine, a ne na razdoblje od 2020. do 2022. godine kako je inicijalno planirano.
Temeljem zaprimljenih prijedloga pristiglih tijekom savjetovanja o prioritetima 4. Akcijskog plana te prijedloga zaprimljenih tijekom sastanaka s ciljem praćenja provedbe održanih sa (su)nositeljima mjera i aktivnosti iz 3. Akcijskog plana krajem 2019. godine te informacija dobivenih iz Izvješća o provedbi 3. Akcijskog plana (u kategoriji planirani nastavak aktivnosti), te Plana zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu, Akcijski plan za razdoblje 2021.-2023. dobio je svoje prve obrise.
Nadalje, u siječnju 2021. godine , sukladno dogovorima i zaključcima sa sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održane 15. prosinca 2020. godine, članovima Savjeta dostavljen je obrazac za predlaganje provedbenih aktivnosti Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2023. godine.
Svi zaprimljeni prijedlozi, zajedno s ranije navedenim, objedinjeni su u prvu verziju nacrta Akcijskog plana za razdoblje od 2021.do 2023. godine.
Nakon toga, prvi nacrt Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje od 2021. do 2023. godine, točnije popis mjera i aktivnosti za naredno dvogodišnje razdoblje, krajem ožujka 2021. godine poslan je svim članovima Savjeta na dopune s dodatnim prijedlozima iz djelokruga rada institucija čiji su predstavnici članovi Savjeta, odnosno na očitovanje na već predložene aktivnosti iz njihove nadležnosti.
Nakon održane sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (26. svibnja 2021.) na kojoj se raspravio nacrt Akcijskog plana , 23. lipnja 2021. otvoreno je i interno e-Savjetovanje o nacrtu Akcijskog plana za članove/ice Savjeta Partnerstva za otvorenu vlast.
Tijekom rujna 2021. planirano je održavanje e-Savjetovanja o nacrtu Akcijskog plana te će, po njegovom završetku i mogućem revidiranju teksta nacrta i službenog očitovanja (su)nositelja mjera i aktivnosti, Akcijski plan biti dostavljen Vladi Republike Hrvatske na usvajanje.
Slijedeći temeljno načelo partnerstva na kojemu počiva inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast, sve mjere i aktivnosti ovog Akcijskog plana formulirane su u izravnom dijalogu s predstavnicima organizacija civilnoga društva. U svim fazama razvoja dokumenta, organizacijama civilnoga društva omogućeno je ravnopravno sudjelovanje.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
SADRŽAJ AKCIJSKOG PLANA I OBVEZE KOJE SE NJIME PREUZIMAJU
Slijedom ranije opisanog procesa, odnosno rezultata inicijalnog javnog savjetovanja o prioritetima za naredno razdoblje provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj, savjetovanja sa Savjetom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast (interno savjetovanje) i zainteresiranom javnošću (javno savjetovanje), međuresornih konzultativnih radnih sastanaka te rasprava tijekom sjednica Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, utvrđena su glavna prioritetna područja za sljedeće dvije godine – a to su: transparentnost, borba protiv korupcije, otvorenost, sudjelovanje građana/civilnoga društva u procesima izrade, provedbe i praćenja javnih politika, provedba Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini te održivost inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Za svako od ovih područja definirane su mjere i provedbene aktivnosti koje je potrebno realizirati u svrhu ostvarenja postavljenih ciljeva – ukupno 15 mjera i 51 aktivnost Provedba Akcijskog plana trajat će do 31. prosinca 2023. godine, te je taj rok naveden i kao krajnji rok za provedbu aktivnosti koje će se provoditi kontinuirano, pa i nakon kraja provedbe ovog Akcijskog plana.
U ovome akcijskom planu najveći broj mjera odnosi se na područje transparentnosti, točnije, predviđen je nastavak aktivnosti na području prava na pristup informacijama, fiskalne transparentnosti, ali i drugim područjima. Posebnu komponentu ovog akcijskog plana čine mjere usmjerene na lokalnu i područnu (regionalnu) razinu, što predstavlja nastavak napora u implementaciji Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini u Republici Hrvatskoj i dodatno približavanje Partnerstva za otvorenu vlast građanima. I u ovome akcijskom planu uzeta je u obzir potreba da se osigura održivost provedenih mjera, pri čemu je posebno važno osvijestiti nove generacije o temeljnim vrijednostima Partnerstva. Podrška obrazovnog sustava i jače uključivanje mladih u svrhu stvaranja transparentnog i otvorenog društva digitalnog doba od presudne je važnosti za dugoročno postizanje ciljeva Partnerstva.
U tematskom dijelu Akcijskog plana pod nazivom „Transparentnost“ stavlja se naglasak na unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama. S obzirom na to da postoji kvalitetan zakonski okvir, no i dalje se primjećuju izazovi u provedbi Zakona, Akcijski plan predviđa aktivnosti koje su prvenstveno usmjerene na edukaciju i informiranje o pravu na pristup informacijama. Kao i u oba prethodna akcijska plana, tako su i u ovom predviđene aktivnosti usmjerene na osiguranje fiskalne transparentnosti. U okviru toga posebno se ističu sljedeće aktivnosti: povećanje vidljivosti i upotrebe baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna; pravovremeno objavljivanje prijedloga državnog proračuna s obrazloženjima u otvorenom formatu (excel i word); promoviranje transparentnog objavljivanja proračunskih podataka; pravovremeno i kontinuirano objavljivanje mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljivanje izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, kao i povećanje transparentnosti proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje, kao nastavak započetog u prethodnom Akcijskom planu predviđene su aktivnosti kojima će se unaprijediti transparentnost financiranja referendumske aktivnosti, kao i aktivnosti kojima će se povećati otvorenost i transparentnost Hrvatskoga sabora. U ovoj tematskoj cjelini predviđene su također i aktivnosti kojima se jača transparentnost i odgovornost na razini trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i transparentnost financiranja programa i projekata organizacija civilnog društva. Predviđena je i mjera usmjerena unaprjeđenju normativnog okvira za medije te mjere usmjerene zaštiti osoba koje prijavljuju nepravilnosti (tzv. „zviždača“), kao i generalno unaprjeđenje normativnog okvira za suzbijanje korupcije i sprječavanje sukoba interesa.
U tematskoj cjelini pod nazivom „Otvorenost“ naglasak je stavljen na aktivnosti otvaranja podataka , a g lavni cilj mjere je povećati količinu otvorenih podataka i pridonijeti povećanju ponovne uporabe otvorenih podataka. Mjerom se nastoji osigurati preduvjete i okvir za efikasno otvaranje podataka na razini državne uprave te potaknuti državna tijela na otvaranje podataka.
Tematska cjelina pod nazivom „Sudjelovanje građana/civilnoga društva u procesima izrade, provedbe i praćenja javnih politika ima naglasak na aktivnostima za unaprjeđenje provedbe savjetovanja s javnošću, kako bi se nastavilo graditi na uspješno ostvarenim rezultatima u ovom području kroz provedbu prethodnih akcijskih planova. Ujedno, kroz jednu od mjera djelovat će se na jačanje sposobnosti organizacija civilnoga društva za aktivan doprinos provedbi antikorupcijskih mjera.
Tematska cjelina pod nazivom „ Dodatno unaprjeđenje provedbe savjetovanja s javnošću“ uključuje provedbu potrebnih unaprjeđenja sustava e-Savjetovanja kao i nastavak provedbe edukacija o provedbi savjetovanja općenito i specifično kroz sustav e-Savjetovanja. Također, mjera uključuje i promotivne aktivnosti te aktivnost ažuriranja baze savjetodavnih tijela. Glavni cilj mjere je unaprjeđenje provedbe savjetovanja na razini državne uprave te povećanje broja korisnika sustava e-Savjetovanja, dakle, podizanje kvalitete i kvantitete u tom području.
Tematska cjelina pod nazivom „Partnerstvo za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini usmjerena je na to da se aktivnosti inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast „spuste“ u jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri tome će se pokrenuti gradski portali otvorenih podataka; uspostaviti internetski sustav za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini koji slijedi rezultate ostvarene uspostavom e-Savjetovanja na nacionalnoj razini te također provoditi edukacije o inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast za predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Tematska cjelina pod nazivom „Održivost inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast“ usmjerena je na to da se osigura održivost vrijednosti i sadržaja inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, kroz povećanje informiranosti o ciljevima inicijative, s posebnim naglaskom na uključivanje tema u vezi s važnošću otvorenih podataka, transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svrhu povećanja učinkovitosti i odgovornosti tijela javne vlasti te učinkovitijeg i inovativnijeg pružanja javnih usluga u obrazovni sustav.
Provedbu mjera i aktivnosti iz Akcijskog plana pratit će i koordinirati Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, uz stručnu potporu Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Ured za udruge će izraditi upute za izvještavanje o provedbi svake mjere/aktivnosti i tablično praćenje statusa provedbe mjera/aktivnosti od strane nositelja i sunositelja mjera/aktivnosti kao podlogu za izradu godišnjeg izvješća o provedbi Akcijskog plana.
Pisano izvješće o provedbi Akcijskog plana podnosi se Vladi Republike Hrvatske po završetku svake godine provedbe, a po potrebi i češće. S ciljem unaprjeđenja provedbe Akcijskog plana, a na prijedlog Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, Ured za udruge može uz izvješće predložiti Vladi Republike Hrvatske i reviziju pojedinih mjera/aktivnosti, njihovih nositelja i/ili sunositelja i suradnika u provedbi, rokova izvršenja, potrebnih sredstava i pokazatelja provedbe u narednom razdoblju. Sukladno zaključku sa sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, krajem prve godine provedbe pristupit će se reviziji mjera i aktivnosti Akcijskog plana.
Sva tijela državne uprave koja su nositelji i sunositelji provedbe pojedinih aktivnosti Akcijskog plana dužni su na svojim proračunskim stavkama na vrijeme planirati sredstva za provedbu pojedinih aktivnosti u predstojećem proračunskom razdoblju.
Također, provedbu Akcijskog plana će pratiti i evaluirati i neovisno tijelo - Nezavisni mehanizam izvješćivanja (Independent Reporting Mechanism - IRM) koje djeluje u suradnji s Upravnim odborom inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast.
Dodatno, kroz javne rasprave koje će biti organizirane tijekom provedbe Akcijskog plana te predstavljanja Inicijative i edukacije na nacionalnoj, ali i na lokalnim razinama, zainteresirana javnost će imati priliku komentirati njegovu provedbu.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
TEMATSKE CJELINE
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
A. TRANSPARENTNOST
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 1. UNAPRJEĐENJE PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Mjera 1. UNAPRJEĐENJE PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA
Nositelj mjere
POVJERENIK ZA INFORMIRANJE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Usprkos povećanju količine javno dostupnih informacija na internetskim stranicama tijela javne vlasti te pružanju informacija na zahtjev korisnika, građani i drugi korisnici još se uvijek ne mogu pouzdati da će do informacija doći lako, pristupačno i brzo. Na to ukazuje i velik broj žalbi zbog šutnje uprave ili pogrešnog tumačenja odredbi Zakona o pravu na pristup informacijama pri postupanju tijela javne vlasti, koji su u pravilu posljedica nepoznavanja propisa i nedovoljnih kompetencija tijela javne vlasti, ali i nedovoljne svijesti građana o njihovim pravima. Potrebno je uložiti daljnje strukturirane napore u edukaciju i standardiziranje postupanja od strane tijela javne vlasti, podizati razinu znanja i svijesti o Ustavom i Zakonom zajamčenom pravu na pristup informacijama i kako ga učinkovito koristiti od strane građana, udruga i medija, te drugih dionika u društvu. Treba nastaviti poticati i pratiti proaktivno objavljivanje informacija od strane tijela javne vlasti, kompetentno postupanje po zahtjevima poštujući zakonske rokove.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje evaluaciju i unaprjeđivanje normativnog okvira za ostvarivanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Uz zaštitu prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, kao i praćenje primjene Zakona, važno je aktivno promicati pravo na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, koje prvenstveno uključuje edukaciju i jačanje svijesti službenika za informiranje i tijela javne vlasti, kao i korisnika prava na pristup informacijama (građana, medija, udruga, privatnog sektora), ali i informiranje stručne i opće javnosti o aktualnim temama iz područja prava na pristup informacijama i ponovne uporabe informacija (kroz suradnju s organizacijama civilnog društva, akademskom zajednicom, drugim institucijama i medijima).
Nakon 8 godina primjene Zakona o pravu na pristup informacijama, a s ciljem evaluacije učinkovitosti zakonskog okvira za ostvarivanje prava na pristup informacijama, potrebno je provesti neovisnu analizu o pristupu informacijama iz korisničkog gledišta, ali i s pozicije tijela javne vlasti. U skladu s ciljevima sintagme „bolji propisi“, prije eventualnih intervencija u zakonski tekst, evaluacija bi trebala sadržavati podatke o pravnim, politološkim, sociološkim i ekonomskim implikacijama primjene ovog Zakona i poslužiti kao putokaz u daljnjem radu na zakonskom tekstu.
Usvajanje izmjena ZPPI-ja je nužno radi povećanja stupnja njegove primjene, otklanjanja evidentnih prepreka u efikasnijem ostvarivanju prava, prvenstveno onih koje ne osiguravaju pravnu zaštitu korisniku, koje se odnose na izvršenje odluka Povjerenika, ali i radi unapređenja proaktivnog objavljivanja informacija, veće transparentnosti i odgovornosti tijela javne vlasti i osnaživanje antikorupcijskog potencijala Zakona o pravu na pristup informacijama.
U osnovi, pravo na pristup informacijama trebalo bi se temeljno ostvarivati putem proaktivne objave informacija od strane tijela javne vlasti na mrežnim stranicama tijela i u Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, što predstavlja najbrži put za pribavljanje informacije, a tek posredno putem mehanizama zaštite pred drugostupanjskim tijelom i u konačnici pred Visokim upravnim sudom.
U tom procesu od nedvojbene je važnosti sustavni rad na korištenju novih tehnologija kako bi se omogućilo lakše sudjelovanje građana i veća razina transparentnosti u radu javnih organizacija te objavljivanje podataka o svih vrstama poželjnih i nepoželjnih ponašanja u javnoj upravi.
Analiza načina rješavanja zaprimljenih žalbi, načina rješavanja tijela javne vlasti prema zahtjevima za pristup informacijama i udjela šutnje administracije pokazuje negativne trendove. Prema podatcima iz 2020. u odnosu na 2019. vidljivo je zadržavanje broja poništenih rješenja tijela javne vlasti i povećanje u odnosu na 2018. (60,24% u 2020., 60,84% u 2019., 54,65% u 2018.).
U odnosu na predmete šutnje uprave, tijekom 2020. došlo je do povećanja broja rješenja u kojima je tijelima javne vlasti naloženo rješavanje zahtjeva u slučajevima kad tijela javne vlasti nisu riješila zahtjev za pristup informacijama u zakonskim rokovima (58,47% u 2020., 35,43% u 2019., 28,07% u 2018.).
Navedeno upućuje da tijela javna vlasti trebaju uložiti dodatan napor kako bi zahtjeve rješavala u zakonskim rokovima, a da nadzorno tijelo treba nastaviti osmišljavati modele daljnje standardizacije postupanja prema utvrđenim standardima ostvarivanja prava na pristup informacijama, uz povećanu efikasnost izvršenja naloga i rješenja Povjerenika.
Također je uočeno da lokalna razina u odnosu na središnju državnu upravu nije na istoj razini u pogledu otvorenosti i transparentnosti, kao i u pogledu uključivanja građana. Iz provedenih istraživanja vidljivo je da je samo je manji broj gradova i općina češće provodio e-savjetovanja zbog učestalih izmjena i dopuna općih akata i strateško-planskih dokumenata, dok većina rijetko provodi ovu aktivnost. Uz to, rok za e-savjetovanja se nerijetko neopravdano skraćuje mimo zakonski predviđenog roka od 30 dana. Sve navedeno govori u prilog potrebe daljnje dorade normativnog okvira koji vrijedi u ovom području.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Tijela javne vlasti raspolažu iznimno velikim brojem informacija od značaja za javnost. Pristup javnim informacijama je snažan mehanizam osiguravanja odgovornog i učinkovitog rada tijela javne vlasti, osobito njihova raspolaganja javnim sredstvima. Provedbom ovog prava ostvaruje se transparentnost i otvorenost tijela te omogućuje uključivanje korisnika prava na pristup informacijama kako u procese demokratskog nadzora institucija, tako i odlučivanja o brojnim pitanjima od pojedinačnog i društvenog interesa.
Pristup informacijama ostvaruje se primarno proaktivnom objavom informacija na internetskim stranicama tijela, objavom u Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, kao i objavom otvorenih podataka, osiguravanjem javnosti rada te provedbom savjetovanja s javnošću pri donošenju propisa i dokumenata kojima se utječe na interese korisnika, no jednako je važno i garantirano pravo fizičke i pravne osobe da zahtjevom zatraži pristup informaciji ili ponovnu uporabu informacije o kojem se odlučuje u pravno uređenom postupku, s mogućnošću ulaganja žalbe neovisnom tijelu.
Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću se utvrđuju opća načela, standardi i mjere za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata državnih tijela, kojima se uređuju pitanja i zauzimaju stavovi od interesa za opću dobrobit (zaštita i promicanje ljudskih prava, javne službe, pravosuđe, zaštita okoliša i drugo).
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
1.1. Jačati svijest udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama
U tijeku
prosinac 2023.
1.2. Provoditi edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama
U tijeku
prosinac 2023.
1.3. Provoditi edukacije sa aspekta propisa koji uređuju područje zaštite osobnih podataka s naglaskom na Opću uredbu o zaštiti podataka
U tijeku
prosinac 2023.
1.4. Jačati transparentnost tijela javne vlasti u odnosu na proaktivnu objavu informacija, savjetovanja s javnošću u procesu donošenja odluka i osiguravanje javnosti rada tijela javne vlasti
U tijeku
prosinac 2023.
1.5. Uspostaviti okvir za povećanje efikasnosti primjene Zakona o pravu na pristup informacijama
U tijeku
prosinac 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Povjerenik za informiranje
Funkcija, odjel
Povjerenik za informiranje
Email i telefon
povjerenik@pristupinfo.hr ; +385 1 2099 112
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
OCD, JLP(R)S
Broj i naziv aktivnosti:
1.1. Jačati svijest udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama
Sunositelji:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, akademska zajednica, organizacije civilnoga društva
Pokazatelji provedbe:
- Provedeno istraživanje o razini znanja i svijesti korisnika o korištenju prava na pristup informacijama na uzorku od 500 ispitanika
- Održane 4 krojene edukacije za ciljne skupine korisnika prava na pristup informacijama (edukacije za novinare i studente u okviru nastavka Kampanje Pravo na pristup informacijama: Želim znati, želim sudjelovati!,
- Održana 2 briefinga godišnje (zelene udruge, antikorupcijske udruge u uredu PI)
- Periodična objava standarda postupanja u ostvarivanju prava na pristup informacijama, temeljenih na rješenjima Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda RH, radi informiranja korisnika
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Do ovog trenutka nije još provedeno istraživanje na reprezentativnom uzorku (segregirano po dobi, spolu, stupnju obrazovanja i teritorijalnoj rasprostranjenosti), ograničeno su održavani briefinzi za udruge koje su identificirane kao najčešći podnositelji zahtjeva i predstavki Povjereniku za informiranje, dok preostale aktivnosti predstavljaju nastavak aktivnosti započetih u Akcijskom planu za prethodno razdoblje.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
- Godišnja Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti A874001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda Povjerenika.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.2. Provoditi edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama
Sunositelji:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Državna škola za javnu upravu, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Agencija za zaštitu osobnih podataka
Pokazatelji provedbe:
- Provedba edukacija u okviru temeljnog i naprednog modula programa Pravo na pristup informacijama
putem sustava Državne škole za javnu upravu – 4 godišnje
Provedba edukacija programa „Proaktivna objava informacija i otvoreni podaci“ putem sustava Državne škole za javnu upravu – 2 godišnje
- Održavanje najmanje 8 tematskih webinara godišnje
- Održavanje godišnjeg stručnog savjetovanja službenika za informiranje
- Izrada smjernica o primjeni apsolutnog ograničenja prava na pristup informacija
- Izrada smjernice o ostvarivanju prava na pristup informacijama u odnosu na zaštitu osobnih podataka
- Stručna dorada i noveliranje postojećih uputa i smjernica Povjerenika za informiranje
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Edukacije putem DŠJU o različitim segmentima primjene Zakona o pravu na pristup informacija već se izvode, a s obzirom na njihov značaj, posebno radi velike fluktuacije službenika za informiranje, kao i izvođenje tematskih webinara predlaže se kao aktivnost i u ovom akcijskom planu. Isto vrijedi i za godišnje savjetovanje službenika za informiranje koje djeluje i kao svojevrsni forum za razmjenu iskustava i znanja među službenicima za informiranje. Dosadašnji opseg provedbe je isti kao ovaj predložen.
Udio zakonitog postupanja TJV trebao bi biti povećan u sljedećem razdoblju, kao posljedice provedbe ove aktivnosti.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
- Godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, internetska stranica Povjerenika za informiranje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti A874001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda Povjerenika, te na razdjelu 10995 Državna škola za javnu upravu, u okviru proračunske aktivnosti A677028 Provedba programa stručnog usavršavanja i izobrazbe, u iznosu od 15.460,00 kn godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.3. Provoditi edukacije o primjeni propisa koji uređuju područje zaštite osobnih podataka s naglaskom na Opću uredbu o zaštiti podataka
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu, Agencija za zaštitu osobnih podataka
Pokazatelji provedbe:
- Provedba edukacija o primjeni propisa koji uređuju područje zaštite osobnih podataka s naglaskom na Opću uredbu o zaštiti podataka u suradnji s Državnom školom za javnu upravu – 6 godišnje
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
/
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
- Godišnja izvješća Agencije za zaštitu osobnih podataka , internetska stranica Agencije za zaštitu osobnih podataka
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 10995 Državna škola za javnu upravu, u okviru proračunske aktivnosti A677028 Provedba programa stručnog usavršavanja i izobrazbe, u iznosu od 7.740,00 kn godišnje  e na razdjelu 250 Agencija za zaštitu osobnih podataka, u okviru proračunske aktivnosti A765000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Agencije.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.4. Jačati transparentnost tijela javne vlasti u odnosu na proaktivnu objavu informacija, savjetovanja s javnošću u procesu donošenja odluka i osiguravanje javnosti rada tijela javne vlasti
Pokazatelji provedbe:
- Izvršena samoprocjena i na web stranicama objavljen dokument samoprocjene usklađenosti postupanja sa Zakonom o pravu na pristup informacijama za pojedine skupine tijela, najmanje 150 tijela javne vlasti
- Provedeno analitičko praćenje pojedinih segmenata članaka 10., 11.i 12. Zakona o pravu na pristup informacijama, uz izradu izvješća i preporuka za usklađivanje postupanja, najmanje 100 tijela javne vlasti
- Provedeno praćenje usklađenosti internetskih stranica i aplikacija tijela javne vlasti sa zahtjevima pristupačnosti za osobe s invaliditetom, uz izradu izvješća
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Samoprocjenu usklađenosti neka su tijela ispunjavala fakultativno, dok bi se sustavnim samoprocjenjivanjem usklađenosti kao edukativnim alatom izravno doprinijelo kvaliteti primjene obveze proaktivne objave informacija, koja je temeljni oblika ostvarivanja prava na pristup informacijama
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, Izvješće EK o digitalnoj pristupačnosti, internetska stranica Povjerenika za informiranje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti A874001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda Povjerenika.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
1.5. Uspostaviti okvir za povećanje efikasnosti primjene Zakona o pravu na pristup informacijama
Pokazatelji provedbe:
- Vanjska evaluacija primjene Zakona o pravu na pristup informacijama
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Zakon o pravu na pristup informacijama usvojen je 2013., a dopunjen 2015. godine, a radi uočenih nedostataka u efikasnoj primjeni, kao primjer dobre prakse na noveliranju zakonskog okvira koje se temelji na činjenicama nužno provesti stručnu evaluaciju primjene Zakona o pristup informacijama.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, izvješća i zahtjevi za naknadu sredstava za projekt financiran iz ESF, internetska stranica Povjerenika za informiranje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 25805 Povjerenik za informiranje, u okviru proračunske aktivnosti T874009 Unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama, u iznosu od 195.000,00 kn u 2022. (u potpunosti planiran na izvoru 561) te u iznosu od 205.000,00 kn u 2023. (u potpunosti planiran na izvoru 561).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 2. FISKALNA TRANSPARENTNOST
Mjera 2. FISKALNA TRANSPARENTNOST
Nositelj mjere
MINISTARSTVO FINANCIJA
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Transparentnost proračuna podrazumijeva mogućnost građana da dobiju informacije o proračunu koje su potpune, bitne, točne, pravovremene i predstavljene na razumljiv način. Transparentan proračun doprinosi boljem upravljanju proračunskim sredstvima, omogućava građanima pozivanje vlasti na odgovornost te jača povjerenje u političke procese. Osim pozitivnih učinaka na kvalitetu upravljanja, proračunska transparentnost donosi i značajne financijske koristi državi. Istraživanja pokazuju da države s transparentnim proračunima imaju bolji pristup međunarodnim financijskim tržištima i niže troškove zaduživanja.
Fiskalne podatke potrebno je učiniti još dostupnijim javnosti te ih objavljivati u otvorenim formatima, kako na razini Državnog proračuna, tako i na lokalnim, odnosno regionalnim razinama. Također, od objave baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna uočene su potrebe za unaprjeđenjem te baze kako bi ona pružala bolje mogućnosti pretraživanja, kao i preuzimanje podataka u strojno čitljivom obliku.
Što mjera uključuje?
Glavni cilj mjere je povećati fiskalnu transparentnost, prvenstveno kroz pravovremenu objavu i otvaranje fiskalnih podataka za ponovnu uporabu.
Mjera uključuje više aktivnosti kojima će se osigurati redovito objavljivanje točnih i relevantnih informacija o fiskalnim podacima i mogućnosti njihovog preuzimanja u svrhu ponovne uporabe.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Mjera doprinosi rješavanju problema pravovremenom objavom podataka u otvorenim formatima.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna u smislu transparentnosti budući da se povećava fiskalna transparentnost, a time olakšava participacija građana u proračunskim procesima (što bi trebalo rezultirati učinkovitijim pružanjem javnih usluga). Uz to, mjera je relevantna i s obzirom na pitanje javne odgovornosti jer se kroz povećanje transparentnosti proračuna i odnosno cjelokupnog proračunskog procesa otvaraju dodatne mogućnosti za ocjenu odgovornosti državnih dužnosnika i službenika u vezi s provođenjem javnih politika iz njihove nadležnosti.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
2.1. Povećati vidljivost i upotrebu baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna
siječanj 2022.
kontinuirano
2.2. Pravovremeno objavljivati prijedlog državnog proračuna s obrazloženjima u otvorenom formatu (excel i word)
siječanj 2022.
kontinuirano
2.3. Promovirati transparentno objavljivanje proračunskih podataka / Popularizacija strojno čitljivih proračunskih podataka
siječanj 2021.
kontinuirano
2.4. Pravovremeno i kontinuirano na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljivati mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljivati izvještaje o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, a od 2022. godine i tromjesečne podatke za opću državu prema novoj GFS 2014 metodologiji
kontinuirano
kontinuirano
2.5. Povećati transparentnost proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
rujan 2021.
kontinuirano
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Ante Matijević
Funkcija, odjel
Glavni državni rizničar, Državna riznica
Email i telefon
Ante.Matijevic@mfin.hr ; 01/4591-249
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Hrvatska zajednica županija
Broj i naziv aktivnosti:
2.1. Povećati vidljivost i upotrebu baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna
Sunositelji:
Ministarstvo financija - Državna riznica, Sektor za izvršavanje državnog proračuna
Pokazatelji provedbe:
- Povećanje frekvencije osvježavanja podataka u strojno čitljivom obliku dostupnih na mrežnoj stranici Ministarstva financija na tjednoj razini
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
U aplikaciji Upit o plaćanjima iz državnog proračuna po dobavljačima podaci se osvježavaju dnevno.
CSV datoteke u strojno čitljivom obliku osvježavaju se kvartalno i objavljuju na mrežnim stranicama Ministarstva financija
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
transakcijski sustav državne riznice, a podaci se prikupljaju na dnevnoj razini za prethodni dan
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.2. Pravovremeno objavljivati prijedlog državnog proračuna s obrazloženjima u strojno čitljivom formatu (Excel)
Sunositelji:
Ministarstvo financija, Državna riznica , Vlada RH, Hrvatski sabor
Pokazatelji provedbe:
- Prijedlog državnog proračuna u strojno čitljivom formatu (Excel) objavljen kao dokument za raspravu na stranicama Vlade i Hrvatskog sabora (Dnevni red)
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Prijedlog državnog proračuna kao i njegove izmjene i dopune redovito se objavljuju na stranicama Vlade (u dnevnom redu), zatim na stranicama Sabora, a nakon donošenja objavljuju se i na internetskim stranicama Ministarstva financija. Do sada je Ministarstvo na Vladu Posebni dio proračuna upućivalo u PDF formatu, iste dokumente Vlada prosljeđuje Saboru, dok je MF na mrežnim stranicama Posebni dio proračuna objavljivalo i u PDF i u Excel formatu.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvor: internetske stranice MF, Vlade i Sabora, učestalost prikupljanja na godišnjoj razini
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.3. Promovirati transparentno objavljivanje proračunskih podataka / Popularizacija strojno čitljivih proračunskih podataka
Sunositelji:
Sve članice Hrvatske zajednice županija
Pokazatelji provedbe:
- Pravovremeno objavljeni prijedlozi proračuna, rebalansa proračuna i izvješća u strojno čitljivom formatu;
- Objavljeni aktualni proračunski podaci za 20 županija i Grad Zagreb u strojno čitljivom, standardiziranom obliku; rad na popularizaciji otvorenih podataka i transparentnosti
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Županije, dva puta godišnje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Aktivnost se provodi kontinuirano te se financira iz proračuna Hrvatske zajednice županija.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.4. Pravovremeno i kontinuirano na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljivati mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljivati izvještaje o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna, a od 2022. godine i tromjesečne podatke za opću državu prema novoj GFS 2014 metodologiji.
Sunositelji:
Ministarstvo financija, Zavod za makroekonomske i fiskalne analize i projekcije
Pokazatelji provedbe:
- Pravovremeno i kontinuirano na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljene mjesečne serije prihoda i rashoda Državnog proračuna prema nacionalnoj metodologiji računskog plana, tromjesečno objavljeni izvještaji o prihodima i rashodima, primicima i izdacima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna a od 2022. godine i tromjesečni podaci za opću državu prema novoj GFS 2014 metodologiji
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Objavljivanje podataka na mrežnim stranicama Ministarstva financija
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
SAP informacijski sustav Državne riznice, financijski izvještaji proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, financijski izvještaji neprofitnih organizacija, godišnji financijski izvještaj poduzetnika i ostalih pravnih osoba koji ulaze u sektorski obuhvat opće države.
SAP- mjesečno ; OSTALO- tromjesečno, polugodišnje i godišnje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano
Broj i naziv aktivnosti:
2.5. Povećati transparentnost proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Sunositelji:
Ministarstvo financija, Državna riznica, Sektor za podršku sustavu financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Pokazatelji provedbe:
U Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave istaknuta je važnost jačanja transparentnosti kojim će se preporučiti lokalnim i područnim (regionalnim) jedinicama:
1. objava svih ključnih proračunskih dokumenata (posebice prijedlog proračuna, izglasani proračun, izmjene i dopune proračuna, proračunski vodič, polugodišnji i godišnji izvještaji o izvršenju proračuna) na mrežnim stranicama jedinica u jedinstvenom folderu nazvanom Proračun, na koji postoji izravna poveznica s naslovne stranice.
2. pri objavi polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna na mrežnim stranicama objavljivati kompletan sadržaj tih proračunskih dokumenata kako je propisano Pravilnikom o polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna (čl. 4).
3. pri objavi prijedloga proračuna, izglasanog proračuna te izmjena i dopuna proračuna na mrežnim stranicama objavljivati kompletan sadržaj tih proračunskih dokumenata (opći i posebni dio proračuna, te plan razvojnih programa) kako je propisano Zakonom o proračunu (čl. 16).
4. objava usvojenih proračuna na razini na kojoj se usvaja temeljem odredbi Zakona o proračunu
5. objava izvještaja o izvršenju proračuna na razini na kojoj se usvaja temeljem odredbi Zakona o proračunu
6. izrada i objava proračunskih vodiča za građane.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
U prethodnim Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave navedena je preporuka da se svi materijali vezani uz proračun i njegove izmjene objavljuju u word i excel formatu.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, na godišnjoj razini
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 025 Ministarstvo financija, u okviru proračunske aktivnosti A538000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
rujan 2021. – kontinuirano
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 3. OTVORENOST I TRANSPARENTNOST HRVATSKOGA SABORA
Mjera 3. OTVORENOST I TRANSPARENTNOST HRVATSKOGA SABORA
Nositelj mjere
HRVATSKI SABOR
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Mjera pridonosi povećanju otvorenosti i transparentnosti Hrvatskoga sabora te informiranja i, gdje je moguće, uključivanja građana u sudjelovanje u procesima oblikovanja, odlučivanja i praćenja provedbe javnih politika i otvorene vlasti te dobrog upravljanja.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje promociju i provedbu edukativnih programa i radionica koje su prilagođene različitim ciljnim skupinama i njihovim potrebama. Edukativni programi za učenike osnovnih i srednjih škola i studenata imaju za cilj podizanje razine znanja i kompetencija mladih te njihove pripreme za uključivanje i sudjelovanje u demokratskim procesima donošenja odluka.
Putem edukativnih radionica za građane, s ukladno epidemiološkim mjerama , provodit će se edukacija zainteresiranih građana o različitim temama i mogućnostima sudjelovanja u procesima donošenja odluka (npr. kako i kome napisati predstavku ili prijedlog te potom uputiti određenom radnom tijelu ovisno o djelokrugu rada, kako napisati nacrt zakonskog prijedloga, kako sudjelovati u procesu savjetovanja s javnosti o nacrtima akata u postupku njihova donošenja kojima su predlagatelji saborski zastupnici, radna tijela te klubovi zastupnika).
Uz već postojeće, sukladno epidemiološkim mjerama, edukativne posjete učenika nižih razreda (3. i 4. r.) i učenika viših razreda (5., 6., 7. i 8. r.), online kviza za učenike 8. razreda osnovnih škola "Koliko poznaješ Hrvatski sabor?", edukativni program proširuje se otvaranjem Natječaja za učenike 8. razreda osnovnih škola u pisanju eseja/zastupničkog govora na zadanu temu. Poziv učenicima slijedi odgojno-obrazovne ishode kurikuluma nastavnog predmeta Povijesti za 8. razred osnovne škole, posebice nastavne cjeline Nastanak suverene i samostalne hrvatske države i uloge i značaja Hrvatskoga sabora u stvaranju Republike Hrvatske. Učenici pišu esej/zastupnički govor tematizirajući bazične državnopravne akte koje je donio Sabor značajne za stvaranje suverene Republike Hrvatske i njen politički ustroj. Svrha i cilj natječaja u pisanju eseja/zastupničkog govora za učenike 8. razreda osnovnih škola je poticanje povijesne pismenosti učenika te poticanje učenika na razvijanje povijesnog mišljenja, kritičkog promišljanja, upoznavanja demokratskih procedura i njegovanja demokratskih načela i vrijednosti. Upravo upoznavanjem suvremene političke povijesti učenici razumijevaju političko djelovanje te im se približava proces izgradnje vlasti i državnih institucija.
Sukladno epidemiološkim mjerama, programi za učenike srednjih škola obuhvaćaju edukativne posjete Hrvatskome saboru koji, uz obilazak Sabora uz stručno vodstvo, uključuju i predavanje za učenike koje prati predmetne kurikulume, nazočnost sjednici Sabora sa galerije u Sabornici i mogućnost razgovora sa zastupnicima. Predavanje se ponajviše odnosi na znanja koja učenici trebaju usvojiti iz područja političkog sustava Republike Hrvatske i ustrojstva državne vlasti, a vezano je i uz znanja koja učenici trebaju usvojiti za polaganje ispita iz predmeta Politika i gospodarstvo na državnoj maturi. Osim toga, na godišnjoj razini planira se održavanje S imuliranog parlamenta za učenike srednjih škola u Sabornici, uz stručnu potporu nastavnicima za pripremu simuliranog parlamenta učenika. Simulirajući zastupnički rad u Hrvatskome saboru – od rada u klubovima zastupnika, u nadležnim odborima te na sjednici Sabora – učenici na neposredan način usvajaju znanja o zakonodavnoj proceduri i tijeku donošenja zakona. Nastavnici pripremaju učenike za simuliranu sjednicu u sklopu nastave iz sljedećih predmeta: Politika i gospodarstvo, Sociologija, Filozofija, Etika, međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, Povijest te pravne grupe predmeta: Uvod u državu i pravo, Ustavni ustroj Hrvatske, i dr. Ciljevi provođenja ovog edukativnog programa su: omogućiti učenicima praktično iskustvo djelovanja zakonodavne vlasti i uloge zastupnika, njihovog rada u saborskim odborima i u klubovima zastupnika, pojasniti učenicima proces stvaranja javnih politika sve do donošenja zakona, poticati i razvijati političko mišljenje i kritičko promišljanje učenika koji se upoznaje s ulogom i odgovornošću vlasti, izvorima njene legitimnosti, važnošću zakonodavnog postupka i poštovanja demokratskih procedura kod donošenja zakona te važnošću poštovanja zakona koji su na snazi. Svrha provođenja ovog edukativnog programa je omogućiti učenicima praktično stjecanje znanja o politici kao sadržaju, političkim institucijama i političkim procesima, te poticati aktivno sudjelovanje mladih u oblikovanju javnih politika i uključivanje u procese donošenja odluka. Na godišnjoj razini organizirat će se i o nline kviz natjecanje za učenike srednjih škola pod nazivom „Koliko poznaješ Hrvatski sabor?“ . Kviz pitanja proizlaze iz kurikuluma za nastavni predmet Politika i gospodarstvo u povezanosti s kurikulumima pravne grupe predmeta te drugih srodnih predmeta iz društveno-humanističkog područja. Dva su cilja ovog edukativnog programa: prvi je pružiti mogućnost učenicima da testiraju svoje znanje o Saboru, njegovom ustroju i nadležnostima, kao i procedurama u donošenju akata, te pravima i obvezama saborskih zastupnika, a drugi je zainteresirati učenike za stjecanje dodatnih znanja o ulozi i mjestu Sabora u Republici Hrvatskoj od konstituiranja prvog demokratskog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. do danas što podrazumijeva sve one ustavne ovlasti Sabora kao parlamenta jedne od država članica Europske unije. Za učenike srednjih škola organizira se Natječaj u pisanju eseja ili zastupničkog govora na zadanu temu . Poziv učenicima slijedi odgojno-obrazovne ishode kurikuluma nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo za srednje škole u povezanosti s kurikulumima pravne grupe predmeta te drugih srodnih predmeta iz društveno-humanističkog područja. Učenici pišu esej/zastupnički govor razmatrajući temeljne državotvorne akte koje je donio Sabor. Očekivani odgojno-obrazovni ishodi takvog poučavanja omogućit će učenicima da još bolje upozna politički sustav Republike Hrvatske te ustrojstvo, ulogu i odgovornost vlasti i izvore njene legitimnosti. Svrha i cilj natječaja u pisanju eseja/zastupničkog govora za učenike srednjih škola je poticanje političke pismenosti učenika te poticanje učenika na razvijanje političkog mišljenja, kritičkog promišljanja, upoznavanja demokratskih procedura i njegovanja demokratskih načela i vrijednosti.
Program za studente visokih učilišta obuhvaća predavanje za studente o ustroju, ovlastima i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela, klubova zastupnika, zakonodavnom postupku, pravima i obvezama zastupnika, zadaćama i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela u europskim poslovima i sl. Dio programa je i održavanje simuliranog parlamenta studenata u Sabornici. Sudjelovanjem u projektu Simulirani parlament studenti imaju priliku proširiti svoja znanja o zakonodavnom postupku i načinu rada Hrvatskoga sabora, kao i usavršiti svoje retoričke vještine i sposobnost vođenja argumentirane rasprave i važnost sudjelovanja u političkim procesima uopće. Stoga je cilj ovog projekta educirati studente o radu Sabora, ali i potaknuti njihovo zanimanje i motivirati ih za veći angažman u politici podizanjem razine svijesti o važnosti aktivnog sudjelovanja u političkim procesima. Također programom se omogućava organiziranje razgovora/tematskih rasprava studenata sa zastupnicima - članovima saborskih odbora, na unaprijed dogovorenu temu, organiziranje predavanja na unaprijed dogovorenu temu koje drže predavači Službe za građane kao i predavači iz drugih stručnih službi Sabora.
Također, u skladu s epidemiološkim mjerama, provodit će se i edukativne radionice za građane kroz koje će se zainteresirane građane educirati o različitim temama i mogućnostima sudjelovanja u procesima donošenja odluka (npr. kako napisati predstavku ili prijedlog i kojem radnom tijelu ga uputiti, ovisno o djelokrugu rada, kako napisati nacrt zakonskog prijedloga, kako sudjelovati u procesu savjetovanja s javnosti o nacrtima akata u postupku njihova donošenja kojima su predlagatelji saborski zastupnici, radna tijela te klubovi zastupnika).
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Mjera će pridonijeti još većoj otvorenosti i transparentnosti Hrvatskoga sabora, a ujedno će pridonijeti i boljem informiranju i, gdje je moguće, uključivanju građana u sudjelovanju u procesima oblikovanja, odlučivanja i praćenja provedbe javnih politika i otvorene vlasti te dobrog upravljanja.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna za ostvarivanje vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast jer povećava transparentnost tijela javne vlasti, omogućuje građansku participaciju, posebice mladih s ciljem njihovog jačeg uključivanja i pripreme za procese donošenja odluka, a u svrhu stvaranja transparentnog i otvorenog društva. Podrška Hrvatskoga sabora obrazovnom sustavu kroz jače uključivanje mladih u podizanje razine kompetencija i priprema za sudjelovanje u procesima donošenja odluka ujedno je sukladna i cilju podizanja razine transparentnosti i otvorenosti.
Dodatne informacije:
Mjera će se provoditi u okviru proračunskih sredstava Hrvatskoga sabora.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
3.1. Održavati edukativne programe za učenike osnovnih škola
U tijeku
prosinac 2023.
3.2. Održavati edukativne programe za učenike srednjih škola
U tijeku
prosinac 2023.
3.3. Održavati edukativne programe za studente visokih učilišta
U tijeku
prosinac 2023.
3.4. Održavati edukativne programe za građane
U tijeku
prosinac 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Sandra Rizmaul
Funkcija, odjel
Osobna savjetnica predsjednika Hrvatskoga Sabora
Email i telefon
sandra.rizmaul@sabor.hr , 01 6303 486
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Povjerenstva za provedbu svih edukativnih programa koja čine nastavnici i profesori raznih grupa predmeta, radne skupine.
Savjet za razvoj civilnoga društva.
Broj i naziv aktivnosti:
3.1. Održavati edukativne programe za učenike osnovnih škola
Pokazatelji provedbe:
- Provedene edukativne posjete učenika nižih razreda (3. i 4. r.) i učenika viših razreda (5., 6., 7. i 8. r.)
- Proveden online kviz za učenike 8. razreda osnovnih škola "Koliko poznaješ Hrvatski sabor?"
- Proveden natječaja za učenike 8. razreda osnovnih škola u pisanju eseja/zastupničkog govora na zadanu temu
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izvješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 10.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
3.2. Održavati edukativne programe za učenike srednjih škola
Pokazatelji provedbe:
- Provedene edukativne posjete Hrvatskome saboru koji, uz obilazak Sabora uz stručno vodstvo, uključuju i predavanje za učenike koje prati predmetne kurikulume, nazočnost sjednici Sabora sa galerije u Sabornici i mogućnost razgovora sa zastupnicima
- Održan S imulirani parlamenti za učenike srednjih škola u Sabornici, uz stručnu potporu nastavnicima za pripremu simuliranog parlamenta učenika, na godišnjoj razini
- Proveden o nline kviz natjecanje za učenike srednjih škola pod nazivom „Koliko poznaješ Hrvatski sabor?“ , na godišnjoj razini
- Proveden Natječaj u pisanju eseja ili zastupničkog govora na zadanu temu
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izviješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 10.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
3.3 Održavati edukativne programe za studente visokih učilišta
Pokazatelji provedbe:
- Provedena predavanja za studente o ustroju, ovlastima i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela, klubova zastupnika, zakonodavnom postupku, pravima i obvezama zastupnika, zadaćama i načinu rada Sabora i njegovih radnih tijela u europskim poslovima i sl.
- Održan simulirani parlament studenata u Sabornici.
- Provedeni razgovori/tematske rasprave studenata sa zastupnicima - članovima saborskih odbora, na unaprijed dogovorenu temu, organiziranje predavanja na unaprijed dogovorenu temu koje drže predavači Službe za građane kao i predavači iz drugih stručnih službi Sabora
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izviješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 5.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
3.4. Održavati edukativne programe za građane
Pokazatelji provedbe:
- Provedene edukativne radionice za građane o različitim temama i mogućnostima sudjelovanja u procesima donošenja odluka (npr. kako napisati predstavku ili prijedlog i kome predstavku ili prijedlog uputiti odnosno kojem radnom tijelu, ovisno o djelokrugu rada, kako napisati nacrt zakonskog prijedloga, kako sudjelovati u procesu savjetovanja s javnosti o nacrtima akata u postupku njihova donošenja kojima su predlagatelji saborski zastupnici, radna tijela te klubovi zastupnika).
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Provedeni postojeći edukativni programi
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnje izviješće o radu Službe za građane Hrvatskoga sabora
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 010 05 u okviru proračunske aktivnosti A501000 Administracija i upravljanje, u iznosu od 5.000 kuna godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
kontinuirano - prosinac 2023.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 4. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI I FINANCIRANJA REFERENDUMSKE AKTIVNOSTI
Mjera 4. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI I FINANCIRANJA REFERENDUMSKE AKTIVNOSTI
Nositelj mjere
DRŽAVNO IZBORNO POVJERENSTVO
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Važećim Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave propisano je raspisivanje i provedba referenduma i drugih oblika osobnog sudjelovanja hrvatskih državljana s biračkim pravom u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje: važeći Zakon o referendumu). Jedan od problema na koji važeći Zakon o referendumu ne daje odgovor, prikupljanje je, evidentiranje i javna objava informacija o referendumskim inicijativama.
Što mjera uključuje?
Kao jednu od planiranih aktivnosti Državnog izbornog povjerenstva važnu za ostvarenje vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast ističe se uspostava Evidencije referendumskih inicijativa. U ovom trenutku takva vrsta evidencije ne postoji te je znatno otežano dobiti informaciju o referendumima koji se u određenom razdoblju vode na lokalnoj razini, ako ne i nemoguće jer niti jedno državno tijelo ne raspolaže sa ako objedinjenim podacima. Po uspostavi Evidencije referendumskih inicijativa, potrebno je osigurati njenu objavu na jednom mjestu, i to mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva.
Pored navedenog, stupanjem na snagu Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma u ožujku 2019. (dalje: Zakon o financiranju), Državno izborno povjerenstvo je dobilo u nadležnost provedbu nadzora financiranja referendumske aktivnosti organizacijskog odbora na državnom i lokalnom referendumu (dalje: sudionici referendumske aktivnosti). Zakonom o financiranju propisano je da se financijska izvješća koja se odnose na referendumsku aktivnost dostavljaju Državnom izbornom povjerenstvu unosom u informacijski sustav za nadzor financiranja u navedenim Zakonom propisanim rokovima te da se prvi radni dan nakon njihove dostave objavljuju na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva u otvorenom, strojno čitljivom formatu.
Državno izborno povjerenstvo u narednom razdoblju namjerava provoditi proaktivnu edukaciju sudionika referendumskih aktivnosti kako bi se eventualne povrede Zakona o financiranju svele na što je manju moguću mjeru.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Provođenjem zakonskih i podzakonskih odredbi podiže se kvaliteta obaviještenosti i uključenosti javnosti u proces referendumskih aktivnosti.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Uspostavom Evidencije referendumskih inicijativa i njenom objavom na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva podiže se stupanj transparentnosti svih informacija bitnih za pojedinu referendumsku inicijativu.
Javnom objavom financijskih izvješća u području financiranja referendumske aktivnosti omogućava se svim zainteresiranim osobama dobivanje brze informacije o načinu financiranja sudionika pojedine referendumske aktivnosti (vlastita sredstva/donacije) te sadržaju i visini troškova sudionika referendumske aktivnosti, čime se podiže stupanj transparentnosti takvog financiranja.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
4.1. Provoditi edukaciju sudionika referendumske aktivnosti s ciljem jačanja transparentnosti financiranja referendumske aktivnosti
listopad 2023.
prosinac 2023.
4.2. Uspostava Evidencije referendumskih inicijativa
listopad 2022.
prosinac 2022.
4.3. Provoditi edukaciju sudionika referendumske aktivnosti s ciljem upoznavanja sudionika s odredbama Zakona o referendumu i jačanja transparentnosti financiranja referendumske aktivnosti
listopad 2023.
prosinac 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Ivana Belec
Funkcija, odjel
Članica Državnog izbornog povjerenstva
Email i telefon
ibelec@izbori.hr , 01 2100 600
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Naziv aktivnosti:
4.1. Provoditi edukaciju sudionika referendumske aktivnosti s ciljem jačanja transparentnosti financiranja referendumske aktivnosti
Pokazatelji provedbe:
- Izrađena i na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva objavljena on-line edukacija namijenjena sudionicima referendumske aktivnosti
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva u četvrtom kvartalu 2020. objavljena je on-line edukacija namijenjena sudionicima referendumske aktivnosti, sukladno Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma. Edukaciju je potrebno ažurirati, prilagoditi eventualnim izmjenama pozitivno-pravnih propisa i uskladiti sa praksom u provedbi nadzora financiranja referendumskih aktivnosti, ali i nadzora financiranja političkih aktivnosti i nadzora financiranja izborne promidžbe.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Zakon kojim je propisano raspisivanje i provedba referenduma
Zakon kojim je propisana provedba nadzora financiranja referendumskih aktivnosti i izvješća o provedenom nadzoru financiranja referenduma
Učestalost prikupljanja podataka: jednokratno
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 012 Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti K896003 Informatizacija Državnog izbornog povjerenstva, u iznosu od 50.000 kuna u 2022. godini.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
listopad 2023. – prosinac 2023.
Naziv aktivnosti:
4.2. Uspostava Evidencije referendumskih inicijativa
Pokazatelji provedbe:
- Uspostavljena Evidencija referendumskih inicijativa i objavljena na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Polazna vrijednost je – 0.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Uspostavljena Evidencija referendumskih inicijativa
Objavljena Evidencija referendumskih inicijativa na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva
Učestalost prikupljanja podataka: trajno
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva će se osigurati u Državnom proračunu, na razdjelu 012 Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti K896003 Informatizacija Državnog izbornog povjerenstva, u iznosu od 258.750.000 kuna u 2022. godini, odnosno u okviru proračunske aktivnosti A896006 Provedba referenduma, u iznosu od 309.375,00 kuna za 2022. te 2023. godinu (u 2022. godini – 61.875,00 kn; u 2023. godini – 247.500,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
listopad 2022. – prosinac 2022.
Naziv aktivnosti:
4.3. Provoditi edukaciju sudionika referendumske aktivnosti s ciljem upoznavanja sudionika s odredbama Zakona o financiranju i jačanja transparentnosti financiranja referendumske aktivnosti
Pokazatelji provedbe:
- Snimljeni i na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva objavljeni webinari za sudionike referendumske aktivnosti
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Polazna vrijednost je – 0.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Objavljeni webinari na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva
Objavljene obavijesti o webinarima na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva
Učestalost: jednokratno
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 012 Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A896002 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Povjerenstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
listopad 2023. – prosinac 2023.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 5. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI DJELOVANJA I FINANCIRANJA PROGRAMA I PROJEKATA ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA
Mjera 5. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI DJELOVANJA I FINANCIRANJA PROGRAMA I PROJEKATA
ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA
Nositelj mjere
URED ZA UDRUGE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Stupanjem na snagu Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN 26/2015 i 37/21), u Hrvatskoj su uspostavljeni jedinstveni standardi financiranja programa i projekata organizacija civilnog društva iz javnih izvora, imajući u vidu da se godinama  aj sustav unaprjeđuje u smislu veće transparentnosti te standardizacije kriterija, mjerila i postupaka za dodjelu sredstava. Međutim, u javnosti je i dalje raširena percepcija da se sredstva dodjeljuju i troše netransparentno te je stoga potrebno uložiti dodatne napore u smislu povećanja transparentnosti i javne dostupnosti svih podataka.
Razumijevanje Zakona o javnoj nabavi jedno je od tema s kojima se organizacije civilnoga društva kao korisnici sredstava iz javnih izvora u provedbi svojih projekata i programa kontinuirano susreću, zajedno s davateljima financijskih sredstava. Kako bi se osiguralo nedvosmislena primjena Zakona o javnoj nabavi, potrebno je osigurati edukacije za neobveznike javne nabave s ciljem povećanja transparentnost korištenja javnih sredstava.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje uspostavu novog informacijskog sustava za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro sukladno članku 56. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, te ažuriranje i nadogradnju javne baze podataka o projektima i programima organizacija civilnog društva financiranim iz javnih izvora, kao i provedbu programa edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge, a sve u svrhu ostvarenja cilja veće transparentnosti financiranja programa i projekata udruga i veće javne dostupnosti informacija o tim programima i projektima.
Također, mjera uključuje i provedbu edukacija čelnika i zaposlenika trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više JLP(R)S, kao i čelnika i zaposlenika JLP(R)S-a i tijela državne uprave o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Uspostavom novog informacijskog sustava za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro osigurat će se bolja platforma za sva tijela koja dodjeljuju sredstva udrugama, a u svrhu praćenja i vrednovanja programa i projekata udruga, kao i u svrhu prevencije „dvostrukog“ financiranja istih programa i projekata. A žuriranjem i nadogradnjom javne baze podataka o projektima i programima organizacija civilnog društva financiranim iz javnih izvora osigurat će se ažurna, javna dostupnost informacija o financiranim programima i projektima, dok će se kroz provedbu programa edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge osigurati standardizacija primjene Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge na razini svih tijela koje financiraju programe i projekte udruga, kao i osigurati transparentnost cijelog procesa, odnosno korištenje informacijskog sustava i javne baze podataka koji će biti uspostavljeni, odnosno ažurirani i nadograđeni kroz provedbu ove mjere. Naglasak u cijelom sustavu je na smanjenju administrativnog opterećenja, ali i dodatnom jačanju postojećih kapaciteta za djelotvorno upravljanje natječajnim ciklusom.
U okviru unaprjeđenja transparentnosti, kvalitete i standarda u postupcima dodjele financijskih sredstava programima i projektima od interesa za opće dobro provest će se programi edukacije o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava organizacijama civilnog društva sukladno Uredbi o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge za javna trgovačka društva . Dodatno, predviđena je edukacija o postupcima nabave za neobveznike javne nabave s ciljem povećanja transparentnost korištenja javnih sredstava.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna za transparentnost budući da se njom osigurava transparentnost postupaka dodjele sredstava udrugama, kao i dostupnost informacija o programima i projektima koji se financiraju. Također, ona je relevantna i za javnu odgovornost budući da se osiguravanjem transparentnosti i dostupnosti informacija u ovom području ujedno utječe i na odgovornost državnih dužnosnika i službenika koji donose odluke i provode aktivnosti u području dodjele sredstava udrugama.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
5.1. Izraditi novi informacijski sustav za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro– I. faza
srpanj 2021.
prosinac 2023.
5.2. Provoditi program edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge za državne i lokalne službenike i druge davatelje javnih sredstava
siječanj 2022.
prosinac 2023.
5.3. Unaprijediti primjenu Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge
siječanj 2022.
prosinac 2023.
5.4. Provoditi edukacije o postupcima nabave za neobveznike javne nabave s ciljem povećanja transparentnost korištenja javnih sredstava
siječanj 2022.
prosinac 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Helena Beus
Funkcija, odjel
ravnateljica Ureda
Email i telefon
helena.beus@udruge.vlada.hr , 01 4599 810
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Državna škola za javnu upravu, TDU, JLP(R)S, trgovačka društva u većinskom državnom i većinskom vlasništvu JLP(R)S, turističke zajednice
Hrvatski olimpijski odbor, nacionalni sportski savezi te sportske zajednice na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, Hrvatska zajednica tehničke kulture te zajednice tehničke kulture na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, Hrvatska vatrogasna zajednica te vatrogasne zajednice na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini
Broj i naziv aktivnosti:
5.1. Izraditi novi informacijski sustav za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro– I. faza
Pokazatelji provedbe:
- Uspostavljen informacijski sustav o financiranim projektima informacijski sustav
- Uspostavljena javna baza podataka ugovorenih i financiranih projekata
- Objavljeni godišnji izvještaji o financiranim programima organizacija civilnoga društva
- Broj korisnika sustava
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Ured za udruge od 2006. godine objavljuje godišnja Izvješća o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva. Uspostavom novog informacijskog sustava ubrzat će se izvještavanje davatelja financijskih sredstava za projekte i programe udruga iz javnih izvora. Također, Ured za udruge vodi bazu financiranih projekata iz javnih izvora od 2004. godine, ali se baza ažurira tek na temelju izrade godišnjih izvještaja, a uspostavom informacijskog sustava postići će se pregled ugovorenih projekata u realnom vremenu.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja Izvješća o financiranju o financiranju projekata i programa organizacija civilnog društva
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02010 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A509069 OP Učinkoviti ljudski potencijali, prioritet 4 i 5, u iznosu od 1.000.000,00 kn godišnje (izvor 12: 150.000,00 kn; izvor 561: 850.000,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
5.2. Provoditi program edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge za državne i lokalne službenike i druge davatelje javnih sredstava
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu
Pokazatelji provedbe:
- Provedeno 6 edukacijskih seminara za državnu i lokalnu razinu godišnje
- Broj sudionika na seminarima
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Broj održanih radionica i broj educiranih službenika i drugih polaznika putem radionica u Državnoj školi za javnu upravu i neposredno kod davatelja sredstava iz javnih izvora
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvješće o radu Ureda za udruge
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 10995 Državna škola za javnu upravu, u okviru proračunske aktivnosti A677028 Provedba programa stručnog usavršavanja i izobrazbe, u iznosu od 30.960,00 kn godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
5.3. Unaprijediti primjenu Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu, TDU-ovi, JLP(R)S-ovi
Pokazatelji provedbe:
- Broj održanih edukacija i broj službenika davatelja financijskih i nefinancijskih sredstava educiranih za primjenu Uredbe.
- Broj izrađenih sektorskih analiza o potrebama financiranja.
- Objavljeni Godišnji planovi i kalendari raspisivanja javnih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava projektima i programima i institucionalnom djelovanju organizacija civilnoga društva objavljeni na mrežnim stranicama Ureda za udruge i pojedinih davatelja bespovratnih sredstava.
- Broj natječaja i drugih programa financiranja provedenih sukladno rokovima propisanim u Godišnjem planu raspisivanja javnih natječaja.
- Održano godišnje predstavljanje javnih natječaja, poziva i drugih programa suradnje s udrugama i drugim organizacijama civilnoga društva financiranih iz državnog proračuna, dijela prihoda od igara na sreću, fondova EU-a i drugih fondova na nacionalnoj razini.
- Broj javnih natječaja čija je natječajna dokumentacija dostavljena Uredu za udruge na usklađivanje s Uredbom.
- Provedeno vrednovanje provedbe i učinka Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge u suradnji sa svim dionicima na koje se Uredba odnosi.
- Izmijenjena odnosno dopunjena Uredba skladno rezultatima provedenog vrednovanja.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Na temeljnu sektorskih analiza tijela državne uprave izrađuju godišnje planove natječaja i organizacije civilnoga društva su sudjelovale u savjetovanju o planiranim natječajima na Info danima.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvješće o radu Ureda za udruge
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02010 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A509000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
5.4. Provoditi edukacije organizacija civilnoga društva o postupcima javne nabave za neobveznike javne nabave s ciljem povećanja transparentnosti korištenja javnih sredstava
Suradnici u provedbi:
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Pokazatelji provedbe:
- Provedena 1 edukacija godišnje o postupcima nabave za neobveznike javne nabave u online formatu
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
0, jer nisu dosada provedene takve edukacije
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvješće o radu Ureda za udruge
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02010 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A509000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – prosinac 2023.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 6. JAČANJE TRANSPARENTNOSTI I ODGOVORNOSTI NA RAZINI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VEĆINSKOM VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Mjera 6. JAČANJE TRANSPARENTNOSTI I ODGOVORNOSTI NA RAZINI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VEĆINSKOM VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
Nositelj mjere
MINISTARTSVO FINANCIJA
URED ZA UDRUGE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Pregledom postojećeg stanja lokalnih razina vlasti detektirano je postojanje stvarnih rizika nastanka korupcije u radu i upravljanju imovinom odnosno trgovačkim društvima u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U ovom kontekstu potrebno je naglasiti kako je trenutno u provedbi Antikorupcijski program za trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave od 2021. do 2022. godine prihvaćen od strane Vlade RH u prosincu 2020. godine, a koji ima za cilj ojačati antikorupcijske standarde, odnosno nastoji pojačati transparentnost i odgovornost te kontrolirati rizicima u poslovima upravljanja imovinom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Između ostalog, u izvještajima o financiranju programa i projekata organizacija civilnog društva iz javnih izvora, koje priprema Ured za udruge iznose se i podaci o financiranju organizacija civilnog društva iz prihoda javnih trgovačkih društava. S obzirom na to, Ured za udruge je utvrdio potrebu da provede edukaciju koja bi obuhvatila javna trgovačka društva i osigurala da se raspodjela sredstava organizacijama civilnog društva iz njihovih prihoda provodi sukladno pozitivnim propisima.
Što mjera uključuje?
Mjerom se omogućuje daljnje jačanje transparentnosti u području upravljanja imovinom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U ovom kontekstu, potrebno je spomenuti kako je, u okviru provedbe Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine po prvi puta je izrađen cjelovit popis trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te su za ista prikupljeni podaci o imenima članova uprava i nadzornih odbora.
Izrada navedenog popisa važna je i u kontekstu provedbe Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u većinskom vlasništvu JLP(R)S za razdoblje od 2021. do 2022. godine koja je trenutno u postupku. U okviru daljnjeg jačanja transparentnosti u ovom kontekstu planirana je provedba programa edukacije trgovačkih društava u vlasništvu RH ili jedne ili više JLP(R)S o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Donošenjem i provedbom Antikorupcijskog programa za trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nastoje se uspostaviti učinkoviti mehanizmi za sprečavanje korupcije u poduzećima u vlasništvu lokalnih razina vlasti, u cilju promicanja sveobuhvatnih politika prevencije, učinkovitih mehanizama prijavljivanja i visokih standarda odgovornosti poduzeća te doprinosa općenitoj poslovnoj učinkovitosti.
Nadležna tijela poduzeća upućuje se da, rukovodeći se glavnim elementima borbe protiv korupcije, intenzivnije razvijaju odgovarajuće upravljačke prakse i aktivno djeluju na ostvarenju prioritetnih ciljeva antikorupcijske politike, posebno u dijelu usmjerenom na ostvarenje ciljeva jačanja integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu. Očekuje se da će provedba programa edukacije trgovačkih društava u vlasništvu RH ili jedne ili više JLP(R)S o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva utjecati na podizanje transparentnosti tih procesa, kao i općenito podići njihovu kvalitetu, kao i usklađenost s pozitivnim propisima u tom području.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Provedbom mjere d oprinosi se jačanju transparentnosti odnosno pristupa informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti na lokalnim razinama te unaprjeđuje kvalitetu objavljenih informacija.
Isto tako, provedba omogućuje i jačanje odgovornosti poduzeća te djelotvornije upravljanje javnim resursima povećanje integriteta javnih službi, odnosno javnih službenika i dužnosnika
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
6.1. Provoditi program edukacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva
siječanj 2022.
prosinac 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Ante Matijević
Helena Beus
Funkcija, odjel
Glavni državni rizničar, Državna riznica
ravnateljica Ureda
Email i telefon
Ante.Matijevic@mfin.hr ; 01/4591-249
helena.beus@udruge.vlada.hr , +385 1 4599 810
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Povjerenik za informiranje, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Državna škola za javnu upravu, TDU, JLP(R)S, trgovačka društva u većinskom državnom i većinskom vlasništvu JLP(R)S, turističke zajednice
Broj i naziv aktivnosti:
6.1. Provoditi program edukacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva
Nositelj:
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Pokazatelji provedbe:
- Održane minimalno 2 edukativne radionice godišnje
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Do 2021. godine održane su 4 radionice
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Educirani predstavnici trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02010 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A509042 Provedba Nacionalnog programa suzbijanja korupcije, u iznosu od 10.000,00 kn godišnje .
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – prosinac 2023.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 7. UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA ZA MEDIJE
Mjera 7. UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA ZA MEDIJE
Nositelj mjere
MINISTARSTVO KULTURE I MEDIJA
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Recesija koja je započela 2009.godine utjecala je negativno na sve vrste medija u Hrvatskoj. U periodu od 2010. do 2015. kao posljedica smanjenih prihoda od oglašavanja u medijima se smanjio i broj novinara, a brojni mediji su prestali s radom. Razvoj tehnologija i konvergencija, pristup širokopojasnom internetu i penetracija pametnih telefona radikalno mijenjaju medijski ekosustav. Gubi se oštra granica između elektroničkih i tiskanih medija jer i jedni i drugi imaju ekstenzije kroz brojne nelinearne usluge. Na našem medijskom tržištu moramo voditi računa o tome da regulacija i potpora mora uključiti sve medije: javne medije, komercijalne (elektroničke i print) te neprofitne medije – održivost proizvodnje medijskih sadržaja od javnog interesa mora biti obveza svih dionika s tim da naravno posebnu ulogu imaju javni mediji i neprofitni mediji. Strani zabavni medijski sadržaji dominiraju svim platformama kako linearnim i nelinearnim, domaća proizvodnja i europska djela bez predviđenih kvota teško bi preživjela na kompetitivnom globalnom tržištu te je stoga i u okviru revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama poveća kvota i mogućnost prikupljanja sredstava za proizvodnju i distribuciju europskih AV djela te za poticanje pluralizma medija osigurati i kroz režime regulacije nelinearnih platformi i usluga.
U Hrvatskoj nije osigurana implementacija Zakona o medijima što se u velikoj mjeri negativno odrazilo i na poštivanje novinarske etike i općenito novinarskih standarda (pritisak tržišne ekonomije); danas se sve više govori o 'lažnim vijestima' te o nedostatku uredničke odgovornosti, posebno na svim nelinearnim platformama; Hrvatska je jedna od rijetkih država koja nema regulatorno tijelo za print ili neki oblik Press councila . Osiguravanjem sustavnog financiranja neprofitnih medija doprinosi se borbi protiv širenja „lažnih vijesti“ te istinito i uravnoteženo informiranje građana o političkim i društvenim problemima, kako bi mogli kompetentno donijeti najbolje odluke u skladu s vlastitim interesima.
Potrebno je jačati koregulaciju i samoregulaciju kao modele koji mogu značajno doprinijeti unaprjeđenju narušenih profesionalnih novinarskih standarda i podizanje svijesti javnosti o fenomenu 'lažnih vijesti'. U ovom kontekstu važno je pitanje povjerenja građana u medije te posebno razvoja medijske pismenosti. Zaštita maloljetnika i borba protiv govora mržnje predstavlja poseban izazov kod regulacije nelinearnih usluga.
U Republici Hrvatskoj kao problem vezan za transparentnošću ističe se pitanje vlasničkih struktura medija te se često ističe da su iste prikrivene iako o tome nemamo konkretnih dokaza.
Što mjera uključuje?
Provođenjem mjera osigurat će se novi normativni okvir koji će omogućiti funkcionalniji sustav rada u novom digitalnom okruženju, osigurati transparentniju objavu vlasničkih struktura i izvora financiranja.
Osnivanje radnih skupina te izradu prijedloga Zakona o medijima te dubinsku analizu i prema potrebi izmjene Zakona o HRT-u i Zakona o HINA-i.
U radnim skupinama sudjelovat će svi dionici na koje se primjenjuju odredbe navedenih zakona od neprofitnih pružatelja medijskih usluga do tijela državne uprave, a po izradi nacrta prijedloga dokumenta o istima će se provesti savjetovanje sa zainteresiranom javnošću.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Izmjenama normativnog okvira omogućit će se rad medijima u novim uvjetima digitalnog društva, objava podataka o vlasnicima svih medija do razine fizičkih osoba, objava relevantnih podataka vezanih za rad medija, daljnji razvoj medijske pismenosti te uspostavu sustava provjere činjenica.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna za transparentniji i učinkovitiji rad medija.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
7.1. Izraditi Zakon o medijima
rujan 2021.
rujan 2023.
7.2. Unaprijediti zakonske odredbe u vezi s objavom vlasništva medija i izvora financiranja
rujan 2021.
rujan 2023.
7.3. Uspostava sustava provjere medijskih činjenica
rujan 2021.
prosinac 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Ivica Poljičak
Nives Zvonarić
Funkcija, odjel
državni tajnik
načelnica Sektora za medije
Email i telefon
ni ves.zvonaric@min-kulture.hr ; 01-4866-453
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Agencija za elektroničke medije
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Ministarstvo financija
Ministarstvo gospodarstva
Povjerenik za informiranje
Hrvatska gospodarska komora
Hrvatska udruga poslodavaca
Hrvatska udruga radijskih nakladnika
Nacionalna udruga televizija
Hrvatsko novinarsko društvo
Nova TV d.d.
RTL Hrvatska d.o.o.
Hrvatska radiotelevizija
Stručnjaci koji djeluju u području provjere medijskih činjenica
Broj i naziv aktivnosti:
7.1. Izraditi Zakon o medijima
Sunositelji:
dionici na koje se primjenjuju odredbe Zakona, tijela državne uprave
Pokazatelji provedbe:
- Uspostavljanje radne skupine za izradu nacrta Zakona o medijima
- Izrađen nacrt Zakona o medijima
- Nacrt Zakona o medijima koji je usvojen na sjednici Vlade
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Polazna vrijednost je – 0
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
/
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 55 Ministarstvo kulture i medija, u okviru proračunske aktivnosti A564000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
rujan 2021. – rujan 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
7.2. Unaprijediti zakonske odredbe u vezi s objavom vlasništva medija i izvora financiranja
Sunositelji:
Agencija za elektroničke medije, Hrvatska gospodarska komora
Pokazatelji provedbe:
- Prijedlog izmjena relevantnog zakonodavnog okvira koji će omogućiti objavu podataka o vlasnicima svih medija do razine fizičkih osoba (očevidnik u ponovno upotrebljivom i lako pretraživom formatu otvorenog koda) i izvora financiranja medija
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Polazna vrijednost je – 0
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
/
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 55 Ministarstvo kulture i medija, u okviru proračunske aktivnosti A785015 Programi za poboljšanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, u iznosu od 1.000.000,00 kn za 2022. godinu te u iznosu od 2.000.000,00 kn za 2023. godinu (sredstva se u potpunosti osiguravaju iz EU izvora, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
rujan 2021. – rujan 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
7.3. Uspostava sustava provjere medijskih činjenica
Sunositelji:
Agencija za elektroničke medije
Pokazatelji provedbe:
- Mjere će se provoditi uspostavom sustava provjere medijskih činjenica od strane Agencije za elektroničke medije uključujući izradu procedura i pravila, izradu upisnika te jačanje kapaciteta digitalnih kompetencija provjeritelja činjenica, kao i razvoj tehnoloških programa, platforma i sustava komunikacije s medijima, stvaranja baze podataka .
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Polazna vrijednost je – 0
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 55 Ministarstvo kulture i medija, u okviru proračunske aktivnosti A785015 Programi za poboljšanje dostupnosti kulturnih sadržaja osobama s invaliditetom, u iznosu od 5.000.000,00 kn za 2022. godinu te u iznosu od 2.000.000,00 kn za 2023. godinu (sredstva se u potpunosti osiguravaju iz EU izvora, u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
rujan 2021. –prosinac 2023.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 8. UNAPRJEĐENJE SREDIŠNJEG KATALOGA SLUŽBENIH DOKUMENATA
Mjera 8. UNAPRJEĐENJE SREDIŠNJEG KATALOGA SLUŽBENIH DOKUMENATA
Nositelj mjere
SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Zakon o pravu na pristup informacijama definira Središnji katalog službenih dokumenata Republike kao na internetu javno dostupan alat odnosno kao središnje mjesto koje omogućuje trajan, besplatan i slobodan pristup službenim dokumentima tijela javne vlasti s jednoga mjesta za sve korisnike. Time se zainteresiranoj javnosti osigurava ostvarivanje osnovnih načela Zakona o pravu na pristup informacijama.
U hrvatskom Zakonu o pravu na pristup informacijama Središnji katalog službenih dokumenata Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Središnji katalog) predstavlja jedan od načina ostvarivanja prava na pristup informacijama. Središnji katalog je oblik proaktivne objave informacija, čime se postiže bolja administrativna transparentnost u smislu da tijela javne vlasti putem Središnjeg kataloga objavljuju službene informacije i prije nego što zaprime pojedinačni zahtjev za određenom informacijom.
Tijela javne vlasti, sukladno članku 10.a Zakona, dostavljaju svoje dokumente u Središnji katalog, u kojemu se dokumenti dodatno obogaćuju metapodacima (dodatni podaci koji opisuju dokument), kako bi bili lakše dohvatljivi i pretraživi. Na portalu Središnjeg kataloga dokumenti se mogu pretraživati, pregledavati i preuzimati.
Središnji katalog sastoji se od pravnih propisa, međunarodnih ugovora, službenih glasila jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ostalih dokumenata i publikacija tijela javne vlasti (čije objave nema u službenim glasilima, a tijela ih izrađuju sukladno obvezama predviđenim propisima koji uređuju njihovu djelatnost odnosno obvezama prema osnivaču). Osim dokumenata pohranjenih u Središnji katalog, u sklopu portala Središnjeg kataloga, dostupni su i podaci o tijelima zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti, institucijama javnog sektora, diplomatskim predstavništvima, trgovačkim društvima od posebnog državnog interesa te tijelima lokalne i područne samouprave. Također, dostupni su i podaci o osobama koje su obnašale ili obnašaju dužnosti ili visoke službe u tijelima javne vlasti, stranačke dužnosti i stranačke zastupničke mandate u Hrvatskome saboru. U svrhu organizacije podataka te brzog i ciljanog pretraživanja podatkovnih baza i zbirki, izgrađuje se i održava jedinstveni nacionalni dokumentacijski pojmovni sustav za usklađenu sadržajnu obradu službenih informacijskih izvora čiju okosnicu predstavlja hrvatsko izdanje Eurovoca , višejezičnog multidisciplinarnog pojmovnika Europske unije.
Dokumenti i ostale informacije u sklopu Središnjeg kataloga trenutno su dostupni putem tri različite tražilice, unos zahtijeva rad u mrežnim bazama podataka, u uporabi je veći broj posebno kreiranih IT aplikacija i baza, koriste se dva CMS-a, prisutan je manjak automatizacije i povezanosti aplikacija i baza, te manjak automatizacija kontrolnih mehanizama, a prikupljanje podataka nije automatizirano. Stoga je 2018. godine pokrenut projekt poboljšanja Središnjeg kataloga. Provedbom EU projekta „Uspostave integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske“ u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva, osigurat će se kvalitetnije upravljanje službenim dokumentima, bolja dostupnost dokumenata krajnjim korisnicima, razvoj tražilice za pretraživanje službenih dokumenata kao prepoznatljivog hrvatskog proizvoda te bolja informiranost službenika za informiranje o zakonskim obvezama sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje unapređenje Središnjeg kataloga odnosno sustava za upravljanje službenom dokumentacijom i informacijama RH te edukaciju službenika za informiranje o zakonskoj obvezi dostave u Središnji katalog kao i o korištenju unaprijeđenog sustava (dostava i pretraživanje Središnjeg kataloga).
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Unapređenjem Središnjeg kataloga osigurava se viša razina otvorenosti, transparentnosti i dostupnosti službenih dokumenata i informacija o radu tijela javne vlasti kroz trajnu dostupnost i mogućnost ponovne uporabe javnih službenih dokumenata i informacija RH svim zainteresiranima pod jednakim uvjetima, nepristrano i besplatno.
Očekivani rezultati provedbe:
Uspostavljen integrirani sustav upravljanja službenim dokumentima RH s unaprjeđenom tražilicom za pronalaženje i preuzimanje službene dokumentacije
Unaprijeđena znanja državnih i javnih službenika o obvezama koje proizlaze iz Zakona o pravu na pristup informacijama vezano uz Središnji katalog
Omogućeno kontinuirano usavršavanje službenika o primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama, obvezama i načinima njegova izvršavanja kroz sustav e-učenja.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Polazeći od činjenice da dokumenti tijela javne vlasti predstavljaju «vlasništvo» građana, ovom mjerom želi se osigurati viša razina otvorenosti i dostupnosti službenih dokumenata i informacija putem Središnjeg kataloga službenih dokumenata Republike Hrvatske, koji sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, predstavlja jedan od načina proaktivne objave informacija.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
8.1. Unaprijediti Središnji katalog (unapređenje sustava upravljanja službenim dokumentima RH s unaprjeđenom tražilicom za pronalaženje i preuzimanje službene dokumentacije)
U tijeku
prosinac 2022.
8.2. Provoditi edukacije o zakonskoj obvezi dostave u Središnji katalog
U tijeku
ožujak 2022.
8.3. Provoditi edukacije o korištenju unaprijeđenog Središnjeg kataloga (dostava i pretraživanje)
siječanj 2022.
prosinac 2022.
8.4. Omogućiti kontinuirano usavršavanje službenika o primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama u smislu Središnjeg kataloga, obvezama i načinima njegova izvršavanja kroz sustav e-učenja
prosinac 2021.
prosinac 2022.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Funkcija, odjel
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Email i telefon
ured@rdd.hr , 01 44 00 840
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Obveznici dostave dokumenta u Središnji katalog: tijela državne uprave i druga državna tijela, pravne osobe koje Republika Hrvatska zakonom ili podzakonskim propisom osniva ili čije osnivanje zakonom izričito predviđa te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Broj i naziv aktivnosti:
8.1. Unaprijediti Središnji katalog (unapređenje sustava upravljanja službenim dokumentima RH s unaprjeđenom tražilicom za pronalaženje i preuzimanje službene dokumentacije)
Sunositelji:
akademska zajednica (Sveučilište u Zagrebu - Fakultet elektrotehnike i računarstva, Laboratorij za analizu teksta i inženjerstvo znanja)
Pokazatelji provedbe:
- Razvijeni i integrirani moduli za optimizaciju poslovnih procesa Središnjeg kataloga kroz razvoj programskog sustava upravljanja službenim dokumentima i informacijama
- Unaprjeđena semantička tražilica Središnjeg kataloga i automatska semantička analiza dokumenta
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Do srpnja 2021.: dio modula razvijen i integriran u sustav za upravljanje dokumentima, dio je razvijen, ali nije testiran. Modul semantičke tražilice - završen produkcijski prototip. Modul za semantičku indeksaciju dokumenata - zavr š en testni model. Interni moduli semantičke tražilice - razvijeni laboratorijski modeli.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Projektne mrežne stranice
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912005 - Platforma za središnji katalog iz ESF fonda - Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske, u iznosu od 35.000,00 kn u 2022. godini (izvor 12: 5.250,00 kn; izvor 561: 29.750,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2022.
Broj i naziv aktivnosti:
8.2. Provoditi edukacije o zakonskoj obvezi dostave u Središnji katalog
Pokazatelji provedbe:
- Provedeno 26 radionica za službenike za informiranje o zakonskoj obvezi dostave dokumenta u Središnji katalog.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
U razdoblju od veljače 2020. do srpnja 2021. održano 13 radionica za službenike za informiranje u 13 županijskih središta.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Projektne mrežne stranice
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912005 - Platforma za središnji katalog iz ESF fonda - Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske, u iznosu od 20.000,00 kn u 2021. godini (izvor 12: 3.000,00 kn; izvor 561: 17.000,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – ožujak 2022.
Broj i naziv aktivnosti:
8.3. Provoditi edukacije o korištenju unaprijeđenog Središnjeg kataloga (dostava i pretraživanje)
Pokazatelji provedbe:
- Provedeno 26 radionica za službenike za informiranje o korištenju unaprijeđenog Središnjeg kataloga
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Radionice o korištenju unaprijeđenog sustava počet će se provoditi po uspostavi novog sustava za upravljanje dokumentacijom.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Projektne mrežne stranice
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912005 - Platforma za središnji katalog iz ESF fonda - Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske, u iznosu od 20.000,00 kn u 2022. godini (izvor 12: 3.000,00 kn; izvor 561: 17.000,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022.– prosinac 2022.
Broj i naziv aktivnosti:
8.4. Omogućiti kontinuirano usavršavanje službenika o primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama u smislu Središnjeg kataloga, obvezama i načinima njegova izvršavanja kroz sustav e-učenja
Pokazatelji provedbe:
- Trajno dostupan sustav za e-učenje, namijenjen službenicima za informiranje, u kojem će se nalaziti edukativni materijali o ostvarivanju prava na pristup informacijama putem Središnjeg kataloga.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Izrađen jedan promotivni video materijal o Središnjem katalogu.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Projektne mrežne stranice
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva osigurana iz Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2014.-2020.
u sklopu proračunske aktivnosti A912005 - Platforma za središnji katalog iz ESF fonda - Uspostava integralnog sustava za upravljanje službenom dokumentacijom Republike Hrvatske u iznosu od 5.000,00 kuna u 2021. godini. (izvori 1, 2 i 8: 750,00 kuna i ostali izvori: 4.250,00 kuna) i 5.000,00 kuna u 2022. godini. (izvori 1, 2 i 8: 750,00 kuna i ostali izvori: 4.250,00 kuna).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
prosinac 2021. – prosinac 2022.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 9. UNAPRJEĐENJE SREDIŠNJEG REGISTRA DRŽAVNE IMOVINE
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
B. BORBA PROTIV KORUPCIJE
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 10. ZAŠTITA PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI
Mjera 10. ZAŠTITA PRIJAVITELJA NEPRAVILNOSTI
Nositelj mjere
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Narodne novine br. 17/19) stupio je na snagu 1. srpnja 2019. Do tada RH nije imala jedinstveni zakon koji bi regulirao zaštitu „zviždača“. Zakon je suvremen te su se Zakonom za zaštitu prijavitelja nepravilnosti objedinili svi pravni standardi za zaštitu prijavitelja nepravilnosti tj. „zviždača“ u jedan poseban zakon ( lex specialis ), kojim se propisuju opće odredbe, prava prijavitelja nepravilnosti, postupak prijave nepravilnosti i postupanje po prijavi, sudska zaštita prijavitelja nepravilnosti i prekršajne odredbe, a s ciljem osiguravanja dostupnih i pouzdanih načina prijavljivanja nepravilnosti, zaštite prijavitelja od štetnih radnji te promicanja sprječavanja nepravilnosti jačanjem svijesti o nužnosti sigurnog prijavljivanja nepravilnosti. Međunarodni standardi za zaštitu „zviždača“ također su uzeti u obzir tijekom njegovog razvoja, posebno Preporuka CM / Rec (2014) 7 Vijeća Europe o zaštiti zviždača. Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti uređuje prijavljivanje nepravilnosti, postupak prijave nepravilnosti, prava osoba koje prijavljuju nepravilnosti, obveze tijela javne vlasti i pravnih i fizičkih osoba u vezi s prijavom nepravilnosti, kao i druga pitanja relevantne za prijavljivanje nepravilnosti i zaštitu prijavitelja nepravilnosti (zviždači).
Nastavno na donošenje ovog Zakona u postupku je daljnje jačanje normativnog okvira u području zaštite prijavitelja nepravilnosti. Izradi novog Zakona pristupa se prvenstveno zbog potrebe usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. L 305/17. (dalje u tekstu: Direktiva)
Što mjera uključuje?
Direktiva je donesena 23. listopada 2019., a stupila je na snagu 16. prosinca 2019. godine. Krajnji rok za prenošenje Direktive i usklađivanje zakonodavstva država članica s istom je 17. prosinca 2021. godine.
Potreba donošenja novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti odnosi se, dakle, na potrebu usklađivanja odredbi Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti s Direktivom i harmonizacijom hrvatskog zakonodavstva.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Novim Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti će se dodatno unaprijediti sustav prijavljivanja nepravilnosti i zaštite prijavitelja.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
10.1. Izraditi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (EU)
U tijeku
prosinac 2021.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Maja Vitaljić
Funkcija, odjel
Ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije
Email i telefon
europska.unija@mpu.hr , 01 3714 558
Drugi uključeni akteri
Maja Vitaljić
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Radna skupina za izradu Zakona
Broj i naziv aktivnosti:
10.1. Izraditi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (EU)
Pokazatelji provedbe:
- Uspostavljena radna skupina za izradu nacrta prijedloga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti,
- Izrađen nacrt prijedloga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
- Provedeno savjetovanje s javnošću o nacrtu prijedloga Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
/
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
- Odluka o osnivanju Radne skupine
- Izvješće o provedenom postupku savjetovanja s javnošću – portal e savjetovanja
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 109 Ministarstvo pravosuđa i uprave, u okviru proračunske aktivnosti A629000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
prosinac 2021.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 11. UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE I UPRAVLJANJE SUKOBOM INTERESA
Mjera 11. UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA ZA SPRJEČAVANJE KORUPCIJE I UPRAVLJANJE SUKOBOM INTERESA
Nositelj mjere
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
U cilju nastavka kontinuiranog strateškog provođenja i nadograđivanja sustava antikorupcijskih mjera u Republici Hrvatskoj, nakon razdoblja važenja aktualne Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“, br. 26/15), u listopadu 2021. donesena je nova Strategija sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
Korupcija kao društveni fenomen uvjetovana je sviješću o društvenim vrijednostima i prihvatljivom ponašanju te ima snažan efekt na vladavinu prava i povjerenje u institucije. Takvo ozračje također nepobitno utječe na gospodarsko blagostanje i prosperitet svih građana te su stoga aktivnosti usmjerene na borbu protiv korupcije na svim razinama prioritet države i cijelog društva.
Učinkovita borba protiv korupcije stoga uključuje ne samo državna tijela, nezavisne institucije i pravosuđe, već i cijelo društvo, poslovnu zajednicu, građane i civilni sektor kao i međunarodnu zajednicu.
Unatoč prepoznatom postojanju potrebnog okvira za učinkovitu borbu protiv korupcije u javnom sektoru te umreženost državnih tijela čime se pridonosi oblikovanju antikorupcijskih politika u svim granama vlasti, u zakonodavnom i institucionalnom okviru za borbu protiv korupcije postoji prostor i potreba za daljnjim unaprjeđenjima.
Strategija postavlja prioritete u jačanju preventivnih mehanizama za borbu protiv korupcije, kroz jačanje institucionalnog i zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije, jačanje transparentnosti i otvorenosti tijela javne vlasti, poboljšanje sustava integriteta i upravljanja sukobom interesa u javnoj upravi. Osim toga, Strategija će se usredotočiti na jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave kao posebnog prioritetnog područja, kao i na podizanje svijesti o štetnosti korupcije i nužnosti njezinog učinkovitog suzbijanja i sprječavanja.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje unaprjeđenja zakonodavnog okvira u određenim područjima prevencije korupcije te donošenje prvog provedbenog dokumenta u novom strateškom okviru.
Prije svega, u tijeku izrada Zakona o sprječavanju sukoba interesa s ciljem poboljšanja okvira upravljanja mehanizmima sukoba interesa, uzimajući u obzir preporuke Izvješća V. kruga evaluacije GRECO-a, nalaze Izvješća o vladavini prava Europske komisije za 2020. i Komunikaciju Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provjeri potpune provedbe schengenske pravne stečevine.
Također, trenutno je u tijeku izrada pravnog okvira u području lobiranja. Planirano je regulirati lobiranje kao legalnu i legitimnu praksu prema najvišim etičkim standardima, osiguravajući transparentnost u radu lobista i pozitivan utjecaj na kvalitetu propisa i odluka koje donose zakonodavna i izvršna vlast.
Osim toga, planirano je donošenje prvog trogodišnjeg Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. za provedbu Strategije za razdoblje 2021. do 2030. godine. Akcijski plan sadržavat će konkretne aktivnosti za upravljanje korupcijskim rizicima u okviru prethodno strateški određenih posebnih ciljeva i mjera u pojedinim sektorskim prioritetnim područjima. Uz svaku planiranu aktivnost bit će potrebno odrediti nadležna tijela za provedbu, jasno naznačiti rokove provedbe, potrebna financijska sredstva te pokazatelje rezultata provedbe aktivnosti unutar svake pojedine mjere.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Uz kontinuiranu provedbu i nadogradnju postojećih antikorupcijskih mjera cilj novog strateškog okvira je jačanje postojećih i stvaranje novih sustavnih rješenja za sprječavanje korupcije na svim razinama što treba podići svijest o štetnosti korupcije te je učiniti društveno neprihvatljivom. Osim toga, novi strateški okvir inzistira na snažnijoj afirmaciji uloge građana, civilnog društva i medija kao nezamjenjivih partnera tijelima javne vlasti u beskompromisnoj borbi protiv korupcije te u nadzoru njezine učinkovitosti. Uključivanje građana, medija i civilnog društva u detekciju i praćenje koruptivnih rizika javnih politika, kao pogled „izvana“, pomaže tijelima javne vlasti da rade odgovornije, transparentnije te da na odgovarajući način utječu na smanjenje mogućnosti korupcije.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
11.1. Izraditi Zakon o sprječavanju sukoba interesa
U tijeku
prosinac 2021.
11.2. Donošenje Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine
U tijeku
lipanj 2022.
11.3. Izraditi Zakon o lobiranju
U tijeku
travanj 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Maja Vitaljić
Funkcija, odjel
Ovlaštena za obavljanje poslova ravnateljice Uprave za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju i sprječavanje korupcije
Email i telefon
europska.unija@mpu.hr , 01 3714 558
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Radna skupina za izradu Zakona
Broj i naziv aktivnosti:
11.1. Izraditi Zakon o sprječavanju sukoba interesa
Pokazatelji provedbe:
- Uspostavljena radna skupina za izradu nacrta prijedloga Zakona o sprječavanju sukoba interesa
- Izrađen nacrt prijedloga Zakona
- Provedeno savjetovanje s javnošću o nacrtu prijedloga Zakona
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
/
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
- Odluka o osnivanju Radne skupine
- Izvješće o provedenom postupku savjetovanja s javnošću – portal e savjetovanja
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 109 Ministarstvo pravosuđa i uprave, u okviru proračunske aktivnosti A629000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2021.
Broj i naziv aktivnosti:
11.2. Donošenje Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine
Pokazatelji provedbe:
- Izrađen prijedlog Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine
- Provedeno savjetovanje s javnošću za Prijedloga Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine Donesen Akcijski plan za razdoblje od 2022. do 2024. uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Nakon razdoblja važenja aktualne Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine („Narodne novine“ , br. 26/15) i donošenja Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine planirano je donošenje Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
- Izvješće o provedenom postupku savjetovanja s javnošću – portal e savjetovanja
- Narodne novine
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 109 Ministarstvo pravosuđa i uprave, u okviru proračunske aktivnosti A629000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – lipanj 2022.
Broj i naziv aktivnosti:
11.3. Izraditi nacrt Zakona o lobiranju
Pokazatelji provedbe:
Izrađen nacrt Zakona o lobiranju
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
/
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
- Odluka o osnivanju Radne skupine
- Izvješće o provedenom postupku savjetovanja s javnošću – portal e savjetovanja
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 109 Ministarstvo pravosuđa i uprave, u okviru proračunske aktivnosti A629000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – travanj 2023.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
C. OTVORENOST
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 12. KONTINUIRANO OTVARANJE PODATAKA
Mjera 12. KONTINUIRANO OTVARANJE PODATAKA
Nositelj mjere
SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Otvoreni podaci javnog sektora predstavljaju resurs za gospodarsku aktivnost kao i izvor podataka za praćenje rada vlasti i uprave.
Podaci koje posjeduju tijela javne vlasti tek su u manjoj mjeri javno dostupni, a i kada jesu, vrlo često su dostupni u neodgovarajućim formatima, odnosno formatima koji ne dozvoljavaju ponovnu upotrebu tih podataka.
U proteklom razdoblju uspostavljen je novi Portal otvorenih podataka, no i na njemu je nedovoljan broj setova podataka, njih 1.169, a na portal se uključilo 123 izdavača.
Što mjera uključuje?
Glavni cilj mjere je povećati količinu otvorenih podataka i pridonijeti povećanju ponovne uporabe otvorenih podataka. Mjerom se nastoji osigurati preduvjete i okvir za efikasno otvaranje podataka na razini državne uprave te potaknuti državna tijela na otvaranje podataka. Očekuje sa da će se provedbom mjere povećati broj otvorenih podataka na Portalu otvorenih podataka Republike Hrvatske, posebice onih koje je Europska komisija definirala kao visoko vrijedne skupove podataka, kao i povećanje kvalitete svih objavljenih skupova podataka. Indirektno se očekuje da će otvaranje podataka potaknuti izradu inovativnih nekomercijalnih i komercijalnih aplikacija, intenzivniju suradnju privatnog i civilnog sektora, poglavito u području primjene informacijskih tehnologija, te unaprjeđenja elektroničkih javnih usluga i povećanje transparentnosti javne uprave. Ujedno, postojeća nova verzija Portala otvorenih podataka će se kontinuirano unaprjeđivati sukladno potrebama korisnika.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
S obzirom na uočeni problem da tijela tek u manjoj mjeri otvaraju podatke očekuje se da će tehnološkim, procesnim i funkcionalnim unaprjeđenjima IT sustava za objavu otvorenih podataka tijela javne uprave u strojno čitljivom obliku unaprijediti sustav otvorenih podataka što će rezultirati uključivanjem većeg broja subjekata tijela javne vlasti u objavljivanje otvorenih podataka.
Također, očekuje se da će otvaranje podataka, odnosno raspoloživost većeg broja setova podataka na Portalu otvorenih podataka rezultirati i povećanom ponovnom uporabom podatka javnog sektora.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera direktno doprinosi povećanju transparentnosti kroz povećanje dostupnosti informacija javnog sektora, te indirektno građanskoj participaciji kroz pružanje informacija kao prvog koraka za građansku participaciju i javnoj odgovornosti kroz povećanu otvorenost rada tijela državne uprave.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
12.1. Pružati operativne i tehničke podrške tijelima javnog sektora pri objavi otvorenih podataka na Portalu otvorenih podataka
Kontinuirano, na zahtjev tijela
Kontinuirano, na zahtjev tijela
12.2. Provoditi edukacije Službenika za informiranje o funkcionalnostima Portala otvorenih podataka
U tijeku
prosinac 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Božo Zeba
Funkcija, odjel
Sektorski koordinator
Email i telefon
bozo.zeba@rdd.gov.hr , 01/440-0844
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Povjerenik za informiranje, Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, Državna škola za javnu upravu
OCD, privatni sektor
Broj i naziv aktivnosti:
12.1. Pružati operativne i tehničke podrške tijelima javnog sektora pri objavi otvorenih podataka na Portalu otvorenih podataka
Pokazatelji provedbe:
- Postotak odgovorenih zahtjeva za operativnom i tehničkom podrškom od strane tijela javne vlasti upućenih pomoću Portala otvorenih podataka
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Kako se radi o repetitivnoj godišnjoj aktivnosti, pokazatelj je na početku godine 0%.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja Izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
Kontinuirano, na zahtjev tijela
Broj i naziv aktivnosti:
12.2. Kontinuirana t ehnološka, procesna i funkcionalna nadogradnja postojećeg IT sustava objave otvorenih podataka
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu
Pokazatelji provedbe:
- Održane 2 posebno oblikovane edukacije godišnje za ciljanu skupinu – službenike za informiranje u tijelima javne vlasti.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Kako se radi o repetitivnoj godišnjoj aktivnosti, pokazatelj je na početku godine 0.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja izvješća o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama, internetska stranica
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
D. SUDJELOVANJE GRAĐANA / CIVILNOG DRUŠTVA U PROCESIMA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA JAVNIH POLITIKA
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 13. DODATNO UNAPRJEĐENJE PROVEDBE SAVJETOVANJA S JAVNOŠĆU
Mjera 13. DODATNO UNAPRJEĐENJE PROVEDBE SAVJETOVANJA S JAVNOŠĆU
Nositelj mjere
URED ZA ZAKONODAVSTVO
SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata 2009. godine te se na taj način pridružila skupini razvijenih europskih demokracija koje su uspostavile jasne standarde i mjere savjetovanja državnih tijela sa zainteresiranom javnošću u postupcima kreiranja novih zakona, drugih propisa i akata. U posljednjih 11 godina Republika Hrvatska uspostavila je zakonodavni okvir za provedbu savjetovanja (Zakon o pravu na pristup informacijama) te unaprijedila standarde savjetovanja (portal e-Savjetovanja), no potrebno je ulagati dodatne napore kako bi se unaprijedila kvaliteta provedbe različitih modela savjetovanja tijela državne uprave i lokalne samouprave sa zainteresiranom javnošću.
Povjerenica za informiranje je u svom izvještaju za 2016. godinu istaknula više problema koji su primijećeni u provedbi savjetovanja, a na rješavanje kojih će se utjecati prvenstveno kroz provedbu edukacija za državne službenike. Također, potrebno je dodatno informirati i potaknuti građane da se uključe u praćenje i komentiranje dokumenata koji se objavljuju na e-Savjetovanjima. U svrhu dodatne transparentnosti cijelog procesa donošenja odluka potrebno redovito ažurirati bazu savjetodavnih tijela koja je uspostavljena kao aktivnost prethodnog Akcijskog plana.
Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata donesen 2009. godine potrebno je novelirati, a planirana je provedba širokog savjetovanja u suradnji sa Savjetom za razvoj civilnoga društva s organizacijama civilnoga društva o njegovim ciljevima i sadržaju kako bi se osiguralo učinkovitije savjetovanje državnih tijela i zainteresirane javnosti u postupku donošenja zakona i drugih akata, kao i uvid u postojeće dobre prakse savjetovanja koja već provode pojedina tijela javne vlasti.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje provedbu potrebnih unaprjeđenja sustava e-Savjetovanja kao i nastavak provedbe edukacija o provedbi savjetovanja općenito i specifično kroz sustav e-Savjetovanja. Također, mjera uključuje i promotivne aktivnosti te aktivnost ažuriranja baze savjetodavnih tijela. Ukupni cilj mjere je unaprjeđenje provedbe savjetovanja na razini državne uprave te povećanje broja korisnika sustava e-Savjetovanja, dakle, podizanje kvalitete i kvantitete u tom području.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Kroz provedbu potrebnih unaprjeđenja sustava e-Savjetovanja kao i nastavak provedbe edukacija o provedbi savjetovanja, općenito i specifično kroz sustav e-Savjetovanja, doprinijet će se unaprjeđenju samog postupka provedbe savjetovanja na razini svih tijela državne uprave. Promotivnim aktivnostima će se djelovati u svrhu informiranja i poticanja građana da se u još većem broju uključe u savjetovanja, dok će se redovitim ažuriranjem baze savjetodavnih tijela doprinijeti ukupnoj transparentnosti procesa savjetovanja.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je prvenstveno relevantna za građansku participaciju budući da se njenom provedbom utječe na kvalitetu i kvantitetu sudjelovanja u procesima savjetovanja s javnošću. Ujedno, mjera je relevantna za transparentnost budući da se kroz provedbu savjetovanja putem sustava e-Savjetovanja te ažuriranjem baze savjetodavnih tijela osigurava transparentnost procesa i dostupnost informacija o tome tko je sve i na koji način bio uključen u savjetovanja. Dodatno, mjera je relevantna i za javnu odgovornost budući da osigurava i transparentnost odgovora tijela državne uprave na komentare zaprimljene tijekom savjetovanja.
Dodatne informacije:
Mjera je sukladna sa sljedećim dokumentima:
Strategija sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine (u izradi)
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
13.1. Unaprijediti Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata
U tijeku
prosinac 2023.
13.2. Unaprijediti interaktivni internetski sustav za savjetovanje s javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (e-Savjetovanja)
U tijeku
rujan 2023.
13.3. Provoditi program edukacije o standardima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i radionica o korištenju sustava e-Savjetovanja
U tijeku
prosinac 2023.
13.4. Provesti promotivnu kampanja za građane o e-Savjetovanjima
U tijeku
lipanj 2023.
13.5. Kontinuirano ažurirati bazu podataka o sastavima radnih skupina za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata te drugih povjerenstava i radnih tijela (uključujući ona u kojima sudjeluju organizacije civilnog društva i ostali predstavnici zainteresirane javnosti) u sklopu savjetovanja.gov.hr
U tijeku
prosinac 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Nikolina Matić – Ured za zakonodavstvo
Drina Ćavar – Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Funkcija, odjel
pomoćnica ravnateljice, Jedinica za koordinaciju sustava savjetovanja s javnošću i objavu propisa u »Narodnim novinama« – službenom listu Republike Hrvatske
viša savjetnica - specijalist, Sektor za razvoj digitalne infrastrukture, Služba za razvoj registara i baza podataka digitalnog društva
Email i telefon
E-savjetovanja@vlada.hr , 01 4569 258
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Ured za zakonodavstvo, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Povjerenik za informiranje, Državna škola za javnu upravu
Broj i naziv aktivnosti:
13.1. Unaprijediti Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata
Sunositelji:
Povjerenik za informiranje , Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Pokazatelji provedbe:
- Provedeno široko savjetovanje u suradnji sa Savjetom za razvoj civilnoga društva s organizacijama civilnoga društva o ciljevima i sadržaju Kodeksa
- Usvojen novi Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata
- Revidirane Smjernice za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Vlada Republike Hrvatske je 2009. godine usvojila Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (NN 140/2009). Ured za udruge u 2010. godini izdao je publikaciju „ Smjernice za primjenu Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata“.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvješće o radu Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02010 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A509000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda, te na razdjelu 02030 Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A514000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
13.2. Unaprijediti interaktivni internetski sustav za savjetovanje s javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (e-Savjetovanja)
Sunositelji:
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Povjerenik za informiranje
Pokazatelji provedbe:
- JLP(R)S objavljuju savjetovanja s javnošću na središnjem sustavu e-Savjetovanja
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Tehnološko, procesno i funkcionalno unaprjeđenje i proširenje internetskog portala e-Savjetovanja. Jačanje kapaciteta zaposlenika tijela državne i javne vlasti i uključivanje većeg broja subjekata jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u objavljivanje e-Savjetovanja i aktivnije uključivanje svih dionika u sustav e-Savjetovanja.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvješća i zahtjevi za naknadu sredstava za projekt financiran iz ESF
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912014 - e-Savjetovanja - proširenja, nadgradnja i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću iz ESF fonda, u iznosu od 50.000,00 kn u 2022. godini (izvor 12: 7500 ,00 kn; izvor 561: 42500 ,00 kn) i 50.000,00 kn u 2023. godini (izvor 12: 7500, 00 kn; izvor 561: 42500 ,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023 ; vrijeme trajanja projekta 24 mjeseca
Broj i naziv aktivnosti:
13.3. Provoditi program edukacije o standardima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i radionica o korištenju sustava e-Savjetovanja
Sunositelji:
Državna škola za javnu upravu, Povjerenik za informiranje, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Pokazatelji provedbe:
- Edukacije o pripremi i provedbi savjetovanja s javnošću – 3 radionice godišnje
- Edukacije o korištenju portala e-Savjetovanja – 6 edukacija godišnje
- Provedba edukacijskih programa putem ESF projekta
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Edukacije putem DŠJU iz područja savjetovanja s javnošću već se provode te će se nastaviti provoditi i u idućem provedbenom razdoblju. Dodatni edukacijski programi predviđeni su i u okviru ESF projekta s ciljem povećanja razine informiranosti o svim funkcionalnostima, mogućnostima i koristima sustava među tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja izvješća o provedbi savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, Godišnja izvješća o radu Ureda za zakonodavstvo, Izvješća i zahtjevi za naknadu sredstava za projekt financiran iz ESF
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 10995 Državna škola za javnu upravu, u okviru proračunske aktivnosti A677028 Provedba programa stručnog usavršavanja i izobrazbe, u iznosu od 23.220,00 kn godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
13.4. Provesti promotivnu kampanju za građane o e-Savjetovanjima
Sunositelji:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Ured za zakonodavstvo
Pokazatelji provedbe:
- izrađen promidžbeni i video sadržaj
- izrađeni promidžbeni materijali
- održana početna i završna konferencija
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Početak projekta „ e-Savjetovanja – proširenja, nadogradnje i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću“: kroz projekt se planira provesti promotivna kampanja pomoću promotivnih materijala, video sadržaja te početne i završne konferencije ukoliko budu dozvoljavale prilike vezane uz COVID-19.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Projektne mrežne stranice
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912014 - e-Savjetovanja - proširenja, nadgradnja i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću iz ESF fonda, u iznosu od 20.000,00 kn u 2022. godini (izvor 12: 3.000,00 kn; izvor 561: 17.000,00 kn) i 20.000,00 kn u 2023. godini (izvor 12: 3.000,00 kn; izvor 561: 17.000,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – lipanj 2023.
Broj i naziv aktivnosti:
13.5. Kontinuirano ažurirati bazu podataka o sastavima radnih skupina za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata te drugih povjerenstava i radnih tijela (uključujući ona u kojima sudjeluju organizacije civilnog društva i ostali predstavnici zainteresirane javnosti) u sklopu savjetovanja.gov.hr
Pokazatelji provedbe:
- Baza podataka sa sastavima svih radnih skupina aktualnih + arhiva dosadašnjih sastava
- Bazu podataka objaviti u otvorenom formatu na središnjem portalu otvorenih podataka
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Jačanje transparentnosti u tijelima javne vlasti osigurat će se kroz redovito ažuriranje baze podataka o sastavima radnih skupina za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata te drugih povjerenstava i radnih tijela (uključujući ona u kojima sudjeluju organizacije civilnog društva i ostali predstavnici zainteresirane javnosti) u sklopu savjetovanja.gov.hr.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Godišnja izvješća o provedbi savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02030 Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A514000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
U tijeku – prosinac 2023.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
E. PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST NA LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) RAZINI
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 14. POTICANJE PROVEDBE INICIJATIVE PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST NA LOKALNIM RAZINAMA
Mjera 14. POTICANJE PROVEDBE INICIJATIVE PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST NA LOKALNIM RAZINAMA
Nositelj mjere
URED ZA UDRUGE VLADE REPUBLIKE HRVATSKE
SREDIŠNJI DRŽAVNI URED ZA RAZVOJ DIGITALNOG DRUŠTVA
SAVJET INICIJATIVE PARTNERSTVA ZA OTVORENU VLAST
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Iako u Savjetu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast sudjeluju od samog početka provedbe inicijative u Hrvatskoj predstavnici Udruge gradova, Hrvatske zajednice općina i Hrvatske zajednice županija te je i ranije bilo pokušaja da se kroz aktivnosti akcijskog plana dotakne lokalnu i područnu (regionalnu) razinu, nije bilo konkretnih pomaka u realizaciji navedenih aktivnosti. Prvenstveno je razlog u specifičnom položaju lokalne i područne (regionalne) razine, odnosno činjenici da je riječ o samoupravnim područjima. Stoga se kroz ovu mjeru planira potaknuti provedbu Partnerstva za otvorenu vlast na tim razinama, u suradnji s navedenim organizacijama, te posebno potaknuti otvaranje podataka i provedbu savjetovanja na tim razinama, budući da se, izuzev nekolicine primjera dobre prakse, većina lokalnih jedinica ne može pohvaliti rezultatima u tim područjima.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje poticanje provedbe inicijative Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, predstavljanjem Inicijative i edukacijom o izradi akcijskih planova na lokalnim razinama, pokretanjem gradskih portala otvorenih podataka te uspostavom internetskog sustava za provedbu savjetovanja s javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Očekuje se da će minimalno 3 jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave provesti inicijativu Partnerstvo za otvorenu vlast, odnosno i izraditi i započeti provedbu akcijskog plana za provedbu.
Planirano je također da će biti uspostavljeno i u funkciji minimalno 5 gradskih portala otvorenih podataka, te da će biti uspostavljen i u funkciji sustav za internetsko savjetovanje. Ukupni cilj mjere je pridonijeti ostvarenju ciljeva Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini.
U okviru mjere, poseban se naglasak stavlja na otvaranje podataka i savjetovanja s javnošću, kao i educiranje u području povećanja sudjelovanja građana u odlučivanju, posebno u području participativnog planiranja proračuna, kao i sudjelovanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u korištenju inovativnih alata kojima se unaprjeđuje sudjelovanje građana u unaprjeđenju kvalitete života na lokalnim razinama, poput pridruživanja platformi Popravi.to ( FixMyStreet , u okviru koje se putem web sučelja omogućuje građanima da vrlo jednostavno i pregledno lociranjem mjesta na karti prijavljuju probleme na javnoj komunalnoj infrastrukturi). Participativno planiranje proračuna je proces demokratskog promišljanja i donošenja odluka te vrsta participativne demokracije u kojoj građani odlučuju kako raspodijeliti dio javnog proračuna. Ono omogućuje poreznim obveznicima da surađuju s vlastima kako bi donosili odluke o proračunu koje imaju utjecaj na njihove živote. Ova se metoda koristi kako bi se poboljšala uključenost građana u upravljanje javnim resursima, na kolaborativni način, potičući prikupljanje mišljenja o trošenju gradskog proračuna, ili jednog njegovog dijela.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Kroz provedbu edukacije o izradi akcijskih planova za provedbu inicijative Partnerstva za otvorenu vlast u 3 jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave osigurat će se provedba aktivnosti usmjerenih ostvarenju ciljeva inicijative u tim jedinicama lokalne ili područne (regionalne) samouprave te uspostaviti partnerstvo lokalnih/područnih (regionalnih) vlasti s organizacijama civilnog društva u provedbi inicijative. Također, očekuje se da će rezultati imati pozitivan utjecaj i na druge lokalne i područne (regionalne) jedinice u smislu da se i u njima provedu slične aktivnosti. Kroz aktivnosti usmjerene otvaranju podataka te provedbi savjetovanja osigurat će se uspostava 5 lokalnih portala otvorenih podataka za koje se očekuje da će druge jedinice slijediti kao primjere dobre prakse te uspostava sustava za provedbu savjetovanja za lokalne i područne (regionalne) jedinice koji će biti integriran u već postojeći sustav e-Savjetovanja. Na taj način će se osigurati mogućnost područnim (regionalnim) i lokalnim jedinicama da tamo objavljuju svoja savjetovanja te se u budućnosti očekuje da sva online savjetovanja sa svih razina javne vlasti budu dostupna građanima na jednom mjestu i na temelju registracije u jedan sustav.
Provedbu mjere će koordinirati Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, odnosno Ured za udruge kao stručna služba Savjeta uz veći broj sunositelja, također zastupljenih u Savjetu, a prvenstveno uz podršku i u partnerstvu s Hrvatskom zajednicom županija, Udrugom gradova i Hrvatskom zajednicom općina.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je relevantna za transparentnost, građansku participaciju i javnu odgovornost budući da će se njom nastojati ostvariti ciljeve Partnerstva za otvorenu vlast na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, a posebno će se djelovati u području otvaranja podataka i provedbe savjetovanja na tim razinama, što sve pridonosi navedenim vrijednostima Partnerstva.
Dodatne informacije:
Provedba mjere ne iziskuje planiranje dodatnih sredstava.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
14.1. Provoditi edukacije o inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast za predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
siječanj 2022.
prosinac 2023.
14.2. Pokrenuti gradske portale otvorenih podataka
siječanj 2022.
prosinac 2023.
14.3. Uspostaviti internetske sustave za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini
lipanj 2022.
lipanj 2024.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Helena Beus, Ured za udruge
Drina Ćavar, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Funkcija, odjel
ravnateljica Ureda
viša savjetnica - specijalist, Sektor za razvoj digitalne infrastrukture, Služba za razvoj registara i baza podataka digitalnog društva
Email i telefon
helena.beus@udruge.vlada.hr , 01 4599 810
drina.cavar@rdd. gov . hr , 01 6382 062
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Povjerenik za informiranje, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Hrvatska zajednica općina u Republici Hrvatskoj
Naziv aktivnosti:
14.1. Provoditi edukacije o inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast za predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Sunositelji:
Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Hrvatska zajednica općina
Pokazatelji provedbe:
- Održano 1 predstavljanje godišnje inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast općinama, gradovima i županijama
- Održana 1 edukacija godišnje o izradi akcijskih planova za predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
- 0, jer nije dosada organizirano
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Izvještaj o radu Ureda za udruge, godišnje
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02010 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A509067 Partnerstvo za otvorenu vlast, u iznosu od 15.000,00 kn godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – prosinac 2023.
Naziv aktivnosti:
14.2. Pokrenuti lokalne portale otvorenih podataka
Sunositelji:
Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Pokazatelji provedbe:
- Broj JLPS(R)-a koji su pokrenuli portale otvorenih podataka
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
- izvješća JLPS(R)-a koji su pokrenuli portale otvorenih podataka
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 02010 Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, u okviru proračunske aktivnosti A509000 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ureda.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
siječanj 2022. – prosinac 2023.
Naziv aktivnosti:
14.3. Uspostaviti internetske sustave za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini
Sunositelji:
Središnji ured za razvoj digitalnog društva, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova u Republici Hrvatskoj, Udruga općina u Republici Hrvatskoj, Povjerenik za informiranje
Pokazatelji provedbe:
- U okviru e-Savjetovanja uspostavljen sustav za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
- Broj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje provode postupke savjetovanja na novouspostavljenom sustavu
- Broj provedenih savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Od II. kvartala 2023. – Kada sustav bude nadograđen, tj. proširen na lokalnu i regionalnu razinu te budu provedene sve aktivnosti unutar projekta „e-Savjetovanja – proširenja, nadgradnje i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću“.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Projektne mrežne stranice
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 034 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, u okviru proračunske aktivnosti A912014 - e-Savjetovanja - proširenja, nadgradnja i unaprjeđenje zakonodavnih procesa savjetovanja s javnošću iz ESF fonda, u iznosu od 20.000,00 kn u 2022. godini (izvor 12: 3000,00 kn; izvor 561: 17000,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
lipanj 2022. – lipanj 2024.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
F. ODRŽIVOST INICIJATIVE PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Mjera 15. OSIGURAVANJE ODRŽIVOSTI VRIJEDNOSTI I SADRŽAJA INICIJATIVE PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST
Mjera 15. OSIGURAVANJE ODRŽIVOSTI VRIJEDNOSTI I SADRŽAJA
INICIJATIVE PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST
Nositelj mjere
MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
Opis mjere
Na koji javni problem odgovara mjera?
Mjera ima za cilj doprinijeti povećanju razine informiranosti o ciljevima multilateralne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast s posebnim naglaskom na uključivanje tema u vezi s važnošću transparentnosti, borbe protiv korupcije, osnaživanja građana i korištenja suvremenih informacijsko komunikacijskih tehnologija kako bi tijela javne vlasti na svim razinama bila učinkovitija i odgovornija, te se stvorili preduvjeti za učinkovitije i inovativnije pružanje javnih usluga odnosno upravljanje javnim resursima u interesu građana u obrazovni sustav.
Što mjera uključuje?
Mjera uključuje uvrštavanje sadržaja povezanih s mjerama i aktivnostima koje se provode u okviru multilateralne inicijative Partnerstva za otvorenu vlast u cjelovitu kurikularnu reformu za rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje s posebnim naglaskom na međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje i Kurikulum nastavnog predmeta Politika i gospodarstvo; Natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih; Uključivanje tema iz multilateralne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u programe kontinuiranog profesionalnog razvoja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika; Uključivanje tema iz multilateralne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u natjecanja i smotre u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje).
Također, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, suradnici su u provedbi Pilot projekta Hrvatskoj „U školi otvorene kohezije – At School on Open Cohesion, ASOC“. Navedeni projekt, odnosno obrazovni program, provodi se u srednjim školama u Republici Hrvatskoj od 2020. godine s ciljem promicanja sudjelovanja učenika u praćenju ulaganja u okviru kohezijske politike Europske unije korištenjem javnih otvorenih podataka. Projekt svojim aktivnostima promovira i doprinosi građanskom praćenju javnih financija upotrebom javno dostupnih podataka te informacijskih i komunikacijskih tehnologija te podizanju kulture aktivnog građanstva, čime se preklapa s glavnim ciljevima i vrijednostima inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast. Suradnja s inicijativom također čini sastavni dio talijanskog projekta "A Scuola di OpenCoesione" („At the School of OpenCohesion“) na kojem se temelji hrvatski projekt.
Na koji način mjera doprinosi rješenju javnog problema?
Mjera ima za cilj povećati razinu informiranosti o ciljevima i vrijednostima multilateralne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast kod učenika, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te promoviranje aktivnog uključivanja mladi u provedbu aktivnosti u vezi s Partnerstvom za otvorenu vlast.
Zašto je ova mjera relevantna za vrijednosti Partnerstva za otvorenu vlast?
Mjera je općenito relevantna u dijelu informiranju mladih o ciljevima multilateralne inicijative Partnerstva za otvorenu vlast i važnosti uključivanja mladih/građana u njenu provedbu s aspekta uloge odgoja i obrazovanja u njenoj provedbi (informiranju o ciljevima, važnosti, potrebi aktivnog uključivanja građana).
Dodatne informacije:
Mjera će se provoditi u okviru proračunskih sredstava na pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje te Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
Aktivnosti:
Datum početka provedbe:
Datum završetka provedbe:
15.1. Podizati razinu znanja i vještina srednjoškolskih učenika/ca o građanskom praćenju javnih financija, uporabi javno dostupnih (otvorenih) podataka i aktivnostima Inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast
Svake školske godine, tijekom 5 mjeseci provođenja aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
15.2. Održati edukativni posjet srednjoškolskih učenika/ca nacionalnim institucijama (Hrvatski sabor, ministarstva)
Svake školske godine, tijekom 5 mjeseci provođenja aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
15.3. Održati edukativni posjet srednjoškolskih učenika/ca lokalnim ili regionalnim institucijama (općina/grad/županija)
Svake školske godine, tijekom 5 mjeseci provođenja aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
15.4. Uključivati vrijednosti i sadržaje na kojima se temelji inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast u Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja i Kurikulum Politike i gospodarstva
rujan 2021.
prosinac 2023.
Kontakt informacije
Odgovorna osoba u tijelu koje je nositelj mjere
Funkcija, odjel
Email i telefon
Drugi uključeni akteri
Državni akteri
OCD, privatni sektor, multilaterale, radne skupine
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Agencija za odgoj i obrazovanje
Savjet inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast
Naziv aktivnosti:
15.1. Podizati razinu znanja i vještina srednjoškolskih učenika/ca o građanskom praćenju javnih financija, uporabi javno dostupnih (otvorenih) podataka i aktivnostima Inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast
Sunositelji:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Pokazatelji provedbe:
- Održana mrežna edukacija za sve sudionike i uključene u provedbu projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“ (učenici/ce, nastavnici/ce, ravnatelji/ce, predstavnici regionalnih koordinatora, predstavnici EDIC-a, predstavnici ministarstava uključenih u provedbu projekta, predstavnici civilnog društva uključeni u provedbu projekta) s oko 200 polaznika u školskoj godini provedbe projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
- Ukupan broj educiranih sudionika mrežne edukacije na temu korištenja otvorenih podataka, aktivnom građanstvu i inicijativi Partnerstvo za otvorenu vlast, veći od 200 (broj učenika, učenica i osoba koje će sudjelovati u provedbi aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“)
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Broj učenika, učenica i osoba koje sudjeluju u provedbi aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“ u određenoj školskoj godini
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, po održanoj mrežnoj edukaciji
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 061 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u okviru proračunske aktivnosti A828001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
Svake školske godine, tijekom 5 mjeseci provođenja aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
Naziv aktivnosti:
15.2. Održati edukativni posjet srednjoškolskih učenika/ca nacionalnim institucijama (Hrvatski sabor, ministarstva)
Sunositelji:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatski sabor
Pokazatelji provedbe:
- Organiziran edukativni posjet jednoj nacionalnoj instituciji za sve učenike/ce i nastavnike/ce uključene u provedbu projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“, više od 200 sudionika u školskoj godini provedbe projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
- Ukupan broj učenika/ca veći od 200 po školskoj godini provedbe projekta (broj učenika, učenica i nastavnika i nastavnica koji će sudjelovati u provedbi aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“) educiranih o transparentnosti djelovanja posjećene institucije, upoznatih i osnaženih za razvoj kompetencija za sudjelovanje u procesima oblikovanja, odlučivanja i praćenja provedbe javnih politika i aktivnog građanstva
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Broj uključenih učenika, učenica, nastavnica i nastavnika koji će sudjelovati u provedbi aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“ u određenoj školskoj godini
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 061 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u okviru proračunske aktivnosti K680034 Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2021., u iznosu od 140.000,00 kn u 2023. godini (izvor 12: 21.000,00 kn; ostali izvori: 119.000,00 kn).
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
Svake školske godine, tijekom 5 mjeseci provođenja aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
Naziv aktivnosti:
15.3. Održati edukativni posjet srednjoškolskih učenika/ca lokalnim ili regionalnim institucijama (općina/grad/županija)
Sunositelji:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske, Agencija za odgoj i obrazovanje
Pokazatelji provedbe:
- Organizirani edukativni posjeti minimalno 7 regionalnih/lokanih institucija za minimalno 7 skupina učenike/ce i nastavnike/ce uključenih u provedbu projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“, više od 100 sudionika edukativnih posjeta u školskoj godini provedbe projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
- Ukupan broj učenika/ca veći od 100 po školskoj godini provedbe projekta (broj učenika, učenica i nastavnika i nastavnica koji će sudjelovati u provedbi aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“) educiranih o transparentnosti djelovanja posjećene institucije, upoznatih i osnaženih za razvoj kompetencija za sudjelovanje u procesima oblikovanja, odlučivanja i praćenja provedbe javnih lokalnih i regionalnih politika i aktivnog građanstva u lokalnim zajednicama
- Broj organiziranih edukativnih posjeta lokalnim ili regionalnim institucijama
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Broj uključenih učenika, učenica, nastavnica i nastavnika koji će sudjelovati u provedbi aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“ u određenoj školskoj godini
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 061 Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, u okviru proračunske aktivnosti A828001 Administracija i upravljanje, a odnose se na sredstva za redovno poslovanje Ministarstva.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
Svake školske godine, tijekom 5 mjeseci provođenja aktivnosti projekta „U školi otvorene kohezije, ASOC“
Naziv aktivnosti:
15.4 Uključivati vrijednosti i sadržaje na kojima se temelji inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast u Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja, Kurikulum Politike i gospodarstva i sufinanciranjem projekata organizacija civilnoga društva u okviru Natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
Sunositelji:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Agencija za odgoj i obrazovanje, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske
Pokazatelji provedbe:
Agencija za odgoj i obrazovanje u okviru svojih aktivnosti vezanih uz kontinuirani profesionalni razvoj učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja nastaviti s aktivnostima na promociji međunarodne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast uključujući i održavanje školskih, županijskih i državnih smotri u okviru projekta Projekt građanin.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u okviru Natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih planira financiranje projekata vezanih uz Odgoj i obrazovanje o štetnosti korupcije i koruptivnim rizicima.
Polazna vrijednost pokazatelja rezultata:
Broj uključenih učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja u aktivnosti stručnog usavršavanja na promociji vrijednosti iz međunarodne inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast
Broj učenika i škola uključenih u smotre projekata na školskoj, županijskoj i državnoj razini u okviru projekta Projekt građani
Broj sufinanciranih projekata organizacija civilnog društva u okviru Natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih planira financiranje projekata vezanih uz Odgoj i obrazovanje o štetnosti korupcije i koruptivnim rizicima.
Izvor podataka i učestalost prikupljanja podataka:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja, prikupljanje podataka: lipanj 2022. - kraj nastavne godine 2021./2022. i lipanj 2023. – kraj nastavne godine 2022./2023.
Potrebna financijska sredstva (Izvor financiranja i planirana sredstva):
Sredstva su osigurana u Državnom proračunu, na razdjelu 080 Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u okviru proračunske aktivnosti A577130 Poticaji udrugama za izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje djece i mladih, u iznosu od 12.000.000,00 kn godišnje, te na razdjelu 8091 Agencija za odgoj i obrazovanje, u okviru proračunske aktivnosti A767022 Stručno usavršavanje odgojno obrazovnih djelatnika u sustavu osnovnog i srednjeg školstva, u iznosu od 3.000,00 kn godišnje, kao i u okviru proračunske aktivnosti A733032 Natjecanja i smotre u sustavu osnovnog i srednjeg školstva, u iznosu od 3.000,00 kn godišnje.
Početak provedbe i
krajnji rok provedbe:
rujan 2021. - prosinac 2023.
Komentirate u ime: Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske