I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4., podstavku  2., te članku 69. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Zakon o kulturnim vijećima („Narodne novine“, broj 48/04, 44/09 i 68/13),  Zakon o financiranju javnih potreba u kulturi („Narodne novine“, broj 47/90, 27/93 i 38/09) te Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi („Narodne novine“, broj 96/01 i 98/19) su zakoni koji uređuju rad kulturnih vijeća kao savjetodavnih tijela u postupku vrednovanja kulturnih programa te slijedom toga financiranje programa koji su iskazani kao javna potreba u kulturi, a u što je uključeno i upravljanje javnim ustanovama, čiji se programi između ostaloga sufinanciraju kao javne potrebe u kulturi. Imajući u vidu razvoj suvremene kulture, umjetnosti, kulturnih i kreativnih industrija, a s ciljem postizanja cjelovitog uređenja područja financiranja javnih potreba u kulturi, kroz postupak vrednovanja, sufinanciranja i upravljanja resursima, potrebno je predmetnu materiju urediti kroz jedinstveni akt koji bi obuhvaćao sve aspekte javnih potreba u kulturi, time bi se osigurala učinkovita raspodjela javnih sredstava, upravljanje i kontrola njihova korištenja.

Prvim Zakonom o kulturnim vijećima iz 2001. godine  uvedene su promjene u sustav kulturne politike u Republici Hrvatskoj. Njegovim donošenjem 2001. godine, omogućeno je uvođenje kulturnih vijeća pri Ministarstvu kulture te na lokalnoj i regionalnoj razini, dok je Zakonom o kulturnim vijećima iz 2004. uvedena obveza osnivanja kulturnih vijeća za sve županije i gradove s više od 30.000 stanovnika.

U razdoblju od donošenja Zakona o kulturnim vijećima do danas, dogodile su se značajne promjene u postupku ostvarivanja zadaća kulturnih vijeća za raznorodne vrste umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, čija područja djelovanja uređuje ovaj Zakon. Dinamika promjena javnih potreba u kulturi u proteklih petnaest godina te nova iskustva unutar kulturnih i umjetničkih praksi uvjetovala su izmjenu dosadašnjeg kulturograma djelatnosti i njihova unapređenja, a time i usklađivanja uloge kulturnih vijeća s aktualnim iskustvima iz prakse.

Prema važećem Zakonu osnovano je osam kulturnih vijeća: Vijeće za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti, Vijeće za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti, Vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost, Vijeće za vizualne umjetnosti, Vijeće za kulturno-umjetnički amaterizam, Vijeće za inovativne umjetničke i kulturne prakse, Vijeće za međunarodnu kulturnu suradnju i Vijeće za financiranje međunarodnih projekata. Do sada su se zadaće navedenih Vijeća, sadržane u iznošenju stručnih prijedloga iz nadležnih područja u okviru postupka utvrđivanja programa javnih potreba u kulturi, odvijale u skladu sa Zakonom o kulturnim vijećima, Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi i Pravilnikom o izboru i utvrđivanju javnih potreba u kulturi  („Narodne novine“, broj 55/16).

S obzirom na prethodno navedeno, novim Zakonom, osim ukidanja Vijeća za financiranje međunarodnih projekata koje nije zaživjelo u praksi, izmijenit će se dosadašnji naziv Vijeća za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti u Vijeće za dramsku i plesnu umjetnost, Vijeća za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti u Vijeće za glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost, Vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost u Vijeće za knjigu i nakladništvo , Vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse u Vijeće za interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse, sukladno sveobuhvatnom kontekstu tih kulturnih područja.  

Također, imajući u vidu okolnost da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ne koriste u dovoljnoj mjeri ulogu kulturnih vijeća u predlaganju javnih potreba u kulturi, snižava se propisana granica za osnivanje kulturnih vijeća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, a kako bi se osiguralo racionalno i transparentno dodjeljivanje financijskih sredstava za javne potrebe u kulturi i u manjim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Precizirat će se  rad kulturnih vijeća kako bi se naglasila savjetodavna uloga vijeća i otklonile dvojbe u praksi koje su se zbog neujednačenih termina (prijedlozi, mišljenja, odluke) otvarale u pojedinim odredbama važećeg Zakona. Imajući u vidu status kulturnih vijeća kao savjetodavnih tijela ministra nadležnog za kulturu, ukazalo se svrsishodnim da u slučaju razrješenja ministra nadležnog za kulturu koji je obavio njihova imenovanja, članovi Vijeća svoj mandat stave na raspolaganje radi čega je takva mogućnost i predviđena.

Dosadašnje iskustvo rada također je ukazalo na potrebu preciziranja odredaba koje se tiču razloga za razrješenje člana kulturnog vijeća prije isteka mandata i sukoba interesa, pa su na jasniji način definirani razlozi koji predstavljaju potencijalni sukob interesa, obvezu izuzimanja iz raspravljanja i odlučivanja u slučaju postojanja tih razloga, uz istovremeno sankcioniranje nepridržavanja ovih odredaba razrješenjem prije isteka mandata.

Kulturne djelatnosti financiraju se na temelju Zakona o financiranju javnih potreba u kulturi koji je donesen u studenom 1990. godine i pretrpio je izmjene na način da je većina odredaba brisana, a preostale odredbe ne zadovoljavaju potrebe novog načina rada i postupanja u financiranju javnih potreba u kulturi. S obzirom na navedeno potrebno je financiranje javnih potreba u kulturi prilagoditi suvremenim potrebama i načinima financiranja, novelirati obuhvat i definiciju javnih potreba u kulturi, uskladiti postupak dodjele sredstava za financiranje javnih potreba u kulturi i postupak donošenja odluka o financiranju na razini Republike Hrvatske i na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druge mogućnosti financiranja javnih potreba u kulturi.

Također će se urediti financiranje ustanova u kulturi na način da se definiraju sredstva za rad ustanova u kulturi kao i da njihovu visinu utvrđuje osnivač ustanove na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana, čime će se osigurati stabilnost u financiranju ustanova.

S obzirom da važeći Zakon ne uređuje postupak dodjele nekretnina, novim Zakonom će se urediti da tijelo državne uprave nadležno za upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske može ministarstvu nadležnom za poslove kulture dati na upravljanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, koje ono daje u zakup javnim natječajem fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture za potrebe kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, produkcije, distribucije, edukacije i sudjelovanja u kulturi, za čuvanje građe koja ima status kulturnog dobra te kada obavljaju djelatnost koja je od interesa za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu. Navedene nekretnine ministarstvo nadležno za poslove kulture može  dodijeliti i neposrednom pogodbom pravnoj osobi čija je djelatnost od posebnog interesa za kulturni razvitak svih krajeva Republike Hrvatske, temeljem kriterija koje uređuje ministar nadležan za kulturu.

Nadalje, potrebno je urediti pravila trošenja financijskih sredstava i osigurati transparentnost i kontrolu trošenja sredstava. S obzirom na navedeno, onemogućit će se dvostruko financiranje istih programa i projekata iz državnih te lokalnih i područnih (regionalnih) proračuna te će se uvesti obveza financijskog izvještavanja koje će obuhvatiti popis svih prihoda te izravnih i neizravnih troškova koji su nastali tijekom i u svrhu provedbe programa i projekta.

Novim Zakonom uredit će se sukladno članku 48. Zakona o proračunu („Narodne novine“, broj 144/2021) višegodišnje financiranje programa i projekata u kulturi što će omogućiti kontinuitet u višegodišnjem planiranju sredstava namijenjenih financiranju razvojnih (kapitalnih) projekata, a čime će se osigurati izvjestan i transparentan izvor prihoda iz državnog proračuna korisnicima, postizanje utvrđenih ciljeva, unapređenje sustava financiranja razvojnih projekata kao i završetak i implementacija cjelovitih projekta. Višegodišnje financiranje u okviru financiranja javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, provodilo bi se na način da se omogući financiranje programa i projekata prijavljenih na javni poziv kroz više godina (ovisno o dinamici izvršenja programa i projekta). Time bi se postigla prijeko potrebna stabilnost u provođenju programa i projekata, smanjila financijska neizvjesnost, a dugoročno osigurala održivost. Ovim načinom financiranja obuhvatili bi se programi i projekti koji se kontinuirano provode iz godine u godinu kao i veći infrastrukturni projekti.

Zakon o upravljanju javnim ustanovama u kulturi donesen je u studenom 2001. godine i njime su uređena neka pitanja ustrojstva i upravljanja ustanovama u kulturi na poseban način u odnosu na Zakon o ustanovama, tj. s obzirom na posebnost samih ustanova u kulturi, pojedina su rješenja detaljizirana. Novim Zakonom potrebno je novelirati sustav upravljanja ustanovama u kulturi, sastav i način izbora članova upravnih vijeća, uvjete i način imenovanja ravnatelja ustanova u kulturi te osnivanje stručnog vijeća.

Postojećim Zakonom o upravljanju javnim ustanovama u kulturi uređen je sastav upravnih vijeća ustanova te se predviđa zastupljenost stručnih djelatnika u tom tijelu. Međutim, člankom 164. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17 i 98/19) propisano je da jedan član tijela upravljanja ustanove mora biti predstavnik svih radnika. Imajući u vidu navedeno, novim Zakonom uzeta je u obzir ova zakonska obveza, kako bi se osigurala zastupljenost svih radnika u upravnom vijeću.

Uvjete za imenovanje ravnatelja ustanove u kulturi potrebno je uskladiti s Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07, 45/09, 63/11,  94/13, 139/13, 101/14, 60/15 i 131/17) i Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, broj 107/07 i 118/12) koji uređuju pitanja vrste i stjecanja visokog obrazovanja te akademskih i stručnih naziva i akademskih stupnjeva.

2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Predloženim zakonom uređuje se sljedeće:

- određuje se značenje pojedinih pojmova u Zakonu

- definira se obuhvat javnih potreba u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu i proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

- uređuje se javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi

- uređuje se financiranje ustanova u kulturi te se propisuje obveza osiguranja sredstva za rad ustanova od strane osnivača

- propisuje se upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te davanje u zakup javnim natječajem  fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture za potrebe kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, produkcije, distribucije, participacije i edukacije, sudjelovanja u kulturi, za čuvanje građe koja ima status kulturnog dobra te kada obavljaju djelatnost koja je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu

- propisuje se dodjela nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na korištenje fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture za potrebe kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, produkcije, distribucije, participacije i edukacije, sudjelovanja u kulturi te za čuvanje građe koja ima status kulturnog dobra, a imajući u vidu loš materijalni status te nemogućnost plaćanja zakupnine po tržišnim kriterijima

- uređuje se osnivanje i uloga kulturnih vijeća u kreiranju i ostvarivanju kulturnih politika

- uređuje se osnivanje kulturnih vijeća pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture, sastav kulturnih vijeća, postupak izbora i mandat članova kulturnih vijeća, razrješenje prije isteka mandata

- uređuje se osnivanje kulturnih vijeća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te se propisuje da se kulturna vijeća osnivaju za područje županije, Grada Zagreba te grada koji ima više od 10.000 stanovnika

- uređuje se rad kulturnih vijeća, javnost rada, sukob interesa i obveza izuzeća iz raspravljanja i odlučivanja članova vijeća kada su oni ili s njima povezane osobe u mogućem sukobu interesa

- određuje se sastav i djelokrug rada Nacionalnog vijeća za kulturu

- uređuje se sklapanje ugovora o financiranju te višegodišnje financiranje projekata

- uređuje se nadzor nad namjenskim trošenjem sredstava odobrenih ugovorom o financiranju

- uređuje se raskid ugovora o financiranju

- uređuje se upravljanje ustanovama u kulturi koje se osnivaju za trajno obavljanje djelatnosti u kulturi te organiziranje aktivnosti i manifestacija u realizaciji javnih potreba u kulturi

- uređuje se ustroj i upravljanje ustanovama u kulturi te se propisuje da su tijela ustanove u kulturi ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće

- uređuje se nadzor nad zakonitošću rada i općih akata ustanove u kulturi

- uređuju se prijelazne i završne odredbe.

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

- definirat će se obuhvat javnih potreba u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu i proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

- uskladit će se postupak dodjele sredstava za financiranje javnih potreba u kulturi na razini Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

- postići će se transparentnost u korištenju sredstava i kontrola trošenja sredstava, onemogućit će se dvostruko financiranje istih programa i projekata iz državnih te lokalnih i područnih (regionalnih) proračuna te će se uvesti obveza financijskog izvještavanja koje će obuhvatiti popis svih prihoda te izravnih i neizravnih troškova koji su nastali tijekom i u svrhu provedbe programa i projekta

- omogućit će se višegodišnje financiranje programa i projekata čime će se postići  kontinuitet u višegodišnjem planiranju sredstava namijenjenih financiranju razvojnih (kapitalnih) projekata

- odredit će se  područje djelokruga i nazivi kulturnih vijeća s ciljem jasnijeg preciziranja djelokruga rada kulturnih vijeća

- precizirat će se rad kulturnih vijeća kako bi se naglasila savjetodavna uloga vijeća

- jasnije će se definirati razlozi koji predstavljaju potencijalni sukob interesa kod člana kulturnog vijeća, obvezu izuzimanja iz raspravljanja i odlučivanja u slučaju postojanja tih razloga, uz istovremeno sankcioniranje nepridržavanja ovih odredaba razrješenjem prije isteka mandata

- uredit će se upravljanje ustanovama u kulturi, sastav i način izbora članova upravnih vijeća, uvjeti i način imenovanja ravnatelja ustanova u kulturi te osnivanje stručnog vijeća

- sastav upravnih vijeća ustanova u kulturi uskladit će se s Zakonom o radu

- uvjeti za imenovanje ravnatelja ustanove u kulturi uskladit će se s Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju  i Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA I FINANCIRANJU JAVNIH POTREBA U KULTURI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje osnivanje i rad kulturnih vijeća vezan uz predlaganje ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje na razini Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, način financiranja te ostali uvjeti koje primjenjuju Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u financiranju javnih potreba u kulturi, kao i upravljanje ustanovama u kulturi koje se financiraju iz sredstava državnog proračuna i proračuna navedenih jedinica.

(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na sve fizičke i pravne osobe koje su prijavitelji programa i projekata financiranja javnih potreba u kulturi, odnosno korisnici sredstava za financiranje tih programa i projekata koje dodjeljuju davatelji sredstava iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 2.

U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju ova značenja:

1. javne potrebe u kulturi – djelatnosti, programi i projekti, aktivnosti i manifestacije u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

2. davatelj financijskih sredstava – Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovlasti davatelja financijskih sredstava obavljaju ministar nadležan za kulturu, župan, gradonačelnik i općinski načelnik

3. korisnik financijskih sredstava – fizička i pravna osoba kojoj su dodijeljena sredstva državnog proračuna, koja uključuju namjenska sredstva od igara na sreću i spomeničke rente te sredstva proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i sredstva javnih fondova i prihoda javnih trgovačkih društava i drugih javnih institucija, fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora za programe i projekte u kulturi

4. kulturna vijeća - stručna savjetodavna tijela koja se osnivaju  sukladno ovom Zakonu za pojedina područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva radi predlaganja ciljeva kulturne politike i mjera za njezino provođenje, ostvarivanja  utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti, a posebice za predlaganje i stručno vrednovanje programa i projekata u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku ili od interesa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za koja se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

5. ustanove u kulturi – ustanove koje osniva Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za obavljanje pretežito kulturnih djelatnosti u skladu s ovim Zakonom te ustanove u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju osnivački udio od najmanje 50 %.

Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 4.

(1) Javne potrebe u kulturi, za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske, odnose se na ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, udruge, druge fizičke i pravne osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u sljedećim djelatnostima i područjima:

1. kulturne djelatnosti:

- arhivska djelatnost

- muzejska djelatnost

- knjižnična djelatnost

- n akladnička i knjižarska djelatnost

- audiovizualna djelatnost

2. kulturno-umjetničko stvaralaštvo:

- dramska i plesna umjetnost

- glazbena i glazbeno-scenska umjetnost

- književnost

- vizualne umjetnosti

- interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse

- digitalna umjetnost

- kulturno-umjetnički amaterizam

3.  djelatnost zaštite, očuvanja i održivog upravljanja kulturnom baštinom

4. transverzalna područja:

- međunarodna kulturna suradnja i mobilnost

- dostupnost, pristup i sudjelovanje u kulturi

- raznolikost kulturnih izričaja

- poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama

- digitalizacija u području kulture.

(2) Javne potrebe u kulturi, za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske, odnose se i na osiguravanje prostornih i drugih resursa fizičkim i pravnim osobama u području kulture te za izgradnju, rekonstrukciju, adaptaciju, opremanje i dodjelu tih prostora.

(3) Javne potrebe u kulturi, za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske, odnose se na ostvarivanje i drugih programa i aktivnosti u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 5.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave javnim pozivom utvrđuje javne potrebe u kulturi na temelju svojih interesa te u skladu s člankom 4. ovoga Zakona.

(2) Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjelom sredstva osiguravaju ravnomjeran kulturni razvitak.  

(3) Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđuju u svojim proračunima sredstava za ustanove kojima su osnivači i/ili suosnivači, bez provođenja javnog poziva.

Članak 6.

(1) Sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi iz članka 4. ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu putem ministarstva nadležnog za poslove kulture.

(2) Sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi iz članka 5. ovoga Zakona osiguravaju se u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi iz članka 4. i 5. ovoga Zakona osiguravaju se ovisno o svome interesu i putem tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program i projekt koji se ostvaruje.

(4) Sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi mogu se osigurati i osnivanjem zaklada i drugih pravnih subjekata te na drugi način u skladu sa zakonom .

II. JAVNI POZIV

Članak 7.

(1) Sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi dodjeljuju se na temelju provedenog javnog poziva (u daljnjem tekstu: javni poziv) koji se objavljuje na službenim mrežnim stranicama davatelja financijskih sredstava najkasnije do 1. listopada za sljedeću proračunsku godinu.

(2) Javni poziv može se objaviti za provedbu jednokratnih, jednogodišnjih i višegodišnjih programa i projekata.

(3) Javni poziv otvoren je za prijavu programa i projekata najmanje trideset dana od dana javnog objavljivanja.

(4) Prijave na javni poziv podnose se na propisanim obrascima koje izrađuje davatelj financijskih sredstava.

(5) Posebni javni pozivi mogu se raspisivati i tijekom godine ovisno o prioritetima kulturne politike i sredstvima državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(6) Javnim pozivom iz stavka 1. i 5. ovoga članka definiraju se područja javnih potreba u kulturi, prioriteti i ciljevi, postupak dodjele financijskih sredstava, uvjeti i kriteriji za dodjelu financijskih sredstva, način prijave, rokovi, postupak objave rezultata, postupak podnošenja prigovora, postupanje s prijavama nakon provedbe javnog poziva, postupak ugovaranja odobrenih sredstava, način korištenja odobrenih sredstava, način izvještavanja te praćenja korištenja sredstava.

Članak 8.

(1) Iznimno od odredbe članka 7. stavka 1. ovoga Zakona, financijska sredstva mogu se dodijeliti izravno, bez objave javnog poziva, kada zbog žurnosti djelovanja nije moguće provesti postupak dodjele sredstava putem javnog poziva, a žurnost je uzrokovana događajem koji se nije mogao predvidjeti u programu rada prijavitelja programa i projekta.

(2) Ukupni iznos sredstava odobrenih na temelju stavka 1. ovoga članka ne smije prelaziti 5% cjelokupnog iznosa namijenjenog za financiranje programa i projekata u toj godini.

(3) Ograničenje ukupnog iznosa sredstava iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na programe i projekte u kulturi koji su sufinancirani iz proračuna Europske unije i/ili su odabrani na javnom natječaju koji je provela institucija izvan Republike Hrvatske te u slučaju provođenja hitnih mjera zaštite kulturnoga dobra kao i poduzimanja posebnih mjera zaštite kulturnoga dobra za vrijeme trajanja izvanrednih okolnosti sukladno zakonu kojim se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

Članak 9.

Sredstva za financiranje javnih potreba u kulturi koje davatelj sredstava putem javnog poziva dodjeljuje pravnim osobama kojima nije osnivač, te fizičkim osobama uključuju sredstva za autorske i umjetničke honorare, sredstva za naknade za rad, sredstva za nabavu građe, sredstva za programe i projekte, materijalne izdatke, mobilnost i međunarodnu suradnju, usavršavanje djelatnika i suradnika, sredstva za zaštitu građe, sredstva za investicije i investicijsko održavanje i druga sredstva ako su predviđena kriterijima pojedinog javnog poziva, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

Članak 10.

Na sve pojedinačne potpore i programe državnih potpora iz ovoga Zakona primjenjuju se pravila o državnim potporama.

III. FINANCIRANJE USTANOVA U KULTURI

Članak 11.

(1) Sredstva za rad ustanova u kulturi koja osigurava osnivač ili suosnivači uključuju sredstva za plaće, sredstva za nabavu građe, sredstva za programe i projekte, materijalne izdatke, stalno stručno usavršavanje djelatnika, sredstva za zaštitu građe, kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Sredstva za posebne programe i projekte od posebnog interesa za osnivača ili suosnivače, odnosno tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje mjerama provedbe državne politike, kao i za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe osigurava osnivač ili suosnivači ustanove.

(3) Visinu sredstava za rad ustanove u kulturi utvrđuje osnivač na temelju programa rada i razvitka i financijskog plana ustanove, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.

(4) Sredstva za rad ustanova u kulturi osiguravaju se i iz vlastitih prihoda, donacijama, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa zakonom.

(5) Ustanova dobivenim sredstvima raspolaže sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu ustanove.

Članak 12.

(1) Programe i projekte ustanova u kulturi utvrđuju tijela ustanove sukladno ovom Zakonu.

(2) Program rada i razvitka ustanove u kulturi dužne su objaviti  na svojim službenim mrežnim stranicama.

(3) Ustanove u kulturi obvezne su dostaviti osnivaču izvješće o izvršenju programa rada i razvitka ustanove te izvješće o izvršenju financijskog plana ustanove.

Članak 13.

Ustanove u kulturi kojima je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te ustanove u kulturi u kojima Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju osnivački udio od najmanje 50 %, vode financijsko poslovanje i računovodstvo u skladu s propisima za proračunske korisnike.

IV. DODJELA PROSTORA ZA RAD

Članak 14.

(1) Tijelo državne uprave nadležno za upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske može ministarstvu nadležnom za poslove kulture dati na upravljanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, koje ono daje u zakup javnim natječajem fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture za potrebe kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, produkcije, distribucije, edukacije i sudjelovanja u kulturi, za čuvanje građe koja ima status kulturnog dobra te kada obavljaju djelatnost koja je od interesa za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu.

(2) Nekretninu iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za poslove kulture može  dodijeliti i neposrednom pogodbom pravnoj osobi čija je djelatnost od posebnog interesa za kulturni razvitak svih krajeva Republike Hrvatske, a temeljem kriterija koje uređuje ministar nadležan za kulturu pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka.

(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može dati u zakup javnim natječajem  prostor za rad i nekretnine u svom vlasništvu fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture za obavljanje pojedine kulturne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka, odnosno djelatnosti koje su od posebnog interesa za kulturni razvitak jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može i neposrednom pogodbom nekretninu iz stavka 1. ovoga članka dodijeliti pravnoj osobi čija je djelatnost od posebnog interesa za kulturni razvitak jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, a temeljem kriterija utvrđenih općim aktom iz stavka 7. ovoga članka.

(5) Davatelj nekretnine iz stavka 1. i 3. ovoga članka može utvrditi posebnu visinu naknade za korištenje nekretnine prema kriterijima ekonomske održivosti obavljanja pojedine kulturne djelatnosti i namjeni nekretnine, a ne na temelju tržišno najpovoljnije ponude, kao i vremensko razdoblje davanja nekretnine u zakup, sukladno javnom natječaju.

(6) Davatelj nekretnine iz stavka 1. i 3. ovoga članka u okviru svoga djelokruga utvrđuje kriterije ekonomske održivosti i društvenih interesa obavljanja pojedine kulturne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka i namjenu nekretnine te ih objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

(7) Predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sukladno općem aktu propisuje kriterije za dodjelu prostora za rad i drugih nekretnina u njihovom vlasništvu javnim natječajem i neposrednom pogodbom korisnicima iz stavka 1. ovoga članka.

(8) Ministar nadležan za kulturu pravilnikom propisuje kriterije za dodjelu prostora za rad i drugih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske javnim natječajem i neposrednom pogodbom  korisnicima iz stavka 1. ovoga članka.

V. OSNIVANJE I ULOGA KULTURNIH VIJEĆA U KREIRANJU I OSTVARIVANJU KULTURNIH POLITIKA

Članak 15.

(1) Kulturna vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeća) kontinuirano prate i razmatraju stanje u pojedinim područjima umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, daju prijedloge za poticanje njihova razvitka i unaprjeđivanja, kao i stručne podloge i mišljenja te obavljaju i druge poslove sukladno ovom Zakonu.

(2) Vijeća u svom radu:

- stručno vrednuju i ocjenjuju programe prijavljene na javni poziv

- posebno razmatraju mjere za poticanje i promicanje profesionalnoga kulturnog i umjetničkog stvaralaštva i kulturnog amaterizma u području svoje nadležnosti te ministru nadležnom za kulturu, odnosno svojim osnivačima, predlažu mjere za njihovo unapređenje

- posebnu pozornost posvećuju promicanju potreba u kulturi i umjetnosti nacionalnih manjina i njihovom kulturnom stvaralaštvu

- posebnu pozornost posvećuju promicanju hrvatskoga kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u inozemstvu, kao i mjerama koje omogućuju hrvatskoj javnosti da se upoznaje s priznatim vrijednostima i suvremenim nastojanjima u umjetnosti i kulturi drugih naroda te u tom smislu podnose svoje prijedloge Vijeću za međunarodnu kulturnu suradnju

- polazeći od potreba u kulturi i umjetnosti nacionalnih manjina i razvoja međunarodne suradnje na području kulture, potiču zaštitu i promicanje kulturne raznolikosti.

VI. KULTURNA VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE

Članak 16.

(1) Pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture osnivaju se kulturna vijeća za sljedeća područja:

- knjigu i nakladništvo

- dramsku i plesnu umjetnost

- glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost

- vizualne umjetnosti

- međunarodnu kulturnu suradnju

- kulturno-umjetnički amaterizam

- interdisciplinarne i nove umjetničke i kulturne prakse.

(2) Slijedeći razvoj suvremene kulture, umjetnosti, kulturnih i kreativnih industrija, osnivaju se prema potrebi i povjerenstva odlukom ministra nadležnog za kulturu.

(3) Stručno vrednovanje podnesenih prijedloga za djelatnosti za koje je prema posebnom zakonu osnovano stručno vijeće provodi nadležno stručno vijeće.

Članak 17.

(1) Vijeća imaju pet članova od kojih je jedan predsjednik Vijeća.

(2) Za članove Vijeća imenuju se umjetnici, stručnjaci i kulturni djelatnici istaknuti u područjima umjetnosti i kulture.

(3) U radu Vijeća sudjeluju bez prava odlučivanja i službene osobe ministarstva nadležnog za poslove kulture zadužene za područje rada Vijeća.

Članak 18.

(1) Ministar nadležan za kulturu pokreće postupak imenovanja članova Vijeća javnim pozivom ustanovama u kulturi, umjetničkim organizacijama i udrugama te drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u području kulture i umjetnosti za podnošenje pisanih i obrazloženih prijedloga kandidata za člana Vijeća, za svako pojedino područje djelovanja Vijeća prema članku 16. ovoga Zakona.

(2) Javni poziv iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove kulture , a rok za podnošenje prijedloga ne može biti kraći od 15 dana od dana njegove objave.

(3) Na temelju prispjelih prijedloga ministar nadležan za kulturu odlukom imenuje predsjednika i članove Vijeća vodeći računa o njihovoj stručnosti i ravnomjernoj regionalnoj zastupljenosti.

Članak 19.

(1) Članovi Vijeća imenuju se na četiri godine.

(2) Ministar nadležan za kulturu razriješit će člana Vijeća i prije isteka vremena iz stavka 1. ovoga članka:

- ako podnese zahtjev za razrješenje

- ako se protivno odredbi članka 23. ovoga Zakona nije izuzeo iz raspravljanja i odlučivanja

- ako ne ispunjava ili neuredno ispunjava obveze utvrđene ovim Zakonom ili drugim propisima te općim aktom kojim se uređuje rad Vijeća

- ako svojim djelovanjem ili ponašanjem narušava ugled Vijeća ili ministarstva nadležnog za poslove kulture

- ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo.

(3) Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja na temelju stavka 2. podstavka 2., 3., 4. i 5. ovog članka mogu podnijeti i predlagatelji člana Vijeća iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Član Vijeća stavlja mandat na raspolaganje ako prestane mandat ministru nadležnom za kulturu koji je donio odluku o njegovom imenovanju.

VII. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 20.

(1) Vijeća se osnivaju za područje županije, Grada Zagreba te grada koji ima više od 10.000 stanovnika, a mogu ih osnovati i drugi gradovi i općine ako to ocijene svrhovitim.

(2) Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može, uvažavajući posebne potrebe i okolnosti u području kulture, osnovati samo jedno Vijeće za sve djelatnosti i područja, a koje može ovlastiti i za osnivanje posebnih stručnih povjerenstava određujući njihove zadaće i način rada za različita područja kulture iz članka 16. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Akt o osnivanju Vijeća iz stavka 1. i 2. ovoga članka donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Aktom o osnivanju utvrđuje se broj Vijeća i njihov djelokrug, broj članova Vijeća, zadaće, način rada i odlučivanja Vijeća sukladno ovom Zakonu.

(5) Akt o imenovanju predsjednika i članova Vijeća donosi izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(6) Akt o osnivanju Vijeća iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se ministarstvu nadležnom za  poslove kulture .

(7) Pored odredaba ovoga Zakona kojima se uređuju pitanja vezana uz njihovo osnivanje, zadaće i rad, na Vijeća jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave primjenjuju se odgovarajuće i odredbe članaka 18. i 19. te odredbe glave VIII. ovoga Zakona.

Članak 21.

(1) U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje nemaju osnovana kulturna vijeća prema članku 20. ovoga Zakona, stručno vrednovanje prijavljenih programa i projekata provode stručna povjerenstva.

(2) Akt o osnivanju stručnih povjerenstava iz stavka 1. ovoga članka donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Aktom o osnivanju utvrđuje se broj stručnih povjerenstava i njihov djelokrug, broj članova, zadaće, način rada i odlučivanja stručnog povjerenstva sukladno ovom Zakonu.

VIII. RAD VIJEĆA

Članak 22.

(1) Vijeće donosi Poslovnik o radu.

(2) U postupku vrednovanja programa i projekata, Vijeće nakon provedenog postupka dostavlja davatelju financijskih sredstava svoj prijedlog koji sadrži popis programa i projekata s predloženim iznosom financijske potpore.

(3) Vijeće daje pisana mišljenja i prijedloge vezane uz predlaganje ciljeva nacionalne, lokalne odnosno područne kulturne politike i za njezino provođenje.

(4) Javnost rada Vijeća ostvaruje se objavljivanjem zapisnika o radu Vijeća na mrežnim stranicama davatelja financijskih sredstava.

(5) Članovi Vijeća s prebivalištem izvan mjesta rada Vijeća imaju pravo na naknadu putnih troškova i troškova smještaja kada prisustvuju sjednicama Vijeća.

(6) Članovi Vijeća imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci ministra nadležnog za kulturu, odnosno župana, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnika ili općinskog načelnika.

Članak 23.

(1) Član Vijeća dužan je izuzeti se iz raspravljanja i odlučivanja:

- ako je predlagatelj programa i projekta koji je predmet rada Vijeća pravna osoba u kojoj je on ili s njim povezana osoba vlasnik, dioničar, imatelj udjela, član upravljačkog ili nadzornog tijela pravne osobe, ravnatelj ili drugi voditelj poslovanja te pravne osobe

- ako je on ili s njim povezana osoba u ugovornom ili drugom odnosu s predlagateljem programa i projekta.

(2) Povezane osobe u smislu stavka 1. ovog članka su srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni ili izvanbračni drug, životni partner ili neformalni životni partner te posvojitelj ili posvojenik, partner-skrbnik ili osoba pod partnerskom skrbi.

(3) Svi članovi Vijeća dužni su potpisati izjavu o nepristranosti i povjerljivosti te izjavu o nepostojanju sukoba interesa kojom potvrđuju da će procjenjivati samo one prijedloge u vezi s kojima nemaju nikakve materijalne ili druge interese.  

Članak 24.

(1) Stručne, administrativne, tehničke i druge poslove potrebne za rad Vijeća iz članka 16. ovoga Zakona i Nacionalnog vijeća za kulturu obavlja ministarstvo nadležno za poslove kulture.

(2) Općinski načelnik, gradonačelnik, gradonačelnik Grada Zagreba i župan osiguravaju obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova potrebnih za rad Vijeća iz članka 20. ovoga Zakona, kao i sredstva potrebna za njihov rad.

Članak 25.

(1) Davatelj financijskih sredstava može u slučaju interdisciplinarnih projekata u tu svrhu imenovati povjerenstvo.

(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka sastoji se od imenovanih članova kulturnih vijeća ili dodatnih stručnjaka.

IX. NACIONALNO VIJEĆE ZA KULTURU