a. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se kriteriji za prihvat otpada na odlagalište, granične vrijednosti emisija u okoliš kod odlaganja otpada, uvjeti i mjere u svezi s planiranjem, gradnjom, radom i zatvaranjem odlagališta i postupanjem nakon njihova zatvaranja, način utvrđivanja količine odloženog otpada na odlagalištu, način određivanja udjela biorazgradivog komunalnog otpada u komunalnom otpadu te uvjeti za prethodnu obradu otpada prije odlaganja kao i vrste otpada koje ne ispunjavaju kriterije za prihvat otpada na odlagališta.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi sljedeća direktiva Europske unije:

– Direktiva Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada (SL L 182, 16.7.1999.), kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (u daljnjem tekstu: Direktiva 1999/31/EZ).

Članak 3.

(a) U svrhu prelaska na kružno gospodarstvo cilj ovoga Pravilnika je osigurati postupno smanjenje odlaganja otpada, posebno otpada koji je pogodan za recikliranje ili drugi postupak oporabe, i s pomoću strogih operativnih i tehničkih zahtjeva za otpad i odlagališta odrediti mjere, postupke i smjernice za sprječavanje ili što veće smanjenje štetnih učinaka na okoliš, posebno u pogledu onečišćenja površinskih voda, podzemnih voda, tla i zraka, i na globalni okoliš, uključujući efekt staklenika, kao i svaku opasnost za zdravlje ljudi do koje bi moglo doći zbog odlaganja otpada tijekom cijelog životnog vijeka odlagališta.

Pojmovi

Članak 4.

Pojmovi određeni u ovom Pravilniku dopunjuju pojmove iz Zakona o gospodarenju otpadom (u daljnjem tekstu: Zakon) i imaju sljedeće značenje:

a. Elaborat o procjeni rizika  je prethodna procjena opasnosti za podzemno odlagalište otpada radi utvrđivanja utjecaja odloženog otpada na sve sastavnice okoliša

b. Eluat  je proizvod i/ili rezultat laboratorijske simulacije procjeđivanja voda

c. Granularni (zrnati) otpad  uključuje otpad koji ne udovoljava definiciji monolitnog otpada

d. Izolirano naseljeno područje/Izolirano naselje

◊ odnosi se na područje koje nema više od 500 stanovnika u okviru općine ili samog naselja i ne više od pet stanovnika po kvadratnom kilometru i u slučaju kojega udaljenost do najbliže urbane aglomeracije s najmanje 250 stanovnika po kvadratnom kilometru nije manja od 50 km ili je otežan cestovni pristup do najbližih urbanih aglomeracija zbog nepogodnih vremenskih uvjeta tijekom većeg dijela godine

e. Monolitni otpad  je kruti otpad koji je obrađen na način da su čestice otpada solidificirane i čvrsto vezane

f. Obrada u smislu ovoga Pravilnika definirana je u članku 4. stavku 1. točki 62. Zakona kao prethodna obrada otpada prije odlaganja

g. Odlagališni plin  se odnosi na sve plinove koje stvara/proizvodi odloženi otpad na odlagalištu

h. Osoba koja upravlja odlagalištem, koja je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 45. Zakona, može se promijeniti od pripremnog razdoblja do razdoblja naknadnog održavanja.

i. Podzemno odlagalište  je mjesto za stalno odlaganje otpada pod zemlju u pogodnu geološku šupljinu u tvrdoj stijeni i/ili rudnike soli i/ili kalija, bušotinu nastalu rudarskom eksploatacijom i/ili istraživanjem koja je likvidirana sukladno posebnim propisima koji reguliraju rudarstvo i istraživanje i eksploataciju ugljikovodika

j. Procjedna voda  se odnosi na svaku tekućinu koja prolazi kroz odloženi otpad, u njemu nastaje ili je u njemu sadržana

Područje primjene Pravilnika

Članak 5.

(a) Ovaj Pravilnik primjenjuje se na odlagališta otpada kako su definirana u članku 4. stavku 1. točki 38. Zakona.

(b) Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se na sljedeće slučajeve:

– prekrivanje tla muljem, uključujući mulj od obrade otpadnih voda, kao i mulj koji je nastao jaružanjem te slični materijali na tlu, u svrhu gnojidbe tla,

– korištenje inertnog otpada na odlagalištima koji je pogodan za radove na obnovi/rekonstrukciji, za nasipanje terena ili za potrebe u graditeljstvu i

– o dlaganje neopasnih muljevitih naslaga na obali vodotoka ako je uzet iz njegova vodnog puta, te neopasnih vrsta mulja u površinskim vodama, uključujući korito i njegove dublje slojeve.

(c) Odredbe ovog Pravilnika ne primjenjuju se u mjeri u kojoj je to propisano drugim propisima na:

– g ospodarenje otpadom iz rudarske industrije, odnosno na otpad koji nastaje istraživanjem, otkopavanjem i pridobivanjem mineralne sirovine, uključujući i sve pripremne radnje ovih postupaka, obradom i skladištenjem mineralne sirovine te pri radu kamenoloma.

b. KATEGORIJE ODLAGALI Š TA OTPADA

Članak 6.

(a) Odlagališta otpada se dijele na sljedeće kategorije:

– odlagalište za opasni otpad,

– odlagalište za neopasni otpad i

– odlagalište za inertni otpad.

Potkategorije odlagališta su određene Odlukom Vijeća 2003/33/EZ od 19. prosinca 2002. o utvrđivanju kriterija i postupaka za prihvat otpada na odlagališta sukladno članku 16. i Prilogu II. Direktive 1999/31/EZ (u daljnjem tekstu: Odluka Vijeća 2003/33/EZ) .

U kategoriji odlagališta za neopasni otpad utvrđuju se, za potrebe ovoga Pravilnika, sljedeće potkategorije odlagališta:

a) odlagalište anorganskog otpada s niskim sadržajem organskih/biorazgradivih materijala i

b) odlagalište pretežito organskog otpada.

(b) Otpad je dozvoljeno odlagati samo na odlagališta iz stavka 1. ovoga članka koja ispunjavaju uvjete iz ovoga Pravilnika.

(c) Opći uvjeti koje moraju zadovoljiti odlagališta iz stavka 1. ovoga članka, utvrđeni su u Prilogu I. ovoga Pravilnika.

c. PRIHVAT OTPADA NA ODLAGALIŠTE

Kriteriji za prihvat otpada na odlagalište

Članak 7.

(a) U podzemno odlagalište nije dozvoljeno odlaganje otpada koji bi tijekom odlaganja mogao doživjeti fizikalne, kemijske ili biološke promjene.

(b) Otpad koji se ne smije odlagati u podzemna odlagališta određen je Odlukom Vijeća 2003/33/EZ – Dodatak A Ocjena sigurnosti za prihvat otpada u podzemno odlagalište – Odjeljak 2.1. Izuzeti otpad.

(c) Otpad se može prihvatiti na lokaciju podzemnog odlagališta ukoliko elaborat o procjeni rizika izrađen sukladno Odluci 2003/33/EZ – Dodatak A Ocjena sigurnosti za prihvat otpada u podzemno odlagalište – Odjeljak 1., koji je napravljen za tu lokaciju pokazuje da su razina izolacije i utjecaj lokacije podzemnog odlagališta otpada prihvatljivi.

(d) U podzemno odlagalište inertnog, neopasnog i opasnog otpada može se prihvatiti otpad koji ispunjava kriterije iz Odluke Vijeća 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – Odjeljak 2.5. Kriteriji za podzemno odlaganje i Dodatka A Ocjena sigurnosti za prihvat otpada u podzemno odlagalište – Odjeljak 2., točke 2.2., 2.3. i 2.4., a nije izuzet od odlaganja u podzemno odlagalište temeljem stavka 2. ovoga članka Pravilnika.

(e) Posebni dodatni uvjeti za odlaganje otpada u podzemno odlagalište kada se radi o rudnicima soli i podzemnim odlagalištima u tvrdoj stijeni određeni su Odlukom Vijeća 2003/33/EZ – Dodatak A, Odjeljak 3. i 4.

Članak 8.

(a) Kriteriji koje otpad mora ispunjavati za odlaganje na određene kategorije odlagališta iz članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika utvrđeni su u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(b) Na odlagalište za inertni otpad smije se odlagati samo inertni otpad.

(c) Na odlagalište za neopasni otpad dozvoljeno je odlaganje:

– komunalnog otpada prema kriterijima za prihvat u Prilogu II. ovoga Pravilnika,

– neopasnog otpada bilo kojeg podrijetla koji ispunjava kriterije za prihvat otpada na odlagališta za neopasni otpad prema Prilogu II. ovoga Pravilnika,

– stabilnog i nereaktivnog, prethodno obrađenog opasnog otpada ukoliko granične vrijednosti onečišćenja u otpadu i eluatu ne prelaze granične vrijednosti za prihvat neopasnog otpada na odlagališta iz Priloga II. ovoga Pravilnika. Takav opasni otpad ne smije se odložiti na plohe namijenjene biorazgradivom neopasnom otpadu.

(d) Na odlagalište za opasni otpad dozvoljeno je odlaganje samo opasnog otpada koji ispunjava kriterije za prihvat opasnog otpada na odlagališta koji su propisani u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(e) Odredbe iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga č lanka ne primjenjuje se na otpad za koji je propisana zabrana odlaganja iz č lanka 39. Zakona i prema posebnom propisu koji ure đ uje posebne kategorije otpada.

Prethodna obrada otpada prije odlaganja

Č lanak 9.

(a) Prethodna obrada otpada prije odlaganja je postupak zbrinjavanja ili oporabe otpada iz Dodatka I. ili II. Zakona za koji je izdan akt za obradu otpada kojim se u fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada s ciljem smanjivanja količine ili opasnih svojstava te poboljšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost otpada.

(b) Iznimno od stavka 1. ovog članka nije potrebno provesti prethodnu obradu otpada prije odlaganja za komunalni otpad na način opisan u navedenom stavku 1. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

– odvojeno sakupljanje različitih tokova komunalnog otpada na mjestu nastanka sukladno odredbama članka 22. stavka 2. Zakona,

– recikliranje biootpada na mjestu nastanka, odnosno  predaja biootpada odvojeno od drugog otpada ovlaštenoj osobi za oporabu otpada sukladno odredbama  članka 22. stavka 3. Zakona ili

– stabilizacija biorazgradive frakcije komunalnog otpada

(c) Iznimno od stavka 1. ovog članka, bez prethodne obrade može se odobriti samo odlaganje inertnog otpada kada njegova obrada nije tehnički izvediva i drugog neopasnog otpada ako njegova obrada ne smanjuje količinu ili svojstva otpada koji uzrokuju štetne utjecaje na okoliš ili ljudsko zdravlje ili se ne doprinosi ispunjenju ciljeva za odlaganje otpada.

(d) Odobrenje za odlaganje otpada iz stavka 2. i 3. ovoga članka nadle ž no tijelo utvr đ uje u dozvoli za gospodarenje otpadom.

(e) Kriteriji koje otpad mora ispunjavati za odlaganje na odre đ ene kategorije odlagali š ta iz č lanka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika utvr đ eni su u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(f) Za potrebe analize parametara eluata monolitnog otpada, otpad se prethodno usitnjava na veli č inu čega se provjerava zadovoljava li propisanim graničnim vrijednostima parametara eluata za granularni (zrnati) otpad.

(g) Zabranjeno je miješanje i razrjeđivanje otpada s drugim tvarima ili drugim otpadom u svrhu smanjivanja sadržaja opasnih tvari u otpadu i zadovoljavanja propisanih kriterija za prihvat otpada na odlagališta otpada.

(h) Iznimno u određenim okolnostima može se dozvoliti odlaganje otpada kojem su do tri puta povećane granične vrijednosti za pojedine parametre osim u slučaju otopljenog organskog ugljika (DOC) sukladno Odluci Vijeća 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – Odjeljak 2. Kriteriji za prihvat otpada.

(i) Odlaganje otpada iz stavka 8. ovoga č lanka mo ž e se odobriti dozvolom samo za unaprijed odre đ enu koli č inu otpada koja se namjerava odlagati na rok od najvi š e 12 mjeseci, uz izradu prethodnog elaborata koji pokazuje da prekora č enje grani č nih vrijednosti iz Priloga II. ovoga Pravilnika ne ć e š tetno utjecati na okoli š .

(j) Podaci o prethodnoj obradi otpada prije odlaganja sastavni su dio obrasca iz članka 39. stavka 5. Zakona.

Postupci za prihvat otpada na odlagali š te

Članak 10.

(a) Odlaganje otpada na odlagalište uključujući i podzemna odlagališta dozvoljeno je ako je prethodno provedena izrada osnovne karakterizacije otpada za odlaganje.

(b) Postupak izrade osnovne karakterizacije otpada određen je u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(c) Izradu osnovne karakterizacije otpada obvezan je osigurati proizvođač i/ili posjednik otpada koji otpad predaje na odlaganje.

(d) Izradu osnovne karakterizacije otpada iz stavka 1. ovoga članka, uzorkovanje otpada i ispitivanja svojstava otpada može raditi osoba koja je osposobljena i akreditirana prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025 i za odgovarajuće metode ispitivanja prema zahtjevima ovoga Pravilnika.

(e) Na postupak uzorkovanja otpada primjenjuje se necjeloviti popis normi iz Priloga IV. ovoga Pravilnika.

(f) Za ispitivanje svojstava otpada primjenjuju se norme iz necjelovitog popisa normi iz Priloga V. ovoga Pravilnika.

(g) U postupcima uzorkovanja otpada i ispitivanja svojstava otpada mogu se koristiti i druge metode ako se dokaže da se primjenom tih metoda ispunjavaju zahtjevi ovoga Pravilnika najmanje na razini određenoj hrvatskim normama iz Priloga IV. i V. ovoga Pravilnika.

(h) Posjednik istovrsnog otpada također obvezan je osigurati da se u osnovnoj karakterizaciji otpada nalaze podaci o procesu i načinu nastanka otpada te o ulaznim materijalima u procesu u kojem otpad nastaje, a osobito o njegovim promjenama.

Č lanak 11.

(a) Iznimno od članka 10. stavka 1. ovoga Pravilnika osnovna karakterizacija otpada ne izrađuje se za:

– otpad istog posjednika:

a. ako u razdoblju od 4 uzastopna mjeseca njegova ukupna količina ne prelazi 200 kg i na temelju raspoloživih podataka o otpadu i njegovog vizualnog pregleda, moguće je isključiti njegovo onečišćenje opasnim tvarima,

b. ako njegova ukupna odložena količina u jednoj godini ne prelazi 15 tona i

c. ako posjednik prije početka dostave otpada pismeno potvrdi da navedena količina iz točki 1. i 2. u dozvoljenom razdoblju neće biti prekoračena te da otpad nije onečišćen opasnim tvarima, a udio biološki razgradivih sastojaka je manji od 5% mase suhe tvari, pri čemu vrsta, izvor i mjesto nastanka svake pošiljke otpada moraju biti u potpunosti poznati,

– komunalni otpad koji se razvrstava u ključne brojeve 20 02 02 i 20 03 03 sukladno posebnom propisu kojim se propisuje kategorizacija otpada i

– građevni otpad koji sadrži azbest i čvrsto vezani azbestni otpad ako se odlaže sukladno Odluci Vijeća 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – O djeljak 2.3.

(b) Osoba koja upravlja odlagali š tem obvezna je utvrditi da masa otpada iz stavka 1. to č ke 1. i 2. ovoga č lanka ne prelazi 0,5% mase ukupnog otpada odlo ž enog na odlagali š tu.

Č lanak 12.

(a) Otpad podliježe ispitivanju sukladnosti kako bi se utvrdilo da li isti odgovara vrijednostima navedenim u osnovnoj karakterizaciji i udovoljava kriterijima prihvata na odlagali š ta iz Priloga II. ovoga Pravilnika.

(b) Ispitivanje sukladnosti provodi se za parametre određene u osnovnoj karakterizaciji otpada sukladno metodama uzorkovanja i ispitivanja iz č lanka 10. ovoga Pravilnika i sukladno dinamici navedenoj u osnovnoj karakterizaciji otpada, a najmanje jednom godišnje.

(c) Ispitivanje sukladnosti obvezan je osigurati proizvo đ a č i/ili posjednik otpada koji otpad predaje na odlaganje, a provodi se sukladno Odluci Vijeća 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagali š ta – Odjeljak 1.2. i odredbama ovog Pravilnika.

Članak 13.

() Prije odlaganja otpada na odlagalište osoba koja upravlja odlagalištem obvezna je osigurati provjeru cjelokupne dokumentacije o otpadu.

() Provjera dokumentacije sastoji se od utvrđivanja njezine potpunosti i ispravnosti prema uvjetima iz ovoga Pravilnika, a osobito provjere rezultata osnovne karakterizacije otpada i ispitivanja sukladnosti.

() Osoba koja upravlja odlagalištem može na odlaganje prihvatiti jedino otpad za kojeg je obavljena provjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i za kojeg je dostavljen popunjeni prateći list prema posebnom propisu.

() Otpad kojeg osoba koja upravlja odlagalištem prihvaća na odlagalište mora se prethodno izvagati i vizualno pregledati prije i nakon istovara u odlagalištu, kako bi se mogao odstraniti ako nije primjeren za odlaganje.

() U okviru vizualnog pregleda osoba koja upravlja odlagalištem obvezna je osigurati prema potrebi, a najmanje jednom u šest mjeseci:

– ispitivanje otpada sukladno osnovnoj karakterizacija otpada koja se temelji na kemijskoj analizi i izvedbi kontrolne kemijske analize uzimanjem reprezentativnih uzoraka iz nasumi č no odabranog preuzetog otpada u sklopu provjere sukladnosti dostavljenog otpada.

– za preuzeti istovrsni otpad istog posjednika za koji je izrađena osnovna karakterizacija otpada, a nije provedeno ispitivanje sukladnosti, osigurati ispitivanje otpada u sklopu provjere sukladnosti uzimanjem najmanje jednog reprezentativnog uzorka otpada.

() Reprezentativni uzorci č uvaju se jedan mjesec kod osobe koja upravlja odlagalištem.

() Za otpad kojeg je osoba koja upravlja odlagalištem preuzela na odlaganje obvezna je voditi elektronički Očevidnik o nastanku i tijeku otpada (e-ONTO) koji sadrži podatke o ukupnoj količini, vrstama otpada i podrijetlu njegova nastanka prema posebnom propisu.

() Za opasni otpad vodi se evidencija o točnoj lokaciji odlaganja na pojedinom odlagalištu.

() Osoba koja upravlja odlagali š tem obvezna je u okviru implementiranog informatičkog sustava č uvati rezultate osnovne karakterizacije otpada, ispitivanja sukladnosti i provjere sukladnosti do zatvaranja odlagali š ta tako da su sastavni dio stru č nih podloga za planiranje zatvaranja odlagali š ta i mjera za sprje č avanje š tetnih utjecaja na okoli š po njegovom zatvaranju.

Č lanak 14.

(a) Osoba koja upravlja odlagali š tem odbit ć e preuzimanje otpada na odlaganje u slu č ajevima, kada:

– odlaganje takvog otpada na odlagali š te nije dozvoljeno, a posebno ako to proizlazi iz rezultata izrade osnovne karakterizacije otpada za odlaganje,

– osnovna karakterizacija otpada nije izra đ ena,

– me đ usobni utjecaj s ve ć odlo ž enim otpadom na odlagali š tu zna č ajno pove ć ava mogu ć nosti optere ć enja okoli š a,

– je sadr ž aj osnovne karakterizacije otpada nepotpun, nedostatan ili rezultati nisu dovoljno jasni,

– dvoji o identi č nosti otpada ili sadr ž aju opasnih tvari u njemu i/ili kada

– geotehni č ke osobine otpada i uvjeti njegova odlaganja u tijelo odlagali š ta ne jam č e potrebnu stabilnost tijela odlagali š ta.

(b) U slu č ajevima kada osoba koja upravlja odlagali š tem odbije preuzimanje dostavljenog otpada, prema stavku 1. ovoga č lanka, posjedniku otpada mo ž e dozvoliti njegovo privremeno skladi š tenje na lokaciji odlagali š ta najvi š e č etiri mjeseca, u kojem roku posjednik mora dopuniti ili ponovo izraditi osnovnu karakterizaciju otpada za odlaganje.

(c) Datum po č etka skladi š tenja otpada iz stavka 2. ovoga č lanka mora biti upisan u radni dnevnik odlagali š ta.

(d) U slu č ajevima kada osoba koja upravlja odlagali š tem utvrdi da dostavljeni otpad ne odgovara podacima u prilo ž enoj karakterizaciji otpada ili ako temeljem utvr đ enih slu č ajeva iz stavka 1. ovoga č lanka odbije preuzimanje otpada o tome je du ž an pismeno izvijestiti inspektora nadle ž nog za za š titu okoli š a.

(e) Izvje š taj iz stavka 4. ovoga č lanka, pored podataka o posjedniku otpada, mora sadr ž avati i podatke o osobi koja je izradila osnovnu karakterizaciju otpada.

Č lanak 15.

Za vrijeme redovnog odlaganja otpada u tijelo odlagali š ta mora biti osigurano sljede ć e:

a. metoda odlaganja otpada u tijelo odlagali š ta mora jam č iti sigurnost osoblja odlagali š ta i ne smije ugro ž avati sustav brtvljenja odlagali š nog dna, stabilnost tijela odlagali š ta ili drugih tehni č kih objekata odlagali š ta

b. najboljim dostupnim tehnikama odlaganja otpada u tijelo odlagali š ta, prekrivanjem odlo ž enog otpada i drugim preventivnim mjerama treba sprje č avati ili smanjivati na najmanju mogu ć u mjeru:

– razno š enje lakih frakcija otpada vjetrom,

– emisiju pra š ine i mirisa u zrak kod odlaganja,

– okupljanje š tetnih i nepo ž eljnih kukaca (u š i, buha, ž ohara, stjenica i sl.), ptica ili glodavaca,

– stvaranje aerosola i

– mogu ć nost izbijanja po ž ara.

d. DOZVOLA ZA ODLAGANJE OTPADA

Podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom

Članak 16.

Zahtjevu za izdavanje dozvole za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada, uz dokumentaciju propisanu Zakonom, potrebno je priložiti sljedeće:

– ukupni kapacitet odlagališta,

– opis lokacije uključujući hidrogeološka i geološka svojstva,

– mjere sprječavanja i smanjenja onečišćenja okoliša,

– plan rada odlagališta što uključuje i plan gospodarenja s otpadom na odlagalištu,

– izvedbu monitoringa i nadzora rada odlagališta,

– plan zatvaranja odlagališta i mjere za sprječavanje štetnih utjecaja na okoliš nakon njegova zatvaranja,

– elaborat o procjeni rizika trajnog skladištenja otpada u podzemnom odlagalištu izrađen sukladno Odluci Vijeća 2003/33/EZ – Dodatak A Ocjena sigurnosti za prihvat otpada u podzemno odlagalište,

– mjere koje je potrebno poduzimati u djelatnosti odlaganja otpada za sprječavanje nesreća i ograničenje njihovih posljedica koje čine sastavni dio Elaborata gospodarenja otpadom iz članka 31. Zakona,

– dokaz o usklađenosti odlagališta s planom gospodarenja otpadom iz članka 109. Zakona i uvjetima iz ovoga Pravilnika,

– dokaz o provedbi  procjene utjecaja na okoliš, ako je postrojenje obveznik procjene utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu i

– projekt odlagališta koji je sukladan zahtjevima koji se odnose na odlaganje iz Zakona i zahtjevima ovoga Pravilnika i pripadajućih Priloga.

Uvjeti dozvole za gospodarenje otpadom

Članak 17.

(a) Osoba koja upravlja odlagalištem smije odlagati otpad na odlagalištu ako posjeduje dozvolu za gospodarenje otpadom za postupak odlaganja (D1), isključivo za vrste otpada obuhvaćene dozvolom.

(b) Osoba koja upravlja odlagalištem obvezna je imenovati osobu odgovornu za gospodarenje otpadom i njezinog zamjenika koja je tehnički osposobljena za rad na takvom mjestu kojoj se povjerava upravljanje odlagalištem.

(c) Osoba odgovorna za gospodarenje otpadom ili njezin zamjenik odgovorna je za prihvat otpada na odlagalište i provjeru sukladnosti.

(d) Osoba iz stavka 3. ovoga članka Pravilnika obvezna je biti prisutna na odlagalištu prilikom prihvata otpada na odlaganje.

(e) Osoba koja upravlja odlagalištem obvezna je omogućiti osobi odgovornoj za gospodarenje otpadom i njezinom zamjeniku odgovarajuću stručnu izobrazbu.

(f) Osoba koja upravlja odlagalištem obvezna je osigurati edukaciju osoblja odlagališta o gospodarenju s otpadom putem interne edukacije ili edukacije koju drži vanjska stručna osoba, kako bi se osiguralo da se svi postupci na odlagalištu izvode u skladu s propisima.

Sadržaj dozvole za gospodarenje otpadom

Članak 18.

(a) U dozvoli za obavljanje djelatnosti odlaganja otpada, uz propisano Zakonom, detaljno se određuje:

– kategorija i potkategorija odlagališta, prema članku 6. ovoga Pravilnika,

– ukupne količine i vrste otpada koje se mogu odložiti na odlagalište,

– količina biološki razgradivih sastojaka otpada koji se mogu odložiti u pojedinačnoj kalendarskoj godini,

– način preuzimanja otpada i provjere njegove sukladnosti te drugi uvjeti rada,

– uvjeti pod kojima će se obavljati pripremni radovi na odlagalištu, radovi te postupci praćenja i provjere, uključujući i planove za nepredviđene okolnosti iz Priloga III. točke 4. kao i svi zahtjevi povezani sa zatvaranjem odlagališta i provođenje naknadnog održavanja koje uključuje mjere za sprječavanje štetnih utjecaja na okoliš nakon zatvaranja odlagališta,

– izvođenje kontrole, radnog monitoringa i drugih oblika nadzora nad onečišćenjem okoliša sukladno člancima 20. i 21. ovoga Pravilnika, osim mjerenja meteoroloških parametara, mjerenja sastava odlagališnog plina, mjerenja emisija procjedne vode i oborinske vode s površine odlagališta otpada, koji nisu obavezni za podzemna odlagališta otpada,

– način redovnog pregleda tijela odlagališta i tehničkih objekata odlagališta,

– dozvoljene promjene indikativnih parametara podzemne vode,

– izvješćivanje o vrstama i količinama odloženog otpada i rezultatima kontrole iz članka 20. i Priloga III. ovoga Pravilnika pri čemu se izvješće dostavlja nadležnom tijelu koje je izdalo dozvolu u roku od 30 dana od isteka tekuće godine za koju se podnosi izvješće,

– vremensko razdoblje u kojem osoba koja upravlja odlagalištem  nakon zatvaranja odlagališta obvezna osiguravati izvođenje propisanih obveza iz članka 21. ovoga Pravilnika pri čemu je to razdoblje za zatvoreno odlagalište neopasnog otpada i zatvoreno odlagalište opasnog otpada najmanje 30 godina, a za zatvoreno odlagalište inertnog otpada najmanje 10 godina i

– godišnja količina i prostor za odlaganje ostataka oporabe građevnog otpada i otpada koji sadrži azbest ukoliko je podnositelj zahtjeva zatražio odlaganje.

(b) Prije izdavanja dozvole službena osoba koja vodi postupak izdavanja dozvole obavlja očevid na odlagalištu kako bi se osiguralo da odlagalište udovoljava uvjetima iz dozvole.

(c) Postupak iz stavka 2. ovoga članka ni na koji način ne umanjuje odgovornost osobe koja upravlja odlagalištem.

e. AKTIVNO KORIŠTENJE I ZATVARANJE ODLAGALIŠTA

Troškovi odlaganja otpada

Članak 19.

(a) Troškovi odlaganja otpada sukladno načelu »onečišćivač plaća« uključuju troškove:

– projektiranja, izgradnje i sanacije odlagališta,

– operativne troškove rada odlagališta,

– posebne naknade na opterećivanje okoliša otpadom i

– procijenjene troškove zatvaranja odlagališta, održavanja i nadzora nakon zatvaranja za razdoblje od najmanje 30 godina.

(b) Osoba koja upravlja odlagalištem obvezna je osigurati transparentan pristup u prikupljanju i korištenju svih relevantnih podatka i informacija o troškovima odlaganja otpada iz stavka 1. ovoga članka.

Kontrola i postupci nadzora za vrijeme aktivnog korištenja odlagališta

Č lanak 20.

(a) Osoba koja upravlja odlagali š tem obvezna je provoditi program nadzora i kontrole sukladno Prilogu III. ovoga Pravilnika.

(b) Potrebna ispitivanja i analize određeni programom nadzora i kontrole iz stavka 1. ovoga članka i/ili verifikaciju elektroničkog zapisa rezultata mjerenja obavljanju akreditirani laboratoriji.

(c) Osoba koja upravlja odlagali š tem obvezna je bez odgode obavijestiti nadle ž nu inspekciju o svim š tetnim utjecajima na okoli š koji se otkriju postupcima kontrole i prekora č enju grani č nih vrijednosti iz Priloga II. ovoga Pravilnika.

(d) Osoba koja upravlja odlagali š tem obvezna je po š tivati odluku inspekcije o korektivnim mjerama koje mora poduzeti na vlastiti tro š ak.

(e) Osoba koja upravlja odlagali š tem obvezna je izraditi jednom godi š nje izvje š taj o svim rezultatima kontrole i uskla đ enosti istih s ovim Pravilnikom i dostaviti ga nadle ž nom tijelu koje mu je izdalo dozvolu.

Zatvaranje odlagališta, održavanje i nadzor nakon zatvaranja odlagališta

Č lanak 21.

(a) Odlagalište ili dio odlagališta može se zatvoriti i/ili prestati s radom kada su se ostvarili uvjeti za zatvaranje propisani u dozvoli iz članka 18. ovoga Pravilnika ili nakon odobrenja nadležnog tijela koje je izdalo dozvolu na zahtjev osobe koja upravlja odlagalištem ili temeljem obrazložene odluke nadležnog tijela ili sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta koju donosi ministar .

(b) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka postojeća odlagališta za neopasni otpad na kojima se odlaže komunalni otpad zatvaraju se u skladu s ovim Pravilnikom u roku do 12 mjeseci od dana puštanja u rad centra za gospodarenje otpadom na kojem se zbrinjava komunalni otpad iz jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem području se nalazi odlagalište.

(c) Nadležno tijelo koje je izdalo dozvolu obvezno je za sva zatvorena odlagališta obaviti pregled odlagališta, procijeniti sva izvješća primljena od osobe koja upravlja odlagalištem  i obavijesti osobu koja upravlja odlagalištem o donesenoj Odluci.

(d) Nakon zatvaranja odlagali š ta osoba koja upravlja odlagali š tem  odgovorna je za odr ž avanje odlagali š ta, provedbu propisanih mjera za sprje č avanje š tetnih utjecaja na okoli š te kontrolu nakon zatvaranja odre đ enim u dozvoli sukladno Prilogu III. ovoga Pravilnika.

(e) Osoba koja upravlja odlagali š tem obvezna je rezultate kontrole dostaviti nadle ž nom tijelu koje je izdalo dozvolu u roku 30 dana od isteka teku ć e godine.

(f) U slu č aju uo č enih neo č ekivanih š tetnih utjecaja na okoli š osoba koja upravlja odlagali š tem  koje je zatvoreno obvezna je bez odgode obavijestiti nadle ž no tijelo koje je izdalo dozvolu i nadle ž nu inspekciju kako bi se na vrijeme poduzele korektivne mjere.

(g) Osoba koja upravlja odlagali š tem koje je zatvoreno obvezna je u vremenskom razdoblju utvr đ enom u dozvoli iz č lanka 18. ovoga Pravilnika osigurati:

– održavanje i zaštitu zatvorenog odlagališta,

– redovite preglede stanja tijela odlagališta,

– obavljanje kontrole i nadzora odlagališta iz Priloga III. ovoga Pravilnika i

– izradu godišnjeg izvješća o stanju odlagališta i provedbi propisanih mjera.

(h) U slučaju prestanka obavljanja djelatnosti osobe koja upravlja odlagalištem njezine obveze nadzora nakon zatvaranja odlagališta preuzima jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi odlagalište.

f. IZVJEŠĆIVANJE PREMA EUROPSKOJ KOMISIJI

Članak 22.

(a) Izvješće o provedbi ciljeva odlaganja otpada određenih u Zakonu, Ministarstvo u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dostavlja Europskoj Komisiji u roku od 18. mjeseci od završetka izvještajne godine za koju su podaci prikupljeni.

(b) Izvješće o provedbi cilja iz članka 55. stavka 1. Zakona, Ministarstvo dostavlja Europskoj Komisiji do 2025. godine.

(c) Izvješće o provedbi cilja iz članka 55. stavka 2. Zakona, Ministarstvo dostavlja Europskoj Komisiji sukladno Provedbenoj Odluci Komisije (EU) 2019/1885 оd 6. studenoga 2019. o utvrđivanju pravila za izračun, provjeru i dostavu podataka o odlagalištima komunalnog otpada u skladu s Direktivom Vijeća 1999/31/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2000/738/EZ.

g. IZRAČUN CILJEVA

Članak 23.

(a) Za izračun cilja iz članka 55. stavka 1. Zakona primjenjuju se sljedeća pravila:

– masa komunalnog otpada koji je nastao i koji je upućen na odlaganje izračunava se u određenoj kalendarskoj godini,

– masa otpada koji nastaje kao rezultat postupaka obrade prije recikliranja ili drugog postupka oporabe komunalnog otpada, kao što su razvrstavanje ili mehaničko-biološka obrada, i koji se zatim odlaže uključuje se u masu komunalnog otpada koji se prijavljuje kao odložen,

– masa komunalnog otpada koji ulazi u postupke zbrinjavanja spaljivanjem i masa otpada koji nastaje postupcima stabilizacije biorazgradive frakcije komunalnog otpada u cilju kasnijeg odlaganja prijavljuje se kao odložena,

– masa otpada koji nastaje tijekom recikliranja ili drugih postupaka oporabe komunalnog otpada i koji se potom odlaže ne uključuje se u masu komunalnog otpada koji se prijavljuje kao odložen.

(b) Komunalni otpad koji se iz Republike Hrvatske šalje u drugu državu članicu ili se izvozi iz Unije u svrhu odlaganja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća uračunava se u skladu sa stavkom 1. u količinu otpada koja se odlaže u Republici Hrvatskoj.

(c) Udio biorazgradivog komunalnog otpada u komunalnom otpadu određuje se analizom komunalnog otpada ili, kad analiza nije dostupna, primjenom udjela propisanih Prilogom VI. ovoga Pravilnika.

(d) Masa biorazgradivog komunalnog otpada određuje se putem izraza iz Priloga VI. ovoga Pravilnika.

(e)

h. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 24.

Prilozi I., II., III., IV.,V. i VI sastavni su dio ovoga Pravilnika.

Članak 25.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (»Narodne novine«, broj 114/15, 103/18 i 56/19).

Članak 26.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 351-01/21-04/11

Urbroj: 517-05-2-2-22-11

Zagreb, 25. ožujka 2022.

Ministar

dr. sc. Tomislav Ćorić,  v. r.

PRILOG I.

OPĆI UVJETI ZA SVE KATEGORIJE ODLAGALIŠTA OTPADA

a. Lokacija odlagališta

1.1.Prilikom određivanja lokacije odlagališta uzimaju se u obzir sljedeći uvjeti koji se odnose na:

– prisutnost podzemnih voda, obalnih voda ili zaštićenih prirodnih područja na širem području od onog koji obuhvaća lokaciju odlagališta

– geološke i hidrogeološke uvjete na širem području od onog koji obuhvaća lokaciju odlagališta

– rizik od poplava, slijeganja terena, klizanja tla ili lavina na lokaciji odlagališta

– zaštitu prirode ili kulturne baštine na širem području od onog koji obuhvaća lokaciju odlagališta

– kvalitetu zraka na području lokacije odlagališta sukladno posebnom propisu

– središnja točka tijela odlagališta mora biti udaljena najmanje 500 m od naseljenog područja uključujući gradska područja gdje stalno borave ljudi, područja za odmor, vodnih puteva, vodnih tijela i poljoprivrednih područja, za sva odlagališta izgrađena nakon 1. prosinca 2018. godine.

1.2.Odlagalište otpada je dozvoljeno samo u slučaju kada lokacija u odnosu na uvjete iz točke 1.1. ili potrebne korektivne mjere koje treba poduzeti u odnosu na točku 1.1. sukladno posebnim propisima pokazuje da odlagalište ne predstavlja opasnost za okoliš.

2. Kontrola vode i upravljanje procjednim vodama

2.1.Za odlagališta neopasnog i opasnog otpada potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere radi:

– sprječavanja prodiranja oborinske vode u tijelo odlagališta i sakupljanje, te pročišćavanje one koja prodire u tijelo odlagališta

– sprječavanja da površinske i/ili podzemne vode dođu u dodir s odloženim otpadom

– sakupljanja onečišćenih i procjednih voda

Ako procjena koja se temelji na ocjeni/razmatranju lokacije za odlagalište otpada, pokazuje da odlagalište ne predstavlja opasnost za okoliš, tijelo nadležno za zaštitu voda može odlučiti da se ova mjera ne primjenjuje.

– pročišćavanja onečišćenih voda i sakupljenih procjednih voda, sukladno posebnim propisima o zaštiti voda.

3. Zaštita tla i voda

3.1.Dno odlagališta otpada mora biti najmanje 1 m iznad najviše moguće razine podzemne vode.

3.2.Podzemni dio tla odlagališta, najmanje na području tijela odlagališta, mora biti geološki i hidrogeološki jedinstven i takvog geološkog sastava da osigurava zaštitu tla i onečišćenje podzemne i površinske vode.

3.3.Zaštita tla, podzemnih i površinskih voda postiže se kombinacijom geološke barijere (temeljno tlo) i donjeg brtvenog sloja za vrijeme aktivnog korištenja odlagališta te kombinacijom geološke barijere (temeljno tlo) i površinskog brtvenog sloja nakon prestanka odlaganja.

3.4.Geološka barijera (temeljno tlo)

3.4.1.Geološka barijera (temeljno tlo) je određena geološkim i hidrogeološkim svojstvima ispod i u blizini odlagališta osiguravajući dovoljnu nepropusnost (sposobnost zadržavanja) koje osigurava zaštitu od mogućeg onečišćenja tla i podzemnih voda.

3.4.2.Geološka barijera (temeljeno tlo) i bočne strane odlagališta sastoje se od mineralnog sloja koji udovoljava uvjete vodonepropusnosti i debljine tla s kombiniranim učinkom u smislu zaštite tla, podzemnih i površinskih voda uključujući procjedne vode koji su barem jednaki učinku koji se dobiva ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

– odlagalište za opasni otpad: k ≤ 1x10 ^-9  m/s u debljini tla ≥ 5 metara

– odlagalište za neopasni otpad: k ≤ 1x10 ^-9  m/s u debljini tla ≥ 1 metra

– odlagalište za inertni otpad: k ≤ 1x10 ^-7  m/s u debljini tla ≥ 1 metra

3.4.3.U slučaju da geološka barijera (temeljno tlo) na prirodan način ne udovoljava gore navedene uvjete ona se može osigurati i dopuniti nanošenjem umjetnih brtvenih slojeva kako bi se ispunili navedeni uvjeti vodonepropusnosti.

Ukoliko se koristi umjetni brtveni sloj potrebno je provjeriti je li geološka podloga dovoljno stabilna da se spriječi slijeganje koje bi moglo oštetiti umjetni brtveni sloj.

Umjetna geološka barijera ne smije biti tanja od 0,5 metara.

3.4.4.Iznimno od navedenog, uvjeti prosječne vodonepropusnosti tla i umjetne geološke barijere iz ove točke ne moraju se primijeniti za odlagalište inertnog otpada ukoliko se propisanim postupcima sukladno posebnim propisima o zaštiti voda potvrdi da nema nikakvih štetnih utjecaja na kvalitetu tla, podzemne i površinske vode.

3.4.5.Za tijelo odlagališta potrebno je urediti temeljno tlo i bočne strane tijela odlagališta na način koji osigurava stabilnost odlagališta i izvedbu brtvenih i drenažnih slojeva.

3.5.Uz uvjet iz točke 3.4 treba osigurati sustav za sakupljanje i odvođenje procjednih voda i sustav brtvljenja na temeljno tlo i bočne strane odlagališta na sljedeći način radi osiguranja da se akumulacija procjednih voda na dnu odlagališta održava na minimalnim vrijednostima:

3.6.Na odlagalištu za opasni i neopasni otpad mora se osigurati odvođenje procjednih voda kroz drenažni sloj i njihovo sakupljanje izvan tijela odlagališta.

3.7.Sakupljene procjedne vode moraju se pročistiti prije ispusta u prijemnik prema propisima o zaštiti voda.

3.8.Prodiranje otpada u drenažni sloj se mora spriječiti odgovarajućim prihvatljivim tehničkim rješenjima.

Prekrivanje odlagališta

3.9.Površine ispunjenih dijelova tijela odlagališta za neopasni i opasni otpad treba prekrivati i osigurati potrebno površinsko brtvljenje s ugrađenim sustavom površinske odvodnje oborinske vode i sustavom otplinjavanja.

3.10.Oborinske vode ne smiju doći u dodir s ispunjenim tijelom odlagališta i moraju se sakupljati odvojeno od procjednih voda.

3.11.Zahtjevi za površinsko brtvljenje dani su u sljedećoj tablici:

4. Odlagališni plin

4.1.Ukoliko na odlagalištu nastaje odlagališni plin potrebno je osigurati sustav sakupljanja odlagališnog plina koji se mora obraditi i iskoristiti i potrebno je poduzimati odgovarajuće mjere u cilju kontrole nakupljanja i kretanja sukladno Prilogu III., točka 2.

4.2.Odlagališni plin se sakuplja sa svih odlagališta koja primaju biorazgradivi otpad, te odlagališni plin treba obraditi i koristiti. Ako se sakupljeni plin ne može upotrijebiti za dobivanje energije, treba ga spaliti.

4.3.Sakupljanje, obrada i korištenje odlagališnog plina iz točke 4.2. ovoga Priloga provodi se na način koji na najmanju moguću mjeru svodi štetu ili pogoršanje stanja okoliša, te opasnost za zdravlje ljudi.

5. Neugodnosti i opasnosti

Poduzimaju se mjere za smanjenje neugodnosti i opasnosti koje proizlaze iz odlaganja kao što su:

– emisije neugodnih mirisa i prašine,

– materijali koje raznosi vjetar,

– buka i promet,

– ptice, glodavci i kukci,

– stvaranje aerosola,

– požari.

6. Osnovna opremljenost odlagališta

6.1.Na ulazu u odlagalište mora biti postavljen natpis s navedenim nazivom osobe koja upravlja odlagalištem, vrste odlagališta i radnim vremenom odlagališta.

6.2.Na uočljivom mjestu na odlagalištu mora biti istaknut plan postupaka za slučaj izvanrednog događaja.

6.3.Odlagalište mora biti ograđeno najmanje dva metra visokom ogradom i slobodan pristup odlagalištu mora se spriječiti.

6.4.Ulazna vrata na odlagalište moraju biti zaključana izvan radnog vremena odlagališta.

6.5.Sustav kontrole i pristupa svakoj građevini treba sadržavati i program mjera za otkrivanje i onemogućavanje nekontroliranog odbacivanja otpada na odlagalište.

6.6.Na lokaciji odlagališta moraju se nalaziti dovoljno velike površine za izvođenje postupaka preuzimanja i provjere predanog otpada te za parkiranje i okretanje dostavnih vozila.

6.7.Odlagalište mora biti opremljeno tako da se prašina i nečistoće koje potječu s odlagališta ne prenose na javne ceste i okolno zemljište.

6.8.Na lokaciji odlagališta mora biti uređen dovoljan skladišni prostor za privremeno skladištenje otpada prije odlaganja.

6.9.Odlagalište mora imati priključak na javnu cestu.

6.10.Vozilo kojim se dovozi otpad do odlagališta otpada mora biti opremljeno da se spriječi rasipanje otpada, širenje prašine, buke i mirisa.

6.11.Na lokaciji odlagališta mora biti uređen protupožarni pojas širine od 4 – 6 m.

7. Stabilnost

Odlaganje otpada na odlagalište provodi se tako da se osigura stabilnost otpadne mase i popratnih struktura posebno u pogledu izbjegavanja klizišta. U slučaju postavljanja umjetnog brtvenog sloja treba ispitati da li je geološki supstrat, uzimajući u obzir morfologiju odlagališta, dovoljno stabilan da spriječi slijeganje koje bi moglo izazvati štetu na umjetnom brtvenom sloju.

8. Privremeno skladištenje elementarne žive

Za privremeno skladištenje elementarne žive duže od jedne godine primjenjuju se sljedeći osnovni uvjeti:

– elementarna živa se mora skladištiti odvojeno od ostalog otpada

– spremnici u kojima se nalazi elementarna živa moraju biti u potpunosti nepropusni na sadržaj žive i vanjske utjecaje i biti smješteni u sabirnim posudama koje su premazane tako da nemaju pukotina i praznina, potpuno su nepropusne na sadržaj žive, i mogu prihvatiti ukupnu količinu žive iz samog spremnika

– prostor gdje se privremeno skladišti elementarna živa mora imati osigurane odgovarajuće prirodne ili izgrađene pregrade u cilju sprječavanja emisija žive u okoliš. Prostor mora imati odgovarajući kapacitet za skladištenje elementarne žive

– podovi u prostoru za privremeno skladištenje elementarne žive moraju biti izvedeni sa sredstvima koja su otporna na utjecaj žive i moraju imati odgovarajući nagib sa pripadajućom sabirnom posudom/taložnikom

– prostor za privremeno skladištenje elementarne žive mora biti opremljen sustavom za zaštitu od požara

– prostor za privremeno skladištenje elementarne žive mora biti uređen i izveden način da omogućava jednostavnu manipulaciju i jednostavan pristup svim spremnicima koji sadrže elementarnu živu i koji se nalaze uskladišteni u njemu.

Posebni zahtjevi koji se odnose na elementarnu živu

Za privremeno skladištenje elementarne žive duže od jedne godine primjenjuju se sljedeći posebni uvjeti:

8.1.Sastav elementarne žive mora biti u skladu sa sljedećim specifikacijama:

– sadržaj žive mora biti veći od 99,9% masenog udjela,

– u elementarnoj živi ne smiju postojati nečistoće koje mogu korodirati ugljični ili nehrđajući čelik (npr. otopina dušične kiseline, otopine kloridnih soli).

8.2.Spremnici za elementarnu živu:

– spremnici moraju biti u potpunosti otporni na djelovanje korozije i udaraca,

– spremnici ne smiju biti vareni.

Spremnici moraju udovoljavati sljedećim osnovnim specifikacijama i uvjetima:

– materijal od kojeg je izrađen spremnik mora biti ugljični čelik (ASTM A36 min.) ili nehrđajući čelik (AISI 304, 316L),

– spremnici ne smiju propuštati plinove ili tekućine,

– vanjski dio spremnika mora biti otporan na uvjete privremenog skladištenja na lokaciji,

– spremnik mora biti tako izveden da može uspješno udovoljiti ispitivanja padom i ispitivanja nepropusnosti sukladno poglavljima 6.1.5.3 i 6.1.5.4. u Preporukama UN-a o prijevozu opasnih tvari – Priručnik za ispitivanje i kriterije,

– spremnik se smije napuniti najviše do 80% zapremine cjelokupnog spremnika kako bi se osigurao dodatni kalo i kako zbog širenja tekućine u slučaju visoke temperature ne bi došlo do propuštanja ili trajnog izobličenja spremnika.

8.3.Postupci prihvata

Samo spremnici koji sadrže Potvrdu da udovoljavaju zahtjevima za spremnike za elementarnu živu iz točke 8.2. ovoga Priloga mogu se prihvatiti na privremeno skladištenje.

Postupci prihvata moraju biti u skladu sa sljedećim:

– prihvaća se samo elementarna živa koja udovoljava gore navedenim uvjetima iz ovoga Priloga

– spremnici moraju biti vizualno pregledani prije prihvaćanja na privremeno skladištenje

– oštećeni, propusni ili korodirani spremnici ne smiju se prihvatiti na privremeno skladištenje

– spremnici moraju imati utisnutu trajnu oznaku na kojoj se nalazi identifikacijski broj spremnika, materijal od kojeg je izrađen, masa praznog spremnika, naziv proizvođača spremnika i datum izrade

– spremnici moraju imati trajno pričvršćenu oznaku na kojoj se nalazi identifikacijski broj potvrde sukladno uvjetima iz ovoga Priloga.

8.4.Potvrda

Potvrda mora sadržavati sljedeće:

– naziv i adresu proizvođača otpada

– naziv i adresu osobe koja je napunila spremnike

– mjesto i datum punjenja spremnika

– količinu elementarne žive u spremniku

– čistoću elementarne žive i prema potrebi opis svih nečistoća uključujući i analitičko izvješće

– potvrdu/dokaz da se spremnici isključivo koriste za prijevoz i skladištenje elementarne žive

– identifikacijske brojeve spremnika

– ostale eventualne specifične komentare i podatke

Potvrdu izdaje proizvođač/posjednik otpada ili osoba koja je odgovorna za gospodarenje otpadnom elementarnom živom.

PRILOG II.

KRITERIJI I POSTUPCI ZA PRIHVAT OTPADA NA ODLAGALIŠTA

1. Uvod

U ovome Prilogu utvrđuju se i opisuju opća načela za prihvat otpada na različite kategorije odlagališta, postupak za klasifikaciju otpada i smjernice za pripremne postupke za prihvat otpada na odlagališta na temelju kojih je donesena Odluka Vijeća 2003/33/EZ.

Kriteriji za prihvat otpada na odlagalište određeni su u Odluci Vijeća 2003/33/EZ i ovome Prilogu.

2. Opća načela

Kriteriji za prihvat otpada na odgovarajući popis ili kategoriju odlagališta mogu se temeljiti na drugom zakonodavstvu i/ili svojstvima otpada.

Kriteriji za prihvat na posebnu kategoriju odlagališta moraju proizlaziti iz razmatranja povezanih sa:

– zaštitom najbližeg okoliša (posebno podzemnih i površinskih voda)

– zaštitom sustava za zaštitu okoliša (na primjer zaštitni slojevi i sustavi za obradu procjednih voda)

– zaštitom poželjnih procesa stabilizacije otpada unutar odlagališta,

– zaštitom od rizika po zdravlje ljudi.

Primjeri kriterija koji se temelje na svojstvima otpada su:

– zahtjevi o utvrđivanju ukupnog sastava

– ograničavanje količine organskih tvari u otpadu

– zahtjevi ili ograničenja po pitanju biorazgradivosti organskih sastojaka otpada

– ograničenja po pitanju količina posebnih, potencijalno štetnih/opasnih sastojaka (u odnosu na gore spomenute kriterije zaštite)

– ograničenja po pitanju potencijalnog i očekivanog procjeđivanja navedenih potencijalno štetnih/opasnih sastojaka (u odnosu na gore spomenute kriterije zaštite)

– ekotoksična svojstva otpada i povezanog procjeđivanja.

Kriteriji prihvata temeljeni na svojstvima otpada moraju za odlagališta inertnog otpada biti općenito vrlo obimni, a smiju biti manje obimni za odlagališta neopasnog otpada, te najmanje obimni za odlagališta opasnog otpada zbog jače zaštite okoliša u slučaju zadnje dvije spomenute kategorije odlagališta.

3. Opći postupci za ispitivanje i prihvat otpada

Općenita karakterizacija i ispitivanje otpada moraju se temeljiti na sljedeće tri hijerarhijske razine:

Razina 1: Osnovna karakterizacija.  Ovo se odnosi na temeljito određivanje, sukladno standardnim analizama i metodama praćenja ponašanja, kratkoročno i dugoročno gledanog procesa procjeđivanja i/ili karakterističnih svojstava otpada.

Razina 2: Ocjenjivanje sukladnosti.  Ovo se odnosi na povremeno ispitivanje jednostavnijim standardnim analizama i metodama praćenja ponašanja kako bi se utvrdilo da li otpad zadovoljava uvjete dozvole i/ili posebne referentne kriterije. Ova ispitivanja se koncentriraju na ključne varijable i ponašanje prepoznato tijekom osnovne karakterizacije.

Razina 3: Provjera na licu mjesta.  Ovo predstavlja brze metode provjere kojima se potvrđuje da je otpad jednak onome koji je bio podvrgnut ispitivanju sukladnosti, te da odgovara opisu iz popratne dokumentacije. Ta se provjera može sastojati od vizualnog pregleda pošiljke otpada prije i poslije istovara na odlagalište.

Za određenu vrstu otpada uobičajeno se obavlja karakterizacija na Razini 1 gdje otpad mora zadovoljiti odgovarajuće kriterije kako bi bio prihvaćen na referentni popis. Da bi ostala na popisu otpada prihvatljivog na određenom odlagalištu, određena vrta otpada mora se u redovnim razmacima (najmanje jednom u 6 mjeseci) podvrgavati ispitivanju na Razini 2 te zadovoljiti odgovarajuće kriterije. Svaka pošiljka otpada koja stiže na ulaz u odlagalište mora se podvrći provjeri na Razini 3.

Određene vrste otpada mogu se trajno ili privremeno izuzeti od ispitivanja na Razini 1. Razlog tomu može biti nepraktičnost izvođenja ispitivanja, nedostupnost odgovarajućih ispitnih postupaka i prihvatnih kriterija ili postojanje mjerodavnijeg zakonodavstva.

4. Smjernice za pripremne postupke prihvata otpada

Nalaže se isključivo ispitivanje s Razine 3, dok se Razina 1 i Razina 2 primjenjuju u skladu s mogućnostima. Otpad da bi se prihvatio na pojedinu kategoriju odlagališta mora biti ili na restriktivnom nacionalnom popisu ili posebnom popisu za određeno odlagalište, ili ispunjavati kriterije slične onima koji se zahtijevaju za uključivanje u popis.

Sljedeće opće smjernice mogu se koristiti za utvrđivanje preliminarnih kriterija za prihvat otpada na tri osnovne kategorije odlagališta ili na odgovarajuće popise.

Odlagališta za inertni otpad:   samo inertni otpad može se prihvatiti na popis.

Odlagališta za neopasni otpad:   prihvat onih vrsta otpada koje se sukladno definiciji iz Zakona određuju kao neopasni otpad..

Odlagališta za opasni otpad:   prihvat onih vrsta otpada koje se sukladno definiciji iz Zakona određuju kao opasni otpad. Takve vrste otpada ne biti smjele biti prihvaćene na popis bez prethodne obrade u slučaju da pokazuju da je njihov ukupni sadržaj potencijalno opasni ili da je procjeđivanje potencijalno opasnih sastojaka dovoljno visoko da predstavlja kratkoročni rizik za rukovanje ili okoliš ili da sprječavaju nužnu stabilizaciju otpada unutar roka u okviru predviđenog životnog vijeka odlagališta.

e. Kriteriji za prihvat otpada na odlagalište

OSNOVNI KRITERIJI ZA PRIHVAT OTPADA NA ODLAGALIŠTE

5.1. Osnovna karakterizacija otpada

5.1.1. Osnovnom karakterizacijom otpada utvrđuju se karakteristike otpada na osnovi svih podataka neophodnih za njegovo konačno odlaganje na siguran način, a izrađuje se sukladno Odluci Vijeća 2003/33/EZ – Prilog Kriteriji i postupci za prihvat otpada na odlagališta – Odjeljak 1.1. Osnovna karakterizacija, točke 1.1.1., 1.1.2., 1.1.3., i 1.1.4. i odredbama ovoga Pravilnika.

5.1.2 Osnovni načini i metode izrade karakterizacije otpada:

‐ Osnovna karakterizacija otpada mora biti izrađena u elektronskom i pisanom obliku.

‐ Uzorci koji se dostavljaju za potrebne izrade osnovne karakterizacije otpada i njegovog ispitivanja moraju biti reprezentativni.

‐ U ispitivanje otpada potrebno je uključiti sve parametre onečišćenja otpada koji su važni za reaktivne procese na odlagalištu.

‐ Ako je otpad zbog podrijetla ili mjesta nastanka netipično onečišćen opasnim tvarima, to je u karakterizaciji otpada potrebno posebno navesti.

‐ U slučaju kada uzimanje reprezentativnog uzorka, zbog nehomogenosti otpada nije moguće, osnovna karakterizacija otpada mora se temeljiti na teoretskim podacima te empirijskim vrijednostima i obrazloženjima.

‐ Za izradu karakterizacije otpada moraju biti poznati svi potrebni podaci i pruženi svi potrebni dokazi.

5.1.3 Osnovnoj karakterizaciji treba priložiti sljedeće podatke koji su bili temelj za njenu izradu:

‐ opis uzorkovanja otpada,

‐ predviđenu količinu i dinamiku nastanka otpada,

‐ izvještaj o istraživanjima opasnih svojstava otpada,

‐ izvještaj o istraživanju utjecaja odlaganja otpada na stabilnost tijela odlagališta,

‐ podaci o ispunjenju uvjeta prethodne obrade otpada prije odlaganja iz članka 9. ovoga Pravilnika