Članak 1.

(1) Ovim se  Pravilnikom  propisuje nadzor površina, podnošenje jedinstvenog zahtjeva i način  provedbe :

– mjera iz programa  izravnih  plaćanja te detaljni uvjeti i postupci za ostvarivanje:

1. osnovnog plaćanja, dodjelu i korištenje prava na plaćanja iz nacionalnih rezervi, prijenos prava na plaćanja

2. plaćanja za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, preraspodijeljenog plaćanja, plaćanja za mlade poljoprivrednike, proizvodno vezane  potpore  i programa za male poljoprivrednike

– mjera državne  potpore  koje se financiraju iz državnog proračuna te detaljni uvjeti i postupci za ostvarivanje  potpore  za iznimno osjetljive sektore:

a) duhan

b) mliječne krave

c) rasplodne krmače

d) maslinovo ulje

e) očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja

– IAKS mjera ruralnog razvoja iz članka 20. Zakona o poljoprivredi (»Narodne novine« br. 118/18, 42/20. i 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske dalje u tekstu: Zakon) predviđene Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. (dalje u tekstu: Program ruralnog razvoja).

(2) Za potrebe  provedbe  mjera iz stavka 1. ovoga članka, ovim  Pravilnikom  se utvrđuju specifične odredbe u smislu uredbi Europske unije uključujući i njihove izmjene i dopune, i to:

1. Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 1306/2013)

2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za  izravna  plaćanja poljoprivrednicima u programima  potpore  u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 1307/2013)

3. Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o  potpori  ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 1305/2013)

4. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 641/2014 od 16. lipnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za  izravna  plaćanja poljoprivrednicima u programima  potpore  u okviru zajedničke poljoprivredne politike (dalje u tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 641/2014)

5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014 od 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike te o izmjeni Priloga X. toj Uredbi (dalje u tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) br. 639/2014)

6. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014 od 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava te uvjeta za odbijanje ili obustavu plaćanja i administrativne kazne koje se primjenjuju za izravna plaćanja, potporu ruralnom razvoju i višestruku sukladnost (dalje u tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) br. 640/2014)

7.   Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/841 od 19. veljače 2021. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014 u pogledu pravila o nesukladnostima u vezi sa sustavom identifikacije i registracije goveda, ovaca i koza te o izračunu razine administrativnih kazni za prijavljene životinje u okviru programa potpore za životinje ili mjera potpore povezanih sa životinjama (dalje u tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) br. 2021/841)

8. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2021/1418 od 23. lipnja 2021. o izmjeni Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014 u pogledu pravila o kaznama u okviru programa potpore za životinje ili u okviru mjera potpore povezanih sa životinjama (dalje u tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) br. 2021/1418.

9. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014 od 17. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, mjera ruralnog razvoja i višestruke sukladnosti (dalje u tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 809/2014)

10. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 807/2014 od 11. ožujka 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o  potpori  ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i uvođenju prijelaznih odredbi

11. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 808/2014 od 17. srpnja 2014. o utvrđivanju pravila primjene Uredbe (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o  potpori  ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) (dalje u tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 808/2014)

12. Uredbe (EU) 2018/848 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda te stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 2018/848 )

13. Uredbe Komisije (EZ) br. 889/2008 od 5. rujna 2008. o detaljnim pravilima za  provedbu  Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda u pogledu ekološke proizvodnje, označavanja i stručne kontrole (dalje u tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 889/2008)

14. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2333 od 14. prosinca 2015. o izmjeni Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014 o utvrđivanju pravila za primjenu Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava, mjera ruralnog razvoja i višestruke sukladnosti

15. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/1393 od 4. svibnja 2016. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 640/2014 o dopuni Uredbe (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu integriranog administrativnog i kontrolnog sustava te uvjeta za odbijanje ili obustavu plaćanja i administrativne kazne koje se primjenjuju za  izravna  plaćanja,  potporu  ruralnom razvoju i višestruku sukladnost

16. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/141 od 30. studenog 2015. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 u pogledu određenih odredbi o plaćanju za mlade poljoprivrednike i proizvodno vezanoj  potpori  e o odstupanju od članka 53. stavka 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

17. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/1155 od 15. veljače 2017. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 u pogledu kontrolnih mjera koje se odnose na uzgoj konoplje, određene odredbe o plaćanjima za ekologizaciju, plaćanje za mlade poljoprivrednike koji imaju kontrolu nad pravnom osobom, izračun jediničnog iznosa u okviru dobrovoljne proizvodno vezane  potpore , dijelove prava na plaćanje i određene zahtjeve za obavješćivanje koji se odnose na program jedinstvenih plaćanja po površini i dobrovoljnu proizvodno vezanu  potporu  e o izmjeni Priloga X. Uredbi (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

18. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2018/1784 od 9. srpnja 2018. o izmjeni Delegirane uredbe (EU) br. 639/2014 u pogledu određenih odredbi o zelenim praksama utvrđenim Uredbom (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća

19. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2017/1172 od 30. lipnja 2017. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 u pogledu mjera kontrole koje se odnose na uzgoj konoplje

20. Uredbe (EU) br. 2017/2393 Europskog parlamenta i vijeća od 13. prosinca 2017. o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013 o  potpori  ruralnom razvoju iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR), (EU) br. 1306/2013 o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1307/2013 o utvrđivanju pravila za  izravna  plaćanja poljoprivrednicima u programima  potpore  u okviru zajedničke poljoprivredne politike, (EU) br. 1308/2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i (EU) br. 652/2014 o utvrđivanju odredaba za upravljanje rashodima koji se odnose na prehrambeni lanac, zdravlje i dobrobit životinja te na biljno zdravstvo i biljni reprodukcijski materijal

21. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/669 od 28. travnja 2016. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 808/2014 u pogledu izmjene i sadržaja programa ruralnog razvoja, promidžbe za te programe i stopa konverzije u uvjetna grla (dalje u tekstu: Provedbena uredba Komisije (EU) br. 2016/669)

22. Uredbe Komisije (EZ) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. godine o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na  potpore  de minimis u poljoprivrednom sektoru (dalje u tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 1408/2013)

23. Uredbe Komisije (EZ) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (dalje u tekstu: Uredba Komisije (EZ) br. 1407/2013)

24. Uredbe Komisije (EU) 2019/316 od 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potpore de minimis u poljoprivrednom sektoru (dalje u tekstu: Uredba Komisije (EU) br. 2019/316).

25. Uredbe (EU) 2019/288 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. veljače 2019. o izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013 i (EU) br. 1307/2013 u pogledu određenih pravila o  izravnim  plaćanjima i  potpori  ruralnom razvoju za 2019. i 2020.

26. Uredbe (EU) 2020/2220 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. prosinca 2020. o utvrđivanju određenih prijelaznih odredaba za  potporu  iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EFJP) u godinama 2021. i 2022. i izmjeni uredaba (EU) br. 1305/2013, (EU) br. 1306/2013 i (EU) br. 1307/2013 u pogledu sredstava i primjene u godinama 2021. i 2022. te Uredbe (EU) br. 1308/2013 u pogledu sredstava i raspodjele takve  potpore  u godinama 2021. i 2022.

27. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2021/540 od 26. ožujka 2021. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 809/2014 u pogledu određenih obveza prijave, provjera na licu mjesta koje se odnose na zahtjeve za potporu za stoku i zahtjeve za plaćanje u okviru mjera potpore povezanih sa životinjama te o podnošenju jedinstvenog zahtjeva, zahtjeva za potporu i zahtjeva za plaćanje.

(3) Pojmovi u smislu ovoga  Pravilnika  imaju jednako značenje kao pojmovi korišteni u Uredbama iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Korisnik  izravne potpore  i IAKS mjera ruralnog razvoja (dalje u tekstu: korisnik) je poljoprivrednik u smislu članka 3. stavka 1. točke a. Zakona, upisan u Upisnik poljoprivrednika, čiji nositelj kao odgovorna osoba podnosi jedinstveni zahtjev za  potporu  iz članka 4. ovoga  Pravilnika .

Provedbeno tijelo

Članak 2.

(1) Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje u tekstu: Agencija za plaćanja) kao provedbeno tijelo za  provedbu  mjera iz članka 1. stavka 1. ovoga  Pravilnika  koristi integrirani administrativni kontrolni sustav (dalje u tekstu: IAKS) u smislu članka 11. Zakona.

(2) Kao dio IAKS-a, Agencija za plaćanja vodi sustav za identifikaciju i prijavu prava na plaćanja (dalje u tekstu: registar prava na plaćanja) kojim se osigurava učinkovita sljedivost prava na plaćanja.

(3) IAKS postupak sustava identifikacije i registracije životinja – Jedinstveni registar domaćih životinja (dalje u tekstu: JRDŽ) je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede (dalje u tekstu: Ministarstvo).

(4) Podatke iz JRDŽ-a te podatke iz Središnjeg popisa matičnih grla i Središnjeg popisa matičnih jata Agencija za plaćanja razmjenjuje s Ministarstvom na dnevnoj razini. Ključ za razmjenu podataka je jedinstveni matični identifikacijski broj poljoprivrednika (dalje u tekstu: MIBPG).

(5) Agencija za plaćanja na temelju sporazuma s nadležnim institucijama preuzima podatke potrebne za  provedbu  mjera  potpora  iz ovoga  Pravilnika .

II. POSEBNE ODREDBE

1. SUSTAV ZA NADZOR POVRŠINA (MONITORING)

Članak 3.

(1) Sustav za nadzor površina (dalje u tekstu: Monitoring) je postupak redovitog i sustavnog promatranja, praćenja i procjene poljoprivrednih djelatnosti i praksi na poljoprivrednim površinama na temelju podataka satelita Sentinel u okviru programa Copernicus i drugih barem jednakovrijednih podataka.

(2) Monitoring kao element IAKS-a identificira i bilježi specifične poljoprivredne aktivnosti i/ili karakteristike usjeva na poljoprivrednoj površini tijekom proizvodne godine i prati provođenje uvjeta prihvatljivosti za mjere.

(3) Podaci Monitoringa mogu se koristiti za različite namjene:

– rana upozorenja korisnika

– ažuriranje ARKOD sustava

– podnošenje automatskog zahtjeva

– kontrola Monitoringom uvjeta prihvatljivosti iz članka 160. stavka 6. ovoga  Pravilnika

– statističko izvještavanje

– informacije o stanju usjeva, raspolaganju gnojivom i dr.

(4) Osnovna namjena Monitoringa su rana upozorenja vezana uz ispunjavanje kriterija prihvatljivosti i obveza u okviru mjera propisanih ovim  Pravilnikom , komunikacijom s korisnicima putem zaštićene mrežne aplikacije AGRONET (dalje u tekstu: AGRONET), e-pošte i mobilnih tekstualnih poruka (SMS).

(5) Korisnik pristupa podacima Monitoringa elektronički, putem internetske adrese Agencije za plaćanja – www.apprrr.hr, koristeći AGRONET aplikaciju na koju se prijavljuje pomoću korisničkog imena i zaporke koje mu izdaje Agencija za plaćanja ili uz pomoć poljoprivredne iskaznice.

(6) Agencija za plaćanja u slučaju nedostatnosti podataka iz stavka 1. ovoga članka, može zatražiti od korisnika dostavu geotagiranih fotografija kao dokaz poljoprivredne aktivnosti. Korisnik dostavlja geotagiranu fotografiju putem mobilne Agro GTF aplikacije.

(7) Geotagirana fotografija iz stavka 6. ovoga članka je fotografija koja sadrži geografsku lokaciju. Nastaje dodjelom geografske širine i dužine fotografiji, a dodatno može prikazivati i nadmorsku visinu, smjer i druge informacije. Automatsko geotagiranje koristi ugrađeni globalni pozicijski sustav (u daljnjem tekstu: GPS) u uređaju za fotografiranje, a primjenjuje se kroz informacijski sustav Agencije za plaćanja.

2. JEDINSTVENI ZAHTJEV

Obrazac jedinstvenog zahtjeva

Članak 4.

Jedinstveni zahtjev za  potporu  (dalje u tekstu: jedinstveni zahtjev) obuhvaća zahtjeve za:

1. osnovno plaćanje

a) za dodjelu prava na plaćanja iz nacionalne rezerve i posebne nacionalne rezerve za razminirano zemljište i

b) aktiviranje prava na plaćanje

2. plaćanje za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš (dalje u tekstu: zeleno plaćanje)

3. preraspodijeljeno plaćanje

4. plaćanje za mlade poljoprivrednike

5. program za male poljoprivrednike

6. proizvodno vezanu  potporu  za:

a) krave u proizvodnji mlijeka

b) tov junadi

c) ovce i koze

d) krave dojilje

e) povrće

f) voće

g) šećernu repu

h) proteinske krmne kulture

7. mjere državne  potpore  za iznimno osjetljive sektore za maslinovo ulje, duhan, mliječne krave, rasplodne krmače, očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja

8. plaćanja za IAKS mjere ruralnog razvoja iz članka 20. stavka 1. Zakona predviđene Programom ruralnog razvoja:

Mjera 10 Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene

– 10.1. Plaćanja obveza povezanih s poljoprivredom, okolišem i klimatskim promjenama:

– 10.1.1. Obrada tla i sjetva na terenu s nagibom za oranične jednogodišnje kulture

– 10.1.2. Zatravnjivanje trajnih nasada

– 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti

– 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca ( Crex crex )

– 10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira

– 10.1.6. Uspostava poljskih traka

– 10.1.7. Održavanje ekstenzivnih voćnjaka

– 10.1.8. Održavanje ekstenzivnih maslinika

– 10.1.9. Očuvanje ugroženih izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja

– 10.1.10. Održavanje suhozida

– 10.1.11. Održavanje živica

– 10.1.12. Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki

– 10.1.13. Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima

– 10.1.14. Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima

– 10.1.15. Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima i

– 10.1.16. Mehaničko uništavanje korova unutar redova višegodišnjih nasada

– 10.1.17. Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama.

Mjera 11 Ekološki uzgoj:

– 11.1. Plaćanja za prijelaz na ekološke poljoprivredne prakse i metode i

– 11.2. Plaćanja za održavanje ekoloških poljoprivrednih praksi i metoda.

Mjera 13 Plaćanja područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima:

– 13.1. Plaćanja u gorsko planinskim područjima

– 13.2. Plaćanja u područjima sa značajnim prirodnim ograničenjima i

– 13.3. Plaćanja u područjima s posebnim ograničenjima.

Mjera 14 Dobrobit životinja:

– 14.1.1. Dobrobit životinja u govedarstvu (mliječne krave, tovna junad, telad)

– 14.1.2. Dobrobit životinja u svinjogojstvu (odbijena prasad, krmače i nazimice, svinje za tov)

– 14.1.3. Dobrobit životinja u peradarstvu (brojleri, nesilice, purani)

– 14.1.4. Dobrobit životinja u kozarstvu i

– 14.1.5. Dobrobit životinja u ovčarstvu.

Jedinstveni zahtjev

Članak 5.

(1) Obrazac jedinstvenog zahtjeva nalazi se u Prilogu 2. ovoga  Pravilnika , a sačinjavaju ga sljedeći listovi:

– List A – Zahtjev za  potporu  – sadrži osnovne podatke  o  poljoprivredniku, zahtjeve za  potpore , popis dodatne obavezne dokumentacije, izjave i potpis korisnika

– List B – Prijava površina – sadrži predispisane prostorne i alfanumeričke podatke iz sustava za identifikaciju poljoprivrednih parcela (u daljnjem tekstu: ARKOD), prijavu korištenja površina i ekološki značajnih površina te tražene  potpore  po pojedinoj kulturi

– List B1 – Prijava višegodišnjih nasada za M10 – sadrži podatke iz ARKOD-a, prijavu korištenja i tražene  potpore

– List C – Podaci o domaćim životinjama – sadrži popis i podatke o stoci za koju poljoprivrednik podnosi jedinstveni zahtjev

– List D – Podaci o izvornim i zaštićenim pasminama domaćih životinja – sadrži popis i podatke o ugroženim izvornim i zaštićenim pasminama domaćih životinja za koje korisnik podnosi jedinstveni zahtjev

– List E – Prijava količina prodanog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja – sadrži podatke o količini prodanog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja

– List F – Prijava količina duhana predanih na obradu – sadrži podatke o količini predanog lista duhana na obradu

– List G – Podaci o zahtjevima za dobrobit životinja – sadrži podatke o vrsti i kategoriji životinja, području i zahtjevu dobrobiti, Jedinstvenom identifikacijskom broju gospodarstva (dalje u tekstu: JIBG) te procijenjenom prosječnom broju grla/kljunova tijekom godine, osim za kategorije odbijena prasad, tovne svinje, brojleri i purani za koje se navodi procijenjen stvaran broj grla/kljunova.

(2) Listovi iz zahtjeva ispunjavaju se u skladu s uputama koje su sastavni dio predispisa jedinstvenog zahtjeva kojeg Agencija za plaćanja stavlja na raspolaganje korisniku putem AGRONET-a.

(3) Nositelj potpisuje jedinstveni zahtjev vlastoručno ili elektroničkim potpisom, čime potvrđuje istinitost podataka te da je upoznat s pravnim odredbama i obvezama za ostvarenje  potpora  iz Zakona i ovoga  Pravilnika .

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, jedinstveni zahtjev može potpisati i opunomoćenik korisnika u granicama punomoći dane od strane nositelja, koja se prilaže uz jedinstveni zahtjev.

Način popunjavanja jedinstvenog zahtjeva

Članak 6.

(1) Korisnik popunjava jedinstveni zahtjev elektronički, putem internetske adrese Agencije za plaćanja – www.apprrr.hr, koristeći AGRONET aplikaciju na koju se prijavljuje pomoću korisničkog imena i zaporke koje mu izdaje Agencija za plaćanja ili uz pomoć poljoprivredne iskaznice. Jedinstveni zahtjev za 2022. godinu korisnik popunjava u kartici Agronet/Izravna plaćanja i IAKS mjere ruralnog razvoja.

(2) AGRONET sustav je zaštićena mrežna aplikacija namijenjena za elektroničku komunikaciju između Agencije za plaćanja i korisnika. Korisnik za svoje poljoprivredno gospodarstvo u AGRONET-u ima na raspolaganju slijedeće kartice:

a) Kartica Izravna potpora i IAKS mjere ruralnog razvoja koja služi korisniku za:

– pregled Obavijesti

– pregled podataka Monitoringa – praćenja poljoprivredne aktivnosti  i  ostalih uvjeta

  za potpore/mjere

– elektroničko popunjavanje Jedinstvenog zahtjeva za 2022. godinu, geoprostornih  

  podataka  i podataka o korištenju

b) Kartica Poljoprivredno gospodarstvo/Registri i evidencije koja služi korisniku za:

– pregled podataka iz Upisnika poljoprivrednika (Osnovni podaci)

– pregled podataka iz Upisnika poljoprivrednika (Članovi gospodarstva)

– pregled podataka iz Upisnika poljoprivrednika (Posjed gospodarstva)

– pregled podataka iz Sustava za evidenciju poljoprivrednog zemljišta (ARKOD)

– pregled podataka iz Jedinstvenog registra domaćih životinja (JRDŽ)

– pregled podataka o Ekonomskoj veličini poljoprivrednog gospodarstva (EVPG)

– pregled podataka iz prijeboja odobrenih sredstava (Obračun)

– preuzimanje izvoda iz Upisnika poljoprivrednika/ Upisnika obiteljskih poljoprivrednih  gospodarstava,

– pregled podataka iz Registra prava na plaćanja

– unos podataka u Evidenciju o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a

– unos podataka u Evidenciju o pruženim uslugama na OPG-u

– unos podataka u Evidenciju o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda SOPG-a

c) Kartica Poljoprivredno gospodarstvo/Nacionalne potpore koja služi korisniku za:

– popunjavanje zahtjeva za pojedine tržišne potpore

d) Kartica Poljoprivredno gospodarstvo/Odluke koja služi korisniku za:

– pregled i preuzimanje odluka o ostvarivanju prava na Izravne potpore i IAKS mjere

  ruralnog razvoja

e) Kartica Poljoprivredno gospodarstvo/KNT koja služi za:

– pregled Izvještaja kontrole na terenu Izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja

f) Kartica Upisnici  koja služi korisniku za:

– unos Izjava o posjedovanju poljoprivrednih resursa za Upisnik OPG-ova

Korisnik putem AGRONET-a elektronički razmjenjuje informacije s Agencijom za plaćanja vezano i uz ne – IAKS mjere ruralnog razvoja, Ribarstvo i Tržišnu potporu.

(3) Pomoć pri popunjavanju jedinstvenog zahtjeva korisnik može dobiti u podružnicama Agencije za plaćanja, područnim jedinicama Ministarstva nadležnima za stručnu podršku poljoprivredi (dalje u tekstu: Savjetodavna služba), regionalnim uredima Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (dalje u tekstu: HAPIH), pri čemu djelatniku koji mu pomaže može dati ovlaštenje za jednodnevno korištenje zaporke.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, list E jedinstvenog zahtjeva korisnik ispunjava ručno.

Rokovi, mjesto i način podnošenja jedinstvenog zahtjeva

Članak 7.

            (1) Korisnik podnosi jedinstveni zahtjev u razdoblju od 7. ožujka do 16. svibnja 2022 . godine.

(2) Elektronički popunjen i ispisan jedinstveni zahtjev korisnik vlastoručno potpisuje i dostavlja neposredno ili poštom podružnici Agencije za plaćanja u kojoj je upisan u Upisnik poljoprivrednika.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka korisnik može jedinstveni zahtjev podnijeti i elektronički, uz elektronički potpis.

(4) Listovi A, B, B1, C, D i G iz članka 5. stavka 1.ovoga  Pravilnika  dostavljaju se u roku za podnošenje jedinstvenog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, a listovi E i F u skladu s rokovima propisanim člancima 47. i 48. ovoga  Pravilnika .

(5) Datum dostave zahtjeva je datum kada je korisnik podnio zahtjev putem AGRONET-a, a ako je jedinstveni zahtjev upućen poštom ili drugim načinima dostave, dan predaje pošiljke smatra se danom podnošenja jedinstvenog zahtjeva. Ako je jedinstveni zahtjev dostavljen samo neposredno, dan zaprimanja u podružnici Agencije za plaćanja smatra se danom podnošenja jedinstvenog zahtjeva.

Izmjene i dopune jedinstvenog zahtjeva

Članak 8.

(1) Za mjere već prijavljene u jedinstvenom zahtjevu u razdoblju iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika korisnik može zatražiti izmjenu ili dopunu jedinstvenog zahtjeva za pojedinačne poljoprivredne parcele ili za pojedinačna prava na plaćanja najkasnije 31. svibnja 2022. godine, i to bez primjene administrativnih kazni za kašnjenje.

(2) Izmjene i dopune jedinstvenog zahtjeva korisnik unosi putem AGRONET-a te ispisani izmijenjeni jedinstveni zahtjev potpisuje i dostavlja podružnici Agencije za plaćanja na način iz članka 7. ovoga  Pravilnika .

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka korisnik može izmjene i dopune jedinstvenog zahtjeva podnijeti i elektronički, uz elektronički potpis.

(4) Izmjene i dopune jedinstvenog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka odnose se i na dodatnu obaveznu dokumentaciju uz jedinstveni zahtjev.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, a u skladu s člankom 15. stavcima 1.b i 2.b Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014, ako se kontrole Monitoringom provode u skladu s člankom 160. stavku 6. ovoga Pravilnika, a Agencija za plaćanja je obavijestila korisnika putem AGRONET-a o privremenim rezultatima na razini parcele i nisu pronađene nepravilnosti drugim kontrolama na terenu, korisnici mogu izmijeniti jedinstveni zahtjev u pogledu upotrebe pojedinačnih poljoprivrednih parcela do 01. studenog 2022.

Podnošenje jedinstvenog zahtjeva u roku za zakašnjele zahtjeve

Članak 9.

(1) Iznimno od roka za podnošenje jedinstvenog zahtjeva iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika, jedinstveni zahtjev se može podnijeti najkasnije 10. lipnja 2022. godine (dalje u tekstu: rok za zakašnjele zahtjeve), ali se u tom slučaju smanjuje visina plaćanja po danu kašnjenja u skladu s člankom 13. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014.

(2) Kod podnošenja zahtjeva za dodjelu ili povećanje vrijednosti prava na plaćanja u roku za zakašnjele zahtjeve obračunava se smanjenje po danu kašnjenja u skladu s člankom 14. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014.

(3) Nakon isteka roka za zakašnjele zahtjeve, zahtjev se smatra nedopuštenim osim u slučaju više sile i iznimnih okolnosti.

Izmjene i dopune jedinstvenog zahtjeva u roku za zakašnjele zahtjeve

Članak 10.

Izmjene i dopune jedinstvenog zahtjeva mogu se zaprimati i u roku za zakašnjele zahtjeve odnosno nakon roka iz članka 7. stavka 1. ovoga  Pravilnika , ali ne kasnije od roka iz članka 9. stavka 1. ovoga  Pravilnika , pri čemu se smanjuje visina plaćanja za zatražene izmjene i dopune u skladu s člankom 13. stavkom 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014.

Odustajanje od jedinstvenog zahtjeva

Članak 11.

(1) Korisnik može u svakom trenutku djelomično ili u potpunosti odustati od jedinstvenog zahtjeva, odnosno povući zahtjev i/ili dokumente za  potporu  u skladu s člankom 3. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014.

(2) Za djelomično odustajanje od jedinstvenog zahtjeva, korisnik elektroničkim putem na način iz članka 6. stavka 1. ovoga  Pravilnika  unosi u jedinstveni zahtjev podatak o odustajanju od dijela zahtjeva te ispisan jedinstveni zahtjev potpisuje i dostavlja nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka korisnik može zahtjev za djelomično odustajanje od jedinstvenog zahtjeva podnijeti i elektronički, uz elektronički potpis.

(4) Za odustajanje od jedinstvenog zahtjeva u potpunosti, korisnik popunjava, ispisuje i dostavlja nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja potpisanu Izjavu o odustajanju od jedinstvenog zahtjeva koja se nalazi u Prilogu 2. ovoga  Pravilnika .

(5) Iznimno od stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka, kod mjera potpore za životinje, prijava životinja u JRDŽ koje su napustile poljoprivredno gospodarstvo prije ili u tijeku perioda obveznog uzgoja, ujedno se smatra odustajanjem od zahtjeva za to grlo.

Obavijest o kontroli na terenu ili inspekcijskom nadzoru

Članak 12.

(1) Ako je Agencija za plaćanja već obavijestila korisnika o slučajevima nesukladnosti u jedinstvenom zahtjevu ili dokumentima za  potporu , ili je korisnika obavijestila o namjeri obavljanja kontrole na terenu, ili ako se kontrolom na terenu utvrdi bilo koja nesukladnost, odustajanje odnosno povlačenje dijelova jedinstvenog zahtjeva ili drugih dokumenata na koje se te nesukladnosti odnose nije dopušteno u skladu s člankom 3. stavkom 2. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 809/2014.

(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se na inspekcijski nadzor poljoprivredne i veterinarske inspekcije kojeg vode inspektori ovlašteni za inspekcijski nadzor u skladu s člankom 151. Zakona i na brzu terensku provjeru Agencije za plaćanja u svrhu kontrole točnosti ARKOD podataka u skladu s propisom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta.

(3) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na informiranje korisnika o statusu parcela koje su obuhvaćene nadzorom površina putem Monitoringa iz članka 3. ovoga  Pravilnika , kao i na traženje dodatnih informacija o prihvatljivosti parcela iz članka 160. stavaka 7.-9. ovoga  Pravilnika .

Prijava svih površina

Članak 13.

(1) Korisnik u jedinstvenom zahtjevu na listu B iz Priloga 2. ovoga  Pravilnika  mora prijaviti korištenje svih poljoprivrednih površina na kojima obavlja poljoprivrednu aktivnost, bez obzira da li za njih podnosi ili ne podnosi zahtjev za  potporu .

(2) Korisniku neće biti omogućeno prijavljivanje privremeno neodržavane ARKOD parcele, definirane propisom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, na listu B iz Priloga 2. ovoga  Pravilnika .

Poljoprivredna parcela

Članak 14.

(1) ARKOD parcela je neprekinuta površina poljoprivrednog zemljišta koja je u korištenju samo jednog poljoprivrednika, a klasificira se obzirom na vrstu uporabe zemljišta. ARKOD parcela je osnovna parcela ARKOD sustava koji se uspostavlja na temelju digitalnih grafičkih podataka u skladu s  pravilnikom  koji propisuje evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta.

(2) Poljoprivredna parcela je neprekinuta površina zemljišta unutar ARKOD parcele koja obuhvaća jednu skupinu usjeva, a prilikom podnošenja jedinstvenog zahtjeva prijavljuje se na listu B iz Priloga 2. ovoga  Pravilnika  i osnova je za izračun i kontrolu  potpora  po površini.

(3) Minimalna površina poljoprivredne parcele za koju se može podnijeti zahtjev je 0,05 ha.

(4) Za potrebe zelenih plaćanja prijavljuju se dijelovi poljoprivredne parcele, ovisno o vrsti kulture iz Tablice 1. Priloga 1. ovoga  Pravilnika .

(5) Skupine usjeva su usjevi prijavljeni za osnovno plaćanje ili za druge vrste mjera za koje je utvrđeni isti iznosi  potpore , a definirane su u Tablici 1. iz Priloga 1. ovoga  Pravilnika .

3. PROGRAM  IZRAVNIH  PLAĆANJA

3.1. Uvjeti za  potporu

Osnovni uvjeti za ostvarivanje  izravne potpore

Članak 15.

Osnovni uvjeti za ostvarivanje  izravne potpore  su:

1. upis u Upisnik poljoprivrednika sukladno pravilnicima za upis u Upisnik poljoprivrednika i Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,

2. ispunjavanje uvjeta za aktivnog poljoprivrednika u skladu s člankom 25. Zakona,

3. obavljanje poljoprivredne aktivnosti u proizvodnoj godini  u skladu s člankom 24. stavkom 2. točkom 1. Zakona,

4. upis poljoprivrednog zemljišta koje poljoprivrednik koristi u ARKOD sustav i ostale propisane registre,

5. pravilno registriranje i identificiranje životinja:

- upis životinja u JRDŽ i ostale propisane upisnike,

- pravovremena obavijest u JRDŽ o premještanju životinje u roku ne duljem od 7 dana za životinje vrste goveda i/ili ovce i koze nakon premještanja (dolazak i odlazak s i unutar gospodarstva), rođenja ili smrti životinja, u skladu s člankom 53. stavkom 4. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 639/2014 i člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 520/2021.

- propisno označavanje stoke identifikacijom goveda/ovce i koze ušnim markicama ili, prema potrebi, drugim sredstvima identifikacije (bolus),

- vođenje Registara životinja na gospodarstvu, sukladno propisima o označavanju i registraciji životinja, koji trebaju sadržavati podatke o premještanju životinja iz popratnih dokumenata poput računa o kupnji i prodaji, potvrda o klanju, svjedodžbi o zdravstvenom stanju životinje i, prema potrebi, putovnica za životinje ili dokumenata o kretanju životinja;

- posjedovanje putovnice za životinje ili dokumentacije o kretanju životinja.

6. pravodobno podnošenje jedinstvenog zahtjeva i potrebne popratne dokumentacije

7. ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje  izravnih potpora  iz članka 26. Zakona

8. ispunjavanje minimalno poticanih količina za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima u skladu s Tablicom 10. iz Priloga 1. ovoga  Pravilnika

9. omogućavanje  provedbe  kontrola na terenu na temelju članka 141. Zakona te svih drugih kontrola nadležnih tijela

10. poštivanje pravila višestruke sukladnosti na cjelokupnom poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s  pravilnikom  kojim se uređuje višestruka sukladnost.

Aktivni poljoprivrednik

Članak 16.

(1) Korisnik programa  izravnih  plaćanja je aktivni poljoprivrednik iz članka 25. Zakona koji je upisan u Upisnik poljoprivrednika, a obavlja poljoprivrednu djelatnost iz članka 24. stavka 2. točke 1. Zakona (dalje u tekstu: poljoprivredna aktivnost), koja obuhvaća:

a) proizvodnju, uzgoj ili sadnju poljoprivrednih kultura, uključujući žetvu, mužnju, uzgoj rasplodnih životinja i držanje stoke ili

b) održavanje poljoprivrednog zemljišta u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj bez pripremnih radnji koje izlaze iz okvira uobičajenih poljoprivrednih metoda i mehanizirane obrade.

(2) Aktivnim poljoprivrednikom ne smatraju se fizičke i pravne osobe koje izravno ili neizravno, putem fizičke ili pravne osobe s kojima su povezane većinskim vlasništvom, upravljaju zračnim lukama, željezničkim poduzećima, vodoopskrbnim poduzećima, agencijama za nekretnine, trajnim sportskim i rekreativnim terenima, u skladu s člankom 25. stavcima 2. i 3. Zakona, a primile su za 2021. godinu 5.000 ili više od 5.000 eura  izravnih  plaćanja u kunskoj protuvrijednosti prema tečaju u skladu s člankom 106. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1306/2013.

(3) Iznimno, pravne i fizičke osobe iz stavka 2. ovoga članka mogu u smislu članka 25. stavka 4. točaka a. i b. Zakona dokazati da su aktivni poljoprivrednici ako do 15. listopada 2022. godine dostave Agenciji za plaćanja podatke o prihodima od poljoprivredne djelatnosti, nepoljoprivrednih djelatnosti i ukupnim prihodima za 2021. kalendarsku godinu na Obrascu 1. Priloga 3. ovoga  Pravilnika . Korisnik je dužan za potrebe provjere osigurati knjigovodstvene dokaze u kojima su prihodi koje ostvaruje razvrstani po djelatnostima.

(4) Prihodom od poljoprivredne djelatnosti u smislu članka 25. stavka 4. točke b. Zakona, a u skladu s člankom 11. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014, smatraju se prihodi koje je poljoprivrednik ostvario od poljoprivredne djelatnosti na svojem poljoprivrednom gospodarstvu uključujući potporu iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, potporu za ruralni razvoj na temelju Uredbe Vijeća (EU) 2020/2094 od 14. prosinca 2020. o uspostavi Instrumenta Europske unije za oporavak radi potpore oporavku nakon krize uzrokovane bolešću COVID-19 te potporu poljoprivredi financiranu iz državnog proračuna. Svi ostali prihodi u smislu članka 25. stavka 4. točke a. Zakona smatraju se primicima od nepoljoprivrednih djelatnosti.

(5) Godišnji iznos  izravnih  plaćanja poljoprivrednika u smislu članka 25. stavka 4. točke a. Zakona određuje se kao ukupan iznos  izravnih  plaćanja na koje je poljoprivrednik ostvario pravo za najbližu prethodnu kalendarsku godinu i to prije primjene umanjenja i isključenja u skladu s odredbama članka 12. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(6) Korisnik dokazuje da je poljoprivreda upisana kao glavna djelatnost u registru u smislu članka 25. stavka 4. točke c. Zakona izvatkom/rješenjem iz trgovačkog ili obrtnog registra.

(7) Podaci iz nadležnosti vanjskih institucija, za potrebe provjera udovoljavanja kriterija za aktivnog poljoprivrednika, Agenciji za plaćanja se dostavljaju u skladu sa sklopljenim Sporazumima o poslovnoj suradnji i razmjeni podataka između Agencije za plaćanja i vanjskih institucija.

(8) Obvezu dostave podataka Agenciji za plaćanja o prihodima od poljoprivredne djelatnosti, nepoljoprivrednih djelatnosti i ukupnim prihodima za 2021. godinu na Obrascu 1. Priloga 3. ovoga Pravilnika iz stavka 3. ovoga članka do 15. listopada 2022. godine  imaju svi aktivni poljoprivrednici korisnici programa izravnih plaćanja.

Poljoprivredna aktivnost

Članak 17.

(1) Poljoprivredna aktivnost obuhvaća slijedeće:

1. proizvodnja, uzgoj ili sadnja poljoprivrednih proizvoda, uključujući žetvu, mužnju, životinje za rasplod i držanje stoke za potrebe uzgoja, ili

2. održavanje poljoprivrednog zemljišta u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj bez pripremnih radnji koje izlaze iz okvira uobičajenih poljoprivrednih metoda i strojeva,

(2) Minimalni uvjeti koje je korisnik programa  izravnih  plaćanja dužan ispunjavati kako bi održavao poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili obradu u skladu s člankom 27. Zakona jesu:

a) održavanje poljoprivrednih površina bez neželjene šumske vegetacije

b) održavanje svih površina na poljoprivrednom gospodarstvu bez korova pelinolisne ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L. ) i mračnjaka (Abutilon theophrasti Med. ), bez višegodišnjih korova i drvenastih biljnih vrsta koje zarastaju poljoprivrednu površinu i

(3) Poljoprivredne površine se moraju održavati u takvom stanju da je parcela pristupačna, prohodna stoci za ispašu, da je moguć prohod klasičnim poljoprivrednim strojevima i da obrada može započeti bez prethodne aktivnosti krčenja zemljišta.

Prihvatljiva površina za  izravna  plaćanja

Članak 18.

(1) Prihvatljiva površina u smislu članka 32. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 je poljoprivredna površina na poljoprivrednom gospodarstvu za koju korisnik podnosi zahtjev za dodjelu ili aktiviranje prava na plaćanja koja se koristi kao obradivo zemljište, trajni travnjak ili trajni nasad i na kojoj se obavlja poljoprivredna aktivnost i upisana je u ARKOD sustav u skladu s  pravilnikom  kojim se uređuje evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta. Prihvatljiva površina je i ona koja je odobrena za programe  potpore  u sektoru vina u skladu s člankom 17. stavku 9. Uredbe (EU) br. 809/2014, upisana u ARKOD sustav pod vrstom uporabe iskrčeni vinograd.

(2) Osim u slučaju više sile ili u iznimnim okolnostima, prihvatljive površine korisnik mora imati na raspolaganju za korištenje na zadnji dan roka za zakašnjele zahtjeve iz članka 9. stavka 1. ovoga  Pravilnika .

(3) Ako je poljoprivredna parcela iz članka 14. stavka 2. ovoga  Pravilnika  predmet zahtjeva za  potporu  dvaju ili više korisnika,  potporu  može ostvariti korisnik kod kojeg je evidentirana parcela u ARKOD sustavu na zadnji dan roka za zakašnjele zahtjeve iz članka 9. stavka 1. ovoga  Pravilnika .

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, prihvatljiva je i poljoprivredna površina koja se privremeno koristi i za nepoljoprivredne aktivnosti, ako poljoprivredne aktivnosti i dalje prevladavaju u skladu s člankom 32. stavkom 3. točkom a. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(5) Nepoljoprivredne aktivnosti jesu sajam, manifestacije, izložbe, iznajmljivanje površine za parkiranje, kampiranje i slične aktivnosti, a dozvoljene su u trajanju od najviše 30 dana godišnje.

(6) Obilježja krajobraza koja su sastavni dio površine poljoprivredne parcele smatraju se dijelom prihvatljive površine poljoprivredne parcele ako udovoljavaju pravilima višestruke sukladnosti.

(7) U skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom k. Uredbe (EU) br. 1307/2013, prihvatljive površine jesu i površine pod kulturama kratkih ophodnji s maksimalnim ciklusom žetve od 8 godina. To su: crna joha (Alnus glutinosa L. Gaertin ) , siva joha (Alnus incana L. Moench ) , obična breza (Betula pendula Roth ), obični grab (Carpinus betulus L ) , topola (Populus alba i Populus nigra) i vrba (Salix alba L. ) , (Salix alba x Salix fragilis) Salix matsudana Koidz, Salix matzudana x ( Salix matzudana x Salix alba).

(8) Prihvatljive površine pod kulturama kratkih ophodnji iz stavka 7. ovoga članka jesu one za koje je korisnik podnio zahtjev za provedbu stručnog nadzora i koje su zadovoljile uvjete za upis u Upisnik proizvođača drvenastih kultura kratkih ophodnji  sukladno odredbama Zakona o drvenastim kulturama kratkih ophodnji (»Narodne novine« br. 15/18 i 111/18) i za koje je stručnim nadzorom utvrđeno udovoljavanje uvjetima za uzgoj u skladu s Pravilnikom o stručnom nadzoru uzgoja drvenastih kultura kratkih ophodnji (»Narodne novine« br. 111/18, 33/19 i 50/19). Podatke o podnesenim zahtjevima za provedbu stručnog nadzora Agencija za plaćanja razmjenjuje s Ministarstvom, a ključ za razmjenu podataka je MIBPG.

(9) Za izračun  potpore  po poljoprivrednoj površini koristi se površina poljoprivredne parcele zaokružena na dvije decimale.

(10) Prihvatljiva površina se smatra prihvatljivim hektarom iz članka 32. stavka 2. Uredbe 1307/2013 ako odgovara definiciji prihvatljivog hektara tijekom cijele kalendarske godine, osim u slučaju više sile ili izvanrednih okolnosti, u skladu s člankom 32. stavkom 4. Uredbe 1307/2013.

Prihvatljive površine obradivog zemljišta

Članak 19.

(1) Obradivo zemljište jesu oranice s poljoprivrednom kulturom, zemljište na ugaru i privremeni travnjaci u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom f. Uredbe (EU) br. 1307/2013, uključujući zemljište u stakleniku ili ispod fiksnog ili pomičnog pokrova.

(2) Na obradivom zemljištu moraju se provoditi poljoprivredne aktivnosti u agrotehničkim rokovima sukladno prijavljenoj vrsti korištenja i podneblju u kojem se aktivnost odvija.

(3) Zemljište na ugaru je obradivo poljoprivredno zemljište na kojem se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti vrši ispaša, ali koje se održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu u skladu s člankom 17. ovoga  Pravilnika .

(4) Na poljoprivrednim površinama pod ugarom mora se, osim minimalnih uvjeta održavanja iz članka 17. stavka 2. ovoga  Pravilnika , najkasnije do 30. lipnja 2022. godine provesti barem jedna od agrotehničkih mjera:

– sjetva usjeva koji će biti zaoran za zelenu gnojidbu

– sjetva mješavinom sjemena usjeva namijenjenih divljim pticama i medonosnog bilja kao izvor nektara

– zaoravanje usjeva za zelenu gnojidbu

– košnja, malčiranje ili bilo koji način obrade kojim će se u potpunosti spriječiti razvoj neželjene vegetacije.

(5) Zemljište koje je prije 1. siječnja 2019. godine bilo prijavljeno na ugaru ostaje obradivo zemljište i nakon tog datuma. Zemljište koje je nakon 1. siječnja 2019. godine prijavljeno na ugaru postaje u 2024. godini ili kasnije trajni travnjak ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 4. stavku 1. točki h. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(6) Privremeni travnjak je obradivo zemljište na kojem se nalazi trava, smjesa trava, travno-djetelinske ili djetelinsko-travne smjese, prijavljene na Jedinstvenom zahtjevu kao trava i travolika paša, na oranici u razdoblju koje nije dulje od pet godina. Nakon što je pet godina uzastopno bez preoravanja i ponovne sjetve trava i travolikih paša, površina prijavljena kao privremeni travnjak, u šestoj godini se u ARKOD-u evidentira kao trajni travnjak.

(7) Korisnik će ostvariti  potporu  za prihvatljive površine pod sojom ako je soja proizvedena od certificiranog sjemena genetski nemodificirane soje u količini od najmanje 80 kilograma po hektaru prijavljene površine soje, o čemu korisnik dostavlja podružnici Agencije za plaćanja do 15. listopada 2022. godine sljedeće dokaze:

– kopiju računa o plaćenom komercijalnom sjemenu kojeg koristi te godine ili drugi dokument kojim se može dokazati porijeklo i količina sjemena i

– certifikat s vreće kojeg će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti ili certifikat o sjemenu uz otpremnicu HAPIH-a.

Prihvatljiva površina za konoplju i mak

Članak 20.

(1) Površine koje se koriste za proizvodnju konoplje, u skladu s člankom 32. stavkom 6. Uredbe (EU) br. 1307/2013, smatraju se prihvatljivim površinama ako sadržaj tetrahidrokanabinola u korištenim sortama ne prelazi 0,2%, a za proizvodnju se koristi certificirano sjeme sorti iz »Zajedničkog kataloga sorti poljoprivrednih vrsta« u skladu s člankom 9. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(2) Korisnik koji podnosi zahtjev za površine koje se koriste za proizvodnju konoplje dužan je dostaviti Agenciji za plaćanja najkasnije do kraja roka za zakašnjele zahtjeve iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika:

– kopiju računa o plaćenom certificiranom sjemenu koje koristi te godine, originale službenih oznaka certificiranog sjemena korištene na pakiranju koje će mu Agencija za plaćanja nakon poništavanja vratiti.

(3) Korisnik koji podnosi zahtjev za površine koje se koriste za uzgoj konoplje mora biti upisan u Evidenciju proizvođača industrijske konoplje koju vodi Ministarstvo, u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje suzbijanje zlouporaba droga. Podatke o korisnicima i površinama iz Evidencije proizvođača industrijske konoplje Agencija za plaćanja razmjenjuje s Ministarstvom, a ključ za razmjenu podataka je MIBPG i OIB.

(4) Površine koje se koriste za proizvodnju maka korisnik je dužan prijaviti poljoprivrednoj inspekciji u skladu s  pravilnikom  koji propisuje način prijave uzgoja maka.

Prihvatljiva površina trajnih travnjaka

Članak 21.

(1) Trajni travnjak u smislu članka 4. stavka 1. točke h. Uredbe (EU) br. 1307/2013 i članka 24. stavka 2. točke 2. Zakona je livada, pašnjak i krški pašnjak, u skladu s propisom o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta, koji nije bio uključen u plodored niti preoran tijekom pet ili više godina.

(2) Pašnjak je trajno-travnjačka površina u kontinentalnom dijelu Hrvatske na kojoj se, osim trave i niskog raslinja pogodnog za ispašu stoke, mogu nalaziti i obilježja krajobraza, stijene ili drveće.

(3) Prihvatljiva površina pašnjaka određuje se umnoškom ukupne površine ARKOD parcele i koeficijenta prihvatljivosti. Razredi prihvatljivosti pašnjaka s obzirom na zastupljenost neprihvatljivih površina i pripadajući koeficijenti prihvatljivosti prikazani su u Tablici 4. iz Priloga 1. ovoga  Pravilnika .

(4) Prije dodjele koeficijenta prihvatljivosti za pašnjake i krške pašnjake, sve neprihvatljive površine veće od 500 m² koje se nalaze unutar parcele i homogene su cjeline izlučuju se iz ARKOD parcele. Neprihvatljive površine su one na kojima se isključivo nalaze obilježja krajobraza koja nisu iskoristiva za ispašu stoke.

(5) Poljoprivredne površine pod trajnim travnjacima, evidentirane u ARKOD-u kao livade, pašnjaci ili krški pašnjaci, korisnik mora minimalno održavati napasivanjem stoke u vlasništvu i/ili posjedu do 15. rujna 2022. godine ili kositi barem jednom godišnje, pri čemu prva košnja treba biti obavljena do 30. lipnja 2022. godine u skladu s pravilima višestruke sukladnosti.

(6) Datum prve košnje iz stavka 5. ovoga članka ne primjenjuje se na površine iz operacije 10.1.3. Očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti, operacije 10.1.4. Pilot mjera za zaštitu kosca i operacije 10.1.5. Pilot mjera za zaštitu leptira iz članka 60. ovoga  Pravilnika , gdje se primjenjuju datumi navedeni u obvezama za pojedinu operaciju.

(7) Datum prve košnje iz stavka 5. ovoga članka ne primjenjuje se na poljoprivredne površine pod trajnim travnjacima koje su definirane kao gorsko planinsko područje u skladu sa člankom 129. stavkom 2. ovoga  Pravilnika , gdje prva košnja treba biti obavljena do 31. srpnja 2022. godine.

(8) Krški pašnjak je ekstenzivni pašnjak na obalnom, priobalnom i planinsko-priobalnom području na kojem se, osim trave i niskog raslinja pogodnog za ispašu stoke, mogu nalaziti i neprihvatljiva obilježja krajobraza i elementi krša.

(9) Prihvatljiva površina krških pašnjaka određuje se umnoškom ukupne površine ARKOD parcele i koeficijenta prihvatljivosti. Razredi prihvatljivosti krških pašnjaka s obzirom na zastupljenost neprihvatljivih površina i pripadajući koeficijenti prihvatljivosti prikazani su u Tablici 5. iz Priloga 1. ovoga  Pravilnika .

Prihvatljiva površina trajnih nasada

Članak 22.

Na površinama pod trajnim nasadima moraju se provoditi poljoprivredne aktivnosti u agrotehničkim rokovima sukladno prijavljenoj vrsti korištenja i podneblju u kojem se aktivnost odvija.

3.2. Osnovno plaćanje

Korištenje prava na plaćanja

Članak 23.

(1) Korisnik može prava na plaćanja, dodijeljena u skladu s člancima 24. i 30. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ili ostvarena prijenosom u skladu s člankom 26. ovoga  Pravilnika , aktivirati podnošenjem jedinstvenog zahtjeva u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(2) Uvjet za aktiviranje prava na plaćanja je korištenje odgovarajućeg broja prihvatljivih hektara i posjedovanje prava na plaćanja na zadnji dan roka za podnošenje jedinstvenog zahtjeva iz članka 7. stavka 1. ovoga  Pravilnika , u skladu s člankom 24. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(3) Ukoliko korisnik ne želi da mu se aktiviraju sva ili dio stečenih prava na plaćanja, popunjava Obrazac 7. iz Priloga 3. ovoga  Pravilnika .

Dodjela prava na plaćanje iz nacionalne rezerve

Članak 24.

(1) Nacionalna rezerva prava na plaćanje koristi se, u skladu s člankom 28. Zakona, za dodjelu prava na plaćanje za namjene i na način propisan u članku 30. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(2) Prioritet za dodjelu prava na plaćanje u okviru nacionalne rezerve imaju:

– mladi poljoprivrednici definirani u članku 30. stavku 11. točki a. Uredbe (EU) br. 1307/2013

– novi poljoprivrednici definirani u članku 30. stavku 11. točki b. Uredbe (EU) br. 1307/2013 koji započinju obavljati svoju poljoprivrednu aktivnost

– poljoprivrednici koji su stekli pravo korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske i poljoprivrednici koji obrađuju poljoprivredno zemljište razminirano tijekom 2020. godine

– u skladu s člankom 30. stavkom 7. točkom b. Uredbe (EU) br. 1307/2013, poljoprivrednici čijih se najmanje 50 % poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD nalazi na područjima posebne državne skrbi, otocima i poluotoku Pelješcu, brdsko-planinskim područjima, kao i poljoprivrednici čijih se najmanje 50 % poljoprivrednih površina upisanih u ARKOD nalazi na područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima prema posebnom propisu za  provedbu  mjera Programa ruralnog razvoja

– u skladu s člankom 30. stavkom 7. točkom c. Uredbe (EU) br. 1307/2013, poljoprivrednici kojima zbog više sile ili iznimnih okolnosti nisu mogla biti dodijeljena prava na plaćanja.

(3) Vrijednost prava na plaćanje iz nacionalne rezerve utvrđuje se u skladu s odredbama članaka 28. do 31. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(4) Mladi poljoprivrednici i novi poljoprivrednici iz stavka 2. ovoga članka mogu samo jednom ostvariti prava na plaćanja iz nacionalne rezerve prema kriteriju za mlade ili nove poljoprivrednike.

(5) Mladi poljoprivrednici i novi poljoprivrednici koji za 2022. godinu podnose zahtjev za osnovno plaćanje, a koji uključuje zahtjev za dodjelu prava iz nacionalne rezerve, ukoliko ne žele dobiti prava iz nacionalne rezerve u 2022. godini, trebaju nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja najkasnije do 10. srpnja 2022. godine dostaviti Izjavu o odustajanju od zahtjeva za dodjelu prava iz nacionalne rezerve u 2022. godini na Obrascu 6. iz Priloga 3. ovoga  Pravilnika .

Povrat prava na plaćanja u nacionalnu rezervu

Članak 25.

(1) Korisnici kojima se u 2022. godini dodijele nova prava na plaćanja iz nacionalne rezerve na temelju korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, dužni su ta prava vratiti u nacionalnu rezervu prava ukoliko izgube pravo korištenja predmetnog poljoprivrednog zemljišta.

(2) Korisnici mogu prava na plaćanja koja im više ne trebaju dobrovoljno vratiti u nacionalnu rezervu, u skladu s člankom 31. stavkom 1.c) Uredbe (EU) br. 1307/2013.

Prijenos prava na plaćanja

Članak 26.

(1) U skladu s člankom 30. Zakona, prava na plaćanja mogu se prenositi samo između korisnika sa sjedištem gospodarstva na području Republike Hrvatske, osim u slučaju prijenosa prava na plaćanja nasljeđivanjem.

(2) Prava na plaćanja mogu se prenositi sa ili bez zemljišta i to prodajom, darivanjem, nasljeđivanjem ili davanjem prava na plaćanja u zakup.

(3) Prava na plaćanja mogu se prenositi tijekom cijele godine, u skladu s člankom 25. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014, a prijenos se prijavljuje u podružnicama Agencije za plaćanja u razdoblju od 7. ožujka do 10. lipnja 2022 . godine.

(4) U slučaju da nasljednici nisu aktivni poljoprivrednici i ne posjeduju poljoprivredno gospodarstvo na kojem bi mogli aktivirati prava na plaćanja mogu naslijeđena prava na plaćanja prenijeti na druga aktivna poljoprivredna gospodarstva.

Prijenos prava na plaćanja bez zemljišta

Članak 27.

(1) Prijenos prava na plaćanja bez istovremenog prijenosa poljoprivrednog zemljišta u smislu članka 34. stavka 4. Uredbe 1307/2013 ima za posljedicu smanjenje vrijednosti prava na plaćanja, i to 30 % u slučaju prijenosa prava na plaćanja bez odgovarajućeg broja prihvatljivih hektara poljoprivrednog zemljišta.

(2) Prijenos prava na plaćanja uz istovremeni prijenos odgovarajuće površine poljoprivrednog zemljišta između bivšeg i novog zakupca određene ARKOD parcele te između bivšeg zakupca i novog kupca određene ARKOD parcele nema za posljedicu smanjenje vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Prijenos prava na plaćanja bez zemljišta nasljeđivanjem i darovanjem u obitelji (roditelji, supružnici, djeca, unuci) nema za posljedicu smanjenje vrijednosti iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Član obitelji iz stavka 3. ovoga članka dokazuje se valjanim službenim dokumentom (rodni list, vjenčani list) ili potpisanom izjavom ovjerenom kod javnog bilježnika u slučaju neformalnih životnih partnerstva, tazbini, izvanbračnih zajednica i slično.

Način prijenosa prava na plaćanja

Članak 28.

(1) Prijenos prava na plaćanja vrši se podnošenjem zahtjeva za prijenos prava na plaćanja i popunjavanjem Obrasca 3. iz Priloga 3. ovoga  Pravilnika .

(2) Na temelju podnesenog zahtjeva za prijenos prava na plaćanje, Agencija za plaćanja sastavlja zapisnik na kojem korisnik svojim potpisom potvrđuje istinitost unesenih podataka te izjavljuje da je suglasan s prijenosom prava na plaćanja.

(3) Prijenosom prava na plaćanja korisnik koji je, u skladu sa člankom 26. stavkom 2. ovoga  Pravilnika , prenio svoja prava na plaćanja drugom korisniku automatski odustaje od aktiviranja tih prava na plaćanja. Korisnik koji je primio ta prava aktivira ih na temelju površina prijavljenih u jedinstvenom zahtjevu i stanja u registru prava na plaćanja.

Objava informacija o pravima na plaćanja

Članak 29.

Podaci iz registra prava na plaćanja o identifikaciji i vrijednostima prava na plaćanja kojima raspolaže korisnik prikazuju se na AGRONET-u.

3.3. Poljoprivredne prakse korisne za klimu i
okoliš osnovne odredbe za zelene prakse

Osnovne odredbe zelene prakse

Članak 30.

(1) Korisnici osnovnih plaćanja, osim poljoprivrednika koji sudjeluju u programu za male poljoprivrednike iz članka 45. ovoga  Pravilnika , dužni su na svim svojim prihvatljivim hektarima u smislu članka 32. stavaka 2., 3. i 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013 provoditi zelene prakse prema članku 32. Zakona i članku 43. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(2) Poljoprivrednici koji se bave ekološkim uzgojem u skladu s člankom 43. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 1307/2013 ostvaruju pravo na plaćanja za zelene prakse bez obaveze njihovog provođenja na prihvatljivim površinama koje se koriste za ekološku proizvodnju u skladu s člankom 9. točkom 7 (b) Uredbe (EU) br. 2018/848.

(3) Prihvatljive površine koje se koriste za ekološku proizvodnju iz stavka 2. ovoga članka jesu površine pod ekološkom proizvodnjom i površine u prijelaznom razdoblju u ekološkoj proizvodnji.

(4) Poljoprivrednici iz stavka 2. ovoga članka koji se bave ekološkim i ostalim načinima uzgoja mogu podnijeti zahtjev da im se obveza  provedbe  zelenih praksi utvrđuje na svim poljoprivrednim površinama gospodarstva, uključivo i na površinama iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Zahtjev iz stavka 4. ovoga članka korisnik podnosi na Obrascu 9. iz Priloga 3. ovoga  Pravilnika .

Raznolikost usjeva

Članak 31.

(1) Korisnici programa  izravnih  plaćanja dužni su provoditi praksu vezanu uz raznolikost usjeva iz članka 32. stavka 1. podstavka 1. Zakona, uz iznimke propisane člankom 44. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(2) Popis kultura za potrebe izračuna raznolikosti usjeva u smislu članka 44. stavka 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013 nalazi se u Tablici 1. iz Priloga 1. ovoga  Pravilnika .

(3) Da bi se pojedina kultura računala za potrebe raznolikosti usjeva, korisnik je treba prijaviti u jedinstvenom zahtjevu na ARKOD parceli.

(4) Izračun udjela različitih usjeva za raznolikost usjeva vrši se u skladu s odredbama članka 40. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(5) Razdoblje uzgoja za potrebe izračuna udjela različitih usjeva za raznolikost usjeva u skladu s člankom 40. stavkom 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014 u 2021. godini je od 15. svibnja do 15. kolovoza.

(6) Uzgoj više kultura istovremeno na istoj parceli prijavljivat će se i računati za potrebe raznolikosti usjeva prema članku 40. stavku 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

Očuvanje trajnih travnjaka

Članak 32.

(1) Kako bi se osiguralo očuvanje površina trajnih travnjaka na nacionalnoj razini u skladu s člankom 32. stavkom 4. Zakona, Agencija za plaćanja će usporediti godišnji omjer površina trajnih travnjaka i ukupnih poljoprivrednih površina s referentnim omjerom utvrđenim u 2015. godini u skladu s člankom 45. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(2) Ako se u 2022. godini utvrdi promjena omjera iz članka 45. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za više od 4 %, primjenjuje se postupak prethodnog pojedinačnog odobrenja prenamjene trajnih travnjaka u skladu s člankom 44. stavku 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(3) Ako se u 2022. godini utvrdi promjena omjera iz članka 45. stavka 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013 za više od 5 %, Ministarstvo će propisati mjere za dostizanje potrebnog omjera, a Agencija za plaćanja će do 31. prosinca 2022. godine putem mrežne stranice Agencije za plaćanja i AGRONET-a obavijestiti korisnike o pravilima sprječavanja novih prenamjena trajnih travnjaka.

(4) Korisnici ne smiju okolišno-osjetljive travnjake prenamijeniti niti preorati. Ako korisnik prenamijeni ili preore okolišno-osjetljivi travnjak, dužan je vratiti ga u prvobitno stanje najkasnije do zadnjeg dana za zaprimanje zahtjeva u 2023. godini, u skladu s člankom 42. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, korisnici mogu u iznimno opravdanim slučajevima prenamijeniti ili obraditi okolišno-osjetljivi travnjak ukoliko su na zahtjev prije planiranog zahvata dobili odobrenje nadležnog tijela koje radi prethodnu ocjenu prihvatljivosti za Ekološku mrežu.

Ekološki značajne površine

Članak 33.

(1) Za potrebe  provedbe  zelene prakse, u skladu s člankom 32. Zakona, ekološki značajnim površinama smatraju se:

a) zemljište na ugaru

b) obilježja krajobraza

c) rubni pojasevi duž vodotoka uključujući rubne pojaseve pod trajnim travnjakom

d) pojasevi prihvatljivih hektara uz rubove šume bez proizvodnje

e) površine s kulturama kratkih ophodnji

f) površine s postrnim usjevima i zelenim pokrovom i

g) površine s kulturama koje fiksiraju dušik.

(2) Ekološki značajna površina nalazi se na obradivom zemljištu, osim površina s kulturama kratkih ophodnji. Granični pojasevi duž vodotoka, pojasevi prihvatljivih hektara uz rubove šuma bez proizvodnje te pojedina obilježja krajobraza mogu se nalaziti na granici obradivog zemljišta prijavljenog za  potporu .

(3) Način izračuna površina prihvatljivih za ekološki značajne površine nalazi se u Tablici 7. iz Priloga 1. ovoga  Pravilnika .

(4) Izračun ukupnog broja hektara koji predstavljaju ekološki značajnu površinu kao i njegov udio u ukupnom obradivom zemljištu poljoprivrednog gospodarstva korisnicima je raspoloživ u AGRONET-u (EZP kalkulator).

(5) Iznimka od obveze pridržavanja prakse ekološki značajne površine propisana je u članku 46. stavku 4. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(6) Zemljište na ugaru iz stavka 1. točke a. ovoga članka mora biti ostavljeno na ugaru tijekom razdoblja od 15. veljače do 15. kolovoza 2022. godine, mora biti održavano u skladu sa člancima 16. i 19. ovoga  Pravilnika  i na njemu se ne smiju primjenjivati zaštitna sredstva, osim onih koja su prihvatljiva za primjenu u ekološkoj proizvodnji u skladu s Uredbom (EU) br. 2018/848. Zemljište na ugaru koje se više od pet godina koristi kao ekološki značajna površina ostaje obradivo zemljište.

(7) Obilježja krajobraza iz stavka 1. točke b. ovoga članka su:

a) živice ili pojasevi drvenastih kultura najveće širine 2 m unutar parcele ili 4 m na granici parcele i najmanje dužine 10 m

b) pojedinačna stabla s promjerom krošnje od najmanje 4 m, minimalne visine 2 m, te se pod istim obavlja minimalna poljoprivredna aktivnost

c) drvored s promjerom krošnje od najmanje 4 m, pri čemu prostor između krošnji ne prelazi 5 m te se pod istim obavlja minimalna poljoprivredna aktivnost

d) šumarak (skupina stabala i grmlja) su stabla spojena krošnjama koja se preklapaju, najveće površine 0,2 ha i najmanje površine 100 m ²

e) jezerca (lokve) površine do najviše 0,1 ha

f) jarak najveće širine 2 m, uključujući zemljane otvorene vodotoke za navodnjavanje ili odvodnju

g) tradicionalni suhozid najmanje 0,5 m širine, najviše 2 m širine unutar parcele i 4 m na granici parcele, te najmanje 0,2 m visine i najviše 3 m visine.

(8) Rubni pojasevi duž vodotoka iz stavka 1. točke c. ovoga članka široki su najmanje 3 m, a najviše 10 m. Na njima je moguće napasivanje ili košnja.

(9) Pojasevi prihvatljivih hektara uz rubove šume bez proizvodnje iz stavka 1. točke d. ovoga članka široki su najmanje 3 m, a najviše 10 m. Na pojasevima prihvatljivih hektara uz rubove šume bez proizvodnje ne uzgajaju se poljoprivredne kulture, ali je dozvoljena košnja ili napasivanje.

(10) Kulture kratkih ophodnji iz stavka 1. točke e. ovoga članka navedene su u tablici kultura prihvatljivih za ekološki značajne površine u Tablici 8. iz Priloga 1. ovoga  Pravilnika . Na ekološki značajnim površinama pod kulturama kratkih ophodnji ne smiju se primjenjivati mineralna gnojiva i zaštitna sredstva.

(11) Postrni usjevi i zeleni pokrov iz stavka 1. točke f. ovoga članka jesu mješavine koje se sastoje od barem dvije kulture navedene u tablici kultura prihvatljivih za ekološki značajne površine u Tablici 8. iz Priloga 1. ovoga  Pravilnika , uz sljedeće uvjete:

– postrni usjevi i zeleni pokrovni usjevi na ekološki značajnim površinama moraju biti prisutni najmanje u razdoblju od 20. kolovoza do 15. listopada 2022. godine i na njima se ne smiju primjenjivati sredstva za zaštitu bilja, osim onih koja su prihvatljiva za primjenu u ekološkoj proizvodnji u skladu s Uredbom (EU) br. 2018/848 i Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008.

– postrni usjev ili zeleni pokrov treba se nalaziti na oranici minimalno osam tjedana

– kulture koje se siju kao ozimi usjev za žetvu iduće godine ili napasivanje nisu prihvatljive kao postrni usjev ili zeleni pokrovni usjev.

(12) Kulture koje fiksiraju dušik, iz stavka 1. točke g. ovoga članka, jesu kulture navedene u tablici kultura prihvatljivih za ekološki značajne površine u Tablici 8. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika koje je korisnik naveo u jedinstvenom zahtjevu kao glavni usjev. Soja prihvatljiva za ekološki značajne površine mora zadovoljiti uvjete iz članka 19. stavka 7. ovoga Pravilnika. Kultura koja fiksira dušik kao glavni usjev može biti zasijana i kao smjesa s jednom ili više drugih kultura na način da kultura koja fiksira dušik prevladava na površini. Na ekološki značajnim površinama na kojima se uzgajaju kulture koje fiksiraju dušik ne smiju se primjenjivati sredstva za zaštitu bilja, osim onih koja su prihvatljiva za primjenu u ekološkoj proizvodnji u skladu s Uredbom ( EU) br. 2018/848 i Uredbom Komisije (EZ) br. 889/2008 .

3.4. Preraspodijeljeno plaćanje

Članak 34.

(1) Preraspodijeljeno plaćanje, u skladu s člankom 31. Zakona, dodjeljuje se za prvih dvadeset prihvatljivih hektara poljoprivrednog gospodarstva i to svim korisnicima koji ostvaruju osnovno plaćanje.

(2) Preraspodijeljena plaćanja neće ostvariti korisnici za koje se utvrdi da su na umjetan način stvorili uvjete za ostvarivanje plaćanja.

(3) Samo jedan od više poljoprivrednika koji imaju istog nositelja, odnosno odgovornu osobu na zadnji dan roka za zakašnjele zahtjeve može ostvariti preraspodijeljeno plaćanje. U slučaju da zahtjev za preraspodijeljeno plaćanje podnese više poljoprivrednika koji imaju istog nositelja, redoslijed prioriteta za dodjelu preraspodijeljenog plaćanja je:

1. najveća prijavljena površina

2. najraniji datum podnošenja zahtjeva.

(4) Korisnik može prilikom podnošenja jedinstvenog zahtjeva odustati od zahtjeva za preraspodijeljeno plaćanje na Obrascu 8. iz Priloga 3. ovoga  Pravilnika , a kojeg ispunjava i potpisuje te dostavlja nadležnoj podružnici Agencije za plaćanja.

3.5. PLAĆANJE ZA MLADE POLJOPRIVREDNIKE

Članak 35.

(1) Plaćanje za mlade poljoprivrednike dodjeljuje se korisniku programa  izravnih  plaćanja koji je udovoljio uvjetima za ostvarivanje osnovnog plaćanja u skladu s člankom 33. Zakona i člankom 50. Uredbe (EU) br. 1307/2013.

(2) Plaćanje za mlade poljoprivrednike dodjeljuje se korisniku temeljem uvjeta koje zadovoljava nositelj, a to su:

– nositelj nije stariji od 40 godina u godini podnošenja prvog zahtjeva za osnovno plaćanje

– nositelj prvi puta osniva poljoprivredno gospodarstvo u godini podnošenja prvog zahtjeva za osnovno plaćanje ili je već osnovao poljoprivredno gospodarstvo unatrag pet godina prije podnošenja prvog zahtjeva za osnovno plaćanje

– nositelju je gospodarstvo koje podnosi zahtjev za plaćanje za mlade poljoprivrednike prvo u kojem je nositelj.

(3) Plaćanje za mlade poljoprivrednike odobrava se korisniku za razdoblje od pet godina, koje započinje od prvog podnošenja zahtjeva za plaćanje za mlade poljoprivrednike, pod uvjetom da je zahtjev podnesen unutar razdoblja od pet godina nakon što je nositelj osnovao poljoprivredno gospodarstvo.

(4) Pravna osoba može ispuniti uvjete za primanje plaćanja za mlade poljoprivrednike ako njezin nositelj upisan u Upisnik poljoprivrednika ispunjava uvjete iz ovoga članka i članka 49. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014. Mladi poljoprivrednik u pravnoj osobi može biti odgovorna osoba u pravnoj osobi iz Upisnika poljoprivrednika, a koja je prema Sudskom registru Trgovačkog suda ovlaštena bez ograničenja zastupati pravnu osobu.

(5) Pravna osoba može ostvariti plaćanje za mlade poljoprivrednike ako nositelj iz stavka 3. ovoga članka samostalno ili zajedno s drugim poljoprivrednicima provodi učinkovitu i dugoročnu kontrolu nad pravnom osobom u pogledu odluka povezanih s upravljanjem, koristima i financijskim rizicima već u prvoj godini u kojoj pravna osoba podnosi zahtjev za plaćanje u okviru plaćanja za mlade poljoprivrednike u skladu s člankom 49. stavkom 1. točkom b. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 639/2014.

(6) Ako je pravna osoba iz stavka 4. ovoga članka pod samostalnom ili zajedničkom kontrolom druge pravne osobe, uvjeti za ostvarenje prava na plaćanje za mlade poljoprivrednike primjenjuju se na svaku fizičku osobu koja ima kontrolu nad tom drugom pravnom osobom.

(7) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka korisnik uz jedinstveni zahtjev obavezno prilaže izjavu s podacima o drugoj pravnoj osobi na Obrascu 2. iz Priloga 3. ovoga  Pravilnika .

(8) Samo jedan od više poljoprivrednika koji imaju istog nositelja, odnosno odgovornu osobu, može ostvariti plaćanje za mlade poljoprivrednike. U slučaju da zahtjev za plaćanje za mlade poljoprivrednike podnese više poljoprivrednika koji imaju istog nositelja,  potpora  će se dodijeliti ranije osnovanom poljoprivredniku.

(9) Nositelj poljoprivrednog gospodarstva koji ostvaruje uvjete za plaćanje za mlade poljoprivrednike dužan je imati:

1. minimalno završeno srednjoškolsko obrazovanje poljoprivrednog, prehrambenog ili veterinarskog usmjerenja ili

2. završen ili u tijeku diplomski ili preddiplomski studij iz područja biotehničkih znanosti – polja poljoprivrede ili prehrambene tehnologije, ili biomedicine i zdravstva – polja veterinarske medicine ili

3. završen jedan od stručnih poljoprivredno-prehrambenih programa obrazovanja verificiran od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta ili

4. završen jedan od strukovnih programa osposobljavanja koje provodi Savjetodavna služba u okviru operacija 1.1.2. ili 1.1.3. Programa ruralnog razvoja ili

5. završen jedan od stručnih programa edukacija u poljoprivredi ili ruralnom razvoju koje financira Europska unija ili Republika Hrvatska u trajanju od najmanje 30 nastavnih sati.

(10) Korisnik iz stavka 1. ovoga članka koji je podnio zahtjev za plaćanje za mladog poljoprivrednika po prvi puta u 2022. godini, dužan je do 31. prosinca 2022. godine dostaviti podružnici Agencije za plaćanja kopiju dokumenta o obrazovanju iz stavka 9. ovoga članka . Podatke o obrazovanju poljoprivrednika podružnica Agencije za plaćanja upisuje u Upisnik poljoprivrednika.

(11) Neispunjavanje obveze iz stavka 9. ovoga članka ima za posljedicu obvezu povrata isplaćenih sredstava za plaćanje za mladog poljoprivrednika.

(12) U slučaju promjene nositelja ili odgovorne osobe poljoprivrednika, plaćanje za mladog poljoprivrednika u 2022. godini može ostvariti korisnik iz stavka 1. ovoga članka koji je u Upisniku poljoprivrednika evidentiran kao nositelj ili odgovorna osoba na dan podnošenja jedinstvenog zahtjeva i na zadnji dan roka za zakašnjele zahtjeve iz članka 9. ovoga  Pravilnika .

(13) Iznimno od stavka 10. ovoga članka za završen jedan od strukovnih programa osposobljavanja koje provodi Ministarstvo poljoprivrede u okviru operacija Mjere 1. Programa ruralnog razvoja, Ministarstvo razmjenjuje podatke s Agencijom za plaćanja te se u Upisnik poljoprivrednika bilježi datum završetka edukacije strukovnog programa za 2022. godinu.

3.6. PROIZVODNO VEZANA  POTPORA

Članak 36.

(1) Proizvodno vezana  potpora  (PVP) dodjeljuje se korisnicima u skladu s člankom 34. Zakona i to za:

– krave u proizvodnji mlijeka

– tov junadi

– krave dojilje

– ovce i koze

– povrće

– voće

– šećernu repu

– krmne proteinske usjeve.

(2) PVP se može dodijeliti i onim korisnicima koji ne raspolažu prihvatljivim hektarima za aktiviranje prava na osnovno plaćanje u okviru programa  izravnih  plaćanja iz članka 22. Zakona.

(3) Kod PVP iz stavka 1. podstavaka 1. do 3. ovoga članka jedno grlo može ostvariti samo jednu vrstu PVP.

(4) Kod PVP za životinje, u slučaju zakašnjelih obavijesti o premještanjima životinja prije razdoblja obveznog držanja, životinja je i dalje prihvatljiva za mjeru u dotičnoj godini zahtjeva ali se primjenjuje administrativna kazna za kršenje višestruke sukladnosti.

(5) U slučaju zakašnjelih obavijesti o premještanjima životinja nakon prvog dana razdoblja obveznog držanja, životinja se isključuje iz mjere za dotičnu godinu zahtjeva i primjenjuju se administrativne kazne iz poglavlja 6. Kontrole i administrativne kazne ovoga Pravilnika

PVP za krave u proizvodnji mlijeka

Članak 37.

(1) PVP za krave u proizvodnji mlijeka dodjeljuje se korisnicima koji se bave proizvodnjom mlijeka i isporučuju ga otkupljivačima ili stavljaju mlijeko i/ili mliječne proizvode u javnu potrošnju. Broj prihvatljivih grla po gospodarstvu računa se na način da se ukupna godišnja količina proizvedenog mlijeka na gospodarstvu podijeli s 4.310 kg pri čemu broj prihvatljivih grla može biti manji ili jednak broju grla za koje je podnesen zahtjev.

(2) Korisnici koji stavljaju mlijeko i/ili mliječne proizvode u javnu potrošnju u skladu s posebnim propisom, moraju biti registrirani za poslovanje s hranom životinjskog podrijetla najkasnije do zadnjeg dana roka za zakašnjele zahtjeve iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika te su u obvezi voditi i dostavljati u JRDŽ evidenciju o količini mlijeka prodanog izravnom prodajom te količini mlijeka prerađenog na gospodarstvu. Podatke iz registra Agencija za plaćanja razmjenjuje s Ministarstvom, a ključ za razmjenu podataka jesu MIBPG i OIB.

(3) Podatke o količinama  izravno  prodanog mlijeka i/ili mlijeka prerađenog na gospodarstvu, korisnik iz stavka 2. ovoga članka dostavlja u JRDŽ putem web aplikacije Ministarstva poljoprivrede ili putem obrasca »Prijava podataka proizvedenim količinama sirovog mlijeka namijenjenog  izravnoj  prodaji i/ili preradi na vlastitom gospodarstvu« objavljenog na mrežnoj stranici Ministarstva. Rok za dostavu podataka je do 15-og u mjesecu za prethodni mjesec.

(4) Prihvatljiva grla su ženska grla mliječnih ili kombiniranih pasmina koja su prisutna na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva za PVP za krave u proizvodnji mlijeka i prvi dan nakon roka za zakašnjele zahtjeve i do tog dana imaju registrirano barem jedno teljenje u JRDŽ-u.

(5) Korisnici koji imaju pet ili više krava u proizvodnji mlijeka ostvaruju PVP ukoliko se prvog dana nakon roka za zakašnjele zahtjeve grla nalaze u sustavu kontrole mliječnosti HAPIH-a.

(6) Razdoblje obveznog držanja prihvatljivih grla na gospodarstvu je 100 uzastopnih dana i počinje prvoga dana nakon roka za zakašnjele zahtjeve.

(7) Popis mliječnih ili kombiniranih pasmina iz stavka 4. ovoga članka nalazi se u Tablici 9. Priloga 1. ovoga  Pravilnika . Prihvatljivost kombinirane pasmine utvrđuje se na temelju skupine pasmine kojoj pripadaju otac i majka grla za koje se traži  potpora .

(8) U slučaju razlike između broja grla prijavljenih na jedinstvenom zahtjevu i utvrđenih grla na temelju primjene kriterija iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se administrativne kazne iz članka 1. stavka 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2021/841.

(9) Utvrđena grla prihvatljiva za potporu u pogledu pravila za identifikaciju, registraciju i premještanje određuju se u skladu s odredbama članka1. stavka 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2021/841.

(10) Jedinstveni zahtjev sadrži zahtjev za dodjelu PVP za krave u proizvodnji mlijeka, pri čemu je broj utvrđenih životinja u smislu članka 2. stavka 1. točke 18. Delegirane uredbe Komisije br. 640/2014 ujedno broj prijavljenih životinja u smislu članka 2. stavka 1. točke 16., a za potrebe primjene članka 1.stavka 2. Delegirane uredbe Komisije br. 2021/841.

PVP za tov junadi

Članak 38.

(1) PVP za tov junadi dodjeljuje se korisnicima koji se bave tovom junadi i sudjeluju u Farmskom sustavu osiguranja kvalitete junećeg, janjećeg i jarećeg mesa koji je objavljen na mrežnoj stranici HAPIH-a.

(2) Prihvatljiva grla su muška i ženska grla koja u trenutku izlučenja u JRDŽ-u nisu mlađa od 12 mjeseci niti starija od 30 mjeseci, i kod kojih je evidentirano izlučenje u JRDŽ-u na klanje u Republici Hrvatskoj ili izlučenje za izvoz.

(3) Obvezno razdoblje tova na gospodarstvu korisnika je najmanje 250 dana za muška grla i najmanje 180 dana za ženska grla od dana dolaska grla na gospodarstvo do dana isporuke koja se odvija od 1. siječnja do 31. prosinca 2022. godine.

(4) Jedinstveni zahtjev sadrži zahtjev za dodjelu PVP za tov junadi, pri čemu je broj utvrđenih životinja u smislu članka 2. stavka 1. točke 18. Delegirane uredbe Komisije br. 640/2014 ujedno broj prijavljenih životinja u smislu članka 2. stavka 1. točke 16., a za potrebe primjene članka 1. stavka 2. Delegirane uredbe Komisije br.2021/841.

(5) Utvrđena grla prihvatljiva za potporu u pogledu pravila za identifikaciju, registraciju i premještanje određuju se u skladu s odredbama članka 1 stavka 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br.  2021/841

(6) Nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva, Agencija za plaćanja i Ministarstvo razmjenjuju podatke o korisnicima koji su podnijeli zahtjev za PVP za tov junadi i prihvatljivim grlima iz stavka 2. ovoga članka koji su ispunili zahtjeve iz stavka 3. ovoga članka.

PVP za krave dojilje

Članak 39.

(1) PVP za krave dojilje dodjeljuje se korisnicima koji proizvode telad u sustavu krava dojilja.

(2) Prihvatljiva grla za  potporu  iz stavka 1. ovoga članka su ženska grla koja nisu mliječne pasmine i križanci mliječnih pasmina, prisutna su na poljoprivrednom gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva za PVP za krave dojilje kao i prvoga dana nakon roka za zakašnjele zahtjeve, a u prethodnih 18 mjeseci od prvog dana nakon roka za zakašnjele zahtjeve imaju registrirano teljenje u JRDŽ.

(3) Razdoblje obveznog držanja prihvatljivih grla iz stavka 2. ovoga članka na poljoprivrednom gospodarstvu je 100 uzastopnih dana koje započinje prvoga dana nakon roka za zakašnjele zahtjeve.

(4) Korisnik je dužan pridržavati se uzastopnog dvomjesečnog razdoblja držanja teladi koje započinje prvog dana nakon teljenja.

(5) Popis mesnih i kombiniranih pasmina za koje se može ostvariti PVP za krave dojilje nalazi se u Tablici 9. iz Priloga 1. ovoga  Pravilnika . U slučaju kombiniranih pasmina, pripadnost grupi za ovu vrstu  potpore  utvrđuje se na temelju skupine pasmine kojoj pripadaju otac i majka grla za koje se traži  potpora .

(6) Grlo za koje se ostvaruje PVP za krave dojilje nije prihvatljivo za plaćanje za mliječne krave iz članka 49. ovoga  Pravilnika  u okviru plaćanja za mjere državne  potpore .

(7) Utvrđena grla prihvatljiva za potporu u pogledu pravila za identifikaciju, registraciju i premještanje određuju se u skladu s odredbama članka1. stavka 1.. Delegirane uredbe Komisije (EU) br.  2021/841

(8) Jedinstveni zahtjev sadrži zahtjev za dodjelu PVP za krave dojilje, pri čemu je broj utvrđenih životinja u smislu članka 2. stavka 1. točke 18. Delegirane uredbe Komisije br. 640/2014 ujedno broj prijavljenih životinja u smislu članka 2. stavka 1. točke 16., a za potrebe primjene članka 1. stavka 2. Delegirane uredbe Komisije br. 2021/841.

PVP za ovce i koze

Članak 40.

(1) PVP za ovce i koze se dodjeljuje korisnicima koji uzgajaju rasplodne ovce i koze za proizvodnju janjadi i jaradi.

(2) Prihvatljiva grla su odrasle ženske ovce i koze koja su prvog dana nakon roka za zakašnjele zahtjeve starije od 12 mjeseci , a prisutna su na gospodarstvu korisnika na dan podnošenja zahtjeva za PVP za ovce i koze kao i prvoga dana nakon roka za zakašnjele zahtjeve.

(3) Razdoblje obveznog držanja na gospodarstvu korisnika je 100 uzastopnih dana koje započinje prvoga dana nakon roka za zakašnjele zahtjeve.

(4) Broj prihvatljivih grla na gospodarstvu ovisan je o broju ukupno prijavljene janjadi/jaradi za godinu u kojoj se podnosi zahtjev, pri čemu treba biti evidentirano prosječno najmanje 0,8 janjadi/jaradi po ovci/kozi. Broj prihvatljivih grla ovaca odnosno koza iz stavka 2. ovoga članka predstavlja ukupan broj janjadi/jaradi pomnožen s 1,25 što je ekvivalent prosječno najmanje 0,8 janjenja/jarenja po ovci/kozi, pri čemu broj prihvatljivih grla može biti manji ili jednak broju grla za koje je podnesen zahtjev.

(5) U slučaju razlike između broja prijavljenih grla u zahtjevu i utvrđenih grla na temelju primjene kriterija iz stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se administrativne kazne iz članka 1. stavka 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2021/841.

(6) Ovca ili koza prisutna na gospodarstvu koja je izgubila ušnu markicu smatra se utvrđenom ako se može identificirati bolusom u skladu s člankom 30. stavkom 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014 i člankom 4. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 21/2004.

(7) Utvrđena grla prihvatljiva za potporu u pogledu pravila za identifikaciju, registraciju i premještanje određuju se u skladu s odredbama članka 1. stavka 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 2021/841.

(8) Jedinstveni zahtjev sadrži zahtjev za dodjelu PVP za ovce i koze, pri čemu je broj utvrđenih životinja u smislu članka 2. stavka 1. točke 18. Delegirane uredbe Komisije br. 640/2014 ujedno broj prijavljenih životinja u smislu članka 2. stavka 1. točke 16., a za potrebe primjene članka 1.  stavka 2. Delegirane uredbe Komisije br. 2021/848.

PVP za povrće

Članak 41.

(1) PVP za povrće dodjeljuje se korisnicima za prihvatljive površine na kojima se proizvodi povrće u nasadu kao glavna kultura.

(2) Popis vrsta za koje se može ostvariti PVP za povrće nalazi se u Tablici 1. iz Priloga 1. ovoga  Pravilnika .

(3) Kako bi bio prihvatljiv za PVP za povrće korisnik mora imati na Jedinstvenom zahtjevu zatraženu potporu za izravna plaćanja za  najmanje jedan hektar prihvatljivih poljoprivrednih površina.

(4) Kako bi bio prihvatljiv za PVP za povrće korisnik mora imati u AGRONET-u prijavljenu proizvodnju na minimalnoj površini od 0,5 ha za svaku prihvatljivu povrtnu vrstu.

(5) Izuzetak od uvjeta iz stavka 4. ovoga članka za povrtnu vrstu je salata gdje je prihvatljiva površina od 0,5 ha u kombinaciji vrsta: salata, endivija, matovilac, radič, rikula te za povrtnu vrstu je luk gdje je prihvatljiva površina od 0,5 ha u kombinaciji vrsta: luk i luk kozjak .

(6) Korisniku se  potpora  dodjeljuje za prvih dvadeset (20) prihvatljivih hektara pod povrtnim vrstama, a zbrajaju se one površine za koje je zadovoljena minimalno prihvatljiva površina po pojedinoj povrtnoj vrsti.

(7) Kako bi ostvario PVP za povrće poljoprivrednik mora isporučiti minimalnu količinu povrća (t/ha) za svaku prihvatljivu vrstu povrća u 2022. godini. Minimalna isporučena količina povrća koju poljoprivrednik mora dokazati prikazana je u tablici 14. Priloga 1. ovoga  Pravilnika .

(8) Izuzetak uvjeta o minimalno isporučenoj količini povrća (t/ha) za svaku prihvatljivu vrstu povrća iz stavka 7. ovoga članka su salata gdje je prihvatljiva i kombinacija vrsta: salata, endivija, matovilac, radič, rikula te luk gdje je prihvatljiva i kombinacija vrsta: luk i luk kozjak (ljutika). U dostizanju uvjeta minimalno isporučene količine povrća (t/ha) u kombinaciji vrsta salata prihvatljiv je urod od minimalno 9 t/ha, u kombinaciji vrsta luka prihvatljiv je urod od minimalno 20 t/ha.

(9) Dokaz o isporučenoj količini povrća iz stavka 7. ovoga članka jesu računi/otpremnice/ podaci o prodanim količinama iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a, koju su OPG obvezna voditi u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda SOPG-a, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik poljoprivrednika, skladišnu primku ili drugi odgovarajući dokument iz kojeg se nedvojbeno može utvrditi količina sirovine iz vlastite proizvodnje, a koja je upućena na preradu u pogone korisnika.

(10) Kopije dokumenata koji služe kao dokazi, osim Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a i Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda SOPG-a iz stavka 9. ovoga članka korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja najkasnije do 15. svibnja 2022. godine.

(11) Površine koje je korisnik u jedinstvenom zahtjevu prijavio za mjeru 11 – Ekološki uzgoj iz članka 116. ovoga  Pravilnika  nisu prihvatljive za PVP za povrće. U slučaju umanjenja prihvatljivih površina na temelju ovoga kriterija i primjene kriterija iz stavaka 7. i 8. ovoga članka ne primjenjuje se administrativna kazna iz članka 19. i 19.a Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014.

(12) U slučaju umanjenja prihvatljivih površina na temelju kriterija iz stavaka 7., 8. i 11. ovoga članka korisnik će ostvariti pravo na potporu za onoliku površinu za koliko je opravdao minimalno isporučenu količinu (t/ha) ukoliko je ta površina veća od minimalne površine iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka.

(13) Samo jedan od više poljoprivrednika koji imaju istog nositelja, odnosno odgovornu osobu može ostvariti PVP za povrće. U slučaju da zahtjev za PVP za povrće podnese više od jednog poljoprivrednika, redoslijed prioriteta za dodjelu proizvodno vezane  potpore  za povrće je:

1. najveća prijavljena površina

2. najraniji datum podnošenja zahtjeva.

(14) Povrtne vrste koje se uzgajaju na supstratu prihvatljive su za proizvodno vezane  potpore  ukoliko se supstrat nalazi na prihvatljivim površinama te ukoliko supstrat i površina tla nisu odvojene već je omogućeno korijenju biljke prodiranje kroz supstrat i povezivanje sa tlom.

(15) Jedinstveni zahtjev sadrži zahtjev za dodjelu PVP za povrće, pri čemu je utvrđena površina u smislu članka 2. stavka 1. točke 23. Delegirane uredbe Komisije br. 640/2014 ujedno prijavljena površina za potrebe primjene članka 19. Delegirane uredbe Komisije br. 640/2014. Ukoliko je kontrolom na terenu utvrđena manja površina u odnosu na prijavljenu površinu uzima se utvrđena površina i ne primjenjuju se sankcije za prekoračenje prijave.

PVP za voće

Članak 42.

(1) PVP za voće dodjeljuje se korisnicima za prihvatljive površine na kojima se proizvodi voće u nasadu kao glavna kultura.

(2) Popis vrsta za koje se može ostvariti PVP za voće nalazi se u Tablici 1. iz Priloga 1. ovoga  Pravilnika .

(3) Minimalna prihvatljiva površina za pojedinu prihvatljivu voćnu vrstu iznosi:

– orah, lijeska – minimalno 2 ha svake vrste pojedinačno

– jabuka, kruška – minimalno 1 ha svake vrste pojedinačno

– breskva i/ili nektarina – minimalno 0,5 ha

– marelica, trešnja, višnja, šljiva, badem, lubenica, dinja – minimalno 0,5 ha svake vrste pojedinačno

– mandarina, nar, jagoda, borovnica, malina, kupina, smokva – minimalno 0,25 ha svake vrste pojedinačno.

(4) Korisniku se  potpora  dodjeljuje za prvih dvadeset (20) prihvatljivih hektara pod voćnim vrstama, a zbrajaju se one površine za koje je zadovoljena minimalno prihvatljiva površina po pojedinoj voćnoj vrsti.

(5) Kako bi ostvario PVP za proizvodnju voća poljoprivrednik mora isporučiti minimalnu količinu voća po hektaru za svaku prihvatljivu voćnu vrstu u 2022. godini. Minimalna isporučena količina voća koju poljoprivrednik mora dokazati prikazana je u tablici 15. iz Priloga 1. ovoga  Pravilnika .

(6) Dokaz o isporučenoj količini voća iz stavka 5. ovoga članka jesu računi/otpremnice/podaci o prodanim količinama iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a, koju su OPG obvezna voditi u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda SOPG-a, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik poljoprivrednika, skladišnu primku ili drugi odgovarajući dokument iz kojeg se nedvojbeno može utvrditi količina sirovine iz vlastite proizvodnje, a koja je upućena na preradu u pogone korisnika .

(7) Kopije dokumenata koji služe kao dokazi, osim Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a i Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda SOPG-a iz stavka 6. ovoga članka korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja najkasnije do 15. svibnja 2023. godine.

(8) Korisnik može ostvariti PVP za voće za voćnjake podignute i održavane u skladu s Tehnološkim smjernicama za voćare korisnike PVP za voće, objavljenim na mrežnoj stranici Ministarstva.

(9) Minimalni sklop pojedinih voćnih vrsta koji je potrebno imati kako bi se ostvario PVP za voće utvrđen je u Tablici 13. iz Priloga 1. ovoga  Pravilnika .

(10) Voćnjaci za koje korisnik može ostvariti PVP za voće, a podignuti su nakon 3. ožujka 2017. godine, kao i naknadno nadomještanje sadnica, trebaju biti zasađeni deklariranim sadnim materijalom, što korisnik dokazuje prilikom kontrole na terenu računom i certifikatom o sadnom materijalu ili certifikatom proizvođača za sadni materijal podrijetlom iz Republike Hrvatske te fitocertifikatom i pratećim dokumentom za sadnice podrijetlom iz drugih zemalja.

(11) Površine ekstenzivnih voćnjaka iz članka 80. ovoga  Pravilnika  nisu prihvatljive za PVP za voće.

(12) Površine koje je korisnik u jedinstvenom zahtjevu prijavio za mjeru 11 – Ekološki uzgoj iz Programa ruralnog razvoja nisu prihvatljive za PVP za voće.

(13) U slučaju umanjenja prihvatljivih površina na temelju primjene kriterija iz stavaka 5., 11. i 12. ovoga članka ne primjenjuju se administrativne kazne iz članaka 19. i 19.a Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014 a korisnik će ostvariti pravo na potporu za onoliku površinu za koliko je opravdao minimalno isporučenu količinu (t/ha) ukoliko je ta površina veća od minimalne površine iz stavka 3.ovoga članka.

(14) Samo jedan od više poljoprivrednika koji imaju istog nositelja, odnosno odgovornu osobu može ostvariti PVP za voće. U slučaju da zahtjev za PVP za voće podnese više od jednog poljoprivrednika, prioriteti za dodjelu PVP za voće su:

1. najveća prijavljena površina

2. najraniji datum podnošenja zahtjeva.

(15) Voćne vrste koje se uzgajaju na supstratu prihvatljive su za proizvodno vezane  potpore  ukoliko se supstrat nalazi na prihvatljivim površinama te ukoliko supstrat i površina tla nisu odvojene već je omogućeno korijenju biljke prodiranje kroz supstrat i povezivanje s tlom.

(16) Jedinstveni zahtjev sadrži zahtjev za dodjelu PVP za voće, pri čemu je utvrđena površina u smislu članka 2. stavka 1. točke 23. Delegirane uredbe Komisije br. 640/2014 ujedno prijavljena površina za potrebe primjene članka 19. Delegirane uredbe Komisije br. 640/2014. Ukoliko je kontrolom na terenu utvrđena manja površina u odnosu na prijavljenu površinu uzima se utvrđena površina i ne primjenjuju se sankcije za prekoračenje prijave.

PVP za šećernu repu

Članak 43.

(1) PVP za šećernu repu može ostvariti korisnik programa  izravnih  plaćanja za prihvatljive površine na kojima se proizvodi šećerna repa.

(2) PVP za šećernu repu dodjeljuje se za najmanje 1 hektar prihvatljive površine pod šećernom repom.

(3) Površine koje je korisnik u jedinstvenom zahtjevu prijavio za mjeru 11 – Ekološki uzgoj iz Programa ruralnog razvoja nisu prihvatljive za PVP za šećernu repu. U slučaju umanjenja prihvatljivih površina na temelju ovoga kriterija ne primjenjuje se administrativna kazna iz članaka 19. i 19.a Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014.

(4) Kako bi ostvario PVP za šećernu repu poljoprivrednik mora isporučiti minimalnu količinu šećerne repe od 40 t/ha u 2022. godini.

(5) Dokaz o isporučenoj količini šećerne repe iz stavka 4. ovoga članka jesu računi i/ili podaci o prodanim količinama iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda OPG-a, koju su OPG obvezna voditi u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i iz Evidencije o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda SOPG-a, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje upisnik poljoprivrednika.

(6) Kopije računa iz stavka 5. ovoga članka korisnik je dužan dostaviti Agenciji za plaćanja najkasnije do 15. svibnja 2023. godine.

(7) U slučaju umanjenja prihvatljivih površina na temelju primjene kriterija iz stavaka 3. i 4. ovoga članka ne primjenjuju se administrativne kazne iz članaka 19. i 19.a Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014 a korisnik će ostvariti pravo na potporu za onoliku površinu za koliko je opravdao minimalno isporučenu količinu (t/ha).

(8) Jedinstveni zahtjev sadrži zahtjev za dodjelu PVP za šećernu repu, pri čemu je utvrđena površina u smislu članka 2. stavka 1. točke 23. Delegirane uredbe Komisije br. 640/2014 ujedno prijavljena površina za potrebe primjene članka 19. Delegirane uredbe Komisije br. 640/2014. Ukoliko je kontrolom na terenu utvrđena manja površina u odnosu na prijavljenu površinu uzima se utvrđena površina i ne primjenjuju se sankcije za prekoračenje prijave.

PVP za krmne proteinske usjeve

Članak 44.

(1) PVP za krmne proteinske usjeve može ostvariti korisnik programa  izravnih  plaćanja za prihvatljive površine na kojima se proizvode krmni proteinski usjevi i to za najmanje jedan hektar prihvatljive površine krmnih proteinskih kultura.

(2) Prihvatljive kulture krmnih proteinskih usjeva jesu: soja za stočnu hranu, stočni grašak (Pisum sativum), grahorice (Vicia sp.), djeteline (Trifolium sp.), lucerne (Medicago sp.) stočni bob (Vicia faba), smiljkita (Lotus corniculatus), lupine (Lupinus sp.) i esparzeta (Onobrychis sp.).

(3) Pored navedenih čistih krmnih proteinskih kultura iz stavka 2. ovoga članka, za PVP za krmne proteinske usjeve prihvatljive su i površine zasijane smjesom krmnih proteinskih kultura i žitarica pri čemu je udio krmnih proteinskih usjeva u ukupnoj površini 50 % i više.

(4) Korisnik PVP za krmne proteinske usjeve iz stavaka 2 i 3. ovoga članka mora na svom poljoprivrednom gospodarstvu držati barem 1 uvjetno grlo po prihvatljivom hektaru krmno proteinskih usjeva za stočnu hranu izračunatih na temelju koeficijenata za izračun uvjetnih grla iz Tablice 6. Priloga 1. ovoga  Pravilnika , pri čemu se kao osnovica za izračun uvjetnih grla uzima prosječno godišnje stanje grla upisanih u JRDŽ, Središnji popis matičnih grla i Središnji popis matičnih jata svakog prvog dana u mjesecu u godini u kojoj se podnosi jedinstveni zahtjev. Prihvatljivi hektar soje za stočnu hranu mora zadovoljiti uvjete iz članka 19. stavka 7. ovoga  Pravilnika .

(5) Korisnik PVP za krmne proteinske usjeve iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obvezan je prijaviti brojno stanje svinja i peradi u JRDŽ u regionalnom uredu HAPIH-a svakog prvog u mjesecu počevši od 1.1.2022..

(6) Površine koje je korisnik u jedinstvenom zahtjevu prijavio za mjeru 11 – Ekološki uzgoj iz Programa ruralnog razvoja nisu prihvatljive za PVP za krmne proteinske kulture.

(7) U slučaju umanjenja prihvatljivih površina na temelju primjene kriterija iz stavka 4. i 6. ovoga članka ne primjenjuju se administrativne kazne iz članka 19. i 19.a Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 640/2014 a korisnik će ostvariti pravo na potporu za onoliku površinu za koliko je opravdao broj uvjetnih grla iz stavka 4. ovoga članka i onoliku površinu koju nije prijavio kao Ekološki uzgoj iz Programa ruralnog razvoja.

(8) Nakon isteka roka za podnošenje zahtjeva, Agencija za plaćanja dostavlja Ministarstvu popis korisnika koji su podnijeli zahtjev za PVP za krmne proteinske usjeve i podatak o vrsti proizvodnje.

(9) Jedinstveni zahtjev sadrži zahtjev za dodjelu PVP za krmne proteinske usjeve, pri čemu je utvrđena površina u smislu članka 2. stavka 1. točke 23. Delegirane uredbe Komisije br. 640/2014 ujedno prijavljena površina za potrebe primjene članka 19. Delegirane uredbe Komisije br. 640/2014. Ukoliko je kontrolom na terenu utvrđena manja površina u odnosu na prijavljenu površinu uzima se utvrđena površina i ne primjenjuju se sankcije za prekoračenje prijave.

3.7. Program za male poljoprivrednike

Članak 45.

(1) Program za male poljoprivrednike provodi se u skladu s odredbama propisanim u članku 35. Zakona i člancima 61. do 65. Uredbe (EU) br. 1307/2013, a u programu sudjeluju poljoprivrednici koji su ušli u program 2015. godine (dalje u tekstu: mali poljoprivrednici).

(2) Mali poljoprivrednici mogu ostvariti plaćanje u maksimalnom iznosu do 657 eura u kunskoj protuvrijednosti prema zadnjem tečaju Europske središnje banke prije 1. listopada 2022. godine.

(3) Mali poljoprivrednik može izići iz Programa za male poljoprivrednike najkasnije do 15. listopada 2022. godine podnošenjem zahtjeva Agenciji za plaćanja na listu A iz Priloga 2. ovoga  Pravilnika .

(4) Mali poljoprivrednici izuzeti su od  provedbe  obveza za zelena plaćanja iz članka 32. Zakona.

4. MJERE  POTPORE  ZA IZNIMNO OSJETLJIVE SEKTORE U POLJOPRIVREDI

Članak 46.

(1) Mjere  potpore  za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi iz članka 21. Zakona predviđene su Programom državne  potpore  za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2022. godinu.

(2) Mjere  potpore  za iznimno osjetljive sektore dodjeljuju se korisnicima koji:

– proizvode, isporučuju i prodaju ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje

– proizvode i isporučuju na preradu duhan tipa Burley

– proizvode, prerađuju i prodaju duhan tipa Viržinija

– drže mliječne krave

– drže rasplodne krmače

– proizvode domaće i udomaćene sorte poljoprivrednog bilja.

(3) Agencija za plaćanja u odluci iz članka 15. Zakona za 2022. godinu za korisnike mjera  potpore  za iznimno osjetljive sektore mora naznačiti iznos dodijeljene  potpore  za plaćanja iz stavka 2. podstavka 1. i 3. ovoga članka i da je  potpora  dodijeljena kao  potpora  male vrijednosti u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1407/2013.

(4) Maksimalni iznos  potpore  male vrijednosti iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1407/2013 te u fiskalnoj godini u kojoj je korisnik stekao pravo na dodjelu  potpore  i prethodne dvije fiskalne godine ne može iznositi više od 200.000 € po korisniku za sve  potpore  male vrijednosti dodijeljene u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1407/2013.

(5) Agencija za plaćanja u odluci iz članka 15. Zakona za 2022. godinu za korisnike mjera  potpore  za iznimno osjetljive sektore mora naznačiti iznos dodijeljene  potpore  za plaćanja iz stavka 2. podstavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka i da je  potpora  dodijeljena kao  potpora  male vrijednosti u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1408/2013 i Uredbom Komisije (EU) br. 2019/316.

(6) Maksimalni iznos  potpore  male vrijednosti iz stavka 5. ovoga članka utvrđuje se u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1408/2013 i Uredbom Komisije (EU) br. 2019/316 te u fiskalnoj godini u kojoj je korisnik stekao pravo na dodjelu  potpore  i prethodne dvije fiskalne godine ne može iznositi više od iznosa iz članka 3. Uredbe Komisije (EZ) br. 1408/2013 po korisniku za sve  potpore  male vrijednosti dodijeljene u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1408/2013 i Uredbom Komisije (EU) br. 2019/316.

(7) Za praćenje maksimalnog iznosa dodijeljene  potpore  male vrijednosti iz stavka 3. i stavka 5. ovoga članka koristi se tečaj Hrvatske narodne banke na dan 1. siječnja godine u kojoj je korisnik stekao pravo na dodjelu  potpore .

Ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje

Članak 47.

(1) Korisnik plaćanja za ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje podnosi zahtjev na listu A i prijavljuje površine pod maslinama i broj stabala maslina na listu B iz Priloga 2. ovoga  Pravilnika .

(2) Korisnik ostvaruje plaćanje za ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje ako posjeduje najmanje 30 stabala maslina.

(3) Do 01. veljače 2023. godine korisnik iz stavka 1. ovoga članka mora dostaviti podružnici Agencije za plaćanja:

– prijavu prodanih minimalno 50 litara ekstra djevičanskog i/ili djevičanskog maslinovog ulja na listu E iz Priloga 2.ovoga  Pravilnika

– račun ili otkupni blok iz kojeg je razvidna količina prodanog i isporučenog ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja u godini za koju podnosi jedinstveni zahtjev

– potvrdu, izdanu od strane objekta koji obavlja preradu masline, o razvrstavanju u ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, u skladu s odredbama Uredbe Komisije (EEZ) br. 2568/91 od 11. srpnja 1991. o karakteristikama maslinovog ulja i ulja komine maslina te o odgovarajućim metodama analize.

Duhan

Članak 48.

(1) Korisnik plaćanja za duhan podnosi zahtjev na listu A i prijavljuje površine pod duhanom na listu B iz Priloga 2. ovoga  Pravilnika .

(2) Pravne osobe upisane u Upisnik obrađivača duhana dužne su centralnom uredu Agencije za plaćanja dostaviti podatke o zaprimljenim količinama duhana klase 1. do 4. od svakog korisnika, prema tipu i klasama duhana, na listu F iz Priloga 2. ovoga  Pravilnika , u elektroničkom obliku (Microsoft Excel format), do 01. veljače 2023. godine.

(3) Uz podatke iz stavka 2. ovoga članka, pravne osobe upisane u Upisnik obrađivača duhana dužne su priložiti dokument (zbirnu skladišnu primku) o otkupljenim i preuzetim količinama duhana od poljoprivrednih gospodarstava u godini za koju podnosi jedinstveni zahtjev.

(4) Za izračun visine plaćanja za duhan tipa Burley prema klasi koristi se faktor usklađenja na način da se maksimalni jedinični iznos plaćanja utvrđen u Tablici 10. iz Priloga 1. ovoga  Pravilnika  pomnoži odgovarajućim faktorom usklađenja iz Tablice 12. Priloga 1. ovoga  Pravilnika , ovisno o klasi.

Mliječne krave

Članak 49.

(1) Korisnik plaćanja za mliječne krave podnosi zahtjev na listu A iz Priloga 2. ovoga  Pravilnika .

(2) Ako podaci na listu C predispisa ne odgovaraju stanju na gospodarstvu, korisnik je dužan prije podnošenja zahtjeva izvršiti izmjenu podataka u Registru goveda na gospodarstvu te u skladu sa stvarnim stanjem mliječnih krava na gospodarstvu prijaviti promjene u JRDŽ-u.

(3) Korisniku se računa pravo na isplatu za mliječne krave u skladu sa zahtjevom, a prema broju mliječnih krava u JRDŽ-u na dan podnošenja jedinstvenog zahtjeva.

(4) Razdoblje obveznog držanja je 100 uzastopnih dana i počinje prvoga dana nakon roka za zakašnjele zahtjeve.

(5) Korisnici koji imaju pet ili više krava u proizvodnji mlijeka ostvaruju plaćanje za mliječne krave ukoliko se prvog dana nakon roka za zakašnjele zahtjeve nalaze u sustavu kontrole mliječnosti HAPIH-a.

(6) Agencija za plaćanja za obračun  potpore  po poljoprivrednom gospodarstvu koristi i provjerava sljedeće podatke:

– životni broj svake krave, pasminu, datum rođenja i datum prvog teljenja na dan podnošenja zahtjeva

– da li je krava u sustavu kontrole mliječnosti na prvi dan nakon roka za zakašnjele zahtjeve.

Rasplodne krmače

Članak 50.

(1) Korisnik plaćanja za rasplodne krmače podnosi zahtjev na listu A iz Priloga 2. ovoga  Pravilnika .

(2) U rasplodne krmače iz stavka 1. ovoga članka ubrajaju se i krmače izvornih pasmina.

(3) Ako podaci na listu C predispisa ne odgovaraju stanju na gospodarstvu, korisnik je dužan prije podnošenja zahtjeva te u skladu sa stvarnim brojem rasplodnih krmača na gospodarstvu prijaviti promjene u JRDŽ-u i obaviti obveznu godišnju prijavu brojnog stanja u skladu s člankom 21.  Pravilnika  o obveznom označavanju i registraciji svinja. Krmače moraju biti propisno označene ušnim markicama ili tetoviranim brojem tijekom cijelog razdoblja obveze držanja.

(4) Korisniku se obračuna pravo na isplatu za rasplodne krmače u skladu sa zahtjevom, a prema broju rasplodnih krmača u JRDŽ-u na zadnji dan roka za zakašnjele zahtjeve.

(5) Za rasplodne krmače iz stavka 4. ovoga članka koje su uzgojno valjane i upisane u matične knjige ili uzgojne upisnike, koje vodi ovlaštena ustanova, središnji savez uzgajivača ili uzgojno društvo, Agencija za plaćanja obračunava dodatno plaćanje utvrđeno u Tablici 10. Priloga 1. ovoga  Pravilnika .

(6) Korisnik je dužan na svojem gospodarstvu pridržavati se tromjesečnog razdoblja obveznog držanja rasplodnih krmača, koje započinje prvoga dana nakon roka za zakašnjele zahtjeve.

(7) Agencija za plaćanja za obračun  potpore  koristi i provjerava podatke o broju rasplodnih i uzgojno valjanih krmača na zadnji dan roka za zakašnjele zahtjeve.

(8) Odredbe o nadomještanju stoke ne primjenjuju se na rasplodne krmače.

(9) Na gospodarstvu tijekom godine za koju se podnosi jedinstveni zahtjev treba biti evidentirano najmanje prosječno 15 svinja u prometu po krmači, osim u slučaju prihvatljivih grla krmača izvornih pasmina. Broj svinja u prometu u odnosu na broj krmača u zahtjevu za potporu mora iznositi prosječno 15 svinja godišnje preračunato po prihvatljivoj krmači. Prihvatljivi prometi su prometi na drugo gospodarstvo, prometi na klaonicu i izvoz.

(10) Minimalna poticana količina iz Tablice 10. Priloga 1. ovoga  Pravilnika , kao ni najmanji evidentirani broj svinja u prometu po krmači, ne primjenjuje se na krmače izvornih pasmina.

Očuvanje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja

Članak 51.

(1) Korisnik plaćanja za uzgoj domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja (dalje u tekstu: DUS) podnosi zahtjev na listu A i prijavljuje površine pod proizvodnjom DUS na Listu B iz Priloga 2. ovoga  Pravilnika .

(2) Popis DUS utvrđen je u Tablici 11. Priloga 1. ovoga  Pravilnika .

(3) Do zadnjeg dana roka za zakašnjele zahtjeve iz članka 9. ovoga  Pravilnika  korisnik treba dostaviti podružnici Agencije za plaćanja valjane dokumente koji dokazuju nabavu certificiranog sjemena/sadnog materijala (otpremnica/račun i certifikat) u skladu sa posebnim propisom koji uređuje stavljanje na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog materijala.

Izračun plaćanja za iznimno osjetljive sektore

Članak 52.

(1) Plaćanja za iznimno osjetljive sektore izračunavaju se na temelju stvarno utvrđenih količina duhana, ekstra djevičanskog i djevičanskog maslinovog ulja, utvrđenog broja mliječnih krava i rasplodnih krmača, te utvrđenih površina proizvodnje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja.

(2) Ako je utvrđeni broj mliječnih krava i rasplodnih krmača te utvrđenih površina proizvodnje domaćih i udomaćenih sorti poljoprivrednog bilja veći od prijavljenog broja na jedinstvenom zahtjevu,  potpora  se isplaćuje za prijavljeni broj grla i hektara.

Članak 53.

Maksimalna financijska omotnica za mjere potpore za iznimno osjetljive sektore, maksimalni jedinični iznosi plaćanja i minimalno poticane količine utvrđeni su u Programu državne potpore za iznimno osjetljive sektore za 2022. godinu i prikazani u Tablici 10. iz Priloga 1. ovoga Pravilnika.

5. PLAĆANJA ZA IAKS MJERE RURALNOG RAZVOJA IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE ZA RAZDOBLJE 2014. – 2020.

5.1. Opći uvjeti

Članak 54.

IAKS mjere ruralnog razvoja iz Programa ruralnog razvoja obuhvaćaju  potporu  za:

a) Mjeru 10 »Poljoprivreda, okoliš i klimatske promjene« (dalje u tekstu: M10)

b) Mjeru 11 »Ekološki uzgoj« (dalje u tekstu: M11)

c) Mjeru 13 »Plaćanja područjima s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima« (dalje u tekstu: M13) i

d) Mjeru 14 »Dobrobit životinja« (dalje u tekstu: M14).

Pojmovnik

Članak 55.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga poglavlja imaju sljedeće značenje:

1. Korisnik je subjekt koji odgovara definiciji korisnika u skladu s odredbama ovoga poglavlja te je  izravno  odgovoran za poštivanje obveza iz pojedine operacije ili podmjere

2. Obvezna površina je površina za dodjelu  potpore  u skladu s Odlukom  o  ulasku u sustav  potpore  osim u slučaju M13

3. Obvezni broj uvjetnih grla je broj uvjetnih grla (dalje u tekstu: UG) za dodjelu  potpore  u skladu s Odlukom  o  ulasku u sustav  potpore

4. Obvezno razdoblje za M10 i M11 je razdoblje u trajanju od pet godina koje započinje datumom podnošenja zahtjeva za ulazak u sustav potpore.

5. Iznimno od točke 4. ovoga članka, za nove površine i nova uvjetna grla za koje se podnosi zahtjev za ulazak u sustav potpore u 2022. godini  ili za površine i uvjetna grla za koje je završilo obvezno razdoblje, za M10 i M11  obvezno je razdoblje u trajanju od jedne godine.

6. Obvezno razdoblje za M13 je razdoblje u trajanju od jedne kalendarske godine koje započinje datumom podnošenja zahtjeva za ulazak u sustav  potpore

7. Obvezno razdoblje za M14 je razdoblje u trajanju od jedne kalendarske godine koje započinje 1. siječnja godine za koju se podnosi zahtjev

8. Trajni travnjak u smislu ovoga poglavlja označava ARKOD parcelu registriranu kao livada, pašnjak ili krški pašnjak

9. Kruti stajski gnoj je smjesa stelje, krutih i tekućih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti

10. Uvjetno grlo je usporedna vrijednost domaćih životinja svedena na masu od 500 kg. Broj UG za M10, M11 i M13 se računa na temelju stope konverzije iz Priloga II. Provedbene Uredbe Komisije (EU) br. 808/2014, kako je navedeno u Tablici 6. Priloga 1. ovoga  Pravilnika

11. Broj UG za M14 se računa na temelju stope konverzije kako je navedeno u Tablici 6a. Priloga 1. ovoga  Pravilnika  pri čemu se za koze i ovce u izračun uzimaju sva grla neovisno o dobi i spolu.

12. Zoohigijenski uvjeti uzgoja, držanja i korištenja domaćih životinja su uvjeti uzgoja, držanja i korištenja domaćih životinja u skladu s vrstom kojoj pripadaju, stupnju razvoja kao i njihovim fiziološkim i etološkim potrebama, u skladu sa Zakonom o zaštiti životinja i Zakonom o veterinarstvu

13. Potvrdnica je dokument koji izdaje udruga uzgajivača, uzgojna organizacija ili ovlaštena ustanova kojim se potvrđuje da korisnik sudjeluje u  provedbi  uzgojnog programa te da su njegova grla upisana u matične knjige/uzgojne upisnike

14. Uzgojno valjana rasplodna životinja je životinja čiste pasmine upisana u matičnu knjigu koja je spolno zrela, kako je navedeno u Tablici 5. Priloga 4. ovoga  Pravilnika

15. Travnjak velike prirodne vrijednosti je registriran u ARKOD sustavu kao livada, pašnjak ili krški pašnjak; popis travnjaka velike prirodne vrijednosti naveden je u Tablici 1. Priloga 4. ovoga  Pravilnika

16. Višegodišnji nasad u smislu ovoga poglavlja označava ARKOD parcelu registriranu kao voćnjak, maslinik ili vinograd

17. Tele je govedo do navršenih šest mjeseci starosti

18. Tovna junad za potrebe provedbe M14 su goveda od 6 do 24 mjeseca starosti u sustavu tova

19. Mliječne krave prihvatljive za potrebe provedbe M14 su krave mliječnih ili kombiniranih pasmina navedenih u Tablici 9. Priloga 1. ovoga Pravilnika ako se korisnik bavi proizvodnjom i isporukom mlijeka otkupljivačima ili je registriran za poslovanje s hranom životinjskog podrijetla, ako stavlja mlijeko ili mliječne proizvode u javnu potrošnju u skladu s posebnim propisom najkasnije do 10. srpnja 2022. godine. Podatke iz Upisnika registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskoga podrijetla Agencija za plaćanja razmjenjuje s Ministarstvom, a ključ za razmjenu podataka jesu MIBPG i OIB.

20. Nazimica je spolno zrela ženka svinje koja se još nije prasila

21. Krmača je ženka svinje koja se prasila najmanje jednom

22. Odbijena prasad je prasad težine do 20 kg

23. Svinje za tov – tovljenici su svinje težine preko 20 kg

24. Brojleri su životinje vrste Gallus gallus koji se uzgajaju za proizvodnju mesa

25. Kokoši nesilice su kokoši vrste Gallus gallus kad dostignu zrelost za nesenje, a uzgajaju se za proizvodnju jaja

26. Purani su životinje vrste Meleagris gallopavo koje se uzgajaju za proizvodnju mesa

27. Podna površina u govedarstvu, svinjogojstvu, peradarstvu, kozarstvu i ovčarstvu je neto podna površina staje za uzgoj životinja na kojoj se životinje slobodno kreću (ne uključuje zapreke, hranilice, pojilice)

28. Podna površina za kokoši nesilice je površina kojoj kokoši nesilice imaju pristup bez ograničenja, a u baterijskim kavezima podna površina mora biti široka najmanje 30 cm, strmine najviše do 14% i visine najmanje 45 cm. Površina za gnijezda ne uračunava se u podnu površinu

29. Gnijezdo je odvojen prostor za nesenje jaja za svaku kokoš pojedinačno ili za skupinu kokoši (zajedničko gnjezdište), pri čemu pod s kojim kokoši dolaze u dodir ne smije biti od žičane mreže

30. Stelja je prostirka ispod stoke na kojoj stoka počiva (slama, lišće, kukuruzovina, piljevina i dr.)

31. Ispust je vanjska ograđena površina koja nije dio ARKOD parcele, dio je staje ili je u blizini staje, spojena koridorom koji omogućava slobodno kretanje životinja i ne služi za ispašu

32. Turnus je proizvodni ciklus od ulaska do izlaska iz uzgojnog objekta sljedećih kategorija životinja: odbijena prasad, tovne svinje, brojleri i purani

33. Madrac je podna obloga na prostoru predviđenom za odmaranje krava (ležište) izrađena od gume, latexa, silikona ili drugog prikladnog materijala, na koju se može dodati stelja 34. Gumena podloga je podna obloga na dijelu podne površine boksa za skupno držanje teladi i/ili junadi izrađena od gume, latexa, silikona ili drugog prikladnog materijala, na koju se može dodati stelja.

Financiranje

Članak 56.

(1) Sredstva  potpore  za M10, M11, M13 i M14 osiguravaju se iz proračuna Europske unije i Republike Hrvatske.

(2) Osnova za izračun  potpore  po površini je hektar, osnova za izračun  potpore  za domaće životinje je uvjetno grlo.

(3) Dvostruko financiranje istih troškova za M10, M11, M13 i M14 iz proračuna Europske unije ili drugih javnih izvora Republike Hrvatske nije dozvoljeno. Javne izvore Republike Hrvatske čine sredstva središnjih tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te svake pravne osobe koja dodjeljuje državne  potpore .

Iznos  potpore

Članak 57.

(1) Iznosi  potpore  za M10, M11 i M13 navedeni su u Tablici 6. iz Priloga 4. ovoga  Pravilnika , a za M14 u Tablici 6a. iz Priloga 4. ovoga  Pravilnika .

(2) Odobreni iznos za isplatu izražen u eurima preračunava se u kune prema tečaju koji je definiran u skladu s člankom 34. Uredbe Komisije 907/2014 za IAKS mjere ruralnog razvoja.

Osnovni uvjeti