INTEGRIRANI TERITORIJALNI PROGRAM 2021.-2027.
PRILOG V.
Predložak za programe koji dobivaju potporu fondova EFRR (cilj „Ulaganje za radna mjesta i
rast”), ESF+, Kohezijskog fonda, FPT i EFPRA – članak 21. stavak 3.
CCI |
|
Naslov na engleskom |
[255] Integrated territorial programme 2021-2027 |
Naslov na nacionalnom jeziku (jezicima) |
[255] Integrirani teritorijalni program 2021. – 2027. |
Verzija |
travanj 2022. |
Prva godina |
2021 |
Posljednja godina |
2027 |
Prihvatljivo od |
01 siječnja 2021 |
Prihvatljivo do |
31 prosinca 2029 |
Broj odluke Komisije |
C(20XX) XXXX |
Datum odluke Komisije |
XX XX 20XX |
Broj odluke o izmjeni države članice |
|
Datum stupanja na snagu odluke o izmjeni države članice |
|
Prijenos koji nije znatan (članak 24. stavak 5. UZO-a) |
Ne |
Regije NUTS obuhvaćene programom (nije primjenjivo na fond EFPRA) |
HR0 – Croatia
|
Dotični fond / dotični fondovi
|
|
JTF |
|
Program |
u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” samo za najudaljenije regije |
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1.Programska strategija: glavni razvojni izazovi i odgovori politike
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (a) podtočke od i. do viii. i podtočka x. te članak 22. stavak 3. točka (b). Uredbe (EU) …/… + („UZO”).
Za cilj „Ulaganje u radna mjesta i rast”:
Tablica 1.
Cilj politike ili specifični cilj FPT-a |
Specifični cilj ili posebni prioritet* |
Obrazloženje (sažetak) |
Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe te regionalne povezanosti IKT-a (PO 1) |
1 (i) razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija; |
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS) U okviru strateškog cilja 13. Jačanje regionalne konkurentnosti, prioritet provedbe politike pametne specijalizacije i jačanja pozicije regionalnoga gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti obuhvatit će podršku industrijskoj tranziciji i jačanju pozicije regionalnoga gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti. U Nacionalnom programu reformi 2020. , u sklopu mjere Istraživanje i razvoj navodi se podmjera Jačanje nacionalnog inovacijskog sustava i inovacijskog potencijala gospodarstva. Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019. Vijeće preporučuje da Hrvatska u 2019. i 2020. poduzme djelovanja kojima je cilj usmjeriti investicijsku politiku, između ostalog, na istraživanje i inovacije, vodeći računa o regionalnim razlikama. Izvješće za Hrvatsku 2019. - Prilog D: Smjernice za ulaganja financirana sredstvima iz kohezijske politike za razdoblje 2021.-2027. za Hrvatsku Prilog D identificira kako hrvatsko gospodarstvo nije dovoljno inovativno i poboljšanje inovacijskih rezultata vrlo slabo napreduje. Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju povećanja istraživačkih i inovacijskih kapaciteta i primjene naprednih tehnologija uzimajući u obzir teritorijalne razlike, konkretno sljedeće: poboljšanje inovacijskih rezultata i poticanje rasta produktivnosti utvrđivanjem područja pametne specijalizacije na temelju nacionalnih i regionalnih potreba i potencijala; povećanje broja inovativnih poduzeća u područjima pametne specijalizacije s najvećim potencijalom rasta; razvoj kapaciteta sveučilišta i istraživačkih ustanova da povećaju tržišnu relevantnost svojih istraživačkih projekata, uspostave kritičnu masu istraživanja i privuku talente u područja strategije pametne specijalizacije. |
|
1 (iii) jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja; |
NRS 2030. U SC 1 . Konkurentno i inovativno gospodarstvo prioriteti u provedbi javne politike koji će pridonijeti razvoju poduzetništva i obrta su: podrška rastu produktivnosti malih i srednjih poduzetnika razvoj poslovne i istraživačke infrastrukture razvoj i komercijalizacija novih proizvoda i usluga malih i srednjih poduzetnika. U okviru SC 13. Jačanje regionalne konkurentnosti, prioritetna područja ulaganja odnose se na provedbu politike pametne specijalizacije i jačanja pozicije regionalnoga gospodarstva kroz uspostavu regionalnih ekosustava i inovacijskih sustava za poduzetnike, teritorijalno brendiranje i promociju regionalnog gospodarstva i podršku industrijskoj tranziciji prema nišama više dodane vrijednosti. Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019. je usmjeriti investicijsku politiku na istraživanje i inovacije, vodeći računa o regionalnim razlikama. Izvješće za Hrvatsku 2019. - Prilog D Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju povećanja rasta i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća: napredovanje u globalnim lancima vrijednosti poboljšanje kvalitete poduzetničkih potpornih institucija i poslovnog okruženja. NRS 2030. SC 12. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima Prioritetno područje 1. Razvoj potpomognutih i brdsko planinskih područja Prioritet politika je gospodarska regeneracija depriviranih područja. Zakon o potpomognutim područjima (PP) NN 118/18 i Zakon o brdsko -planinskim područjima (BPP) NN 118/18 Ovim Zakonima, kao dijelom opće politike regionalnog razvoja RH, uređuje se upravljanje razvojem područja koja su, prema odredbama zakona kojim se uređuje regionalni razvoj, određena kao PP i kao područja s razvojnim posebnostima. Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje 2021.-2027. Prioritet 1, Posebni cilj 1: Smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih skupina Mjera 5.: Doprinos smanjenju siromaštva na regionalnoj i lokalnoj razini.
|
1 (iv) razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo; |
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine Prema strateškom cilju 1 “Konkurentno i inovativno gospodarstvo”, jedan od prioriteta u provedbi javnih politika koji će doprinijeti razvoju poduzetništva i obrta uključuje: poticanje cjeloživotnog obrazovanja, samozapošljavanja i stjecanja poduzetničkih kompetencija. Prioritetna područja javnih politika za strateški cilj 2. “Obrazovani i zaposleni ljudi”, prioritetna područja javnih politika na području tržišta rada i zapošljavanja su postizanje veće usklađenosti vještina ljudi s potrebama tržišta rada poboljšanjem suradnje dionika na tržištu rada, uključujući i sustav obrazovanja.
Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2020. Vijeće preporučuje Hrvatskoj da 2020. i 2021. poduzme mjere za promicanje stjecanja vještina.
Prilog D: Nedostatak i neusklađenost vještina među glavnim su preprekama daljnjem gospodarskom razvoju Hrvatske. Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo, konkretno sljedeće: prekvalifikacija i dokvalifikacija u područjima pametne specijalizacije, s posebnim naglaskom na stjecanje ključnih kompetencija, uključujući digitalne vještine; jačanje ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući visokoobrazovne ustanove i strukovne škole koje su odabrane kao centri izvrsnosti, radi poticanja vještina potrebnih za razvoj inovacija i poduzetničke kulture. |
|
Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta područja i lokalnih inicijativa (PO 5) |
5 (i)poticanje integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u urbanim područjima; |
NRS 2030. U strateškom cilju 13. „Jačanje regionalne konkurentnosti” jedno od prioritetnih područja javnih politika je razvoj pametnih i održivih gradova čiji su prioriteti provedbe politike: ulaganja u ljude pametno i održivo gospodarstvo pametno upravljanje održiv okoliš pametna mobilnost pametno življenje.
Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”. Jedan od prioriteta provedbe politike je razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima i stvaranje zelenih gradova. Jedan od prioriteta je i regeneracija „brownfield“ lokacija i razvoj zelenih površina, obnova i održivo korištenje kulturne i povijesne baštine i općenito poboljšanje urbane infrastrukture i provedbu koncepta „pametnih gradova“. Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019. Republici Hrvatskoj je da usmjeri investicijsku politiku na održivi gradski promet, vodeći računa o regionalnim razlikama. Prilog D Utvrđene su prioritetne potrebe za ulaganjima te bi ih trebalo dodatno razraditi u strategijama integriranog urbanog razvoja u cilju poticanja integriranog socioekonomskog razvoja u urbanim područjima: jačanje uloge vodećih gospodarskih središta kao pokretača regionalnog rasta te održivog i integriranog razvoja njihovih funkcionalnih područja (sveučilišna središta, središta inovacija, povezanost između urbanih i ruralnih područja itd.) potpora obnovi zapostavljenih urbanih naselja kako bi bila privlačnija poduzećima i radi povećanja socijalne uključenosti jačanje kapaciteta lokalnih tijela vlasti za izradu pouzdanih integriranih teritorijalnih strategija. Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. navodi da je, obzirom da ITU mehanizam doprinosi fiskalnoj i funkcionalnoj decentralizaciji, preporuka proširiti ITU mehanizam na nove gradove kako bi se ojačali razvojni centri te tako pridonosili ravnomjernom regionalnoj razvoju. |
|
5 (ii)poticanje integriranog i uključivog lokalnog društvenog i gospodarskog razvoja, lokalnog razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u područjima koja nisu urbana. |
NRS 2030. godine U okviru strateškog cilja 12. Razvoj potpomognutih područja i područja s razvojnim posebnostima, prioriteti provedbe politike na području pametnih i održivih otoka: pametno i održivo upravljanje otočnim resursima i okolišem, borba protiv klimatskih promjena i sprječavanje rizika održiv razvoj i strukturna preobrazba otočnog gospodarstva poboljšanje kvalitete života razvojem javne infrastrukture (komunalne, vodovodne, prometne, poslovne i društvene), podrškom stanogradnji i razvojem javnih usluga. Nacionalni plan razvoja otoka za razdoblje od 2021. do 2027. godine kao srednjoročni akt strateškog planiranja kojim se definira provedba ciljeva razvoja RH na području otoka, predviđa sljedeće posebne ciljeve: Poticanje poduzetničkog okruženja i jačanje konkurentnosti otočnog gospodarstva Razvoj i poticanje izgradnje sustava obnovljivih izvora energije, uporabe čiste energije i energetske učinkovitosti Zaštita prirode i okoliša, smanjenje rizika te ublažavanje posljedica i jačanje otpornosti na klimatske promjene Održivo korištenje i revitalizacija ukupnog otočnog prostora, kulturne baštine i otočnog identiteta
Izvješće za Hrvatsku 2019. - Prilog D: Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju smanjenja nejednakosti među regijama te da se uzmu u obzir zemljopisne specifičnosti (otoci), potiče gospodarska aktivnost te da ih se povezuje s vodećim razvijenim središtima. Utvrđene su prioritetne potrebe za ulaganjima u cilju promicanja obnovljivih izvora energije, konkretno sljedeće: jamčenje većeg korištenja održivih i čistih izvora energije, prije svega energije sunca, s posebnim naglaskom na energetsku samoodrživost otoka u skladu s inicijativom „Čista energija za otoke EU-a”. |
Posebni cilj za Fond za pravednu tranziciju |
Omogućavanje regijama i ljudima da ublaže socijalne i gospodarske učinke te učinke na okoliš koje ima tranzicija prema klimatski neutralnom gospodarstvu i cilju Unije za klimu do 2030. i klimatski neutralno gospodarstvo do 2050., temeljem Pariškog sporazuma |
Izvješće za Hrvatsku 2020. Prilog D Temeljem intenziteta emisija stakleničkih plinova izdvojene su dvije regije: Sisačko-moslavačka i Istarska županija. Industrijska postrojenja u tim županijama zapošljavaju znatan broj radnika, a njihov opstanak ugrožen je zbog njihovih visokih emisija stakleničkih plinova. Ključne mjere iz Fonda za pravednu tranziciju (FPT) mogle bi biti posebno usmjerene na: produktivna ulaganja u MSP-ove, uključujući novoosnovana poduzeća, što dovodi do gospodarske diversifikacije i preusmjeravanja ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija te poticanje prijenosa naprednih tehnologija, ulaganja u uvođenje tehnologije i infrastrukture za čistu energiju po pristupačnoj cijeni i smanjenje emisija stakleničkih plinova, ulaganja u digitalizaciju ulaganja u unapređenje kružnoga gospodarstva ulaganja u dokvalifikaciju i prekvalifikaciju radnika.
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine Prioriteti relevantni za FPT: poticanje ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije poticanje suradnje između poslovnog i istraživačkog sektora modernizacija i dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija razvoj ljudskih potencijala promicanje energetske tranzicije i obnovljivih izvora energije povećanje energetske samodostatnosti i učinkovitosti te tranzicija na čistu energiju dekarbonizacija, uklanjanje, skladištenje i oporaba ugljikovog dioksida
Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za RH za razdoblje 2021.- 2030. godine Za RH zadani su sljedeći ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. godine: u ETS sektoru: najmanje za 43 % u odnosu na razinu iz 2005. godine, za sektore izvan ETS-a: najmanje za 7 % u odnosu na razinu iz 2005. godine. 3.1 Dimenzija : dekarbonizacija 3.1.1 Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova. MS-3: Promicanje korištenja inovativnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) radi smanjenja emisija stakleničkih plinova IP-1: Smanjenje udjela klinkera u proizvodnji cementa |
2.Prioriteti
Upućivanje: članak 22. stavak 2. i članak 22. stavak 3. točka (c) UZO-a.
2.1.Prioriteti osim tehničke pomoći
2.1.1.Industrijska tranzicija hrvatskih regija
Prioritet se odnosi na zapošljavanje mladih |
Prioritet se odnosi na socijalna inovativna djelovanja |
Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (m) Uredbe o fondu ESF+ * |
Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (l) Uredbe o fondu ESF+ |
Prioritet se odnosi na specifični cilj za urbanu mobilnost utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (b) podtočki viii. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu |
Prioritet se odnosi na specifični cilj digitalne povezivosti utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (a) podtočki v. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu |
* Ako je označeno, idite na dio 2.1.1.2..
2.1.1.1.1 (i) Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija;
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Jedan od ključnih pokretača tranzicije regionalnog gospodarstva bit će širenje i difuzija inovacija čime će se omogućiti diverzifikacija regionalnih gospodarstava i jačanje regionalne konkurentnosti. Širenje i difuzija inovacija u okviru regionalnih gospodarstava omogućit će se kroz poticanje strateških partnerstva za inovacije i razvoj inovacijskih klastera u okviru regionalnih lanaca vrijednosti s ciljem uvođenja strukturnih promjena i specijalizacije regionalnih gospodarstava u nišama više dodane vrijednosti. U okviru planiranih javnih poziva za strateška partnerstva za inovacije financirat će se konzorciji od minimalno tri poduzetnika (od čega minimalno 2 MSP-a, i po potrebi partnera iz znanstveno-istraživačkog i javnog sektora, te će se moći dobiti potpore za projekte istraživanja i razvoja (industrijsko istraživanje, eksperimentalni razvoj, studije izvedivosti) i podrška za razvoj istraživačke i tehnološke infrastrukture koje će poduzetnicima omogućiti diversifikaciju poslovanja i razvoj novih proizvoda u okviru RLV prioritetnih niša. Nastavno na ključne društvene izazove urbanih područja i otoka, kroz strateška partnerstva za inovacije moći će se uspostavljati i novi modeli Triple Hellix suradnje (Urban and Island Transition Alliance), temeljeni na „Mission-oriented R&D“ i jedinstveni na razini EU-a, koji će povezati proces industrijske tranzicije s razvojem urbanih područja i razvojem otoka te demonstrirati inovativna rješenja upravo na području grada ili otoka koji je definirao razvojni izazov. Nadalje, javnim pozivima za podršku inovacijskim klasterima poticat će se umrežavanje dionika u okviru regionalnih lanaca vrijednosti kroz potpore za ulaganje za izgradnju ili nadogradnju inovacijskih klastera te kroz operativne potpore za usavršavanje, internacionalizaciju. Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost . |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Poduzetnici (start-up tvrtke, mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici) Inovacijski klasteri (organizacije klastera) Organizacije za istraživanje i širenje znanja Javni sektor ( regionalna i lokalna samouprava, resorna tijela državne uprave, javna poduzeća) |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija S ciljem promicanja jednake mogućnosti i sprječavanja diskriminacija na temelju invaliditeta tijekom provedbe infrastrukturnih projekata, osigurat će se dostupnost osobama s invaliditetom, kao i pristup proizvodima i uslugama.Ravnopravnost spolova Pozitivne mjere kojima se nastoje eliminirati stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti i uključuju pozitivne uzore. Promicanje aktivnosti kojima se želi uspostaviti bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života u istraživačkom i inovacijskom sektoru. Promicanje sudjelovanja žena u svim aktivnostima, s posebnim naglaskom na njihovu zastupljenost u istraživačkom i inovacijskom sektoru, istraživačkim ustanovama i upravnim odborima. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000]Ulaganja kroz ovaj specifični cilj ne provode se kroz instrumente integriranog teritorijalnog razvoja, ali imaju teritorijalni fokus usmjeren na regionalne lance vrijednosti, i predstavljaju regionalni alat u okviru S3-a. U smislu industrijske tranzicije regija isti se očituje na način da su ulaganja usmjerena prema aktualnim statističkim regijama 2. razine (HR NUTS 2 statističkim regijama) odnosno prema Panonskoj Hrvatskoj, Jadranskoj Hrvatskoj te Sjevernoj Hrvatskoj . |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Polje za unos teksta [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana uporaba FI s obzirom da se planira poticati rizična ulaganja u aktivnosti istraživanja i razvoja u okviru regionalnih lanaca vrijednosti kroz strateška partnerstva za inovacije između više poduzetnika (uz mogućnost sudjelovanja organizacija za istraživanje i širenje znanja) te potpore za inovacijske klastere u cilju poticanja umrežavanja dionika strateških lanaca vrijednosti. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
1.1. Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
1 |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO1 |
Poduzeća s primljenom potporom (od čega: mikro, mala, srednja, velika)* |
poduzeća |
407 |
980 |
1 |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO2 |
Poduzeća s primljenom potporom u obliku bespovratnih sredstava |
Broj poduzeća s primljenom potporom u obliku |
240 |
480 |
1 |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO04 |
Poduzeća koja su primila nefinancijsku potporu |
Broj poduzeća koja primaju nefinancijsku potporu u prioritetnim nišama |
167 |
500 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
1.1.1. Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Osnovna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
1 |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR03 |
Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) koja uvode inovacije u proizvode ili procese* |
Broj novoosnovanih poduzeća koja su uvela inovacije u proizvode u prioritetnim nišama |
0 |
2021 |
320 |
|
|
1 |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR 1.1.1 |
MSP-ovi koji ostvaruju koristi od aktivnosti za razvoj vještina koje pruža lokalni/regionalni ekosustav |
Broj MSP-ova koji ostvaruju koristi od aktivnosti za razvoj vještina u prioritetnim nišama |
0 |
2021 |
500 |
|
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i) |
011 -Aktivnosti istraživanja i inovacija u velikim poduzećima, uključujući umrežavanje |
320.000.000 |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i) |
026 -Potpora inovacijskim klasterima, uključujući između poslovnih subjekata, istraživačkih organizacija i javnih tijela te poslovnih mreža prvenstveno u korist MSP-ova |
10.000.000 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i) |
01 |
330.000.000 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i) |
33 |
330.000.000 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+ * , EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i) |
03 |
330.000.000 |
* U načelu 40 % za ESF+ doprinosi praćenju uključivanja rodno osviještene politike. 100 % primjenjuje se kada država članica odluči primjenjivati članak 6. Uredbe o fondu ESF+, kao i djelovanja specifična za pojedine programe u području rodne ravnopravnosti.
2.1.1.1.1 (iii) Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja;
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Promicanje poduzetništva i rasta te razvoja MSP-ova kritičan je čimbenik i pokretač industrijske tranzicije i ključni alat za otvaranje novih radnih mjesta. U tom cilju potrebno je stvoriti učinkovit eko sustav za poduzetnike, poboljšati poslovnu klimu i dati podršku jačanju konkurentnosti i internacionalizaciji MSP-ova. Kroz de minimis javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava usmjerene prema inovativnim start up tvrtkama i MSP-ovima potaknut će se proizvodna ulaganja koja će za cilj imati modernizaciju poslovanja kroz zelenu i digitalnu tranziciju i komercijalizaciju inovacija te usmjeravanje regionalnoga gospodarstva prema prioritetnim nišama Jadranske, Sjeverne i Panonske Hrvatske. Provedbom strateškog projekta za izgradnju učinkovitog regionalnog eko sustava pružit će se podrška upravljanju industrijskom tranzicijom uspostavi učinkovitih regionalnih eko sustava za poduzetnike te podrška brendiranju i internacionalizaciji regionalnih gospodarstva. Kako bi se povećala atraktivnost potpomognutih i brdsko-planinskih područja za privlačenje ulaganja i omogućio rast i razvoj MSP-ova u okviru regionalnih lanaca vrijednosti koji čine okosnicu lokalnog gospodarstva (primjerice: Agri-food RLV, RLV Zeleni rast) na tim područjima, dat će se podrška razvoju specijalizirane poslovne infrastrukture za MSP-ove, sukladno potrebama poduzetnika definiranih u okviru akcijskih planova za regionalne lance vrijednosti. Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost. |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Start-up tvrtke i mikro, mali i srednji poduzentici (MSP-ovi) Regionalna i lokalna samouprava Gospodarska udruženja Hamag-Bicro i resorna tijela državne uprave |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija Kako bi se promicale jednake mogućnosti i spriječila diskriminacija na temelju invaliditeta tijekom provedbe infrastrukturnih projekata osigurat će se dostupnost osobama s invaliditetom. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Ulaganja kroz ovaj specifični cilj ne provode se kroz instrumente integriranog teritorijalnog razvoja ali imaju teritorijalni fokus. U smislu industrijske tranzicije regija isti se očituje na način da su ulaganja usmjerena prema aktualnim statističkim regijama 2. razine (HR NUTS 2 statističkim regijama)) odnosno prema Panonskoj Hrvatskoj, Jadranskoj Hrvatskoj te Sjevernoj Hrvatskoj. Dodatno, putem ovog specifičnog cilja ulagat će se i u potpomognuta i brdsko-planinska područja na lokalnoj razini. |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a.
Nije planirano. De minimis i/ili regionalne potpore u okviru javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava usmjerit će se prema inovativnim start-up-ovima i MSP-ovima za proizvodna ulaganja s ciljem komercijalizacije inovacija i usmjeravanja ka prioritetnim nišama Jadranske, Sjeverne i Panonske Hrvatske. Temeljem naučenih lekcija iz 2014.-2020. vidljivo je da pokretanje više fragmentiranih ESIF FI s relativno malim dodijeljenim iznosima programskog doprinosa stvaraju disrupciju na bankarskom tržištu i konfuziju među potencijalnim krajnjim primateljima, pogotovo kada se radi o istoj ciljnoj skupini (poduzetnicima) i sličnim financijskim proizvodima koji imaju manje razlike u kriterijima prihvatljivosti krajnjih primatelja. Industrijska tranzicija se fokusira na usko specijalizirane niše i predviđen je manji volumen alokacije, što će teško pobuditi interes tržišta za ulaganjem privatnog kapitala. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22.stavak 3 točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Output Pokazatelji
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
1 |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO 103 |
Poduzeća s velikim rastom koja su primila potporu |
Broj novoosnovanih poduzeća s primljenom potporom u prioritetnim nišama |
150 |
300 |
1 |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO14 |
Javne institucije koje su primile potporu za razvoj digitalnih usluga, proizvoda i procesa |
Broj javnih institucija koje podržavaju značajan razvoj ili nadogradnju digitalnih usluga, proizvoda i procesa, na primjer u kontekstu akcija e-uprave. Značajne nadogradnje pokrivaju samo nove funkcionalnosti |
1 |
1 |
1 |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO 15 |
Kapacitet stvorene inkubacije |
Poduzeća |
0 |
220 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a .
Tablica 3.: Result Pokazatelji
P rioritet |
S pecifični cilj |
Fond |
K ategorija regije |
O znaka [5] |
P okazatelj [255] |
M jerna jedinica |
O snovna vrijednost |
Re ferentna godina |
C iljana vrijednost (2029) |
I zvor podataka [200] |
Napomena [200] |
1 |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 25 |
MSP-ovi s višom dodanom vrijednosti po zaposleniku |
Broj poduzeća koja ostvaruju veću dodanu vrijednost po zaposleniku koja su primila potporu |
0 |
2021 |
225 |
|
|
1 |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 18 |
MSP-ovi koji se koriste uslugama inkubatora nakon stvaranja inkubatora |
Broj MSP-ova koji koriste nove usluge inkubatora |
0 |
2021 |
1.720 |
|
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka viii. UZO-a
Tablica 4.: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
021 - Razvoj i internacionalizacija poslovanja MSP-ova, uključujući proizvodna ulaganja |
90.000.000 |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
020 - Poslovna infrastruktura za MSP-ove (uključujući industrijske parkove i pogone) |
66.000.000 |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
024 - Napredne usluge potpore za MSP-ove i skupine MSP-ova (uključujući usluge upravljanja, marketinga i dizajna) |
5.000.000 |
Tablica 5.: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
01 |
161.000.000 |
Tablica 6.: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
28 |
66.000.000 |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
33 |
95.000.000 |
Tablica 7.: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
|
|
|
|
|
Tablica 8.: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
03 |
161.000.000 |
* U načelu 40 % za ESF+ doprinosi praćenju uključivanja rodno osviještene politike. 100 % primjenjuje se kada država članica odluči primjenjivati članak 6. Uredbe o fondu ESF+, kao i djelovanja specifična za pojedine programe u području rodne ravnopravnosti.
2.1.1.1.1 (iv) Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Zbog globalnih promjena uzrokovanih 4. tehnološkom revolucijom te razvoja novih industrija/sektorskih niša kao odgovor na društvene izazove, neizbježno je došlo i doći će do velikih promjena na tržištu rada. Priprema za poslove budućnosti, specifične za regionalne potrebe i regionalne lance vrijednosti, omogućit će se kroz razvoj pametnih vještina za industrijsku tranziciju. U okviru planiranih javnih poziva za podršku razvoju pametnih vještina za industrijsku tranziciju dat će se podrška centrima kompetentnosti i ostalim poslovnim potpornim institucijama te inovacijskim klasterima u osmišljavanju programa za razvoj pametnih vještina, kao i potpore poduzetnicima za usavršavanje i razvoj pametnih vještina za industrijsku tranziciju, temeljem utvrđenih potreba u okviru akcijskih planova za (strateške) regionalne lance vrijednosti. Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost. |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Regionalne i lokalne razvojne agencije Poduzetnici (start-up tvrtke, mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici) Znanstvene organizacije i regionalni centri kompetentnosti Inovacijski klasteri Poslovne p otporne institucije |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija Promicanje sudjelovanja pripadnika manjina u svim aktivnostima umrežavanja. S ciljem zaštite osobnih podataka uspostavit će se mehanizmi zaštite osobnih podataka, odnosno uključit će se informacije o zaštiti osobnih podataka. Provedba svih aktivnosti neće imati diskriminatorne učinke sukladno članku 21. Povelje (spol, rasa, boja kože, etničko ili socijalno podrijetlo, genetske osobine, jezik, religija ili uvjerenje, političko ili bilo kakvo drugo mišljenje, pripadnost nacionalnoj manjini, imovina, rođenje, invaliditet, dob ili spolna orijentacija), odnosno sve će intervencije doprinijeti jednakosti i uključenosti. Ravnopravnost spolova Promicanje sudjelovanja žena u svim aktivnostima umrežavanja. Promicanje sudjelovanja žena u programima prekvalifikacije i jačanja vještina za profesije u kojima tradicionalno prevladavaju muškarci. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Ulaganja kroz ovaj specifični cilj ne provode se kroz instrumente integriranog teritorijalnog razvoja ali imaju teritorijalni fokus. U smislu industrijske tranzicije regija isti se očituje na način da su ulaganja usmjerena prema aktualnim statističkim regijama 2. razine (HR NUTS 2 statističkim regijama) odnosno prema Panonskoj Hrvatskoj, Jadranskoj Hrvatskoj te Sjevernoj Hrvatskoj. |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a
|
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U ovom specifičnom cilju nije planirana upotreba FI s obzirom da se planiraju koristiti potpore male vrijednosti kojima se želi usmjeriti razvoj pametnih vještina za industrijsku tranziciju i pripremiti regionalna gospodarstva za poslove budućnosti . |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22.stavak 3 točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
1 |
1(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO 101 |
MSP-ovi koji ulažu u vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo |
Broj MSP-ova koji ulažu u razvoj vještina u prioritetnim |
300 |
600 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3.: Pokazatelji rezultata
P rioritet |
S pecifični cilj |
Fond |
K ategorija regije |
O znaka [5] |
P okazatelj [255] |
M jerna jedinica |
O snovna vrijednost |
Re ferentna godina |
C iljana vrijednost (2029) |
I zvor podataka [200] |
Napomena [200] |
1 |
1(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 98 |
Osoblje MSP-ova koje završava osposobljavanje za vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo (prema vrsti vještine: tehnička, upravljačka, poduzetnička, zelena, druga) |
Broj osoba MSP-ova koji su obuhvaćeni osposobljavanjem u cilju razvoja pametnih vještina za industrijsku tranziciju |
0 |
2021 |
1.800 |
|
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4.: Dimenzija 1. - područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR)
|
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iv) |
023 - Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju, poduzetništvo i prilagodljivost poduzeća promjenama |
15.000.000 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iv) |
01 |
15.000.000 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iv) |
33 |
15.000.000 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
|
|
|
|
|
Tablica 8.: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iv) |
03 |
15.000.000 |
* U načelu 40 % za ESF+ doprinosi praćenju uključivanja rodno osviještene politike. 100 % primjenjuje se kada država članica odluči primjenjivati članak 6. Uredbe o fondu ESF+, kao i djelovanja specifična za pojedine programe u području rodne ravnopravnosti.
2.1.1. Razvoj urbanih područja kao pokretača regionalnog rasta i razvoja njihovih funkcionalnih područja te razvoj održivih i zelenih otoka
Prioritet se odnosi na zapošljavanje mladih |
Prioritet se odnosi na socijalna inovativna djelovanja |
Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (m) Uredbe o fondu ESF+ * |
Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (l) Uredbe o fondu ESF+ |
Prioritet se odnosi na specifični cilj za urbanu mobilnost utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (b) podtočki viii. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu |
Prioritet se odnosi na specifični cilj digitalne povezivosti utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (a) podtočki v. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu |
* Ako je označeno, idite na dio 2.1.1.2.
2.1.1.1.Specifični cilj – 5 (i) Poticanje integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u urbanim područjima;
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
službenici tijela, ustanova i trgovačkih društava lokalne i regionalne/područne samouprave vlasnici i korisnici zgrada javnog i privatnog sektora stanovništvo urbanih područja tijela područne (regionalne) i lokalne samouprave tvrtke koje se bave javnim uslugama korisnici javnog prijevoza sudionici u prometu turistički djelatnici, korisnici turističke infrastrukture (turisti), stanovništvo urbanih područja kao posredni korisnici infrastrukture s turističkom i javnom namjenom djelatnici u kulturi izletnici, rekreativci |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija Vodit će se računa o jednakim mogućnostima sudjelovanja za sve skupine društva te da aktivnosti ne mogu, izravno niti neizravno, diskriminirati nekoga na temelju bilo koje osnove Osiguravanje pristupa objektima i sadržajima za osobe s invaliditetom Osiguravanje vizualnih, zvučnih i taktilnih površina na kolnicima, proširenja kolnika, prilagodbe uspona, spuštanje rubnika na cestama i raskrižjima, korištenje formata jednostavnog za čitanje i pristupačnosti mrežnih stranica Pri kreiranju usluga te ulaganjima u turističku infrastrukturu vodit će se računa o tome da su pristupačni svim skupinama društva primjenom univerzalnog dizajna, uključujući za sve ranjive skupine Uključivanje ranjivih skupina/osoba s invaliditetom kroz terapijske vrtove koji su dizajnirani s ciljem jačanja motoričkih, senzoričkih, kognitivnih, afektivnih, alimentarnih, duhovnih i socijalnih potencijala Osiguravanje jednakog pristupa sigurnim, uključivim i dostupnim, zelenim, otvorenim i javnim prostorima za sve skupine društva Osiguravanje pravovremenih i pristupačnih informacija o stanju u prometu i linijama javnog prijevoza te pristupačnih i održivih sustava javnog prijevoza Unaprjeđenje javnog prijevoza u skladu potrebama i sigurnosnim zahtjevima koji se tiču invalidskih kolica i ostalih pomagala Poduzimanje mjera osiguravanje fizičke, komunikacijske pristupačnosti, pristupačne opreme, didaktičkih i obrazovnih materijala. Izrada protokola za postupanje s osobama s invaliditetom u kriznim i izvanrednim situacijama. Ravnopravnost spolova Neće se javiti izravni ili neizravni učinci na pitanje ravnopravnosti spolova, no p rilikom provođenja svih tipova aktivnosti vodit će se računa o istom (npr. pristup javnim objektima i sadržajima, pristup socijalnim uslugama, pristup informacijsko komunikacijskim tehnologijama i sl.) Primjenjivat će se pozitivne mjere za uklanjanje stereotipa iz komunikacijskih aktivnosti. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Unutar SC5(i) planira se korištenje financijskih instrumenata u jednom dijelu javne i turističke infrastrukure te području revitaliacije kulturne baštine i to za realizaciju dijela projekata koji će se moći dodatno komercijalizirati odnosno od kojih se može očekivati veći i brži povrat ulaganja ovisno o lokaciji i sa kraćim rokom povrata uloženih sredstava. Nadalje, planira se uporaba finacijskih instrumenata vezano uz energetsku učinkovitost objekata u javnom vlasništvu i višestambenih zgrada čime se želi doprinjeti poticanju stanogradnje u skladu sa Affordable housing initiative. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22.stavak 3 točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO15 |
Kapacitet stvorene inkubacije |
Poduzeća |
0 |
140 |
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO18 |
Stambeni objekti s poboljšanim energetskim svojstvima |
Kućanstva |
0 |
700 |
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO19 |
Javne zgrade s poboljšanim energetskim svojstvima |
Kvadratni metri |
0 |
91.000 |
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO38 |
Površina obnovljenog zemljišta za koje je primljena potpora |
Hektri |
0 |
6,50 |
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO57 |
Kapacitet okolišno prihvatljivih željezničkih vozila za kolektivni javni prijevoz |
Putnici |
0 |
4.750. |
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO58 |
Infrastruktura namijenjena vožnji biciklom za koju je primljena potpora* |
kilometri |
0 |
164 |
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO60 |
Gradovi s novim ili moderniziranim digitaliziranim sustavima gradskog prijevoza |
Gradovi i mjesta |
0 |
10 |
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO74 |
Stanovništvo obuhvaćeno projektima u okviru strategija za integrirani teritorijalni razvoj* |
osobe |
0 |
1.878.451 |
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO 75 |
Strategije za integrirani teritorijalni razvoj za koje je primljena potpora* |
doprinos strategijama |
22 |
22 |
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO76 |
Integrirani projekti za teritorijalni razvoj |
projekti |
0 |
36 |
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO77 |
Broj kulturnih i turističkih lokacija za koje je primljena potpora* |
Kulturne i turističke lokacije |
0 |
32 |
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO5.1.1 |
Stvoreni ili obnovljeni prostor u urbanim područjima |
Kvadratni metri |
0 |
55.000 |
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO5.1.2 |
Broj pilot projekata u urbanim područjima |
Broj |
0 |
8 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a .
Tablica 3.: Pokazatelji rezultata
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Osnovna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR18 |
MSP-ovi koji se koriste uslugama inkubatora nakon stvaranja inkubatora* |
Poduzeća/godina |
0 |
2021. |
42 |
e-fondovi |
|
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR26 |
Godišnja potrošnja primarne energije (od čega: stambeni objekti, javne zgrade, poduzeća, drugo) |
MWh/godina |
22.800 |
2022. |
11.400 |
e-fondovi |
|
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR52 |
Obnovljeno zemljište koje se upotrebljava za zelene površine, socijalne stanove, gospodarske ili druge svrhe |
hektri |
0 |
2021. |
12 |
efondovi |
|
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR62 |
Godišnji broj korisnika novog ili moderniziranog javnog prijevoza |
Korisnici/godina |
0 |
2021. |
21.375 |
e-fondovi |
|
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR64 |
Godišnji broj korisnika infrastrukture namijenjene vožnji biciklom |
Korisnici/godina |
0 |
2021. |
83.000 |
e-fondovi |
|
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR77 |
Posjetitelji kulturnih i turističkih lokacija za koje je primljena potpora* |
Posjetitelji/godina |
0 |
2021. |
250.000 |
e-fondovi |
|
2 |
5(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR.5.1.1 |
Broj stanovnika koji koristi obnovljeno/uređeno područje pilot projekta |
Broj |
0 |
2021. |
160.000 |
|
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka viii. UZO-a
Tablica 4.: Dimenzija 1. – područje intervencije (ažurirati nazive indikatora i pokazatelja sukladno regulative)
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
020 Poslovna infrastruktura za MSP-ove (uključujući industrijske parkove i pogone) |
30.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
041 Obnova stambenih zgrada radi povećanja njihove energetske učinkovitosti, demonstracijski projekti i mjere potpore |
14.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
044 Obnova radi povećanja energetske učinkovitosti ili mjere energetske učinkovitosti za javnu infrastrukturu, demonstracijski projekti i mjere potpore |
135.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
054 Visokoučinkovita kogeneracija, centralizirano grijanje i hlađenje |
30.037.050 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
073 Sanacija industrijskih lokacija i onečišćenog zemljišta |
100.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
079 Zaštita prirode i bioraznolikosti, prirodna baština i resursi, zelena i plava infrastruktura |
45.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
082 Vozni park čistoga gradskog prometa1 |
52.500.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
083 Biciklistička infrastruktura |
54.100.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
085 Digitalizacija prometa kada je jednim dijelom namijenjena smanjenju emisija stakleničkih plinova: gradski promet |
35.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
165 Zaštita, razvoj i promicanje resursa javnog turizma i turističkih usluga |
50.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
166 Zaštita, razvoj i promicanje kulturne baštine i kulturnih usluga |
92.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
168 Fizička obnova i sigurnost javnih prostora |
40.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
169 Inicijative za teritorijalni razvoj, uključujući pripremu teritorijalnih strategija |
2.000.000 |
Tablica 5.: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
01 |
650.637.050 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
03 |
14.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
03 |
14.550.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
05 |
450.000 |
Tablica 6.: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
03 |
679.637.050 |
Tablica 7.: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
2 |
|
|
|
|
|
Tablica 8.: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(i) |
03 |
679.637.050 |
* U načelu 40 % za ESF+ doprinosi praćenju uključivanja rodno osviještene politike. 100 % primjenjuje se kada država članica odluči primjenjivati članak 6. Uredbe o fondu ESF+, kao i djelovanja specifična za pojedine programe u području rodne ravnopravnosti.
2.1.1.1. 5 (ii) Poticanje integriranog i uključivog lokalnog društvenog i gospodarskog razvoja, lokalnog razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u područjima koja nisu urbana.
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
ITP obilježava multi-tematski i multi-sektorski pristup otočnom razvoju čiji će se sadržaj konačno definirati putem teritorijalnih strategija. Aktivnosti i povezani iznosi su prioritizirani u participativnom procesu tijekom izrade NRS-a, NPRO-a i ITP-a na način da pokrivaju specifične potrebe otoka koje su lokalnog karaktera i koje povezuju više tema (društveno i javna infrastruktura, poslovna infrastruktura, zaštita okoliša i suočavanje s klimatskim promjenama, valorizacija kulturne baštine i usluga te energetska učinkovitost) s potencijalom njihove integracije na programskoj i projektnoj razini. Operacije koje će se financirati kroz ITP za otoke odraz su identificiranih potreba s terena, iskustava u provedbi otočnih projekata u financijskoj perspektivi 2014.-2020. te na najefikasniji način objedinjavaju potrebu za financiranjem otočnih razvojnih projekata koji se ne bi mogli financirati iz drugih izvora. Ove operacije osiguravaju primjenu koncepta Pametnog otoka i doprinose postizanju klimatskim ciljevima EU-a te na taj način potiču razvoj pametnih i održivih otoka. Putem Radnih skupina za izradu teritorijalnih strategija predstavnici otočnih dionika bit će u mogućnosti zastupati interese otočnog stanovništva i iznijeti prijedloge konkretnih aktivnosti. Budući da su potrebe otočnog stanovništva velike, a s obzirom na ograničenost sredstava u okviru ITP-a, ulaganja usmjerena u otoke će se prioritizirati uzimavši u obzir integriranost projekata, učinak na širu zajednicu i otočni prostor , doprinos ostvarenju pokazatelja i zrelost projekata, što će se dodatno zahtijevati kroz pozive na dostavu projektnih prijedloga . Popis indikativnih aktivnosti je sljedeći: Ulaganja u uspostavu i unaprjeđenje sustava nadzora i praćenja radi smanjenja rizika od požar a, s posebnim naglaskom na jačanje kapaciteta i operativne spremnosti vatrogastva te financiranje protupožarnih prosjeka i puteva, nabavu vatrogasnih vozila, kao i obnovu i opremanje vatrogasnih domova. Ulaganja u uspostavu i unaprjeđenje sustava nadzora i praćenja radi smanjenja rizika od katastrofa, s posebnim naglaskom na ulaganje u jačanje kapaciteta i operativne spremnosti civilne zaštite. Ulaganja iz područja plave infrastrukture koja uključuju mjere zaštite i obnove ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i vrsta, postavljanje ekološki prihvatljivih sidrišta na područjima mreže Natura 2000 i izvan nje, akcije čišćenja morskih i obalnih staništa od otpada antropogenog porijekla, obnova lokvi i sl., Ulaganja iz područja zelene infrastrukture koja uključuju mjere zaštite, obnove i održive upotrebe prirodne baštine i područja koja se nalaze u mreži Natura 2000, ali i izvan tih područja, te očuvanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i vrsta na otocima, zatim restauraciju parkova i šuma s ciljem povećanja njihove bioraznolikosti, izgradnju i obnovu suhozida i sl. Ulaganja u poslovnu infrastrukturu i podršku, poput izgradnje ili obnove poslovnih zona i poduzetničkih potpornih institucija (npr. inkubatora i co-working prostora), s ciljem diverzifikacije ekonomske strukture na otocima, stvaranja povoljnih uvjeta za osnivanje i rad tvrtki na otocima i njihovu veću konkurentnost te međusobno povezivanje. Ulaganja će se vršiti s ciljem stvaranja regionalnih eko sustava koji daju učinkovitu podršku regionalnim lancima vrijednosti i razvoju prioritetnih niša industrijske tranzicije. Ulaganja u unaprjeđenje društvenih sadržaja na otocima i uključivanje lokalne zajednice kroz revitalizaciju socijalne infrastrukture na otvorenom i zatvorenom te ostale infrastrukture namijenjene javnoj uporabi, poput obnove i opremanja infrastrukture za djelovanje pružatelja socijalnih usluga u zajednici i organizacija civilnog društva te uređenja i obnove drugih javnih prostora na kojima se građani okupljaju, zadržavaju i borave (uključujući trgove, ulice, parkove, sportsko-rekreativnu infrastrukturu otvorenog i zatvorenog tipa i sl.). Ulaganja u fizičku obnovu i revitalizaciju objekata kulturne baštine te kulturno-turističkih lokacija, valorizaciju i digitalizaciju pokretne kulturne baštine otoka, poput muzejskih i knjižničnih zbirki, organizaciju raznih događanja s ciljem promocije kulturne baštine i lokalnih običaja i informiranja lokalnog stanovništva o očuvanju kulturne baštine i običaja, očuvanje tradicionalnih umijeća, obrta i običaja koji su najizloženiji preobrazbi ili nestanku, a sve s ciljem očuvanja otočnog identiteta. Poticanje otočnih zajednica na prelazak na čistu energiju, kroz ulaganja u energetsku učinkovitost u zgradarstvu, uz istovremenu primjenu pametnih i energetski učinkovitih rješenja na javnim površinama te proizvodnju primarne energije iz obnovljivih izvora kako bi se omogućila veća sigurnost u opskrbi električnom energijom i smanjila energetska ovisnost otoka .. Za razliku od PKK, gdje su predviđena ulaganja u pojedinačne energetske obnove i fotonaponske module te su primarno fokusirane na građanstvo, ulaganja u energetsku obnovu u okviru ITP-a za otoke predviđaju istovremeno, u okviru istog projekta na integriran i način, energetsku obnovu isključivo više javnih zgrada unutar istog otoka, ugradnju fotonaponskih modula te dizalica topline gdje je to primjenjivo, uz još barem jedan pametni/energetski učinkovit projekt u javnom prostoru na tom otoku. Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost. |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
JLP(R)S, Javne ustanove Javne tvrtke Vatrogasne službe Civilna zaštita Pružatelji i korisnici javnih usluga Organizacije civilnog društva Turističke zajednice Kulturne ustanove Gospodarski subjekti Stanovnici otoka |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija Prilikom izgradnje/obnove javne infrastrukture posebno će se voditi računa da prostori omogućavaju u jednakoj mjeri pristup svim skupinama društva te će se poticati zahvati u prostoru kojima se osiguravaju i promoviraju jednake mogućnosti i ravnopravnost. Prilikom planiranja projekata uzet će se u obzir i potrebe slabije naseljenih i prometno manje dostupnih otoka u cilju zadovoljenja društvenih potreba stanovništva tih otoka. Prilikom osiguravanja prostora za rad organizacija civilnog društva prioritet će se dati onima koje zastupaju interese ranjivih skupina, pružaju usluge i organiziraju sadržaje te time doprinose smanjenju njihove socijalne isključenosti. U slučaju provođenja digitalizacije društvenih sadržaja i javnih usluga vodit će se računa o pristupu uslugama za osobe bez potrebne tehničke opreme ili znanja te će se osigurati tehnička pomoć i jasne upute. Pri opremanju javnih prostora i zgrada te sportsko-rekreativnih lokacija, vodit će se računa da je nabavljena oprema univerzalnog dizajna. Kroz ulaganja u poduzetničke potporne institucije vodit će se računa o jednakim mogućnostima svih skupina društva za osnivanje poslovnih subjekata, a usluge inkubatora će se fokusirati na motiviranje žena za sudjelovanje u poduzetništvu. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
U ovom specifičnom cilju planira se provođenje integriranog teritorijalnog pristupa putem drugog teritorijalnog alata kojim se pruža potpora inicijativama koje je izradila država članica.Posebnim programom za otoke koji se temelji na teritorijalnom pristupu odgovara se na specifičnosti otočnog područja te se otvara mogućnost za provedbu ciljanih intervencija na otocima i rješavanje lokalnih potreba. Kao glavni alat za provedbu ovog programa, izrađivat će se teritorijalne strategije kao zasebni dokumenti u sklopu kojih će se na integrirani način pristupiti rješavanju razvojnih potreba otoka. Teritorijalne strategije za otoke izrađivat će se posebno za svaku županiju te će obuhvaćati sve otoke unutar iste županije. Teritorijalne strategije za otoke bit će usklađene s nacionalnim strateškim okvirom razvoja otoka definiranim kroz Nacionalni plan razvoja otoka (NPRO) te županijskim planovima razvoja koji predstavljaju strateški okvir regionalnog značaja. Unutar NPRO-a prepoznate su potrebe i izazovi s kojima se otoci suočavaju te potencijali njihovog razvoja. Operacije podržane ITP-om fokusiraju se samo na dio tema obrađenih kroz NPRO te su prioritizirane na način da pokrivaju specifične potrebe otoka koje su lokalnog karaktera i koje povezuju više tema s potencijalom njihove integracije na programskoj i projektnoj razini, primjenu koncepta Pametnog otoka i doprinosa klimatskim ciljevima EU-a. Teritorijalne strategije izrađuju, donose i provode županije u suradnji otočnim dionicima iz javnog, privatnog i civilnog sektora te po potrebi znanstvenog i istraživačkog sektora čime se potiče participativni pristup rješavanju lokalnih problema. Regionalni i lokalni dionici su na taj način u mogućnosti izravno utjecati na kreiranje smjerova razvoja za svoje otoke čime ujedno jačaju društvenu koheziju i kapacitete za strateško planiranje i provedbu projekata unutar otočne zajednice. |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a
Potencijalne aktivnosti unutar operacije ITP-a Održivo upravljanje, očuvanje i korištenje otočnog prostora doprinose trećem stupu Jadransko-jonske strategije (EUSAIR) „Kvaliteta okoliša“ koji za cilj ima postizanje i održavanje dobrog stanja okoliša, očuvanje zaštićenih područja i ekološki značajnih područja EU Natura 2000 te olakšavanje održivog razvoja obalnih područja na način da se osigura da okoliš i krajobrazi budu uzeti u obzir i u skladu s gospodarskim, socijalnim i kulturnim razvojem. Također, kroz aktivnosti usmjerene na prevenciju od prirodnih i drugih katastrofa te očuvanje i poticaj bio-raznolikosti, ova operacija doprinosi i dvama prioritetnim područjima Dunavske strategije (EUSDR) „Upravljanje rizicima za okoliš“ te „Očuvanje bio-raznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla“. Provedbom aktivnosti unutar operacije ITP-a Unaprjeđenje poslovne i javne infrastrukture na otocima kroz aktivnosti usmjerene na stvaranje preduvjeta za snažno i razvijeno poduzetništvo, doprinijet će se ostvarenju prvog stupa EUSAIR-a „Plavi rast“ i prioriteta EUSDR-a „Jačanje konkurentnosti poduzetništva i razvoj privrednih klastera“. Operacija ITP-a Valorizacija kulturne baštine i razvoj kulturnih usluga na otocima doprinosi četvrtom stupu EUSAIR-a „Održivi turizam“ koji se bavi razvijanjem punog potencijala regije u smislu inovativnog, održivog i odgovornog turizma, kroz diversifikaciju turističkih proizvoda i usluga te rješavanje pitanja sezonalnosti. Provedba ove operacije također doprinosi i prioritetnom području EUSDR-a „Jačanje kulturne suradnje, turizma i kontakata među ljudima“. Provedbom aktivnosti unutar operacije ITP-a „Poticanje energetske učinkovitosti na otocima“ doprinosi se dvama prioritetnim područjima EUSDR-a je „Razvoj obnovljivih izvora energije“ te „Očuvanje bio-raznolikosti, krajolika i kvalitete zraka i tla“. |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Nije planirana upotreba financijskih instrumenata.Unutar ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba FI s obzirom da predviđene aktivnosti nemaju komercijalni karakter i ne očekuje se ostvarivanje prihoda u onoj mjeri koja bi opravdala provedbu projekata putem financijskih instrumenata. Iz tog razloga planirano je korištenje bespovratnih sredstva u cijelosti. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22.stavak 3 točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO15 |
Kapacitet stvorene inkubacije |
poduzeća |
20 |
240 |
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO19 |
Javne zgrade s poboljšanim energetskim svojstvima |
Kvadratni metri |
12.500 |
62.500 |
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO24 |
Ulaganja u nove ili poboljšane sustave za praćenje katastrofa, pripravnost, upozorenje i odgovor na njih u slučaju prirodnih katastrofa |
euri |
1.250.000 |
5.000.000 |
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO26 |
Zelena infrastruktura izgrađena za prilagodbu klimatskim promjenama |
hektri |
2 |
9 |
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO28 |
Područje obuhvaćeno mjerama zaštite od šumskih požara |
hektri |
30.000 |
122.000 |
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO77 |
Broj kulturnih i turističkih lokacija za koje je primljena potpora |
kulturne i turističke lokacije |
3 |
17 |
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO 5.2.1
|
Stvoreni ili regenerirani prostori na otocima |
kvadratni metri |
11.000 |
55.000 |
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO74 |
Stanovništvo obuhvaćeno projektima u okviru strategija za integrirani teritorijalni razvoj |
osobe |
39.827 |
132.756 |
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO75 |
Strategije za integrirani teritorijalni razvoj za koje je primljena potpora |
broj strategija |
7 |
7 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a .
Tablica 3.: Pokazatelji rezultata
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Osnovna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR18 |
MSP-ovi koji se koriste uslugama inkubatora jednu godinu nakon stvaranja inkubatora |
poduzeća |
0 |
2020 |
120 |
|
|
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR26 |
Godišnja potrošnja primarne energije |
Megavatsat/godina |
17.500 |
2020 |
12.250 |
|
|
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR36 |
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od šumskih požara |
osobe |
0 |
2020 |
53.000 |
|
|
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR37 |
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama (osim poplava ili šumskih požara) |
osobe |
0 |
2020 |
13.000 |
|
|
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR77 |
Posjetitelji kulturnih i turističkih lokacija za koje je primljena potpora |
Posjetitelji/godina |
0 |
2020 |
85.000 |
|
|
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR 5.2.2
|
Stanovništvo koje ima pristup novoj ili poboljšanoj zelenoj infrastrukturi na otocima |
osobe |
0 |
2020 |
34.000 |
|
|
2 |
5(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR5.2.1 |
Stanovništvo koje ima pristup novoj ili poboljšanoj socijalnoj infrastrukturi |
osobe |
0 |
2020 |
73.000 |
|
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka viii. UZO-a
Tablica 4.: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(ii) |
020 - Poslovna infrastruktura za MSP-ove (uključujući industrijske parkove i pogone) |
15.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(ii) |
044 - Obnova radi povećanja energetske učinkovitosti ili mjere energetske učinkovitosti za javnu infrastrukturu, demonstracijski projekti i mjere potpore |
33.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(ii) |
059 - Prilagodba mjerama za borbu protiv klimatskih promjena te sprečavanje rizika povezanih s klimom i upravljanje njima: požari (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i pristupe utemeljene na ekosustavima) |
20.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(ii) |
060 - Prilagodba mjerama za borbu protiv klimatskih promjena te sprečavanje rizika povezanih s klimom i upravljanje njima: ostalo, npr. oluje i suša (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i pristupe utemeljene na ekosustavima) |
5.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(ii) |
079 - Zaštita prirode i bioraznolikosti, prirodna baština i resursi, zelena i plava infrastruktura |
17.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(ii) |
127 - Ostala socijalna infrastruktura koja doprinosi socijalnoj uključenosti u zajednici |
23.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(ii) |
166 - Zaštita, razvoj i promicanje kulturne baštine i kulturnih usluga |
23.000.000 |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(ii) |
168 - Fizička obnova i sigurnost javnih prostora |
14.000.000 |
Tablica 5.: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(ii) |
01 |
150.000.000 |
Tablica 6.: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(ii) |
06 |
150.000.000 |
Tablica 7.: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8.: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
2 |
EFRR |
Manje razvijene |
5(ii) |
03 |
150.000.000 |
* U načelu 40 % za ESF+ doprinosi praćenju uključivanja rodno osviještene politike. 100 % primjenjuje se kada država članica odluči primjenjivati članak 6. Uredbe o fondu ESF+, kao i djelovanja specifična za pojedine programe u području rodne ravnopravnosti.
2.1.1.Pravedna tranzicija
Prioritet se odnosi na zapošljavanje mladih |
Prioritet se odnosi na socijalna inovativna djelovanja |
Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (m) Uredbe o fondu ESF+ * |
Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (l) Uredbe o fondu ESF+ |
Prioritet se odnosi na specifični cilj za urbanu mobilnost utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (b) podtočki viii. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu |
Prioritet se odnosi na specifični cilj digitalne povezivosti utvrđen u članku 3. stavku 1. točki (a) podtočki v. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu |
* Ako je označeno, idite na dio 2.1.1.2.
2.1.1.1. Pravedna tranzicija
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Ulaganja u poduzetničku infrastrukturu, primarno usmjerenoj prema zelenoj i digitalnoj ekonomiji kao okosnici budućeg razvoja uključenog područja, osobito u kontekstu procesa dekarbonizacije i napuštanja, odnosno zamjene dotrajalih tehnologija temeljenih na fosilnim gorivima s visokim emisijom stakleničkih plinova. Navedena aktivnost uključuje ulaganja poduzetničke potporne institucije (coworking prostori,  ehnološko-inovacijski inkubatori, centre (HUB) znanja, kreativnosti i inovacija) u poduzetničke zone (IŽ) Razvoj poljoprivredne i prehrambene poduzetničke infrastrukture u Istarskoj županiji kroz uspostavu centra za agropoduzetništvo (IŽ) Ulaganje u visokorazvijeni IRI sektor putem rekonstrukcije i opremanja istraživačkih ustanova, izvođenja primijenjenih istraživanja; aktivnosti vezanih za transfer znanja i tehnologije; zapošljavanje osoblja; izrade istraživačkih studija; aktivnosti poticanja MSP-ova na korištenje inovacija u zelenim i digitalnim tehnologijama u vlastitom poslovanju (IŽ) Ulaganje u unaprjeđenje kružnog gospodarstva putem aktivnosti izgradnje i opremanja reciklažnih dvorišta, uključujući i aktivnosti vezane uz priključenje na komunalnu, telekomunikacijsku i električnu infrastrukturu i osiguranje pristupne ceste te uz provođenje ciljanih informativno-obrazovnih aktivnosti (IŽ) Povećanje atraktivnosti destinacije i razvoj turističkih i srodnih proizvoda putem aktivnosti očuvanja, revitalizacije, promocije i razvoja kulturnih i srodnih proizvoda te usluga temeljenih na napuštenoj rudarskoj, industrijskoj ali i kulturnoj baštini (uključujući ulaganja u kaštele i starogradske jezgre) (IŽ) Provedba programa usmjerenih prema budućim kompetencijama putem (i) prekvalifikacija i obrazovanja odraslih (poput zaposlenih osoba, socijalno ugroženih osoba, osoba u nepovoljnom položaju) s naglaskom na tehnološke smjerove i zanimanja koja prate razvojne smjernice lokalnog gospodarstva te (ii) izgradnje i opremanja odgojno-obrazovnih institucija s ciljem unaprjeđenja obrazovnih programa usmjerenih na kompetencije učenika (IŽ) Mobilizirati ETS sektor za smanjenje udjela regionalnih emisija stakleničkih plinova u ukupnom nacionalnom računu putem izravnih ulaganja koja doprinose smanjivanju cjelokupnih emisija CO2, u skladu sa klimatskim ciljevima Zelenog plana o ugljičnoj neutralnosti, ali i putem programa ulaganja u proizvodne inovacije MSP-ova koje za cilj imaju poboljšati efikasnost proizvodnih i poslovnih procesa na inovativan način, a sve u kontekstu prelaska na emisijski neutralno gospodarstvo (IŽ) Provedba programa usmjerenih na razvoj vještina i mogućnosti zapošljavanja u regiji kroz ulaganje u izgradnju i opremanje Majstorske škole, izradu i standardizaciju programa koji se provodi u majstorskoj školi, provođenje edukacija za poduzetništvo, mentoriranje novih obrta i jačanje kapaciteta obrtnika kroz cjeloživotno obrazovanje (SMŽ) Potpore za radnike koji se prekvalificiraju, a koji su izgubili zaposlenje na području SMŽ, a zbog promjena u strukturi gospodarstva županije, uključujući i davanje potpora za samozapošljavanju kao nastavak potpore za prekvalifikaciju (SMŽ) Razvoj IKT industrije kao pokretača zapošljavanja s visokom dodanom vrijednosti i povećanje mogućnosti zapošljavanja radne snage koja je uslijed tranzicije izgubila radno mjesto, kroz ulaganje u izgradnju i opremanje kampusa gaming industrije u gradu Novskoj, uz pružanje podrške MSP-ovima i start-upovima u gaming industriji, uključujući i pružanje inovativnih digitalnih usluga (SMŽ) Poticanje konkurentnosti i prepoznatljivosti obrtnika i poduzetnika s područja županije kroz uspostavu infrastrukture (uključujući i opremanje) za razvoj novih poduzetničkih inkubatora na području cijele Sisačko-moslavačke županije (SMŽ) Mobilizirati ETS sektor za smanjenje udjela regionalnih emisija stakleničkih plinova u ukupnom nacionalnom računu putem izravnih ulaganja koja doprinose smanjivanju cjelokupnih emisija CO2, u skladu sa klimatskim ciljevima Zelenog plana o ugljičnoj neutralnosti (SMŽ) |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Jedinice lokalne i (područne) regionalne samouprave Poduzetnici i obrtnici Radno aktivno stanovništvo, radnici, nezaposleni, učenici, studenti i ostalo lokalno stanovništvo Istraživačke i obrazovne ustanove Turisti i posjetitelji, turistički i kulturni djelatnici |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.). Pozitivne mjere promicanja zapošljavanja osoba s invaliditetom. Specifičnim infrastrukturnim ulaganjima ostvarit će se pozitivan doprinos uključenju osoba s invaliditetom kroz pristupačnost građevinama putem razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna, informacijsko-komunikacijsku pristupačnost te kroz pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.). Mjere informativnih i komunikacijskih aktivnosti koje apostrofiraju važnost sudjelovanja ranjivih skupina u svim predviđenim aktivnostima te putem promicanja primjera dobre prakse sudjelovanja ranjivih skupina u poduzetničkim aktivnostima u sektoru. U pozivima posebno će se pratiti i broj pripadnika ranjivih skupina koji su korisnici financijskih potpora. Sve aktivnosti vezane za ulaganja u energetsku učinkovitost u gospodarstvu, posebice komercijalni sektor poticat će korištenje sredstava u skladu s principom jednakih mogućnosti za sve uzimajući u obzir zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije.
Ravnopravnost spolova Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca kojima se nastoje eliminirati spolni stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti. Primjena pozitivnih mjera za promicanje sudjelovanja žena u svim predviđenim aktivnostima. Promicanje sudjelovanja žena na upravljačkoj i odlučujućoj razini. Mjere informativnih i komunikacijskih aktivnosti putem kojih će se eliminirati spolni stereotipi promicanjem sudjelovanja žena u svim predviđenim aktivnostima, promicanjem aktivnosti uspostavljanja bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života u turističkom sektoru te promicanjem spolne ravnoteže na upravljačkim radnim mjestima u sektoru, a u pozivima posebno će se pratiti i broj žena koje su korisnice financijskih potpora. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Ulaganja su sukladno Prilogu D Izvješća za Republiku Hrvatsku iz 2020. godine usmjerena prema Sisačko-moslavačkoj i Istarskoj županiji, u skladu s Teritorijalnim planom pravedne tranzicije. |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Unutar ovog specifičnog cilja planirana su ulaganja u pravednu tranziciju, te nije planirana upotreba FI s obzirom da aktivnosti nemaju komercijalni karakter i ne očekuje se ostvarivanje ušteda ili prihoda u mjeri koja bi opravdala provedbu projekata putem financijskih instrumenata. Iz tog razloga planirano je korištenje bespovratnih sredstva u cijelosti. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22.stavak 3 točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCO02 |
Poduzeća koja su primila potporu u obliku bespovratnih sredstava |
poduzeća |
5 |
50 |
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCO13 |
Vrijednost digitalnih usluga, proizvoda i procesa razvijenih za poduzeća |
vrijednost digitalnih usluga, proizvoda i procesa razvijenih za poduzeća |
0 |
1.500.000 |
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCO15 |
Kapacitet stvorene inkubacije |
Poduzeća |
45 |
100 |
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCO67 |
Kapacitet učionica novih ili moderniziranih obrazovnih objekata |
Broj osoba |
358 |
8628 |
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCO77 |
Broj kulturnih i turističkih lokacija podržanih fondovima |
Kulturne i turističke lokacije |
0 |
5 |
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCO107 |
Ulaganja u postrojenja za odvojeno prikupljanje otpada |
Euro |
500.000 |
2.000.000 |
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCO121a |
Poduzeća koja su primila potporu radi smanjenja emisija stakleničkih plinova iz djelatnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ |
Poduzeća |
1 |
3 |
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RSO 6.1.1. |
Opremljena i/ili izgrađena fizička infrastruktura |
Metar kvadratni |
80.000 |
160.000 |
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RSO 6.1.2. |
Izrađeni programi za prekvalifikaciju osoba u riziku od gubitka radnog mjesta |
Broj programa |
0 |
3 |
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RSO 6.1.3. |
Broj istraživačkih javnih ustanova opremljenih specijaliziranom opremom i suvremenim tehnologijama |
Broj institucija |
0 |
1 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a .
Tablica 3.: Pokazatelji rezultata
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Osnovna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCR 03 |
Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) koja uvode inovacije u proizvode ili procese* |
poduzeća |
0 |
2021. |
50 |
izvještaj |
|
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCR 11 |
Korisnici novih i poboljšanih javnih digitalnih usluga, proizvoda i procesa* |
Broj korisnika |
0 |
2020. |
1.600 |
Tehnička dokumentacija |
|
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCR 17 |
Nova poduzeća koja preživljavaju na tržištu* |
poduzeća |
0 |
2020. |
25 |
ugovori |
|
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCR 18 |
MSP-ovi koji se koriste uslugama inkubatora nakon stvaranja inkubatora* |
Poduzeća/godini |
0 |
2021. |
50 |
Godišnje izvješće o radu novouspostavljenih potpornih institucija.Svaki će se korisnik identificirati i popisati kod korištenja prostora i opreme. |
|
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCR 29a |
Procijenjene emisije stakleničkih plinova iz djelatnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ u poduzećima koja su primila potporu |
tona CO2eq/godini |
1.314.009 |
2020./2023. |
876.657 |
Verificirano izvješće o emisijama stakleničkih plinova (početne referentne vrijednosti 2020., projektni izračuni očekivane vrijednosti 2029.) / Službeni sustav praćenja CO2 poduzeća |
|
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCR 47 |
Reciklirani otpad |
t/god |
0 |
2021. |
4.000 |
Izvješća o napretku projekta |
|
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCR 71 |
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih obrazovnih objekata |
Broj korisnika |
0 |
2020./2021. |
8.628 |
Godišnji izvještaj obrazovnih ustanova, broj provedenih programa, broj polaznika. |
|
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCR 77 |
Posjetitelji kulturnih i turističkih lokacija |
Posjetitelji/godina |
0 |
2021. |
170.000 |
Izvješće o napretku projekta |
|
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RCR 98 |
Osoblje MSP-a koje završavaju obuku |
Broj djelatnika MSP-ova |
0 |
2021. |
50 |
Godišnji izvještaj obrazovnih ustanova, broj provedenih programa, broj polaznika, izdane potvrde o osposobljavananju |
|
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RSR 6.1.1. |
Iskorištenost kapaciteta poslovnih zona (1 godina od uspostave poslovne zone) |
Broj poduzeća |
0 |
2021. |
20 |
Izvješća o napretku projekata |
|
3 |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
FPT |
Manje razvijene |
RSR 6.1.2. |
MSP-ovi koji se koriste uslugama javnih istraživačkih ustanova opremljenih specijaliziranom opremom i suvremenim tehnologijama |
Broj MSP-ova |
0 |
2021. |
20 |
Izvješća o napretku projekta; Godišnja izvješća o pruženim uslugama METRIS centra |
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka viii. UZO-a
Tablica 4.: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3 |
FPT |
Manje razvijene |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
004 Ulaganja u fiksnu imovinu, uključujući istraživačku infrastrukturu, u javnim istraživačkim centrima i ustanovama visokog obrazovanja izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija |
42.280.135 |
3 |
FPT |
Manje razvijene |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
020 Poslovna infrastruktura za MSP-ove (uključujući industrijske parkove i pogone) |
15.470.000 |
3 |
FPT |
Manje razvijene |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
025 Inkubacija, potpora za spin-off, spin-out i novoosnovana poduzeća |
7.000.000 |
3 |
FPT |
Manje razvijene |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
067 Gospodarenje kućanskim otpadom: mjere za sprečavanje nastanka, smanjivanje količine, odvajanje, ponovnu upotrebu, recikliranje |
1.360.000 |
3 |
FPT |
Manje razvijene |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
076 Potpora proizvodnim procesima prihvatljivima za okoliš i učinkovitost resursa u velikim poduzećima |
26.660.000 |
3 |
FPT |
Manje razvijene |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
080 Ostale mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova u području očuvanja i obnove prirodnih područja s velikim potencijalom za apsorpciju i skladištenje ugljika, npr. ponovnom uspostavom močvarnog zemljišta, hvatanjem odlagališnog plina |
14.660.000 |
3 |
FPT |
Manje razvijene |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
124 Infrastruktura za strukovno obrazovanje i osposobljavanje te obrazovanje odraslih |
38.500.000 |
3 |
FPT |
Manje razvijene |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
140 Potpora za usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada te prelasku na tržište rada |
85.000 |
3 |
FPT |
Manje razvijene |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
149 Potpora za osnovno i sekundarno obrazovanje (isključujući infrastrukturu) |
6.460.000 |
3 |
FPT |
Manje razvijene |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
166 Zaštita, razvoj i promicanje kulturne baštine i kulturnih usluga |
25.976.084 |
Tablica 5.: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3 |
FPT |
Manje razvijene |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
01 |
178.451.220 |
Tablica 6.: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3 |
FPT |
Manje razvijene |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
32 Ostale vrste ciljnih područja |
178.451.220 |
Tablica 7.: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8.: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3. |
FPT |
Manje razvijene |
Specifični cilj za Fond za pravednu tranziciju |
03 |
178.451.220 |
* U načelu 40 % za ESF+ doprinosi praćenju uključivanja rodno osviještene politike. 100 % primjenjuje se kada država članica odluči primjenjivati članak 6. Uredbe o fondu ESF+, kao i djelovanja specifična za pojedine programe u području rodne ravnopravnosti.
3.2. FPT: dodijeljena sredstva u programu i prijenosi
3.2.1. Sredstva FPT-a dodijeljena programu prije prijenosâ po prioritetu (ako je relevantno) )
Upućivanje: članak 27. UZO-a
Tablica 18. Sredstva FPT-a dodijeljena programu u skladu s člankom 3. Uredbe o FPT-u, prije prijenosâ
Prioritet FPT-a |
185.886.687 |
Ukupno |
185.886.687 |
3.5. Odobrena financijska sredstva po godini
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (g) podtočka i. UZO-a i članci 3., 4. i 7. Uredbe o FPT-u.
Tablica 10.: Odobrena financijska sredstva po godini
Fond |
Kategorija regije |
2021. |
2022. |
2023. |
2024. |
2025. |
2026. |
2026. |
2027. |
2027. |
|
|||
|
|
|
|
|
|
|
Odobrena financijska sredstva bez iznosa fleksibilnosti |
Iznos fleksibilnosti |
Samo za EFPRA-u |
Odobrena financijska sredstva bez iznosa fleksibilnosti |
Iznos fleksibilnosti |
Samo za EFPRA-u |
Ukupno |
|
EFRR * |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Slabije razvijene regije |
182.443.337 |
187.033.007 |
191.389.650 |
197.113.926 |
202.833.554 |
104.323.898 |
104.323.898 |
|
107.309.287 |
107.309.287 |
|
1.384.079.845 |
||
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Ukupno |
|
182.443.337 |
187.033.007 |
191.389.650 |
197.113.926 |
202.833.554 |
104.323.898 |
104.323.898 |
|
107.309.287 |
107.309.287 |
|
1.384.079.845 |
|
ESF+ * |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Slabije razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Ukupno |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
FPT * |
Sredstva u skladu s člankom 3. Uredbe o FPT-u |
|
10.948.586 |
11.167.558 |
11.390.909 |
11.618.727 |
11.851.101 |
6.044.062 |
6.044.062 |
|
6.164.943 |
6.164.943 |
|
81.394.890 |
Sredstva u skladu s člankom 4. Uredbe o FPT-u |
|
20.405.366 |
41.626.946 |
42.459.485 |
|
|
|
|
|
|
|
|
104.491.797 |
|
Sredstva u skladu s člankom 7. Uredbe o FPT-u (povezana sa sredstvima u skladu s člankom 3. Uredbe o FPT-u) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Sredstva u skladu s člankom 7. Uredbe o FPT-u (povezana sa sredstvima u skladu s člankom 4. Uredbe o FPT-u) |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno |
|
|
31.353.952 |
52.794.504 |
53.850.394 |
11.618.727 |
11.851.101 |
6.044.062 |
6.044.062 |
|
6.164.943 |
6.164.943 |
|
185.886.687 |
Ukupno |
|
|
213.797.289 |
239.827.511 |
245.240.044 |
208.732.653 |
214.684.655 |
110.367.959 |
110.367.959 |
0 |
113.474.230 |
113.474.230 |
0 |
1.569.966.532 |
* Amounts after the complementary transfer to the JTF.
3.6.
Ukupna odobrena financijska sredstva prema fondu i nacionalno sufinanciranje
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (g) podtočka ii., članak 22. stavak 6. i članak 36. UZO-a
Za programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” u kojima je u sporazumu o partnerstvu odabrana tehnička pomoć u skladu s člankom 36. stavkom 4.
UZO-a
Tablica 11.: Ukupne financijske dodjele prema fondu i nacionalni doprinos
Broj cilja politike/specifičnog cilja FPT-a ili tehnička pomoć |
Prioritet |
Osnova za izračun potpore Unije (ukupni prihvatljivi trošak ili javni doprinos) |
Fond |
Kategorija regije* |
Doprinos Unije |
Raščlamba doprinosa Unije |
Nacionalni doprinos |
Okvirna raščlamba nacionalnog doprinosa |
Ukupno |
Stopa sufinanciranja |
|||||
javno |
privatno |
||||||||||||||
(a)=(b)+(c)+(i)+(j) |
(d)=(e)+(f) |
(e) |
(f) |
(g)=(a)+(d) |
(h)=(a)/(g) |
||||||||||
Doprinos Unije |
Iznos fleksibilnosti |
||||||||||||||
bez tehničke pomoći na temelju članka 36. stavak 5. |
za tehničku pomoć na temelju članka 36. stavka 5. |
bez tehničke pomoći na temelju članka 36. stavka 5. |
za tehničku pomoć na temelju članka 36. stavka 5.*** |
||||||||||||
(b) |
(c) |
(i) |
(j) |
||||||||||||
PO 1 Smarter Europe |
Priority 1 |
P/T |
ERDF |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||
Slabije razvijene regije |
524.352.331,61 |
428.629.903,14 |
15.546.162,29 |
77.370.096,86 |
2.806.169,32 |
92.532.764,40 |
0,00 |
92.532.764,40 |
616.885.096,01 |
0,85 |
|||||
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||
PO Europe closer to citizens |
Priority 2 |
|
ERDF |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||
Slabije razvijene regije |
859.727.513,29 |
702.781.123,56 |
25.489.470,80 |
126.855.926,76 |
4.600.992,16 |
151.716.619,99 |
151.716.619,99 |
0,00 |
1.011.444.133,28 |
0,85 |
|||||
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|||||
Just transition fund |
Priority 3 |
|
JTF |
Članak 3. JTF Regulative |
|
81.394.890,00 |
66.418.450,08 |
2.408.959,33 |
11.720.644,32 |
846.836,27 |
14.363.804,12 |
14.363.804,12 |
0,00 |
95.758.694,12 |
0,85 |
** |
Članak 4. JTF Regulative |
|
104.491.797,00 |
100.312.125,12 |
4.179.671,88 |
|
|
18.439.728,88 |
18.439.728,88 |
0,00 |
122.931.525,88 |
0,85 |
|||
|
Total |
|
185.886.687,00 |
166.730.575,20 |
6.588.631,21 |
11.720.644,32 |
846.836,27 |
32.803.533,00 |
32.803.533,00 |
0,00 |
218.690.220,00 |
0,85 |
|||
|
|
Total ERDF |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
|
Slabije razvijene regije |
1.384.079.844,90 |
1.131.411.026,71 |
41.035.633,09 |
204.226.023,62 |
7.407.161,48 |
244.249.384,39 |
151.716.619,99 |
92.532.764,40 |
1.628.329.229,29 |
0,85 |
||||
|
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
|
|
JTF** |
Članak 3. JTF Regulative |
|
81.394.890,00 |
66.418.450,08 |
2.408.959,33 |
11.720.644,32 |
846.836,27 |
14.363.804,12 |
14.363.804,12 |
0,00 |
95.758.694,12 |
0,85 |
|
|
|
Članak 4. JTF Regulative |
|
104.491.797,00 |
100.312.125,12 |
4.179.671,88 |
|
|
18.439.728,88 |
18.439.728,88 |
0,00 |
122.931.525,88 |
0,85 |
||
Ukupno |
|
|
|
1.569.966.531,90 |
1.298.141.601,91 |
47.624.264,30 |
215.946.667,94 |
8.253.997,75 |
277.052.917,39 |
184.520.152,99 |
92.532.764,40 |
1.847.019.449,29 |
0,85 |
* Za EFRR: slabije razvijene, tranzicijske, razvijenije regije i, ako je primjenjivo, posebna dodjela najudaljenijim regijama i sjevernim rijetko naseljenim regijama. Za ESF+: slabije razvijene, tranzicijske, razvijenije regije i, ako je primjenjivo, dodatna dodjela najudaljenijim regijama. Za Kohezijski fond: nije primjenjivo. Kod tehničke pomoći primjena kategorije regije ovisi o odabiru fonda.
** Navesti ukupna sredstva FPT-a, uključujući dopunsku potporu prenesenu iz EFRR-a i fonda ESF+. Tablica ne uključuje iznose u skladu s člankom 7. Uredbe o FPT-u. U slučaju tehničke pomoći koja se financira iz FPT-a sredstva FPT-a trebala bi se podijeliti na sredstva povezana s člancima 3. i 4. Uredbe o FPT-u. Za članak 4. Uredbe o FPT-u ne postoji iznos fleksibilnosti..
4.Uvjeti koji omogućavaju provedbu
Tablica 12: Uvjeti koji omogućavaju provedbu ITP
NAZIV UVJETA KOJI OMOGUĆUJE PROVEDBU |
FOND |
SPECIFIČNI CILJ |
ISPUNJENJE UVJETA KOJI OMOGUĆUJE PROVEDBU |
KRITERIJI ISPUNJENJA ZA UVJET KOJI OMOGUĆUJE PROVEDBU |
ISPUNJENJE KRITERIJA ISPUNJENJA |
OBRAZLOŽENJE |
|
Djelotvorni mehanizmi praćenja tržišta javne nabave |
EFRR KF |
Svi |
Da |
Uspostavljeni su mehanizmi praćenja koji obuhvaćaju sve javne ugovore i njihovu nabavu u okviru fondova u skladu sa zakonodavstvom Unije o javnoj nabavi. Taj zahtjev uključuje:
1. mehanizme kojima se osigurava prikupljanje djelotvornih i pouzdanih podataka o postupcima javne nabave iznad pragova Unije u skladu s obvezama izvješćivanja iz članaka 83. i 84. Direktive 2014/24/EU i članaka 99. i 100. Direktive 2014/25/EU.
|
Da |
Zakon o javnoj nabavi (NN 120/2016)
Godišnje statističko izvješće o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu
|
Zakon o javnoj nabavi je izmijenjen i na snazi je od 1. siječnja 2017. godine. Uspostavljen je Portal javne nabave.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Uprava za trgovinu i politiku javne nabave (Uprava MGOR-a) izrađuje godišnje statističko izvješće o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj koje se objavljuje u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH).
Pravilnik o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi je stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine.
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi (NN br. 144/20) dopunjuju se plan nabave i registar ugovora.
U plan nabave dodana je obveza navođenja podatka financira li se ugovor ili okvirni sporazum iz fondova EU, ako su podaci o izvoru financiranja poznati prilikom izrade plana nabave. Obveza se odnosi i na jednostavnu nabavu. U registar ugovora dodaje se obveza podatka o financiranju ugovora ili okvirnog sporazuma iz fondova EU.
Uprava MGOR-a raspolaže podacima o sudjelovanju MSP-a kao izravnih ponuditelja i podacima o broju MSP-a koji sudjeluju u postupcima javne nabave.
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave prikuplja i analizira podatke o žalbenim postupcima u javnoj nabavi na godišnjoj razini. Podaci se analiziraju i dostavljaju Hrvatskom saboru u Godišnjem izvješću. Godišnje izvješće sadrži procjenu stanja pravne zaštite i sustava javne nabave, pruža detaljnu analizu pojava i trendova pravne zaštite i sustava javne nabave. Godišnje izvješće posebno analizira postupke nabave financirane iz EU fondova. Godišnje izvješće, odluke i registar žalbenih slučajeva objavljeni su na web stranici www.dkom.hr . |
|
|
|
|
2. mehanizme kojima se osigurava da su podacima obuhvaćeni barem sljedeći elementi:
(a) kvaliteta i intenzitet tržišnog natjecanja: imena odabranog ponuditelja, broj početnih ponuditelja i ugovorna vrijednost;
(b) informacije o konačnoj cijeni nakon dovršetka i o sudjelovanju MSP-ova kao izravnih ponuditelja, ako nacionalni sustavi pružaju takve informacije. |
Da |
|
Uprava MGOR-a je središnje tijelo državne uprave za politiku javne nabave, odgovorno za analitiku, izvještavanje, prikupljanje, evidentiranje, obradu i analizu općih podataka o javnoj nabavi; prikupljanje, bilježenje, obradu i analizu specifičnih podataka za javnu nabavu koji se odnose na europske strukturne i investicijske fondove, zelenu i inovativnu javnu nabavu; Provodi aktivnosti vezane uz mjerenje postignuća u javnoj nabavi, održava baze podataka koje se odnose na nadležnost, izrađuje statistička i druga relevantna izvješća. Prikupljeni podaci uključuju sve elemente navedene pod kriterijem.
|
|
|
|
|
3. mehanizme kojima se osigurava praćenje i analiza podataka koje provode nadležna nacionalna tijela u skladu s člankom 83. stavkom 2. Direktive 2014/24/EU i člankom 99. stavkom 2. Direktive 2014/25/EU. |
Da
|
|
Uprava MGOR-a izrađuje godišnja statistička izvješća koja se objavljuju na Portalu javne nabave. |
|
|
|
|
4. mehanizme kojima bi rezultati analize bili dostupni javnosti u skladu s člankom 83. stavkom 3. Direktive 2014/24/EU i člankom 99. stavkom 3. Direktive 2014/25/EU
|
Da
|
|
Članak 68. stavak 7. Zakona o javnoj nabavi propisuje da EOJN RH upravlja cjelokupnom bazom podataka objavljenih obavijesti javne nabave te javno objavljuje te podatke u strojno čitljivom format u tekućem mjesecu za prethodni, kako bi zainteresirana javnost mogla preuzeti podatke o javnoj nabavi. |
|
|
|
|
5. mehanizme kojima se osigurava da se sve informacije koje upućuju na sumnju na namještanje natječaja priopćuju nadležnim nacionalnim tijelima u skladu s člankom 83. stavkom 2. Direktive 2014/24/EU i člankom 99. stavkom 2. Direktive 2014/25/EU. |
Da
|
Vodič za naručitelje u otkrivanju i prijavi kartela u javnoj nabavi
https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/Oglasnik/PreuzimanjeObavijesti.aspx
Primjeri suradnje:
|
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) zadužena je za stvaranje i održavanje poštene tržišne konkurencije. Vezano uz to postoji Vodič za naručitelje u otkrivanju i prijavi kartela u javnoj nabavi.
Suradnja s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja te omogućavanje jasnog razumijevanja rizika od manipulacije ponudama i zajedničkog rada na adresiranju tih rizika provodi se elektroničkom zaštitom ponuda za sve postupke iznad pragova, te objavljivanjem posebnog vodiča svim naručiteljima o sprečavanju i otkrivanju manipulacije ponudama i ugovorima.
AZTN ima adresu e-pošte na svojim internetskim stranicama ( https://www.aztn.hr , agencija.ztn@aztn.gov.hr ) putem koje dobiva razne upite i inicijative poduzetnika i ostale zainteresirane javnosti. Na internetskim stranicama AZTN-a u tijeku je aktivacija adrese e-pošte na koju će se moći prijavljivati možebitna namještanja postupaka javne nabave i ponuda (bid-rigging). Na portalu javne nabave ( www.javnanabava.hr ) će se objaviti poveznica na navedenu adresu e-pošte. Vezano za suradnju između institucija, AZTN najviše surađuje s DKOM-om. U 2021. godini AZTN je održao dva sastanka s DKOM-om te su zaprimljena dva predmeta koji se trenutno rješavaju u AZTN. Također AZTN ima neke predmete koje nije zaprimio od DKOM-a, a vezani su za DKOM-ove odluke. U tijeku je priprema i potpisivanje Sporazuma o suradnji između AZTN-a i DKOM-a. Planiraju se godišnji sastanci MGOR i AZTN-a, a po potrebi i češće. |
Alati i kapaciteti za djelotvornu primjenu pravila o državnim potporama |
EFRR KF |
Svi |
Da |
Upravljačka tijela imaju alate i kapacitet za provjeru usklađenosti s pravilima o državnim potporama:
1. za poduzeća u poteškoćama i poduzeća od kojih se zahtijeva povrat sredstava.
|
Da
|
Financijska agencija (FINA) – obrasci financijskih izvještaja
Izjava o usklađenosti sadržana u Uputama za prijavitelje u sklopu Poziva na dostavu projektnog prijedloga: https://efondovi.mrrfeu.hr/MISCms/Pozivi/Poziv?id=297eaffc-ee30-4c87-ae50-4743f6f685d2 (points 15 and 16 of the Form).
Službena stranica EU: https://eur-lex.europa.eu/oj/direct-access.html
Baza podataka Obrtnog registra
Evidencija zadruga (u nadležnosti MGOR-a): https://www.zakon.hr/z/458/Zakon-o-zadrugama
Evidencija o braniteljskim socijalno-radnim zadrugama https://branitelji.gov.hr/evidencija-o-braniteljskim-socijalno-radnim-zadrugama/2282
Registar državnih potpora (nadležno Ministarstvo financija, pristup pomoću tokena): https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/koncesije-i-drzavne-potpore/drzavne-potpore/propisi-461/461
|
Tijekom postupka dodjele bespovratnih sredstava, a prije sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava koji je sufinanciran iz ESIF-a (koji može predstavljati državnu potporu), posrednička tijela (kao dio njihove delegirane funkcije pod upravljanjem OPKK) provjeravaju da li je poduzeće u poteškoćama i je li pod uvjetom povrata. Provjera se vrši putem javno dostupnih izvora podataka i na temelju Izjave o usklađenosti sa Uputama za prijavitelje pojedinog poziva.
|
|
|
|
|
2. pristupom stručnim savjetima i usmjeravanju o pitanjima državne potpore koje pružaju stručnjaci za državnu potporu lokalnih ili nacionalnih tijela. |
Da |
|
Stručni savjeti pružaju se kroz različite edukacije i stručne pomoći u skladu s člancima 3. i 5. stavak 2 Zakona o državnim potporama (NN 47/14, 69/17).
U skladu s člankom 3. Zakona o državnim potporama, Ministarstvo financija provodi edukacije za davatelje državnih potpora i de minimis potpora (na nacionalnoj i na lokalnoj razini), dok u skladu s člankom 5. stavkom 2 Zakona o državnim potporama, Ministarstvo financija pruža stručnu pomoć davateljima i/ili korisnicima državnih potpora i de minimis potpora radi ispravne pripreme i razumijevanja propisa i pravila o državnim potporama i de minimis potporama te pripreme prijedloga programa državnih potpora i de minimis potpora, prijedloge shema i pojedinačnih državnih potpora i de minimis potpora, te akata koji čine pravnu osnovu za usvajanje državnih potpora i de minimis potpora.
Nadalje, u veljači 2015. godine Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je uspostavilo mrežu koordinatora za državne potpore. Mreža je zamišljena kao radna skupina stručnog osoblja iz nadležnih tijela ESIF-a koja su angažirana u izradi shema državnih potpora (uključujući Ministarstvo poljoprivrede, stručnjake za državne potpore iz Ministarstva financija, stručnjake zadužene za Nacionalni fond (MFIN), reviziju i sprečavanje prijevara (Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije).
|
Djelotvorna primjena i provedba Povelje o temeljnim pravima |
EFRR, KF |
Svi |
Ne |
Uspostavljeni su djelotvorni mehanizmi osiguravanja usklađenosti s Poveljom o temeljnim pravima Europske unije („Povelja“) koji uključuju:
1. Mehanizme kojima se osigurava usklađenost programa koji primaju potporu iz fondova i njihove provedbe s relevantnim odredbama Povelje;
|
Ne
|
|
Program Konkurentnost i kohezija (PKK)/Integrirani teritorijalni program (ITP):
U dijelu osiguravanja usklađenosti programa tijekom pripreme programa, u sklopu izrade nacrta PKK/ITP, Koordinacijsko tijelo (KT) je uputio članove radnih skupina za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje 2021. – 2027. da se prilikom izrade prijedloga aktivnosti vode Smjernicama za osiguravanje poštivanja Povelje EU o temeljnim pravima prilikom provedbe Europskih strukturnih i investicijskih fondova (2016/C 269/01) kao i pripadajućim „kontrolnim popisom za temeljna prava“, koji iako nije obvezujući može poslužiti kao podloga za utvrđivanje usklađenosti sadržaja programskih dokumenata s odredbama Povelje. U svrhu pribavljanja mišljenja o usklađenosti predloženih aktivnosti kojima se osigurava jednakost, uključenost i nediskriminacija s Poveljom, KT je isto zatražio od Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjima (ULJPPNM). Slijedom zaprimljenih očitovanja ULJPPNM-a i Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, KT je pozvao nositelje izrade sadržaja da, uzimajući očitovanja u obzir, dodatno procjenjujući njihov učinak, razrade i unaprijede predložene aktivnosti za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije u nacrtima programa. Slijedom toga, KT je integrirao u nacrte programskih dokumenata ažurirane aktivnosti za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije.
Program Učinkoviti ljudski potencijali (PULJP): U pripremi PULJP-a planirana je vanjska stručna podrška kojom bi se proveo postupak procjene usklađenosti s Poveljom. Postupak procjene proveo bi se sveobuhvatnim pregledom i analizom nacrta Programa i predloženih aktivnosti te bi se donijele preporuke, tamo gdje se uoči potreba, prijedlozi za poboljšanje usklađenosti intervencijske logike Programa i aktivnosti s Poveljom.
AMIF/ISF/BMVI: Pri izradi Programa Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF), Programa Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) i Programa Fonda za integrirano upravljanje granicama, Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI) za programsko razdoblje 2021. – 2027. vodilo se računa da predložena djelovanja koja će biti sufinancirana stave naglasak na zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije. Također, u obrascima projektnih prijedloga i kontrolnim listama UT-a postoji rubrika u vezi usklađenosti projektnih aktivnosti s Poveljom o temeljnim pravima.
PRA: Što se tiče mehanizam kojima se osigurava usklađenost sa Poveljom i/ili promoviranje Povelje u pripremi PRA, važno je napomenuti da su glavna djelovanja/mjere koja su predviđena u PRA definirana u skladu sa mogućnostima danima Uredbom o EFPRA-i. Naime, potpora se kroz PRA može dodijeliti za ona djelovanja koja doprinose provedbi ZRP-a i pomorske politike Unije odnosno djelovanja kojom se ostvaruju prioriteti EFPRA-e iz članka 3. Uredbe o EFPRA-i i pripadajući specifični ciljevi u okviru tih prioriteta. Slijedom toga, tijekom pripreme PRA odnosno kod odabira djelovanja koja se planiraju podupirati kroz PRA se je na odgovarajući na način vodilo računa o Povelji, a uzimajući obzir specifičnosti navedenih prioriteta i ciljeva EFPRA-e te posljedično mogućih djelovanja/mjera potpore. Naime, PRA-om je predviđeno podupiranje djelovanja/odabrane su mjere potpore u okviru svih prioriteta EFPRA-e, ali je Povelja kod određenih djelovanja primjenjiva na višoj razini (npr. kod djelovanja u okviru Prioriteta 3 koji se provodi kroz CLLD pristup, djelovanja povezana za start-upovima, diversifikacijom i slično), dok je kod nekih djelovanja manje primjenjiva s obzirom na specifičnosti, npr. kod djelovanja vezanih za očuvanje resursa, uspostave ravnoteže ribarske flote i slično). Što se tiče aktivnosti pripreme PRA u kontekstu osiguravanja pristupačnosti partnera i relevantnih dionika kod sudjelovanja u samoj izradi dokumenta, nacrt PRA je izrađivan i dostupan u elektronskom obliku kao i u tiskanom obliku, a sastanci i konzultacije tijekom priprema su održavani i fizički i on-line putem u dogovoru sa sudionicima, te nije bilo zahtjeva za drugačijim oblikom održavanja sastanaka/konzultacija. Također, za nacrt PRA je provedena i javna rasprava, pri čemu je nacrt PRA objavljen na internetskoj stranici, a prijedlozi i komentari su se mogli dostaviti putem pošte ili e-mailom. Slijedom navedenoga, zaključuje se da su osigurani mehanizmi kojima se tijekom pripreme PRA u obzir uzima politika pristupačnosti i poštuje zakonodavstvo i standardi koji se odnose na pristupačnost Kako bi se osiguralo da su operacije u skladu s Poveljom i/ili da promoviraju Povelju, Upravljačko tijelo nastojat će pružiti dodatnu izgradnju kapaciteta i edukaciju kako bi se osiguralo da tijela u sustavu i korisnici budu bolje informirani o odredbama Povelje, uzimajući u obzir specifičnosti intervencija EFPRA-e i ciljanih skupina. Također, kako bi se osigurala usklađenost sa Poveljom, trenutno se radi na razvoju najprikladnijeg alata, tj. alata za samoprocjenu u obliku kontrolnih popisa, u suradnji s drugim fondovima, kako bi se osigurala dosljednost pristupa i usklađenosti.
Svi programi: Ispunjenje Kriterija 1. u dijelu provedbe svih Programa osigurat će se kroz izradu kontrolne liste koja će potvrditi da su svi natječaji prije njihove objave u skladu s Poveljom. Kontrolna lista bit će izrađena i ugrađena u procedure koje donosi SUK. Kako bi se osiguralo da su tijela sustava upravljanja i kontrole informirana i upoznata s odredbama Povelje o temeljnim pravima te da mogu pravilno primjenjivati i provjeravati odredbe Povelje u svom svakodnevnom radu, Upravljačka tijela organizirat će edukacije koje će sadržavati informacije o Povelji i njenoj važnosti kao i primjeni u provedbi ulaganja podržanih iz Fondova. Primjena kontrolne liste (uz manje prilagodbe) osigurala bi se kod svih Programa. Dodatno će se organizirati i edukacija o djelotvornoj primjeni Povelje za korisnike projekata financiranih Fondovima.
|
|
|
|
|
2. Mehanizme za izvješćivanje odbora za praćenje o slučajevima neusklađenosti operacija koje primaju potporu iz fondova s Poveljom i pritužbi u vezi s Poveljom podnesenih u skladu s mehanizmima uspostavljenima na temelju članka 69. stavka 7.
|
Ne |
|
PKK/ITP: Kako bi se osigurali mehanizmi za izvješćivanje Odbora za praćenje o slučajevima koji se odnose na neusklađenost Povelje s operacijama koje primaju potporu iz Fondova, koristit će se postojeća Mreža koordinatora za nediskriminaciju, kao i tijela za jednakost (Pučka pravobraniteljica). Koordinatori za nediskriminaciju uspostavljeni su i imenovani u okviru ispunjavanja ex-ante uvjeta na razini SUK-ova uključenih u CPR 2014.-2020., a izmjene koje se tiču uloge koordinatora i mreže koordinatora će se jasno definirati i formalizirati pravilnikom.
Ako se u fazi provedbe dogodi bilo koji slučaj nesukladnosti operacija sa Poveljom, dobivene bi se informacije trebale kanalizirati putem koordinatora za nediskriminaciju i prijaviti Upravljačkom tijelu radi izvještavanja Odbora za praćenje jednom godišnje. U skladu sa zahtjevima Europske komisije, u SUK-u PKK-a/ITP-a imenovat će se osoba odgovorna za izvještavanje Odbora za praćenje. Postupci vezano za izvještavanje Odbora za praćenje bit će pobliže definirani dokumentom koji će uređivati način rada Odbora za praćenje. Svi slučajevi neusklađenosti bit će raspravljeni na sjednicama Odbora za praćenje, a relevantne preporuke upućene s tijelima sustava upravljanja i kontrole. Uz to, članovi Odbora za praćenje predstavnici su javnih tijela koja su odgovorna za primjenu horizontalnih načela utvrđenih u člancima 4. do 8. Uredbe (EU) br. 1303/2013, uzimajući u obzir planirani doprinos Programu. To uključuje tijela odgovorna za promicanje jednakosti, imenovana u skladu s Direktivom 2000/43 / EZ, Direktivom 2004/113 / EZ i Direktivom 2006/54/EZ.
U rad Odbora za praćenje bit će uključeni svi relevantni dionici (Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ured za ravnopravnost spolova, pravobranitelji i drugi).
PULJP: Kako bi osigurao sustav za izvještavanje Odbora za praćenje o slučajevima koji se odnose na neusklađenost operacija podržanih fondovima s Poveljom, UT ESF + predlaže da se slučajevi nepoštivanja izvještavaju Odboru za praćenje jednom godišnje. Radi obuhvata cijele prethodne godine izvješće bi bila na dnevnom redu sastanaka OzP u proljetnom ciklusu. Izvještaje bi podnosile tijela za jednakost (Pučka pravobraniteljica, Pravobraniteljica za OSI). Navedena tijela su članovi trenutnog OzP-a i bit će imenovani za novo programsko razdoblje. Potrebno je dogovoriti s tijelima za jednakost sustav i mehanizam izvještavanja te ga naposljetku i uspostaviti kroz Poslovnik o radu OzP-a. Ulogu provođenja preventivnih mjere i širenje informacija mogu se provoditi u okviru Mreže koordinatora za nediskriminaciju kao nastavak dobre prakse iz prethodnog razdoblja.
PRA: Izvještavanje Odbora za praćenje će biti uključeno u dnevni red sastanaka, a učestalost će biti u skladu s učestalošću sastanaka Odbora (najmanje jednom godišnje). U odnosu na opseg informacija, iste će sadržavati informacije o broju i statusu pritužbi, slučajevima neusklađenosti sa Poveljom zbog nepoštivanja propisa, korektivne mjerama koje su poduzete ili preventivnim mjerama koje će se poduzeti. Odgovornost za predstavljane tih informacija bit će definirana u okviru postupaka Upravljačkog tijela vezanog uz podršku Odboru odnosno u Poslovniku Odbora. |
Provedba i primjena Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ |
EFRR, KF
|
Svi |
Ne |
Uspostavljen je nacionalni okvir za osiguravanje provedbe UNCRPD-a koji uključuje:
1. Ciljeve s mjerljivim podciljevima, prikupljanje podataka i mehanizme praćenja. |
Da
|
Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine
Akcijski plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021 do 2024
https://mrosp.gov.hr/strategije-planovi-programi-izvjesca-statistika/4165
Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22 i 46/22). |
Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine donesen je u prosincu 2021. godine, zajedno s Akcijskim planom izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom za razdoblje za razdoblje od 2021. do 2024.
U proces izrade bili su uključeni različiti dionici (predstavnici osoba s invaliditetom, tijela državne i javne uprave, predstavnici lokalne i regionalne (područne) samouprave, predstavnici Ureda za ljudska prava i prava nacionalne manjine, Ureda za ravnopravnost spolova, te socijalni partneri i ostali dionici). Dio njih bio je uključen u svojstvu članova radne skupine, a ostalima je dokument bio dostavljen na mišljenje. Također zainteresirana javnost imala je mogućnost komentirati dokumente za vrijeme objave istih na eSavjetovanju.
Izradi Nacionalnog plana prethodila je analiza stanja svih područja djelovanja definiranih Nacionalnom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017.- 2020., a temeljem analize stanja utvrđene su srednjoročne razvojne potrebe i potencijali za izradu novog strateškog okvira za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom. Navedeni strateški dokumenti predstavljaju okvir za provedbu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
MRMSOSP je kao koordinator izrade, provedbe i praćenja provedbe Nacionalnog plana razvio instrumente za praćenje provedbe, a okvir za praćenje, izvještavanje i vrednovanje opisan je u Poglavlju 9. Nacionalnog plana. Vladi Republike Hrvatske se podnose konsolidirana izvješća o provedbi Nacionalnog plana, a nakon usvajanja izvješća se objavljuju na stranicama Ministarstva.
Dodatno se ističe da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 29. travnja 2021. donijela Odluku o osnivanju nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika čija je uloga da Vladi Republike Hrvatske daje prijedloge, mišljenja i stručna obrazloženja radi razvoja socijalnih politika. Članovi nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika bili su upoznati s procesom izrade Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine sadržava podatke o mehanizmu praćenja i nadzora provedbe UNCRPD-a, ističući da je Republika Hrvatska, u skladu s čl. 33. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, uspostavila koordinacijski i neovisni mehanizam za provedbu i nadzor obveza iz Konvencije.
Nacionalni plan u "Okviru praćenja, izvještavanja i vrednovanja" sadrži obvezu imenovanja koordinatora koji sudjeluju u provedbi i praćenju Nacionalnog plana i pripadajućeg akcijskog plana u nadležnim tijelima državne uprave, na razini lokalnih i regionalnih samoupravnih jedinica te rokove za podnošenje izvješća o provedbi MRMSOSP-u, koji izrađuje konsolidirana godišnja izvješća i šalje ih Vladi Republike Hrvatske na usvajanje. |
|
|
|
|
2. Mehanizme kojima se osigurava da se tijekom pripreme i provedbe programa uzima u obzir politika pristupačnosti te poštuju zakonodavstvo i standardi koji se odnose na pristupačnost. |
Ne
|
|
Nadležna tijela uzimaju u obzir odredbe UNCRPD-a tijekom postupka izrade programskih dokumenata.
PKK/ITP: Nacrti PKK-a i ITP-a predviđaju specifične aktivnosti koje se odnose na uključivanje i osiguravanja pristupačnosti za osobe s invaliditetom, a koje su pripremljene tijekom procjene učinka u dijelu koji se odnosi na jednake mogućnosti i nediskriminacije, u onim specifičnim ciljevima gdje je primjenjivo. Nacrti PKK i ITP pripremaju se i organiziraju u online (mrežnom) formatu, te tijekom izrade programskih dokumenata nisu zaprimljene zamolbe za dodatnim oblikom pristupa sjednicama koje bi bilo potrebno osigurati. Slijedom toga, zaključuje da su osigurani mehanizmi kojima se tijekom pripreme programa u obzir uzima politika pristupačnosti i poštuje zakonodavstvo i standardi koji se odnose na pristupačnost.
AMIF/ISF/BMVI: Tijekom pripreme Programa Fonda za azil, migracije i integraciju, Programa Fonda za unutarnju sigurnost i Programa Fonda za integrirano upravljanje granicama, Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike UT uzelo je u obzir odredbe UNCRPD-a. Nacrti Programa AMIF, ISF i BMVI pripremaju se u online formatu te tijekom izrade programskih dokumenata nisu zaprimljene zamolbe za dodatnim oblikom pristupa sastancima koje bi bilo potrebno osigurati. Slijedom toga, zaključuje se da su osigurani mehanizmi kojima se tijekom pripreme programa u obzir uzima politika pristupačnosti i poštuje zakonodavstvo i standardi koji se odnose na pristupačnost. Također, u obrascima projektnih prijedloga i kontrolnim listama postoji rubrika u vezi usklađenosti projektnih aktivnosti s Konvencijom.
PULJP: U pripremi PULJP planirana je vanjska stručna podrška kojom bi se proveo postupak procjene usklađenosti s Konvencijom. Postupak procjene proveo bi se sveobuhvatnim pregledom i analizom nacrta Programa i predloženih aktivnosti te bi se donijele preporuke, tamo gdje se uoči potreba, prijedlozi za poboljšanje usklađenosti intervencijske logike Programa i aktivnosti s Konvencijom.
PRA: U pripremi PRA, važno je napomenuti da su glavna djelovanja/mjere koja su predviđena u PRA definirana u skladu sa mogućnostima danima Uredbom o EFPRA-i. Naime, potpora se kroz PRA može dodijeliti za ona djelovanja koja doprinose provedbi ZRP-a i pomorske politike Unije odnosno djelovanja kojom se ostvaruju prioriteti EFPRA-e iz članka 3. Uredbe o EFPRA-i i pripadajući specifični ciljevi u okviru tih prioriteta. Slijedom toga, tijekom pripreme PRA odnosno kod odabira djelovanja koja se planiraju podupirati kroz PRA se je na odgovarajući na način vodilo računa o Konvenciji, a uzimajući obzir specifičnosti navedenih prioriteta i ciljeva EFPRA-e te posljedično mogućih djelovanja/mjera potpore. Naime, PRA-om je predviđeno podupiranje djelovanja/odabrane su mjere potpore u okviru svih prioriteta EFPRA-e, ali je Konvencija je kod određenih djelovanja primjenjiva na višoj razini, dok je kod nekih djelovanja manje primjenjiva s obzirom na specifičnosti, npr. kod djelovanja vezanih za očuvanje resursa, uspostave ravnoteže ribarske flote i slično). Što se tiče aktivnosti pripreme PRA u kontekstu osiguravanja pristupačnosti partnera i relevantnih dionika kod sudjelovanja u samoj izradi dokumenta, nacrt PRA je izrađivan i dostupan u elektronskom obliku kao i u tiskanom obliku, a sastanci i konzultacije tijekom priprema su održavani i fizički i on-line putem u dogovoru sa sudionicima, te nije bilo zahtjeva za drugačijim oblikom održavanja sastanaka/konzultacija. Također, za nacrt PRA je provedena i javna rasprava, pri čemu je nacrt PRA objavljen na internetskoj stranici, a prijedlozi i komentari su se mogli dostaviti putem pošte ili e-mailom. Slijedom navedenoga, zaključuje se da su osigurani mehanizmi kojima se tijekom pripreme PRA u obzir uzima politika pristupačnosti i poštuje zakonodavstvo i standardi koji se odnose na pristupačnost.
Svi programi: U fazi provedbe izradit će se kontrolna lista koja će potvrditi da su svi natječaji prije njihove objave u skladu s odredbama UNCPRD-a. Kontrolna lista bit će izrađena i ugrađena u procedure koje donosi sustav upravljanja i kontrole. Kako bi se osiguralo da su tijela sustava upravljanja i kontrole informirana i upoznata s odredbama UNCRPD-a te da mogu pravilno primjenjivati i provjeravati odredbe Konvencije u svom svakodnevnom radu, upravljačka tijela organizirat će edukacije koje će sadržavati informacije o Konvenciji i njenoj važnosti kao i primjeni u provedbi ulaganja podržana iz Fondova.
PRA: Kako bi se osiguralo da su operacije u skladu s Konvencijom i/ili da promoviraju konvenciju, Upravljačko tijelo nastojat će pružiti dodatnu izgradnju kapaciteta i edukaciju kako bi se osiguralo da tijela u sustavu i korisnici budu bolje informirani o odredbama Konvencije, uzimajući u obzir specifičnosti intervencija EFPRA-e i ciljanih skupina. Također, kako bi se osigurala usklađenost sa Konvencijom, trenutno se radi na razvoju najprikladnijeg alata, tj. alata za samoprocjenu u obliku kontrolnih popisa, u suradnji s drugim fondovima, kako bi se osigurala dosljednost pristupa i usklađenosti.
|
|
|
|
|
3. Mehanizme za izvješćivanje odbora za praćenje o slučajevima neusklađenosti operacija koje primaju potporu iz fondova s UNCRPD-om i pritužbi u vezi s UNCRPD-om podnesenih u skladu s mehanizmima uspostavljenima na temelju članka 69. stavka 7.
|
Da
|
|
PKK/ITP: Kako bi se osigurali mehanizmi za izvješćivanje Odbora za praćenje koristit će se postojeća Mreža koordinatora za nediskriminaciju, kao i tijela za jednakost (Pravobraniteljica za OSI). Koordinatori za nediskriminaciju uspostavljeni su i imenovani u okviru ispunjavanja ex-ante uvjeta na razini SUK-ova uključenih u CPR 2014.-2020. Uloga Mreže koordinatora će se jasno definirati u skladu s obvezama novog razdoblja i formalizirati pravilnikom. Ukoliko se pojavi slučaj nesukladnosti operacija sa UNCPRD-om, dobivene bi se informacije trebale kanalizirati putem koordinatora za nediskriminaciju i prijaviti Upravljačkom tijelu radi izvještavanja Odbora za praćenje jednom godišnje. U skladu sa zahtjevima Europske komisije, imenovat će se osoba odgovorna za izvještavanje Odbora za praćenje. Postupci vezano za izvještavanje Odbora za praćenje bit će pobliže definirani dokumentom koji će uređivati način rada Odbora za praćenje. Svi slučajevi neusklađenosti će biti raspravljeni na sjednicama Odbora za praćenje, a relevantne preporuke upućene tijelima sustava upravljanja i kontrole.
PULJP: Kako bi osigurao sustav za izvještavanje Odbora za praćenje o slučajevima koji se odnose na neusklađenost operacija podržanih fondovima s UNCRPD-om, UT ESF + predlaže da se slučajevi nepoštivanja izvještavaju OzP jednom godišnje. Radi obuhvata cijele prethodne godine izvješća bi bila na dnevnom redu sastanaka OzP u proljetnom ciklusu. Izvještaje bi podnosile tijela za jednakost (PP, P za OSI). Navedena tijela su članovi trenutnog OzP-a i bit će imenovani za novo razdoblje. Potrebno je dogovoriti s tijelima za jednakost sustav i mehanizam izvještavanja te ga naposljetku i uspostaviti kroz Poslovnik o radu OzP-a. Preventivne mjere i širenje informacija provodit će se u okviru Mreže koordinatora za nediskriminaciju kao nastavak dobre prakse iz prethodnog razdoblja.
PRA: Izvještavanje Odbora za praćenje će biti uključeno u dnevni red sastanaka, a učestalost će biti u skladu s učestalošću sastanaka Odbora (najmanje jednom godišnje). U odnosu na opseg informacija, iste će sadržavati informacije o broju i statusu pritužbi, slučajevima neusklađenosti sa Konvencijom zbog nepoštivanja propisa, korektivnim mjerama koje su poduzete ili preventivnim mjerama koje će se poduzeti. Odgovornost za predstavljanje tih informacija bit će definirana u okviru postupaka Upravljačkog tijela vezanog uz podršku Odboru odnosno u Poslovniku Odbora. |
1.1. Dobro upravljanje nacionalnom ili regionalnom strategijom pametne specijalizacije
|
EFRR |
Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te prihvaćanje naprednih tehnologija
Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo |
Ne
|
Kao potpora strategiji ili strategijama pametne specijalizacije upotrebljavaju se:
1. Ažurirana analiza izazova za širenje inovacija i digitalizaciju
|
Da |
Pregled javnih rashoda za znanosti, tehnologiju i inovacije (PER)
Kvaliteta i usklađenosti javnih politika
Analiza funkcionalnosti i upravljanja
Srednjoročno vrednovanje Strategije pametne specijalizacije: Analiza sustava upravljanja S3 |
U cilju ažuriranja analize izazova za širenje inovacija i digitalizaciju u okviru provedbe „Pregled javnih rashoda za znanost, tehnologiju i inovacije“ izrađene su analize: Kvaliteta i usklađenosti javnih politika (Q4 2019.) i Analiza funkcionalnosti i upravljanja (Q3 2020.). Također, provedeno je Srednjoročno vrednovanje Strategije pametne specijalizacije. Dodatno, u okviru procesa izrade Nacionalne razvojne strategije 2030, Svjetska banka je izradila dva Policy Note-a: „Rast, konkurentnost i inovacije“ i „Teritorijalni razvoj“ (Lipanj 2019.).
|
|
|
|
|
2. Nadležna regionalna ili nacionalna institucija ili tijelo čija je zadaća upravljanje strategijom pametne specijalizacije
|
Da |
Odluka Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Nacionalnog inovacijskog vijeća
Srednjoročno vrednovanje Strategije pametne specijalizacije: Analiza sustava upravljanja S3
|
Vlada Republike Hrvatske uspostavila je Nacionalno inovacijsko vijeće (NIV) kao tijelo nadležno za sveukupnu koordinaciju provedbe Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine. Postojeći sustav upravljanja Strategijom nastavit će s radom i u FP 2021. – 2027. te će se nakon usvajanja nove S3 za razdoblje do 2029. donijeti odluka Vlade Republike Hrvatske o nastavku rada NIV-a.
NIV-om zajednički su-predsjedaju čelnici tijela državne uprave nadležni za: znanost i obrazovanje, te gospodarstvo, poduzetništvo i obrt po modelu šestomjesečnog naizmjeničnog/rotirajućeg predsjedanja. |
|
|
|
|
3. Alati za praćenje i evaluaciju radi mjerenja uspješnosti u ostvarivanju ciljeva strategije
|
Da |
Izvješće o provedbi S3 u razdoblju 2016. – 2019.
|
Sustav praćenja i vrednovanja S3 uspostavljen je 2018. godine kao dio cjelokupnog sustava upravljanja S3. On, između ostaloga, osigurava ulazne podatke za svaku fazu ciklusa praćenja i vrednovanja: (I) strateško planiranje, (II) operacionalizaciju i provedbu (III). U središtu ovog sustava su dionici koji dostavljaju i koriste informacije koje dolaze iz praćenja i/ili vrednovanja u svakoj fazi ciklusa.
Sustav praćenja i vrednovanja S3 u Hrvatskoj oslanja se na rad S3 Međuresorne radne skupine uz operativnu potporu Tehničkog tajništva u HAMAG-BICRO.
Kroz sustav praćenja S3 izrađuju se periodična Izvješća o provedbi S3 koja se razmatraju i usvajaju na sjednicama NIV-a.
Sustav praćenja i vrednovanja S3 kontinuirano se unaprjeđuje kroz međuinstitucionalnu suradnju i sukladno preporukama iz “Pregleda javnih rashoda za znanosti, tehnologiju i inovacije” (PER), komponente “Praćenje i vrednovanje” i bit će dalje razvijan u međuinstitucionalnoj suradnji u skladu s novom S3 do 2029. |
|
|
|
|
4. Funkcioniranje suradnje dionika („proces poduzetničkog otkrivanja”)
|
Da |
Odluka o osnivanju tematskih inovacijskih vijeća
|
Usvajanjem Strategije pametne specijalizacije 2016. – 2020. definiran je sustav upravljanja Strategijom koji uključuje i Tematska inovacijska vijeća kao ključna tijela za funkcioniranje procesa poduzetničkog otkrivanja. Odluka o osnivanju Tematskih inovacijskih vijeća usvojena je na prvoj sjednici Inovacijskog vijeća za industriju, 12. rujna 2018. godine.
Članovi TIV-ova su, u sklopu rada na novoj S3, sudjelovali u EDP radionicama na kojima su jasno definirani transformacijski ciljevi tematskih prioritetnih područja S3, donijet je pregled trenutno raspoloživih kapaciteta, ustanovljene su tržišne mogućnosti te mogućnosti ulaganja i intervencije za povećanje konkurentnosti u prioritetnim područjima. U okviru S3 osigurat će se kontinuirani EDP u cijelom provedbenom razdoblju nove S3 kako bi se mogle osigurati i ad-hoc aktivnosti potrebne za jačanje konkurentnosti poduzetnika u odabranim područjima. Osim putem radionica, ˝Bottom-up˝ pristup je osiguran i kroz provođenje opširne ankete s znanstvenom i poslovnom zajednicom.
Također, u okviru procesa industrijske tranzicije, kao sastavnog dijela S3 procesa kojim se ojačala regionalna dimenzija S3, proveden je EDP proces prilikom izrada planova za industrijsku tranziciju Jadranske, Panonske i Sjeverne Hrvatske te su utvrđene prioritetne niše S3 tematskih područja i regionalni lanci vrijednosti od značaja za regionalna gospodarstva.
|
|
|
|
|
5. Djelovanja potrebna za unaprjeđivanje nacionalnih ili regionalnih sustava istraživanja i inovacija, ako je relevantno; |
Ne |
Javne politike za razvoj i reformu tržišta profesionalnih i poslovnih usluga u Hrvatskoj https://www.mingo.hr/public/trgovina/Javne_politike20116.pdf Javni poziv za predodabir nacionalnih kandidata za Europske digitalne centre za inovacije (EDIH) https://mingor.gov.hr/javni-pozivi-i-natjecaji-7371/javni-pozivi-ministarstva-7389/otvoreni-javni-pozivi/7390 Pregled javnih rashoda za znanosti, tehnologiju i inovacije (PER)
Kvaliteta i usklađenosti javnih politika
Analiza funkcionalnosti i upravljanja
|
Preporuke iz analitičkih izvješća i srednjoročnog vrednovanja postojeće S3 koje je izradila Svjetska banka, koriste se za poboljšanje nacionalnog/regionalnog sustava istraživanja i inovacija i izradu S3 za razdoblje do 2029. godine Također, nastavno na aktivnosti praćenja provedbe S3 2016. – 2020. kreirane su i vlastite operativne preporuke za nacionalni sustav praćenja inovacijskih programa koje su sastavni dio usuglašenog trećeg Izvješća o provedbi S3 u razdoblju 2016.-2020. Ove operativne preporuke nadopunjuju preporuke vanjskih stručnjaka proizišle iz projekta PER. Tijekom izrade nove S3 vodi se računa o obuhvaćanju preporuka koliko god je to moguće i primjenjivo, te se uzimaju inputi dobiveni tijekom EDP-a, kako bi se omogućilo oblikovanje funkcionalnijeg inovacijskog ekosustava - postavljanjem okvira koje potiče i olakšava funkcioniranje sustava. Dodatne akcije također doprinose relevantnim kriterijima: pripremne aktivnosti za odabir nacionalnih kandidata za Europske digitalne inovacijske hubove-EDIH: odabir nacionalnih kandidata za Europske digitalne inovacijske centre (European Digital Innovation Hubs). Odabir kandidata proveden je u razdoblju od listopada 2020. do siječnja 2021., a odabrani kandidati sudjeluju na Komisijinim pozivima za uspostavu europske mreže EDIH-a. Prvi poziv EK je završen 22. veljače 2022. U tijeku je evaluacija prijava. MGOR planira uspostaviti Europski centar za inovacije, napredne tehnologije i razvoj vještina (ECINTV) koji će pružati podršku radu i daljnjem razvoju nacionalnog inovacijskog sustava i digitalnoj transformaciji gospodarstva.
|
|
|
|
|
6. Ako je relevantno, djelovanja za potporu industrijskoj tranziciji |
Ne |
Plan za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske |
Planovima za industrijsku tranziciju definirani su ključni smjerovi promjena triju regija i transformacijski roadmap koji se sastoji od provedbenih mehanizama usmjerenih na industrijsku tranziciju. Nakon što su odobreni od strane župana, kao nositelja izvršne vlasti regionalne razine, isti su dali podlogu za definiranje elemenata četvrtog stupa S3 do 2029. godine koji se odnosi na „Pametnu specijalizaciju i jačanje pozicije regionalnoga gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti“, predstavljajući ključni regionalni alat za usmjeravanje sredstava iz PO1 na regije koje se nalaze u procesu industrijske tranzicije.
|
|
|
|
|
7. Mjere za poboljšanje suradnje s partnerima izvan određene države članice u prioritetnim područjima koja se podupiru strategijom pametne specijalizacije
|
Da |
|
Republika Hrvatska koristi različite instrumente za jačanje međunarodne suradnje u prioritetnim područjima podržanim Strategijom pametne specijalizacije. Koordiniranim pristupom promiče hrvatsko sudjelovanje u Programima Unije, s naglaskom na HORIZON 2020 – budući HORIZON EUROPE.
Također, strateški usmjerava ulaganja u okviru programa prekogranične i transnacionalne suradnje u S3 tematska područja. Primjerice, s Republikom Italijom Hrvatska je bila inicijator i su-nositelj izrade prve S3 makro-regionalne strategije za Jadransko-jonsku regiju (uz podršku JRC-a) koja usmjerava ulaganja u S3 tematska područja u okviru programa ADRION i CBC programa Hrvatska – Italija.
Nastavno na donesenu makro-regionalnu S3 provodi se BLUEAIR projekt (“Blue Growth in the Adriatic-Ionian Region“) s ukupno 11 partnera iz osam zemalja: Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna gora, Albanija, Srbija i Grčka. Nadalje, Hrvatska promiče sudjelovanje hrvatskih dionika i u EIT KIC-evima i IPCEI (Important Projects of Common European Interes) partnerstvima za EU strateške lance vrijednosti, te provodi programe međunarodne suradnje u okviru EUREKA, BLight i EUROSTARS inicijative (HAMAG-BICRO) i ostvaruje suradnju s drugim akterima u području istraživanja, razvoja i inovacija (EEN, TAFTIE, Interreg projekti, Nacionalna kontakt točka za Europsko vijeće za inovacije-EIC).
|
5.Programska tijela
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (k), članci 71. i 84. UZO-a
Tablica 13: Programska tijela
Programska tijela |
Programska tijela |
Programska tijela |
Programska tijela |
Upravljačko tijelo |
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije |
Nataša Tramišak, ministrica |
|
Tijelo za reviziju |
Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije |
Neven Šprlje, ravnatelj |
|
Tijelo kojemu Komisija izvršava plaćanja |
Ministarstvo financija |
Ante Matijević, Glavni državni rizničar |
|
Ako je primjenjivo, tijelo ili tijela kojima Komisija izvršava plaćanja u slučaju tehničke pomoći na temelju članka 36. stavka 5. UZO-a |
Ministarstvo financija |
Ante Matijević, Glavni državni rizničar |
|
Računovodstvena funkcija u slučaju da je ona povjerena tijelu koje nije upravljačko tijelo |
Ministarstvo financija |
Ante Matijević, Glavni državni rizničar |
Raspodjela nadoknađenih iznosa za tehničku pomoć na temelju članka 36. stavka 5. UZO-a ako je utvrđeno više tijela kojima Komisija izvršava plaćanja
Upućivanje: članak 22. stavak 3. UZO-a
Tablica 13.A: Udio postotaka naveden u članku 36. stavku 5. točki (b) UZO-a koji će se nadoknaditi tijelima kojima Komisija izvršava plaćanja u slučaju tehničke pomoći na temelju članka 36. stavka 5. UZO-a (u postotnim bodovima (p. b.))
Ministarstvo financija |
100 % |
Tijelo 2 * |
p.p. |
6.Partnerstvo
Cilj Republike Hrvatske je potpuna implementacija partnerskog načela i osiguravanje kontinuiteta uključenosti partnerskih organizacija kako je utvrđeno u Delegiranoj Uredbi Komisije (EU) br. 240/2014 od 7. siječnja 2014. o Europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (OJ L 74, 14.3.2014). Naša je ambicija bila pravodobno identificirati te na transparentan način uključiti sve relevantne partnere kao važne dionike u proces pripreme programa, ali i cijeli programski ciklus. Srednjoročnim vrednovanjem napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020., utvrđeno je da se načelo partnerstva nastavilo aktivno primjenjivati u sklopu provedbe SoP-a i (operativnih) programa u financijskom razdoblju 2014. – 2020., osnivanjem Nacionalnog koordinacijskog odbora za ESIF i njegovih pododbora te odbora za praćenje (operativnih) programa. Temeljeno na dobroj praksi prethodnog financijskog razdoblja, kontinuitet partnerstva uspostavljenog u procesu izrade programa bit će održan i tijekom provedbe programa kroz rad NKO-a i njegovih tematskih pododbora i u financijskom razdoblju 2021. – 2027. uz proširenjeuje se i jačanje dijaloga s partnerima kako bismo povećali vlasništvo nacionalnih strateških dokumenata na svim razinama. S ciljem pripreme programskih dokumenta za financijsko razdoblje 2021. – 2027. u okviru NKO-a osnovan je tematski Pododbor za fondove u razdoblju 2021. – 2027., te su u njegov sastav, osim svih nadležnih tijela državne uprave uključeni i predstavnici svih hrvatskih županija. U okviru Pododbora uspostavljene su radne skupine za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje EU 2021. – 2027.: Radna skupina Pametna Hrvatska; Radna skupina Zelena Hrvatska; Radna skupina Povezana Hrvatska; Radna skupina Solidarna Hrvatska i Radna skupina za integrirani teritorijalni razvoj. Radne skupine odgovaraju određenom cilju politike Europske unije. U okviru svake radne skupine definirani su nositelji i zamjene nositelja izrade sadržaja, kao i članovi i njihove zamjene. Strukturu članstva pojedine radne skupine utvrdili su predsjedatelj radne skupine u suradnji s nositeljima izrade sadržaja povezanog s određenim posebnim ciljem. Svi partneri odabrani su putem transparentnih postupaka i unutarnjih procedura odabira predstavnika u okviru pojedinih organizacija. U radu svake radne skupine sudjeluju dionici s nacionalne (predstavnici relevantnih tijela državne uprave) te regionalne i lokalne razine (predstavnici županijskih, općinskih i gradskih vlasti te regionalnih koordinatora), a osim njih uključeni su predstavnici gospodarskih i socijalnih partnera (komora, sindikata), akademske i znanstveno-istraživačke zajednice (sveučilišta, istraživačke institucije) te civilnog društva (udruge prema njihovom iskazanom interesu) i vjerskih zajednica. Posebna pažnja posvećena je partnerima sa lokalne i regionalne razine što će omogućiti uzimanje u obzir njihovih razvojnih potreba i prioriteta. Ujedno, regionalni koordinatori provode konzultativnu suradnju s dionicima na lokalnoj i regionalnoj razini te u rad uključuju i teritorijalne organizacije kako bi bile informirane o aktivnostima koje se planiraju provoditi kroz fondove Kohezijske politike što doprinosi transparentnosti, partnerstvu i boljem razumijevanju kompletnog procesa programiranja na svim razinama, te pravilnom definiranju razvojnih potreba i prioriteta svih područja. Više od 300 članova radnih skupina predstavnici su iz više od 90 različitih institucija, dok su institucije u strukturi članstva svih radnih skupina imenovale više od 800 predstavnika. Rad radnih skupina reguliran je Poslovnikom o radu radnih skupina za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje Europske unije 2021.-2027. Uz predstavnike tijela državne uprave, svi predstavnici partnera ravnopravno sudjeluju u radu radnih skupina za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje 2021. – 2027. Svim članovima radnih skupina osigurano je davanje prijedloga te komentiranje radnih materijala. Tijekom cijelog programskog procesa održan je niz sastanaka, te niz gostovanja na događajima u svrhu informiranja javnosti o Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije 2021.-2027. Tijekom postupka programiranja, odnosno rada radnih skupina, na internetskoj stranici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije omogućeno je pravovremeno objavljivanje relevantnih informacija o ključnim fazama postupka izrade programskih dokumenata i jednostavan pristup istima u vidu objave važnih dokumenata. Temeljem članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/13 i 85/15), proces izrade programskih dokumenata uključuje postupak javnog savjetovanja koji se provodi putem središnjeg državnog internetskog portala, kao sastavnog dijela procesa donošenja zakona, propisa i drugih strateških dokumenata na razini Vlade RH. E-savjetovanjem nastoji se također doprinijeti postizanju višeg stupnja transparentnosti i otvorenosti u odnosu na komentare predstavnika zainteresirane javnosti koji se mogu vidjeti tijekom čitavog postupka savjetovanja. Vezano za provedbu programa za financijsko razdoblje EU 2021. - 2027., u roku od tri mjeseca od datuma dostave obavijesti Europske komisije o odluci o odobravanju pojedinog programa osnovat će se jedinstveni odbor za praćenje provedbe predmetnog programa i PKK. Sastav odbora za praćenje, koji utvrđuje država članica nakon konzultacija sa upravljačkim tijelom, osigurava će uravnoteženo zastupanje relevantnih nadležnih i posredničkih tijela države članice i predstavnika partnera kroz transparentan postupak, slijedom pozitivne prakse iz razdoblja 2014. – 2020., pozitivne prakse iz procesa programiranja 2021. – 2027. kroz unapređenje, kako po pitanju strukture članstva tako i radnih procesa . Uz odbor za praćenje, relevantni partneri će i nadalje tijekom provedbe biti uključeni kroz rad sustava pododbora u okviru NKO gdje će također po pitanju strukture članstva tako i radnih procesa unapređenje slijediti pozitivna praksa iz razdoblja 2014. -2020. kao i procesa programiranja 2021.-2027. Strateško korištenje odbora za praćenje u svrhu bolje provedbe programa osigurano je već u 2014.-2020. kroz koordinaciju odbora za praćenje s NKO, pododborima i međuresornim radnim skupinama uključivanjem tema zajedničkih više od jednog SUK-a na dnevni red, uključivanjem međuresornog dijaloga, osiguravanjem strateškog pristupa korištenju EU fondova itd. U 2021.-2027. osigurat će se kontinutitet navedenog pristupa. U razvoju Plana za jačanje kapaciteta osigurana je uključenost širokog spektra dionika (sva tijela u svim sustavima upravljanja i kontrole) čime se osiguralo da se u procesu identificiraju stvarne potrebe vezano za razvoj kapaciteta nacionalnog institucionalnog okvira za korištenje fondova Europske unije u RH, uzimajući u obzir različite perspektive, uloge i prakse koje u njemu postoje, kao i relevantnost razvijenih mjera i aktivnosti. Istovremeno, ovakav pristup osigurao je sinergiju među aktivnostima, ojačao osjećaj vlasništva (ownershipa) nad samim Planom te postavio čvrste temelje za učinkovitiju provedbu i redovito ažuriranje plana, također uz korištenje uključivog suradničkog pristupa. Kroz Plan, planira se također niz mjera za jačanje kapaciteta ne samo zaposlenih u SUK-ovima, već i korisnika i dionika, koje će se s vremenom i naučenim lekcijama iz same provedbe Plana dalje razrađivati mjere i aktivnosti namijenjene regionalnimh koordinatoraima, korisnikakorisnicima, dionikadionicima, aktivnije uključivanje u rad odbora za praćenje, mjere informiranja, te identificiranje izazova u provedbi i mogućih rješenja kroz razne platforme.). O rezultatima provedbe Plana izvještavat će se NKO, pododbori te Odbor za praćenje programa, što će dodatno osigurati suradnički i uključiv pristup na svim razinama, tijekom provedbe programa i Plana. Plan vrednovanja na razini Sporazuma o parnerstvu, te Plan vrednovanja na razini ITP izradit će se u skladu s mjerodavnim pravnim propisima EU i institucionalnim okvirom za 2021.-2027., a temeljem naučenih lekcija iz provedbe vrednovanja 2014.-2020. te će uzeti u obzir ulogu partnera u provedbi programa i primjenu partnerstva na odgovarajući način. |
7.Komunikacija i vidljivost
Polje za unos teksta [4 500] Ostvarenje općih i posebnih komunikacijskih ciljeva osigurat će vidljivost mogućnosti financiranja i rezultata ITP-a 2021.-2027., podizati svijest javnosti o ulozi EU fondova u podupiranju gospodarskog rasta i razvoja RH te promovirati političke ciljeve EU u financijskom razdoblju 2021.-2027. Opći komunikacijski ciljevi a. Informiranje javnosti o ITP-u 2021.-2027. b. Osiguranje vidljivosti rezultata financiranja u okviru ITP-a 2021.-2027. c. Jačanje povjerenja javnosti u sustav upravljanja i kontrole. Posebni komunikacijski ciljevi: a. Pravovremeno informiranje javnosti o svim pozivima na dostavu projektnih prijedloga b. Povećanje znanja i kapaciteta (potencijalnih) korisnika na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini o mogućnostima dodjele bespovratnih sredstava, načinu apliciranja, kriterijima odabira te pripremi i provedbi projekata c. Osiguranje dostupnosti informacija i prilagodba komunikacije potrebama osjetljivih skupina i osobama s invaliditetom d. Osiguranje dodatne promocije projekata od strateškog značaja. Projekti će biti obuhvaćeni dodatnim komunikacijskim aktivnostima koje će provoditi Upravljačko odnosno Koordinacijsko tijelo. Provodit će se posebne medijske kampanje te će se projekati promovirati na središnjem internetskom portalu o EU fondovima. e. Omogućavanje javno dostupnih podataka o korištenju i provedbi ESI fondova u RH Ciljne skupine: - opća javnost - mediji - (potencijalni) korisnici (poduzetnici, nevladine udruge, znanstvene, socijalne i odgojno - obrazovne institucije, državna uprava, jedinice lokalne i (područne) regionalne samouprave) - institucije u sustavu upravljanja i kontrole - Europska komisija i parlament - informacijski centri i mreže Komunikacijski alati: - jedinstveni središnji internetski portal o EU fondovima u RH namijenjen informiranju cjelokupne opće i stručne javnosti - društvene mreže/ platforme (Facebook, Instagram, YouTutube) čija je uloga u komunikaciji već konsolidirana kroz kontinuiranu upotrebu - odgovori na upite (potencijalnih)korisnika i zainteresirane javnosti - medijske kampanje - oglašavanje na vanjskim i unutarnjim površinama - publikacije (digitalne i tiskane) - informativno-edukativna događanja koja će, ovisno o temi, biti prilagođena u smislu formata i lokacije implementacije - sastanci nacionalne mreže za komunikaciju, informiranje i transparentnost - posebni edukativni projekti namijenjeni studentskoj populaciji i učenicima srednjih škola
Navedeni komunikacijski alati će se koristiti ovisno o temi i ciljnoj skupini. Planirani budžet iznosi do 0,3% ukupne alokacije programa. Aktivnosti koje će se provoditi i iznos sredstava definirat će se na godišnjoj razini u komunikacijskim planovima programa, ovisno o aktualnim potrebama za komunikacijom i vidljivošću. Korisnici bespovratnih sredstava obvezni su promovirati EU projekte koje provode. Pokazatelji za praćenje i evaluaciju Opći pokazatelji uspješnosti na godišnjoj razini će biti minimalan broj sljedećih aktivnosti: - 100 objavljenih vijesti na središnjem internetskom portalu o EU fondovima u RH - 800 000 posjeta središnjem internetskom portalu o EU fondovima u RH - 300 objava na društvenim mrežama - 100 novih pratitelja na društvenim mrežama - 350 odgovora na upite - 2 informativno-edukativna događanja - 1000 sudionika na informativno-edukativnim događanjima - 2 sastanka nacionalne mreže za komunikaciju, informiranje i transparentnost - 1 provedena medijska kampanja - 200 sudionika u posebnim edukativnim projektima - 1 istraživanje percepcije EU fondova u Hrvatskoj (istraživanje će uključivati kvalitativne pokazatelje kao što su mišljenja i iskustva građana vezano uz uspješnost korištenja EU sredstava, korisnosti informativnih događanja i sl.) Konkretniji pokazatelji za praćenje i evaluaciju bit će razrađeni kroz godišnje komunikacijske planove ITP-a čije će aktivnosti uzimati u obzir lokalne i regionalne posebnosti programa. |
8.Use of unit costs, lump sums, flat rates and financing not linked to costs
Reference: Articles 94 and 95 CPR
Table 14: Use of unit costs, lump sums, flat rates and financing not linked to costs
Intended use of Articles 94 and 95 CPR |
YES |
NO |
From the adoption programme will make use of reimbursement of the Union contribution based on unit costs, lump sums and flat rates under the priority according to Article 94 CPR (if yes, fill in Appendix 1) |
|
|
From the adoption programme will make use of reimbursement of the Union contribution based on financing not linked to costs according to Article 95 CPR (if yes, fill in Appendix 2) |
|
Appendix 3
Popis planiranih operacija od strateške važnosti s rasporedom (članak 22. stavak 3. UZO-a)
1.i Strateška partnerstva za inovacije za prioritetne niše u okviru regionalnih lanaca vrijednosti – 2022. – 2025. 5.i Provođenje inovativnih pilot projekata na razini gradskih naselja i četvrti – 2024. – 2028. 5.i Revitalizacija brownfield područja – 2023. – 2029. 5.ii Poticanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energija na otocima – 2023. – 2028. |
Komentari