1. UVOD

Ratarska proizvodnja predstavlja jednu od najvažnijih poljoprivrednih grana u pogledu korištenja zemljišta i proizvodnje hrane, kako za ljude tako i za životinje. U Hrvatskoj se ratarska proizvodnja u 2020. godini odvijala na oko 1.363.915 ha, a najviše se proizvode žitarice, uljarice i krmno bilje. Među žitaricama prevladavaju pšenica i kukuruz. Ratarstvo je specifična grana poljoprivrede koja uvelike ovisi o vanjskim klimatskim uvjetima i primijenjenoj agrotehnici.

Prosječna proizvodnja ratarskih kultura u razdoblju od 2016. do 2020. godine

Izvor podataka: DZS, Obrada podataka: MP

Poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj u 2020. koristila su ukupno 888.928 hektara oranica i vrtova, što je za 1,9 % više u usporedbi s 2016. godinom. Statistika pokazuje da se žitarice siju na 60,3 %, uljarice na 19,4 %, šećerna repa na 1,2 % i duhan na 0,4% ukupnih površina pod oranicama i vrtovima. U odnosu na 2016. godinu žitarice su u 2020. godini bile zasijane na 1,2 % više površina, a površine pod industrijskim usjevima su rasle. No, kod krmnog se bilja bilježi pad površina od 8,8% u odnosu na 2016. godinu.

Hrvatska je u proizvodnji žitarica i uljarica samodostatna, dok u proizvodnji šećerne repe ne ostvarujemo samodostatnost.

U agrotehnici ratarskih kultura jedan od najznačajnijih čimbenika je gnojidba.

Pravilna ishrana poljoprivrednih kultura neizostavna je komponenta u uzgoju poljoprivrednih kultura. Pravilnom ishranom postižu se željeni prinosi, održava biljka u dobrom zdravstvenom stanju, a istovremeno se održava dobro stanje fizikalnih i kemijskih svojstava tla, očuvanje hranjive tvari u tlu, a pravilnom gnojidbom sprečava se i negativan utjecaj poljoprivrede na okoliš, a prvenstveno na emisiju stakleničkih plinova.

Trošak mineralnih gnojiva u ukupnim varijabilnim troškovima proizvodnje različit je prema kategorijama poljoprivrednih kultura te u prosjeku  za žitarice iznosi 52 %, uljarice 45%, industrijsko bilje 30%, krmno bilje 60%.

Cijena gnojiva ne europskom i svjetskom tržištu u značajnom je porastu te je, prema podacima Europske komisije, u studenom 2021. godine bila za 165% viša od one prije godinu dana, odnosno za 19,2% od prosječne cijene u listopadu 2021.

Povećanje cijena gnojiva uzrokovano je većom potražnjom, porastom cijena inputa u proizvodnji gnojiva, ograničenjima u proizvodnji i trgovinskim politikama. Procjenjuje se ostanak cijene gnojiva ostati na višoj razini i tijekom 2022. godine, a glavni uzroci tome su daljnji mogući poremećaji u opskrbi i okolišne politike koje ograničavaju upotrebu gnojiva.

Najveći skok cijene gnojiva vezan je uz porast cijene dušične komponente gnojiva koja je izravno vezana uz cijenu plina koji također bilježi rekordne poraste na svim tržištima.

U Europi su zabilježene rekordne cijene plina, koje su dovele do smanjenja proizvodnje amonijaka, kao važne sirovine u proizvodnji dušičnih gnojiva, dok su u Kini porasle cijene ugljena, zbog čega su uvedene restrikcije u korištenju struje koje su uzrokovale smanjenje proizvodnje u nekim tvornicama. Rastu cijene uree doprinijelo je i privremeno ograničenje izvoza iz Kine, kako bi se osigurale dovoljne količine za njihove domaće potrebe. U SAD-u je proglašeno izvanredno stanje zbog uragana Ida, koji je između ostaloga oštetio tvornice dušika u pogođenom području. Rusija je nedavno uvela restrikcije na izvoz gnojiva na bazi dušika i fosfora, koje se primjenjuju od 1. prosinca 2021.

Europske cijene plina su u zadnjih pola godine nekontrolirano rasle te je prosječna cijena plina u Europi. Prema podacima Europske komisije, u listopadu 2021. prosječna je cijena plina u Europi bila 4,7 puta veća nego prethodne godine.

Jedan od uzroka porasta cijene plina je povećanje potražnje globalno, koje se desilo kao posljedica oporavka gospodarstva nakon ukidanja COVID restrikcija. Stoga moramo naglasiti da u uvjetima tržišta prije pojave COVID pandemije nije bilo ovako izrazitih skokova u cijenama repromaterijala za proizvodnju gnojiva niti je poljoprivredni sektor dugoročno bio pod opterećenjem kontinuiranog rast gnojiva neophodnih za nastavak poljoprivredne proizvodnje.

Cilj ovoga Programa je poljoprivrednim ratarskim sektorima koji ulaze u proljetnu sjetu 2022. godine, a posebno su pogođeni porastom cijene gnojiva od, u prosjeku 2.600,00 kn/ha, osigurati određenu nadoknadu porasta cijene gnojiva kako bi se osigurao ulazak ratarskih proizvođača u proljetnu sjetvu i zadržavanje dosadašnjih razina proizvodnje ratarskih kultura.

2. PRAVNA OSNOVA

Pravni temelj za donošenje ovog Programa je članak 39. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, broj 118/18, 42/20, 127/20 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 52/21).

Ovim Programom uređuje se dodjela državne potpore na temelju Komunikacije Europske Komisije – Privremeni okvir za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, koji je donesen 19. ožujka 2020. (C(2020) 1863) i njegovih izmjena, koje su donesene 3. travnja 2020. (C(2020) 2215), 8. svibnja 2020. (C(2020) 3156), 29. lipnja 2020. (C(2020) 4509), 13. listopada 2020. (C(2020) 7127), 28. siječnja 2021. (C(2021) 564) i 18. studenoga 2021. (C(2021) 8442), objavljene su u Službenom listu Europske unije (u daljnjem tekstu: Privremeni okvir – COVID 19).

Potpore iz ovog Programa spojive su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU) te podliježu prijavi Europskoj komisiji na ocjenu u skladu sa člankom 108. stavkom 3. UFEU.

3. CILJ PROGRAMA

Cilj Programa je pružanje financijske pomoći proizvođačima jarih ratarskih kultura kukuruz, duhan, soja, suncokret, šećerna repa, lucerna, tritikale, jari ječam, jara pšenica, zob, proso koji su se uslijed porasta cijene gnojiva uzrokovane porastom cijene energenata izravno uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19 suočili s iznenadnim poslovnim poteškoćama radi kojih se može očekivati smanjenje poljoprivrednih površina pod jarim ratarskim kulturama i smanjena agrotehnika što će u konačnici nepovoljno utjecati na prihode poljoprivrednika, stanje ratarskih kultura na tržištu, proizvodnju stočne hrane te će dodatno narušiti već otežanu situaciju na hrvatskom i europskom tržištu poljoprivrednih proizvoda.

Zbog svih navedenih razloga, jedino putem osiguranja dodatne potpore, može se zaustaviti ovaj negativan trend, odnosno ublažiti negativni učinci na prihode i likvidnost poljoprivrednika, što je sve dodatno pogoršano u vrijeme pandemije COVID-19.

4. PRIHVATLJIVE POVRŠINE

Za potporu su prihvatljive proizvodne površine na kojima se proizvode jare ratarske kultura kukuruz, duhan, soja, suncokret, šećerna repa, lucerna, tritikale, jari ječam, jara pšenica, zob, proso i za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za potporu u 2021. godini.

Minimalna prihvatljiva površina pod šećernom repom iznosi 3,0 ha te je za potporu prihvatljivo do prvih 20 ha poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva.

5. KORISNICI

Potpora se ne može dodijeliti poduzetnicima koji su već bili u poteškoćama u smislu Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014 od 25. lipnja 2014. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru  poljoprivrede i šumarstva te ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 193, 1.7.2014; dalje u tekstu: Uredba o poljoprivrednom izuzeću) na dan 31. prosinca 2019. godine. Potpora se može dodijeliti mikro i malim poduzetnicima koji su bili u teškoćama u smislu Uredbe o poljoprivrednom izuzeću na dan 31. prosinca 2019., pod uvjetom da se nad njima ne provodi skupni postupak insolventnosti prema nacionalnom zakonodavstvu i nisu primili pomoć za sanaciju ili pomoć za restrukturiranje.

Prihvatljivi korisnici potpore iz ovog Programa su mikro, mala i srednja poduzeća definirana člankom 2. Priloga I. Uredbe o poljoprivrednom izuzeću te velika poduzeća, koja se bave proizvodnjom šećerne repe.

Korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) Upisani su u Upisnik poljoprivrednika,

b) podnijeli su Jedinstveni zahtjev za potporu za površine pod jarim ratarskim kulturama kukuruz, duhan, soja, suncokret, šećerna repa, lucerna, tritikale, jari ječam, jara pšenica, zob, proso u 2021. godini.

Procjenjuje se da će broj korisnika ove potpore biti oko 27.000.

6. OBLIK I NAČIN DODJELE POTPORE

Potpora se u skladu s točkom 23. a. Privremenog okvira – COVID 19  dodjeljuje u obliku izravnih bespovratnih sredstava.

Potpora se u cijelosti financira iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Potpora se dodjeljuje u iznosu od 330,0 kn/ha za poljoprivredna gospodarstva s poljoprivrednim površinama pod jarim ratarskim kulturama kukuruz, duhan, soja, suncokret, šećerna repa, lucerna, tritikale, jari ječam, jara pšenica, zob, proso sukladno podacima s Jedinstvenog zahtjeva za potporu u 2021. godini, veličine površina 3 ha i više, do prvih 20 ha poljoprivrednih površina poljoprivrednog gospodarstva.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje u tekstu: Agencija za plaćanja) na temelju podataka iz dostupnih registara i za ovu svrhu zatraženih podataka iz drugih registara obavlja administrativnu obradu zahtjeva za potporu.

7. PROVEDBA PROGRAMA

Ministarstvo poljoprivrede odgovorno je za izradu i upravljanje ovim Programom.  

Provedba ovog Programa propisat će se Pravilnikom, a provodit će ga Agencija za plaćanja. Pravilnikom će se propisati uvjeti prihvatljivosti, razdoblje i način podnošenja zahtjeva za potporu, administrativna kontrola, isplata i povrat sredstava.

Program se primjenjuje na cijelom području Republike Hrvatske.

Program će se provoditi od datuma primitka odluke Europske komisije o odobrenju dodjele državne potpore.

Potpora se, u skladu s točkom 22. d. Privremenog okvira – COVID 19, može dodijeliti najkasnije do 30. lipnja 2022. godine.

8. FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU PROGRAMA

Za provedbu Programa potpore osigurana su financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2022. godinu u ukupnom iznosu od 80.000.000,00 kn.

9. PRAVILA O DODJELI POTPORE

Najviši iznos potpore po korisniku iznosi 290.000,00 eura kao što je propisano s točkom 23. stavak a. Privremenog okvira – COVID 19. Potpore iz ovog Programa mogu se međusobno zbrajati u skladu s odredbama Privremenog okvira – COVID 19.

Potpore iz ovog Programa mogu se zbrajati s potporama odobrenim na temelju Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potporu de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352, 24. 12. 2013.) ili s potporom na temelju Uredbe o poljoprivrednom izuzeću uz poštivanje odredbi o zbrajanju iz tih uredbi.

Ministarstvo će poštovati tzv. “ stand still clause “, odnosno neće dodjeljivati potporu temeljem ovog Programa prije dobivanja suglasnosti, odnosno odobrenja Europske komisije.

Prema ovom Programu ne mogu se dodijeliti potpore poduzetnicima koji podliježu neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Europske komisije kojom se potpora ocjenjuje nezakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem.

10. PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE

U skladu s odjeljkom 4. Privremenog okvira – COVID 19 Ministarstvo poljoprivrede se obvezuje poštivati obveze praćenja i izvješćivanja utvrđene u istom odjeljku.