Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Trenutno važeći zakon koji uređuje područje javne nabave u Republici Hrvatskoj je Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 120/2016). Stupio je na snagu 1. siječnja 2017. godine.
Zakon o javnoj nabavi predstavlja opće normativni okvir kojim je uređen sustav javne nabave u Republici Hrvatskoj. Njime se utvrđuju pravila o postupku javne nabave koji provodi javni ili sektorski naručitelj ili drugi subjekt u slučajevima određenim ovim Zakonom, radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma te provedbe projektnog natječaja.
Zakon o javnoj nabavi sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
1. Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014.), kako je posljednje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/2170, od 24. studenoga 2015. o izmjeni Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL L 307, 25.11.2015.)
2. Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014.), kako je posljednje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/2171 оd 24. studenoga 2015. o izmjeni Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL L 307, 25.11.2015.)
3. Direktiva Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima (SL L 395, 30.12.1989.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014.)
4. Direktiva Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru (SL L 76, 23.3.1992.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014.)
5. člancima 2., 12. i 13. Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama u području obrane i sigurnosti koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji te izmjenama i dopunama Direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20. 8. 2009.), kako je posljednje izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2015/2340 оd 15. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL L 330, 16.12.2015.).
Trenutna praksa ukazuje na potrebu za određenim izmjenama u sustavu pravne zaštite kako bi se osigurala efikasnost i ekonomičnost provedbe postupaka pravne zaštite i postupaka javne nabave. U tom smislu uzete su u obzir preporuke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje: Državna komisija) iznesene u godišnjim izvješćima o radu Državne komisije.
Izjavljivanje žalbe u postupcima javne nabave elektroničkim sredstvima komunikacije, koristeći povezane sustave Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (dalje: EOJN RH) i Državne komisije (sustav e-Žalba), doprinosi učinkovitosti žalbenog postupka jer izjavljivanje žalbe na taj način skraćuje vrijeme trajanja žalbenog postupka, a time i postupka javne nabave. Važeće zakonsko rješenje podrazumijeva e-žalbu kao mogućnost za žalitelja, ali ne kao obvezu.
Prema važećem zakonskom uređenju pravodobnom žalbom na dokumentaciju o nabavi zaustavlja se postupak javne nabave. Međutim, postupak se zaustavlja i u slučaju nepravodobnih i nedopuštenih žalbi dok Državna komisija ne odluči o žalbi. Naručitelji su obvezni po završetku žalbenog postupka produžiti rok za dostavu ponuda čime se omogućava žaliteljima koji nemaju za cilj ostvariti pravnu zaštitu da izjavljivanjem žalbi izvan zakonom propisanih rokova (nepravodobnih žalbi) zaustave postupak nabave i dovedu do produljenja roka za dostavu ponuda i na taj način odugovlače postupke javne nabave, što predstavlja osobit problem u postupcima javne nabave koji su financirani iz EU fondova zbog potrebe poštivanja rokova koji su određeni za povlačenje predmetnih sredstava.
Praksa Državne komisije pokazuje učestale žalbene predmete pojedinih žalitelja, koji vješto koristeći važeće zakonske odredbe, izjavljuju žalbe bez žalbenih navoda, prisiljavajući Državnu komisiju da traži uređenje žalbe u tom dijelu. Na taj način produljuje se žalbeni postupak, a time i sam postupak javne nabave.
Također, recentna praksa je pokazala, a što je razvidno i iz godišnjih izvješća o radu Državne komisije, da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već iskorištavaju naprijed važeće zakonske odredbe kao i niske žalbene naknade kako bi zaustavili postupak javne nabave i odgodili otvaranje ponuda.
Zakonodavstvo EU u području javne nabave, s kojim je usklađeno hrvatsko zakonodavstvo, zahtjeva od država članica da osiguraju efikasnu pravu zaštitu u postupcima javne nabave. U postupku javne nabave u Republici Hrvatskoj žalba se može izjaviti u svakoj pojedinoj fazi postupka (npr. na sadržaj poziva ili dokumentacije o nabavi; na sadržaj ispravka poziva na nadmetanje; na izmjenu dokumentacije o nabavi; na postupak pregleda i ocjene ponuda, i sl.) što omogućava učinkovito vođenje postupaka javne nabave jer se određene nepravilnosti mogu ispravljati tijekom postupka bez da se oni poništavaju, a što bi bio čest slučaj kada bi se žalba izjavljivala samo na odluku o odabiru. S obzirom na navedeno nužno je da žalbeni postupak bude što učinkovitiji i brži sa što manje administrativnih prepreka, što manje prostora za zlouporabe procesnih ovlaštenja, odnosno što manje prostora za produljenje žalbenog postupka. Slijedom navedenog određeni zakonski instituti mogu se unaprijediti.
Predlaže se uvesti e-žalbu kao obvezan, odnosno jedini (isključivi) način izjavljivanja žalbe iz razloga skraćenja vremena provedbe žalbenog postupka, s obzirom na to da se isto pokazalo kao učinkovit mehanizam u dosadašnjem korištenju ove mogućnosti.
Radi sprječavanja mogućnosti da se izjavljivanjem žalbe na dokumentaciju o nabavi zaustavi postupak javne nabave bez stvarne namjere za ostvarivanjem pravne zaštite potrebno je zakonskim izmjenama omogućiti naručiteljima da postupak nabave ne zaustavljaju, odnosno da javno otvaranje ponuda ne odgađaju u slučaju kada izjavljena žalba nije dopuštena ili je očito nepravodobna.
Potrebno je osigurati da izjavljene žalbe obvezno sadrže žalbene navode. Određeni žalitelji „zaboravljaju“ taj temeljni dio žalbe i na taj način praktički produljuju rok za izjavljivanje žalbe (prekluzivni rok u kojem imaju pravo ukazati na određene nezakonitosti), trajanje žalbenog postupka, a samim time i postupka javne nabave. U navedenom slučaju Državna komisija mora žalitelja pozvati na uređenje žalbe. Stoga se predlaže izmjena koja će osigurati da se žalba koja ne sadržava žalbene navode (opis nepravilnosti i obrazloženje) može odbaciti kao neuredna, bez pozivanja žalitelja na uređenje žalbe u tom dijelu.
Također, predlaže se urediti iznose žalbenih naknada na način da se postigne ravnoteža između procijenjene vrijednosti nabave i prava na pristup žalbi.
Uz navedene najvažnije predložene izmjene, uočeni su i određeni nomotehnički nedostaci te će se oni doraditi i ispraviti.
Također, predloženim izmjenama Zakona o javnoj nabavi daje se mogućnost naručiteljima da u određenim slučajevima ne primjenjuju odredbe istoga Zakona na nabavu robe, radova ili usluga u svrhu saniranja posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa i obnove nakon njih, ako je isto uređeno posebnim propisima, a do vrijednosti pragova iz članka 13. ovoga Zakona. Navedeni pojmovi velika nesreća i katastrofa, imaju značenje u smislu zakona kojim je uređen sustav civilne zaštite, a pojam prirodna nepogoda ima značenje u smislu zakona kojim je regulirano ublažavanje i otklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.
Predložena izmjena predviđa mogućnost izuzeća od primjene odredbi ZJN 2016, u dijelu koji se odnosi na jasno propisana pravila koja se primjenjuju na postupke javne nabave male vrijednosti, uključujući i obvezu primjene načela javne nabave, kada se radi o postupcima jednostavne nabave ali isto tako i mogućnost provedbe postupka javne nabave, sukladno odredbama ZJN 2016, ako naručitelj smatra da je isto potrebno u pojedinim situacijama.
U tom smislu usklađuje će se Zakon o javnoj nabavi sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (NN 102/20, 10/21, 117/21, dalje u tekstu: Zakon o obnovi). Člankom 42. stavkom 1. predmetnog Zakona propisano je da se na nabavu robe, usluga i radova, čija je vrijednost manja od vrijednosti europskih pragova koje EU komisija objavljuje u Službenom listu EU, dakle, za postupke javne nabave male vrijednosti i postupke jednostavne nabave, primjenjuju posebne odredbe propisane Pravilnikom o provedbi postupaka nabave robe, usluga i radova za potrebe obnove (NN br. 126/21), kao provedbenog propisa istoga Zakona. Isti Pravilnik, u skladu s mjerama antikorupcijske zaštite, uređuje postupke nabave radi sklapanja ugovora o nabavi, pravila žalbenog postupka, uzimajući u obzir načela javne nabave te obvezu primjene e-sredstava komunikacije i javne objave informacija o postupcima nabave. Za rješavanje o žalbama u tim postupcima, za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 200.000,00 kuna, bez PDV-a i nabavu radova procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 500.000,00 kuna, bez PDV-a, propisana je nadležnost Državne komisije.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Ocjenjuje se da provedba ovoga Zakona neće zahtijevati osiguranje posebnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
JAVNOJ NABAVI
Članak 1.
U Zakonu o javnoj nabavi (Narodne novine“ 120/16), u članku 12. dodaje se novi stavak 2.koji glasi:
„(2) Naručitelji nisu obvezni primjenjivati ovaj Zakon na nabavu robe, radova ili usluga u svrhu saniranja posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa i obnove nakon njih, ako je isto uređeno posebnim propisima, a do vrijednosti pragova iz članka 13. ovoga Zakona.“
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Članak 2.
U članku 306. stavku 1. brojka „15“ zamjenjuje se brojkom „10“.
Članak 3.
U članku 312. stavku 1. brojka „30“ zamjenjuje se brojkom „90“.
Članak 4.
U članku 318. točki 2., iza riječi “kriterije za” dodaje se riječ “kvalitativni”.
Članak 5.
Članak 405. mijenja se i glasi:
„(1) Žalba se izjavljuje Državnoj komisiji u pisanom obliku.
(2) Žalba se dostavlja elektroničkim sredstvima komunikacije putem međusobno povezanih informacijskih sustava Državne komisije i EOJN RH (u daljnjem tekstu: sustav e-Žalba).
(3) Sustav e-Žalba bez odgode šalje obavijest o zaprimljenoj žalbi strankama žalbenog postupka u njihov siguran elektronički pretinac na poslužitelju EOJN RH te na njihovu adresu elektroničke pošte, ako je primjenjivo, dok u svim ostalim slučajevima o postojanju žalbenog postupka Državna komisija bez odgađanja izvješćuje odabranog ponuditelja i natjecatelja ako on postoji u fazi u kojoj je izjavljena žalba.
(4) EOJN RH se smatra poslužiteljem za potrebe sustava e-Žalba.
(5) Smatra se da je dostava Državnoj komisiji, odnosno stranci žalbenog postupka obavljena na dan kada je žalba zaprimljena na poslužitelju EOJN RH.
(6) Smatra se da je žalba koja je predana putem sustava e-Žalba potpisana.
(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na druge podneske stranaka tijekom žalbenog postupka te zaključke Državne komisije.
(8) Ako tijekom roka za žalbu sustav e-Žalba na poslužitelju EOJN RH postane nedostupan, rok za žalbu iz članaka 406. do 414. ovoga Zakona produžuje se za onoliko dana koliko je sustav e-Žalba bio nedostupan.
(9) Ako je sustav e-Žalba bio nedostupan samo zadnjeg dana roka za žalbu, rok za žalbu se produžuje do isteka sljedećeg radnog dana.
(10) Oblik i način dostave žalbe elektroničkim sredstvima komunikacije, način povezivanja informacijskih sustava,postupanje u žalbenim postupcima u slučaju nedostupnosti EOJN RH, i druga bitna pitanja u vezi s elektroničkom žalbom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom.“.
Članak 6.
Članak 418. i naslov članka mijenja se i gasi:
„Očitovanje na žalbu odabranog ponuditelja i natjecatelja
Odabrani ponuditelj i natjecatelj, ako postoji u fazi u kojoj je izjavljena žalba, može dostaviti svoje očitovanje na žalbu Državnoj komisiji, u roku od pet dana od dostave obavijesti o zaprimljenoj žalbi.“.
Članak 7.
U članku 419. stavku 3. iza riječi „dopuštena“ dodaju se riječi „te ne zaustavlja postupak javne nabave, a u slučaju izjavljene žalbe naručitelj smije nastaviti postupak javne nabave, ali ne smije donijeti odluku o odabiru ili odluku o poništenju prije dostave odluke Državne komisije“.
Iza stavka 6. dodaju se stavci 7. i 8. koji glase:
„(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju da je žalba na dokumentaciju o nabavi, ili na njezinu izmjenu, izjavljena nakon isteka roka za žalbu sukladno članku 406., 407. i 409. ovoga Zakona, naručitelj smije nastaviti postupak javne nabave, ali ne smije donijeti odluku o odabiru ili odluku o poništenju prije dostave odluke Državne komisije.
(8) U slučaju iz stavka 3. i stavka 7. ovog članka, ako je naručitelj nastavio postupak nabave te Državna komisija usvoji žalbu, poništit će se postupak javne nabave.“
Članak 8.
U članku 421. stavku 1. iza riječi “sadržava” dodaju se riječi “podatke iz članka 420. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona ili“.
Stavak 2. mijenja se i glasi: „Ako je žalba nerazumljiva ili ne sadržava sve podatke i dokaze iz članka 420. stavka l . točaka 1. - 6., 8., 9. i 11. ovoga Zakona, a Državna komisija po žalbi bez tih podataka ne može postupati, Državna komisija će u primjerenom roku od dana primitka žalbe na to upozoriti žalitelja i odrediti rok koji ne smije biti duži od pet dana u kojem je žalitelj dužan otkloniti nedostatke uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini.“.
Članak 9.
U članku 422. stavku 1. iza riječi „sudjelovanja“ dodaju se riječi „osim u slučaju iz članka 160. ovoga Zakona,“.
Članak 10.
U članku 427. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Poziv na usmenu raspravu strankama žalbenog postupka, svjedoku, vještaku idrugim osobama koje se pozivaju na usmenu raspravu, dostavlja se u pisanom obliku, najmanje pet dana prije dana održavanja usmene rasprave.“
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Članak 11.
U članku 430. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od:
a.10 000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 2.000.000,00 kuna,
b.0,5 % procijenjene vrijednosti nabave, za procijenjenu vrijednost nabave od 2.000.000,01 kuna do 100.000.000,00 kuna,
c.500.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave veću od 100.000.000,00 kuna.
Dosadašnji stavak 2., briše se.
U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 2., brojka „5.000,00“ iza riječi „od“ zamjenjuje se brojkom „10.000,00“.
Iza dosadašnjeg stavka 4., koji postaje stavak 3., dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Ako se žalba izjavljuje na odluku o odabiru ili poništenju za sve grupe predmeta nabave, naknada se plaća prema ukupnoj procijenjenoj vrijednosti svih grupa predmeta nabave.“.
Članak 12.
U Prilogu I, Popis državnih tijela i tijela državne uprave, iza naslova Priloga dodaju se riječi „Hrvatski sabor“.
Brišu se riječi „središnji državni uredi” i „uredi državne uprave u županijama“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 13.
Čelnik tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uskladiti Pravilnik o elektroničkoj žalbi u javnoj nabavi („Narodne novine“ br. 101/17) s odredbama ovoga Zakona.
Članak 14.
U tekstu Zakona o javnoj nabavi i prilozima istoga Zakona, u svim pojmovnim sklopovima, kao što su „središnje tijelo državne uprave“ i „čelnik središnjeg tijela državne uprave“, riječ „središnji“ u odgovarajućem padežu, briše se.
Članak 15.
Postupci javne nabave pokrenuti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona kojim se regulira javna nabava, a koji je bio na snazi u vrijeme započinjanja postupka nabave.
Članak 16.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
V. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI
Uz članak 1.
Ovim člankom propisuje se da naručitelji nisu obvezni primjenjivati Zakon o javnoj nabavi na nabavu robe, radova ili usluga u svrhu saniranja posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa i obnove nakon njih, ako je isto uređeno posebnim propisima, za vrijednosti do pragova iz članka 13. Zakona, izražene u odgovarajuće vrijednosti u nacionalnoj valuti sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije, objavljenoj u Službenom listu Europske unije („europski prag“).
Naprijed navedeni pojmovi velika nesreća i katastrofa, imaju značenje u smislu zakona kojim je uređen sustav civilne zaštite, a pojam prirodna nepogoda ima značenje u smislu zakona kojim je regulirano ublažavanje i otklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.
Zakon o javnoj nabavi nije potrebno primijeniti isključivo kada su pravila o postupku nabave koje provodi javni ili sektorski naručitelj ili drugi subjekti, uređena posebnim propisom.
U tom smislu naručitelji će imati mogućnost postupiti prema posebnom propisu kao što je Zakon o obnovi i Pravilnik o provedbi postupaka nabave robe, usluga i radova za potrebe obnove, kada su pravila o postupku nabave uređena posebnim propisom, ili primijeniti odredbe Zakona o javnoj nabavi.
S obzirom na iskustva tijekom Covid-19 pandemije, ali i dva razorna potresa koja su se dogodila u Republici Hrvatskoj 2020. godine, potrebno je predvidjeti opisanu mogućnost za naručitelje, kako bi se osigurala brza i učinkovita nabava robe, usluga i radova, koji su ključni za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa.
Osim u slučaju zdravstvenih kriza, poput pandemije Covid-a 19, ova odredba bi se mogla primjenjivati i u slučajevima vezanima za primjerice stanje mingratskih kriza ili izvanrednih situacija u nuklearnim elektranama.
Naručitelji bi imali navedenu mogućnost samo onda kada se postupak nabave uređuje posebnim propisima, koji uvažavaju temeljna pravila i opća načela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, poput Zakona o obnovi, koji posebnim pravilima, koja se temelje na mehanizmima antikorupcijske zaštite, propisuju transparentne postupke nabave.
Uz članak 2.
Ovim člankom određuje se koliko iznosi rok mirovanja u kojem javni naručitelj ne smije sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum računajući od dana dostave odluke o odabiru. U cilju ubrzanja provedbe postupaka javne nabave predlaže se skraćenje roka mirovanja sa 15 na 10 dana, a obzirom da se žalba dostavlja elektroničkim sredstvima komunikacije te naručitelj o istome, bez odgode, ima informaciju.
Uz članak 3.
Ovim člankom određuje se dulji rok za sklapanje ugovora u pisanom obliku, 90 dana umjesto 30 dana, od dana izvršnosti odluke o odabiru, kako bi se naručiteljima i odabranim ponuditeljima osiguralo dostatno vrijeme za pravodobno sklapanje ugovora, a što je posebno važno u postupcima javne nabave čiji su predmet roba, usluge odnosno radovi financirani iz ESIF fondova EU, da bi se izbjegle proceduralne nepravilnosti koje za rezultat imaju financijske korekcije od strane kontrolnih tijela, zbog nepoštivanja rokova sklapanja pisanog ugovora o javnoj nabavi. Radi se o maksimalnom roku, a na naručitelju je da u svakom postupku nabave kontrolira postupak sklapanja ugovora.
Uz članak 4.
Ovim člankom iza riječi “za” dodaje se riječ “kvalitativni” kako bi se pojasnili uvjeti za dopuštene izmjene ugovora koje nisu značajne u smislu Zakona o javnoj nabavi.
Uz članak 5.
Sadašnje zakonsko uređenje omogućuje dostavljanje žalbe elektroničkim sredstvima komunikacije. Navedenu mogućnost žalitelji u velikom slučaju i koriste. Budući da je sam postupak javne nabave visoko digitaliziran te da izjavljivanje žalbe putem elektroničkih sredstava komunikacije ubrzava sam žalbeni postupak, predlaže se navedenu mogućnost učiniti obvezatnom.
Sustav e-Žalba bez odgode šalje obavijest o zaprimljenoj žalbi strankama žalbenog postupka u njihov siguran elektronički pretinac na poslužitelju EOJN RH te na njihovu adresu elektroničke pošte. Odredba stavka 5. istoga članka sadrži i moguću iznimku od pravila obavještavanja stranaka žalbenog postupka automatskim slanjem obavijesti o zaprimljenoj žalbi strankama žalbenog postupka u njihov siguran elektronički pretinac na poslužitelju EOJN RH te na njihovu adresu elektroničke pošte, jer predviđa navod: „ako je isto primjenjivo“, a što bi se odnosilo na situacije kada slanje takvih obavijesti ne bi bilo moguće jer primjerice sustav e-Žalba u nekim vrstama žalbenih postupaka neće moći „prepoznati“ sve stranke žalbenog postupka i sl. Stoga se predviđa mogućnost da u svim ostalim slučajevima o postojanju žalbenog postupka Državna komisija bez odgađanja izvješćuje stranke žalbenog postupka.
Uz članak 6.
Sadašnje zakonsko uređenje obvezuje Državnu komisiju da o postojanju žalbenog postupka, bez odgađanja, izvijesti odabranog ponuditelja i natjecatelja ako on postoji u fazi u kojoj je izjavljena žalba. Novim zakonskim uređenjem sustav e-Žalba, bez odgode, šalje obavijest o zaprimljenoj žalbi strankama žalbenog postupka u njihov siguran elektronički pretinac na poslužitelju EOJN RH i na njihovu adresu elektroničke pošte, pa prestaje potreba za takvim izvješćivanjem stranaka žalbenog postupka od strane Državne komisije.
Novim, izmijenjenim člankom 418. određuje se rok u kojem odabrani ponuditelj i natjecatelj, mogu dostaviti svoje očitovanje na žalbu Državnoj komisiji.
Uz članak 7.
Ovim člankom omogućuje se naručitelju da nastavi postupak javne nabave do faze donošenja odluke o odabiru ili poništenju, ako je uložena žalba očigledno nepravodobna odnosno nedopuštena. Naručitelj ne smije donijeti odluku o odabiru ili odluku o poništenju prije dostave odluke Državne komisije. U slučaju da Državna komisija usvoji žalbu poništiti će se postupak javne nabave.
Uz članak 8.
Praksa Državne komisije pokazuje učestale žalbene predmete pojedinih žalitelja, koji vješto koristeći članak 421. stavak 2., izjavljuju žalbe bez žalbenih navoda, prisiljavajući na taj način Državnu komisiju da traži uređenje žalbe u tom dijelu. Žalitelji na taj način dobivaju na vremenu odnosno praktički produljuju rok za izjavljivanje žalbe.
Da bi se takvo maliciozno postupanje žalitelja spriječilo, ovim člankom određuje se da ukoliko žalba ne sadržava žalbene navode (opis nepravilnosti i obrazloženje), ista će se odbaciti kao neuredna, bez pozivanja žalitelja na uređenje žalbe u tom dijelu. Naime, žalbeni navodi su esencijalni dio žalbe te se stoga ne bi trebale dopuštati situacije u kojima žalitelji namjerno „zaboravljaju“ na taj temeljni dio žalbe, da bi si na taj način otvorili prostor i vrijeme za naknadno sastavljanje i dostavljanje žalbenih navoda, što za posljedicu ima dulje trajanje žalbenog postupka, a samim time i cijelog postupka javne naabve.
Uz članak 9.
Ovim člankom određuje se da u slučaju dinamičkog sustava nabave izjavljena žalba na odluku o nedopustivosti sudjelovanja ne zaustavlja postupak javne nabave. U dinamičkom sustavu nabave svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dostaviti zahtjev za sudjelovanje tijekom čitavog razdoblja njegova trajanja, a svi natjecatelji koji udovoljavaju kriterijima za odabir gospodarskog subjekta imaju pristup dinamičkom sustavu nabave tijekom čitavog razdoblja njegova trajanja pa je nepotrebno propisivati suspenzivni učinak žalbe u navedenom slučaju.
Uz članak 10.
Radi žurnosti žalbenog postupka definira se rok unutar kojeg je potrebno pozvati stranke žalbenog postupka, svjedoke, vještake i druge osobe koje se pozivaju na usmenu raspravu (kao što su stručnjaci iz pojedinog pravnog ili drugog stručnog područja), a koji rok nije propisan Zakonom o javnoj nabavi niti Zakonom o općem upravnom postupku.
Uz članak 11.
Ovim člankom propisuje se način određivanja visine naknade za pokretanje žalbenog postupka.
Praksa je pokazala da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već izjavljuju žalbu kako bi zaustavili postupak i odgodili otvaranje ponuda. U nekim slučajevima osobito iskorištavaju okolnost niske žalbene naknade (žalba na dokumentaciju o nabavi i izmjena dokumentacije o nabavi), kako bi zaustavili postupak javne nabave. Predloženim uređenjem će i visina žalbene naknade za žalbu na dokumentaciju o nabavi ovisiti o procijenjenoj vrijednosti nabave.
Način određivanja visine naknade za pokretanje žalbenog postupka predlaže se urediti na način da se odrede minimalni i maksimalni rasponi iznosa žalbenih naknada (od 10.000 kn minimalno do 500.000 kn maksimalno), a između tih iznosa predlaže se odrediti iznos naknade za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 0,5 % od procijenjene vrijednosti predmeta nabave.
Također se radi otklanjanja dilema u praksi određuje da se u slučaju izjavljene žalbe na odluku o odabiru ili poništenju za sve grupe predmeta nabave, naknada plaća prema ukupnoj procjenjenoj vrijednosti svih grupa predmeta nabave.
Uz članak 12.
U Prilogu I, Popis državnih tijela i tijela državne uprave, iza naslova Priloga dodaju se riječi „Hrvatski sabor“ jer je do sada isti bio izostavljen kao državno tijelo te se brišu riječi „središnji državni uredi“ i riječi „uredi državne uprave u županijama“, kao nepotrebno.
Naime, sukladno člank u 4. Zakona o sustavu državne uprave (NN br. 66/19) i članku 4. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN br. 85/20), u Prilogu I. Zakona o javnoj nabavi brišu se riječi „središnji državni uredi”, jer su isti točkama 1. do 5. istoga Zakona navedeni kao “državne upravne organizacije”, koje su tijela državne uprave u smislu Zakona o sustavu državne uprave i Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave. Dakle, suštinski se ništa ne mijenja jer će središnji državni uredi biti obuhvaćeni pojmom državne upravne organizacije, a koji je naveden u Prilogu I ZJN 2016.
Također, uredi državne uprave u županijama prestali su s radom dana 1. siječnja 2020. godine, stupanjem na snagu posebnih zakona kojima se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave u županijama povjeravaju županijama.
Uz članke 13.-16.
Određuje se da će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, čelnik tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave uskladiti Pravilnik o elektroničkoj žalbi u javnoj nabavi („Narodne novine“ br. 101/17) s odredbama ovoga Zakona, s obzirom na potrebna usklađenja Pravilnika sa Zakonom.
Uz to, sukladno članku 4. Zakona o sustavu državne uprave u tekstu Zakona o javnoj nabavi i prilozima istoga Zakona, u svim pojmovnim sklopovima, kao što su „središnje tijelo državne uprave“ i „čelnik središnjeg tijela državne uprave“, riječ „središnji“ u odgovarajućem padežu, briše se.
Također se navodi da će se postupci nabave pokrenuti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama zakona kojim se regulira javna nabava, a koji je bio na snazi u vrijeme započinjanja postupka nabave.
Određuje se stupanje na snagu Zakona.
VI. ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA O JAVNOJ NABAVI KOJE SE MIJENJAJU
Članak 12.
(Pragovi za primjenu Zakona)
(1) Ovaj Zakon ne primjenjuje se:
1. na nabavu
a) robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 200.000,00 kuna
b) radova procijenjene vrijednosti manje od 500.000,00 kuna
2. na nabavu u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu
a) robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 950.000,00 kuna
b) radova procijenjene vrijednosti manje od 4.000.000,00 kuna.
(2) Naručitelj je obvezan primijeniti odredbe ovoga Zakona za nabavu robe, radova ili usluga te provedbu projektnih natječaja čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od pragova iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 306.
(Rok mirovanja)
(1) Javni naručitelj ne smije sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u roku od 15 dana od dana dostave odluke o odabiru (u daljnjem tekstu: rok mirovanja).
(2) Rok mirovanja ne primjenjuje se ako je u postupku javne nabave sudjelovao samo jedan ponuditelj čija je ponuda ujedno i odabrana, u slučaju sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma te sklapanja ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, javni naručitelj obvezan je primijeniti rok mirovanja ako je poslao na objavu obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost.
Članak 312. (Sklapanje ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma)
(1) Ugovorne strane sklapaju ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u pisanom obliku u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru.
(2) Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum mora biti sklopljen u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom.
(3) U slučaju okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata, javni naručitelj može sklopiti jedan okvirni sporazum sa svim odabranim ponuditeljima ili sa svakim sklopiti zasebne okvirne sporazume.
(4) Ugovor na temelju okvirnog sporazuma sklapa se u pisanom obliku, a isti učinak može imati i narudžbenica, nalog, zaključnica, zahtjevnica i sl. ako sadržava sve bitne sastojke ugovora.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju iz članka 307. stavka 4. ovoga Zakona, rok za sklapanje ugovora u pisanom obliku računa se od dana pribavljanja suglasnosti.
Članak 318.
Javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave s ciljem zamjene prvotnog ugovaratelja s novim ugovarateljem koje je posljedica:
1. primjene članka 315. ovoga Zakona
2. općeg ili djelomičnog pravnog sljedništva prvotnog ugovaratelja, nakon restrukturiranja, uključujući preuzimanje, spajanje, stjecanje ili insolventnost, od strane drugog gospodarskog subjekta koji ispunjava prvotno utvrđene kriterije za odabir gospodarskog subjekta, pod uvjetom da to ne predstavlja drugu značajnu izmjenu ugovora te da nema za cilj izbjegavanje primjene ovoga Zakona
3. obveze neposrednog plaćanja podugovarateljima.
Članak 405.
(Izjavljivanje žalbe)
(1) Žalba se izjavljuje Državnoj komisiji u pisanom obliku.
(2) Žalba se dostavlja neposredno, putem ovlaštenog davatelja poštanskih usluga ili elektroničkim sredstvima komunikacije putem međusobno povezanih informacijskih sustava Državne komisije i EOJN RH.
(3) Žalitelj je obvezan primjerak žalbe dostaviti naručitelju u roku za žalbu.
(4) Kad je žalba upućena putem ovlaštenog davatelja poštanskih usluga, dan predaje ovlaštenom davatelju poštanskih usluga smatra se danom predaje Državnoj komisiji, odnosno naručitelju.
(5) Pravodobnost žalbe utvrđuje Državna komisija, s time da će se žalba koja nije dostavljena naručitelju u skladu sa stavkom 3. ovoga članka smatrati nepravodobnom.
(6) Oblik i način dostave žalbe elektroničkim sredstvima komunikacije, način povezivanja informacijskih sustava i druga bitna pitanja u vezi s elektroničkom žalbom propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom.
Članak 418.
(Izvješćivanje odabranog ponuditelja i natjecatelja)
(1) O postojanju žalbenog postupka Državna komisija bez odgađanja izvješćuje odabranog ponuditelja i natjecatelja ako on postoji u fazi u kojoj je izjavljena žalba.
(2) Odabrani ponuditelj i natjecatelj može u ostavljenom roku dostaviti Državnoj komisiji svoje očitovanje na žalbu.
Članak 419.
(Postupanje naručitelja u vezi sa žalbom na dokumentaciju o nabavi)
(1) Ako je izjavljena žalba na dokumentaciju o nabavi, ili na njezinu izmjenu, naručitelj je obvezan odmah po primitku žalbe na isti način i na istim internetskim stranicama na kojima je objavljena osnovna dokumentacija o nabavi objaviti informaciju da je na dokumentaciju izjavljena žalba i da se zaustavlja postupak javne nabave.
(2) Ako Državna komisija odbije ili odbaci žalbu iz stavka 1. ovoga članka ili obustavi žalbeni postupak, naručitelj je obvezan odrediti novi rok za dostavu i objaviti ispravak poziva na nadmetanje ili odabranim natjecateljima poslati ispravak poziva na dostavu ponuda, na sudjelovanje u dijalogu ili na pregovaranje te, ako je potrebno, ispravak dokumentacije o nabavi, što uključuje ispravak i ostalih podataka koji su nužni zbog izmjene roka za dostavu.
(3) Na ispravke iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena.
(4) Ako Državna komisija usvoji žalbu, naručitelj je obvezan, postupajući po odluci Državne komisije, nastaviti postupak, izmijeniti dokumentaciju o nabavi u dijelu u kojem je zahvaćena nezakonitošću, odrediti novi rok za dostavu i objaviti ispravak poziva na nadmetanje ili odabranim natjecateljima poslati novi poziv na dostavu ponuda, na sudjelovanje u dijalogu ili na pregovaranje, ili poništiti postupak javne nabave ako postoje razlozi za poništenje.
(5) Naručitelj je obvezan rok za dostavu iz stavaka 2. i 4. ovoga članka produljiti najmanje za onoliko dana koliko je preostalo od dana izjavljivanja žalbe do isteka prvotno određenog roka.
(6) EOJN RH trajno onemogućava pristup ponudama ili zahtjevima za sudjelovanje koji su dostavljeni elektroničkim sredstvima komunikacije dok je postupak javne nabave zaustavljen, a javni naručitelj vraća gospodarskim subjektima neotvorene ponude, zahtjeve za sudjelovanjem ili njihove dijelove te druge dokumente ili predmete koji su dostavljeni sredstvima komunikacije koja nisu elektronička.
Članak 421.
(Postupanje s neurednom žalbom)
(1) Ako žalba ne sadržava dokaz iz članka 420. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona ili naknada za pokretanje žalbenog postupka nije plaćena u propisanom iznosu, Državna komisija odbacit će žalbu kao neurednu bez pozivanja žalitelja na dopunu ili ispravak.
(2) Ako je žalba nerazumljiva ili ne sadržava sve podatke i dokaze iz 420. stavka 1. točaka 1. – 9. i 11. ovoga Zakona, Državna komisija će u primjerenom roku od dana primitka žalbe na to upozoriti žalitelja i odrediti rok koji ne smije biti duži od pet dana, u kojem je žalitelj dužan otkloniti nedostatke, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini.
(3) Ako se nedostaci žalbe iz stavka 2. ovoga članka ne otklone u utvrđenom roku, a po žalbi se ne može postupati, žalba će se odbaciti kao neuredna.
Članak 422. (Sprječavanje nastavka postupka javne nabave ili nastanka ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma)
(1) Žalba izjavljena na dokumentaciju o nabavi, izmjenu dokumentacije, na odluku o nedopustivosti sudjelovanja, odluku o odbijanju inicijalne ponude ili odbijanju rješenja sprječava nastavak postupka javne nabave za sve grupe predmeta nabave, osim ako nije drukčije propisano u ovom dijelu Zakona.
(2) Žalba izjavljena protiv odluke o odabiru sprječava nastanak ugovora o javnoj nabavi odnosno okvirnog sporazuma.
(3) Ako je predmet nabave podijeljen na grupe za koje je omogućeno podnošenje ponuda, žalba izjavljena protiv odluke o odabiru sprječava nastanak ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma za onu grupu predmeta nabave protiv koje je žalba izjavljena.
(4) Žalba izjavljena na obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost sprječava nastanak ugovora o javnoj nabavi za sve grupe predmeta nabave.
(5) U ostalim slučajevima izjavljena žalba ne sprječava nastavak postupka javne nabave, provedbu novoga postupka javne nabave, nastanak ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, osim ako Državna komisija odredi privremenu mjeru.
Članak 427. (Usmena rasprava)
(1) Stranke mogu predložiti održavanje usmene rasprave i obrazložiti razloge zbog kojih raspravu predlažu, a posebno zbog razjašnjenja složenog činjeničnog stanja ili pravnog pitanja.
(2) Državna komisija odlučuje o prijedlogu za održavanje usmene rasprave.
(3) Državna komisija može odlučiti o održavanju usmene rasprave i u slučaju kada sama utvrdi da je to potrebno zbog razjašnjenja složenoga činjeničnog stanja ili pravnog pitanja.
(4) O tijeku usmene rasprave vodi se zapisnik.
(5) Usmena rasprava je javna, a javnost može biti isključena zbog potrebe čuvanja tajne.
Članak 430. (Naknada za pokretanje žalbenog postupka)
1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od:
1. 5000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 750.000,00 kuna
2. 10.000,00 za procijenjenu vrijednost nabave od 750.000,01 do 1.500.000,00 kuna
3. 25.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 1.500.000,01 do 7.500.000,00 kuna
4. 45.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 7.500.000,01 do 25.000.000,00 kuna
5. 70.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 25.000.000,01 do 60.000.000,00 kuna
6. 100.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave višu od 60.000.000,00 kuna.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za žalbu na dokumentaciju o nabavi žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 5000,00 kuna.
(3) Ako procijenjena vrijednost nabave nije poznata u trenutku izjavljivanja žalbe Državnoj komisiji, naknada za pokretanje žalbenog postupka plaća se u iznosu od 5000,00 kuna.
(4) Ako se žalba izjavljuje na odluku o odabiru ili poništenju za jednu ili više grupa predmeta nabave, naknada iznosi jednu petinu iznosa iz stavka 1. ovoga članka za svaku grupu predmeta nabave, ali ukupno ne više od iznosa navedenih u stavku 1. ovoga članka.
(5) Državna komisija provjerava izvršenje uplate naknade za pokretanje žalbenog postupka na računu državnog proračuna Republike Hrvatske.
(6) Naknada za pokretanje žalbenog postupka uplaćuje se u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.
(7) Tijela iz članka 401. stavka 2. ovoga Zakona oslobođena su plaćanja naknade za pokretanje žalbenog postupka.
(8) Žalitelj je oslobođen plaćanja upravne pristojbe.
(9) Ako je žalitelj uplatio naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu višem od propisanog ovim člankom, ima pravo na povrat preplaćenog iznosa iz državnog proračuna Republike Hrvatske putem ministarstva nadležnog za financije.
PRILOG I. POPIS DRŽAVNIH TIJELA I TIJELA SREDIŠNJE DRŽAVNE UPRAVE
predsjednik Republike Hrvatske
Ured predsjednika Republike Hrvatske
Ured predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti
Vlada Republike Hrvatske
stručne službe Vlade Republike Hrvatske
ministarstva
središnji državni uredi
državne upravne organizacije
uredi državne uprave u županijama
Ustavni sud Republike Hrvatske
Vrhovni sud Republike Hrvatske
sudovi
Državno sudbeno vijeće
državna odvjetništva
Državnoodvjetničko vijeće
pravobraniteljstva
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave
MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA
_______________________________________________________________________
NACRT
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI
_______________________________________________________________________
Zagreb, ožujak 2022.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O JAVNOJ NABAVI
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
II. OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA TREBA UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA
Trenutno važeći zakon koji uređuje područje javne nabave u Republici Hrvatskoj je Zakon o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 120/2016). Stupio je na snagu 1. siječnja 2017. godine.
Zakon o javnoj nabavi predstavlja opće normativni okvir kojim je uređen sustav javne nabave u Republici Hrvatskoj. Njime se utvrđuju pravila o postupku javne nabave koji provodi javni ili sektorski naručitelj ili drugi subjekt u slučajevima određenim ovim Zakonom, radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi robe, radova ili usluga, okvirnog sporazuma te provedbe projektnog natječaja.
Zakon o javnoj nabavi sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
1. Direktiva 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL L 94, 28.3.2014.), kako je posljednje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/2170, od 24. studenoga 2015. o izmjeni Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL L 307, 25.11.2015.)
2. Direktiva 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direktive 2004/17/EZ (SL L 94, 28.3.2014.), kako je posljednje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2015/2171 оd 24. studenoga 2015. o izmjeni Direktive 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL L 307, 25.11.2015.)
3. Direktiva Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima (SL L 395, 30.12.1989.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014.)
4. Direktiva Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru (SL L 76, 23.3.1992.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorâ o koncesiji (SL L 94, 28.3.2014.)
5. člancima 2., 12. i 13. Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o nabavi robe i ugovore o uslugama u području obrane i sigurnosti koje sklapaju javni naručitelji ili naručitelji te izmjenama i dopunama Direktiva 2004/17/EZ i 2004/18/EZ (SL L 216, 20. 8. 2009.), kako je posljednje izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2015/2340 оd 15. prosinca 2015. o izmjeni Direktive 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s pragovima primjene za postupke dodjele ugovora (SL L 330, 16.12.2015.).
Trenutna praksa ukazuje na potrebu za određenim izmjenama u sustavu pravne zaštite kako bi se osigurala efikasnost i ekonomičnost provedbe postupaka pravne zaštite i postupaka javne nabave. U tom smislu uzete su u obzir preporuke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje: Državna komisija) iznesene u godišnjim izvješćima o radu Državne komisije.
Izjavljivanje žalbe u postupcima javne nabave elektroničkim sredstvima komunikacije, koristeći povezane sustave Elektroničkog oglasnika javne nabave Republike Hrvatske (dalje: EOJN RH) i Državne komisije (sustav e-Žalba), doprinosi učinkovitosti žalbenog postupka jer izjavljivanje žalbe na taj način skraćuje vrijeme trajanja žalbenog postupka, a time i postupka javne nabave. Važeće zakonsko rješenje podrazumijeva e-žalbu kao mogućnost za žalitelja, ali ne kao obvezu.
Prema važećem zakonskom uređenju pravodobnom žalbom na dokumentaciju o nabavi zaustavlja se postupak javne nabave. Međutim, postupak se zaustavlja i u slučaju nepravodobnih i nedopuštenih žalbi dok Državna komisija ne odluči o žalbi. Naručitelji su obvezni po završetku žalbenog postupka produžiti rok za dostavu ponuda čime se omogućava žaliteljima koji nemaju za cilj ostvariti pravnu zaštitu da izjavljivanjem žalbi izvan zakonom propisanih rokova (nepravodobnih žalbi) zaustave postupak nabave i dovedu do produljenja roka za dostavu ponuda i na taj način odugovlače postupke javne nabave, što predstavlja osobit problem u postupcima javne nabave koji su financirani iz EU fondova zbog potrebe poštivanja rokova koji su određeni za povlačenje predmetnih sredstava.
Praksa Državne komisije pokazuje učestale žalbene predmete pojedinih žalitelja, koji vješto koristeći važeće zakonske odredbe, izjavljuju žalbe bez žalbenih navoda, prisiljavajući Državnu komisiju da traži uređenje žalbe u tom dijelu. Na taj način produljuje se žalbeni postupak, a time i sam postupak javne nabave.
Također, recentna praksa je pokazala, a što je razvidno i iz godišnjih izvješća o radu Državne komisije, da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već iskorištavaju naprijed važeće zakonske odredbe kao i niske žalbene naknade kako bi zaustavili postupak javne nabave i odgodili otvaranje ponuda.
Zakonodavstvo EU u području javne nabave, s kojim je usklađeno hrvatsko zakonodavstvo, zahtjeva od država članica da osiguraju efikasnu pravu zaštitu u postupcima javne nabave. U postupku javne nabave u Republici Hrvatskoj žalba se može izjaviti u svakoj pojedinoj fazi postupka (npr. na sadržaj poziva ili dokumentacije o nabavi; na sadržaj ispravka poziva na nadmetanje; na izmjenu dokumentacije o nabavi; na postupak pregleda i ocjene ponuda, i sl.) što omogućava učinkovito vođenje postupaka javne nabave jer se određene nepravilnosti mogu ispravljati tijekom postupka bez da se oni poništavaju, a što bi bio čest slučaj kada bi se žalba izjavljivala samo na odluku o odabiru. S obzirom na navedeno nužno je da žalbeni postupak bude što učinkovitiji i brži sa što manje administrativnih prepreka, što manje prostora za zlouporabe procesnih ovlaštenja, odnosno što manje prostora za produljenje žalbenog postupka. Slijedom navedenog određeni zakonski instituti mogu se unaprijediti.
Predlaže se uvesti e-žalbu kao obvezan, odnosno jedini (isključivi) način izjavljivanja žalbe iz razloga skraćenja vremena provedbe žalbenog postupka, s obzirom na to da se isto pokazalo kao učinkovit mehanizam u dosadašnjem korištenju ove mogućnosti.
Radi sprječavanja mogućnosti da se izjavljivanjem žalbe na dokumentaciju o nabavi zaustavi postupak javne nabave bez stvarne namjere za ostvarivanjem pravne zaštite potrebno je zakonskim izmjenama omogućiti naručiteljima da postupak nabave ne zaustavljaju, odnosno da javno otvaranje ponuda ne odgađaju u slučaju kada izjavljena žalba nije dopuštena ili je očito nepravodobna.
Potrebno je osigurati da izjavljene žalbe obvezno sadrže žalbene navode. Određeni žalitelji „zaboravljaju“ taj temeljni dio žalbe i na taj način praktički produljuju rok za izjavljivanje žalbe (prekluzivni rok u kojem imaju pravo ukazati na određene nezakonitosti), trajanje žalbenog postupka, a samim time i postupka javne nabave. U navedenom slučaju Državna komisija mora žalitelja pozvati na uređenje žalbe. Stoga se predlaže izmjena koja će osigurati da se žalba koja ne sadržava žalbene navode (opis nepravilnosti i obrazloženje) može odbaciti kao neuredna, bez pozivanja žalitelja na uređenje žalbe u tom dijelu.
Također, predlaže se urediti iznose žalbenih naknada na način da se postigne ravnoteža između procijenjene vrijednosti nabave i prava na pristup žalbi.
Uz navedene najvažnije predložene izmjene, uočeni su i određeni nomotehnički nedostaci te će se oni doraditi i ispraviti.
Također, predloženim izmjenama Zakona o javnoj nabavi daje se mogućnost n aručiteljima da u određenim slučajevima ne primjenjuju odredbe istoga Zakona na nabavu robe, radova ili usluga u svrhu saniranja posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa i obnove nakon njih , ako je isto uređeno posebnim propisima, a do vrijednosti pragova iz članka 13. ovoga Zakona. Navedeni pojmovi velika nesreća i katastrofa, imaju značenje u smislu zakona kojim je uređen sustav civilne zaštite, a pojam prirodna nepogoda ima značenje u smislu zakona kojim je regulirano ublažavanje i otklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.
Predložena izmjena predviđa mogućnost izuzeća od primjene odredbi ZJN 2016, u dijelu koji se odnosi na jasno propisana pravila koja se primjenjuju na postupke javne nabave male vrijednosti, uključujući i obvezu primjene načela javne nabave, kada se radi o postupcima jednostavne nabave ali isto tako i mogućnost provedbe postupka javne nabave, sukladno odredbama ZJN 2016, ako naručitelj smatra da je isto potrebno u pojedinim situacijama.
U tom smislu usklađuje će se Zakon o javnoj nabavi sa Zakonom o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (NN 102/20, 10/21, 117/21, dalje u tekstu: Zakon o obnovi). Člankom 42. stavkom 1. predmetnog Zakona propisano je da se na nabavu robe, usluga i radova, čija je vrijednost manja od vrijednosti europskih pragova koje EU komisija objavljuje u Službenom listu EU, dakle, za postupke javne nabave male vrijednosti i postupke jednostavne nabave, primjenjuju posebne odredbe propisane Pravilnikom o provedbi postupaka nabave robe, usluga i radova za potrebe obnove (NN br. 126/21), kao provedbenog propisa istoga Zakona. Isti Pravilnik, u skladu s mjerama antikorupcijske zaštite, uređuje postupke nabave radi sklapanja ugovora o nabavi, pravila žalbenog postupka, uzimajući u obzir načela javne nabave te obvezu primjene e-sredstava komunikacije i javne objave informacija o postupcima nabave. Za rješavanje o žalbama u tim postupcima, za nabavu robe i usluga procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 200.000,00 kuna, bez PDV-a i nabavu radova procijenjene vrijednosti jednake ili veće od 500.000,00 kuna, bez PDV-a, propisana je nadležnost Državne komisije.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA
Ocjenjuje se da provedba ovoga Zakona neće zahtijevati osiguranje posebnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
JAVNOJ NABAVI
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 1.
U Zakonu o javnoj nabavi (Narodne novine“ 120/16), u članku 12. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
„(2) Naručitelji nisu obvezni primjenjivati ovaj Zakon na nabavu robe, radova ili usluga u svrhu saniranja posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa i obnove nakon njih, ako je isto uređeno posebnim propisima, a do vrijednosti pragova iz članka 13. ovoga Zakona.“
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 2.
U č lanku 306. stavku 1. brojka „15“ zamjenjuje se brojkom „10“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 3.
U članku 312. stavku 1. brojka „30“ zamjenjuje se brojkom „90“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 4.
U članku 318. točki 2., iza riječi “kriterije za” dodaje se riječ “kvalitativni”.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 5.
Članak 405. mijenja se i glasi:
„(1) Žalba se izjavljuje Državnoj komisiji u pisanom obliku.
(2) Žalba se dostavlja elektroničkim sredstvima komunikacije putem međusobno povezanih informacijskih sustava Državne komisije i EOJN RH (u daljnjem tekstu: sustav e-Žalba).
(3) Sustav e-Žalba bez odgode šalje obavijest o zaprimljenoj žalbi strankama žalbenog postupka u njihov siguran elektronički pretinac na poslužitelju EOJN RH te na njihovu adresu elektroničke pošte, ako je primjenjivo, dok u svim ostalim slučajevima o postojanju žalbenog postupka Državna komisija bez odgađanja izvješćuje odabranog ponuditelja i natjecatelja ako on postoji u fazi u kojoj je izjavljena žalba.
(4) EOJN RH se smatra poslužiteljem za potrebe sustava e-Žalba.
(5) Smatra se da je dostava Državnoj komisiji, odnosno stranci žalbenog postupka obavljena na dan kada je žalba zaprimljena na poslužitelju EOJN RH.
(6) Smatra se da je žalba koja je predana putem sustava e-Žalba potpisana.
(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na druge podneske stranaka tijekom žalbenog postupka te zaključke Državne komisije.
(8) Ako tijekom roka za žalbu sustav e-Žalba na poslužitelju EOJN RH postane nedostupan, rok za žalbu iz članaka 406. do 414. ovoga Zakona produžuje se za onoliko dana koliko je sustav e-Žalba bio nedostupan.
(9) Ako je sustav e-Žalba bio nedostupan samo zadnjeg dana roka za žalbu, rok za žalbu se produžuje do isteka sljedećeg radnog dana.
(10) Oblik i način dostave žalbe elektroničkim sredstvima komunikacije, način povezivanja informacijskih sustava, postupanje u žalbenim postupcima u slučaju nedostupnosti EOJN RH, i druga bitna pitanja u vezi s elektroničkom žalbom propisuje čelnik tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 6.
Članak 418. i naslov članka mijenja se i gasi:
„Očitovanje na žalbu odabranog ponuditelja i natjecatelja
Odabrani ponuditelj i natjecatelj, ako postoji u fazi u kojoj je izjavljena žalba, može dostaviti svoje očitovanje na žalbu Državnoj komisiji, u roku od pet dana od dostave obavijesti o zaprimljenoj žalbi.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 7.
U članku 419. stavku 3. iza riječi „dopuštena“ dodaju se riječi „te ne zaustavlja postupak javne nabave, a u slučaju izjavljene žalbe naručitelj smije nastaviti postupak javne nabave, ali ne smije donijeti odluku o odabiru ili odluku o poništenju prije dostave odluke Državne komisije“.
Iza stavka 6. dodaju se stavci 7. i 8. koji glase:
„(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju da je žalba na dokumentaciju o nabavi, ili na njezinu izmjenu, izjavljena nakon isteka roka za žalbu sukladno članku 406., 407. i 409. ovoga Zakona, naručitelj smije nastaviti postupak javne nabave, ali ne smije donijeti odluku o odabiru ili odluku o poništenju prije dostave odluke Državne komisije.
(8) U slučaju iz stavka 3. i stavka 7. ovog članka, ako je naručitelj nastavio postupak nabave te Državna komisija usvoji žalbu, poništit će se postupak javne nabave.“
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 8.
U članku 421. stavku 1. iza riječi “sadržava” dodaju se riječi “podatke iz članka 420. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona ili“.
Stavak 2. mijenja se i glasi: „Ako je žalba nerazumljiva ili ne sadržava sve podatke i dokaze iz članka 420. stavka l . točaka 1. - 6., 8., 9. i 11. ovoga Zakona, a Državna komisija po žalbi bez tih podataka ne može postupati, Državna komisija će u primjerenom roku od dana primitka žalbe na to upozoriti žalitelja i odrediti rok koji ne smije biti duži od pet dana u kojem je žalitelj dužan otkloniti nedostatke uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 9.
U članku 422. stavku 1. iza riječi „sudjelovanja“ dodaju se riječi „osim u slučaju iz članka 160. ovoga Zakona,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 10.
U članku 427. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
„(4) Poziv na usmenu raspravu strankama žalbenog postupka, svjedoku, vještaku i drugim osobama koje se pozivaju na usmenu raspravu, dostavlja se u pisanom obliku, najmanje pet dana prije dana održavanja usmene rasprave.“
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 11.
U članku 430. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od:
a. 10 000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 2.000.000,00 kuna,
b. 0,5 % procijenjene vrijednosti nabave, za procijenjenu vrijednost nabave od 2.000.000,01 kuna do 100.000.000,00 kuna,
c. 500.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave veću od 100.000.000,00 kuna.
Dosadašnji stavak 2., briše se.
U dosadašnjem stavku 3., koji postaje stavak 2., brojka „5.000,00“ iza riječi „od“ zamjenjuje se brojkom „10.000,00“.
Iza dosadašnjeg stavka 4., koji postaje stavak 3., dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Ako se žalba izjavljuje na odluku o odabiru ili poništenju za sve grupe predmeta nabave, naknada se plaća prema ukupnoj procijenjenoj vrijednosti svih grupa predmeta nabave.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 12.
U Prilogu I, Popis državnih tijela i tijela državne uprave, iza naslova Priloga dodaju se riječi „Hrvatski sabor“.
Brišu se riječi „ središnji državni uredi” i „uredi državne uprave u županijama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 13.
Čelnik tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uskladiti Pravilnik o elektroničkoj žalbi u javnoj nabavi („Narodne novine“ br. 101/17) s odredbama ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 14.
U tekstu Zakona o javnoj nabavi i prilozima istoga Zakona, u svim pojmovnim sklopovima, kao što su „središnje tijelo državne uprave“ i „čelnik središnjeg tijela državne uprave“, riječ „središnji“ u odgovarajućem padežu , briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 15.
Postupci javne nabave pokrenuti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama zakona kojim se regulira javna nabava, a koji je bio na snazi u vrijeme započinjanja postupka nabave.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 16.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
V. OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 1.
Ovim člankom propisuje se da n aručitelji nisu obvezni primjenjivati Zakon o javnoj nabavi na nabavu robe, radova ili usluga u svrhu saniranja posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa i obnove nakon njih, ako je isto uređeno posebnim propisima , za vrijednosti do pragova iz članka 13. Zakona, izražene u odgovarajuće vrijednosti u nacionalnoj valuti sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije, objavljenoj u Službenom listu Europske unije („ europski prag “).
Naprijed navedeni pojmovi velika nesreća i katastrofa, imaju značenje u smislu zakona kojim je uređen sustav civilne zaštite, a pojam prirodna nepogoda ima značenje u smislu zakona kojim je regulirano ublažavanje i otklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.
Zakon o javnoj nabavi nije potrebno primijeniti isključivo kada su pravila o postupku nabave koje provodi javni ili sektorski naručitelj ili drugi subjekti, uređena posebnim propisom.
U tom smislu naručitelji će imati mogućnost postupiti prema posebnom propisu kao što je Zakon o obnovi i Pravilnik o provedbi postupaka nabave robe, usluga i radova za potrebe obnove, kada su pravila o postupku nabave uređena posebnim propisom, ili primijeniti odredbe Zakona o javnoj nabavi.
S obzirom na iskustva tijekom Covid-19 pandemije, ali i dva razorna potresa koja su se dogodila u Republici Hrvatskoj 2020. godine, potrebno je predvidjeti opisanu mogućnost za naručitelje, kako bi se osigurala brza i učinkovita nabava robe, usluga i radova, koji su ključni za ublažavanje posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa.
Osim u slučaju zdravstvenih kriza, poput pandemije Covid-a 19, ova odredba bi se mogla primjenjivati i u slučajevima vezanima za primjerice stanje mingratskih kriza ili izvanrednih situacija u nuklearnim elektranama.
Naručitelji bi imali navedenu mogućnost samo onda kada se postupak nabave uređuje posebnim propisima, koji uvažavaju temeljna pravila i opća načela Ugovora o funkcioniranju Europske unije, poput Zakona o obnovi, koji posebnim pravilima, koja se temelje na mehanizmima antikorupcijske zaštite, propisuju transparentne postupke nabave.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 2.
Ovim člankom određuje se koliko iznosi rok mirovanja u kojem javni naručitelj ne smije sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum računajući od dana dostave odluke o odabiru. U cilju ubrzanja provedbe postupaka javne nabave predlaže se skraćenje roka mirovanja sa 15 na 10 dana, a obzirom da se žalba dostavlja elektroničkim sredstvima komunikacije te naručitelj o istome, bez odgode, ima informaciju.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 3.
Ovim člankom određuje se dulji rok za sklapanje ugovora u pisanom obliku, 90 dana umjesto 30 dana, od dana izvršnosti odluke o odabiru, kako bi se naručiteljima i odabranim ponuditeljima osiguralo dostatno vrijeme za pravodobno sklapanje ugovora, a što je posebno važno u postupcima javne nabave čiji su predmet roba, usluge odnosno radovi financirani iz ESIF fondova EU, da bi se izbjegle proceduralne nepravilnosti koje za rezultat imaju financijske korekcije od strane kontrolnih tijela, zbog nepoštivanja rokova sklapanja pisanog ugovora o javnoj nabavi. Radi se o maksimalnom roku, a na naručitelju je da u svakom postupku nabave kontrolira postupak sklapanja ugovora.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 4.
Ovim člankom iza riječi “za” dodaje se riječ “kvalitativni” kako bi se pojasnili uvjeti za dopuštene izmjene ugovora koje nisu značajne u smislu Zakona o javnoj nabavi.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 5.
Sadašnje zakonsko uređenje omogućuje dostavljanje žalbe elektroničkim sredstvima komunikacije. Navedenu mogućnost žalitelji u velikom slučaju i koriste. Budući da je sam postupak javne nabave visoko digitaliziran te da izjavljivanje žalbe putem elektroničkih sredstava komunikacije ubrzava sam žalbeni postupak, predlaže se navedenu mogućnost učiniti obvezatnom.
Sustav e-Žalba bez odgode šalje obavijest o zaprimljenoj žalbi strankama žalbenog postupka u njihov siguran elektronički pretinac na poslužitelju EOJN RH te na njihovu adresu elektroničke pošte. Odredba stavka 5. istoga članka sadrži i moguću iznimku od pravila obavještavanja stranaka žalbenog postupka automatskim slanjem obavijesti o zaprimljenoj žalbi strankama žalbenog postupka u njihov siguran elektronički pretinac na poslužitelju EOJN RH te na njihovu adresu elektroničke pošte, jer predviđa navod: „ako je isto primjenjivo“, a što bi se odnosilo na situacije kada slanje takvih obavijesti ne bi bilo moguće jer primjerice sustav e-Žalba u nekim vrstama žalbenih postupaka neće moći „prepoznati“ sve stranke žalbenog postupka i sl. Stoga se predviđa mogućnost da u svim ostalim slučajevima o postojanju žalbenog postupka Državna komisija bez odgađanja izvješćuje stranke žalbenog postupka .
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 6.
Sadašnje zakonsko uređenje obvezuje Državnu komisiju da o postojanju žalbenog postupka, bez odgađanja, izvijesti odabranog ponuditelja i natjecatelja ako on postoji u fazi u kojoj je izjavljena žalba. Novim zakonskim uređenjem s ustav e-Žalba, bez odgode, šalje obavijest o zaprimljenoj žalbi strankama žalbenog postupka u njihov siguran elektronički pretinac na poslužitelju EOJN RH i na njihovu adresu elektroničke pošte, pa prestaje potreba za takvim izvješćivanjem stranaka žalbenog postupka od strane Državne komisije.
Novim, izmijenjenim člankom 418. određuje se rok u kojem o dabrani ponuditelj i natjecatelj, mogu dostaviti svoje očitovanje na žalbu Državnoj komisiji.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 7.
Ovim člankom omogućuje se naručitelju da nastavi postupak javne nabave do faze donošenja odluke o odabiru ili poništenju, ako je uložena žalba očigledno nepravodobna odnosno nedopuštena. Naručitelj ne smije donijeti odluku o odabiru ili odluku o poništenju prije dostave odluke Državne komisije. U slučaju da Državna komisija usvoji žalbu poništiti će se postupak javne nabave.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 8.
Praksa Državne komisije pokazuje učestale žalbene predmete pojedinih žalitelja, koji vješto koristeći članak 421. stavak 2., izjavljuju žalbe bez žalbenih navoda, prisiljavajući na taj način Državnu komisiju da traži uređenje žalbe u tom dijelu. Žalitelji na taj način dobivaju na vremenu odnosno praktički produljuju rok za izjavljivanje žalbe.
Da bi se takvo maliciozno postupanje žalitelja spriječilo, ovim člankom određuje se da ukoliko žalba ne sadržava žalbene navode (opis nepravilnosti i obrazloženje), ista će se odbaciti kao neuredna, bez pozivanja žalitelja na uređenje žalbe u tom dijelu. Naime, žalbeni navodi su esencijalni dio žalbe te se stoga ne bi trebale dopuštati situacije u kojima žalitelji namjerno „zaboravljaju“ na taj temeljni dio žalbe, da bi si na taj način otvorili prostor i vrijeme za naknadno sastavljanje i dostavljanje žalbenih navoda, što za posljedicu ima dulje trajanje žalbenog postupka, a samim time i cijelog postupka javne naabve.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 9.
Ovim člankom određuje se da u slučaju dinamičkog sustava nabave izjavljena žalba na odluku o nedopustivosti sudjelovanja ne zaustavlja postupak javne nabave. U dinamičkom sustavu nabave svaki zainteresirani gospodarski subjekt može dostaviti zahtjev za sudjelovanje tijekom čitavog razdoblja njegova trajanja, a svi natjecatelji koji udovoljavaju kriterijima za odabir gospodarskog subjekta imaju pristup dinamičkom sustavu nabave tijekom čitavog razdoblja njegova trajanja pa je nepotrebno propisivati suspenzivni učinak žalbe u navedenom slučaju.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 10.
Radi žurnosti žalbenog postupka definira se rok unutar kojeg je potrebno pozvati stranke žalbenog postupka, svjedoke, vještake i druge osobe koje se pozivaju na usmenu raspravu (kao što su stručnjaci iz pojedinog pravnog ili drugog stručnog područja), a koji rok nije propisan Zakonom o javnoj nabavi niti Zakonom o općem upravnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 11.
Ovim člankom propisuje se način određivanja visine naknade za pokretanje žalbenog postupka.
Praksa je pokazala da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već izjavljuju žalbu kako bi zaustavili postupak i odgodili otvaranje ponuda. U nekim slučajevima osobito iskorištavaju okolnost niske žalbene naknade (žalba na dokumentaciju o nabavi i izmjena dokumentacije o nabavi), kako bi zaustavili postupak javne nabave. Predloženim uređenjem će i visina žalbene naknade za žalbu na dokumentaciju o nabavi ovisiti o procijenjenoj vrijednosti nabave.
Način određivanja visine naknade za pokretanje žalbenog postupka predlaže se urediti na način da se odrede minimalni i maksimalni rasponi iznosa žalbenih naknada (od 10.000 kn minimalno do 500.000 kn maksimalno), a između tih iznosa predlaže se odrediti iznos naknade za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 0,5 % od procijenjene vrijednosti predmeta nabave.
Također se radi otklanjanja dilema u praksi određuje da se u slučaju izjavljene žalbe na odluku o odabiru ili poništenju za sve grupe predmeta nabave, naknada plaća prema ukupnoj procjenjenoj vrijednosti svih grupa predmeta nabave.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 12.
U Prilogu I, Popis državnih tijela i tijela državne uprave, iza naslova Priloga dodaju se riječi „Hrvatski sabor“ jer je do sada isti bio izostavljen kao državno tijelo te se brišu riječi „središnji državni uredi“ i riječi „uredi državne uprave u županijama“, kao nepotrebno.
Naime, sukladno člank u 4. Zakona o sustavu državne uprave (NN br. 66/19) i članku 4. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (NN br. 85/20), u Prilogu I. Zakona o javnoj nabavi brišu se riječi „ središnji državni uredi”, jer su isti točkama 1. do 5. istoga Zakona navedeni kao “državne upravne organizacije”, koje su tijela državne uprave u smislu Zakona o sustavu državne uprave i Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave. Dakle, suštinski se ništa ne mijenja jer će središnji državni uredi biti obuhvaćeni pojmom državne upravne organizacije, a koji je naveden u Prilogu I ZJN 2016.
Također, uredi državne uprave u županijama prestali su s radom d ana 1. siječnja 2020. godine, stupanjem na snagu posebnih zakona kojima se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave u županijama povjeravaju županijama.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članke 13.-16.
Određuje se da će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, čelnik tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave uskladiti Pravilnik o elektroničkoj žalbi u javnoj nabavi („Narodne novine“ br. 101/17) s odredbama ovoga Zakona, s obzirom na potrebna usklađenja Pravilnika sa Zakonom.
Uz to, sukladno članku 4. Zakona o sustavu državne uprave u tekstu Zakona o javnoj nabavi i prilozima istoga Zakona, u svim pojmovnim sklopovima, kao što su „središnje tijelo državne uprave“ i „čelnik središnjeg tijela državne uprave“, riječ „središnji“ u odgovarajućem padežu, briše se.
Također se navodi da će se postupci nabave pokrenuti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama zakona kojim se regulira javna nabava, a koji je bio na snazi u vrijeme započinjanja postupka nabave.
Određuje se stupanje na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
VI. ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA O JAVNOJ NABAVI KOJE SE MIJENJAJU
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 12.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
( Pragovi za primjenu Zakona)
(1) Ovaj Zakon ne primjenjuje se:
1. na nabavu
a) robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 200.000,00 kuna
b) radova procijenjene vrijednosti manje od 500.000,00 kuna
2. na nabavu u diplomatskim misijama i konzularnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu
a) robe i usluga te provedbu projektnih natječaja procijenjene vrijednosti manje od 950.000,00 kuna
b) radova procijenjene vrijednosti manje od 4.000.000,00 kuna.
(2) Naručitelj je obvezan primijeniti odredbe ovoga Zakona za nabavu robe, radova ili usluga te provedbu projektnih natječaja čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od pragova iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 306.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
(Rok mirovanja)
(1) Javni naručitelj ne smije sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u roku od 15 dana od dana dostave odluke o odabiru (u daljnjem tekstu: rok mirovanja).
(2) Rok mirovanja ne primjenjuje se ako je u postupku javne nabave sudjelovao samo jedan ponuditelj čija je ponuda ujedno i odabrana, u slučaju sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma te sklapanja ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, javni naručitelj obvezan je primijeniti rok mirovanja ako je poslao na objavu obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 312.
(Sklapanje ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma)
(1) Ugovorne strane sklapaju ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u pisanom obliku u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru.
(2) Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum mora biti sklopljen u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom.
(3) U slučaju okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata, javni naručitelj može sklopiti jedan okvirni sporazum sa svim odabranim ponuditeljima ili sa svakim sklopiti zasebne okvirne sporazume.
(4) Ugovor na temelju okvirnog sporazuma sklapa se u pisanom obliku, a isti učinak može imati i narudžbenica, nalog, zaključnica, zahtjevnica i sl. ako sadržava sve bitne sastojke ugovora.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju iz članka 307. stavka 4. ovoga Zakona, rok za sklapanje ugovora u pisanom obliku računa se od dana pribavljanja suglasnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 318.
Javni naručitelj smije izmijeniti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave s ciljem zamjene prvotnog ugovaratelja s novim ugovarateljem koje je posljedica:
1. primjene članka 315. ovoga Zakona
2. općeg ili djelomičnog pravnog sljedništva prvotnog ugovaratelja, nakon restrukturiranja, uključujući preuzimanje, spajanje, stjecanje ili insolventnost, od strane drugog gospodarskog subjekta koji ispunjava prvotno utvrđene kriterije za odabir gospodarskog subjekta, pod uvjetom da to ne predstavlja drugu značajnu izmjenu ugovora te da nema za cilj izbjegavanje primjene ovoga Zakona
3. obveze neposrednog plaćanja podugovarateljima.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 405.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
(Izjavljivanje žalbe)
(1) Žalba se izjavljuje Državnoj komisiji u pisanom obliku.
(2) Žalba se dostavlja neposredno, putem ovlaštenog davatelja poštanskih usluga ili elektroničkim sredstvima komunikacije putem međusobno povezanih informacijskih sustava Državne komisije i EOJN RH.
(3) Žalitelj je obvezan primjerak žalbe dostaviti naručitelju u roku za žalbu.
(4) Kad je žalba upućena putem ovlaštenog davatelja poštanskih usluga, dan predaje ovlaštenom davatelju poštanskih usluga smatra se danom predaje Državnoj komisiji, odnosno naručitelju.
(5) Pravodobnost žalbe utvrđuje Državna komisija, s time da će se žalba koja nije dostavljena naručitelju u skladu sa stavkom 3. ovoga članka smatrati nepravodobnom.
(6) Oblik i način dostave žalbe elektroničkim sredstvima komunikacije, način povezivanja informacijskih sustava i druga bitna pitanja u vezi s elektroničkom žalbom propisuje čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za politiku javne nabave, pravilnikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 418.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
(Izvješćivanje odabranog ponuditelja i natjecatelja)
(1) O postojanju žalbenog postupka Državna komisija bez odgađanja izvješćuje odabranog ponuditelja i natjecatelja ako on postoji u fazi u kojoj je izjavljena žalba.
(2) Odabrani ponuditelj i natjecatelj može u ostavljenom roku dostaviti Državnoj komisiji svoje očitovanje na žalbu.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 419.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
(Postupanje naručitelja u vezi sa žalbom na dokumentaciju o nabavi)
(1) Ako je izjavljena žalba na dokumentaciju o nabavi, ili na njezinu izmjenu, naručitelj je obvezan odmah po primitku žalbe na isti način i na istim internetskim stranicama na kojima je objavljena osnovna dokumentacija o nabavi objaviti informaciju da je na dokumentaciju izjavljena žalba i da se zaustavlja postupak javne nabave.
(2) Ako Državna komisija odbije ili odbaci žalbu iz stavka 1. ovoga članka ili obustavi žalbeni postupak, naručitelj je obvezan odrediti novi rok za dostavu i objaviti ispravak poziva na nadmetanje ili odabranim natjecateljima poslati ispravak poziva na dostavu ponuda, na sudjelovanje u dijalogu ili na pregovaranje te, ako je potrebno, ispravak dokumentacije o nabavi, što uključuje ispravak i ostalih podataka koji su nužni zbog izmjene roka za dostavu.
(3) Na ispravke iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena.
(4) Ako Državna komisija usvoji žalbu, naručitelj je obvezan, postupajući po odluci Državne komisije, nastaviti postupak, izmijeniti dokumentaciju o nabavi u dijelu u kojem je zahvaćena nezakonitošću, odrediti novi rok za dostavu i objaviti ispravak poziva na nadmetanje ili odabranim natjecateljima poslati novi poziv na dostavu ponuda, na sudjelovanje u dijalogu ili na pregovaranje, ili poništiti postupak javne nabave ako postoje razlozi za poništenje.
(5) Naručitelj je obvezan rok za dostavu iz stavaka 2. i 4. ovoga članka produljiti najmanje za onoliko dana koliko je preostalo od dana izjavljivanja žalbe do isteka prvotno određenog roka.
(6) EOJN RH trajno onemogućava pristup ponudama ili zahtjevima za sudjelovanje koji su dostavljeni elektroničkim sredstvima komunikacije dok je postupak javne nabave zaustavljen, a javni naručitelj vraća gospodarskim subjektima neotvorene ponude, zahtjeve za sudjelovanjem ili njihove dijelove te druge dokumente ili predmete koji su dostavljeni sredstvima komunikacije koja nisu elektronička.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 421.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
(Postupanje s neurednom žalbom)
(1) Ako žalba ne sadržava dokaz iz članka 420. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona ili naknada za pokretanje žalbenog postupka nije plaćena u propisanom iznosu, Državna komisija odbacit će žalbu kao neurednu bez pozivanja žalitelja na dopunu ili ispravak.
(2) Ako je žalba nerazumljiva ili ne sadržava sve podatke i dokaze iz 420. stavka 1. točaka 1. – 9. i 11. ovoga Zakona, Državna komisija će u primjerenom roku od dana primitka žalbe na to upozoriti žalitelja i odrediti rok koji ne smije biti duži od pet dana, u kojem je žalitelj dužan otkloniti nedostatke, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini.
(3) Ako se nedostaci žalbe iz stavka 2. ovoga članka ne otklone u utvrđenom roku, a po žalbi se ne može postupati, žalba će se odbaciti kao neuredna.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 422.
(Sprječavanje nastavka postupka javne nabave ili nastanka ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma)
(1) Žalba izjavljena na dokumentaciju o nabavi, izmjenu dokumentacije, na odluku o nedopustivosti sudjelovanja, odluku o odbijanju inicijalne ponude ili odbijanju rješenja sprječava nastavak postupka javne nabave za sve grupe predmeta nabave, osim ako nije drukčije propisano u ovom dijelu Zakona.
(2) Žalba izjavljena protiv odluke o odabiru sprječava nastanak ugovora o javnoj nabavi odnosno okvirnog sporazuma.
(3) Ako je predmet nabave podijeljen na grupe za koje je omogućeno podnošenje ponuda, žalba izjavljena protiv odluke o odabiru sprječava nastanak ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma za onu grupu predmeta nabave protiv koje je žalba izjavljena.
(4) Žalba izjavljena na obavijest za dobrovoljnu ex ante transparentnost sprječava nastanak ugovora o javnoj nabavi za sve grupe predmeta nabave.
(5) U ostalim slučajevima izjavljena žalba ne sprječava nastavak postupka javne nabave, provedbu novoga postupka javne nabave, nastanak ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma, osim ako Državna komisija odredi privremenu mjeru.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 427.
(Usmena rasprava)
(1) Stranke mogu predložiti održavanje usmene rasprave i obrazložiti razloge zbog kojih raspravu predlažu, a posebno zbog razjašnjenja složenog činjeničnog stanja ili pravnog pitanja.
(2) Državna komisija odlučuje o prijedlogu za održavanje usmene rasprave.
(3) Državna komisija može odlučiti o održavanju usmene rasprave i u slučaju kada sama utvrdi da je to potrebno zbog razjašnjenja složenoga činjeničnog stanja ili pravnog pitanja.
(4) O tijeku usmene rasprave vodi se zapisnik.
(5) Usmena rasprava je javna, a javnost može biti isključena zbog potrebe čuvanja tajne.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 430.
(Naknada za pokretanje žalbenog postupka)
1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od:
1. 5000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 750.000,00 kuna
2. 10.000,00 za procijenjenu vrijednost nabave od 750.000,01 do 1.500.000,00 kuna
3. 25.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 1.500.000,01 do 7.500.000,00 kuna
4. 45.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 7.500.000,01 do 25.000.000,00 kuna
5. 70.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 25.000.000,01 do 60.000.000,00 kuna
6. 100.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave višu od 60.000.000,00 kuna.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za žalbu na dokumentaciju o nabavi žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od 5000,00 kuna.
(3) Ako procijenjena vrijednost nabave nije poznata u trenutku izjavljivanja žalbe Državnoj komisiji, naknada za pokretanje žalbenog postupka plaća se u iznosu od 5000,00 kuna.
(4) Ako se žalba izjavljuje na odluku o odabiru ili poništenju za jednu ili više grupa predmeta nabave, naknada iznosi jednu petinu iznosa iz stavka 1. ovoga članka za svaku grupu predmeta nabave, ali ukupno ne više od iznosa navedenih u stavku 1. ovoga članka.
(5) Državna komisija provjerava izvršenje uplate naknade za pokretanje žalbenog postupka na računu državnog proračuna Republike Hrvatske.
(6) Naknada za pokretanje žalbenog postupka uplaćuje se u korist državnog proračuna Republike Hrvatske.
(7) Tijela iz članka 401. stavka 2. ovoga Zakona oslobođena su plaćanja naknade za pokretanje žalbenog postupka.
(8) Žalitelj je oslobođen plaćanja upravne pristojbe.
(9) Ako je žalitelj uplatio naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu višem od propisanog ovim člankom, ima pravo na povrat preplaćenog iznosa iz državnog proračuna Republike Hrvatske putem ministarstva nadležnog za financije.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
PRILOG I. POPIS DRŽAVNIH TIJELA I TIJELA SREDIŠNJE DRŽAVNE UPRAVE
predsjednik Republike Hrvatske
Ured predsjednika Republike Hrvatske
Ured predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti
Vlada Republike Hrvatske
stručne službe Vlade Republike Hrvatske
ministarstva
središnji državni uredi
državne upravne organizacije
uredi državne uprave u županijama
Ustavni sud Republike Hrvatske
Vrhovni sud Republike Hrvatske
sudovi
Državno sudbeno vijeće
državna odvjetništva
Državnoodvjetničko vijeće
pravobraniteljstva
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave
Hrvatska narodna banka
agencije kojima je osnivač Republika Hrvatska
Državni ured za reviziju
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja