PROGRAM KONKURENTNOST I KOHEZIJA 2021.-2027.
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
PRILOG V.
Predložak za programe koji dobivaju potporu fondova EFRR (cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast”), ESF+, Kohezijskog fonda, FPT i EFPRA – članak 21. stavak 3.
CCI |
|
Naslov na engleskom |
[255] Programme Competitiveness and Cohesion 2021-2027 |
Naslov na nacionalnom jeziku (jezicima) |
[255] P rogram Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027. |
Verzija |
travanj 2022. |
Prva godina |
2021 |
Posljednja godina |
2027 |
Prihvatljivo od |
01 siječnja 2021 |
Prihvatljivo do |
31 prosinca 2029 |
Broj odluke Komisije |
C(20XX) XXXX |
Datum odluke Komisije |
XX XX 20XX |
Broj odluke o izmjeni države članice |
|
Datum stupanja na snagu odluke o izmjeni države članice |
|
Prijenos koji nije znatan (članak 24. stavak 5. UZO-a) |
Ne |
Regije NUTS obuhvaćene programom (nije primjenjivo na fond EFPRA) |
HR0 – Croatia
|
Dotični fond / dotični fondovi |
|
Kohezijski fond |
|
Program |
u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” samo za najudaljenije regije |
1.Programska strategija: glavni razvojni izazovi i odgovori politike
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (a) podtočke od i. do viii. i podtočka x. te članak 22. stavak 3. točka (b). Uredbe (EU) …/…+ („UZO”).
Program Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. (PKK 2021.-2027.) postavlja ciljeve i prioritete za učinkovito korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) i Kohezijskog fonda (KF) za razdoblje 2021.-2027. Glavni cilj podržanih intervencija je ojačati gospodarstvo, poduprijeti digitalnu i zelenu tranziciju, digitalizirati javnu upravu, poboljšati povezanost i mobilnost u cijeloj RH i ojačati kvalitetu života stanovništva. PKK 2021.-2027. provest će se u okviru Kohezijske politike (KP) Europske unije (EU) kroz cilj ulaganja u radna mjesta i rast, te će pridonijeti ispunjenju ciljeva politike 1 do 4 definiranih u članku 4. UZO. PKK 2021.-2027. se temelji na Nacionalnoj razvojnoj strategiji RH do 2030. (NRS 2030), najvišem aktu strateškog planiranja koji određuje trenutno stanje, razvojne potencijale, viziju, smjernice razvoja, strateške ciljeve i scenarije razvoja. Izvješće za Hrvatsku u 2019. i 2020., zajedno s Analitičkim podlogama i Sažetkom Svjetske banke za RH, pružaju opsežnu analizu socio-ekonomskih prilika i identificiraju prepreke rastu i razvojnim potrebama u RH, u kontekstu NRS 2030. i nacionalnih strategija, njihovih povezanih ciljeva i temeljnih strateških odredbi. Intenzivnije korištenje EU fondova tijekom provedbe financijske perspektive 2014-2020 ukazuje da je većina javnih ulaganja u RH financirana iz KP, da su poduzete aktivnosti na nacionalnoj razini tijekom zdravstveno- gospodarske krize uspješno kombinirane s instrumentima EU u svrhu očuvanje radnih mjesta i zdravlja građana te da se i dalje oko 3% HR BDP-a generira iz EU fondova. Uzimajući u obzir zdravstveno-gospodarsku krizu uzrokovanu COVID-19 te 2 razorna potresa, kao i izazove upravljanja javnim financijama i dalje postoji potreba za korištenjem EU fondova općenito i to kroz veći broj različitih prioriteta. Navedeno je dovelo do recesije 2020., no potom je uslijedio nagli oporavak u 2021. (procjena rasta od 10,5%) praćenog i smanjenjem javnog duga u BDP-u na 79,6%, čime je BDP došao na razinu iznad predkrizne 2019. RH je i izuzetno ranjiva i osjetljiva na utjecaje klimatskih promjena, koje u budućnosti mogu prouzročiti učestalije i intenzivnije katastrofe uzrokovane prirodnim opasnostima s dugotrajnim negativnim posljedicama na njeno stanovništvo i gospodarstvo. Ulaganja iz EU fondova doprinijet će uravnoteženom regionalnom razvoju. Ulaganja će se osim na cijelo područje RH, usmjeriti i na potpomognuta i brdsko-planinska područja, područja koja prema stupnju razvijenosti zaostaju za nacionalnim prosjekom, koja su jače izložena demografskim izazovima i deprivaciji, područja razvojnih ograničenja i posebnosti i to kroz određene specifične ciljeve sukladno potrebama tih područja. SC1(i) Trenutno je razina ulaganja u IRI u RH nedovoljna za postizanje veće produktivnosti. RH je 2020. ostvarila ulaganje u IRI od 1,3% BDP-a na IRI, dok je cilj iz Sporazuma o partnerstvu dostizanje javnih i privatnih ulaganja od u IRI od 1,4% do 2020. Učinak MSP-ova u inovacijama nizak je u usporedbi s prosjekom EU-a, dijelom i zbog nedovoljno razvijenih mogućnosti financiranja za MSP-ove za istraživanje i razvoj i komercijalizaciju inovacija. RH je među najniže rangiranim državama članicama EU-a po mnogim pokazateljima izvrsnosti istraživanja, a po EU ljestvici uspjeha u inovacijama je na 25. mjestu. Ovaj je problem djelomično posljedica nedostatka suradnje između istraživačkih organizacija i poslovnog sektora što predstavlja središnju slabost HR Nacionalnog inovacijskog sustava (NIS). Suradnja u istraživanju i razvoju te znanju i praksi TT-a nerazvijena su, a istraživanja nisu dovoljno orijentirana na proizvodnju novih proizvoda i usluga. Iako tvrtke koje ulažu u I&R i drugu nematerijalnu imovinu pokazuju veće stope rasta produktivnosti i dalje su nedostatna financiranja IRI, posebno u pogledu mogućnosti financiranja za mlađe i manje tvrtke, koje imaju najveći porast produktivnosti od ulaganja u istraživanje i razvoj. SC1(iii) Pandemija je jasno pokazala nedostatak diverzifikacije gospodarstva i dominantnost nisko proizvodnih sektora, što gospodarstvo čini posebno ranjivim. Strukturu gospodarstva obilježava značajan udio usluga i oslanjanje na turizam te je u pravo zbog toga potrebna transformacija turizma u smjeru otpornosti i održivosti, poticanjem razvoja MSP-ova i obrta koji plasman za svoje proizvode i usluge mogu naći upravo kroz turizam. MSP-ovi u RH značajno zaostaju za prosjekom EU-a u proizvodima (20. indeks složenosti industrijske proizvodnje) i procesima, marketingu i organizacijskim inovacijama. Niska uspješnost MSP-ova povezana je i s nedostatkom investicija, posebice investicija u IRI i napredne tehnologije kao preduvjeta povećanja dodane vrijednosti i produktivnosti te stvaranja novih poduzeća temeljenih na znanju. Niža konkurentnost gospodarstva, kao i njegova veličina i snažna otvorenost, negativno utječe i na pokazatelje robne razmjene s inozemstvom, koju karakterizira izvoz roba s nižom dodanom vrijednosti. 15% poduzeća u RH koja sudjeluju u izvoznim aktivnostima, istodobno čine 51% zaposlenosti, 62% ulaganja te ostvaruju 66% ukupnih prihoda od prodaje, što ukazuje na potrebu daljnje podrške jačanju internacionalizacije i međunarodne konkurentnosti gospodarstva, posebice u uvjetima očekivanog jačanja regionalnih lanaca vrijednosti. SC1(iv) Prisutna je stalna neusklađenost između vještina stečenih kroz formalni obrazovni sustav i potreba MSP-ova. Nefunkcionalni programi strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nisu usklađeni s potrebama poslodavaca i s nedostatnim su fokusom na obrazovanju odraslih čime pogoršavaju neusklađenost potreba po pitanju vještina. Nedostatno je promicanje poduzetničkih kompetencija kao ključnih u obrazovanju od osnovne škole do fakulteta. Nedostaci su vidljivi i po pitanju vještina za inovacije, poduzetničkih i tehničkih vještina nužnih za prilagodbu za pametnu i digitalnu tranziciju poduzeća te naročito vještina istraživača nužnih za transfer tehnologije. S3 naglašava važnost poboljšanja vještina za inovacije s ciljem povećanja inovacijske učinkovitosti. Odabrane politike usmjerene su na podizanje kvalitete istraživačkih i inovacijskih rezultata te jačanje suradnje istraživačkog i poslovnog sektora s ciljem širenja pozitivnih učinaka u gospodarstvo i podizanje produktivnosti. Planirane intervencije usmjerene su na ostvarenje  ransformacijskih ciljeva i programskog okvira S3 2021.- 2029. koji se temelji na specifičnim sposobnostima i resursima RH te identificiranim prilikama u kontekstu europskog i globalnog gospodarstva. Intervencije su oblikovane u skladu sa S3 potrebnim smjerovima promjena kroz 3 segmenta: podizanje kvalitete rezultata istraživanja; jačanje povezanosti i suradnje između istraživačkog i poslovnog sektora te povećanje inovacijske učinkovitosti. Operacije su komplementarne s reformama i investicijama u NPOO-u budući da će se navedeni ciljevi postići kroz njihov sinergijski učinak. Većina planiranih programa su nastavak ekvivalentnih programa iz NPOO-a te će započeti nakon što završi ciklus provedbe u NPOO-u. Na ovaj će se način osigurati kontinuitet potpora za istraživačke i inovacijske aktivnosti te dodatno unaprijediti razvoj programa temeljem reformskih procesa. Kako bi se odgovorilo na izazove za konkurentnost gospodarstva odabrane su politike usmjerene na poticanje rasta produktivnosti MSP-ova, promicanje poduzetništva u društvu i jačanje izvoznih potencijala rastućih i inovativnih poduzeća i internacionalizaciju poslovanja. Kako bi se otklonile neke od glavnih prepreka daljnjem gospodarskom razvoju, biti će podržane politike usmjerene na poticanje vještina potrebnih za razvoj inovacija i poduzetničke kulture, stjecanje ključnih kompetencija u skladu sa S3. SC1(ii) i 1(v) RH je iznimno posvećena promicanju digitalnih tehnologija te ulaže znatne napore kako bi iskoristila potencijale koje pružaju digitalne tehnologije, osobito u područjima u kojima prema Indeksu društvene i gospodarske digitalizacije (DESI) bilježi rezultate slabije od prosjeka EU-a. RH je prema DESI-ju na 19. od 27 DČ. Internetska interakcija između tijela javne vlasti i građana je ispod prosjeka (usluge e-uprave koristi 52% korisnika, a prosjek EU je 64%). RH je ispod prosjeka EU i prema dostupnosti digitalnih internetskih usluga (za građane 60%, a prosjek EU je 75% te poduzeća 73% ,a prosjek EU 84%). RH ima dobru osnovu za daljnji razvoj svoje prisutnosti u digitalnom gospodarstvu (IKT uslužna industrija u 2018. doprinijela BDP-u s 4,07%). 82% tvrtki u industrijskom sektoru digitalnu transformaciju vidi kao priliku no nemajustrategiju digitalne transformacije niti mogućnosti za njezinu provedbu. Ukupna pokrivenost svjetlovodnom mrežom do korisnika (FTTP) povećana je sa 31% u 2019. na 36% u 2020., ali pokrivenost u ruralnim područjima iznosila je svega 7%. Kako bi se ostvarili bolji rezultati u učinkovitijoj digitalnoj tranziciji, odabrane politike usmjerene su prema digitalnoj transformaciji gospodarstva i javne uprave. Planirane intervencije usmjerene su na integraciju digitalne tehnologije u MSP kao i na povećanje pristupa digitalnoj infrastrukturi i uslugama i kroz daljnja ulaganja u širokopojasni internet povećati će se napredak u širokopojasnoj povezivosti. U kontekstu održivog razvoja, Europski zeleni plan postavio je ambiciozan cilj transformacije gospodarstva EU-a prema održivoj budućnosti i postavlja okvir za formuliranje putova za postizanje klimatski neutralnog i kružnog gospodarstva najkasnije do 2050. U nadolazećem dijelu predstoji pregled glavnih izazova i odabranih politika koji su u funkciji postizanja otpornijeg društva: SC2(i) Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada i Nacionalni energetski i klimatski plan (NEKP) propisuju ambiciozne nacionalne ciljeve u zgradarstvu. Udio zgrada s najlošijim svojstvima je 19 do 82% ovisno o namjeni. Cilj je povećati godišnju stopu obnove zgrada s trenutnih 0,7 na 3% do 2030. te 4% do 2050. Odabrane politke dekarbonizacije u zgradarstvu vršiti će se kroz energetsku, sveobuhvatnu, dubinsku i kružnu obnovu te saniranje posljedica potresa u 2020. Sukladno NEKP-u postavljeni su ambiciozni nacionalni ciljevi reformi u HR energetskom sektoru. Ostvarenje ciljeva obnovljivih izvora energije od 36,6% u konačnoj proizvodnji energije i posebice udio električne energije iz OIE od preko 60% u 2030. Odabrane politike u okviru NEKP-a postavljaju i ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti, pri čemu će se vodit računa da se u sve projekte primjeni i princip “energetska učinkovitost prvo”. Obzirom na situaciju u industriji, posebice kada se uzme u obzir pandemija, potrebno je uložiti znatna sredstva u povećanje energetske učinkovitosti u gospodarstvu (industriji i uslužnim djelatnostima) koji će osigurati dostizanje navedenih ciljeva (posebice u grijanju i hlađenju). SC2(ii) Ostvarenje ciljeva OIE od 36,6% u konačnoj proizvodnji energije i udio električne energije iz OIE od preko 60% u 2030. Postoji potencijal za korištenje energije vjetra i sunca, geotermalne energije i energije vjetra s mora. Odabranim politikama potrebno je uvesti nove sustave za skladištenje energije, a samu mrežu proširiti, nadograditi, modernizirati i digitalizirati kako bi se izbjegla “uska grla“. RH ima i potencijal u korištenju obnovljivih izvora energije za grijanje i hlađenje. Promicanjem ovih aktivnosti RH bi mogla povećati udio energetske samoodrživosti. SC2(iii) Razvoj projekata infrastrukture prijenosa i distribucije energije. Neophodno je ulagati u modernizaciju i digitalizaciju. Postoji značajan potencijal za povećanje energetske učinkovitosti razvojem zelene infrastrukture, povećanjem učinkovitosti i udjela obnovljive energije te podrškom lokalnim skladištima i mjerenjima energije kao i razvoj mogućnosti za pametne mreže. Odabrane politike doprinose razvoju novih tehnologija, istraživanju i inovacijama, održivom gradskom prometu, modernijoj, učinkovitijoj i zelenijoj infrastrukturi, uključujući ulaganja u razvoj potrebne infrastrukture, ne samo punionice goriva, već i IRI-a, infrastrukture, i razvoja tržišta. SC2(iv) Strategija prilagodbe klimatskim promjenama te Strategija upravljanja rizicima od katastrofa RH prioritiziraju ulaganja u praćenje i procjenu klimatskih promjena, usklađeno provođenje politike prilagodbe, jačanje kapaciteta za integriranje klimatskih ciljeva u dokumente te znanstvena rješenja. Rizik od poplava, kao jedna od negativnih posljedice klimatskih promjena, smanjit će se podizanjem funkcionalnosti sustava zaštite od poplava sa svim investicijama na razini RH koje će obuhvatiti oko 800000 stanovnika do kraja 2030. Velike nesreće i katastrofe uzrokovane prirodnim opasnostima ili ljudskim djelovanjem predstavljaju veliku prijetnju. Za otporniju RH na prirodne opasnosti te na katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem (požari, poplave, potresi, led, klizišta itd.) nužna su značajna ulaganja u sustav upravljanja rizicima u okviru civilne zaštite, vatrogastva, sustava sigurnosti, Hrvatskih voda te u uklanjanje minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstva (oko 9000 ha). U cilju smanjenja negativnih posljedica klimatskih promjena potrebno je uspostaviti, osigurati te podići funkcionalnost sustava zaštite od poplava i time smanjiti rizik od poplava. Sve odabrane politike idu u smjeru ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama, sprečavanje rizika i upravljanje njima. SC2(v) Program ulaganja u razvoj javne vodoospkrbe i odvodnje utvrđen je Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. (NN 147/2021) koji ujedno predstavlja i odabir politike u ovom području ulaganja. Sa svim ulaganjima na razini RH osigurat će se dostupnost vode za piće kroz sustave javne vodoopskrbe za oko 98% stanovnika, gubici u sustavu smanjiti na prosječno 20 do 25% te osigurati pročišćavanje otpadnih voda odgovarajućeg stupnja za oko 86% stanovništva do 2030. Kako bi se ojačale provedbene sposobnosti i investicijski kapacitet te financijska i tehnička samoodrživost javnih isporučitelja vodnih usluga (JIVU) pokrenuta je cjelovita reforma u sektoru vodnih usluga koja uključuje smanjenje postojećeg broja JIVU na 41 do kraja 2023. SC2(vi) Sukladno izmjeni Plana gospodarenja otpadom (PGO) 2017.-2022. i njegovim nastavkom, PGO-om 2023.-2028., koji predstavljaju odabir politike u ovom području ulaganja, potiče se prelazak na kružno gospodarstvo ulaganjem u infrastrukturu za gospodarenje otpadom (postrojenja za recikliranje i oporabu u funkciji povećanja recikliranja i smanjenja odlaganja), poticanjem ulaganja poduzetnika u istraživanje, razvoj i/ili uvođenje inovacija usklađenih sa konceptom kružnog gospodarstva, u sprječavanje nastanka otpada edukacijom i jačanjem svijesti javnosti te uvođenjem ekološkog upravljanja u javnom sektoru. Doprinijet će se ispunjenju obveza iz Ugovora o pristupanju saniranjem lokacija onečišćenih otpadom. Dodatno, trendovi korištenja resursa u RH neodrživi su i postoji niz mjera koje se mogu poduzeti, uključujući one na upravljačkoj razini organizacije. Aktivno uvođenje sustava ekološkog upravljanja u javnom sektoru je potrebno kako bi se kontinuirano pratila potrošnja resursa i emisija stakelničkih plinova, ocjenjivalo i izvješćivalo i stalno djelovalo na poboljšanju okolišnih svojstava. U skladu s obvezama koje su preuzete u sklopu Ugovora o pristupanju ulagati će se i u sanaciju lokacija onečišćenih otpadom definiranih u sklopu PGO 2023.-2028. i Planom zatvaranja odlagališta. SC2(vii) Prema HD i BD 54% vrsta i stanišnih tipova je u nepoznatom statusu, a 33% u nepovoljnom (za njih najmanje 30% je potrebno poboljšati status). Odabrane politike poboljšati će znanje, intenzivnije provoditi mjere očuvanja i restauracije te ostale mjere iz PAO, te povećati površinu zaštićenih i strogo zaštićenih područja. 5 od 7 najvećih gradova RH (koji čine 30% cjelokupnog stanovništva RH) ne udovoljavaju EU standardu od 26m 2 zelene javne površine po osobi, te je odabir politike podržati Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima. Dodatno, značajan dio građana u urbanim područjima i dalje je izložen razinama koncentracije lebdećih čestica PM2,5 (PM2,5) koje su više od onih koje se smatraju sigurnima za ljudsko zdravlje. U 2017. je prosječni indeks izloženosti (AEI) na PM2,5 u cijeloj zemlji iznosio 20,4 μg PM2,5/m3, znatno više od 16,45 μg PM2,5/m3 koliko RH namjerava postići 2020. Ne postoje precizniji podaci o izvorima onečišćenja zraka iz emisija iz prometa i u lukama te je odabir politike usmjeren prema potrebi daljnjeg jačanja svijest javnosti i lokalne zajednice o onečišćenju zraka te poticanju suradnje između mladih i istraživačko-znanstvenih institucija u praćenju stanja okoliša. Odabrana je i politika daljnjeg razvoja i integracije relevantnih podataka u informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO) kako bi se povisila kvaliteta praćenja provedbe politika zaštite okoliša i zelenog razvoja te potaklo identifikaciju kritičnih aktivnosti za koje treba osigurati pojačanu primjenu mjera kako bi se po ciljevi. ISZO je neophodan alat za osiguranje podataka i informacija JLS za izradu planova zaštite okoliša, gospodarenja otpadom, zaštite zraka, prilagodbu klimatskim promjenamate ciljanog smanjenja različitih emisija i ispunjavanje zahtjeva za izvještavanjem. SC2(viii) RH je manje urbanizirana od EU prosjeka. 9 urbanih područja ima populaciju iznad 50000 stanovnika. Gradski prijevoz je zastario i ne može zadovoljiti postojeće potrebe, niti se nositi s povećanom potražnjom u budućnosti. U većim gradovima i pripadajućim urbanim aglomeracijama poput Zagreba, Rijeke i Splita gustoća naseljenosti dovoljna je za potporu prigradskih željezničkih usluga s obzirom na prisutnost postojeće infrastrukture, dok će u drugim gradovima biti najodrživiji autobusni, tramvajski i nemotorizirani prijevoz. Udio energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa znatno je manji od 10% što je cilj koji se trebao ostvariti u 2020. Odabrane politike u ovom području ulaganja doprinijeti će održivoj urbanoj mobilnosti čime će se unaprijediti održivi javni urbani prijevoz i integrirani prijevoz putnika. SC3(i) i 3(ii) Prometna mreža je neujednačena, s vrlo nerazvijenom željezničkom infrastrukturom te nema odgovarajuće infrastrukture za javni gradski, prigradski i međugradski promet. RH je izgradila tek 7% osnovne željezničke mreže TEN-T (prosjeka EU preko 60%) te je elektrificirano tek 38% pruga za međunarodni promet. Očekuje se da će se teretni promet povećati zbog nedavnih ulaganja u luke, koje mora pratiti daljnji razvoj željezničke mreže TEN-T (osnovne i sveobuhvatne). Postojeće stanje željezničke infrastrukture može se poboljšati ulaganjem u izgradnju nove i rekonstrukciju postojeće željezničke mreže, modernizaciju voznog parka i rekonstrukciju željezničkih stanica. Mreža autocesta RH dobro je razvijena u odnosu na druge načine prijevoza, a ceste su prevladavajući način prijevoza u RH. Iako to nije neuobičajeno za DČ to ni na koji način ne utječe na činjenicu da su poboljšanja nužna. Jedan od najvažnijih prioriteta povezan je s poboljšanom cestovnom mrežom TEN-T i pristupom cestovnoj mreži TEN-T, podržavanjem učinkovitije raspodjele protoka u nacionalnu mrežu i uklanjanjem prepreka za kontinuitet prometa unutar HR granica (poput uskih grla, veza koje nedostaju, zaobilaznica) koje će omogućiti i poboljšati gospodarski razvoj manje razvijenih regija i spriječiti daljnje preseljenje stanovništva. Automobilska industrija usmjerava se prema zelenim rješenjima, što će također učiniti cestovni promet zelenijim. Sigurnost na cestama postala je jedan od najvažnijih prioriteta u cestovnom prometu, pa su ulaganja u prevenciju sigurnosti na cestama nužna. Promet unutarnjim plovnim putovima nije značajan šzbog nerazvijene infrastrukture (u 2017. promet unutarnjim plovnim putovima iznosio je 574.236 tona tereta (bez tranzitnog prijevoza) što je bila ekvivalentna količina tereta na cestovnoj mreži u cca 4 prosječna dana). U pomorskom sektoru potrebna su ulaganja u izgradnju novih luka te rekonstrukciju/premještanje postojećih putničkih i trajektnih luka radi daljnjeg povećanja kapaciteta obalnog linijskog prijevoza i poboljšanja komunikacije s otocima. Javni prijevoz u obalnom linijskom prometu smatra se važnim čimbenikom u segmentu pomorske plovidbe, jer osigurava trajne i redovite veze između otoka i kopna, te međuotočne veze bez kojih ne bi bilo održivog razvoja naseljenih otoka u unutarnjim vodama i teritorijalnom moru RH. Linijski prijevoz odvija se između otoka (82 otočne luke, tj. pristaništa) i obalnog područja (19 luka u obalnom području) prema utvrđenom voznom redu kao regulirana usluga. U cilju ostvarenja veće razine prometne povezanosti te jačanja mobilnosti, odabrane su politike usmjerene na razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne TEN-T mreže te regionalne, lokalne i prekogranične mobilnosti kojom se osigurava bolji pristup TEN-T mreži u skladu sa Zelenim planom i Strategijom održive i pametne mobilnosti . Odabir politike je i ulaganje u razvoj prometne povezanosti, zelenu i digitalnu tranziciju u prometnom sektoru kroz pravodoban dovršetak TEN-T mreže, daljnji razvoj pomorstva, poboljšanje povezanosti otoka te uspostave novih prometnih procesa u svim vidovima prometa što će pridonijet dekarbonizaciji prometa te prelasku na mobilnost s niskom emisijom ugljika u skladu sa Strategijom prometnog razvoja RH (2017.-2030.). Uklanjanjem otkrivenih crnih točaka i kampanjama javnog obrazovanja doprinijet će se povećanoj sigurnosti prometa. Dodatno, sukladno novom prijedlogu Uredbe (EU) br. 1315/2013 (TEN-T Uredba), a obzirom na novu statističku podjelu RH na NUTS 2 regije kojom se utvrđuje podjela Hrvatske na četiri statističke regije druge razine (NUTS 2), a to su: Panonska HR, Sjeverna HR, Jadranska HR i Grad Zagreb, proizlazi da će svaki najveći grad u pojedinoj NUTS 2 regiji biti naveden kao Gradski čvor (Urban Node) te morati donijeti Plan održive gradske mobilnosti (SUMP) i imati željezničko – cestovni terminal unutar ili u blizini čvora. SC4(ii) RH treba unaprijediti kvalitetu, relevantnost i pristup obrazovanju za sve građane. Niska je razina sudjelovanja u ranom predškolškom odgoju i obrazovanju RPOO (HR 81,8%;EU 95%) pretežno zbog nedostatne infrastrukture. PISA pokazuje ispodprosječne rezultate HR učenika i nejednakost u ishodima obrazovanja. Broj nastavnih sati godišnje je ispod prosjeka EU (HR 473;EU 727). Vrednovanje eksperimentalnog programa kurikularne reforme pokazalo je da bi usavršavanja mogla biti bolje organizirana, za što je nužan adekvatan prostor. Potrebna su ulaganja u kapaciteta studentskog smještaja (HR9%;EU20% studenata u domovima). Aktivnosti su u skladu s NPOO, ESF+ i nacionalnim intervencijama, a sve su obuhvaćene Nacionalnim planom razvoja sustava obrazovanja za razdoblje 2021.-2027. Odabrane politike ciljaju povećanju kvalitete i sudjelovanja u RPOO uz promicanje ravnoteže između privatnog i poslovnog života, primarno kod žena , povećanju obrazovnih ishoda učenika uz poboljšanje sustava podrške učenicima ranjivih skupina, te povećanju kvalitete, dostupnosti i završnosti visokog obrazovanja. SC4(iii) Izazovi se odnose na smanjenje siromaštva i socijalnu isključenosti, te regionalnih razlika i nejednakosti u pristupu socijalnim socijalnim uslugama kao i proces deinstitucionalizacije, jer je još oko 20% djece i 80% osoba s mentalnim teškoćama u institucijskom obliku skrbi. Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihovih obitelji te civilne žrtve rata i članovi njihovih obitelji suočeni su sa zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim problemima te imaju daljnju postoji potrebua za daljnjim razvijanjemrazvojem infrastrukture namijenjene pružanju za izvaninst. podrške. Na potpomognutim područjima između ostalog postoji potreba za stambenim zbrinjavanjem pripadnika ranjivih skupina. Odabrane politike usmjerene su na razvoj socijalnih usluga u zajednici za sve ranjive skupine, stambeno zbrinjavanje i socijalno stanovanje. Planirane intervencije usmjerene su na ostvarenje ciljeva deinstitucionalizacije i širenje usluga u zajednici, a komplementarne su s ESF+ investicijama i očekuje se sinergijski učinak. Isto će osigurati kontinuitet provedbe OP za deinstitucionalizaciju i transformaciju domova i NPRSU 2021.-2027. SC4(v) Zdravstveni su ishodi uglavnom ispod prosjeka EU-a te je potrebno jačati primarnu razinu. Iako je zdravstveni sustav i dalje uglavnom usmjeren na skrb u bolnicama, isti je potrebno jačati pogotovo na primarnoj razini te u vidu pružanja skrbi za najranjiviju skupinu – djecu. Odabrane politike usmjerene su prvenstveno na modernizaciju objekata primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite, hitne medicine i bolničkog sustava te unaprjeđenje sustava za osiguranje samodostatnosti u proizvodnji pripravaka krvne plazme. Planirane intervencije usmjerene su na ostvarivanje ciljeva NPRZ 2021.-2027., a komplementarne su s reformama i investicijama u ESF+ i NPOO budući da će se navedeni ciljevi postići kroz njihov sinergijski učinak. Nastavak su ekvivalentnih programa iz NPOO-a te će započeti nakon što završi ciklus njegove provedbe. Na ovaj će se način osigurati kontinuitet provedbe potpora za zdravstvo te dodatno unaprijediti razvoj programa temeljem reformskih procesa u sklopu NPOO-a. SC4(vi) Starost i neodržavanost kulturne infrastrukture, pad izdavanja na svim razinama, pandemija COVID 19 i potresi tijekom 2020. imali su razarajući učinak na sektor kulture, što je naglasilo nužnost prilagodbe kulturne infrastrukture suvremenim zahtjevima. Odabrane politike su usmjerene na razvoj inovativnih usluga i poboljšanje pristupa kulturi koje donose širi pristup socijalnom uključivanju, a gospodarski i društveno su održive jer proizlaze iz identificiranih potreba lokalne zajednice, imaju spill over učinak na druge sektore te doprinose stvaranju otpornih radnih mjesta. Predviđenim intervencijama umanjit će se i/ili dokinuti barijera za pristup i povećati sudjelovanje u kulturi. Odgovarajućom prioritizacijom ulaganja u javnu kulturnu infrastrukturu unaprijedit će se održivost kulturne infrastrukture i potaknuti gosp. rast. Utjecaj turizma na gospodarstvo je značajan (16,9% u BDP, 8% izravno zaposlenih i značajni neizravni učinci) no suočava se s izrazitom sezonalnosti i nepovoljnom teritorijalnom raspoređenošću. Pandemija je dodatno otežala korištenje sadržaja, te je zabilježen je najveći porast udjela osoba koje se ne bave nikakvom tjelesnom aktivnošću uz slabu dostupnost rehabilitacijskih i preventivnih sadržaja. Odabrane politike usmjerene su na poticanje uključivog i održivog gosp. i soc. razvoja kroz razvoj funkcionalnih i održivih turističkih regija ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu zdravstvenog i aktivnog turizma i sportsku infrastrukturu. Navedenim će se stvoriti kvalitetna radna mjesta i potaknuti privatna ulaganja što će izravno doprinijeti gosp. razvoju, stvaranju kvalitetnih rad. mjesta, a time i borbi protiv siromaštva i isključenosti. Izazovi u administrativnim kapacitetima odnose se na pravilno funkcioniranje sustava upravljanja i kontrole, strateško planiranje kapaciteta sustava, kao i mogućnosti sustava na brzo i fleksibilno odgovaranje na promjenjive potrebe i uvjete, povećanje kapaciteta krajnjih korisnika i dionika na svim razinama za učinkovitu provedbu projekata, smanjenje administrativnog opterećenja, poboljšanje i pojednostavljenje postupaka, daljnji razvoj donošenja odluka utemeljenih na dokazima, poboljšanje učinkovitosti javne nabave te bolje i učinkovitije mjere za sprječavanje i suzbijanje sukoba interesa, prijevara i korupcije. Vodeći se preporukama EK te rezultatima samoprocjene svih tijela sustava upravljanja i kontrole pristupilo se izradi jedinstvenog nacionalnog Plana za jačanje kapaciteta za korištenje fondova EU u RH, kojim će se adresirati dio izazova koje je moguće riješiti na razini institucionalnog okvira, dok drugi, koji ga prelaze rješavaju se na odgovarajući način na nacionalnoj razini. Bitan element u izgradnji tehničkih kapaciteta i pripremi zalihe zrelih projekata predstavlja suradnja sa savjetodavnim stručnim službama EK. Podrška će biti osigurana, osim u potpori za pripremu projekata i za prijenos znanja i izgradnju tehničkih kapaciteta tijela SUK-a i korisnika strateških projekata. Definiranje područja suradnje za razdoblje 2021.-2027. je u tijeku. U odnosu na pojednostavljenja sustava, ista se temelje na naučenim lekcijama iz 2014.-2020., a odnose se na jasnu podjelu funkcija između posredničkih tijela te su glavni postupci koncentrirani u jednom tijelu. Predviđen je cijeli niz koordinativnih mehanizama i alata na razini institucionalnog okvira i SUK-a za standardizaciju i pojednostavljenje procedura u 2021.-2027. čiji će rezultati posredno utjecati i na postupanja korisnika. Pojednostavljenje procedura usmjerit će se i ka korištenju pojednostavljenih metoda financiranja i pojednostavljenjem natječajne dokumentacije (obrazaca i slično), a u svrhu ubrzanja procesa. Nakon uspostave sustava upravljanja i kontrole, te provedene analize i procjene rizika razmotrit će se uporaba Integrity pacts u postupku provedbe programa. Većina operacija u PKK provoditi će se putem bespovratnih sredstva, dok će se za pojedine operacije u kojima postoje mjere koje ostvaruju dobit ili uštedu razmotriti i mogućnost korištenja financijskih instrumenata (primjerice zajmovi ili jamstva) kao dodatnog alata. Makro-regionalne strategije predstavljaju integrirani oblik suradnje DČ EU i treće zemlje smještene u istom zemljopisnom području, a koji se odnosi na zajedničke izazove s kojima se suočava određeno geografsko područje koje će imati koristi od ojačane suradnje koja ima za cilj doprinijeti postizanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. Makro-regionalne strategije će u programskom razdoblju 2021.-2027. nastaviti pružati DČ EU smještenim u istom geografskom području potporu pri zajedničkom rješavanju specifičnih teritorijalnih izazova poput plovnih puteva, sigurnosti, regionalne gospodarske konkurentnosti, bioraznolikosti, zagađenosti, itd. RH sudjeluje u provedbi 2 makro-regionalnih strategija: Strategija EU za dunavsku regiju (EUSDR) i Strategija za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR). RH je suočena sa brojnim izazovima te se stoga odlučila ulagati iz gotovo svih specifičnih ciljeva. Isto je vidljivo iz Tablice 1. koja se nalazi niže. Gdje je relevantno, program će podržati ulaganja koja doprinose održivim, estetskim i uključivim načelima inicijative Novi europski Bauhaus u pogledu pronalaženja pristupačnih, uključivih, održivih i atraktivnih rješenja za klimatske izazove. |
Za cilj „Ulaganje u radna mjesta i rast”:
Tablica 1
Cilj politike ili specifični cilj FPT-a |
Specifični cilj ili posebni prioritet* |
Obrazloženje (sažetak) |
Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe i regionalne povezivosti u području IKT-a (CP 1) |
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija |
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (NRS 2030.) U okviru strateškog cilja 1. NRS-a Konkurentno i inovativno gospodarstvo, prioriteti u provedbi javnih politika koji će doprinijeti razvoju globalno konkurentne, zelene i digitalne industrije obuhvatit će ciljana ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije, te jačanje suradnje između poslovnog i istraživačkog sektora. Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019. Vijeće preporučuje da Hrvatska u 2019. i 2020. poduzme djelovanja kojima je cilj usmjeriti investicijsku politiku, između ostalog, na istraživanje i inovacije, vodeći računa o regionalnim razlikama. Prilog D identificira kako hrvatsko gospodarstvo nije dovoljno inovativno i poboljšanje inovacijskih rezultata vrlo slabo napreduje. Utvrđene su visokoprioritetne potrebe: • poboljšanje inovacijskih rezultata i poticanje rasta produktivnosti utvrđivanjem područja pametne specijalizacije na temelju nacionalnih i regionalnih potreba i potencijala; • povećanje broja inovativnih poduzeća u područjima pametne specijalizacije s najvećim potencijalom rasta; • razvoj kapaciteta sveučilišta i istraživačkih ustanova da povećaju tržišnu relevantnost svojih istraživačkih projekata, uspostave kritičnu masu istraživanja i privuku talente u područja strategije pametne specijalizacije; • poticanje suradnje sveučilišta i poduzeća kako bi se omogućili prijenos tehnologije i komercijalizacija istraživačkih rezultata; poticanje regionalnih,  ransnacionalnih i međuregionalnih projekata; Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među preporukama navodi kako su p otrebna daljnja ulaganja u područje istraživanja i razvoja te poticanje suradnje i istraživačkih projekata s ciljem razvoja novih proizvoda, usluga, patenata i licenci. |
|
1 (ii) iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti |
U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030 . s ukladno strateškom cilju 11. „Digitalna tranzicija društva i gospodarstva” prioriteti provedbe politike na području digitalizacije javne uprave i pravosuđa su: • optimizacija, digitalizacija i modernizacija javne uprave i pravosuđa kao sastavni dio politike pojednostavljenja administrativnog okruženja • povećanje broja automatiziranih i digitaliziranih procesa i usluga javne uprave i pravosuđa • povećanje dostupnosti interoperabilnih digitalnih javnih usluga građanima i gospodarskim subjektima • jačanje kapaciteta i razvoj digitalnih kompetencija zaposlenika u javnoj upravi i pravosuđu • zaštita osobnih podataka i osiguranje javne dostupnosti svih podataka u vlasništvu javnih tijela, na jednostavan i interoperabilan način.
Preporuka Vijeća
o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019
.
Preporuka Vijeća
o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2020
.
Prilogom D utvrđene su prioritetne potrebe: • podržati integraciju digitalne tehnologije u mala i srednja poduzeća, uključujući infrastrukture i usluge, uzimajući u obzir teritorijalne razlike • promicanje raznih interoperabilnih e-usluga i njihove uporabe među građanima; • sustavno unaprjeđenje i brže korištenje digitalnih javnih usluga. Kako bi digitalna rješenja doprinijela procesu digitalne transformacije jedan od ciljeva Europske digitalne strategije 2020.-2025. je tehnologija u interesu građana, koja utječe na svakodnevni život građana. |
1 (iii) jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja |
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine U NRS-u , u strateškom cilju 1. (SC) Konkurentno i inovativno gospodarstvo prioriteti u provedbi javnih politika koje će pridonijeti razvoju globalno konkurentne, zelene i digitalne industrije su: • poticanje razvoja kružnog gospodarstva • poticanje ulaganja u istraživanje, tehnološki razvoj i inovacije U istom SC1 Prioriteti provedbe javne politike su: • podrška rastu produktivnosti malih i srednjih poduzetnika • podrška ženskom poduzetništvu i poduzetničkoj aktivnosti žena • razvoj i komercijalizacija novih proizvoda i usluga • jačanje izvoznih potencijala i podrška u internacionalizaciji poslovanja U istom SC1 prioriteti javne politike koji će pridonijeti razvoju održivog, inovativnog i otpornog turizma su: • povećanje multiplikacijskih učinaka turizma na područja poljoprivrede, digitalizacije, prometa, energije i okoliša te sporta i kreativnih industrija • prijelaz prema nišama više dodane vrijednosti, uz naglasak na rast kvalitete ponude, digitalizaciju, inovacije, i povećanju ponude smještajnih kapaciteta visoke kvalitete • pozicioniranje prema novim i velikim, brzorastućim globalnim emitivnim tržištima Preporuka Vijeća za 2019 . je usmjeriti investicijsku politiku na istraživanje i inovacije, vodeći računa o regionalnim razlikama. Preporuka Vijeća za 2020 . je nastaviti provoditi mjere kojima se malim i srednjim poduzećima i samozaposlenim osobama osigurava dodatna likvidnost. U Prilogu D stoji kako Hrvatska zauzima posljednje mjesto među usporedivim gospodarstvima kad je riječ o rezultatima poslovnog okruženja. Hrvatska poduzeća slabo su uključena u globalne lance vrijednosti. Utvrđene su visokoprioritetne potrebe u cilju povećanja rasta i konkurentnosti malih i srednjih poduzeća: napredovanje u globalnim lancima vrijednosti; identifikacija novih tržišta i mreža suradnje; poboljšanje kvalitete poduzetničkih potpornih institucija i poslovnog okruženja. |
|
1 (iv) razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo |
Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine Prema strateškom cilju 1 “Konkurentno i inovativno gospodarstvo”, jedan od prioriteta u provedbi javnih politika koji će doprinijeti razvoju poduzetništva i obrta uključuje: poticanje cjeloživotnog obrazovanja, samozapošljavanja i stjecanja poduzetničkih kompetencija. Prioritetna područja javnih politika za strateški cilj 2. “Obrazovani i zaposleni ljudi”, prioritetna područja javnih politika na području tržišta rada i zapošljavanja su: • postizanje veće usklađenosti vještina ljudi s potrebama tržišta rada poboljšanjem suradnje dionika na tržištu rada, uključujući i sustav obrazovanja • unaprjeđenje ljudskih potencijala kroz unaprjeđivanje vještina i znanja radno sposobnog stanovništva, s naglaskom na poduzetničke i digitalne vještine .
Preporuke Vijeća za 2020.
Prilog D
• prekvalifikacija i dokvalifikacija u područjima pametne specijalizacije, s posebnim naglaskom na stjecanje ključnih kompetencija, uključujući digitalne vještine; • Jačanje ustanova za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući visokoobrazovne ustanove i strukovne škole koje su odabrane kao centri izvrsnosti, radi poticanja vještina potrebnih za razvoj inovacija i poduzetničke kulture |
|
1 (v) jačanje digitalne povezivosti |
Izvješće za Hrvatsku 2020
.
Preporuka Vijeća za 2020.
NRS 2030.
Uvjet koji omogućuje provedbu
(ENC 2021. -2027.)
Nacionalni plan za cilj ima osiguranje dostupnosti mrežama vrlo velikog kapaciteta za sve Hrvatske građane i gospodarske subjekte.
|
|
Zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, sprečavanja rizika i upravljanja njime te održive urbane mobilnosti (CP2) |
2 (i) promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova |
Izvješće za Hrvatsku 2020. Utvrđuje potrebu ulaganja u promicanje mjera energetske učinkovitosti i razvoj pametnih energetskih sustava, posebice u svrhu smanjenja energetske potrošnje u sektoru građevinarstva te uvođenje rješenja povezanih s opskrbom električnom energijom. Također, utvrđuje se potreba povećanja energetske učinkovitosti u gospodarstvu. Preporuka Vijeća za 2020. Ulaganja bi trebala doprinijeti ciljevima hrvatske dekarbonizacije i energetske tranzicije zacrtane u NEKP-u. Preporučuje se usmjeravanje ulaganja u područja zelene i digitalne tranzicije, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije. NRS 2030 Strateški cilj 8. „Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetna područja ulaganja za strateški cilj 8. „Energetska učinkovitost i samodostatnost te tranzicija na čistu energiju“ i „Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena“. ENC 2021.-2027. 2.1 Strateški okvir politike kojim se podržava obnova stambenih i nestambenih zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti, povećanja otpornosti postojećih zgrada na požar i potresna djelovanja te poboljšavanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta. U prosincu 2020. donesena je Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine čija provedba će se osigurati programima energetske obnove zgrada i kružnog gospodarenja prostorom i zgradama, koje donosi Vlada RH. za razdoblje 2021. - 2030. godine. |
|
2 (ii) promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj |
Izvješće za Hrvatsku 2020 . Hrvatska je ostvarila svoj cilj za 2020. za obnovljive izvore energije (OIE), ali postoji potencijal za razvoj obnovljive energije (posebno vjetra i sunca) na troškovno efikasan način. Nužno je osigurati potrebna ulaganja u mjere promicanja obnovljivih izvora energije, posebice u svrhu: • potpora prelasku na korištenje OIE za grijanje i hlađenje; • jamčenje većeg korištenja održivih i čistih izvora energije, prije svega energije vjetra i sunca, s posebnim naglaskom na energetsku samoodrživost otoka u skladu s inicijativom „Čista energija za otoke EU-a”. Preporuka Vijeća za 2020. Postoji potencijal i prilika da Hrvatska ulaže u OIE što je usklađeno sa zelenom i digitalnom tranziciju, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije. NRS 2030 Strateški cilj 8. „Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetna područja ulaganja za strateški cilj 8. „Energetska učinkovitost i samodostatnost te tranzicija na čistu energiju“. ENC 2021.-2027. 2.2 Upravljanje za energetski sektor U skladu s Uredbom o upravljanju Energetskom unijom RH je izradila Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan(NEKP) koji uključuje podatke o potrebnim financijskim sredstvima i mehanizmima za mjere promicanja niskougljučne energije s razrađenim financijskim okvirom. 2.3. Učinkovito promicanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora u različitim sektorima i u cijelom EU-u Novi paket intervencija u energetsko zakonodavstvo RH uskladit će tržište električne energije s EU zakonodavnim okvirom, posebice Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, posebno a uzimajući u obzir poticanje novih ulaganja u infrastrukturu i proizvodne kapacitete. Promjene se odnose na napredne mjerne sustave (tzv. Pametna brojila), sustave za skladištenje energije (povezane s razvojem tržišnih odnosa), mapiranje potencijala grijanja i hlađenja te usklađivanje razvoja proizvodnje OIE u postrojenjima (koja proizvode električnu i toplinsku energiju) do potencijala za grijanje i hlađenje. |
|
2 (iii) razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E) |
Izvješće za Hrvatsku 2020. Nužna su daljnja ulaganja u mjere promicanja energetske učinkovitosti i razvoja pametnih energetskih sustava, posebno u svrhu: • uvođenje rješenja povezanih s potražnjom i opskrbom električnom energijom koja se odnose na pametnu električnu energiju, distribucijske mreže i skladištenje. Preporuka Vijeća za 2020 . Postoji potencijal i prilika da Hrvatska ulaže u obnovljive izvore energije, a preporuča se usmjeravanje ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, posebno u čistu i učinkovitu proizvodnju i upotrebu energije NRS 2030 Strateški cilj 8. „Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetna područja ulaganja za strateški cilj 8. „Energetska učinkovitost i samodostatnost te tranzicija na čistu energiju“. Posebna pozornost usmjerit će se integriranju digitaliziranog elektroenergetskog tržišta, povezivanju energetskih sustava i djelotvornijem priključivanju OIE na mrežu. Poboljšat će se povezanost elektroenergetske infrastrukture bez dodatnih opterećenja za krajnje korisnike i povećati likvidnost hrvatske burze električne energije kako bi se osigurala fleksibilnost sustava, zadovoljila vršna opterećenja, upravljalo viškovima iz OIE i osigurala stabilnost cijena energije. Poseban naglasak stavit će se na razvoj i primjenu novih tehnologija, koje su nužan preduvjet za dekarbonizaciju energetskog sektora. ENC 2021.-2027. 2.3. Učinkovito promicanje upotrebe energije iz obnovljivih izvora u različitim sektorima i u cijelom EU-u Novi paket intervencija u energetsko zakonodavstvo RH uskladit će tržište električne energije s EU zakonodavnim okvirom, posebice Direktivom o energiji iz obnovljivih izvora, posebno a uzimajući u obzir poticanje novih ulaganja u infrastrukturu i proizvodne kapacitete. |
|
2 (iv) promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima |
ENC 2021. - 2027. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu adresira klimatske rizike te daje mjere za prilagodbu u svim ranjivim sektorima fokusirajući se na jačanje nacionalnog sustava za potporu prilagodbi te ukazuje da klimatske promjene među ostalim povećavaju opasnost od poplava, olujnih uspora na obali i izlažu RH povećanom riziku od šumskih požara. Strategija identificira prioritetne potrebe za jačanje stručnih, tehničkih i operativnih kapaciteta za učinkovitu provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama u svim sektorima i razinama upravljanja.
Izvješće za Hrvatsku 2019. Hrvatska postaje sve osjetljivija na klimatske rizike, osobito poplave i šumske požare, a s obzirom na procijenjene prosječne godišnje troškove štete zbog ekstremnih vremenskih uvjeta od 80 milijuna EUR u razdoblju od 1980. do 2016., može se očekivati da će klimatske promjene biti sve veći problem. Strategija upravljanja rizicima od katastrofa izrađena na temelju Procjene rizika od katastrofa za RH, kao prioritete politike identificira 2 strateška cilja: smanjenje najvećih rizika od katastrofa te povećanje spremnosti za djelotvoran odgovor, i sadrži opis mjera za smanjenje rizika, jačanje otpornosti, smanjenje ranjivosti te poboljšanje mogućnosti reakcije i oporavka. Preporuka Vijeća za 2019 . Prepoznata je Hrvatska izloženost klimatskim rizicima. NRS 2030 Strateški cilj 7 “Sigurnost za stabilan razvoj”, prioritetna područja “Jačanje otpornosti na rizike od katastrofa i unaprjeđenje sustava civilne zaštite” i “Unaprjeđenje sustava vatrogastva” te “Jačanje unutarnje sigurnosti”..
Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”. Prioriteti provedbe politike na području održivog okoliša: • prevencija rizika, promicanje otpornosti i prilagodbe na klimatske promjene • kvalitetno i održivo upravljanje vodama |
|
2 (v) promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama |
Izvješće za Hrvatsku 2019. Vodoopskrbne mreže relativno su dobro razvijene, ali ključni problem i dalje je visoka stopa gubitaka u sustavu od 44 % u odnosu na prosjek EU-a od 23 % (Europska komisija, 2017), a u nekim područjima nisu ispunjeni zahtjevi kvalitete za pitku vodu. Izgradnja javne kanalizacijske mreže znatno zaostaje, obzirom da je u 2015. samo 54,6 % stanovništva bilo spojeno na kanalizacijske sustave. Procjenjuje se da su za osiguravanje primjerene razine prikupljanja i pročišćavanja otpadnih voda potrebna znatna ulaganja, a zbog veličine izazova potrebna je učinkovita strategija određivanja prioriteta.
Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju promicanja održivog upravljanja vodama: Preporuka Vijeća za 2020. Prepoznato je da RH zaostaje za prosjekom EU-a u području vodnog gospodarstva i da njezin održiv gospodarski razvoj ovisi o ulaganjima. NRS 2030 Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”. Prioriteti provedbe politike na području održivog okoliša: • kvalitetno i održivo upravljanje vodama ENC 2021. - 2027. 2.5 Ažurirano planiranje potrebnih ulaganja u sektore vode i otpadnih voda Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine (NN 147/2021)definira između ostalog: pojedinačne projekte, način i razdoblje njihove provedbe, sudionike u provedbi, iznose ulaganja i izvore sredstava, prioritet provedbe i praćenje provedbe programa. |
|
2 (vi) promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo |
Izvješće za Hrvatsku 2019. Prelazak na odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada umjesto njegova odlaganja na odlagališta sporo napreduje. Prema podacima iz 2019, komunalni otpad koji se odlaže na odlagališta čini 59% ukupnog otpada, što je znatno iznad prosjeka EU (24%). Za poboljšanje uspješnosti gospodarenja otpadom potrebna su znatna ulaganja u infrastrukturu za gospodarenje otpadom. Preporuka Vijeća za 2020. Prepoznato je da Hrvatska zaostaje za prosjekom EU-a u području gospodarenja otpadom i njezin održiv gospodarski razvoj ovisi o ulaganjima. NRS 2030 Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”. ENC 2021. -2027. 2.6 Ažurirano planiranje za gospodarenje otpadom (PGO). Kako bi se uključili ciljevi prelaska na kružno gospodarstvo sukladno ciljevima iz direktiva EU i Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/2021) tijekom 2021. godine donesene su Izmjene Plana gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017-2022. Plan gospodarenja otpadom RH 2023-2028 biti će donesen tijekom 2022. godine te će predstavljati nastavak postojećeg Plana u smislu ciljeva, mjera i aktivnosti |
|
2 (vii) jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja |
Izvješće za RH 2019. Gospodarstvo, a posebno turizam, ovisi o održivom upravljanju prirodnim resursima. Hrvatska ima drugu po veličini mrežu Natura 2000 u EU, koja obuhvaća više od trećine njezine kopnene površine i morsku površinu od 4 986 km². Za upravljanje područjima Natura 2000 bit će potrebna ulaganja u cilju povećanja bioraznolikosti i zelene infrastrukture u urbanim sredinama te smanjenja onečišćenja kroz promicanje bioraznolikosti te projekata očuvanja i obnove ekosustava, mjera za zaštitu vrsta i zelene infrastrukture. Izvješće za RH 2020. Onečišćenje zraka utječe na zdravlje. EEA procijenila je da u RG 2016. životni vijek bio kraći za približno 12,2 g života na 1000 stanovnika zbog izloženosti sitnim lebdećim česticama (PM2,5), što je iznad prosjeka EU-a od 8 g. Smanjenje emisija i koncentracija koje onečišćuju zrak zahtijeva smanjenje emisija nastalih proizvodnjom električne i toplinske energije iz krutih goriva, promicanje učinkovitog grijanja te povećanje efikasnosti i korištenja javnog prijevoza. Program kontrole onečišćenja zraka za razdoblje 2020.-2029. Preporuka Vijeća za 2020. RH bi trebala promicati ulaganja u sektore koji su poticajni za rast i tako doprinijeti zelenoj i digitalnoj tranziciji, pogotovo ulaganja u okolišnu infrastrukturu. NRS 2030 Strateški cilj 8 “Ekološka i energetska tranzicija za klimatsku neutralnost”, prioritetno područje “Zaštita prirodnih resursa i borba protiv klimatskih promjena”. Prioriteti provedbe politike su: • smanjenje onečišćenja zraka i emisija stakleničkih plinova • razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima i stvaranje zelenih gradova i naselja • očuvanje i poboljšanje bioraznolikosti te održivo upravljanje ekosustavima, prirodnim dobrima i bioraznolikošću. Uvjet koji omogućuju provedbu 2021. -2027. 2.7 Prioritetni akcijski okvir (PAO) za potrebne mjere očuvanja koje uključuju sufinanciranje Unije . |
|
2 (viii) promicanje održive multimodalne gradske mobilnosti kao dijela prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika |
Izvješće za Hrvatsku 2020. Nije ostvaren značajniji napredak u promicanju održivog gradskog prometa. Ostvaren je napredak u širenju željezničke TEN-T mreže, ali je napredak izostao u području održivog gradskog prometa. Potrebna su ulaganja u cilju promicanja održive multimodalne gradske mobilnosti. Preporuka Vijeća za 2020. Hrvatska bi trebala usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, osobito u okolišnu infrastrukturu, održiv gradski i željeznički promet, čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije te širokopojasni brzi internet. NPR 2020. Reformsko područje 1.2. Investicijska politika okrenuta budućnosti, mjera ekonomske politike 1.2.4. Ekologizacija prometa Uvjet koji omogućuje provedbuENC 2021. -2027. 3.2 Sveobuhvatno planiranje prijevoza na odgovarajućoj razini Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.) Utvrđeni ciljevi na području održive intermodalne urbane mobilnosti su: • opći cilj CO1 i specifični ciljevi za javni prijevoz i oblike prijevoza s nultom emisijom štetnih plinova SC1- SC5 NRS 2030. Strateški cilj 10. Održiva mobilnost sadrži između ostalog i slijedeća dva prioritetna područja javnih politika:. 1. Modernizacija i izgradnja željezničkih pruga, promicanje integriranog urbanog prijevoza 2. Uspostava novih prometnih procesa u svim vidovima prometa i autonomnih sustava za mobilnost Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među ostalim navodi kako je u dio ekološki prihvatljivog prijevoza malen, te su potrebni dodatni napori u pogledu razvoja održivog i integriranog javnog prijevoza, kao i gradskih i prigradskih mobilnih sustava s niskim emisijama ugljika. |
Povezanija Europa jačanjem mobilnosti (CP 3) |
3 (i) razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
Prilog D Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne, sigurne i intermodalne transeuropske prometne mreže koja je otporna na klimatske promjene, konkretno: • dovršetak izgradnje osnovne i sveobuhvatne željezničke mreže u okviru transeuropske prometne mreže koja ispunjava zahtjeve za interoperabilnost, uključujući prekogranične dionice. Ulaganja će biti usmjerena na završetak izgradnje željezničke mreže duž Mediteranskog koridora i prigradske željezničke mreže šireg funkcionalnog područja grada Zagreba; Utvrđene su i prioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti, konkretno sljedeće: • otklanjanje negativnih vanjskih učinaka prometa ulaganjem u održive načine prijevoza (javni prijevoz, multimodalni prijevoz, željeznice) te uvođenjem mjera sigurnosti na cestama; • razvoj pametnog, povezanog i čistog prometnog sustava te izgradnja s time povezane infrastrukture; • bolji pristup nacionalnih mreža transeuropskoj prometnoj mreži Preporuka Vijeća za 2020. predlaže usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, održiv gradski i željeznički promet. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.) Utvrđeni ciljevi na području održive, pametne, sigurne i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene su opći ciljevi CO2-CO9 i specifični ciljevi za željeznički, cestovni, pomorski prijevoz te plovnost unutarnjih voda i riječni prijevoz. NRS 2030. Prioritetna područja prometnih javnih politika su sadržana unutar strateškog cilja 10. “Održiva mobilnost” Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među preporukama navodi kako se glavne cestovne linije u sklopu mreže TEN-T trebaju dodatno modernizirati te osigurati veća cestovna sigurnost, kako bi se snažnije podržalo jedinstveno europsko prostorno područje te Hrvatska postala jedan od glavnih prometnih pravaca Europe. |
|
3 (ii) razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanje pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti |
Prilog D Utvrđene su visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne, sigurne i intermodalne transeuropske prometne mreže koja je otporna na klimatske promjene, konkretno: • dovršetak izgradnje osnovne i sveobuhvatne željezničke mreže u okviru transeuropske prometne mreže koja ispunjava zahtjeve za interoperabilnost, uključujući prekogranične dionice. Ulaganja će biti usmjerena na završetak izgradnje željezničke mreže duž Mediteranskog koridora i prigradske željezničke mreže šireg funkcionalnog područja grada Zagreba; Utvrđene su i prioritetne potrebe za ulaganjima u cilju razvoja održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti, konkretno sljedeće: • otklanjanje negativnih vanjskih učinaka prometa ulaganjem u održive načine prijevoza (javni prijevoz, multimodalni prijevoz, željeznice) te uvođenjem mjera sigurnosti na cestama; • razvoj pametnog, povezanog i čistog prometnog sustava te izgradnja s time povezane infrastrukture; • bolji pristup nacionalnih mreža transeuropskoj prometnoj mreži Preporuka Vijeća za 2020. predlaže usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju, održiv gradski i željeznički promet. Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.) Utvrđeni ciljevi na području održive, pametne, sigurne i intermodalne mreže koja nije TEN-T, a koja je otporna na klimatske promjene su opći ciljevi CO2-CO8 i specifični ciljevi za željeznički, cestovni, pomorski prijevoz te plovnost unutarnjih voda i riječni prijevoz. NRS 2030. Prioritetna područja prometnih javnih politika su sadržana unutar strateškog cilja 10. “Održiva mobilnost”. Srednjoročno vrednovanje napretka u provedbi Sporazuma o partnerstvu, siječanj 2020. među ostalim navodi kako specifičan prometni izazov za Hrvatsku predstavljaju brojni hrvatski otoci koji su loše povezani i nedovoljno dostupni. |
Uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava (CP 4) |
4 (ii) poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanje otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu |
Izvješće za Hrvatsku 2019, Prilog D : jamčenje ravnopravnog pristupa uključivom kvalitetnom obrazovanju na svim razinama, uključujući ulaganja u infrastrukturu i opremu, a posebno u RPOO, posebno za ranjive skupe i u manje razvijenim područjima; pružanje potpore obrazovanju i osposobljavanju nastavnika i odgojitelja. Preporuka Vijeća ( CSR ) za 2019 : (2) Provesti reformu sustava obrazovanja i poboljšati pristup obrazovanju i osposobljavanju na svim razinama te njihovu kvalitetu i relevantnost za tržište rada (11) Socioekonomske razlike važna su odrednica razine obrazovanja u Hrvatskoj Hrvatski su rezultati obrazovanja ispod prosjeka Unije. Hrvatska provodi eksperimentalnu kurikularnu reformu, ali će ona svoj puni potencijal ostvariti samo ako se provede u cijelosti i uz istodobno usavršavanje nastavnog osoblja. CSR za 2020: (20) Trebalo bi poboljšati kvalitetu i uključivost sustava obrazovanja i usavršavanja na svim razinama i treba nastaviti s provedbom kurikularne reforme. NRS 2030 pod prioritetna područja javnih politika stavlja: pristupačnost RPOO, stjecanje i razvoj temeljnih i strukovnih kompetencija, unaprjeđenje visokog obrazovanja (VO) te usklađeno i perspektivno tržište rada, konkretnije: osiguravanje jednakih uvjeta odgoja i obrazovanja postupnim uvođenjem CDŠ; podizanje čitalačke, matematičke i prirodoslovne pismenosti; razvoj cjelovite potpore djeci/učenicima, posebice ranjivim skupinama; podizanje kvalifikacijskih standarda odgojno-obrazovnih radnika; povećanje kvalitete, učinkovitosti i relevantnosti SOO i programa obrazovanja odraslih; unaprjeđenje dostupnosti, kvalitete i relevantnosti VO, razvoj studentskog standarda i infrastrukture. Europski stup socijalnih prava pod načelom Obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje navodi kako svi imaju pravo na kvalitetno i uključivo obrazovanje, osposobljavanje i cjeloživotno učenje kako bi održali i stekli vještine pomoću kojih mogu u cijelosti sudjelovati u društvu i uspješno ući na tržište rada. |
|
4 (iii) promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge |
Izvješće za Hrvatsku 2019, Prilog D navodi visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u soc. usluge i infrastrukturu centara za socijalnu skrb, obiteljskih centara, centara za posebno skrbništvo i pružatelja usluga i kako bi se potaknula aktivna uključenost u cilju promicanja jednakih mogućnosti i rješavanja problema materijalne oskudice. Nacionalnom razvojnom strategijom (NRS 2030) predviđeno je da će se ulaganjem u mjere soc. politike koje uključuju i poboljšanje pristupa i kvalitete temeljne društvene infrastrukture i usluga, pridonijeti poboljšanju kvalitete života u svim krajevima Hrvatske. Povezana prioritetna područja su: razvijanje regionalne dimenzije borbe protiv siromaštva, uz prilagodbu javnih politika posebnostima i izazovima pojedine lokalne zajednice te poboljšanje pristupa, priuštivosti i kvalitete temeljne društvene infrastrukture i usluga. Nacionalnim planom razvoja socijalnih usluga 2021. do 2027. godine predviđeno je proširenje mreže pružatelja usluga što zahtijeva uspostavljanje novih mehanizama za unapređenje i kontrolu kvalitete usluga koje se pružaju na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini te osiguranje dodatnih sredstava za financiranje. Dostupnost, pristupačnost i priuštivost kvalitetnih socijalnih usluga i skrbi u rijetko naseljenim ruralnim regijama s većim udjelom starijeg stanovništva poseban je izazov. Nacionalnom razvojnom strategijom RH ( NRS 2030.) kao jedan od prioriteta prepoznato je unaprjeđenje sveobuhvatnog sustava i infrastrukture za pružanje usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji iz Domovinskog rata. Postoji potreba za daljnjim razvojem infrastrukture namijenjene pružanju izvaninstitucionalne podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji iz Domovinskog rata te drugoj populaciji sukladno zakonskim propisima. |
|
4 (v) osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice |
Izvješće za Hrvatsku 2019. Prilog D utvrđuje visokoprioritetne potrebe za ulaganjima u cilju poboljšanja dostupnosti, učinkovitosti i stabilnosti pružanja usluga zdravstvene i dugotrajne skrbi poput restrukturiranja bolničke skrbi i jačanja ambulantnih usluga, posebno usluga primarne i dugoročne skrbi, uključujući infrastrukturu i opremu, uklanjanje geografskih prepreka u pristupu zdravstvenoj skrbi te manjkavosti infrastrukture, nedostatka radne snage u zdravstvenom sektoru na temelju mapiranja potreba i daljnje uvođenje usluga e-zdravstva i bolja primjena digitalnih rješenja npr. telemedicine. NRP 2020 . navodi kako je potrebno unaprijediti sustav zdravstvene zaštite sustavnom i učinkovitom primjenom IKT, tj. uspostaviti nacionalni sustav upravljanja zdravstvenim informacijama. NRS 2030. kao prioritete politike u području zdravstvene zaštite navodi modernizaciju zdravstvene infrastrukture , osiguravanje financijske održivosti zdravstvenog sustava, bržu digitalizaciju zdravstvenog sustava, unaprjeđenje upravljačkih kapaciteta uspostavom nacionalnog sustava upravljanja informacijama, unaprjeđenje zdravstvene zaštite za ranjive skupine, revitalizaciju Imunološkog zavoda za samodostatnost u proizvodnji krvnih pripravaka. CSR 2020 . navodi kako je potrebno unaprijediti otpornost zdravstvenog sustava, promicati uravnoteženu zemljopisnu raspoređenost zdravstvenih radnika i ustanova, bližu suradnju upravnih tijela na svim razinama i ulaganja u e-zdravstvo. NPRZ 2021.-2027. kao prioritete politike u području zdravstvene zaštite navodi modernizaciju i funkcionalnu integraciju bolnica, modernizaciju zdravstvenih usluga cjelovitim jačanjem primarne zdravstvene zaštite prema potrebama svake zdravstvene regije, razvoj sustava za učinkovitiji transport pacijenata ili zdravstvenih resursa, uključujući helikoptersku hitnu medicinsku službu, informatičko povezivanje svih pružatelja zdravstvenih usluga rvitalizaciju Imunološkog zavoda za samodostatnost u proizvodnji krvnih pripravaka. |
|
4 (vi) jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama |
Prilog D udio izloženosti riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti i dalje visok. Unatoč relativno visokoj nezaposlenosti, u nekim sektorima nedostaje radne snage. CSR 2020 poduzeti sve potrebne mjere i učinkovito odgovoriti na pandemiju, održati gospodarstvo i pružiti potporu oporavku te povećati pristup digitalnoj infrastrukturi i uslugama, promicati stjecanje vještina. Dati prednost već razrađenim projektima javnih ulaganja i promicati privatna ulaganja za potporu oporavku gospodarstva. Usmjeriti ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju. Nova europska agenda za kulturu koristiti snagu kulture i kulturne raznlikosti za socijalnu koheziju i dobrobit. Europsko jamstvo za djecu važan dio učenja, odvija se kroz sport, zabavne ili kulturne aktivnosti, posebice za djecu u nepovoljnom položaju. Europski stup socijalnih prava 3.2 Vještine i jednakost te 3.3 Socijalna zaštita i uključenost te cilj 8 dostojanstven rad i gospodarski rast. Europski gospodarski i socijalni odbor turistička aktivnost predstavlja socijalni turizam kada su zadovoljeni određeni kriteriji. NRS RH 2030. jačanje i promicanje participacije u kulturi kao jedan od prioriteta javne politike kojima će se pridonijeti razvoju kulture i medija te prioritet ulaganja u mjere soc. politike koje uključuju i poboljšanje pristupa i kvalitete društvene infrastrukture i usluga, uključujući i kulturnu infrastrukturu i programe. Navodi se i razvoj funkcionalnih i održivih turističkih regija radi produljenja sezone kroz ulaganja u javnu turističku infrastrukturu. NP borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2021.-2027. ističe problem neujednačenog pristupa i sudjelovanja u kulturi za građane RH. Nacrt Strategije razvoja održivog turizma 2030. će za cilj imati uravnoteženi razvoj održivog turizma na čitavom prostoru i razvoj proizvoda koji mogu učiniti odmak od principa sunce i more te osigurati razvoj kontinentalnog turizma potpomognutih područja. |
2.Prioriteti
Upućivanje: članak 22. stavak 2. i članak 22. stavak 3. točka (c) UZO-a.
2.1.Prioriteti osim tehničke pomoći
2.1.1.Naslov prioriteta [300] (ponavlja se za svaki prioritet)– 1. Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju
2.1.1.1.Specifični cilj (ponavlja se za svaki odabrani specifični cilj, za prioritete osim tehničke pomoći) – 1 (i) R azvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija
2.1.1.1.1. Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
studenti znanstvenici, tj. istraživači poduzetnici poduzetničke potporne institucije (DIH-ovi, inkubatori, akceleratori i dr.) znanstvene organizacije |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija Specifične mjere koje ostvaruju pozitivan doprinos uključenju osoba s invaliditetom kroz pristupačnost građevinama, informacijsko-komunikacijsk u pristupačnost te razumnu prilagodbu i univerzalni dizajn. Pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti ( pristupačne/prilagođene web stranice, promotivni materijali i sl.) te promicanje nediskriminacije i uključivanja marginaliziranih skupina. Prilikom razvoja baza podataka i primjene novih tehnologija, gdje je primjenjivo, koristit će se odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere zaštite osobnih podataka (npr. enkripcija i pseudonimizacija, stroge mjere kontrole pristupa podacima, redovito brisanje osobnih podataka koji više nisu potrebni ili relevantni, primjena načela integrirane zaštite privatnosti i sl.)
Ravnopravnost spolova Pozitivne mjere kojima se nastoje eliminirati spolni stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti i uključuju pozitivne uzore. Promicanje aktivnosti kojima se želi uspostaviti bolja ravnoteža između poslovnog i privatnog života u istraživačkom i inovacijskom sektoru. Promicanje sudjelovanja žena i nedovoljno zastupljenih skupina u istraživačkom i inovacijskom sektoru, promicanje spolne ravnoteže u istraživačkim ustanovama i upravnim odborima. Mjere kojima će se pratiti kako programske aktivnosti i projekti doprinose ravnopravnosti spolova, odnosno praćenje broja žena koje sudjeluju u projektnim aktivnostima kao korisnice i unutar ciljanih grupa. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000] |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Posebnim ciljem 1(i) Razvoj i poboljšanje istraživačkih i inovacijskih sposobnosti, te povećana primjena naprednih tehnologija podupire se Aktivnost 1 Akcijskog plana Strategija Europske unije za dunavsku regiju (EUSDR) koji se odnosi na Poticanje suradnje i razmjene iskustva između MSP-ova, akademske zajednice, javnog sektora i civilnog društva u područjima u kojima Dunavska regija ima značajne prednosti. Posebnom cilju 1(i) doprinijet će se kroz aktivnosti: Jačanje umrežavanja, razmjena znanja unutar EUSDR kroz poticanje suradnje i razmjenu iskustva znanstvenih institucija i gospodarskih dionika
|
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Polje za unos teksta [1 000]SC 1(i) će se djelomično financirati putem financijskih instrumenata. Financijski instrumenti će se koristiti za vlasnička i kvazi-vlasnička ulaganja u projekte poduzetnika (posebno start-up ili scale-up tvrtki) ) u početnim ili ranim fazama razvoja i fazama rasta visokotehnoloških poduzeća čiji razvoj se temelji na novim tehnologijama i inovacijama (aktivnih MSP-ova u ranoj fazi razvoja, koji traže dodatna sredstva ulagatelja i onih koji su u procesu osnivanja) , uključujući akceleratorsku aktivnost sa mentorskom komponentom, kao i dioničko financiranje putem rizičnog kapitala u ranim fazama razvoja za komercijalizaciju inovacija |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO01 |
Poduzeća s primljenom potporom (od čega: mikro, mala, srednja, velika)* |
poduzeća |
277 |
3207 |
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO 02 |
Poduzeća s primljenom potporom u obliku bespovratnih sredstava* |
poduzeća |
49 |
1107 |
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO 03 |
Poduzeća s primljenom potporom financijskim instrumentima* |
poduzeća |
28 |
100 |
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO04 |
Poduzeća koja primaju nefinancijsku potporu |
poduzeća |
200 |
2000 |
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO05 |
Nova poduzeća koja su primila potporu* |
poduzeća |
39 |
552 |
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO07 |
Istraživačke ustanove koje sudjeluju u zajedničkim istraživačkim projektima |
istraživačke institucije |
0 |
75 |
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO08 |
Nominalna vrijednost opreme za istraživanje i inovacije |
euro |
0 |
45.195.096 |
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO 10 |
Poduzeća koja surađuju s istraživačkim ustanovama |
poduzeća |
0 |
104 |
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO1.1.1 |
Specifični pokazatelj: Broj kolaborativnih IRI projekata |
Broj projekata
|
20 |
209 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata6
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Osnovna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
1. |
1(i)
|
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 01 |
Stvorena radna mjesta u subjektima s primljenom potporom* |
broj radnih mjesta u ekvivalentu punog radnog vremena |
0 |
2020 |
345 |
MIS |
|
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 02
|
Privatna ulaganja u iznosu jednakom javnoj potpori (od čega: bespovratna sredstva, financijski instrumenti) |
Euro |
0 |
2020 |
166.930.000
|
Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava , MIS |
|
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR03* |
Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) koji uvode inovacije u proizvode ili postupke |
poduzeća |
0 |
2022 |
420 |
MIS, , Post-provedbeno izviješće |
|
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR04* |
MSP-ovi koji uvode tržišne ili organizacijske inovacije |
poduzeća |
0 |
2020 |
146 |
MIS,
|
|
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR06* |
Podneseni zahtjevi za izdavanje patenta |
zahtjevi za patent |
0 |
n/p |
25 |
Post-provedbeno izvješće; Europski patentni ured |
|
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 07 |
Zahtjevi za žigove i registraciju dizajna* |
zahtjevi za žigove i za registraciju dizajna |
0 |
2020 |
178 |
MIS |
|
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR08 |
Publikacije iz projekata za koje je dodijeljena potpora |
publikacije |
0 |
n/p |
160 |
Post-provedbeno izvješće; Scopus |
|
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR102* |
Istraživačka radna mjesta stvorena u objektima s primljenom potporom |
godišnji full time equivalent |
0 |
n/p |
125 |
Post-provedbeno izvješće |
|
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR98 |
Osoblje MSP-ova koje završava osposobljavanje za vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo (prema vrsti vještine: tehnička, upravljačka, poduzetnička, zelena, druga)1* |
zaposleni |
0 |
2020 |
4.000 |
MIS |
|
1. |
1(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR 1.1.1. |
Specifični pokazatelj: Broj istraživača u poboljšanim objektima istraživačke infrastrukture |
Ekvivalent punom radnom vremenu |
0 |
n/p |
618 |
Završno izvješće |
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija |
004 Ulaganja u fiksnu imovinu, uključujući istraživačku infrastrukturu, u javnim istraživačkim centrima i ustanovama visokog obrazovanja izravno povezanima s aktivnostima istraživanja i inovacija |
240.358.737
|
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija |
010 Aktivnosti istraživanja i inovacija u MSP-ovima, uključujući umrežavanje |
208.717.990
|
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i) razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija |
012 Aktivnosti istraživanja i inovacija u javnim istraživačkim centrima, ustanovama visokog obrazovanja i centrima kompetencija, uključujući umrežavanje (industrijsko istraživanje, eksperimentalan razvoj, studije izvedivosti) |
39.445.284 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija |
023 Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju, poduzetništvo i prilagodljivost poduzeća promjenama |
9.748.428 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija |
025 Inkubacija, potpora za spin-off, spin-out i novoosnovana poduzeća |
74.622.542 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i)razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija |
028 Prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima, istraživačkim centrima i sektorom visokog obrazovanja |
68.238.994
|
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i). |
01 |
581.132.075 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i) |
02 |
60.000.000 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i) |
33 |
641.132.075
|
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i) |
02 |
164.544.781
|
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(i) |
03 |
476.587.294 |
2.1.1. 1. Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju
2.1.1.1. 1 (ii) Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Daljnja digitalizacija i unapređenje javnih e-usluga za privatne i poslovne korisnike preduvjet je digitalne transformacije društva te stvaranja modernog i transparentnog društva  e pozitivnog poslovnog okruženja. Sve predložene aktivnosti imaju izravnu poveznicu na unaprjeđenje poslovne klime i prava građana, kao i povećanje dostupnosti javnih e-usluga za građane i poduzeća te su jedan od mehanizama osiguranja održivosti dosad započetih projekata digitalizacije, s ciljem uspješne digitalne transformacije javne uprave . Pružit će se potpora za razvoj zajedničkih rješenja na najučestalije potrebe građana i poduzeća, te su odabrani sljedeći prioriteti koji su u skladu sa Akcijskim planom eUprave: a. modernizacija javne uprave korištenjem digitalnih rješenja u cilju pružanja visokokvalitetnih javnih e-usluga b. administrativno rasterećenje i olakšavanje digitalne interakcije između javne uprave, građana i poduzeća c. omogućavanje mobilnosti građana i poduzeća omogućavanjem prekogranične elektroničke interoperabilnosti. Aktivnosti uključuj u : a. Podršku za uvođenje učinkovitije e-uprave za pametnije pružanje javnih usluga i daljnju digitalizaciju javnih usluga, stvaranjem pouzdanih, intuitivnih, inkluzivnih i učinkovitih i sigurnih javnih e-usluga koje su vođene potrebama korisnika, jačajući usvojeni zajednički pristup kroz integriranu i koherentnu implementaciju e-uprave unutar i među različitim razinama vlasti te sukladno Akcijskom planu za eUpravu na razini EU-a (otvoreni poziv usmjeren na tijela državne uprave, sukladno prethodno navedenim prioritetima i kriterijima za dizajn e-usluga) b. Buduća digitalna rješenja za e-upravu uz uspostavu GovTechLab ekosustava radi uvođenja naprednih tehnologija, inovativnih digitalnih proizvoda i usluga u javnu upravu, temeljem suradnje sa MSP-ovima i akademskom zajednicom c. Digitalizaciju usluga lokalne i područne (regionalne) samouprave kao podrška zajedničkom obavljanju poslova, temeljem zajedničkih zahtjeva za interoperabilnost, uključivost, dostupnost, otvorenost, transparentnost, pouzdanost i sigurnost d. Razvoj novih i inovativnih e-pravosudnih usluga usmjerenih na građane i poduzeća, s ciljem modernizacije i promicanja pristupačnog pravosuđa e. Unaprjeđenje usluga povezanih sa zemljišnim knjigama za bolje poslovno okruženje f. Eksternalizaciju Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) za potrebe gospodarstva i NGO sektora s ciljem omogućavanja prekograničnog poslovanja i osiguravanja prekogranične elektroničke interoperabilnosti sa sustavima drugih država članica (izravna dodjela) Navedene aktivnosti obuhvatit će i podršku za jačanje kibernetičke sigurnosti javnih usluga, razvijanje digitalnih vještina i jačanje kapaciteta za usluge e-uprave i e-pravosuđa odnosno digitalizaciju, uz jačanje sudjelovanja i uključivanje građana i poduzeća u digitalnu transformaciju. Realizacija predloženih aktivnosti rezultirat će e-upravom i e-pravosuđem koji omogućuju građanima i gospodarskim subjektima jednostavan pristup uslugama i informacijama putem interneta i drugih elektroničkih kanala komunikacije, uključujući prekogranične usluge. Ulaganja u strateška, visokotehnološka rješenja informacijsko komunikacijskih tehnologija (machine learning, IoT i sl. na postojećim postrojenjima) i unapređenje poslovnih procesa MSP-a Podrška poduzećima kroz stručne usluge za izradu strategija digitalizacije, poboljšanje digitalnih vještina, digitalni marketing, kibernetičku otpornost, primjenu složenih digitalnih proizvoda i usluga Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova kroz uvođenje novih tehnologija i primjena rješenja elektroničkog poslovanja (i uz moguću suradnju s digitalno-inovacijskim hub-ovima) Jačanje digitalnih inovacijskih centara: podrška za projekte EDIH-ova - sufinanciranje uz program Digitalna Europa i podrška za aktivnosti DIH-ova Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost .
|
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani Poduzetničke potporne institucije - E/DIH-ovi Poduzeća Istraživačke organizacije Tijela javne uprave (tijela državne uprave, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima) i službenici zaposleni u tijelima javne uprave Pravosudna tijela,suci, državni odvjetnici |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija Posebne mjere za promicanje svijesti i upotrebe e-usluga među pripadnicima manjina, uključujući prilagođenu ili ciljanu obuku. Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca i aktivnosti kojima se uklanjaju ostali stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti. Pristupačnost internetskih stranica, programskih rješenja, mobilnih aplikacija tijela javnog sektora – u okviru aktivnosti: podrške tijelima državne i javne uprave u razvoju i nadogradnji te ubrzavanju digitalnih javnih usluga, proizvoda i procesa Dostupnost sadržaja putem više od jednog osjetila (npr. alternativa za zvučne zapise, tekst jednostavan i razumljiv za čitanje i sl.) u kontekstu e-Uprave Primjena načela jednakih mogućnosti i nediskriminacije Ravnopravnost spolova Pozitivne mjere za promicanje svijesti i upotrebe e-usluga među ženama, uključujući prilagođenu ili ciljanu obuku. Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca i aktivnosti kojima se uklanjaju ostali stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.Dio sredstava planira se usmjeriti prema potpomognutim i brdsko-planinskim područjima. |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Očekuje se znatan doprinos EUSDR  očnije ostvarenju Trećeg stupa EUSDR-a (Izgradnja blagostanja u dunavskoj regiji) kroz Prioritetno područje (PP) 8 - Jačanje konkurentnosti poduzetništva. Aktivnostima se izravno doprinosi ciljevima PP8 te prioritetima definiranim Akcijskim planom EUSDR-a. Posebnim ciljem 1.ii Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti , podupiru se sljedeće aktivnosti Akcijskog plana EUSDR-a: · Aktivnost 2: Uspostava Inovativnog digitalnog ekosustava u Dunavskoj regiji s ciljem potpore MSP-ovima u suočavanju s izazovima digitalizacije · Aktivnost 4: Poboljšanje poslovne potpore za jačanje inovativnih i digitalnih kapaciteta žena poduzetnica · Aktivnost 5 : Poboljšanje primjene tehnologije umjetne inteligencije u MSP-ovima u Dunavskoj regiji Posebnom cilju 1.ii doprinijet će se kroz aktivnosti: · Potpora digitalnom umrežavanju dionika Dunavske makroregije · Doprinos ulaganjima u razvoj i primjenu pametnih digitalnih/AI rješenja u makroregionalnom i transnacionalnom okružju · Potpora transformaciji poslovnih modela kroz digitalizaciju i pronalaženje novih poslovnih prilika na transnacionalnoj razini |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Polje za unos teksta [1 000]Za SC1(ii) n ije predviđeno korištenje financijskih instrumenata. O peracije iz područja javne uprave će se provesti putem izravne dodjele bespovratnih sredstva korisniku koji je javno tijelo/tijelo državne uprave. Ulaganje neće stvoriti prihod niti uštedu. Operacija je u skladu s pravilima EU o državnim potporama i slijedi sva primjenjiva pravila i postupke. Za operacije u području gospodarstva bespovratnim sredstvima potpora će se pružiti MSP-ovima za uvođenje novih rješenja kroz inovacije procesa i organizacije te za digitalizaciju poslovanja, ali i za olakšavanja pristupa međunarodnim tržištima te neophodno osposobljavanje i savjetovanje, zbog ublažavanja financijskih rizika povezanih s neizvjesnim budućim novčanim tokovima projekata. Bespovratnim sredstvima podržati će se i novoosnovana te poduzeća mladih i žena kao najugroženija i najizloženija društvenim i gospodarskim utjecajima. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
1. |
1(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO14 |
Javne institucije s primljenom potporom za razvoj digitalnih usluga i aplikacija |
Javne institucije (broj) |
19
|
43 |
|
1(ii) |
EFRR |
Manje razvijene
|
RCO 01 |
Poduzeća koja su primila potporu |
poduzeća |
250 |
5333 |
|
1(ii) |
EFRR
|
Manje razvijene
|
RCO 02 |
Poduzeća koja su primila potporu u obliku bespovratnih sredstava* |
poduzeća
|
|
293 |
|
1(ii) |
EFRR
|
Manje razvijene
|
RCO 04 |
Poduzeća koja su primila nefinancijsku potporu* |
poduzeća
|
250 |
5040 |
|
1(ii) |
EFRR
|
Manje razvijene
|
RCO 05 |
Nova poduzeća koja su primila potporu* |
poduzeća
|
45 |
785 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Osnovna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
1. |
1(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR11 |
Korisnici novih javnih digitalnih usluga i aplikacija* |
korisnici/godina (broj)
|
0 |
2021 |
925.500 |
izvješće o projektu / statistika e-Građani |
|
1. |
1(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 02 |
Privatna ulaganja u iznosu jednakom javnoj potpori |
EUR |
0 |
|
46.020.971
|
ZNS |
|
1. |
1(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 03 |
Mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) koja uvode inovacije u proizvode ili procese* |
poduzeća |
0 |
|
756 |
ZNS |
|
1. |
1(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 13 |
Poduzeća koja su postigla visok digitalni intenzitet* |
poduzeća |
0 |
|
797 |
ZNS |
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(ii)Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti |
016 IKT rješenja za državnu upravu, e-usluge, aplikacije |
66.000.000 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(ii)Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti |
013 Digitalizacija MSP-ova (uključujući e-trgovinu, e-poslovanje i umrežene poslovne procese, centre za digitalne inovacije, žive laboratorije, internetske poduzetnike i novoosnovana poduzeća u području informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT), B2B) |
74.033.432 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(ii) |
01 |
140.033.432 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(ii) |
33 |
138.533.432 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(ii) |
28 |
1.500.000 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(ii) |
03 |
140.033.432 |
ti. *
2.1.1. 1. Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju
2.1.1.1. 1 (iii) jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja
2.1.1.1.1. Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Aktivnosti koje doprinose pojačanom rastu i konkurentnosti MSP-ova, osiguranjem pristupa financiranju MSP-ova za razvoj poslovanja i povećanje konkurentnosti, odnosno za investicije u materijalnu i nematerijalnu imovinu uključujući i obrtna sredstva, posebno u S3 područjima i područjima koja zaostaju u razvoju uključuju: Podršku ulaganjima poduzeća koja rezultiraju povećanjem produktivnosti, stvaranjem novih radnih mjesta i usvajanjima principa zelene i digitalne tranzicije (npr. industrija 4.0, kružno gospodarstvo, energetska učinkovitost), s posebnim naglaskom na tematska područja obuhvaćena S3 na područja koja zaostaju u razvoju te radno-intenzivnim industrijama, kao i ulaganjima u modernizaciju energetski intenzivnih industrija te olakšavanje pristupa globalnom tržištu Pomoć poduzećima u izgradnji održivih i otpornih sustava i procesa kroz inovacije procesa i organizacije poslovanja te usavršavanja djelatnika za primjenu novih poslovnih modela Podršku uključivanju MSP-ova u lance vrijednosti kako bi inovacijama procesa i/ili poslovanja uspostavili dugoročne dobavljačke odnose/lance vrijednosti sa drugim poduzećima u ciljanom strateškom segmentu Podrška ulaganjima MSP-ova za razvoj održivog turizma koja rezultiraju diverzifikacijom turističke ponude, produljenjem turističke sezone, smanjenjem prekomjernog turizma i većom kvalitetom turističke ponude o Podrška digitalizaciji poslovanja MSP-ova u djelatnostima turizma, ugostiteljstva i sporta koja rezultiraju uvođenjem informacijskih i komunikacijskih tehnologija u poslovanje uključujući posredničke online platforme i tehnologije za razvoj novih oblika turističke ponude i upotrebu podataka provoditi će se kao horizontalna aktivnost prilikom pružanja podrške MSP-ovima za razvoj održivog turizma Aktivnosti -poticanja osnivanja i poslovanja poduzeća s naglaskom na poduzetništvo žena i mladih, promicanja poduzetništva u društvu te izgradnje održivih i otpornih sustava poslovne podrške uključuju: Poticanje osnivanja novih poduzeća, poticanje ženskog poduzetništva i poduzetništva mladih, Promocija ženskog poduzetništva - kroz aktivnosti koje će doprinijeti podizanju svijesti o specifičnostima poduzetništva žena u Hrvatskoj, promicanju najboljih praksi u politici ženskog poduzetništva i izgradnji kapaciteta nacionalnih i regionalnih mreža i udruga žena poduzetnica Pomoć MSP-ovima u izgradnji održivih i otpornih sustava kroz izradu modela „ranog upozoravanja“ Aktivnosti usmjerene prema jačanju izvoznih potencijala rastućih i inovativnih poduzeća i internacionalizaciji poslovanja te uključivanju u međunarodne lance vrijednosti kroz: Potporu MSP-ovima povezanu s internacionalizacijom i širenjem tržišta (koja obuhvaća sudjelovanje na međunarodnim sajmovima, uključujući organiziranje poslovnih susreta (gospodarskih izaslanstava, matchmaking i/ili B2B događanja u zemlji i inozemstvu) i informativnih događanja na temu internacionalizacije Potporu poduzećima za ispunjavanje primjenjivih zahtjeva standarda, ocjene sukladnosti i certifikacije proizvoda/ usluga/procesa Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost . |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Poduzeća Samostalne stručne poslovne organizacije i udruženja Poduzetničke potporne institucije Poduzetničke mreže Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Građani Republike Hrvatske i opća javnost |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
pozitivne mjere za uklanjanje društvenih stereotipa, uključujući informativne i komunikacijske aktivnosti Pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.). Pozitivne mjere promicanja zapošljavanja osoba s invaliditetom. Specifičnim infrastrukturnim ulaganjima ostvarit će se pozitivan doprinos uključenju osoba s invaliditetom kroz pristupačnost građevinama putem razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna, informacijsko-komunikacijsku pristupačnost te kroz pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.). Mjere informativnih i komunikacijskih aktivnosti koje apostrofiraju važnost sudjelovanja ranjivih skupina u svim predviđenim aktivnostima te putem promicanja primjera dobre prakse sudjelovanja ranjivih skupina u poduzetničkim aktivnostima u sektoru. U pozivima posebno će se pratiti i broj pripadnika ranjivih skupina koji su korisnici financijskih potpora.
Ravnopravnost spolova Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca kojima se nastoje eliminirati spolni stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti. Primjena pozitivnih mjera za promicanje sudjelovanja žena u svim predviđenim aktivnostima. Promicanje sudjelovanja žena na upravljačkoj i odlučujućoj razini. Mjere informativnih i komunikacijskih aktivnosti putem kojih će se eliminirati spolni stereotipi promicanjem sudjelovanja žena u svim predviđenim aktivnostima, promicanjem aktivnosti uspostavljanja bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života u turističkom sektoru te promicanjem spolne ravnoteže na upravljačkim radnim mjestima u sektoru, a u pozivima posebno će se pratiti i broj žena koje su korisnice financijskih potpora. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000] |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Očekuje se znatan doprinos Strategiji za dunavsku regiju (EUSDR)  očnije ostvarenju Trećeg stupa EUSDR-a (Izgradnja blagostanja u dunavskoj regiji) kroz Prioritetno područje (PP) 8 - Jačanje konkurentnosti poduzetništva. Aktivnostima se izravno doprinosi ciljevima PP8 te prioritetima definiranim Akcijskim planom EUSDR-a. Posebnim ciljem 1iii Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i stvaranje novih radnih mjesta u MSP-ovima, uključujući produktivna ulaganja podupiru se sljedeće aktivnosti Akcijskog plana EUSDR-a: Aktivnost 3: Poboljšanje okvirnih uvjeta, programa potpore i izgradnje kapaciteta dionika kako bi se poboljšala suradnja između klasterskih inicijativa i regionalnih inovacijskih strategija, s naglaskom na ruralna područjaPosebnom cilju 1.iii doprinijet će se kroz aktivnosti: Doprinos unaprjeđenju inovativnih kapaciteta žena poduzetnica kroz potporu umrežavanju i stvaranju mreže poduzetnica Dunavske regije Unaprjeđenje digitalnih vještina žena poduzetnica u Dunavskoj regiji Potpora MSP-ovima kroz sudjelovanje na sajmovima/ B2B sastancima u svrhu olakšanja pristupa MSP-ova međunarodnom/transnacionalnom tržištu Potpora uključenju hrvatskih MSP-ova u transnacionalne lance vrijednosti Poticanje suradnje i umrežavanja MSP-ova kao potpora procesu internacionalizacije MSP-ovaFinanciranjem poduzetnika iz sektora turizma i ugostiteljstva doprinijet će se Strategiji za jadransku i jonsku regiju i to četvrtom stupu Održivi turizam, gdje je kao jedna od ključnih potrebnih aktivnosti definirano: „Poboljšanje rasta i učinka MSP-a kroz - diverzifikaciju, I&R - Novi nacionalni i transnacionalni klasteri malih i srednjih poduzeća u području turizma.“ |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Direktna potpora poduzetnicima putem FI će se pružiti za financijski održiva ulaganja ,za koja je otežana dostupnost financiranja iz tržišnih izvora,, kroz financijske proizvode: zajmove i jamstva te moguću kombinaciju FI s bespovratnim sredstvima u sklopu jedne FI operacije i to: mali zajmovi za investicije i obrtna sredstva s mogućnošću otpisa glavnice, portfeljna i pojedinačna jamstva za investicijska ulaganja i obrtna sredstva , razvojni krediti veće vrijednosti za investicije i obrtna sredstva s mogućnošću otpisa glavnice, u sektoru turizma i ugostiteljstva.Planirana je i široka lepeza tržišno prilagođenih dužničkih proizvoda: zajmovi te pojedinačna i portfeljna jamstva, kratkoročni zajmovi male vrijednosti kao kombinacija investicijskog i financiranja obrtnog kapitala ili financiranja isključivo obrtnog kapitala, dugoročnih razvojnih zajmova usmjerenih na investicijske projekte, zajmovi s uvjetnim bespovratnim dijelom unutar iste operacije FI za razvoj i poboljšanje poslovanja. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO01 |
Poduzeća s primljenom potporom (od čega: mikro, mala, srednja, velika)* |
poduzeća |
0 |
2704 |
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO02 |
Poduzeća s primljenom potporom u obliku bespovratnih sredstava* |
poduzeća |
0 |
1268 |
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO03 |
Poduzeća s primljenom potporom financijskim instrumentima* |
poduzeća |
0 |
1436 |
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO05 |
Novoosnovana poduzeća s primljenom potporom* |
poduzeća |
0 |
1053 |
1.
|
1(iii) |
EFRR
|
Manje razvijene
|
RCO103 |
Poduzeća s velikim rastom koja su primila potporu* |
poduzeća |
0 |
340 |
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSOG 1.3.1. |
Poduzeća u pretežitom vlasništvu žena koja su primila bespovratna sredstva |
poduzeća |
0 |
38 |
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSOG 1.3.2. |
Sudjelovanje institucionalnih dionika u specifičnim aktivnostima u svrhu poticanja razvoja ženskog poduzetništva |
Sudjelovanje institucionalnih dionika |
0 |
5 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Osnovna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
|
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 01
|
Stvorena radna mjesta u subjektima s primljenom potporom* |
godišnji FTE |
0 |
2020 |
480 |
MIS |
|
|
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 02
|
Privatna ulaganja u iznosu jednakom javnoj potpori (od čega: bespovratna sredstva, financijski instrumenti)* |
Euro |
0 |
2020 |
97.831.418 |
ZNS |
|
|
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 03 |
MSP-ovi koji uvode inovacije u proizvode ili postupke* |
poduzeća |
0 |
2020 |
28 |
MIS, ZNS, završna izvješća projekta |
|
|
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 04 |
MSP-ovi koji uvode inovacije u stavljanje na tržište ili organizaciju* |
poduzeća |
0 |
2020 |
48 |
ZNS |
|
|
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 17 |
Nova poduzeća koja preživljavaju na tržištu |
poduzeća |
0 |
2020 |
264
|
FINA |
|
|
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 19 |
Poduzeća s većim prometom |
poduzeća |
0 |
2020 |
1903 |
ZNS, MIS |
|
|
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 25 |
MSP-ovi s višom dodanom vrijednosti po zaposleniku |
poduzeća |
0 |
2020 |
1035 |
FINA, ZNS, MIS |
|
|
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSRG 1.3.1. |
Novoosnovana poduzeća u pretežitom vlasništvu žena koja su primila bespovratna sredstva |
poduzeća |
0 |
|
13 |
|
|
|
1. |
1(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSRG 1.3.2. |
Broj žena poduzetnica sudionica u promotivnim aktivnostima |
broj |
0 |
|
300 |
|
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja |
021 Razvoj i internacionalizacija poslovanja MSP-ova, uključujući proizvodna ulaganja |
262.955.684 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja |
024 Napredne usluge potpore za MSP-ove i skupine MSP-ova (uključujući usluge upravljanja, marketinga i dizajna) |
11.307.000 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja |
025 Inkubacija, potpora za spin-off, spin-out i novoosnovana poduzeća |
15.077.000 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja |
027 Inovacijski procesi u MSP-ovima (inovacije u pogledu procesa, organizacije, marketinga, zajedničkog stvaranja, potaknute korisnicima i potražnjom) |
44.636.885 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii)jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja |
142 - Mjere za promicanje sudjelovanja žena na tržištu rada i smanjenje segregacije po osnovi spola na tržištu rada |
1.990.000
|
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
01 |
122.768.284 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
03 |
138.212.487 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
04 |
4.274.613 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
05 |
70.711.184 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
033 |
335.966.568 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
01 |
1.990.000 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
02 |
105.788.184 |
1. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iii) |
03 |
228.188.384 |
2.1.1. 1. Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju
2.1.1.1.1 (iv) Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Programi obrazovanja i osposobljavanja za razvoj vještina i kompetencija za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju (prekvalificiranje i usavršavanje) Jačanje kompetencija poduzetnika za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju Osposobljavanja i usavršavanja za stjecanje posebnih stručnih vještina potrebnih malim i srednjim poduzećima (edukacija poduzetnika i njihovih zaposlenika) (Vještine za pametnu specijalizaciju) Aktivnosti poboljšanja okvira poslovne podrške kao i poboljšanja kvalitete usluga potpornih poduzetničkih institucija (PPI) o Poboljšanje kvalitete usluga PPI za poduzetnike s naglaskom na kompetencije iz područja istraživanja i razvoja, digitalizacije i primjene zelenih principa poslovanja uključujući jačanje kapaciteta članova uspostavljene mreže PPI o Podrška poduzećima kroz usluge poslovnog savjetovanja i mentorstva u procesu inkubacije za novoosnovana poduzeća te usluge poslovnog savjetovanja i mentorstva u kasnijim fazama razvoja poduzeća Jačanje kompetencija studenata i mladih istraživača za pametnu specijalizaciju i industrijsku tranziciju uključenjem ustanova za visoko obrazovanje u inovacijski ekosustav kroz programe razvoja vještina za transfer tehnologije i znanja u gospodarstvo, inkubacijske aktivnosti studentskog poduzetništva u specifičnim nišama S3 (s ciljem akceleracije poduzetništva) te aktivnosti razmjene znanja kroz financiranje pripravništva i stručne prakse (preddiplomska razina i doktorandi) u MSP-ovima. .. Jačanje institucija za obrazovanje i osposobljavanje, uključujući visoko obrazovanje i centre za strukovnu izvrsnost, radi promicanja vještina za inovacije i poticanja poduzetničke kulture  e poticanje poduzetničke kulture na svim razinama obrazovanja kroz obrazovne metode poput učeničkog zadrugarstva o Promocija i poticanje poduzetničke kulture mladih na svim razinama obrazovanja, uključujući visoko obrazovanje i centre za strukovnu izvrsnost, kroz obrazovne metode poput učeničkog zadrugarstva, vježbovnih tvrtki i studentskih inkubatora. Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost
.
|
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
poduzetnici učenici i studenti stručnjaci koji sudjeluju u obrazovnom procesu visoka učilišta istraživači građani RH i šira javnost |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija Mjere koje za cilj imaju obuku, odnosno jačanje vještina, kroz pozitivan pristup će osigurati dostupnost vještina i obuka osobama s invaliditetom. Pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (pristupačne/prilagođene web stranice, promotivni materijali i sl.) te promicanje nediskriminacije i uključivanja marginaliziranih skupina.Promicanje informacijsko komunikacijske pristupačnosti te razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna.Ravnopravnost spolova Pozitivne mjere za promociju jednakosti žena i muškaraca kojima se nastoje eliminirati spolni stereotipi iz informacijskih i komunikacijskih aktivnosti. Promicanje većeg uključivanja poduzetnica u programe obrazovanja i osposobljavanja te razvoja vještina. Promicanje i praćenje sudjelovanja studentica, znanstvenica te poduzetnica u programima razvoja vještina. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000] |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Polje za unos teksta [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Polje za unos teksta [1 000]U SC 1(iv) nije predviđeno korištenje financijskih instrumenata. Operacije će se provoditi kroz dodjelu bespovratnih sredstava kao otvoreni pozivi ili ograničeni pozivi za podnošenje prijedloga (izravni postupci dodjele). Operacije u sklopu ovog posebnog cilja podrazumijevaju aktivnosti komplementarne s ostalim specifičnim ciljevima unutar ovog cilja politike te ne uključuju projekte koji ostvaruju prihode ili uštede u poslovanju, a utječu na društvene i gospodarske učinke tranzicije, na primjer jačanjem kompetencija poduzetnika, prekvalifikacijom i usavršavanjem. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
1. |
1(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO101 |
MSP-ovi koji ulažu u razvoj vještina |
poduzeća |
389 |
7.771 |
1. |
1(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO1,4,1 |
Specifični pokazatelj: Broj osoba koje sudjeluju u usavršavanju |
osobe |
0 |
500 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Osnovna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
1. |
1(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 17
|
Poduzeća stara tri godine koja preživljavaju na tržištu* |
poduzeća |
0 |
2020 |
320 |
DZS |
|
1. |
1(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 98
|
Osoblje MSP-ova koje završava trajno strukovno obrazovanje i osposobljavanje (prema vrsti vještine: tehnička, upravljačka, poduzetnička, zelena, druga) |
osobe |
0 |
2020 |
21.168 |
ZNS |
|
1. |
1(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR 1.4.1 |
Specifični pokazatelj: Broj osoba koje primjenjuju nova znanja |
osobe |
0 |
n/p |
350 |
Post-provedbeno izvješće |
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo |
012 Aktivnosti istraživanja i inovacija u javnim istraživačkim centrima, ustanovama visokog obrazovanja i centrima kompetencija, uključujući umrežavanje (industrijsko istraživanje, eksperimentalan razvoj, studije izvedivosti) |
15.000.000 |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo |
023 Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju, poduzetništvo i prilagodljivost poduzeća promjenama |
31.800.000 |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo |
024 Napredne usluge potpore za MSP-ove i skupine MSP-ova (uključujući usluge upravljanja, marketinga i dizajna) |
3.200.000 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo |
01 |
50.000.000 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo |
033 |
50.000.000 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo |
02 |
15.000.000 |
1 |
EFRR |
Manje razvijene |
1(iv)Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo |
03 |
35.000.000 |
2.1.1. 2. Jačanje digitalne povezivosti
Prioritet se odnosi na potporu najpotrebitijima u okviru specifičnog cilja utvrđenog u članku 4. stavku 1. točki (l) Uredbe o fondu ESF+ |
* Ako je označeno, idite na dio 2.1.1.2.
2.1.1.1. 1 (v) jačanje digitalne povezivosti
2.1.1.1.1. Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Kroz Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. i Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021.-2027. Republika Hrvatska strateški se opredijelila za uvođenje VHCN i 5G mreža, kao temeljne komunikacijske infrastrukture i poluge koja omogućava daljnji gospodarski i društveni razvoj cijele države, stvarajući preduvjete da se svi dijelovi Republike Hrvatske pravovremeno i ravnopravno priključe u suvremene gospodarske i društvene tokove temeljene na digitalnim tehnologijama. Niže navedenim ulaganjima doprinijeti će se i ciljevima Digitalnog kompasa 2030 i Europskog gigabitnog društva. Slijedom navedenog, a sukladno NRS-u i NPŠP-a, dodatno na ulaganja iz NPOO-a, planirana su sljedeća ulaganja: Ulaganja u izgradnju širokopojasnih agregacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta i povezivanje javnih ustanova na VHCN mreže, u NGA bijelim i sivim područjima u okviru projekta Izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture i povezivanje ciljanih javnih korisnika U slučaju da se gornja aktivnost provede uz uštede preostala sredstva preusmjeriti će se prema izgradnji pristupne širokopojasne mreže vrlo velikog kapaciteta u NGA bijelim i sivim područjima do krajnjih korisnika u skladu s Programom potpore osiguranju digitalne povezivosti VHCN Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: · ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost · ocijenjene su kompatibilne na temelju provedene strateške procjene utjecaja na okoliš Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u RH 2021-2027 . |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Izravne ciljne skupine: Operatori, JL(R)S Neizravne ciljne skupine: građani, poduzeća, socio-ekonomski pokretači, svi gospodarski sektori |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
U okviru projekata koji će se provoditi s ciljem jačanja digitalne povezanosti u RH bit će uključene aktivnosti kojima će se osigurati ravnopravnost spolova i promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminacije te ravnopravne mogućnosti osoba s invaliditetom i osoba starije životne dobi. Kao integralni dio budućeg PKK navedena horizontalna načela bit će uključena u pripremu dokumentacije postupaka dodjele bespovratnih sredstava, utvrđivanje kriterija za odabir, ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekata te aktivnosti informiranja i vidljivosti. Svi prijavitelji projekta u prijavnoj dokumentaciji morat će obrazložiti na koji način njihov projekt doprinosi promicanju istih te će se navedeno pratiti tijekom i nakon završetka provedbe. Na projektnoj razini uspostavit će se politika upravljanja ljudskim potencijalima na načelima zabrane diskriminacije i pružanja jednakih mogućnosti. Svi materijali izrađeni i korišteni u okviru projekta biti će zasnovani na konceptu univerzalnog dizajna kako se ne bi isključila mogućnost korištenja istih od strane određenih skupina osoba s invaliditetom. Ciljana područja projekata karakteriziraju niski demografski, socijalni i ekonomski uvjetu u odnosu na nacionalni prosjek kao što su ruralna i prigradska područja. Provedbom istih osigurat će se infrastrukturni preduvjeti za prijelaz na digitalno utemeljenu ekonomiju te smanjenje regionalnih razlika i ravnomjeran razvoj unutar RH što će posljedično pozitivno utjecati na trendove vezane za ravnopravnost, uključenost i nediskriminaciju po više društvenih osnova. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.Obzirom da ciljana područja ulaganja u izgradnju širokopojasnih agregacijskih mreža karakteriziraju niski demografski, socijalni i ekonomski uvjeti i trendovi, dio sredstava planira se usmjeriti prema potpomognutim područjima čime će se potaknuti razvoj potpomognutih područja kroz osiguravanje preduvjeta za uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta i ravnopravno tržišno natjecanje svih sudionika na tržištu te povezati javne institucije na širokopojasnu agregacijsku mrežu, u skladu s NRS i NPŠP . |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Polje za unos teksta [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U skladu s mjerom P1. „Analiza potencijala primjene dodatnih oblika financijske pomoći (osim bespovratnih sredstava) za izgradnju mreža vrlo velikog kapaciteta“ Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u RH 2021-2027. provedena je detaljna analiza potencijala primjene financijskih instrumenata. Temeljem ove analize, u sektoru ulaganja u VHCN mreže u Republici Hrvatskoj, a posebice temeljem ocjene zainteresiranosti tržišnih dionika za korištenje takvih oblika pomoći, ne može se preporučiti uspostava dodatnih oblika financijske pomoći poput financijskih instrumenata za razdoblje od 2021. do 2027. godine, kao niti modeli njihove primjene. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
2. |
1(v) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO1.5.1 |
Broj čvorova širokopojasne agregacijske mreže vrlo velikog kapaciteta u NGA bijelim i sivim područjima |
Broj čvorova |
100 |
175 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Osnovna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
2. |
1.(v) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR 1.5.1 |
Povezivanje javnih korisnika na mrežu vrlo velikog kapaciteta |
Broj javnih korisnika povezanih na mrežu vrlo velikog kapaciteta |
0 |
2021. |
745 |
MMPI, podržani projekt, janvi korisnici na obuhvaćenom području |
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
2. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(v)jačanje digitalne povezivosti |
032 IKT: širokopojasna mreža vrlo visokog kapaciteta (glavna / posrednička mreža) |
50.000.000 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
2. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(v) jačanje digitalne povezivosti |
01 |
50.000.000 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
2. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(v)jačanje digitalne povezivosti |
33 |
27.500.000 |
2. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(v)jačanje digitalne povezivosti |
28 |
22.500.000 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
2. |
EFRR |
Manje razvijene |
1(v) jačanje digitalne povezivosti |
03 |
50.000.000 |
2.1.1. 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
2.1.1.1. 2 (i) promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Potpora za provedbu programa energetske i sveobuhvatne obnove u zgradama javnog sektora i višestambenih zgrada, ( NEKP i LTRS MEN-2/ENU-3, MEN-4/ENU-5). Cilj ovih programa je smanjenje energetskih potreba i potrošnje energije u zgradama javnog sektora i stambenim zgradama te povećanje korištenja OIE te posljedično smanjenje emisija CO2. Uz mjere na ovojnici, poticati će se visokoučinkoviti alternativni sustavi, u mjeri u kojoj je to tehnički, funkcionalno i gospodarski izvedivo, te će se poticati mjere za poboljšanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, zaštiti od požara i smanjenje rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti. Posebno će se poticati dubinska i sveobuhvatna obnova zgrada. Očekivani rezultati obuhvaćaju smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i smanjenje projektirane potrošnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, u odnosu na projektiranu potrošnju energije prije obnove. Financirat će se aktivnosti kao što su: energetski pregled i certifikat, projektna dokumentacija, povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade, unapređenje i zamjena tehničkih sustava zgrade energetski učinkovitijim koji uključuju tehničku opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju i klimatizaciju, pripremu potrošne tople vode, sustav rasvjete, sustav automatizacije i upravljanja zgradom ili njenim dijelom, uvođenje sustava obnovljivih izvora energije, zeleni krov/fasada, pojačanje otpornosti postojeće zgrade od potresa i požara, poboljšanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, ugradnja parkirališta za bicikle, infrastrukture (vodovi za električne kabele) i postaja za punjenje električnih automobila na unutarnjem ili vanjskom parkiralištu zgrade te osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (horizontalne mjere), stručni nadzor/projektantski nadzor/koordinator zaštite na radu. Potpora za provedbu Programa energetske obnove zgrada sa statusom kulturnog dobra ( NEKP MEN-5/ENU-6) kojim se potiču tri modela obnove: primjena pojedinačnih mjera energetske obnove, integralna energetska obnova te sveobuhvatna obnova. Cilj Programa je pokretanje energetske i sveobuhvatne obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra u Republici Hrvatskoj, pritom osiguravajući zaštitu i očuvanje kulturne baštine. Očekivani rezultati obuhvaćaju smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i smanjenje projektirane potrošnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, u odnosu na projektiranu potrošnju energije prije obnove. Sufinancirati će se paket mjera koje su se pokazale troškovno optimalne i nužno potrebne, a koje uključuju poboljšanje energetskih svojstava ili zamjenu vanjske stolarije/ bravarije energetski učinkovitijom, izvedbu toplinske izolacije vanjskih zidova (gdje je to omogućeno konzervatorskim uvjetima), izvedbu toplinske izolacije krova/stropa prema negrijanom potkrovlju, primjenu regulacije i balansiranja sustava grijanja, centralizaciju i modernizaciju sustava grijanja, hlađenja, pripreme potrošne tople vode uz primjenu OIE te modernizaciju sustava rasvjete, zeleni krov/fasada, pojačanje otpornosti postojeće zgrade od potresa i požara, poboljšanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta, ugradnja parkirališta za bicikle, infrastrukture (vodovi za električne kabele) i postaja za punjenje električnih automobila na unutarnjem ili vanjskom parkiralištu zgrade te osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (horizontalne mjere), stručni nadzor/projektantski nadzor/koordinator zaštite na radu. Provedba Programa razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama ( NEKP MS-9/MCC-9) kroz: - evidentiranje napuštenih prostora i zgrada te onih koji su obuhvaćeni kružnom obnovom - izradu strateških dokumenata na lokalnoj i regionalnoj razini - razvoj i izradu digitalne baze projekata za praćenje provedbe - provedbu pilot projekata i projekata ponovnog korištenja napuštenih i/ili zapuštenih i produljenje trajnosti postojećih prostora i zgrada uz smanjenje količine građevinskog otpada te povećanje energetske učinkovitosti zgrada. Očekivani rezultati obuhvaćaju smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i smanjenje projektirane potrošnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, u odnosu na projektiranu potrošnju energije prije obnove. Cilj Programa je razviti i uspostaviti sustav kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Rezultat ove aktivnosti je smanjenje građevinskog otpada, sprečavanje nekontrolirane urbanizacije, poticanje inovacija i ekodizajna, smanjenje toplinskih potreba i potrošnje energije u zgradama javnog i stambenog sektora, povećanje korištenja OIE, smanjenje emisija CO2 i dr.. Potpora za održivu, energetski učinkovitu i sveobuhvatnu obnovu zgrada oštećenih tijekom potresa u Hrvatskoj u skladu sa „Build Back Better“ principom. Očekivani rezultati obuhvaćaju smanjenje projektirane potrošnje energije za grijanje (QHnd) od najmanje 50% i smanjenje projektirane potrošnje primarne energije (Eprim) od najmanje 30%, u odnosu na projektiranu potrošnju energije prije obnove. Usvajanje i provedba Programa suzbijanja energetskog siromaštva (NEKP). Povećanje ulaganja u povećanje energetske učinkovitosti u gospodarstvo (industrija, uslužne djelatnosti, turizam, komercijalni sektor i ostala poduzeća u cilju povećanja energetske učinkovitosti, dekarbonizacije i smanjenja emisija stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari. Ulaganja u nove, napredne tehnologije za postizanje visokih ušteda energije. Potpora provođenju aktivnosti promocije i vidljivosti tranzicije prema „čistim tehnologijama“ i obnovljivim izvorima energije (NEKP) u vidu organiziranje edukacija, seminara, radionica i sl. s ciljem promocije razvoja i korištenja novih tehnologija koje doprinose dekarbonizaciji i povećanju učinkovitosti za sve ciljane skupine. Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Polje za unos teksta [1 000] Građani, Upravitelji zgrada i predstavnici stanara Vlasnici/korisnici zgrada javnog sektora, Pravne osobe svih veličina, bez obzira na oblik vlasništva Tijela državne vlasti, ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ESCO tvrtke Javne ustanove i ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti, udruge koje imaju javne ovlasti Organizacije civilnog društva |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija Horizontalni pristup oslonit će se na postojeći hrvatski zakonodavni i strateški okvir, posebno u području prostornog planiranja i gradnje, a koji integrira načela definirana Europskim stupom socijalnih prava.. Jednake mogućnosti pristupa potpori iz ESI fondova osiguravat će se za JL(P)RS s nižim indeksom razvijenosti te poticanjem dodatnih aktivnosti u projektnim prijedlozima u odnosu na propisani minimum zakonskih odredbi za horizontalna načela „Pristupačnost za osobe s invaliditetom“ i „Održivi razvoj“. Tijekom otvorenih poziva na dostavu projektnih prijedloga poštivat će se sva pravila ravnopravnosti spolova i jednake mogućnosti za sve. Prihvatljiv trošak bit će osiguranje pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti u skladu s Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13), ugradnja parkirališta za bicikle, infrastrukture (vodovi za električne kabele) i postaja za punjenje električnih automobila na unutarnjem ili vanjskom parkiralištu zgrade (horizontalne mjere). Osim toga, energetskom obnovom višestambenih zgrada utjecat će se na smanjenje energetskog siromaštva suvlasnika višestambenih zgrada, koji su u teškom socio-ekonomskom statusu odnosno u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Sve aktivnosti vezane za ulaganja u energetsku učinkovitost u gospodarstvo, posebice komercijalni sektor poticat će korištenje sredstava u skladu s principom jednakih mogućnosti za sve uzimajući u obzir zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.Dio sredstava vezanih za energetsku, sveobuhvatnu i kružnu obnovu zgrada javnog sektora kao i za sveobuhvatnu obnovu zgrada javnog sektora oštećenih u potresu usmjeriti će se prema potpomognutim i brdsko-planinskim područjima. |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Operacije u sklopu ovog posebnog cilja provode se u potpunosti u Republici Hrvatskoj te se ne predviđa izravno uključivanje prijavitelja/korisnika iz drugih država članica EU kao ni zemalja koje nisu članice EU.Međutim, Operacije koje se planiraju provoditi u sklopu ovog posebnog cilja doprinose EUSDR kako slijedi: Aktivnost pružanja podrške svakoj EUSDR zemlji da postigne zadani nacionalni cilj do 2030 u korištenju obnovljivih izvora energije, istodobno poštujući nacionalne gornje granice (PA 2 EUSDR, Akcija 1). Aktivnosti promicanja energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama i sustavima grijanja, uključujući grijanje i hlađenje i kombinirana postrojenja za grijanje i električnu energiju (PA 2 EUSDR, Akcija 2). Aktivnosti razmjene najbolje prakse i razvoj aktivnosti za smanjenje energetskog siromaštva, povećanje zaštite ranjivih potrošača i osnaživanje potrošača da se uključe na tržište energije (PA 2 EUSDR, Akcija 6). |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Za sufinanciranje obnove višestambenih zgrada i povećanja energetske učinkovitosti u industriji i uslužnim djelatnostima planira se uspostava financijskog instrumenta koji bi se dodjeljivao u ukupnoj vrijednosti projekta (100%), uz mogućnost otpisa dijela glavnice ukoliko se ostvare ciljevi projekta. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
3. |
2(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO18 |
Stambeni objekti s poboljšanim energetskim svojstvima |
kućanstva |
0 |
1.750 |
3. |
2(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO19 |
Javne zgrade s poboljšanim energetskim svojstvima |
kvadratni metri |
0 |
281.000 |
3. |
2(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO 2.1.1 |
Ulaganje u energetsku učinkovitost u industriji, uslužnim djelatnostima i ostalim poduzećima, energetska obnova |
broj poduzeća |
0 |
95 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Osnovna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
3. |
2(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR26 |
Godišnja potrošnja primarne energije (od čega: stambeni objekti, javne zgrade, poduzeća, drugo) |
MW/h/godina |
21.788.932 |
n/r |
21.562.406 |
glavni projekt, izvješća o provedbi projekata, MIS |
|
3. |
2(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR29 |
Procijenjene emisije stakleničkih plinova |
tCO2/godini |
0 |
n/r |
8.300 |
|
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova |
040 Energetska učinkovitost i demonstracijski projekti u MSP-ovima ili velikim poduzećima te mjere potpore u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti |
150.000.000 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova |
042 Obnova stambenih zgrada radi povećanja njihove energetske učinkovitosti, demonstracijski projekti i mjere potpore u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti |
60.000.000 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova |
045 Obnova radi povećanja energetske učinkovitosti ili mjere energetske učinkovitosti za javnu infrastrukturu, demonstracijski projekti i mjere potpore u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti |
185.000.000 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova |
01 |
185.000.000 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova |
03 |
210.000.000 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova |
33 |
310.000.000 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova |
28 |
85.000.000 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(i)Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova |
03 |
395.000.000 |
2.1.1. 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
2.1.1.1. 2 (ii) promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Ulaganje u OIE za krajnje korisnike Ulaganje u mikrosolare, dizalice topline i sl. za građane i ustanove, ulaganje u male projekte opskrbe obnovljivom energijom. Potpora obuhvaća povećanje kapaciteta za iskorištavanje obnovljivih izvora energije za električnu i termalnu energiju ( NEKP ) Polazeći od snažne povezanosti energetske politike i smanjivanja ugljičnog intenziteta gospodarstva i društva, cilj je osigurati pristupačnu, sigurnu i kvalitetnu opskrbu energijom na način koji će poduprijeti smanjivanju upotrebe fosilnih goriva, emisije stakleničkih plinova i pridonijeti ublažavanju rizika od klimatskih promjena kroz povećanje kapaciteta kod svih dionika tržišta (proizvođači energije, distributeri, opskrbljivači energijom, aktivni kupci, energetske zajednice, zajednice obnovljive energije, operatori sustava i sl.). Ulaganje u geotermalnu toplinsku i električnu energiju, u pripremu projekata vezanih uz geotermalnu energiju Pružanje podrške dionicima u poslovima vezanim za istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda za energetske svrhe, razvoj geotermalnih projekata, te proizvodnja energije iz drugih oblika obnovljivih izvora) Razvoj novih OIE tehnologija i pilot-projekti vezani uz oporabu otpada, uključujući mulj iz pročišćivača otpadnih voda. Ulaganje u pripremu pilot projekata vezanih uz nove tehnologije za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, te ulaganje u projekte skladištenja CO2 Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
|
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Polje za unos teksta [1 000] Građani, Komunalna poduzeća, Proizvođači električne energije Energetski subjekti Regionalna i lokalna zajednica, Tijela državne i javne uprave, poput ministarstava, škola, bolnica, vrtića. Javna tijela, Vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti, Institucije, Pravne osobe svih veličina, bez obzira na oblik vlasništva Vlasnici/korisnici javnih zgrada, Ustanove u vlasništvu JLS-a |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija Horizontalni pristup oslonit će se na postojeći hrvatski zakonodavni i strateški okvir. Jednake mogućnosti pristupa potpori osiguravat će se za JL(P)RS s nižim indeksom razvijenosti. Sve aktivnosti i operacije poticat će se u skladu s principom jednakih mogućnosti za sve uzimajući u obzir zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000] |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Polje za unos teksta [2 000]Aktivnost pružanja podrške svakoj EUSDR zemlji da postigne zadani nacionalni cilj do 2030 u korištenju obnovljivih izvora energije, istodobno poštujući nacionalne gornje granice (EUSDR i EUSAIR).Aktivnosti promicanja energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije u sustavima grijanja, uključujući grijanje i hlađenje i kombinirana postrojenja za grijanje i električnu energiju (EUSDR i EUSAIR).Aktivnosti vezane za diverzifikaciju dobavnih pravaca i sigurnost opskrbe (EUSAIR)..Aktivnosti razmjene najbolje prakse i razvoj aktivnosti za smanjenje energetskog siromaštva, povećanje zaštite ranjivih potrošača i osnaživanje potrošača da se uključe na tržište energije (EUSDR i EUSAIR). |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je cilj poduprijeti provedbu razvoja novih tehnologija putem pilot projekata vezanih za korištenje OIE i oporabu otpada, nužno je voditi računa o trošku razvoja novih tehnologija za korisnike. Također, budući da je planirano iskorištavanje potencijala geotermalne energije za proizvodnju toplinske energije, potrebno je voditi računa o tome da je priprema lokacije za privođenje geotermalne energije u funkciju iznimno skupi proces. Stoga je potrebno ove aktivnosti financirati isključivo putem bespovratnih sredstava. Kod ulaganja u mjere kojima se potiču ulaganja u povećanje kapaciteta proizvodnje i korištenja energije iz obnovljivih izvora (mikrosolari, dizalice topline) potrebno je u proces uključiti niz malih pojedinačnih korisnika/investitora koji nisu u mogućnosti sami vlastitim sredstvima financirati ukupne troškove ulaganja. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
3. |
2(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO22 |
Dodatni kapaciteti za proizvodnju obnovljive energije (od čega: električna energija, toplinska energija)* |
MW |
0 |
65 |
3. |
2(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO 2.2.1. |
Priprema projekata za razvijanje obnovljivih izvora energije povezanih sa novim tehnologijama |
broj projekata |
0 |
2 |
3. |
2(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO 2.2.2. |
Razvoj novih OIE tehnologija i priprema pilot-projekata vezanih uz oporabu otpada |
broj projekata |
0 |
5 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Osnovna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
3. |
2(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR32 |
Ugrađeni dodatni operativni kapaciteti za obnovljivu energiju* |
MW |
0 |
0 |
90 |
|
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(ii)Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj |
048 Obnovljiva energija: solarna energija |
45.000.000 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(ii)Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj |
052 Ostala obnovljiva energija (uključujući geotermalnu energiju) |
30.000.000 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(ii)Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj |
01 |
75.000.000 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(ii)Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj |
33 |
75.000.000 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(ii)Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj |
03 |
75.000.000 |
2.1.1. 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
2.1.1.1. 2 (iii) Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E)
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Ulaganje u pohranu energije i pametne energetske mreže, u sustave za pohranu energije, u digitalizaciju potrebnu za optimalnije i kvalitetnije korištenje energije Ulaganje u razvoj vodikove ekonomije, uključujući jačanje kapaciteta elektrolizatora (razvoj tehnologija proizvodnje obnovljivog vodika, postupaka obrade, skladištenja i uporabe vodika)
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
|
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Komunalna poduzeća, Lokalna i regionalna samouprava Lokalne vlasti Poduzeća svih veličina, bez obzira na oblik vlasništva Energetski subjekti |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Polje za unos teksta [2 000]Jednake mogućnosti i nediskriminacija Horizontalni pristup oslonit će se na postojeći hrvatski zakonodavni i strateški okvir. Jednake mogućnosti pristupa potpori osiguravat će se za JL(P)RS s nižim indeksom razvijenosti. Sve aktivnosti i operacije poticat će se u skladu s principom jednakih mogućnosti za sve uzimajući u obzir zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Polje za unos teksta [2 000] |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Polje za unos teksta [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da povećanje udjela obnovljivih izvora energije u elektroenergetskom sustavu utječe na način njegovog vođenja, nužno je kreirati rješenja za pohranu viška energije pri čemu se nameće kao moguće rješenje nameće upotreba baterijskih spremnika. Obzirom da je radi negativnih makroekonomskih učinaka na hrvatsko gospodarstvo izostalo pokretanje pilot projekata vezanih za infrastrukturu za pohranu energije (baterija) i implementaciju pametnih energetskih mreža i IKT sustava, nužno je ovakvu vrstu aktivnosti financirati isključivo putem bespovratnih sredstava. Budući da u RH ne postoji razvijena ekonomija vodika, a njen razvoj bi značajno doprinio dekarbonizaciji, nužno je putem bespovratnih sredstava poduprijeti ovakvu vrstu ulaganja u svrhu uključivanja potencijalnih korisnika prema ulaganju u razvoj tehnologije obnovljivog vodika. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
3. |
2(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO105 |
Rješenja za pohranu električne energije |
MWh |
0 |
20 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Osnovna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
3. |
2(iii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR 2.3.1. |
Dodatni instalirani kapaciteti elektrolizatora |
MW |
0 |
2 |
20 |
|
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iii) Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E); |
053 Pametni energetski sustavi (uključujući pametne mreže i IKT sustave) i povezano skladištenje |
23.500.000
|
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iii)Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E); |
01 |
23.500.000
|
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iii)Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E); |
33 |
23.500.000
|
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iii)Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E); |
03 |
23.500.000
|
2.1.1. 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
2.1.1.1. 2 (iv) promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani Poljoprivrednici, ribari i druge osobe koje rade u sektorima osjetljivim na klimatske promjene Djeca i mladi u obrazovnim ustanovama izloženi prijetnjama Poslovni sektor Znanstvena zajednica Tijela državne vlasti, ministarstva, središnji državni uredi, državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Vatrogasna organizacija Pravne osobe u vlasništvu RH ili JL(P)RS, javne ustanove i ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, javno-privatna partnerstva Javne ustanove i ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti, udruge koje imaju javne ovlasti Predstavnici iz privatnog sektora, kao što su ovlašteni predstavnici suvlasnika zgrada, upravitelji zgrada i sl. Organizacije civilnog društva Operativne snage sustava civilne zaštite (stožeri civilne zaštite, Hrvatska vatrogasna zajednica, Hrvatska gorska služba spašavanja, Crveni Križ, Hrvatski zavod za hitnu medicinu) i sustava sigurnosti, Ostali sudionici sustava civilne zaštite Državni hidrometeorološki zavod, Odgojno-obrazovne institucije, znanstveno-istraživačke institucije, opća javnost Komunalna društva. |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Text field [2 000]Jednake mogućnosti i nediskriminacija Općenito se smatra da projekti ulaganja u jačanje sustava za praćenje i procjenu klimatskih promjena, usklađeno provođenje politike prilagodbe klimatskim promjenama uz jačanje institucionalnih kapaciteta za integriranje klimatskih ciljeva u projekte, strateške i planske dokumente kroz znanstveno utemeljena rješenja neće imati izravnih ili neizravnih negativnih ili pozitivnih učinaka na pitanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. Procesi pripreme i provedbe operacija biti će u skladu sa zahtjevima nacionalnog zakonodavstva tj. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) kao i sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12). Jedno od vodećih načela sustava sigurnosti i sustava upravljanja rizicima od katastrofa u Republici Hrvatskoj je načelo nepristranosti. Sustav je otvoren za sve koji svojim entuzijazmom, znanjem i vještinama žele doprinijeti aktivnostima, a što će se primjenjivati i u operacijama u okviru ovog specifičnog cilja. Ulaganja će imati pozitivan ili neutralan utjecaj na promicanje ravnopravnosti spolova, promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminaciju. Operacije će se provoditi na način da se omogući jednaka participacija žena i muškaraca, vodeći računa o osobama starije životne dobi i obiteljima s malom djecom. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno. Na potpomognuta i brdsko-planinska područja usmjeriti će se sredstva za jačanje kapaciteta za vatrogastvo i protupožarnu zaštitu. |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je riječ o aktivnostima usmjerenima ka postizanju relevantnih javnih nacionalnih i EU politika u području prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od klimatskih katastrofa koje nisu usmjerene ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava . |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
3. |
2(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO24 |
Ulaganja u nove ili poboljšane sustave za praćenje katastrofa, pripravnost, upozorenje i odgovor na njih u slučaju prirodnih katastrofa* |
euro |
8.862.608
|
140.526.080
|
3. |
2(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO25 |
Novoizgrađena ili učvršćena zaštita od poplava na obali mora, rijeka i jezera |
km |
0 |
89 |
3. |
2(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO26 |
Zelena infrastruktura izgrađena ili poboljšana za prilagodbu klimatskim promjenama* |
hektri |
0 |
10.933 |
3. |
2(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO28 |
Područje obuhvaćeno mjerama zaštite od požara |
hektri |
0 |
756.915 |
3. |
2(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO 122 |
Ulaganja u nove ili poboljšane sustave za praćenje katastrofa, pripravnost, upozorenje i odgovor na njih u slučaju prirodnih rizika koji nisu povezani s klimatskim promjenama i rizika povezanih s ljudskim djelatnostima |
EUR |
200.000 |
5.000.000 |
3. |
2(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO 2.4.1. |
Područje očišćeno od minsko-eksplozivnih i neeksplodiranih ubojnih sredstava |
hektri |
6.391 |
9.130 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Osnovna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
3. |
2(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR35 |
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od poplava |
osobe |
0 |
2021. |
20.204 |
Karte opasnosti od poplava (https://www.voda.hr/hr/karte-opasnosti-od-poplava-karte-rizika-od-poplava-2019), procjena broja stanovništva za 2018. godinu prema Državnom zavodu za statistiku i obuhvati pojedinih projekata. |
|
3. |
2(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 36 |
Stanovništvo koje ima koristi od mjera zaštite od požara |
Broj osoba |
0 |
2021 |
222.400 |
MIS |
|
3. |
2(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR37 |
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama (osim poplava ili šumskih požara) |
osobe |
0 |
2021. |
3.663
|
Izvješća o provedbi projekata |
|
3. |
2(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR96 |
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od prirodnih rizika koji nisu povezani s klimatskim promjenama i rizika povezanih s ljudskim djelatnostima* |
osobe |
0 |
2021. |
1.797.522 |
MUP RH |
|
3. |
2(iv) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR 2.4.1. |
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od ulaganja u nove ili poboljšane sustave za praćenje katastrofa, pripravnost, upozorenje i odgovor na njih u slučaju katastrofa povezanih s klimatskim promjenama (osim poplava ili šumskih požara) |
osobe |
0 |
2021. |
3.805.000 |
MUP RH |
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima |
029 Procesi istraživanja i inovacija, prijenos tehnologije i suradnja među poduzećima, istraživačkim centrima i sveučilištima usmjerenima na niskougljično gospodarstvo, otpornost i prilagodbu klimatskim promjenama |
4.000.000 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima |
058 Prilagodba mjerama za borbu protiv klimatskih promjena te sprečavanje rizika povezanih s klimom i upravljanje njima: poplave i klizišta (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i pristupe utemeljene na ekosustavima) |
166.484.150 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima |
059 – Prilagodba mjerama za borbu protiv klimatskih promjena te sprečavanje rizika povezanih s klimom i upravljanje njima: požari (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i pristupe utemeljene na ekosustavima) |
63.000.000 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima |
060 Prilagodba mjerama za borbu protiv klimatskih promjena te sprečavanje rizika povezanih s klimom i upravljanje njima: ostalo, npr. oluje i suša (uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i pristupe utemeljene na ekosustavima) |
85.515.850,00 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima |
061 Sprečavanje rizika i upravljanje neklimatskim prirodnim rizicima (primjerice potresima) i rizicima povezanima s ljudskim aktivnostima (primjerice tehnološke nezgode), uključujući podizanje svijesti, sustave civilne zaštite i upravljanja katastrofama, infrastrukture i pristupe utemeljene na ekosustavima |
8.000.000
|
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima |
079 Zaštita prirode i bioraznolikosti, prirodna baština i resursi, zelena i plava infrastruktura |
110.000.000 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima |
01 |
437.000.000 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima |
28 |
61.000.000 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima |
33 |
376.000.000
|
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima |
02 |
2.000.000 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(iv)Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima |
03 |
435.000.000 |
*
2.1.1. 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
2.1.1.1. 2 (v) Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Projekti ulaganja u sustave javne vodoosprkbe i javne odvodnje proizlaze iz Višegodišnjeg programa gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine. Prioriteti ulaganja ovise o veličini aglomeracije i osjetljivosti područja pri čemu se prioritet stavlja na aglomeracije s kraćim prijelaznim razdobljem za usklađenje s Direktivom o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda. Aglomeracije s kasnijim prijelaznim razdobljem odobravaju se uz uvjet vrlo visoke razine spremnosti u slučaju da aglomeracije s kraćim prijelaznim razdobljem nisu bile spremne. Prioriteti ulaganja u sustave javne vodoospkrbe (samostalani projekti ili projekti u obuhvatu agloomeracije) usklađeni su s ciljevima postizanja standarda obavljanja usluge javne vodoopskrbe odnosno opskrbe vodom namijenjenoj za ljudsku potrošnju (ocjena rizika zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju; smanjenje gubitaka; povećanje dostupnosti vodi za ljudsku potrošnju, osobito vodeći računa o ranjivim i marginaliziranim skupinama) u skladu sa svim parametrima propisanim Direktivom o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju. U skladu s gore navedenim u sklopu ovog posebnog cilja predviđaju se ulaganja u: Ulaganja u nove ili rekonstruirane/sanirane cjevovode sustava javne vodoopskrbe s ciljem osiguranja kvalitete i sigurnosti opskrbe vodom za ljudsku potrošnju, smanjenja gubitaka i povećanja stope priključenja (EU tablica pokazatelja) Ulaganja u uređaje za kondicioniranje vode u svrhu ljudske potrošnje i uređaja za desalinizaciju Ulaganja u nova ili nadograđena postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda uključujući i građevine za obradu mulja (EU tablica pokazatelja) Ulaganja u nove ili rekonstruirane/sanirane cjevovode sustava javne odvodnje (EU tablica pokazatelja) Ulaganja u provedbu ne infrastrukturnih mjera koje doprinose poboljšanju cjelokupnog upravljanja vodama, uključujući mjere utvrđene u Planu upravljanja vodnim područjima kako bi se postigli zahtjevi ciljeva Okvirne direktive o vodama (priprema projektno studijske dokumentacije, monitoring, jačanje kapaciteta za pripremu i provedbu projekata,..) Ulaganja u smanjenje gubitaka vode u javnim vodoopskrbnim sustavima kroz investicijske (rekonstrukcije, sanacije) i ne investicijske mjere (uvođenje NUS i GIS sustava, ugradnja mjernih uređaja, mjere za unaprjeđenje poslovanja) Ulaganja u mjere koje doprinose smanjenju rizika i povećanju sigurnosti vode namijenjene ljudskoj potrošnji u javnim vodoopskrbnim sustavima (uključujući sigurnost informacijskih sustava javnih isporučitelja vodnih usluga) Ulaganja u osiguravanje alternativnih izvora opskrbe vodom za veće aglomeracije i mogućnost povezivanja sustava radi osiguranja pouzdanosti vodoopskrbe Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Potencijalni prijavitelji (Ministarstvo nadležno za vodno gospodarstvo), Javni isporučitelji vodnih usluga, Hrvatske vode Stanovništvo |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Ravnopravnost spolova
Općenito se smatra da u Republici Hrvatskoj projekti ulaganja u javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju neće imati izravnih ili neizravnih negativnih ili pozitivnih učinaka na pitanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. Naime, nova ili rekonstruirana / sanirana infrastruktura sustava javne vodoopskrbe i javne odvodnje bit će na raspolaganju svim korisnicima bez diskriminacije u skladu sa zahtjevima nacionalnog zakonodavstva tj. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) kao i sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12). |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Obzirom da ciljana područja ulaganja u (područje ulaganja) karakteriziraju niski demografski, socijalni i ekonomski uvjeti i trendovi, dio sredstava ukupne alokacije za specifični cilj planira se usmjeriti prema potpomognutim i brdsko planinskim područjima čime će se potaknuti njihov razvoj . |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Određena ciljana područja ulaganja nalaze se u pograničnoj zoni te će dio sredstava ukupne alokacije doprinjeti razvoju prekograničnih regija odnosno smanjenju njihovih gospodarskih nejednakosti i ujednačavanju njihovog razvoja. Izravna prekogranična suradnja u provedbi ulaganja u sustave javne vodoopskrbe i javne odvodnje moguća je u sklopu pojedinih programa prekogranične suradnje INTERREG ili INTERREG IPA u kojima sudjeluje i RH. |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je riječ o javnoj infrastrukturi za vodoopskrbu pitkom vodom, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda te smanjenje gubitaka vode u sustavima javne vodopskrbe, riječ je o vrlo skupim i dugotrajnim ulaganjima koja nisu usmjerena ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području. Slijedom rečenog, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljana vrijednost (2029) |
3. |
2(v) |
KF |
Manje razvijene |
RCO30 |
Duljina novih ili poboljšanih cijevi distribucijskih sustava javne vodoopskrbne mreže |
km |
0 |
404 |
3. |
2(v) |
KF |
Manje razvijene |
RCO31 |
Duljina novih ili poboljšanih cijevi za javnu mrežu za prikupljanje otpadnih voda |
km |
0 |
981 |
3. |
2(v) |
KF |
Manje razvijene |
RCO32 |
Novi ili poboljšani kapacitet za pročišćavanje otpadnih voda |
Ekvivalent stanovnika (ES) |
0 |
588.084 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Polazišna ili referentna godina |
Referentna godina |
Ciljana vrijednost (2029) |
Source of data [200] |
Comments [200] |
3. |
2(v) |
KF |
Manje razvijene |
RCR41 |
Stanovništvo povezano na poboljšanu javnu vodoopskrbnu mrežu |
osobe |
1.337.004 |
2021. |
1.418.349 |
Prikupljanje podataka - izvještaji Korisnika |
|
3. |
2(v) |
KF |
Manje razvijene |
RCR42 |
Stanovništvo povezano barem na sekundarnu javnu mrežu za pročišćavanje otpadnih voda |
osobe |
1.505.675 |
2021. |
1.720.822 |
Prikupljanje podataka - izvještaji Korisnika |
|
3. |
2(v) |
KF |
Manje razvijene |
RCR43 |
Gubici vode u distribucijskim sustavima javne vodoopskrbne mreže |
kubični metri na godinu |
460.000 |
2018. |
440.879 |
|
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
KF |
Manje razvijene |
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama |
063 Osiguravanje vode za ljudsku upotrebu (infrastruktura za crpljenje, obradu, skladištenje i distribuciju, mjere za učinkovitost, opskrba pitkom vodom) u skladu s kriterijem učinkovitosti
|
160.384.615 |
3. |
KF |
Manje razvijene |
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama |
064 Vodno gospodarstvo i očuvanje vodnih resursa (uključujući upravljanje riječnim slivovima, specifične mjere za prilagodbu klimatskim promjenama, ponovnu upotrebu i smanjenje propuštanja) |
56.606.335 |
3. |
KF |
Manje razvijene |
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama |
065 Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
|
216.990.950
|
3. |
KF |
Manje razvijene |
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama |
*066 Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti *u tijeku je provjera financijske i tehničke izvedivosti primjene ovog koda s obrirom da su projekti u vrlo visokom stupju pripremljenosi te neki već u provedbi |
261.018.100 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
KF |
Manje razvijene |
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama |
01 |
695.000.000 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
KF |
Manje razvijene |
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama |
33 |
625.500.000 |
3. |
KF |
Manje razvijene |
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama |
28 |
69.500.000 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
KF |
Manje razvijene |
2(v)Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama |
03 |
695.000.000 |
*
2.1.1. 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
2.1.1.1. 2 (vi) Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
• Operacije koje se planiraju u sklopu ovog specifičnog cilja ukslađene su s ciljevima prelaska na kružno gospodarstvo koji proizlaze iz direktiva EU i Zakona o gospodarenju otpadom odnosno s Izmjenom PGO 2017.-2022. kao i s budućim PGO 2023.-2028. koji predstavlja nastavak planiranja mjera i aktivnosti vezanih uz prelazak na kružno gospodarsvo. Predviđene su sljedeće operacije:Edukacija, komunikacija i informiranje kampanjama o gospodarenju otpadom u kružnom gospodarstvu usmjerenim na ciljne skupine na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini • Omogućavanje geoprostornog prikaza podataka i informacija prilagođeno na mobilne aplikacije uključujući komponente "good governence" i "closer to the citizens“ • Digitalizacija procesa i osiguranje transparentnosti podataka o kvaliteti zraka, emisijama onečišćujućih tvari u zrak i stakleničkih plinova • Digitalna transformacija sustava iz područja gospodarenja otpadom i sektorskih pritisaka • Aktivnosti koje doprinose unaprjeđenju i modernizaciji digitalne infrastrukture informacijskog sustava zaštite okoliša, te time i digitalnoj tranziciji društva i gospodarstva • Aktivnosti izračuna okolišnog i ugljičnog otiska u javnom sektoru • Aktivnosti uvođenja ekološkog upravljanja u organizacije u javnom sektoru • Promicanje ulaganja malih i srednjih poduzetnikau: o istraživanje, razvoj i inovacije s ciljem razvoja novih proizvoda i usluga koji su usklađeni s načelima i doprinose prelasku na kružno gospodarstvo o uvođenje inovacija i prijenos tehnologije za konverziju proizvodnih i poslovnih procesa prema načelima kružnog gospodarstva • Sanacija područja onečišćenih otpadom definiranih u budućem PGO 2023.-2028. i Planom zatvaranja odlagališta • Izgradnja i opremanje nove infrastrukture za gospodarenje otpadom kao doprinos prelasku na kružno gospodarstvo • Postrojenja za recikliranje i oporabu koji su svojim konceptom u funkciji povećanja recikliranja i smanjenja odlaganja
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: • ocijenjene kompatibilnima prema Mehanizmu za oporavak i otpornost • ocijenjene su kompatibiln ima prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani i organizacije civilnog društva Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove iz područja održivog gospodarenja otpadom, za klimatske aktivnosti i za informacijski sustav zaštite okoliša i ostala tijela državne uprave Javno tijelo koje obavlja poslove zaštite okoliša i energetske učinkovitosti Jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave Mikro , mala, srednja i velika poduzeća u javnom ili privatnom vlasništvu Znanstvene organizacije i organizacije za istraživanje i razvoj |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija Općenito se smatra da projekti ulaganja u promicanje prelaska na kružnog gospodarstvo neće imati izravnih ili neizravnih negativnih ili pozitivnih učinaka na pitanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. Rezultati operacija biti će na raspolaganju svim korisnicima bez diskriminacije u skladu sa zahtjevima nacionalnog zakonodavstva tj. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) kao i sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12). Dodatno, komponentom transparentnosti „closer to citizens“ osigurat će se informacije za sve građane, bez obzira na rasnu, vjersku, spolnu ili drugu pripadnost. Informatička će rješenja biti prilagođena svim korisnicima bez obzira na vizualne, slušne, motoričke ili kognitivne poteškoće sukladno Zakonu o pristupačnosti mrežnih stranica i programskih rješenja za pokretne uređaje tijela javnog sektora. Mrežne stranice za unos, pohranu i/ili pregled podataka napravit će se na „user friendly“ principima. Podaci i informacije pohranjeni i dostupni kroz informacijske sustave pridonijet će praćenju provedbe politike zaštite okoliša i održivog razvoja. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Text field [2 000] |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je riječ o aktivnostima usmjerenima ka postizanju relevantnih javnih nacionalnih i EU politika u području prijelaza na kružno i resursno učinkovitije gospodarstvo kroz unaprjeđenje informacijskih sustava zaštite okoliša koje nisu usmjerene ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava . |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljana vrijednost (2029) |
3. |
2(vi) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO14 |
Javne institucije koje su primile potporu za razvoj digitalnih usluga, proizvoda i procesa* |
Broj institucija |
1 |
1 |
3. |
2(vi) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO34 |
Dodatni kapacitet za recikliranje otpada |
t/god |
18.000 |
180.000 |
3. |
2(vi) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO 2.6.1. |
Smanjena količina odloženog otpada |
postotak |
0 |
40 |
3. |
2(vi) |
KF |
Manje razvijene |
RSO 2.6.2. |
Broj saniranih lokacija onečišćenih otpadom |
broj |
1 |
5 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Polazišna ili referentna godina |
Referentna godina |
Ciljana vrijednost (2029) |
Source of data [200] |
Comments [200] |
3. |
2(vi) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR47 |
Reciklirani otpad |
t/god |
0 |
2020. |
90.000 |
Godišnje izvješće o otpadu |
|
3. |
2(vi) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR 2.6.1. |
Broj postrojenja za sprječavanje nastanka otpada i jačanja kružnosti
|
broj |
0 |
2020. |
4 |
Godišnje izvješće o otpadu |
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo |
046 Potpora subjektima koji pružaju usluge koje doprinose niskougljičnom gospodarstvu i otpornosti na klimatske promjene, uključujući mjere za podizanje svijest |
319.470 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo |
067 Gospodarenje kućanskim otpadom: mjere za sprečavanje nastanka, smanjivanje količine, odvajanje, ponovnu upotrebu, recikliranje |
99.645.068
|
3. |
KF |
Manje razvijene |
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo |
073 Sanacija industrijskih lokacija i onečišćenog zemljišta |
47.223.826 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo |
075 Potpora proizvodnim procesima prihvatljivima za okoliš i učinkovitost resursa u MSP-ovima |
16.300.000 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo |
179 Informiranje i komunikacija |
2.735.462 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo |
01 |
119.000.000 |
3. |
KF |
Manje razvijene |
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo |
01 |
47.223.826 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo |
33 |
119.000.000 |
3. |
KF |
Manje razvijene |
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo |
33 |
47.223.826 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo |
03 |
119.000.000 |
3. |
KF |
Manje razvijene |
2(vi)Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo |
03 |
47.223.826 |
*
2.1.1. 3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa
2.1.1.1. 2 (vii) Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Poboljšano upravljanje mrežom zaštićenih područja (ZP/Natura 2000) i vrstama kroz izradu planova upravljanja (PU) vrstama i područjima te provedbu prioritetnih upravljačkih aktivnosti sukladno PU i PAO (aktivnosti, između ostaloga, uključuju izradu i provedbu planova upravljanja zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže, izradu i provedbu planskih dokumenata za IAS, izradu i provedbu planova upravljanja s akcijskim planom za strogo zaštićene vrste, jačanje kapaciteta upravljača područjima Natura 2000, otkup zemljišta s ciljem doprinosa cilju Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030.. Provedba prioritetnih restauracijskih aktivnosti, uključujući i restauraciju zelene infrastrukture izvan urbanih područja (aktivnosti, između ostaloga, uključuju restauraciju degradiranih ekosustava, prioritetno šumskih ekosustava u cilju očuvanja stanišnih tipova od EU interesa, uklanjanje i/ili modifikaciju pregrada u vodotocima s ciljem osiguravanja migracija te postizanja longitudinalne povezanosti vodotoka, u skladu s ciljem Strategije EU-a za bioraznolikost do 2030, uspostavu riparijske zone uz vodotoke, restauraciju poplavnih područja s ciljem povećanja učinkovitosti rješenja temeljenih na prirodi). Prilagodba sustava zaštite prirode za postizanje ciljeva Strategije EUa za bioraznolikost do 2030. (aktivnosti, između ostaloga, uključuju kartiranje staništa i ekosustava, jačanje sektora zaštite prirode u korištenju daljinskih istraživanja s ciljem ažuriranja cjelovite karte staništa, kartiranja pritisaka na ekosustave te razvoja računa prirodnog kapitala, identifikaciju novih područja za zaštitu i strogu zaštitu, razradu i provedbu praćenja učinkovitosti upravljanja ZP/EM, razradu protokola za monitoring, provedbu programa edukacije u zaštiti prirode, ažuriranje i doradu ISZP s ciljem postizanja pune funkcionalnosti za praćenje stanja prirode RH). Provedba praćenja stanja prirode RH (aktivnosti, između ostaloga, uključuju provedbu nacionalnog monitoringa za najmanje 200 vrsta i stanišnih tipova od EU interesa). Provedba primijenjenih istraživanja u svrhu povećanja znanja o očuvanju prirode (aktivnosti, između ostaloga, uključuju organizaciju i provedbu primijenjenih istraživanja koja doprinose ciljevima Strategije EU za bioraznolikost do 2030., osiguranje javnosti i dostupnosti podataka i rezultata, jačanje kapaciteta za provedbu istraživanja uključujući nabavu opreme) Podizanje znanja, razumijevanja i podrške javnosti o zaštiti prirode i bioraznolikosti (Aktivnosti, između ostalog uključuju, izradu promotivnih i informativno-edukativnih materijala te provedbu edukacija i informiranja, provedbu oglasnih kampanja i konferencija i sl.) Praćenje i analiza onečišćenje zraka iz emisija iz prometa (općenito) edukacija i jačanje svijesti opće javnosti i lokalne zajednice o onečišćenju zraka i promicanje kvalitete zraka te jačanje suradnje između mladih i istraživačko-znanstvenih institucija kroz Citizen Science in Environmental Monitoring aktivnosti Praćenje kvalitete zraka u lukama Jačati kapacitete relevantnih dionika razvojem i pružanjem kontinuirane mogućnosti izgradnje kapaciteta stručnjacima i široj javnosti Provedba Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima (NEKP MS-9) u svrhu osim prilagodbe klimatskim promjenama, kroz: • evidentiranje zelene infrastrukture • izradu akata strateškog planiranja razvoja zelene infrastrukture na lokalnoj i regionalnoj razini • provedba pilot projekata i projekata uređenja, i izgradnje zelene infrastrukture, kao što su perivoj, centralni park, šuma u urbanom području, obale jezera i vodotoka, preobrazba postojeće nefunkcionalne zelene/plave površine u zelenu infrastrukturu, zelena biciklistička infrastruktura, drvored, urbana mreža, senzorni vrt, kišni vrt, urbani vrt na terenu ili na zgradi, zelene parkirališne površine, zeleni krov, zelena fasada, uređenje okoliša zgrade i dr.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Javna tijela koja se bave zaštitom prirode Javna tijela za upravljanje zaštićenim područjima na nacionalnoj i regionalnoj / lokalnoj razini Javna tijela koja se bave upravljanjem vodama i šumskim ekosustavima Stručna i znanstvena tijela Nacionalna, regionalna i lokalna vlast Šira javnost Stanovništvo na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima Stanovništvo urbanih područja Javna tijela koja se bave nadzorom kvalitete zraka i zaštitom zdravlja ljudi Stanovništvo koje ostvaruje korist od čišćenja onečišćenog tla Tijela državne vlasti, ministarstva, središnji državni uredi i državne upravne organizacije, Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Javne ustanove i ustanove koje obavljaju društvene djelatnosti, vjerske zajednice koje obavljaju društvene djelatnosti, udruge koje imaju javne ovlasti Predstavnici iz privatnog sektora, kao što su ovlašteni predstavnici suvlasnika zgrada, upravitelji zgrada i sl. Mala, srednja i velika poduzeća u privatnom ili javnom vlasništvu Organizacije civilnog društva |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija
Općenito se smatra projekti ulaganja u jačanje zaštite i očuvanja prirode i bioraznolikosti neće imati izravnih ili neizravnih negativnih ili pozitivnih učinaka na pitanje ravnopravnosti spolova i jednakih mogućnosti. Rezultati operacija biti će na raspolaganju svim korisnicima bez diskriminacije i biti će u skladu sa zahtjevima nacionalnog zakonodavstva tj. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) kao i sa Zakonom o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12). Tijekom otvorenih poziva na dostavu projektnih prijedloga poštivat će se sva pravila ravnopravnosti spolova i jednake mogućnosti za sve. Financiranjem mjera uređenja postojeće i izgradnje nove zelene infrastrukture potiču se horizontalne mjere iz područja pristupačnosti javnih prostora osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti. Projekti razvoja zelene infrastrukture doprinose smanjenju segregacije na način da će zelena infrastruktura biti dostupna svim građanima pod jednakim uvjetima. Zelena infrastruktura povezuje različite društvene skupine i potiče njihovu interakciju te je protumjera otuđenju suvremenog urbaniteta. Indirektan prostorni učinak na specifična područja nije moguće utvrditi u fazi programiranja aktivnosti, već će se moći identificirati kroz zasebne projekte koji će se prijaviti na poziv. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.Dio projekata koji se odnose na jačanje zaštite i očuvanja prirode i bioraznolikosti, uključujući i restauraciju će se provoditi u ruralnim područjima koja su ujedno zaštićena i Natura 2000 područja. Dodatno, dio sredstava u kontekstu razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima usmjeriti će se prema potpomognutim i brdsko-planinskim područjima. |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Operacije u sklopu ovog posebnog cilja provode se u potpunosti u Republici Hrvatskoj te se ne predviđa izravno uključivanje prijavitelja/korisnika iz drugih država članica EU kao ni zemalja koje nisu članice EU. Provedbom Programa razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021.- 2030. godine u svrhu osim prilagodbe klimatskim promjenama doprinijeti će se akcijama i ciljevima PA 6 EUSDR i Stupa III EUSAIR koji se odnose na razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima, unaprjeđenje kvalitete i očuvanje tla i vode, očuvanje kopnenih i vodenih staništa, poboljšanu kvalitetu zraka i smanjenje ugljičnog dioksida u atmosferi, zaštitu bioraznolikosti, smanjenje ekološkog otiska i dr. |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da je riječ o aktivnostima usmjerenima ka izradi karti staništa, ekosustava i njihovih usluga i računovodstva za usluge ekosustava, kao takve nisu usmjerene ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljana vrijednost (2029) |
3. |
2(vii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO36 |
Zelena infrastruktura za koju je primljena potpora za druge svrhe osim prilagodbe klimatskim promjenama |
hektri |
0 |
40 |
3. |
2(vii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO37 |
Površina područja mreže Natura 2000 obuhvaćena mjerama zaštite i obnove |
hektri |
0 |
30.000
|
3. |
2(vii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO39 |
Područje obuhvaćeno postavljenim sustavima za praćenje onečišćenja zraka |
zone kvalitete zraka |
0 |
4
|
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Polazišna ili referentna godina |
Referentna godina |
Ciljana vrijednost (2029) |
Source of data [200] |
Comments [200] |
3. |
2(vii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR50 |
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera za kvalitetu zraka* |
broj stanovnika |
0 |
2021. |
1.700.000
|
Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka, Izvješće o provedbi projekta |
|
3. |
2(vii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR95 |
Stanovništvo koje ima pristup novoj ili poboljšanoj zelenoj infrastrukturi* |
osobe |
0 |
2021. |
10.000 |
MPGI, glavni projekt, izvješća o provedbi projekata |
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja |
077 Mjere za kvalitetu zraka i smanjivanje buke |
6.138.222 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja |
078 Zaštita, obnova i održiva upotreba područja Natura 2000 |
122.229.703
|
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja |
079 Zaštita prirode i bioraznolikosti, prirodna baština i resursi, zelena i plava infrastruktura |
71.000.000 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja |
01 |
199.367.925 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja |
33 |
183.000.000 |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja |
28 |
16.367.925
|
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
3. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(vii)Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja |
03 |
199.367.925
|
*
2.1.1. 4. Razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo
This is a Prioritet dedicated to urban mobility specific objective set out in point (viii) of Article 3(1)(b) of the ERDF and Cohesion Fund Regulation |
2.1.1.1. 2 (viii) Promicanje održive multimodalne gradske mobilnosti kao dijela prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Prometnu mrežu Republike Hrvatske karakterizira izostanak odgovarajuće infrastrukture za javni gradski, prigradski i međugradski promet. Ulaganja u nove tramvajske, željezničke gradske i prigradske linije neophodna su za postizanje održive mobilnosti te pružanje pristupačnijih i čišćih načina prijevoza korisnicima. Kroz uključivanje željeznice u javni gradski i prigradski prijevoz putnika ostvaruje se integracija željeznice u lokalne prometne sustave na područjima čija gustoća naseljenosti može podržavati usluge željezničkog prijevoza. Uvođenje novih tramvajskih linija zahtijeva ozbiljne zahvate u svim segmentima tramvajske mreže. Trenutna tramvajska i željeznička infrastruktura je zastarjela, podkapacitirana i neadekvatna, što rezultira problemima u sigurnosti odvijanja prometa. Loše stanje tramvajske infrastrukture uzrokuje zastoje i prometne nesreće povezane s tramvajskim vozilima, pritužbe građana i radnika te onemogućuje uvođenje novih tramvaja. Obzirom na navedeno nužno je pristupiti rekonstrukciji i modernizaciji tramvajskih, željezničkih gradskih i prigradskih linija uslijed dotrajalosti infrastrukture. Razvoj i poboljšanje tramvajske i željezničke infrastrukture su nužni za dugoročnu održivost i kvalitetu javnog prijevoza u većim gradovima i pripadajućim urbanim aglomeracijama. Obnova infrastrukture ujedno je nužna kako bi se omogućila nabavka novih tračničkih vozila i potaknulo korištenje oblika prijevoza sa smanjenom emisijom CO2. Vozni parkovi operatora u javnom prijevozu su visoke prosječne starosti, s manjim udjelom vozila koja zadovoljavaju najviše ekološke norme. U javnom prijevozu nisu u širokoj upotrebi vozila koja za pogon koriste alternativna goriva, a koja zahtijevaju prateću infrastrukturu čiju izgradnju operatori nisu u mogućnosti financirati. Kako bi se provedbom dekarbonizacije u prometnom sektoru slijedila politika Europske komisije u smislu ekološke održivosti, a ulaganja mora pratiti pripadajući razvoj infrastrukture na alternativna goriva (punionice) u gradovima i na glavnim cestovnim pravcima, kao i na mjestima gdje još uvijek nema ekonomske isplativosti za ovu vrstu investicije. Ulaganje u pilot projekte vezane uz razvoj infrastrukture za električna vozila (punionice i sl.) Razvoj korištenja vodika u prometu, razvoj infrastrukture za transport vodika U Strategiji prometnog razvoja definirane su funkcionalne regije odnosno aglomeracije u kojima je planirano uvođenje ITS-a. Ulaganje u postavljanje novih ili modernizaciju postojećih digitaliziranih i / ili inteligentnih gradskih i prigradskih sustava javnog prijevoza za putnike ima izravan pozitivni učinak na prometni sustav većih gradova jer vodi do poboljšanja performansi prometnog sustava u vidu smanjenja prometnih zagušenja i čepova, povećanja sigurnosti, efikasnosti i održivosti prometa kroz racionalnije korištenje pogonskih goriva, što će rezultirati smanjenjem emisije štetnih plinova te doprinijeti poboljšanju kvalitete zraka. Uvođenjem ITS-a ujedno se kroz određivanje prioriteta u javnom prometu poboljšava integracija prometnih modova. Uz definirane funkcionalne regije te izrađene masterplanove istih, planira se daljnje definiranje strateških ciljeva razvoja urbane mobilnosti u gradovima, kroz izradu planova održive urbane mobilnosti gradova (SUMP), a koji će sukladno novom prijedlogu Uredbe (EU) br. 1315/2013 (TEN-T Uredba) morati imati svaki najveći grad u pojedinoj NUTS 2 regiji obzirom da će biti definiran kao Gradski čvor (Urban Node). Učinkovitost javnog gradskog prijevoza ugrožava i postojanje uskih grla koja uzrokuju svakodnevne dugotrajne zastoje i učestale blokade prometa u gradskim središtima Uklanjanje uskih grla na infrastrukturi u funkciji javnog prijevoza putnika (npr. mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci, obilaznice i sl.) smanjit će udio putovanja automobilom u korist javnog gradskog prijevoza uz smanjenje vremena putovanja. Eliminacijom uskih grla uspostavit će se i karike koje nedostaju između izoliranih dionica biciklističkih staza, a čija isprekidanost i necjelovitost mreže predstavljaju osnovnu prepreku za sigurno i brzo putovanje biciklom. Posljedično će se smanjiti zastoji i vršna opterećenja, ubrzati promet i protočnost prometa te povećati sigurnost prometa, sigurnost i zdravlje svih sudionika u prometu, uz smanjenje buke i razine emisije CO2 u okoliš. Najniža gustoća naseljenosti, kao i najveći pad broja stanovnika, vidljivi su u dijelu Republike Hrvatske sa slabom prometnom povezanošću, otoci i područja duž državne granice. Uvođenjem usluge javnog prijevoza na zahtjev kao fleksibilnijeg i specifičnostima područja prilagođenijeg oblika prijevoza djelomice se rješava postojeća demografska situacija na navedenim pordučjima. Uspostava kvalitetnog javnog prijevoza nailazi na problem nedovoljnog broja autobusnih stajališta, neadekvatno opremljenih autobusnih stajališta. Ulaganjem u izgradnju, modernizaciju i opremanje autobusnih kolodvora i autobusnih stajališta se značajno podiže kvaliteta, sigurnost, dostupnost i atraktivnost javnog autobusnog prijevoza. Javni prijevoz u Hrvatskoj trenutno nije integriran jer ne postoje usuglašeni redovi vožnje, kao ni sustavi za prodaju jedinstvenih karata za prijevoz raznim oblicima javnog prijevoza. Intermodalni terminali, koji omogućuju prelazak s jedne na drugu vrstu prijevoza, ne postoje, odnosno iznimno su rijetki. Razvojem intermodalnih terminala uspostavit će se mreža koja će putnicima omogućiti jednostavan prelazak iz jednog u drugi vid prijevoza. Istima se omogućuje korištenje potencijala svakog vida prijevoza, a osobito se potiče modalni prijelaz na nemotorizirani prijevoz, javni prijevoz i prema shemama zajedničke mobilnosti kako bi se smanjilo onečišćenje u gradovima Rekonstrukcija i modernizacija postojećih okretišta, terminala i stajališta potrebna je kako bi se uklonili nedostaci u segmentima: potrebna duljina i visina stajališta, pristup peronima, izvedene nadstrešnice, info stupovi za najavu dolaska vozila, te usklađena visina s podom vozila. Stajališta moraju biti uređena i obilježena na način koji putnicima omogućava siguran i nesmetan ulazak i izlazak iz vozila javnoga prijevoza, a opremu stajališta čine stajališne oznake, displeji za dinamičko obavještavanje putnika, nadstrešnica za putnike, zaštitna ograda itd. Postojeća spremišta javnog prijevoza svojim prometno-tehničkim karakteristikama i veličinom neprikladna su za prihvat i servisiranje vozila. Rekonstrukcija i modernizacija postojećih spremišta otklonit će rastuće probleme s osiguravanjem prometne sigurnosti i kontinuitetom usluge, a izgradnjom novih spremišta (garaža) javnog prijevoza prevladat će se ograničenja daljnjeg širenja i modernizacije na postojećim lokacijama. 'Park & Ride' i 'Bike & Ride' sustavi, kao i mreža čvorišta za putnički promet (autobusi na regionalnim linijama, vlakovi, sustavi javnog prijevoza) u Republici Hrvatskoj nisu dovoljno razvijeni. Proširenjem postojećih i izgradnjoma novih 'Park & Ride' i 'Bike & Ride' terminala uspostavit će se mreža koja će putnicima omogućiti jednostavan prelazak s jednog u drugi vid prijevoza. Povećanje interoperabilnosti doprinosi iskorištenosti potencijala svakog vida prijevoza, a osobito potiče modalni prijelaz prema aktivnoj mobilnosti, javnom prijevozu i shemama zajedničke mobilnosti. Rekonstrukcija i modernizacija pothodnika za pješake povećat će sigurnost za sve sudionike u prometu i osigurati pristup različitim modovima putničkog prijevoza prilagođavanjem postojeće infrastrukture za osiguranje pristupačnosti pojedinim kategorijama pješaka (osobe s invalidnošću, osobe smanjene pokretljivosti, roditelji s djecom, biciklisti) i ugradnjom platformi u zatvorenom oknu. Dodatno, budući da stanovništvo potpomognutih i brdsko-planinskih područja, osim automobila koji su dominantno prijevozno sredstvo, koristi bicikle u obavljanju svakodnevnih obaveza poput odlaska na posao ili školu, ulaganja u biciklističku infrastrukturu su nesumnjivo od iznimnog značaja. Ovakvom vrstom ulaganja potiče se korištenje bicikla u obavljanju svakodnevnih poslova te istovremeno utječe na povećanje sigurnosti u prometu, posebno djece učeničke dobi, kao i smanjenje negativnih ekoloških utjecaja prometa.
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
|
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani, putnici (opća javnost) Upravitelji infrastrukture Jedinice lokalne i regionalne samouprave Poduzeća Operateri koji obavljaju javni prijevoz putnika Javna tijela za upravljanje prometom na nacionalnoj i regionalnoj / lokalnoj razini Organizacije civilnog društva Komunalna društva |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija U svim vidovima gradskog prometa moraju biti uključene aktivnosti kojima će se osigurati ravnopravnost spolova i promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminacije, a jednako tako svi infrastrukturni elementi moraju biti pristupačni, odnosno u skladu s potrebama osoba s invaliditetom, osoba starije životne dobi i obitelji s malom djecom. Kao integralni dio budućeg PKK navedena horizontalna načela bit će uključena u pripremu dokumentacije postupaka dodjele bespovratnih sredstava, utvrđivanje kriterija za odabir, ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekata te aktivnosti informiranja i vidljivosti. Ovisno o prirodi i veličini projekata, projektne aktivnosti moraju doprinositi horizontalnim načelima te će se, ukoliko je primjenjivo, prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga dodatno bodovati. Svi prijavitelji projekta u prijavnoj dokumentaciji morat će obrazložiti na koji način njihov projekt doprinosi promicanju istih te će se navedeno pratiti tijekom i nakon završetka provedbe. U provedbi aktivnosti informiranja i vidljivosti prilikom verbalnog i vizualnog izražavanja te u jezičnom odabiru terminologije, morat će se voditi računa o rodnoj perspektivi. Na projektnoj razini naglasak će biti stavljen na projekte koji sadrže specifične aktivnosti kojima će se doprinijeti unaprjeđenju načela jednakih mogućnosti, nediskriminacije i fizičke pristupačnosti osobama s invaliditetom. Tako, na autobusnim ili tramvajskim stajalištima i nabavljenim vozilima mora biti osiguran pristup javnom prijevozu bez visinskih razlika, izgrađeni objekti moraju biti dostupni osobama s invaliditetom, osobama starije životne dobi i dječjim kolicima, mora biti osigurano zvučno i vizualno, a po potrebi i taktilno obavještavanje putnika, nabavljeni tramvaji i autobusi tehničkim karakteristikama moraju biti prilagođeni osobama s invaliditetom, usluge prijevoza moraju biti što je moguće bliže bolnicama, školama, vrtićima i sličnim objektima itd. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.Putem ovog specifičnog cilja ulagati će se u biciklističku infrastrukturu na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima na lokalnoj razini, uzimajući u obzir urbano-ruralno prometne poveznice u kontekstu obavljanja svakodnevnih obaveza poput odlaska na posao ili školu. Aktivnosti će uzimati u obzir i aspekt sigurnost na navedenim prometnim poveznicama. |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Za planirana ulaganja u infrastrukturu za alternativni prijevoz te razvoj ekonomije vodika obzirom na karakter ulaganja, nije primjenjiva upotreba financijskih instrumenata. Budući da preostala planirana ulaganja u okviru ovog specifičnog cilja predstavljaju ulaganja u javnu prometnu infrastrukturu te nabavu vozila za javni prijevoz te kao takva nisu usmjerene ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljana vrijednost (2029) |
|
4. |
2(viii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO55 |
Duljina novih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice |
km |
0 |
2 |
4. |
2(viii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO 56 |
Duljina obnovljenih i moderniziranih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice |
km |
9,50 |
13,50 |
4. |
2(viii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO57 |
Kapacitet okolišno prihvatljivih željezničkih vozila za kolektivni javni prijevoz* |
Broj vozila |
0 |
40 |
4. |
2(viii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO58 |
Infrastruktura namijenjena vožnji biciklom za koju je primljena potpora* |
km |
20 |
100 |
4. |
2(viii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO59 |
Infrastruktura za alternativna goriva (točke za punjenje/napajanje) |
km |
0 |
69 |
4. |
2(viii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO60 |
Gradovi s novim ili poboljšanim digitaliziranim sustavima gradskog prijevoza |
Broj gradova |
1 |
4 |
4. |
2(viii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO 2.8.1. |
Broj uklonjenih uskih grla |
Broj |
0 |
5 |
4. |
2(viii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO 2.8.2. |
Broj obnovljenih i izgrađenih ispravljačkih stanica |
Broj |
1 |
2 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Polazišna ili referentna godina |
Referentna godina |
Ciljana vrijednost (2029) |
Source of data [200] |
Comments [200] |
4. |
2(viii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 50 |
Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera za kvalitetu zraka |
Broj stanovnika |
0 |
2021 |
0 |
|
|
4. |
2(viii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 62 |
Godišnji broj korisnika novog ili moderniziranog javnog prijevozs |
Godišnji broj putnika |
0 |
2021 |
580.000 |
Terensko istraživanje Ugrađene tehnologije Operateri |
|
4. |
2(viii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR63 |
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih tramvajskih linija i linija podzemne željeznice |
Godišnji broj putnika |
5.512.000 |
2021 |
39.632.000 |
Terensko istraživanje Ugrađene  ehnologije Operateri |
|
4. |
2(viii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 64 |
Godišnji broj korisnika infrastrukture namijenjene vožnji biciklom |
broj |
0 |
2021 |
22.000 |
|
|
3. |
2(viii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR 2.3.1. |
Dodatni instalirani kapaciteti elektrolizatora |
MW |
0 |
2 |
20 |
|
|
4. |
2(viii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR 2.3.2. |
Dodatni instalirani kapaciteti |
Broj korisnika punjača |
0 |
2021 |
3.000 |
|
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
4. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
081 Infrastruktura čistoga gradskog prometa |
31.355.263 |
4. |
KF |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
081 Infrastruktura čistoga gradskog prometa |
2.458.232
|
4. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
082 Vozni park čistoga gradskog prometa |
67.673.147
|
4. |
KF |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
082 Vozni park čistoga gradskog prometa |
10.000.000
|
4. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
083 Biciklistička infrastruktura |
16.000.000
|
4. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
084 Digitalizacija gradskog prometa |
13.289.532
|
4. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
086 Infrastruktura za alternativna goriva |
10.500.000
|
4. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
093 Ostale obnovljene ili modernizirane ceste (autoceste, nacionalne, regionalne ili lokalne) |
55.000.000 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
4. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
01 |
193.817.943
|
4. |
KF |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
01 |
12.458.232
|
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
4. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
33 |
177.817.943 |
4. |
KF |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
33 |
12.458.232 |
4. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
28 |
16.000.000 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
4. |
EFRR |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
03 |
193.817.943
|
4. |
KF |
Manje razvijene |
2(viii)Promicanje održive multimodalne urbane mobilnosti, u sklopu prelaska prema gospodarstvu s nultom stopom emisije ugljika |
03 |
12.458.232
|
*
2.1.1. 5. Razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti
2.1.1.1. 3. (i) Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Hrvatska je izgradila tek 7% osnovne željezničke mreže TEN-T, za razliku od prosjeka EU-a koji iznosi preko 60%. Ulaganje u izgradnju nove ili nadogradnju postojeće TEN-T željezničke mreže neophodno je za povezivanje osnovne mreže prometne infrastrukture s transeuropskim mrežama i koridorima. Ulaganje u rekonstrukciju i modernizaciju željezničke mreže TEN-T nužno je radi prevladavanja postojećih uskih grla u Hrvatskoj TEN-T mreži i ispunjavanja zahtjeva utvrđenih Uredbom Komisije (EU) br. 1299/2014 Nadalje, opremanje željeznica europskim sustavom upravljanja prometom (ERTMS) potrebno je da bi se omogućila potrebna razina interoperabilnosti na željezničkim linijama u sklopu TEN-T mreže. Ulaganja se vrše u skladu sa 4. radnim planom Mediteranskog koridora te će dovesti do poboljšanja tehničkih parametara pruge, poglavito parametara koji su kroz 4. Radni plan evidentirani kao nedostatni. Dodatno, kroz reviziju TEN-T Uredbe, koja bi trebala biti donesena tijekom 2023. godine ,dolazi do povećanja duljine koridora Osnovne TEN-T mreže, dok su na dijelu budućeg koridora Zapadni Balkan u pripremi projekti ukupne duljine više od 180 km. Pojednostavljenjem procedura ishođenja dozvola te implementacijom Uredbe 2021/1187 “Smart TEN-T“ planira se skratiti vrijeme potrebno za provedbu projekata. Nadalje, ulaganje u izgradnju novih ili nadogradnju postojećih TEN-T cesta (autoceste i druge klase) podržava stvaranje integriranog prometnog sustava kroz gradnju cestovnih veza prema TEN-T mreži, što osigurava povezanost postojeće sekundarne i tercijarne mreže s glavnom mrežom i intermodalnim čvorovima i poboljšava sigurnost na cestama. Ulaganje u uklanjanje uskih grla (npr. putem izgradnje obilaznica) i premošćivanje veza koje nedostaju na TEN-T mreži (željeznica i cesta) važan je element u izgradnji pouzdane, neprekinute i kvalitetne trans-europske prometne mreže koja jamči održivu povezanost. Razvoj intermodalnog prometnog sustava koji dobro funkcionira promiče ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju teritorija EU i doprinosi ciljevima iz Europskog zelenog plana. Također, kroz reviziju TEN-T Uredbe, koja bi trebala biti donesena tijekom 2023. godine, revidiraju se karte TEN-T mreže te će određene cestovne dionice postati sastavni dio TEN-T mreže. Dodatno, uz rastuću svijest o utjecaju klimatskih promjena, razmatranje ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe istima između ostaloga kroz ulaganja u punionice i cestovna vozila na alternativni pogon, cestovni promet pristupa ozelenjavanju. Tako primjerice cestovna infrastruktura može biti glavna infrastruktura sa 0 emisija (pješaci, biciklisti, skuteri, vozila na alternativni pogon itd.) i e-mikro mobilnost (e-skuteri, e-bicikli, itd.). Budući da je sustav upravljanja prometom i signalizacije neujednačen, dio mreže koji pripada mreži TEN-T imat će prioritet pri osuvremenjivanju u pogledu provedbe prioriteta EU-a vezanih za interoperabilnost. Uvođenje novih ili modernizacija postojećih sustava upravljanja prometom i sustava elektroničke naplate cestarine na TEN-T cestovnoj mreži stvorit će uvjete za brzo i efikasno prikupljanje podataka i njihovu analizu. Očekivani rezultati poboljšanog upravljanja informacijama o cestovnom prometu i prometnim tokovima su bolja integracija među oblicima prijevoza te povećana sigurnost i pouzdanost sustava. Sekundarne koristi uključuju pozitivne učinke na emisije CO2 te doprinos zelenoj tranziciji. Željezničko-cestovni prijelazi (ŽCP) su križanja dvaju zasebnih prometnih sustava koja predstavljaju točku visokog rizika za sve sudionike u prometu. S pogleda sigurnosti prometa na cestama veliki utjecaj imaju opasna mjesta koja su utvrđena korištenjem statističkih tehnika i evidentirana. Ulaganje u sigurnosne mjere na cesti i željeznici (npr. uklanjanje opasnih mjesta /“crnih točaka“) obuhvaća ove prioritetne lokacije čije osiguranje ima najveći utjecaj na smanjenje broja prometnih nezgoda, uključujući nezgode s ljudskim žrtvama, te smanjenje troškova uzrokovanih prometnim nezgodama. Ulaganje uključuje i druge mjere uklanjanja nedostataka koji mogu utjecati na sigurnost prometovanja. Dodatno, na povećanju sigurnosti na cestama se planira provoditi u skladu s definiranim mjerama u Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa 2021-2030. Na konkurentnost teretnog i javnog putničkog prijevoza utječe odsustvo mogućnosti multimodalnog prijevoza te, prema tome, ekološki prihvatljivijih i sigurnijih prijevoznih sredstava. Ključno je stoga poticati ulaganje u aktivnosti poboljšanja multimodalnog prijevoza kao što su mjesta fizičke integracije, integrirane karte, a koje zahvaljujući optimalnom kombiniranju različitih načina prijevoza postiže višu kvalitetu i veću efikasnost. Intermodalni terminali, koji omogućuju prelazak s jedne na drugu vrstu prijevoza, iznimno su rijetki u Republici Hrvatskoj. Ulaganja u izgradnju i razvoj multimodalnih terminala i logističkih centara preduvjet je za ostvarenje viših stopa rasta teretnog prijevoza i širenje logističke ponude. Aktivnost je u skladu s razvojnim planovima logističkih čvorišta koji ističu potrebu za modernizacijom tehnoloških procesa i povezivanjem postojećih kapaciteta s drugim modalitetima prijevoza u moderne multimodalne logističke čvorove. Nadalje, obzirom da je Republika Hrvatska pomorska država, potrebno je ostvariti ulaganja u sigurnost plovidbe na morskim plovnim putovima Republike Hrvatske za provedbu najviših sigurnosnih standarda hrvatskih plovnih i plutajućih objekata prema utvrđenim prioritetima. Obalni linijski putnički promet osigurava stalnu i redovitu povezanost otoka i kopna i između samih otoka te je za održivi razvoj naseljenih otoka nužno osigurati sigurnost, redovitost i pouzdanost plovidbe. Dodatno, zastarjela, nedostatna te okolišno neprihvatljiva lučka infrastruktura ne odgovara potrebama pomorskog sektora i sektora unutarnje plovidbe. Vrstu ulaganja u izgradnju, nadogradnju ili modernizaciju lučke infrastrukture (morske i luke unutarnjih plovnih putova) i pristupne infrastrukture – državne lučke uprave (luke osnovne i sveobuhvatne TEN-T mreže) treba prilagoditi razvojnoj orijentaciji pojedine luke po načelu specijalizaciji te je sukladno tome potrebno planirati adekvatnu infrastrukturu u smislu pristupačnosti. Isplativost i prioritet mjera utvrdit će se analizom, uzimajući u obzir zahtjeve zaštite okoliša, stvarne potrebe te potencijal prema očekivanoj potražnji. Također, morske i luke unutarnjih plovnih putova povezane sa željeznicom će daljnjim razvojem doprinijeti razvoju intermodalnosti. Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.) utvrđena je važnost donošenja mjera koje će omogućiti opstanak i osuvremenjivanje hrvatske flote namijenjene javnom prijevozu te je kao mjera određena modernizacija flote stimuliranjem nabave/izgradnje novih ekobrodova i prilagođavanjem postojećih brodova u skladu s najvišim ekološkim standardima, kako bi se razvilo energetski učinkovito ekobrodarstvo. Provedbom ulaganja u obnovu flote na ekološki prihvatljiv pogon i pripadajuću infrastrukturu značajno se podiže kvaliteta usluge javnog, održivog prijevoza te se osigurava smanjenje negativnog utjecaja na okoliš. Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: nemaju značajan negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani Putnici Opća javnost Upravitelji infrastrukture Lučke uprave Jedinice lokalne i regionalne samouprave Poduzeća Javne službe Operateri željezničkog prijevoza |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija U svim vidovima prometa moraju biti uključene aktivnosti kojima će se osigurati ravnopravnost spolova i promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminacije, a jednako tako svi infrastrukturni elementi i informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) moraju biti pristupačni, odnosno u skladu s potrebama osoba s invaliditetom. Kao integralni dio budućeg PKK navedena horizontalna načela bit će uključena u pripremu dokumentacije postupaka dodjele bespovratnih sredstava, utvrđivanje kriterija za odabir, ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekata te aktivnosti informiranja i vidljivosti. Ovisno o prirodi i veličini projekata, projektne aktivnosti moraju doprinositi horizontalnim načelima te će se, ukoliko je primjenjivo, prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga dodatno bodovati. Svi prijavitelji projekta u prijavnoj dokumentaciji morat će obrazložiti na koji način njihov projekt doprinosi promicanju istih te će se navedeno pratiti tijekom i nakon završetka provedbe. U provedbi aktivnosti informiranja i vidljivosti prilikom verbalnog i vizualnog izražavanja te u jezičnom odabiru terminologije, morat će se voditi računa o rodnoj perspektivi. Na projektnoj razini naglasak će biti stavljen na projekte koji sadrže specifične aktivnosti kojima će se doprinijeti unaprjeđenju načela jednakih mogućnosti, nediskriminacije i fizičke pristupačnosti osobama s invaliditetom. Tako, u izgrađenim i rekonstruiranim objektima i nabavljenim vozilima mora biti osiguran pristup javnom prijevozu bez visinskih razlika (bez stepenica), kolodvori i stajališta moraju biti dostupni osobama s invaliditetom i dječjim kolicima (pristupne rampe i liftovi) te imati odgovarajući zaklon (nadstrešnice i čekaonica), mora biti osigurano zvučno i vizualno, a po potrebi i taktilno obavještavanje putnika, nabavljeni tramvaji, autobusi i brodovi tehničkim karakteristikama moraju biti prilagođeni osobama s invaliditetom itd. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Text field [2 000] |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da ulaganja u okviru ovog specifičnog cilja predstavljaju ulaganja u javnu prometnu infrastrukturu koja je dijelom TEN-T mreže te kao takva nisu usmjerena ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava. |
22.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljana vrijednost (2029) |
5. |
3(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO 43 |
Duljina novih ili poboljšanih cesta – TEN-T |
km |
0 |
4,15 |
5. |
3(i) |
KF |
Manje razvijene |
RCO 44 |
Duljina novih ili poboljšanih cesta – izvan mreže TEN-T |
km |
0 |
20 |
5. |
3(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO49 |
Duljina obnovljene ili modernizirane željeznice – TEN-T |
km |
0 |
40 |
5. |
3(i) |
KF |
Manje razvijene |
RCO49 |
Duljina obnovljene ili modernizirane željeznice – TEN-T |
km |
0 |
44 |
5. |
3(i) |
KF |
Manje razvijene |
RSO 3.1.1. |
Broj multimodalnih terminala |
Broj |
0 |
2 |
5. |
3(i) |
KF |
Manje razvijene |
RSO 3.1.2. |
Željezničko cestovni prijelazi s poboljšanom sigurnošću |
broj |
0 |
73 |
5. |
3(i) |
KF |
Manje razvijene |
RSO 3.1.3. |
Duljina novih i nadograđenih obala luke |
m |
240 |
240 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Polazišna ili referentna godina |
Referentna godina |
Ciljana vrijednost (2029) |
Source of data [200] |
Comments [200] |
|
5. |
3(i) |
KF |
Manje razvijene |
RCR56 |
Uštede vremena zbog poboljšane cestovne infrastrukture |
Broj godišnjih putničkih sati |
0 |
2020 |
519.395 |
HC d.o.o. |
|
|
5. |
3(i) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR58 |
Godišnji broj korisnika novoizgrađenih, poboljšanih, obnovljenih ili moderniziranih željeznica |
Godišnjih putničkih kilometara |
40.000.000 |
2018 |
40.100.000 |
Operater infrastrukture |
|
|
5. |
3(i) |
KF |
Manje razvijene |
RCR58 |
Godišnji broj korisnika novoizgrađenih, poboljšanih, obnovljenih ili moderniziranih željeznica |
Godišnjih putničkih kilometara |
44.000.000 |
2018 |
44.100.000 |
Operater infrastrukture |
|
|
5. |
3(i) |
KF |
Manje razvijene |
RSR 3.1.1. |
Povećanje korištenja multimodalnog prometa |
Povećanje korištenja multimodalnog prometa (%) u ukupnom prometu |
0 |
2024 |
10 |
EUROSTAT |
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
5. |
EFRR |
Manje razvijene |
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
087 Novoizgrađene ili poboljšane autoceste i ceste - osnovna mreža TEN - T |
109.990.000 |
5. |
KF |
Manje razvijene |
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
087 Novoizgrađene ili poboljšane autoceste i ceste - osnovna mreža TEN - T |
80.000.000 |
5. |
EFRR |
Manje razvijene |
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
100 Obnovljene ili modernizirane željeznice – osnovna mreža TEN-T |
271.940.000 |
5. |
KF |
Manje razvijene |
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
100 Obnovljene ili modernizirane željeznice – osnovna mreža TEN-T |
208.298.692 |
5. |
KF |
Manje razvijene |
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
101 Obnovljene ili modernizirane željeznice – sveobuhvatna mreža TEN-T |
6.666.188
|
5. |
KF |
Manje razvijene |
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
102 Ostale obnovljene ili modernizirane željeznice |
13.130.119
|
5. |
KF |
Manje razvijene |
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
108 Multimodalni promet (TEN-T) |
80.000.000
|
5. |
KF |
Manje razvijene |
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
115 Unutarnji plovni putovi i luke (TEN-T) |
10.065.789
|
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
5. |
EFRR |
Manje razvijene |
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
01 |
381.930.000 |
5. |
KF |
Manje razvijene |
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
01 |
398.160.789 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
5. |
EFRR |
Manje razvijene |
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
33 |
381.930.000 |
5. |
KF |
Manje razvijene |
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
33 |
398.160.789 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
5. |
EFRR |
Manje razvijene |
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
03 |
381.930.000 |
5. |
KF |
Manje razvijene |
3(i)Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene |
03 |
398.160.789 |
2.1.1. 5. Razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti
2.1.1.1. 3 (ii) Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Velika potražnja lokalnog i tranzitnog prometa, uz izražen udio prometa teških teretnih vozila, rezultira stalnom prometnom zasićenosti unutar naseljenih mjesta. Stvaraju se dodatni zastoji, rastu vremenski gubici, povećava se emisija štetnih plinova u okoliš i smanjuje sigurnost. Obilaznice na državnim i županijskim cestama imaju funkciju preusmjeravanja tranzitnog prometa i prometnog rasterećenja samih središta naselja. Ulaganjem se također planira poboljšanje pristupačnosti manjih regionalnih središta i ruralnih područja i povećanje sigurnosti prometovanja. Zahvaljujući nezadovoljavajućim svojstvima trase, opremljenosti signalno-sigurnosnim uređajima i tehničko-uporabnim stanjem željezničkih infrastrukturnih podsustava, promet na lokalnoj i regionalnoj željezničkoj mreži odvija se u uvjetima ograničenja brzine i smanjenog kapaciteta pruge. Ulaganje u regionalnu željezničku mrežu, uključujući izgradnju, nadogradnju, elektrifikaciju, rekonstrukciju i obnovu preduvjet je bolje iskoristivosti pruge u putničkom i teretnom prometu. Unaprjeđenje regionalne mreže poboljšalo bi dostupnost urbanim središtima za korisnike i razinu putničkih usluga, te omogućilo uključenje u logističke lance za luke i operatore u prijevozu tereta. Na dijelovima prometne mreže zabilježeni su efekti uskih grla koji se očituju kao usporavanje i zastoji u odvijanju prometa, te produljenje vremena putovanja korisnika. Uska grla u gradskom prometu obično uzrokuju zastoje sredstava javnog prijevoza pa čak mogu dovesti u pitanje i cestovnu sigurnost. Ulaganjem u uklanjanje uskih grla na prometnoj infrastrukturi znatno se smanjuju zastoji prilikom vršnih opterećenja prometa i iskoristivost infrastrukture približava se projektiranom kapacitetu. Spomenuto povećanje učinkovitosti povezano je s većom sigurnošću prometa i boljim funkcioniranjem sustava javnog prijevoza Željezničko-cestovni prijelazi (ŽCP) su križanja dvaju zasebnih prometnih sustava koja predstavljaju točku visokog rizika za sve sudionike u prometu. S pogleda sigurnosti prometa na cestama veliki utjecaj imaju opasna mjesta koja su utvrđena korištenjem statističkih tehnika i evidentirana. Ulaganje u sigurnosne mjere na cesti i željeznici (npr. uklanjanje opasnih mjesta/„crnih točaka“) obuhvaća ove prioritetne lokacije čije osiguranje ima najveći utjecaj na smanjenje broja prometnih nezgoda, uključujući nezgode s ljudskim žrtvama, te smanjenje troškova uzrokovanih prometnim nezgodama. Ulaganje uključuje i druge mjere uklanjanja nedostataka koji mogu utjecati na sigurnost prometovanja Zastarjela, nedostatna te okolišno neprihvatljiva lučka infrastruktura ne odgovara potrebama pomorskog sektora i sektora unutarnje plovidbe. Vrstu ulaganja u izgradnju, nadogradnju ili modernizaciju lučke infrastrukture (morske i luke unutarnjih plovnih putova) i pristupne infrastrukture treba prilagoditi razvojnoj orijentaciji pojedine luke po načelu specijalizacije, te je sukladno tome potrebno planirati adekvatnu infrastrukturu u smislu pristupačnosti. Isplativost i prioritet mjera utvrdit će se analizom, uzimajući u obzir zahtjeve zaštite okoliša, stvarne potrebe te potencijal prema očekivanoj potražnji Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske (2017.-2030.) utvrđena je važnost donošenja mjera koje će omogućiti opstanak i osuvremenjivanje hrvatske flote namijenjene javnom prijevozu te je kao mjera određena modernizacija flote stimuliranjem nabave/izgradnje novih ekobrodova i prilagođavanjem postojećih brodova u skladu s najvišim ekološkim standardima, kako bi se razvilo energetski učinkovito ekobrodarstvo. Provedbom ulaganja u obnovu flote na ekološki prihvatljiv pogon i pripadajuću infrastrukturu značajno se podiže kvaliteta usluge javnog, održivog prijevoza te se osigurava smanjenje negativnog utjecaja na okoliš Povezanost postojeće sekundarne i tercijarne mreže prometnica s glavnom mrežom i intermodalnim čvorovima podrazumijeva integraciju sustava upravljanja. Uvođenje novih ili modernizacija sustava upravljanja prometom izvan TEN-T mreže stvorit će uvjete za brzo i efikasno prikupljanja podataka i njihovu analizu. Očekivani rezultati poboljšanog upravljanja informacijama o prometu i prometnim tokovima su bolja integracija među oblicima prijevoza te povećana sigurnost i pouzdanost sustava. Sekundarne koristi uključuju pozitivne učinke na emisije CO2 te doprinos zelenoj tranziciji
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: nemaju značajan negativan utjecaj na okoliš zbog svoje prirode ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Građani Putnici, opća javnost Upravitelji infrastrukture Lučke uprave Jedinice lokalne i regionalne samouprave Poduzeća Javne službe Operateri željezničkog prijevoza Sudionici u prometu |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija U svim vidovima prometa moraju biti uključene aktivnosti kojima će se osigurati ravnopravnost spolova i promicanje jednakih mogućnosti i nediskriminacije, a jednako tako svi infrastrukturni elementi i informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) moraju biti pristupačni, odnosno u skladu s potrebama osoba s invaliditetom. Kao integralni dio budućeg PKK navedena horizontalna načela bit će uključena u pripremu dokumentacije postupaka dodjele bespovratnih sredstava, utvrđivanje kriterija za odabir, ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekata te aktivnosti informiranja i vidljivosti. Ovisno o prirodi i veličini projekata, projektne aktivnosti moraju doprinositi horizontalnim načelima te će se, ukoliko je primjenjivo, prilikom ocjenjivanja projektnih prijedloga dodatno bodovati. Svi prijavitelji projekta u prijavnoj dokumentaciji morat će obrazložiti na koji način njihov projekt doprinosi promicanju istih te će se navedeno pratiti tijekom i nakon završetka provedbe. U provedbi aktivnosti informiranja i vidljivosti prilikom verbalnog i vizualnog izražavanja te u jezičnom odabiru terminologije, morat će se voditi računa o rodnoj perspektivi. Na projektnoj razini naglasak će biti stavljen na projekte koji sadrže specifične aktivnosti kojima će se doprinijeti unaprjeđenju načela jednakih mogućnosti, nediskriminacije i fizičke pristupačnosti osobama s invaliditetom. Tako, u izgrađenim i rekonstruiranim objektima i nabavljenim vozilima mora biti osiguran pristup javnom prijevozu bez visinskih razlika (bez stepenica), kolodvori i stajališta moraju biti dostupni osobama s invaliditetom i dječjim kolicima (pristupne rampe i liftovi) te imati odgovarajući zaklon (nadstrešnice i čekaonica), mora biti osigurano zvučno i vizualno, a po potrebi i taktilno obavještavanje putnika, nabavljeni tramvaji, autobusi i brodovi tehničkim karakteristikama moraju biti prilagođeni osobama s invaliditetom itd. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Text field [2 000] |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
U okviru ovog specifičnog cilja nije planirana upotreba financijskih instrumenata već se podrška planira pružati u obliku bespovratnih sredstava. Obzirom da ulaganja u okviru ovog specifičnog cilja predstavljaju ulaganja u javnu prometnu infrastrukturu s ciljem pristupa TEN-T mreži te kao takva nisu usmjerena ka generiranju prihoda te neće dovesti do uštede troškova budućima prijaviteljima koji su tijela s javnim ovlastima te nadležnošću za provedbu javnih politika u ovom području, planirana je upotreba isključivo bespovratnih sredstava. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljana vrijednost (2029) |
5. |
3(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO44 |
Duljina novih ili poboljšanih cesta - izvan mreže TEN-T |
km |
0 |
11 |
5. |
3(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO 3.2.1. |
Izgrađeni i dograđeni komunalni vezovi |
broj komunalnih vezova |
100 |
1.000 |
5. |
3(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO 3.2.2. |
Nadograđene luke koje pružaju usluge vezane za otoke |
broj |
0 |
1 |
5. |
3(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO 3.2.3. |
Nove ili premještene luke |
broj |
0 |
1 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Polazišna ili referentna godina |
Referentna godina |
Ciljana vrijednost (2029) |
Source of data [200] |
Comments [200] |
5. |
3(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR56 |
Uštede vremena zbog poboljšane cestovne infrastrukture |
Godišnjih putničkih sati |
0 |
2021 |
727.445 |
HC d.o.o. |
|
5. |
3(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR 3.2.1. |
Korišteni komunalni vezovi |
Broj korištenih komunalnih vezova |
0 |
2021 |
950 |
Lučka uprava |
|
5. |
3(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR 3.2.2. |
Godišnji broj putnika |
Broj putnika |
1.397.925 |
2019/2021 |
1.593.281 |
Lučka uprava |
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
5. |
EFRR |
Manje razvijene |
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti |
090 Novoizgrađene ili poboljšane ostale nacionalne, regionalne i lokalne pristupne ceste |
112.150.271 |
5. |
EFRR |
Manje razvijene |
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti |
112 Ostale morske luke |
87.758.940
|
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
5. |
EFRR |
Manje razvijene |
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti |
01 |
199.909.211 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
5. |
EFRR |
Manje razvijene |
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti |
33 |
199.909.211 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
5. |
EFRR |
Manje razvijene |
3(ii)Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti |
03 |
199.909.211 |
*
2.1.1. 6. Jačanje zdravstvenog sustava; promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja
2.1.1.1. 4 (ii) Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Kako bi se osigurala povećana dostupnost i kvaliteta RPOO, uz promicanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, posebice žena, ulagat će se u povećanje i unaprjeđenje infrastrukturnih kapaciteta ustanova koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja. U svrhu provedbe CDŠ i uspostave odgovarajućeg okruženja za odgoj i obrazovanje učenika ulagat će se u unaprjeđenje uvjeta za izvođenje nastave ustanova koje obavljaju djelatnost osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, uključujući uspostavu i unaprjeđenje infrastrukture potrebne za osiguranje uvjeta za zdrav život djece.Navedeno ulaganje podrazumjeva i ulaganje u energetsku obnovu što će predstavljati horizontalni zahtjev na razini gore spomenute aktivnosti. S ciljem podizanja kvalitete usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika, maksimizacije dosadašnjih ulaganja, te osiguranja efikasnije organizacije trajnog stručnog usavršavanja uspostavit će se centar za jačanje kapaciteta odgojno-obrazovnih radnika. Kako bi što veći broj studenata slabijeg socioekonomskog statusa imao smještaj, osiguravajući jedan od bitnih preduvjeta za povećanje stope završnosti u visokom obrazovanju, povećat će se i unaprijediti infrastrukturni kapaciteti studentskog smještaja. Sve aktivnosti provodit će se u skladu s načelima zelene i digitalne tranzicije. Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
|
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
javne ustanove koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja javne ustanove koje obavljaju djelatnost osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja studentski domovi javna ustanova koja obavlja djelatnost stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika (centar) djeca, učenici i studenti, roditelji odgojno-obrazovni radnici, djelatnici obrazovnih institucija na svim razinama vjerske zajednice raseljene osobe jedinice lokalne i regionalne samouprave |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija : Kod infrastrukturnih ulaganja provest će se razumna prilagodba na temelju analize potreba, problema i očekivanja ciljnih skupina (npr. osiguravanje čitača ekrana odnosno govorne jedinice ili tiskanje radnih materijala na Brailleovu pismu, osiguravanje digitalizirane nastavne literature, mogućnost prilagodbe nastavnog procesa). Također će se provesti prilagodba prostora kako bi se osobama s invaliditetom omogućio pristup ustanovama, kao i korištenje univerzalnog dizajna roba, usluga, opreme i objekata te edukacija zaposlenika o načinima doprinosa načelu jednakih mogućnosti i nediskriminacije. Ravnopravnost muškaraca i žena : Provest će se analize omjera spolova u ciljnoj skupini projekta, procjene učinaka na spolove, uključujući statističke podatke i kvalitativno istraživanje i analizu. Dodatno će se pratiti broj žena koje sudjeluju u projektnim aktivnostima unutar ciljnih skupina (studenticce, učenice). Također će se provesti edukacija zaposlenika provedbenih tijela i korisnika vezano uz elemente ostvarivanja i zaštitu ravnopravnosti muškaraca i žena, uključenosti i nediskriminacije u svrhu boljeg razumijevanja i konkretizacije elemenata ravnopravnosti spolova. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.Na potpomognuta i gdje je to primjenjivo na brdsko-planinska područja usmjerit će se sredstva za unaprjeđenje uvjeta za izvođenje nastave ustanova koje obavljaju djelatnost osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja uključujući uspostavu i unaprjeđenje infrastrukture potrebne za osiguranje uvjeta za zdrav život djece. |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Podrška se pruža putem bespovratnih sredstava te se ne planira korištenje financijskih instrumenata. Kroz ovaj specifični cilj će se pružati potpora projektima čija je namjena opće, a ne privatno dobro, te njihova realizacija ne dovodi do ostvarivanja profita koji bi osigurao povrat uloženih sredstava u periodu kraćem od 20 godina. Projekti će se provoditi na potpomognutim područjima koja u svom razvoju zaostaju za drugim područjima u Republici Hrvatskoj što se očituje u manjoj gospodarska razvijenosti, nedostatku i lošem stanju infrastrukture namijenjene javnoj uporabi te demografskom pražnjenju ovih područja. |
1. 2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljana vrijednost (2029) |
6 |
4(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO 4.2.1 |
Broj moderniziranih obrazovnih objekata |
Broj |
0 |
185 |
6 |
4(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO 4.2.2 |
Broj obnovljenih/prilagođenih/ opremljenih objekata centra |
Broj |
0 |
5 |
6 |
4(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSO 4.2.3 |
Broj kreveta u izgrađenim/obnovljenim studentskim domovima |
Broj |
0 |
1.662 |
6 |
4(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCO 66 |
Kapacitet učionica novih ili moderniziranih objekata za skrb o djeci |
broj |
0 |
4.500 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Polazišna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljana vrijednost (2029) |
Source of data [200]
|
||
6 |
4(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR 70 |
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata za skrb o djeci |
Broj |
133.687 |
2021 |
138.187 |
Izvješća korisnika projekata/eFondovi/e-Matica/šer |
||
6 |
4(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RCR71 |
|
Broj |
0 |
2021 |
36.052
|
Izvješća korisnika projekata/eFondovi/e-Matica/šer |
||
6 |
4(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR 4.2.1 |
Uspostavljen centar za jačanje kapaciteta odgojno-obrazovnih radnika |
Broj |
0 |
2021 |
1 |
Izvješća korisnika projekata/eFondovi/šef |
||
6 |
4(ii) |
EFRR |
Manje razvijene |
RSR4.2.2. |
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih studentskih domova |
Broj |
13.021
|
2021
|
14.68 3 |
Izvješća korisnika projekata/eFondovi/ |
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specific objective |
Kod |
Iznos (EUR) |
6 |
EFRR |
Manje razvijene |
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu |
121 -Infrastruktura za rani i predškolski odgoj i obrazovanje |
38.813.040 |
6 |
EFRR |
Manje razvijene |
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu |
122 -Infrastruktura za osnovno i sekundarno obrazovanje |
158.569.110
|
6 |
EFRR |
Manje razvijene |
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu |
123 Infrastruktura za tercijarno obrazovanje |
47.617.850 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
6 |
EFRR |
Manje razvijene |
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu |
01 |
245.000.000 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
6 |
EFRR |
Manje razvijene |
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu |
33 |
217.000.000
|
6 |
EFRR |
Manje razvijene |
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu |
28 |
28.000.000 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
6 |
EFRR |
Manje razvijene |
4(ii)Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu |
02 |
245.000.000 |
*
2.1.1. 6. Jačanje zdravstvenog sustava; promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja
2.1.1.1. 4. (iii) Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Proces deinstitucionalizacije i transformacije socijalnih ustanova provest će se sukladno Operativnom planu za deinstitucionalizaciju i transformaciju domova. Za svaki od državnih domova izradit će se plan transformacije uz financijsku podršku iz ESF+. Od ukupno 69 državnih domova, njih 24 su u postupku transformacije, a kroz 2021. – 2027. će se proces proširiti i na preostalih 45 domova. Kako bi se osigurala podrška državnim domovima planira se korištenje tehničke pomoći za jačanje kapaciteta domova za provedbu planova transformacije i korištenje sredstava iz kohezijske politike. Ključno ulaganje će biti nabava i opremanja socijalnih stanova u kojima bi bivši institucionalizirani korisnici mogli nastaviti samostalan život uz stručnu podršku. Prije početka infrastrukturnih ulaganja, osnaživat će se pružatelje socijalnih usluga za pružanje izvaninstitucionalnih usluga u zajednici iz ESF+. Mreža socijalnih usluga u zajednici omogućit će deintitucionaliziranim korisnicima jednaku ili višu kvalitetu života i podrške kao što su je imali dok su bili smješteni u instituciji. Osim državnih domova, kroz financijske instrumente se planira podrška privatnim pružateljima socijalnih usluga u mreži i izvan mreže kojima nije osnivač Republika Hrvatska (posebno se to odnosi na obiteljske domove) kao i za udomiteljske obitelji, u poboljšanju infrastrukture kao važnim akterima socijalnog uključivanja i pružanja socijalnih usluga. Također, kako bi se odgovorilo na potrebe braniteljsko-stradalničke populacije, Hrvatska će investirati u izgradnju nove, dogradnju ili rekonstrukciju postojeće društvene infrastrukture za braniteljsko-stradalničku populaciju iz Domovinskog rata (poput veteranskih centara i ostalih ustanova za pružanje skrbi navedenoj populaciji). Infrastrukturna ulaganja će se provoditi sukladno zelenoj i digitalnoj tranziciji. Za navedena infrastrukturna ulaganja predviđena su komplementarna ulaganja u razvoj i pružanje usluga iz ESF+. Dodatno, planira se ulaganje u izgradnju i obnovu/modernizaciju javne stambene infrastrukture na potpomognutim područjima. Stambeno zbrinjavanje predstavlja važnu sastavnicu socijalne kohezije te bi trebalo biti uključeno u programe socijalnog uključivanja ranjivih društvenih skupina, posebno mladih i obitelji koje se doseljavaju zbog poslovnih/radnih okolnosti. Aktivnosti usmjerene na stambeno zbrinjavanje mladih i obitelji koje se doseljavaju zbog poslovnih/radnih okolnosti je nužno provoditi u cilju demografskog razvoja. To se posebno odnosi na mlade i obitelji u ruralnim i udaljenim područjima, kako bi se spriječilo njihovo masovno iseljavanje u urbana područja ili u inozemstvo. U cilju osiguravanja stambenog zbrinjavanja za ranjive skupine, provoditi će se program stambenog zbrinjavanja na potpomognutim područjima. Aktivnosti koje će se provoditi su sljedeće: Popravak, sanacija ili rekonstrukcija obiteljskih kuća u državnom vlasništvu ili vlasništvu JLS (popravci ili zamjene, prije svega krovišta, vanjske stolarije, limarije i sl., instalacija (struja, vodovod, odvodnja uključujući sanitarnu opremu). Izgradnja zamjenskih obiteljskih kuća gdje nije moguć program obnove i popravka Obnova više stambenih zgrada u državnom vlasništvu ili vlasništvu JLS (konstruktivna sanacija objekta, što uključuje krovište, vanjsku stolariju, limariju, vanjske zidove, unutarnja stubišta te gdje je primjenjivo i ekonomično uvesti sustave zajedničkog grijanja stambenih jedinica). Izgradnja više stambenih zgrada u državnom vlasništvu ili vlasništvu JLS u područjima gdje nema dostatan broj raspoloživih stambenih jedinica a značajne su potrebe obitelji za stambenim zbrinjavanjem Ulaganja u povećanje stambenog fonda u javnom vlasništvu za najam mladim obiteljima izgradanja, dogradnja ili rekonstrukcija infrastrukture s ciljem uspostave veteranskih centara Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost
|
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Ustanove socijalne skrbi, udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe i obrtnici koji pružaju socijalne usluge i udomitelji sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi te njihovi djelatnici, korisničke skupine Središnja tjela državne uprave, jedinice lokalne samouprave Organizacije civilnog društva, strukovne komore Veteranski centri kao pružatelji socijalnih usluga propisanim kategorijama korisnika prema zakonu, posebnim propisima i Statutu Korisnici stambenih jedinica u vlasništvu države ili JLS i osobe koje zbog izvanrednih okolnosti ostanu bez jedine stambene jedinice uvjetne za stambeno zbrinjavanje Studenti s prebivalištem na potpomognutim područjima i otocima Žrtve nasilja u obitelji kojima SDUOSZ osigurava smještaj na području cijele RH Višečlane obitelji s malom djecom, mlade obitelji i one koje se doseljavaju zbog poslovno/radno uvjetovanih okolnosti Socijalno ugrožene i raseljene osobe Ustanove i komunalna društva, javne ustanove i tvrtke Građani Drugi osobni statusi prema posebnim propisima |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija: Provest će se niz infrastrukturnih ulaganja s ciljem poboljšanja životnih uvjeta za skupine kojima prijeti socijalna isključenost i ranjive skupine. Te intervencije uključuju rehabilitaciju i izgradnju socijalne/javne infrastrukture kako bi se smanjilo siromaštvo i uravnotežio lokalni i regionalni pristup javnim uslugama, kao i infrastrukturna ulaganja koja podupiru prelazak na usluge u zajednici. Kako bi se promicale jednake mogućnosti i spriječila diskriminacija na temelju invaliditeta tijekom pripreme programa te u fazama planiranja i provedbe infrastrukturnih projekata, pristupačnost za osobe s invaliditetom. Pristup proizvodima i uslugama, opremi i objektima bit će omogućen primjenom univerzalnog dizajna. Također, aktivnosti će se provoditi na način da doprinose smanjenju postojeće segregacije te onemogućavaju daljnju segregaciju i socijalnu isključenost. Provođenje pozitivnih mjera za osiguranje dostupnosti sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.) te promicanje nediskriminacije. Jačanje kapaciteta zaposlenika u sustavima upravljanja i kontrole korištenja EU fondova u razdoblju 2021.-2027. u području suzbijanja diskriminacije. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, na potpomognuta područja i gdje je primjenjivo na brdsko-planinska.Kroz ovaj specifični cilj planira se ulaganje u izgradnju i obnovu/ modernizaciju javne stambene infrastrukture na potpomognutim područjima te su za iste predviđa unaprijed određena sredstva. |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici djeci, mladima, obiteljima u riziku, osobama s invaliditetom, CZSS, te izgradnje veteranskih centara (proces deinstitucionalizacije i prevencije institucionalizacije) planira se iz bespovratnih sredstva. Ustanove socijalne skrbi ne ostvaruju profit (državni proračun), a usluge za korisnike su besplatne. Pored ustanova socijalne skrbi, djelatnost socijalne skrbi mogu obavljati udruge, vjerske zajednice, druge pravne osobe i ostali s kojima je ministarstvo sklopilo ugovor. Potreban broj i vrsta usluga određuje se mrežom socijalnih usluga, koje se mogu pružati u i izvan mreže. F inancijski instrument (FI) će obuhvaćati pružatelje socijalnih usluga u zajednici koji se nalaze na tržištu bez obzira na tip plaćanja (državni proračun ili od korisnika) i biti će namijenjen privatnim pružateljima socijalnih usluga u obliku zajmova. Prednost u korištenju FI će imati pružatelji usluga s područja gdje je utvrđen nedostatak socijalnih usluga. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Target (2029) |
6 |
4(iii) |
EFRR |
Manje razvijena regija |
Programski zajednički pokazatelj RCO 65 |
Kapacitet novih ili moderniziranih socijalnih ustanova |
maksimalni broj korisnika koji će koristiti nove ili modernizirane kapacitete |
1.645 |
5.300
|
6 |
4(iii) |
EFRR |
Manje razvijena regija |
Programski specifični pokazatelj RSO 4.3.1 |
Broj podržanih pružatelja socijalnih usluga |
broj pružatelja socijalnih usluga koji su primili potporu iz EFRR za jačanje svojih infrastrukturnih kapaciteta |
0 |
262 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Polazišna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljana vrijednost (2029) |
Izvor podataka [200] |
Comments [200] |
6 |
4(iii) |
EFRR |
Manje razvijena regija |
Programski zajednički pokazatelj RCR 67 |
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih socijalnih stanova |
korisnici/godina |
0 |
2020 |
5.333 |
MIS/statistički podaci MROSP |
|
6 |
4(iii) |
EFRR |
Manje razvijena regija |
Programski specifični pokazatelj RSR4.3.1 |
Godišnji broj korisnika socijalnih usluga |
korisnici/godina |
32.308 |
2019 |
39.736 |
MIS/statistički podaci MROSP |
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specifični cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(iii)Promicanje socioekonomskog uključenja marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim primanjima i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirane akcije, uključujući stanovanje i socijalne usluge |
126 Stambena infrastruktura (osim za migrante, izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom ili osobe koje su podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu) |
50.000.000
|
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(iii)Promicanje socioekonomskog uključenja marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim primanjima i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirane akcije, uključujući stanovanje i socijalne usluge |
127 - Ostala socijalna infrastruktura koja doprinosi uključivanju u zajednicu
|
131.500.000
|
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specifični cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(iii)Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge |
01 |
153.500.000 |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(iii)Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge |
03 |
28.000.000 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specifični cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(iii)Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge |
33 |
131.500.000 |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(iii) Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge |
28 |
50.000.000 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(iii) Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge |
02 |
131.500.000 |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(iii) Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge |
03 |
50.000.000 |
*
2.1.1. 6. Jačanje zdravstvenog sustava; promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja
2.1.1.1. 4. (v) Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Jačat će se sustav hitne medicinske pomoći te nastaviti aktivnosti ostvarivanja preduvjeta za uspostavu cjelogodišnje hitne helikopterske medicinske službe (HEMS), Jačat će se uloga i razvoj primarne i specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite pri domovima zdravlja te nabavljati i/ili zanavljati oprema za učinkovitije pružanje usluga primarne zdravstvene zaštite, dok će se kroz ESF+ financirat ulaganja u specijalistička usavršavanja Sustav bolničke zdravstvene zaštite unaprijedit će se putem izgradnje, adaptacije i opremanja, odnosno zanavljanja i nabave medicinske opreme u svrhu osiguranja jednake dostupnosti najkompleksnijih zdravstvenih usluga za sve korisnike zdravstvene zaštite, posebno za ranjive skupine, a ESF+ će podržati edukaciju zdravstvenih radnika u području rane intervencije Unaprijedit će se infrastruktura za pružanje hitne medicinske skrbi Razvoj telemedicinskih usluga omogućit će razmjenu informacija između dionika u zdravstvenom sustavu Ulagat će se u osiguravanje samodostatnosti u proizvodnji krvnih pripravaka
Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: su ocijenjene kao kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Pacijenti Zdravstveni radnici Zdravstvene ustanove Vjerske zajednice |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija : Provest će se niz ulaganja s ciljem poboljšanja pružanja zdravstvene skrbi, posebnoza ranjive skupine. Te intervencije uključuju ulaganja u infrastrukturu i opremu kojima se podupire poboljšanje učinkovitosti pružanja zdravstvene zaštite. Kako bi se promicale jednake mogućnosti i spriječila diskriminacija na temelju invaliditeta ili bilo koje druge osnove, tijekom pripreme programa te u fazama planiranja i provedbe infrastrukturnih projekata, osigurat će se dostupnost osobama s invaliditetom, kao i pristup proizvodima i uslugama u zdravstvenom sektoru, pri čemu će se voditi računa da se zdravstvene usluge ravnopravno pružaju svim osobama, neovisno o spolu, dobi itd., sukladno individualnim potrebama. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.Dio sredstava vezanih za jačanje uloge i poticanje razvoja specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite pri domovima zdravlja te kao i za nabavu opreme za učinkovitije pružanje usluga primarne zdravstvene zaštite usmjerit će se prema potpomognutim i gdje je to primjenjivo na brdsko-planinskim područjima. |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Text field [2 000] |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Podrška se pruža putem bespovratnih sredstava te se ne planira korištenje financijskih instrumenata. Kroz ovaj specifični cilj će se pružati potpora projektima čija je namjena opće, a ne privatno dobro, te njihova realizacija ne dovodi do ostvarivanja profita koji bi osigurao povrat uloženih sredstava u periodu kraćem od 20 godina. Imajući u vidu da su financijski instrumenti prvenstveno usmjereni na projekte koji su potencijalno ekonomski iskoristivi, izdvajanja za sektor zdravstva trebaju se promatrati kao ulaganje, a ne kao potrošnja. Ulaganja u zdravstveni sustav pridonose povećanoj produktivnosti u učinkovitoj radnoj snazi te koriste cijelome društvu, stoga će se ista promatrati i provoditi u obliku grantova . |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljana vrijednost (2029) |
6 |
4(v) |
EFRR |
Manje razvijena |
RCO69 |
Kapacitet novih ili moderniziranih objekata zdravstvene zaštite
|
korisnici/godina |
0 |
19.508.230 |
6 |
4(v) |
EFRR |
Manje razvijena |
RSO 4.5.1 |
Broj novih usluga e-zdravstvene skrbi u području hitne medicine |
broj novih usluga |
0 |
1 |
6 |
4(v) |
EFRR |
Manje razvijena |
RSO 4.5.2 |
Razvoj novih/moderniziranih kapaciteta za proizvodnju kompleksnih farmaceutskih proizvoda |
broj novih/moderniziranih proizvodnih pogona |
0 |
1 |
6 |
4(v) |
EFRR |
Manje razvijena |
RSO 4.5.3 |
Broj podržanih ulaganja u razvoj modernizirane usluge hitne medicinske službe |
broj usluga |
0 |
2 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specific objective |
Fond |
Kategorije regija |
ID [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Polazišna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljana vrijednost (2029) |
Source of data [200] |
Comments [200] |
6. |
4(v) |
EFRR |
Manje razvijena |
RCR72 |
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih usluga e-zdravstvene skrbi |
korisnici/godina |
0 |
2019. |
80.234 |
Informacijski sustavi županijskih zavoda za hitnu medicinu |
|
6. |
4(v) |
EFRR |
Manje razvijena |
RCR73 |
Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata zdravstvene zaštite |
korisnici/godina |
19.470.506 |
2019. |
20.000.183
|
Izvješće HZJZ-a o radu bolnica za 2019.g., procjena Studije izvodljivosti za NDB za fazu I, podaci HZHM-a, podaci zdravstvenih ustanova |
|
6 |
4(v) |
EFRR |
Manje razvijena |
RSR 4.5.2 |
Novi/modernizirani kapaciteti za proizvodnju kompleksnih farmaceutskih proizvoda |
Količina (litra)/godina |
22.000 |
2019. |
60.000 |
Imunološki zavod |
|
6. |
4(v) |
EFRR |
Manje razvijena |
RSR 4.5.3 |
Unaprijeđene usluge hitne medicinske skrbi |
korisnici/godina |
0 |
2019. |
59.100 |
Podaci Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, povijesni podaci MIZ-a o helikopterskim intervencijama u zdravstvene svrhe |
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorije regija |
Specifični cilj |
Kod |
Iznos (EUR) |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(v)Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice |
128 - Zdravstvena infrastruktura
|
113.000.000 |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(v)Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice |
130 - Pokretna imovina zdravstvenog sustava |
8.500.000 |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(v)Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice |
131- Digitalizacija u području zdravstvene skrbi |
8.500.000 |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(v)Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice |
160 - Mjere za poboljšanje pristupačnosti, djelotvornosti i otpornosti sustava zdravstvene skrbi (isključujući infrastrukturu) |
1 0 .000.000 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(v)Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice |
01 |
140.000.000 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(v)Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice |
33 |
123.500.000 |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(v)Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice |
28 |
16.500.000 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
6. |
EFRR |
Manje razvijene |
4(v)Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice |
03 |
140.000.000
|
2.1.1. 6. Jačanje zdravstvenog sustava; promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja
2.1.1.1. 4. (vi) Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama
2.1.1.1.1.Intervencije fondova
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočke i., iii., iv., v., vi. i vii. UZO-a;
Povezane vrste djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka i. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+:
Osnovna pretpostavka za razvoj inovativnih usluga i sudjelovanje u kulturi je pristupačna kulturna infrastruktura, a upravo su loše stanje ustanova i manjak ponude kulturnih aktivnosti prepreke koje su u RH izraženija od EU prosjeka..U travnju 2021. godine MKM je provelo mapiranje stanja i potreba javnih ustanova u kulturi te je temeljem rezultata analize izvršilo prioritizaciju ulaganja. Rezultati mapiranja ukazali su na veliku starost i nedovoljno održavanje građevina jer 66,1 % ustanova u kulturi ima potrebu za infrastrukturnim ulaganjima što nije neočekivano s obzirom na to da je 41 % građevina sagrađeno je prije 1950. godine, a svega 6 % nakon 2000. godine. Rezultati mapiranja pokazuju da 76,48 % muzeja, 73,69 % arhiva i 62,90 % knjižnica nema osiguran pristup za osobe s invaliditetom te da u 66,7 % ustanova postoji potreba za nabavom nove opreme uključujući informatičku opremu.S ciljem osiguranja jednakosti pristupa i sudjelovanja u kulturi svih građana RH, osobito pripadnika ranjivih skupina, financijski će se poduprijeti sljedeće aktivnosti: projekti obnove i gradnje narodnih knjižnica, centara i domova kulture, muzeja i galerija te kazališta, glazbeno-scenskih i drugih prostora u svrhu ostvarenja preduvjeta za rast kako kulturne potrošnje tako i aktivne participacije stanovništva u kulturnom životu na cijelom teritoriju RH; nabava opreme, uključujući suvremenu IKT opremu i odgovarajuću programsku podršku (software) kojom se osigurava bolja dostupnost kulturnih sadržaja, potpuna i pravodobna uključenost kulturnih ustanova i organizacija u procese digitalne transformacije te ostvaruju preduvjeti za unaprjeđenje postojećih i uspostavljanje novih, inovativnih usluga u kulturi; priprema studijske dokumentacije (analize i strateški dokumenti potrebni za održivo upravljanje, komunikacijske strategije, studije, dokumentacija za javnu nabavu, itd.) i projektne dokumentacije (istraživanja i elaborati, idejno rješenje, glavni i izvedbeni projekt, itd.) za obnovu/gradnju kulturne infrastrukture.
Ulaganja će biti usmjerena na održive projekte koji doprinose društvenom razvoju. Takvim ulaganjima osigurat će se preduvjeti za razvoj i unapređenje inovativnih usluga kojima se proširuju temeljni sadržaji i jača društvena uloga kulturnih ustanova i organizacija (npr. razvoj digitalnih sadržaja i usluga, inkluzivni programi za ranjive skupine, edukativne radionice povezane sa stjecanjem ključnih kompetencija itd.). Planiranim aktivnostima obnovit će se kulturna baština jer su ustanove u kulturi često smještene u zgradama koje su zaštićena kulturna dobra ili se nalaze u okviru kulturno-povijesnih cjelina. Obnovom zgrada doprinijet će se ostvarivanju ciljeva u području klimatskih promjena i zaštite okoliša jer će se poticati primjena mjera energetske učinkovitosti. Kako bi se omogućio lakši pristup kulturnim, umjetničkim i povezanim društvenim sadržajima za sve građane, posebno će se poticati aktivnosti uklanjanja arhitektonskih barijera i prilagodbe kulturnih i umjetničkih sadržaja za osobe s invaliditetom. Navedeno uključuje građevinske radove, nabavu opreme i druge aktivnosti koje omogućavaju uspostavu pristupačnih i prilagođenih usluga u kulturi. Uz aktivnosti kojima se ostvaruje društvena korist potrebno je poticati i aktivnosti usmjerene na poboljšanje financijske održivosti kulturne infrastrukture odnosno stvaranje preduvjeta za razvoj usluga kojima se potiče diversifikacija prihoda i veće oslanjanje kulturnih ustanova i organizacija na vlastite prihode. Također, poticat će se ulaganja koja mogu imati pozitivan spill over učinak na kreativne industrije, turizam i lokalni gospodarski razvoj i rast te koja doprinose ujednačenom regionalnom razvoju.. Time će sepovećati atraktivnost i vidljivost pripadajućih lokalnih područja i tako potaknuti turistički razvoj te povećati broj posjeta i boravaka. Ulaganja u turizmu su usmjerena na poticanje uključivog i održivog gospodarskog i socijalnog razvoja kroz razvoj održivog turizma stvaranjem funkcionalnih i održivih turističkih regija ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu zdravstvenog i aktivnog turizma i sportsku infrastrukturu. Kako bi turizam ostvario svoje potencijale, nužno je osigurati njegovu dugoročnu održivost, i to u svim aspektima; gospodarskom, okolišnom, prostornom i društvenom. Ulaganjima će se stvoriti kvalitetna radna mjesta i potaknuti privatna ulaganja što će izravno doprinijeti gospodarskom razvoju, stvaranju kvalitetnih radnih mjesta a time i borbi protiv siromaštva i isključenosti. Uvažavajući činjenicu da su većina zaposlenih u turizmu žene i osobe niže obrazovne kvalifikacija, stvaranjem novih radnih mjesta osigurat će se pristup zapošljavanju ženama i osobama u NEET položaju.Ulaganjima će se razvijati novi poslovni modeli poput aktivnog odmora, zdravlja i opravka, wellnessa i wellbeinga te eko turizma. Ulaganjima će se isto tako stvarati inovativne destinacije s ciljem istraživanja zdravstvenih dobrobiti lokalnih prirodnih resursa, kojima će se zaštititi, razviti i promovirati prirodna baština, ali i osigurati gospodarski razvoj cijelog kraja stvaranjem lanaca vrijednosti i kružnog gospodarstva. Također će se osigurati pristup većem broju sadržaja lokalnom stanovništvu, a rasteretit će se i javnozdravstveni sustav stvaranjem mogućnosti za rehabilitaciju i opravak te prevenciju bolesti a osobito onih uzrokovanih pretilošću.Ulaganja će potaknuti zelenu i digitalnu tranziciju turističke i sportske infrastrukture te jačanje održivosti.Operacija će obuhvaćati sljedeće aktivnosti: • obnova, rekonstrukcija i prenamjena te gradnja objekata turističke i sportske infrastrukture s ciljem poticanja gospodarskog rasta i stvaranja kvalitetnih radnih mjesta• nabava opreme i alata, uključujući digitalne tehnologije koja služi razvoju novih poslovnih modela temeljenih na autentičnosti lokalnih zajednica, kulturni i prirodnoj baštini, zdravlju i sportu • priprema studija, analiza i ostale potrebne dokumentacija te druge potporne aktivnosti. Aktivnosti su procijenjene kao kompatibilne sa DNSH principom, budući da: ocijenjene su kompatibilne prema Mehanizmu za oporavak i otpornost ocijenjene su kao kompatibilne prema smjernicama Mehanizma za oporavak i otpornost |
Glavne ciljne skupine – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iii. UZO-a:
Javna tijela/institucije JLP(R)S, trgovačka društva u državnom vlasništvu ili JLP(R)S, pravne osobe u konzorciju JPP, korisnici koncesija, turističke zajednice i druge pravne osobe javnog vlasništva koje upravljaju turističkom infrastrukturom ili sportsko-rekreacijskim centrima u zonama aktivnog turizma ako imaju pravo građenja, udruge i druge pravne osobe koje nisu poduzeća povezane sa sektorom turizma i sporta Turisti, lokalno stanovništvo Poduzetnici Turističke zajednice Poljoprivrednici (obiteljska poljoprivredna gospodarstva) Obrtničke i poljoprivredne zadruge Organizacije civilnog društva Vjerske zajednice Ustanove u kulturi Organizacije civilnoga društva, Pripadnici ranjivih skupina (djeca, mladi, starije osobe, osobe s invaliditetom, pripadnici nacionalnih manjina, branitelji i dr.), Građani |
Djelovanja za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka iv. UZO-a i članak 6. Uredbe o fondu ESF+
Jednake mogućnosti i nediskriminacija : Provest će se niz infrastrukturnih ulaganja s ciljem unaprjeđenja uloge kulture u gospodarskom razvoju, socijalnom uključivanju i socijalnim inovacijama te osiguranja jednakosti pristupa kulturi, posebno za skupine kojima prijeti socijalna isključenost. Te intervencije uključuju ulaganja u kulturnu infrastrukturu kojima se podupire poboljšanje dostupnost kulture za sve, uključujući pripadnike ranjivih skupina. Prilikom pripreme i provedbe programa i projekata provest će se procjena učinaka na načelo nediskriminacije kako bi se unaprijedio pristup infrastrukturi, proizvodima i uslugama za ranjive skupine. Procjenom će biti utvrđeno na koji će način operacija ili projekt/projektna aktivnost utjecati na ranjive skupine te kojim će se aktivnostima operacije/projekta ukloniti prepreke. Doprinosi se jednakim mogućnostima i nediskriminaciji specifičnim infrastrukturnim ulaganjima koja ostvaruju pozitivan doprinos uključenju osoba s invaliditetom kroz pristupačnost građevinama putem razumne prilagodbe i univerzalnog dizajna, informacijsko - komunikacijsku pristupačnost te kroz pozitivne mjere za osiguranje dostupnosti sadržaja korisnicima i sadržaja namijenjenih javnosti (web stranice, promotivni materijali i sl.). Pri odabiru projekata izgradnje i obnove turističke i sportske infrastrukture prednost će imati projekti koji će osigurati korištenje infrastrukture djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi i osobama u siromaštvu.Ravnopravnost spolova:
Tijekom pripreme i provedbe programa provest će se procjena učinka na spolove. Temeljem zaključaka, u slučaju potrebe, planirat će se i provesti adekvatne aktivnosti kako bi se osigurala ravnopravnost spolova. Ravnopravnost spolova potiče se kroz sudjelovanje žena i nedovoljno zastupljenih skupina u turističkom sektoru, promicanja spolne ravnoteže na upravljačkim radnim mjestima u sektoru te sudjelovanje žena u svim predviđenim aktivnostima. |
Navođenje ciljnih posebnih područja, uključujući planiranu upotrebu teritorijalnih alata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka v. UZO-a
Investicije u ovom specifičnom cilju koje su navedene u djelu 2.1.1.1.1. Intervencije fondova provode se u pravilu na cijelom području Republike Hrvatske, a dio navedenih ulaganja unaprijed ima specifičniji teritorijalni fokus, kako je niže navedeno.Planirana ulaganja potaknut će turistički potencijal u područjima smanjenog turističkog intenziteta na kontinentu, a osobito na potpomognutim i gdje je primjenjivo, brdsko-planinskim područjima te tako doprinijeti ravnomjernom regionalnom razvoju. Također, planirana ulaganja potaknut će razvoj kulture na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima. |
Međuregionalna, prekogranična i transnacionalna djelovanja – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vi. UZO-a.
Planirane aktivnosti doprinijet će ciljevima EUSAIR Akcijskog plana za teritorijalni razvoj koji kao ključne ciljeve izdvaja diversifikaciju ponude, turizam specijalnih interesa, održivo upravljanje odredištima, desezonalizaciju i dizanje kvalitete ponude. Doprinijet će se suočavanju s jednim od ključnih izazova - nedovoljno diversificirana turistička ponuda, koja se odnosi se na ključne potrebne aktivnosti: • Razvoj održivih  ematskih kulturnih ruta i diversifikaciju proizvoda na rutama / npr. arheološke, povijesne, termalne, wellness, vinske i druge tematske rute; u sinergiji s aktivnostima na rutama (razvoj biciklističkih, plovnih i sl. putova) • Poboljšanje rasta i učinka MSP-a kroz - diversifikaciju, I&R - Novi nacionalni i transnacionalni klasteri malih i srednjih poduzeća u području turizma. Predložene aktivnosti doprinijet će i ciljevima EUSDR-a: • Osiguravanje očuvanja i suvremene interpretacije kulturne i prirodne baštine; • Stvaranje veza i sinergija između kulturnog i kreativnog te turističkog sektora; • Promicanje razvoja MSP-ova i javno-privatnog partnerstva kroz razvoj kvalitetnih i inovativnih oblika turizma i kulture; • Obrazovanje i razvoj vještina u turizmu i kulturi za održiva radna mjesta |
Planirana upotreba financijskih instrumenata – članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka vii. UZO-a
Podrška se pruža putem bespovratnih sredstava te se ne planira korištenje financijskih instrumenata. Kroz ovaj specifični cilj će se pružati potpora projektima čija je namjena opće, a ne privatno dobro, te njihova realizacija ne dovodi do ostvarivanja profita koji bi osigurao povrat uloženih sredstava u periodu kraćem od 20 godina. Ulaganja nemaju za cilj generiranje prihoda već snažnu društvenu komponentu: društvenu održivost, zapošljavanje, integraciju ranjivih skupina i opću dobrobit društva i lokalnih zajednica.Odabrani tip potpore je ujedno i najprimjereniji, budući da su nedostatna ulaganja u kulturnu i turističku infrastrukturu i proizvode izravna posljedica velikih financijskih troškova koje općine, gradovi i županije s manjim financijskim sredstvima ne mogu financirati. Njihovom provedbom doprinosi s e boljoj kvaliteti života u lokalnim zajednicama što će ujedno doprinijeti i boljem regionalnom razvoju RH. |
2.1.1.1.2.Pokazatelji
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a, članak 8. Uredbe o EFRR-u i Kohezijskom fondu
Tablica 2: Pokazatelji ostvarenja
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Ključna etapa (2024.) |
Ciljna vrijednost (2029.) |
6. |
4(vi) |
EFRR |
Manje razvijena regija |
RCO77 |
Broj kulturnih i turističkih lokacija za koje je primljena potpora |
broj podržanih projekata |
0 |
29 |
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (d) podtočka ii. UZO-a
Tablica 3: Pokazatelj rezultata
Prioritet |
Specifični cilj |
Fond |
Kategorija regije |
Oznaka [5] |
Pokazatelj [255] |
Mjerna jedinica |
Osnovna ili referentna vrijednost |
Referentna godina |
Ciljna vrijednost (2029.) |
Izvor podataka [200] |
Napomene [200] |
6. |
4(vi) |
EFRR |
Manje razvijena regija |
RCR77 |
Posjetitelji kulturnih i turističkih lokacija za koje je primljena potpora |
broj posjeta potpomognutim kulturnim i turističkim lokacijama |
193.583 |
2020 |
485.849 |
Referentna vrijednost MKM: MKM, MDC, NSK i DZS; Ciljna vrijednost MKM: Izvješća korisnika projekata/eFondovi/ Brojači posjetitelja turističke infrastrukture ili e-visitor; MINTS |
|
2.1.1.1.3.Okvirna raščlamba programiranih sredstava (EU) prema vrsti intervencije (nije primjenjivo na fond EFPRA)
Upućivanje: članak 22.stavak 3. točka (d) podtočka viii UZO-a
Tablica 4: Dimenzija 1. – područje intervencije
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
6. |
EFRR |
Manje razvijena regija |
4(vi)Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama |
165 Zaštita, razvoj i promicanje resursa javnog turizma i turističkih usluga |
20.000.000 |
6. |
EFRR |
Manje razvijena regija |
4(vi)Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama |
166 Zaštita, razvoj i promicanje kulturne baštine i kulturnih usluga |
72.000.000 |
6. |
EFRR |
Manje razvijena regija |
4(vi)Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama |
044 Obnova radi povećanja energetske učinkovitosti ili mjere energetske učinkovitosti za javnu infrastrukturu, demonstracijski projekti i mjere potpore |
12.000.000 |
6. |
EFRR |
Manje razvijena regija |
4(vi)Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama |
045 Obnova radi povećanja energetske učinkovitosti ili mjere energetske učinkovitosti za javnu infrastrukturu, demonstracijski projekti i mjere potpore u skladu s kriterijima energetske učinkovitosti |
16.000.000 |
Tablica 5: Dimenzija 2. – oblik financiranja
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
6. |
EFRR |
Manje razvijena regija |
4(vi)Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama |
01 |
120.000.000 |
Tablica 6: Dimenzija 3. – mehanizam teritorijalne provedbe i teritorijalni fokus
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
6. |
EFRR |
Manje razvijena regija |
4(vi)Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama |
33 |
80.000.000 |
6. |
EFRR |
Manje razvijena regija |
4(vi)Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama |
28 |
40.000.000 |
Tablica 7: Dimenzija 6. – sekundarne teme fonda ESF+
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
|
|
|
|
|
|
Tablica 8: Dimenzija 7. – dimenzija rodne ravnopravnosti u okviru fondova ESF+*, EFRR, Kohezijskog fonda i fonda FPT
Prioritet br. |
Fond |
Kategorija regije |
Specifični cilj |
Kôd |
Iznos (EUR) |
6. |
EFRR |
Manje razvijena regija |
4.vi Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama |
02 |
40.000.000 |
6. |
EFRR |
Manje razvijena regija |
4.vi Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama |
03 |
80.000.000 |
3.Financijski plan
Upućivanje: članak 22. Stavak 3. Točka (g) podtočke i., ii. i iii., članak 112. Stavci 1., 2. I 3., članci ¸4. I 26. UZO-a
3.1.Prijenosi i doprinosi
Upućivanje: članci 14., 26. i 27. UZO-a
Izmjena programa povezana s: |
doprinos programu InvestEU |
prijenosom u instrumente u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja |
|
Izmjena programa povezana s |
prijenos između prijenosom među fondovima EFRR, ESF+, Kohezijskog fonda ili prema drugim fonda ili drugom fondu odnosno fondovima |
Table 17A: Prijenosi među fondovima EFRR, ESF+ I Kohezijskog fonda ili drugom fondu odnosno fondovima* (raščlamba po godinama)
Prijenosi iz |
Prijenosi u |
Raščlamba po godinama |
|||||||||
Fond |
Kategorije regije |
Fond |
Kategorije regije (ako je relevantno) |
2021 |
2022 |
2023 |
2024 |
2025 |
2026 |
2027 |
Total |
ERDF |
Razvijenije regije |
ERDF |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Manje razvijene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
ESF+ |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Manje razvijene regije |
|
Less developed |
13.049.623,59 |
13.377.814,85 |
13.689.389,74 |
14.098.333,50 |
14.507.693,18 |
14.924.106,74 |
15.353.038,39 |
99.000.000,00 |
Kohezijski fond |
n/p |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
EFPRA |
n/p |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
* Prijenos u druge programe. Prijenosi između fondova EFRR I ESF+ mogu se izvršiti samo unutar iste kategorije regije.
Tablica 17B: Prijenosi među fondovima EFRR, ESF+ I Kohezijskog fonda ili drugom fondu odnosno fondovima (sažetak)*
|
ERDF |
ESF+ |
Kohezijski fond |
EFPRA |
AMIF |
ISF |
BMVI |
Ukupno |
|||||
Razvijenije regije |
Tranzicijske regije |
Manje razvijene regije |
Razvijenije regije |
Tranzicijske regije |
Manje razvijene regije |
||||||||
ERDF |
Razvijenije regije |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
Tranzicijske regije |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
|
Manje razvijene regije |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
|
ESF+ |
Razvijenije regije |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
Tranzicijske regije |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
|
Manje razvijene regije |
0,00 |
0,00 |
99.000.000,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
99.000.000,00 |
|
Kohezijski fond |
n/p |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
EFPRA |
n/p |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
Ukupno |
|
0,00 |
0,00 |
99.000.000,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
0,00 |
99.000.000,00 |
* Kumulativni iznosi za sve prijenose u okviru izmjena programa tijekom programskog razdoblja. Sa svakim novim zahtjevom za prijenos, izmjenom programa utvrđuju se ukupni iznosi preneseni za svaku godinu prema fondu i prema kategoriji regije.
Transfer 5% sredstava ESF+ u EFRR (99 MEUR) u svrhu podrške i nastavka već započetih procesa s ciljem daljnjeg razvoja sustava socijalne skrbi zadržavajući opredjeljenje prema deinstitucionalizaciji i transformaciji, te razvoju primjerenih usluga radi daljnjeg unapređenja kvalitete života korisnika i osiguravanja regionalne ravnomjernosti i dostupnosti usluga.
Sastavni dio procesa deinstitucionalizacije su promjene u cijelom sustavu, a odnose se na načine na koji se usluge strukturiraju i na koji se njima upravlja, pristup korisniku od strane pružatelja usluge, promjena položaja korisnika u odnosu na pružatelje podrške od pasivnog primatelja usluge do aktivnog sudionika u procesu te iznad svega promjene načina koji korisnicima omogućavaju sudjelovanje u životu zajednice u cjelini što zahtjeva transformaciju ustanove. Uz aktivnosti planirane kroz ESF+ (poput transformacije ustanove, osnaživanje kapaciteta stručnjaka pri socijalnom planiranju i promicanje alternativnih oblika skrbi unutar zajednice te pri procesu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi, kvalitetnu pripremu korisnika za izlazak iz institucije, osiguravanje tehničke pomoći u planiranju procesa za pojedinu ustanovu itd.), u narednom razdoblju potrebno je i osigurati pripadajuću infrastrukturu u svrhu pružanja usluge, poput adaptacije stambenih zajednica i dnevnih centara, oprema navedenog prostora i osiguravanje vozila u svrhu bolje mobilnosti pružatelja usluga i korisnika (EFRR).
Nakon provedene prioritizacije EFRR-a na razini PKK i ITP-a sukladno pravilima tematske koncentracije, utvrđena je potreba za dodatnim financijskim sredstvima kako bi se osigurala infrastrukturna podrška daljnjem procesu transformacije pružatelja socijalnih usluga s ciljem daljnjeg razvoja sustava socijalne skrbi zadržavajući opredjeljenje prema deinstitucionalizaciji i transformaciji te razvoju primjerenih usluga radi daljnjeg unapređenja kvalitete života korisnika i osiguravanja regionalne ravnomjernosti i dostupnosti usluga.
Pravila tematske koncentracije za državu članicu u kontekstu EFRR-a nalažu da se za cilj politike 1 odvoji minimalno 25% EFRR-a dok je 30% EFRR-a minimalno potrebno odvojiti na cilj politike 2. Dodatno postoje i pravila kojim se definiraju potrebe osiguravanja ukupnog doprinosa EFRR te KF klimatskim ciljevima u iznosima od 30% odnosno 37% njihove alokacije. Nadalje, iako će se odluke o fraziranjima projekata iz 2014-2020 tek donositi, biti će potrebno osigurati između 1-1,5 milijarde eura sredstva iz alokacije 2021. -2027. godine za dovršetak projekata iz 2014. -2020.. Iz svega navedenog može se jasno vidjeti da je veliki dio sredstva Hrvatske kao najmlađe članice EU, osim što i dalje ima velike potrebe kada se radi o osiguravanju osnovnih infrastrukturnih preduvjeta, u potrebi je osiguravanja dostatnih financijskih sredstava kroz predmetni transfera sa ESF+PO 4 na EFRR PO4, a kako bi se doprinijelo ispunjavanju planiranih ciljeva do 2029. godine . Stoga sredstva na cilju politike 4 se zadržavaju i ne mijenjaju svoj cilj. Budući da su planom ulaganja iz ESF+ adresirane sve potrebe i prioriteti detektirani u Izvješću za Hrvatsku i preporuke državi članici (CSR), transfer 99 MEUR u EFRR će omogućiti primjerena ulaganja za socijalnu infrastrukturu. Usporednim ulaganjima iz EFRR i ESF+ osigurat će se učinkovita i djelotvorna provedba transformacije institucija socijalne skrbi, deinstitucionalizacija korisnika te širenje socijalnih usluga u zajednici.
|
3.5.Odobrena financijska sredstva po godini
Upućivanje: članak 22. Stavak 3. Točka (g) podtočka i. UZO-a i članci 3., 4. i 7. Uredbe o FPT-u
Tablica 10: Odobrena financijska sredstva po godini
Fond |
Kategorija regije |
2021 |
2022 |
2023 |
2024 |
2025 |
2026 |
2026 |
2027 |
2027 |
Ukupno |
|||
Odobrena financijska sredstva bez iznosa fleksibilno |
Iznos fleksibilnosti |
Samo za EFPRA-u |
Odobrena financijska |
Iznos fleksibilnosti |
Samo za EFPRA-u |
|||||||||
ERDF * |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Slabije razvijene regije |
536.572.492 |
550.070.877 |
562.883.923 |
579.719.228 |
596.540.861 |
306.820.379 |
306.820.379 |
|
315.600.518 |
315.600.518 |
|
4.070.629.175 |
||
Najudaljenije regije I sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||
Ukupno |
|
536.572.492 |
550.070.877 |
562.883.923 |
579.719.228 |
596.540.861 |
306.820.379 |
306.820.379 |
0 |
315.600.518 |
315.600.518 |
0 |
4.070.629.175 |
|
Kohezijski fond |
|
N/A |
155.665.577 |
159.628.919 |
163.376.609 |
168.357.704 |
173.339.565 |
89.203.273 |
89.203.273 |
|
91.814.000 |
91.814.000 |
|
1.182.402.919 |
Ukupno |
|
|
692.238.069 |
709.699.796 |
726.260.532 |
748.076.932 |
769.880.426 |
396.023.651 |
396.023.651 |
0 |
407.414.518 |
407.414.518 |
0 |
5.253.032.094 |
* Iznosi nakon komplementarnog prijenosa FPT-u.
Za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast”: programi koji u skladu s člankom 36. stavkom 5. UZO-a upotrebljavaju tehničku pomoć sukladno odabiru iz sporazuma o partnerstvu.
Tablica 11.: Ukupne financijske dodjele prema fondu i nacionalni doprinos
Broj cilja politike/specifičnog cilja FPT-a ili tehnička pomoć |
Prioritet |
Osnova za izračun potpore Unije (ukupni prihvatljivi trošak ili javni doprinos) |
Fond |
Kategorija regije* |
Doprinos Unije |
Raščlamba doprinosa Unije |
Nacionalni doprinos |
Okvirna raščlamba nacionalnog doprinosa |
Ukupno |
Stopa sufinanciranja |
||||
javno |
privatno |
|||||||||||||
(a)=(b)+(c)+(i)+(j) |
(d)=(e)+(f) |
(e) |
(f) |
(g)=(a)+(d) |
(h)=(a)/(g) |
|||||||||
Doprinos Unije |
Iznos fleksibilnosti |
|||||||||||||
bez tehničke pomoći na temelju članka 36. stavak 5. |
za tehničku pomoć na temelju članka 36. stavka 5. |
bez tehničke pomoći na temelju članka 36. stavka 5. |
za tehničku pomoć na temelju članka 36. stavka 5.*** |
|||||||||||
(b) |
(c) |
(i) |
(j) |
|||||||||||
PO 1 Pametnija Europa |
1. Jačanje gospodarstva ulaganjem u istraživanje i inovacije, podupiranjem poslovne konkurentnosti, digitalizacije i razvojem vještina za pametnu specijalizaciju |
T |
EFRR |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
Slabije razvijene regije |
1.209.463.290,34 |
969.875.629,89 |
35.176.836,32 |
197.256.445,29 |
7.154.378,84 |
213.434.698,30 |
11.647.058,59 |
201.787.639,71 |
1.422.897.988,64 |
0,85 |
||||
Najudaljenije regije I sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
PO 1 Pametnija Europa |
2. Jačanje digitalne povezivosti |
T |
EFRR |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
Slabije razvijene regije |
51.813.471,50 |
41.549.523,42 |
1.506.977,53 |
8.450.476,58 |
306.493,97 |
9.143.553,79 |
9.143.553,79 |
0,00 |
60.957.025,30 |
0,85 |
||||
Najudaljenije regije I sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
PO 2 Zelenija Europa |
3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa |
T |
EFRR |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
Slabije razvijene regije |
1.294.163.652,80 |
1.037.797.341,98 |
37.640.318,10 |
211.070.582,97 |
7.655.409,75 |
228.381.821,08 |
228.381.821,08 |
0,00 |
1.522.545.473,88 |
0,85 |
||||
Najudaljenije regije I sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
PO 2 Zelenija Europa |
3. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, prilagodbe na klimatske promjene, sprječavanje rizika, zaštita okoliša i održivosti resursa |
T |
Kohezijski fond |
|
761.255.205,67 |
667.246.189,20 |
17.108.876,65 |
74.977.636,33 |
1.922.503,50 |
134.339.153,94 |
134.339.153,94 |
0,00 |
895.594.359,61 |
0,85 |
PO 2 Zelenija Europa |
4. Razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo |
T |
EFRR |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
Slabije razvijene regije |
200.847.609,28 |
161.060.863,21 |
5.841.585,71 |
32.757.079,75 |
1.188.080,61 |
35.443.695,76 |
35.443.695,76 |
0,00 |
236.291.305,04 |
0,85 |
||||
Najudaljenije regije I sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
PO 2 Zelenija Europa |
4. Razvoj održive intermodalne urbane mobilnosti, kao dio prijelaza na niskougljično gospodarstvo |
T |
Kohezijski fond |
|
12.777.673,35 |
11.199.731,43 |
287.172,60 |
1.258.500,09 |
32.269,23 |
2.254.883,53 |
2.254.883,53 |
0,00 |
15.032.556,88 |
0,85 |
PO 3 Povezanija Europa |
5. Razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti |
T |
EFRR |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
Slabije razvijene regije |
602.942.187,07 |
483.502.838,11 |
17.536.372,37 |
98.336.372,41 |
3.566.604,18 |
106.401.562,42 |
106.401.562,42 |
0,00 |
709.343.749,50 |
0,85 |
||||
Najudaljenije regije I sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
PO 3 Povezanija Europa |
5. Razvoj održive, pametne i sigurne mobilnosti |
T |
Kohezijski fond |
|
408.370.039,99 |
357.939.559,47 |
9.177.937,42 |
40.221.229,51 |
1.031.313,58 |
72.065.301,17 |
72.065.301,17 |
0,00 |
480.435.341,16 |
0,85 |
PO 4 Uključivija Europa |
6. Jačanje zdravstvenog sustava; promicanje socijalnog uključivanja, obrazovanja i cjeloživotnog učenja |
T |
EFRR |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
Slabije razvijene regije |
711.398.963,73 |
570.474.956,59 |
20.690.801,53 |
116.025.043,41 |
4.208.162,20 |
125.540.993,60 |
125.540.993,60 |
0,00 |
836.939.957,33 |
0,85 |
||||
Najudaljenije regije I sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
|
|
Total ERDF |
Razvijenije regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Tranzicijske regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
Slabije razvijene regije |
4.070.629.174,73 |
3.264.261.153,20 |
118.392.891,57 |
663.896.000,41 |
24.079.129,55 |
718.346.324,95 |
516.558.685,24 |
201.787.639,71 |
4.788.975.499,68 |
0,85 |
||||
Najudaljenije regije i sjeverne rijetko naseljene regije |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||
|
|
Ukupno Kohezijski fond |
|
1.182.402.919,01 |
1.036.385.480,10 |
26.573.986,67 |
116.457.365,93 |
2.986.086,31 |
208.659.338,65 |
208.659.338,65 |
0,00 |
1.391.062.257,65 |
0,85 |
|
Ukupno |
|
|
|
5.253.032.093,73 |
4.300.646.633,30 |
144.966.878,24 |
780.353.366,34 |
27.065.215,85 |
927.005.663,60 |
725.218.023,89 |
201.787.639,71 |
6.180.037.757,33 |
0,85 |
* Za ERDF i ESF +: slabije razvijena, tranzicijska, razvijenija i, ako je primjenjivo, posebna dodjela za najudaljenija i sjeverna rijetko naseljena područja. Za Kohezijski fond: nije primjenjivo. Za tehničku pomoć, primjena kategorija regije ovisi o odabiru fonda.
** Navedite ukupne izvore JTF-a, uključujući dodatnu potporu prenesenu iz ERDF-a i ESF-a +. Tablica ne uključuje iznose u skladu s člankom 7. Uredbe JTF. U slučaju tehničke pomoći koja se financira iz JTF-a, resursi JTF-a trebaju se podijeliti na resurse povezane s člancima 3. i 4. Uredbe o JTF-u. Za članak 4. Uredbe o JTF-u ne postoji fleksibilnost .
4.Uvjeti koji omogućuju provedbu
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (i) UZO-a
Tablica 12: Uvjeti koji omogućuju provedbu – PKK
NAZIV UVJETA KOJI OMOGUĆUJE PROVEDBU |
FOND |
SPECIFIČNI CILJ |
ISPUNJENJE UVJETA KOJI OMOGUĆUJE PROVEDBU |
KRITERIJI ISPUNJENJA ZA UVJET KOJI OMOGUĆUJE PROVEDBU |
ISPUNJENJE KRITERIJA ISPUNJENJA |
OBRAZLOŽENJE |
|
Djelotvorni mehanizmi praćenja tržišta javne nabave |
EFRR KF |
Svi |
Da |
Uspostavljeni su mehanizmi praćenja koji obuhvaćaju sve javne ugovore i njihovu nabavu u okviru fondova u skladu sa zakonodavstvom Unije o javnoj nabavi. Taj zahtjev uključuje:
1. mehanizme kojima se osigurava prikupljanje djelotvornih i pouzdanih podataka o postupcima javne nabave iznad pragova Unije u skladu s obvezama izvješćivanja iz članaka 83. i 84. Direktive 2014/24/EU i članaka 99. i 100. Direktive 2014/25/EU.
|
Da |
Zakon o javnoj nabavi (NN 120/2016)
Godišnje statističko izvješće o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu
|
Zakon o javnoj nabavi je izmijenjen i na snazi je od 1. siječnja 2017. godine. Uspostavljen je Portal javne nabave.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Uprava za trgovinu i politiku javne nabave (Uprava MGOR-a) izrađuje godišnje statističko izvješće o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj koje se objavljuje u Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske (EOJN RH).
Pravilnik o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi je stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine.
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o planu nabave, registru ugovora, prethodnom savjetovanju i analizi tržišta u javnoj nabavi (NN br. 144/20) dopunjuju se plan nabave i registar ugovora.
U plan nabave dodana je obveza navođenja podatka financira li se ugovor ili okvirni sporazum iz fondova EU, ako su podaci o izvoru financiranja poznati prilikom izrade plana nabave. Obveza se odnosi i na jednostavnu nabavu. U registar ugovora dodaje se obveza podatka o financiranju ugovora ili okvirnog sporazuma iz fondova EU.
Uprava MGOR-a raspolaže podacima o sudjelovanju MSP-a kao izravnih ponuditelja i podacima o broju MSP-a koji sudjeluju u postupcima javne nabave.
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave prikuplja i analizira podatke o žalbenim postupcima u javnoj nabavi na godišnjoj razini. Podaci se analiziraju i dostavljaju Hrvatskom saboru u Godišnjem izvješću. Godišnje izvješće sadrži procjenu stanja pravne zaštite i sustava javne nabave, pruža detaljnu analizu pojava i trendova pravne zaštite i sustava javne nabave. Godišnje izvješće posebno analizira postupke nabave financirane iz EU fondova. Godišnje izvješće, odluke i registar žalbenih slučajeva objavljeni su na web stranici www.dkom.hr . |
|
|
|
|
2. mehanizme kojima se osigurava da su podacima obuhvaćeni barem sljedeći elementi:
(a) kvaliteta i intenzitet tržišnog natjecanja: imena odabranog ponuditelja, broj početnih ponuditelja i ugovorna vrijednost;
(b) informacije o konačnoj cijeni nakon dovršetka i o sudjelovanju MSP-ova kao izravnih ponuditelja, ako nacionalni sustavi pružaju takve informacije. |
Da |
|
Uprava MGOR-a je središnje tijelo državne uprave za politiku javne nabave, odgovorno za analitiku, izvještavanje, prikupljanje, evidentiranje, obradu i analizu općih podataka o javnoj nabavi; prikupljanje, bilježenje, obradu i analizu specifičnih podataka za javnu nabavu koji se odnose na europske strukturne i investicijske fondove, zelenu i inovativnu javnu nabavu; Provodi aktivnosti vezane uz mjerenje postignuća u javnoj nabavi, održava baze podataka koje se odnose na nadležnost, izrađuje statistička i druga relevantna izvješća. Prikupljeni podaci uključuju sve elemente navedene pod kriterijem.
|
|
|
|
|
3. mehanizme kojima se osigurava praćenje i analiza podataka koje provode nadležna nacionalna tijela u skladu s člankom 83. stavkom 2. Direktive 2014/24/EU i člankom 99. stavkom 2. Direktive 2014/25/EU. |
Da
|
|
Uprava MGOR-a izrađuje godišnja statistička izvješća koja se objavljuju na Portalu javne nabave. |
|
|
|
|
4. mehanizme kojima bi rezultati analize bili dostupni javnosti u skladu s člankom 83. stavkom 3. Direktive 2014/24/EU i člankom 99. stavkom 3. Direktive 2014/25/EU
|
Da
|
|
Članak 68. stavak 7. Zakona o javnoj nabavi propisuje da EOJN RH upravlja cjelokupnom bazom podataka objavljenih obavijesti javne nabave te javno objavljuje te podatke u strojno čitljivom format u tekućem mjesecu za prethodni, kako bi zainteresirana javnost mogla preuzeti podatke o javnoj nabavi. |
|
|
|
|
5. mehanizme kojima se osigurava da se sve informacije koje upućuju na sumnju na namještanje natječaja priopćuju nadležnim nacionalnim tijelima u skladu s člankom 83. stavkom 2. Direktive 2014/24/EU i člankom 99. stavkom 2. Direktive 2014/25/EU. |
Da
|
Vodič za naručitelje u otkrivanju i prijavi kartela u javnoj nabavi
https://eojn.nn.hr/SPIN/application/ipn/Oglasnik/PreuzimanjeObavijesti.aspx
Primjeri suradnje:
|
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) zadužena je za stvaranje i održavanje poštene tržišne konkurencije. Vezano uz to postoji Vodič za naručitelje u otkrivanju i prijavi kartela u javnoj nabavi.
Suradnja s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja te omogućavanje jasnog razumijevanja rizika od manipulacije ponudama i zajedničkog rada na adresiranju tih rizika provodi se elektroničkom zaštitom ponuda za sve postupke iznad pragova, te objavljivanjem posebnog vodiča svim naručiteljima o sprečavanju i otkrivanju manipulacije ponudama i ugovorima.
AZTN ima adresu e-pošte na svojim internetskim stranicama ( https://www.aztn.hr , agencija.ztn@aztn.gov.hr ) putem koje dobiva razne upite i inicijative poduzetnika i ostale zainteresirane javnosti. Na internetskim stranicama AZTN-a u tijeku je aktivacija adrese e-pošte na koju će se moći prijavljivati možebitna namještanja postupaka javne nabave i ponuda (bid-rigging). Na portalu javne nabave ( www.javnanabava.hr ) će se objaviti poveznica na navedenu adresu e-pošte. Vezano za suradnju između institucija, AZTN najviše surađuje s DKOM-om. U 2021. godini AZTN je održao dva sastanka s DKOM-om te su zaprimljena dva predmeta koji se trenutno rješavaju u AZTN. Također AZTN ima neke predmete koje nije zaprimio od DKOM-a, a vezani su za DKOM-ove odluke. U tijeku je priprema i potpisivanje Sporazuma o suradnji između AZTN-a i DKOM-a. Planiraju se godišnji sastanci MGOR i AZTN-a, a po potrebi i češće. |
Alati i kapaciteti za djelotvornu primjenu pravila o državnim potporama |
EFRR KF |
Svi |
Da |
Upravljačka tijela imaju alate i kapacitet za provjeru usklađenosti s pravilima o državnim potporama:
1. za poduzeća u poteškoćama i poduzeća od kojih se zahtijeva povrat sredstava.
|
Da
|
Financijska agencija (FINA) – obrasci financijskih izvještaja
Izjava o usklađenosti sadržana u Uputama za prijavitelje u sklopu Poziva na dostavu projektnog prijedloga: https://efondovi.mrrfeu.hr/MISCms/Pozivi/Poziv?id=297eaffc-ee30-4c87-ae50-4743f6f685d2 (points 15 and 16 of the Form).
Službena stranica EU: https://eur-lex.europa.eu/oj/direct-access.html
Baza podataka Obrtnog registra
Evidencija zadruga (u nadležnosti MGOR-a): https://www.zakon.hr/z/458/Zakon-o-zadrugama
Evidencija o braniteljskim socijalno-radnim zadrugama https://branitelji.gov.hr/evidencija-o-braniteljskim-socijalno-radnim-zadrugama/2282
Registar državnih potpora (nadležno Ministarstvo financija, pristup pomoću tokena): https://mfin.gov.hr/istaknute-teme/koncesije-i-drzavne-potpore/drzavne-potpore/propisi-461/461
|
Tijekom postupka dodjele bespovratnih sredstava, a prije sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava koji je sufinanciran iz ESIF-a (koji može predstavljati državnu potporu), posrednička tijela (kao dio njihove delegirane funkcije pod upravljanjem OPKK) provjeravaju da li je poduzeće u poteškoćama i je li pod uvjetom povrata. Provjera se vrši putem javno dostupnih izvora podataka i na temelju Izjave o usklađenosti sa Uputama za prijavitelje pojedinog poziva.
|
|
|
|
|
2. pristupom stručnim savjetima i usmjeravanju o pitanjima državne potpore koje pružaju stručnjaci za državnu potporu lokalnih ili nacionalnih tijela. |
Da |
|
Stručni savjeti pružaju se kroz različite edukacije i stručne pomoći u skladu s člancima 3. i 5. stavak 2 Zakona o državnim potporama (NN 47/14, 69/17).
U skladu s člankom 3. Zakona o državnim potporama, Ministarstvo financija provodi edukacije za davatelje državnih potpora i de minimis potpora (na nacionalnoj i na lokalnoj razini), dok u skladu s člankom 5. stavkom 2 Zakona o državnim potporama, Ministarstvo financija pruža stručnu pomoć davateljima i/ili korisnicima državnih potpora i de minimis potpora radi ispravne pripreme i razumijevanja propisa i pravila o državnim potporama i de minimis potporama te pripreme prijedloga programa državnih potpora i de minimis potpora, prijedloge shema i pojedinačnih državnih potpora i de minimis potpora, te akata koji čine pravnu osnovu za usvajanje državnih potpora i de minimis potpora.
Nadalje, u veljači 2015. godine Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije je uspostavilo mrežu koordinatora za državne potpore. Mreža je zamišljena kao radna skupina stručnog osoblja iz nadležnih tijela ESIF-a koja su angažirana u izradi shema državnih potpora (uključujući Ministarstvo poljoprivrede, stručnjake za državne potpore iz Ministarstva financija, stručnjake zadužene za Nacionalni fond (MFIN), reviziju i sprečavanje prijevara (Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije).
|
Djelotvorna primjena i provedba Povelje o temeljnim pravima |
EFRR, KF |
Svi |
Ne |
Uspostavljeni su djelotvorni mehanizmi osiguravanja usklađenosti s Poveljom o temeljnim pravima Europske unije („Povelja“) koji uključuju:
1. Mehanizme kojima se osigurava usklađenost programa koji primaju potporu iz fondova i njihove provedbe s relevantnim odredbama Povelje;
|
Ne
|
|
Program Konkurentnost i kohezija (PKK)/Integrirani teritorijalni program (ITP):
U dijelu osiguravanja usklađenosti programa tijekom pripreme programa, u sklopu izrade nacrta PKK/ITP, Koordinacijsko tijelo (KT) je uputio članove radnih skupina za izradu programskih dokumenata za financijsko razdoblje 2021. – 2027. da se prilikom izrade prijedloga aktivnosti vode Smjernicama za osiguravanje poštivanja Povelje EU o temeljnim pravima prilikom provedbe Europskih strukturnih i investicijskih fondova (2016/C 269/01) kao i pripadajućim „kontrolnim popisom za temeljna prava“, koji iako nije obvezujući može poslužiti kao podloga za utvrđivanje usklađenosti sadržaja programskih dokumenata s odredbama Povelje. U svrhu pribavljanja mišljenja o usklađenosti predloženih aktivnosti kojima se osigurava jednakost, uključenost i nediskriminacija s Poveljom, KT je isto zatražio od Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjima (ULJPPNM). Slijedom zaprimljenih očitovanja ULJPPNM-a i Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, KT je pozvao nositelje izrade sadržaja da, uzimajući očitovanja u obzir, dodatno procjenjujući njihov učinak, razrade i unaprijede predložene aktivnosti za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije u nacrtima programa. Slijedom toga, KT je integrirao u nacrte programskih dokumenata ažurirane aktivnosti za zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije.
Program Učinkoviti ljudski potencijali (PULJP): U pripremi PULJP-a planirana je vanjska stručna podrška kojom bi se proveo postupak procjene usklađenosti s Poveljom. Postupak procjene proveo bi se sveobuhvatnim pregledom i analizom nacrta Programa i predloženih aktivnosti te bi se donijele preporuke, tamo gdje se uoči potreba, prijedlozi za poboljšanje usklađenosti intervencijske logike Programa i aktivnosti s Poveljom.
AMIF/ISF/BMVI: Pri izradi Programa Fonda za azil, migracije i integraciju (AMIF), Programa Fonda za unutarnju sigurnost (ISF) i Programa Fonda za integrirano upravljanje granicama, Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI) za programsko razdoblje 2021. – 2027. vodilo se računa da predložena djelovanja koja će biti sufinancirana stave naglasak na zaštitu ravnopravnosti, uključenosti i nediskriminacije. Također, u obrascima projektnih prijedloga i kontrolnim listama UT-a postoji rubrika u vezi usklađenosti projektnih aktivnosti s Poveljom o temeljnim pravima.
PRA: Što se tiče mehanizam kojima se osigurava usklađenost sa Poveljom i/ili promoviranje Povelje u pripremi PRA, važno je napomenuti da su glavna djelovanja/mjere koja su predviđena u PRA definirana u skladu sa mogućnostima danima Uredbom o EFPRA-i. Naime, potpora se kroz PRA može dodijeliti za ona djelovanja koja doprinose provedbi ZRP-a i pomorske politike Unije odnosno djelovanja kojom se ostvaruju prioriteti EFPRA-e iz članka 3. Uredbe o EFPRA-i i pripadajući specifični ciljevi u okviru tih prioriteta. Slijedom toga, tijekom pripreme PRA odnosno kod odabira djelovanja koja se planiraju podupirati kroz PRA se je na odgovarajući na način vodilo računa o Povelji, a uzimajući obzir specifičnosti navedenih prioriteta i ciljeva EFPRA-e te posljedično mogućih djelovanja/mjera potpore. Naime, PRA-om je predviđeno podupiranje djelovanja/odabrane su mjere potpore u okviru svih prioriteta EFPRA-e, ali je Povelja kod određenih djelovanja primjenjiva na višoj razini (npr. kod djelovanja u okviru Prioriteta 3 koji se provodi kroz CLLD pristup, djelovanja povezana za start-upovima, diversifikacijom i slično), dok je kod nekih djelovanja manje primjenjiva s obzirom na specifičnosti, npr. kod djelovanja vezanih za očuvanje resursa, uspostave ravnoteže ribarske flote i slično). Što se tiče aktivnosti pripreme PRA u kontekstu osiguravanja pristupačnosti partnera i relevantnih dionika kod sudjelovanja u samoj izradi dokumenta, nacrt PRA je izrađivan i dostupan u elektronskom obliku kao i u tiskanom obliku, a sastanci i konzultacije tijekom priprema su održavani i fizički i on-line putem u dogovoru sa sudionicima, te nije bilo zahtjeva za drugačijim oblikom održavanja sastanaka/konzultacija. Također, za nacrt PRA je provedena i javna rasprava, pri čemu je nacrt PRA objavljen na internetskoj stranici, a prijedlozi i komentari su se mogli dostaviti putem pošte ili e-mailom. Slijedom navedenoga, zaključuje se da su osigurani mehanizmi kojima se tijekom pripreme PRA u obzir uzima politika pristupačnosti i poštuje zakonodavstvo i standardi koji se odnose na pristupačnost Kako bi se osiguralo da su operacije u skladu s Poveljom i/ili da promoviraju Povelju, Upravljačko tijelo nastojat će pružiti dodatnu izgradnju kapaciteta i edukaciju kako bi se osiguralo da tijela u sustavu i korisnici budu bolje informirani o odredbama Povelje, uzimajući u obzir specifičnosti intervencija EFPRA-e i ciljanih skupina. Također, kako bi se osigurala usklađenost sa Poveljom, trenutno se radi na razvoju najprikladnijeg alata, tj. alata za samoprocjenu u obliku kontrolnih popisa, u suradnji s drugim fondovima, kako bi se osigurala dosljednost pristupa i usklađenosti.
Svi programi: Ispunjenje Kriterija 1. u dijelu provedbe svih Programa osigurat će se kroz izradu kontrolne liste koja će potvrditi da su svi natječaji prije njihove objave u skladu s Poveljom. Kontrolna lista bit će izrađena i ugrađena u procedure koje donosi SUK. Kako bi se osiguralo da su tijela sustava upravljanja i kontrole informirana i upoznata s odredbama Povelje o temeljnim pravima te da mogu pravilno primjenjivati i provjeravati odredbe Povelje u svom svakodnevnom radu, Upravljačka tijela organizirat će edukacije koje će sadržavati informacije o Povelji i njenoj važnosti kao i primjeni u provedbi ulaganja podržanih iz Fondova. Primjena kontrolne liste (uz manje prilagodbe) osigurala bi se kod svih Programa. Dodatno će se organizirati i edukacija o djelotvornoj primjeni Povelje za korisnike projekata financiranih Fondovima.
|
|
|
|
|
2. Mehanizme za izvješćivanje odbora za praćenje o slučajevima neusklađenosti operacija koje primaju potporu iz fondova s Poveljom i pritužbi u vezi s Poveljom podnesenih u skladu s mehanizmima uspostavljenima na temelju članka 69. stavka 7.
|
Ne |
|
PKK/ITP: Kako bi se osigurali mehanizmi za izvješćivanje Odbora za praćenje o slučajevima koji se odnose na neusklađenost Povelje s operacijama koje primaju potporu iz Fondova, koristit će se postojeća Mreža koordinatora za nediskriminaciju, kao i tijela za jednakost (Pučka pravobraniteljica). Koordinatori za nediskriminaciju uspostavljeni su i imenovani u okviru ispunjavanja ex-ante uvjeta na razini SUK-ova uključenih u CPR 2014.-2020., a izmjene koje se tiču uloge koordinatora i mreže koordinatora će se jasno definirati i formalizirati pravilnikom.
Ako se u fazi provedbe dogodi bilo koji slučaj nesukladnosti operacija sa Poveljom, dobivene bi se informacije trebale kanalizirati putem koordinatora za nediskriminaciju i prijaviti Upravljačkom tijelu radi izvještavanja Odbora za praćenje jednom godišnje. U skladu sa zahtjevima Europske komisije, u SUK-u PKK-a/ITP-a imenovat će se osoba odgovorna za izvještavanje Odbora za praćenje. Postupci vezano za izvještavanje Odbora za praćenje bit će pobliže definirani dokumentom koji će uređivati način rada Odbora za praćenje. Svi slučajevi neusklađenosti bit će raspravljeni na sjednicama Odbora za praćenje, a relevantne preporuke upućene s tijelima sustava upravljanja i kontrole. Uz to, članovi Odbora za praćenje predstavnici su javnih tijela koja su odgovorna za primjenu horizontalnih načela utvrđenih u člancima 4. do 8. Uredbe (EU) br. 1303/2013, uzimajući u obzir planirani doprinos Programu. To uključuje tijela odgovorna za promicanje jednakosti, imenovana u skladu s Direktivom 2000/43 / EZ, Direktivom 2004/113 / EZ i Direktivom 2006/54/EZ.
U rad Odbora za praćenje bit će uključeni svi relevantni dionici (Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ured za ravnopravnost spolova, pravobranitelji i drugi).
PULJP: Kako bi osigurao sustav za izvještavanje Odbora za praćenje o slučajevima koji se odnose na neusklađenost operacija podržanih fondovima s Poveljom, UT ESF + predlaže da se slučajevi nepoštivanja izvještavaju Odboru za praćenje jednom godišnje. Radi obuhvata cijele prethodne godine izvješće bi bila na dnevnom redu sastanaka OzP u proljetnom ciklusu. Izvještaje bi podnosile tijela za jednakost (Pučka pravobraniteljica, Pravobraniteljica za OSI). Navedena tijela su članovi trenutnog OzP-a i bit će imenovani za novo programsko razdoblje. Potrebno je dogovoriti s tijelima za jednakost sustav i mehanizam izvještavanja te ga naposljetku i uspostaviti kroz Poslovnik o radu OzP-a. Ulogu provođenja preventivnih mjere i širenje informacija mogu se provoditi u okviru Mreže koordinatora za nediskriminaciju kao nastavak dobre prakse iz prethodnog razdoblja.
PRA: Izvještavanje Odbora za praćenje će biti uključeno u dnevni red sastanaka, a učestalost će biti u skladu s učestalošću sastanaka Odbora (najmanje jednom godišnje). U odnosu na opseg informacija, iste će sadržavati informacije o broju i statusu pritužbi, slučajevima neusklađenosti sa Poveljom zbog nepoštivanja propisa, korektivne mjerama koje su poduzete ili preventivnim mjerama koje će se poduzeti. Odgovornost za predstavljane tih informacija bit će definirana u okviru postupaka Upravljačkog tijela vezanog uz podršku Odboru odnosno u Poslovniku Odbora. |
Provedba i primjena Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD) u skladu s Odlukom Vijeća 2010/48/EZ |
EFRR, KF
|
Svi |
Ne |
Uspostavljen je nacionalni okvir za osiguravanje provedbe UNCRPD-a koji uključuje:
1. Ciljeve s mjerljivim podciljevima, prikupljanje podataka i mehanizme praćenja. |
Da
|
Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godine
Akcijski plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021 do 2024
https://mrosp.gov.hr/strategije-planovi-programi-izvjesca-statistika/4165
Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22 i 46/22). |
Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine donesen je u prosincu 2021. godine, zajedno s Akcijskim planom izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom za razdoblje za razdoblje od 2021. do 2024.
U proces izrade bili su uključeni različiti dionici (predstavnici osoba s invaliditetom, tijela državne i javne uprave, predstavnici lokalne i regionalne (područne) samouprave, predstavnici Ureda za ljudska prava i prava nacionalne manjine, Ureda za ravnopravnost spolova, te socijalni partneri i ostali dionici). Dio njih bio je uključen u svojstvu članova radne skupine, a ostalima je dokument bio dostavljen na mišljenje. Također zainteresirana javnost imala je mogućnost komentirati dokumente za vrijeme objave istih na eSavjetovanju.
Izradi Nacionalnog plana prethodila je analiza stanja svih područja djelovanja definiranih Nacionalnom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017.- 2020., a temeljem analize stanja utvrđene su srednjoročne razvojne potrebe i potencijali za izradu novog strateškog okvira za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom. Navedeni strateški dokumenti predstavljaju okvir za provedbu Konvencije o pravima osoba s invaliditetom.
MRMSOSP je kao koordinator izrade, provedbe i praćenja provedbe Nacionalnog plana razvio instrumente za praćenje provedbe, a okvir za praćenje, izvještavanje i vrednovanje opisan je u Poglavlju 9. Nacionalnog plana. Vladi Republike Hrvatske se podnose konsolidirana izvješća o provedbi Nacionalnog plana, a nakon usvajanja izvješća se objavljuju na stranicama Ministarstva.
Dodatno se ističe da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 29. travnja 2021. donijela Odluku o osnivanju nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika čija je uloga da Vladi Republike Hrvatske daje prijedloge, mišljenja i stručna obrazloženja radi razvoja socijalnih politika. Članovi nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika bili su upoznati s procesom izrade Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti osoba s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine sadržava podatke o mehanizmu praćenja i nadzora provedbe UNCRPD-a, ističući da je Republika Hrvatska, u skladu s čl. 33. Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom, uspostavila koordinacijski i neovisni mehanizam za provedbu i nadzor obveza iz Konvencije.
Nacionalni plan u "Okviru praćenja, izvještavanja i vrednovanja" sadrži obvezu imenovanja koordinatora koji sudjeluju u provedbi i praćenju Nacionalnog plana i pripadajućeg akcijskog plana u nadležnim tijelima državne uprave, na razini lokalnih i regionalnih samoupravnih jedinica te rokove za podnošenje izvješća o provedbi MRMSOSP-u, koji izrađuje konsolidirana godišnja izvješća i šalje ih Vladi Republike Hrvatske na usvajanje. |
|
|
|
|
2. Mehanizme kojima se osigurava da se tijekom pripreme i provedbe programa uzima u obzir politika pristupačnosti te poštuju zakonodavstvo i standardi koji se odnose na pristupačnost. |
Ne
|
|
Nadležna tijela uzimaju u obzir odredbe UNCRPD-a tijekom postupka izrade programskih dokumenata.
PKK/ITP: Nacrti PKK-a i ITP-a predviđaju specifične aktivnosti koje se odnose na uključivanje i osiguravanja pristupačnosti za osobe s invaliditetom, a koje su pripremljene tijekom procjene učinka u dijelu koji se odnosi na jednake mogućnosti i nediskriminacije, u onim specifičnim ciljevima gdje je primjenjivo. Nacrti PKK i ITP pripremaju se i organiziraju u online (mrežnom) formatu, te tijekom izrade programskih dokumenata nisu zaprimljene zamolbe za dodatnim oblikom pristupa sjednicama koje bi bilo potrebno osigurati. Slijedom toga, zaključuje da su osigurani mehanizmi kojima se tijekom pripreme programa u obzir uzima politika pristupačnosti i poštuje zakonodavstvo i standardi koji se odnose na pristupačnost.
AMIF/ISF/BMVI: Tijekom pripreme Programa Fonda za azil, migracije i integraciju, Programa Fonda za unutarnju sigurnost i Programa Fonda za integrirano upravljanje granicama, Instrumenta za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike UT uzelo je u obzir odredbe UNCRPD-a. Nacrti Programa AMIF, ISF i BMVI pripremaju se u online formatu te tijekom izrade programskih dokumenata nisu zaprimljene zamolbe za dodatnim oblikom pristupa sastancima koje bi bilo potrebno osigurati. Slijedom toga, zaključuje se da su osigurani mehanizmi kojima se tijekom pripreme programa u obzir uzima politika pristupačnosti i poštuje zakonodavstvo i standardi koji se odnose na pristupačnost. Također, u obrascima projektnih prijedloga i kontrolnim listama postoji rubrika u vezi usklađenosti projektnih aktivnosti s Konvencijom.
PULJP: U pripremi PULJP planirana je vanjska stručna podrška kojom bi se proveo postupak procjene usklađenosti s Konvencijom. Postupak procjene proveo bi se sveobuhvatnim pregledom i analizom nacrta Programa i predloženih aktivnosti te bi se donijele preporuke, tamo gdje se uoči potreba, prijedlozi za poboljšanje usklađenosti intervencijske logike Programa i aktivnosti s Konvencijom.
PRA: U pripremi PRA, važno je napomenuti da su glavna djelovanja/mjere koja su predviđena u PRA definirana u skladu sa mogućnostima danima Uredbom o EFPRA-i. Naime, potpora se kroz PRA može dodijeliti za ona djelovanja koja doprinose provedbi ZRP-a i pomorske politike Unije odnosno djelovanja kojom se ostvaruju prioriteti EFPRA-e iz članka 3. Uredbe o EFPRA-i i pripadajući specifični ciljevi u okviru tih prioriteta. Slijedom toga, tijekom pripreme PRA odnosno kod odabira djelovanja koja se planiraju podupirati kroz PRA se je na odgovarajući na način vodilo računa o Konvenciji, a uzimajući obzir specifičnosti navedenih prioriteta i ciljeva EFPRA-e te posljedično mogućih djelovanja/mjera potpore. Naime, PRA-om je predviđeno podupiranje djelovanja/odabrane su mjere potpore u okviru svih prioriteta EFPRA-e, ali je Konvencija je kod određenih djelovanja primjenjiva na višoj razini, dok je kod nekih djelovanja manje primjenjiva s obzirom na specifičnosti, npr. kod djelovanja vezanih za očuvanje resursa, uspostave ravnoteže ribarske flote i slično). Što se tiče aktivnosti pripreme PRA u kontekstu osiguravanja pristupačnosti partnera i relevantnih dionika kod sudjelovanja u samoj izradi dokumenta, nacrt PRA je izrađivan i dostupan u elektronskom obliku kao i u tiskanom obliku, a sastanci i konzultacije tijekom priprema su održavani i fizički i on-line putem u dogovoru sa sudionicima, te nije bilo zahtjeva za drugačijim oblikom održavanja sastanaka/konzultacija. Također, za nacrt PRA je provedena i javna rasprava, pri čemu je nacrt PRA objavljen na internetskoj stranici, a prijedlozi i komentari su se mogli dostaviti putem pošte ili e-mailom. Slijedom navedenoga, zaključuje se da su osigurani mehanizmi kojima se tijekom pripreme PRA u obzir uzima politika pristupačnosti i poštuje zakonodavstvo i standardi koji se odnose na pristupačnost.
Svi programi: U fazi provedbe izradit će se kontrolna lista koja će potvrditi da su svi natječaji prije njihove objave u skladu s odredbama UNCPRD-a. Kontrolna lista bit će izrađena i ugrađena u procedure koje donosi sustav upravljanja i kontrole. Kako bi se osiguralo da su tijela sustava upravljanja i kontrole informirana i upoznata s odredbama UNCRPD-a te da mogu pravilno primjenjivati i provjeravati odredbe Konvencije u svom svakodnevnom radu, upravljačka tijela organizirat će edukacije koje će sadržavati informacije o Konvenciji i njenoj važnosti kao i primjeni u provedbi ulaganja podržana iz Fondova.
PRA: Kako bi se osiguralo da su operacije u skladu s Konvencijom i/ili da promoviraju konvenciju, Upravljačko tijelo nastojat će pružiti dodatnu izgradnju kapaciteta i edukaciju kako bi se osiguralo da tijela u sustavu i korisnici budu bolje informirani o odredbama Konvencije, uzimajući u obzir specifičnosti intervencija EFPRA-e i ciljanih skupina. Također, kako bi se osigurala usklađenost sa Konvencijom, trenutno se radi na razvoju najprikladnijeg alata, tj. alata za samoprocjenu u obliku kontrolnih popisa, u suradnji s drugim fondovima, kako bi se osigurala dosljednost pristupa i usklađenosti.
|
|
|
|
|
3. Mehanizme za izvješćivanje odbora za praćenje o slučajevima neusklađenosti operacija koje primaju potporu iz fondova s UNCRPD-om i pritužbi u vezi s UNCRPD-om podnesenih u skladu s mehanizmima uspostavljenima na temelju članka 69. stavka 7.
|
Da
|
|
PKK/ITP: Kako bi se osigurali mehanizmi za izvješćivanje Odbora za praćenje koristit će se postojeća Mreža koordinatora za nediskriminaciju, kao i tijela za jednakost (Pravobraniteljica za OSI). Koordinatori za nediskriminaciju uspostavljeni su i imenovani u okviru ispunjavanja ex-ante uvjeta na razini SUK-ova uključenih u CPR 2014.-2020. Uloga Mreže koordinatora će se jasno definirati u skladu s obvezama novog razdoblja i formalizirati pravilnikom. Ukoliko se pojavi slučaj nesukladnosti operacija sa UNCPRD-om, dobivene bi se informacije trebale kanalizirati putem koordinatora za nediskriminaciju i prijaviti Upravljačkom tijelu radi izvještavanja Odbora za praćenje jednom godišnje. U skladu sa zahtjevima Europske komisije, imenovat će se osoba odgovorna za izvještavanje Odbora za praćenje. Postupci vezano za izvještavanje Odbora za praćenje bit će pobliže definirani dokumentom koji će uređivati način rada Odbora za praćenje. Svi slučajevi neusklađenosti će biti raspravljeni na sjednicama Odbora za praćenje, a relevantne preporuke upućene tijelima sustava upravljanja i kontrole.
PULJP: Kako bi osigurao sustav za izvještavanje Odbora za praćenje o slučajevima koji se odnose na neusklađenost operacija podržanih fondovima s UNCRPD-om, UT ESF + predlaže da se slučajevi nepoštivanja izvještavaju OzP jednom godišnje. Radi obuhvata cijele prethodne godine izvješća bi bila na dnevnom redu sastanaka OzP u proljetnom ciklusu. Izvještaje bi podnosile tijela za jednakost (PP, P za OSI). Navedena tijela su članovi trenutnog OzP-a i bit će imenovani za novo razdoblje. Potrebno je dogovoriti s tijelima za jednakost sustav i mehanizam izvještavanja te ga naposljetku i uspostaviti kroz Poslovnik o radu OzP-a. Preventivne mjere i širenje informacija provodit će se u okviru Mreže koordinatora za nediskriminaciju kao nastavak dobre prakse iz prethodnog razdoblja.
PRA: Izvještavanje Odbora za praćenje će biti uključeno u dnevni red sastanaka, a učestalost će biti u skladu s učestalošću sastanaka Odbora (najmanje jednom godišnje). U odnosu na opseg informacija, iste će sadržavati informacije o broju i statusu pritužbi, slučajevima neusklađenosti sa Konvencijom zbog nepoštivanja propisa, korektivnim mjerama koje su poduzete ili preventivnim mjerama koje će se poduzeti. Odgovornost za predstavljanje tih informacija bit će definirana u okviru postupaka Upravljačkog tijela vezanog uz podršku Odboru odnosno u Poslovniku Odbora. |
1.1. Dobro upravljanje nacionalnom ili regionalnom strategijom pametne specijalizacije
|
EFRR |
Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te prihvaćanje naprednih tehnologija
Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo |
Ne
|
Kao potpora strategiji ili strategijama pametne specijalizacije upotrebljavaju se:
1. Ažurirana analiza izazova za širenje inovacija i digitalizaciju
|
Da |
Pregled javnih rashoda za znanosti, tehnologiju i inovacije (PER)
Kvaliteta i usklađenosti javnih politika
Analiza funkcionalnosti i upravljanja
Srednjoročno vrednovanje Strategije pametne specijalizacije: Analiza sustava upravljanja S3 |
U cilju ažuriranja analize izazova za širenje inovacija i digitalizaciju u okviru provedbe „Pregled javnih rashoda za znanost, tehnologiju i inovacije“ izrađene su analize: Kvaliteta i usklađenosti javnih politika (Q4 2019.) i Analiza funkcionalnosti i upravljanja (Q3 2020.). Također, provedeno je Srednjoročno vrednovanje Strategije pametne specijalizacije. Dodatno, u okviru procesa izrade Nacionalne razvojne strategije 2030, Svjetska banka je izradila dva Policy Note-a: „Rast, konkurentnost i inovacije“ i „Teritorijalni razvoj“ (Lipanj 2019.).
|
|
|
|
|
2. Nadležna regionalna ili nacionalna institucija ili tijelo čija je zadaća upravljanje strategijom pametne specijalizacije
|
Da |
Odluka Vlade Republike Hrvatske o osnivanju Nacionalnog inovacijskog vijeća
Srednjoročno vrednovanje Strategije pametne specijalizacije: Analiza sustava upravljanja S3
|
Vlada Republike Hrvatske uspostavila je Nacionalno inovacijsko vijeće (NIV) kao tijelo nadležno za sveukupnu koordinaciju provedbe Strategije pametne specijalizacije Republike Hrvatske za razdoblje od 2016. do 2020. godine. Postojeći sustav upravljanja Strategijom nastavit će s radom i u FP 2021. – 2027. te će se nakon usvajanja nove S3 za razdoblje do 2029. donijeti odluka Vlade Republike Hrvatske o nastavku rada NIV-a.
NIV-om zajednički su-predsjedaju čelnici tijela državne uprave nadležni za: znanost i obrazovanje, te gospodarstvo, poduzetništvo i obrt po modelu šestomjesečnog naizmjeničnog/rotirajućeg predsjedanja. |
|
|
|
|
3. Alati za praćenje i evaluaciju radi mjerenja uspješnosti u ostvarivanju ciljeva strategije
|
Da |
Izvješće o provedbi S3 u razdoblju 2016. – 2019.
|
Sustav praćenja i vrednovanja S3 uspostavljen je 2018. godine kao dio cjelokupnog sustava upravljanja S3. On, između ostaloga, osigurava ulazne podatke za svaku fazu ciklusa praćenja i vrednovanja: (I) strateško planiranje, (II) operacionalizaciju i provedbu (III). U središtu ovog sustava su dionici koji dostavljaju i koriste informacije koje dolaze iz praćenja i/ili vrednovanja u svakoj fazi ciklusa.
Sustav praćenja i vrednovanja S3 u Hrvatskoj oslanja se na rad S3 Međuresorne radne skupine uz operativnu potporu Tehničkog tajništva u HAMAG-BICRO.
Kroz sustav praćenja S3 izrađuju se periodična Izvješća o provedbi S3 koja se razmatraju i usvajaju na sjednicama NIV-a.
Sustav praćenja i vrednovanja S3 kontinuirano se unaprjeđuje kroz međuinstitucionalnu suradnju i sukladno preporukama iz “Pregleda javnih rashoda za znanosti, tehnologiju i inovacije” (PER), komponente “Praćenje i vrednovanje” i bit će dalje razvijan u međuinstitucionalnoj suradnji u skladu s novom S3 do 2029. |
|
|
|
|
4. Funkcioniranje suradnje dionika („proces poduzetničkog otkrivanja”)
|
Da |
Odluka o osnivanju tematskih inovacijskih vijeća
|
Usvajanjem Strategije pametne specijalizacije 2016. – 2020. definiran je sustav upravljanja Strategijom koji uključuje i Tematska inovacijska vijeća kao ključna tijela za funkcioniranje procesa poduzetničkog otkrivanja. Odluka o osnivanju Tematskih inovacijskih vijeća usvojena je na prvoj sjednici Inovacijskog vijeća za industriju, 12. rujna 2018. godine.
Članovi TIV-ova su, u sklopu rada na novoj S3, sudjelovali u EDP radionicama na kojima su jasno definirani transformacijski ciljevi tematskih prioritetnih područja S3, donijet je pregled trenutno raspoloživih kapaciteta, ustanovljene su tržišne mogućnosti te mogućnosti ulaganja i intervencije za povećanje konkurentnosti u prioritetnim područjima. U okviru S3 osigurat će se kontinuirani EDP u cijelom provedbenom razdoblju nove S3 kako bi se mogle osigurati i ad-hoc aktivnosti potrebne za jačanje konkurentnosti poduzetnika u odabranim područjima. Osim putem radionica, ˝Bottom-up˝ pristup je osiguran i kroz provođenje opširne ankete s znanstvenom i poslovnom zajednicom.
Također, u okviru procesa industrijske tranzicije, kao sastavnog dijela S3 procesa kojim se ojačala regionalna dimenzija S3, proveden je EDP proces prilikom izrada planova za industrijsku tranziciju Jadranske, Panonske i Sjeverne Hrvatske te su utvrđene prioritetne niše S3 tematskih područja i regionalni lanci vrijednosti od značaja za regionalna gospodarstva.
|
|
|
|
|
5. Djelovanja potrebna za unaprjeđivanje nacionalnih ili regionalnih sustava istraživanja i inovacija, ako je relevantno; |
Ne |
Javne politike za razvoj i reformu tržišta profesionalnih i poslovnih usluga u Hrvatskoj https://www.mingo.hr/public/trgovina/Javne_politike20116.pdf Javni poziv za predodabir nacionalnih kandidata za Europske digitalne centre za inovacije (EDIH) https://mingor.gov.hr/javni-pozivi-i-natjecaji-7371/javni-pozivi-ministarstva-7389/otvoreni-javni-pozivi/7390 Pregled javnih rashoda za znanosti, tehnologiju i inovacije (PER)
Kvaliteta i usklađenosti javnih politika
Analiza funkcionalnosti i upravljanja
|
Preporuke iz analitičkih izvješća i srednjoročnog vrednovanja postojeće S3 koje je izradila Svjetska banka, koriste se za poboljšanje nacionalnog/regionalnog sustava istraživanja i inovacija i izradu S3 za razdoblje do 2029. godine Također, nastavno na aktivnosti praćenja provedbe S3 2016. – 2020. kreirane su i vlastite operativne preporuke za nacionalni sustav praćenja inovacijskih programa koje su sastavni dio usuglašenog trećeg Izvješća o provedbi S3 u razdoblju 2016.-2020. Ove operativne preporuke nadopunjuju preporuke vanjskih stručnjaka proizišle iz projekta PER. Tijekom izrade nove S3 vodi se računa o obuhvaćanju preporuka koliko god je to moguće i primjenjivo, te se uzimaju inputi dobiveni tijekom EDP-a, kako bi se omogućilo oblikovanje funkcionalnijeg inovacijskog ekosustava - postavljanjem okvira koje potiče i olakšava funkcioniranje sustava. Dodatne akcije također doprinose relevantnim kriterijima: pripremne aktivnosti za odabir nacionalnih kandidata za Europske digitalne inovacijske hubove-EDIH: odabir nacionalnih kandidata za Europske digitalne inovacijske centre (European Digital Innovation Hubs). Odabir kandidata proveden je u razdoblju od listopada 2020. do siječnja 2021., a odabrani kandidati sudjeluju na Komisijinim pozivima za uspostavu europske mreže EDIH-a. Prvi poziv EK je završen 22. veljače 2022. U tijeku je evaluacija prijava. MGOR planira uspostaviti Europski centar za inovacije, napredne tehnologije i razvoj vještina (ECINTV) koji će pružati podršku radu i daljnjem razvoju nacionalnog inovacijskog sustava i digitalnoj transformaciji gospodarstva.
|
|
|
|
|
6. Ako je relevantno, djelovanja za potporu industrijskoj tranziciji |
Ne |
Plan za industrijsku tranziciju Jadranske Hrvatske |
Planovima za industrijsku tranziciju definirani su ključni smjerovi promjena triju regija i transformacijski roadmap koji se sastoji od provedbenih mehanizama usmjerenih na industrijsku tranziciju. Nakon što su odobreni od strane župana, kao nositelja izvršne vlasti regionalne razine, isti su dali podlogu za definiranje elemenata četvrtog stupa S3 do 2029. godine koji se odnosi na „Pametnu specijalizaciju i jačanje pozicije regionalnoga gospodarstva u globalnim lancima vrijednosti“, predstavljajući ključni regionalni alat za usmjeravanje sredstava iz PO1 na regije koje se nalaze u procesu industrijske tranzicije.
|
|
|
|
|
7. Mjere za poboljšanje suradnje s partnerima izvan određene države članice u prioritetnim područjima koja se podupiru strategijom pametne specijalizacije
|
Da |
|
Republika Hrvatska koristi različite instrumente za jačanje međunarodne suradnje u prioritetnim područjima podržanim Strategijom pametne specijalizacije. Koordiniranim pristupom promiče hrvatsko sudjelovanje u Programima Unije, s naglaskom na HORIZON 2020 – budući HORIZON EUROPE.
Također, strateški usmjerava ulaganja u okviru programa prekogranične i transnacionalne suradnje u S3 tematska područja. Primjerice, s Republikom Italijom Hrvatska je bila inicijator i su-nositelj izrade prve S3 makro-regionalne strategije za Jadransko-jonsku regiju (uz podršku JRC-a) koja usmjerava ulaganja u S3 tematska područja u okviru programa ADRION i CBC programa Hrvatska – Italija.
Nastavno na donesenu makro-regionalnu S3 provodi se BLUEAIR projekt (“ Blue Growth in the A driatic- I onian R egion “) s ukupno 11 partnera iz osam zemalja: Italija, Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna gora, Albanija, Srbija i Grčka. Nadalje, Hrvatska promiče sudjelovanje hrvatskih dionika i u EIT KIC-evima i IPCEI (Important Projects of Common European Interes) partnerstvima za EU strateške lance vrijednosti, te provodi programe međunarodne suradnje u okviru EUREKA, BLight i EUROSTARS inicijative (HAMAG-BICRO) i ostvaruje suradnju s drugim akterima u području istraživanja, razvoja i inovacija (EEN, TAFTIE, Interreg projekti, Nacionalna kontakt točka za Europsko vijeće za inovacije-EIC).
|
1.2. Nacionalni ili regionalni plan za širokopojasni internet
|
EFRR |
Poboljšanje digitalne povezivosti |
Da |
Postoji nacionalni ili regionalni plan za širokopojasni internet koji sadržava: 1. Procjenu manjka ulaganja koji treba riješiti kako bi se osiguralo da svi građani Unije imaju pristup mrežama vrlo visokog kapaciteta na temelju:
(a) nedavnog mapiranja postojeće privatne i javne infrastrukture i kvalitete usluga upotrebom standardnih pokazatelja mapiranja širokopojasnog interneta; (b) savjetovanja o planiranim ulaganjima u skladu s odredbama o državnim potporama; |
Da
|
|
1. Ispunjeno usvajanjem Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2021. do 2027. godine
1. a) Ispunjeno putem javno dostupnog interaktivnog GIS portala. HAKOM kontinuirano prikuplja podatke od operatora elektroničkih komunikacija i ažurira portal. Dostupnost širokopojasnog pristupa omogućena je i prati se putem interaktivnog portala HAKOM-a koji obuhvaća podatke po tematskim cjelinama: dostupnost širokopojasnog pristupa, objedinjeni planu operatora pokretnih komunikacija, područja namjere postavljanja (gradnje) svjetlovodnih distribucijskih mreža, korištene brzine širokopojasnog pristupa, radijske postaje i mjerenje razina elektromagnetskog polja. Brojčani pokazatelji dostupnosti i broja širokopojasnih priključaka također se objavljuju na stranicama HAKOM-a.
Kriteriji (1.b. i 2) trebali su biti ispunjeni donošenjem Programa potpore osiguranju digitalne povezivosti mrežama vrlo velikog kapaciteta (Program potpore). Obzirom da programi nemaju predviđene alokacije za izgradnju pristupne širokopojasne mreže, trenutno nema potrebe za donošenjem Programa potpore osiguranju digitalne povezivosti VHCN mrežama. U okviru mjere P1 Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa dovršena je aktivnost P1.1 i izrađena Analiza potencijala primjene drugih oblika financijske pomoći (osim bespovratnih sredstava) za izgradnju VHCN (uključujući putem financijskih instrumenata). |
|
|
|
|
2. Obrazloženje planirane javne intervencije na temelju održivih modela ulaganja koji: a) povećavaju cjenovnu pristupačnost i pristup otvorenoj i kvalitetnoj infrastrukturi i uslugama koji su otporni na buduće izazove; b) prilagođavaju oblike financijske pomoći utvrđenim nedostacima tržišta; c) omogućuju komplementarnu upotrebu različitih oblika financiranja iz Unije, nacionalnih ili regionalnih izvora; |
Da |
|
Kriteriji (1.b. i 2) trebali su biti ispunjeni donošenjem Programa potpore osiguranju digitalne povezivosti mrežama vrlo velikog kapaciteta (Program potpore). Obzirom da programi nemaju predviđene alokacije za izgradnju pristupne širokopojasne mreže, trenutno nema potrebe za donošenjem Programa potpore osiguranju digitalne povezivosti VHCN mrežama. |
|
|
|
|
3. Mjere za potporu potražnji i upotrebi mreža vrlo visokog kapaciteta, uključujući djelovanja kako bi se olakšalo njihovo uvođenje, posebno putem djelotvorne provedbe Direktive 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća. |
Da |
Nacionalni plan djelovanja za uporabu frekvencijskog pojasa 470-790 MHz (Odluka VRH; NN 55/20)
HUP Provedba kampanje „Povezani smo sigurni“
|
Kontinuirano se provodi kroz usvojene mjere / aktivnosti u okviru Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa. Mjera učinkovite provedbe Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (EU direktiva 2014/61/EU ) kontinuirano se provodi kroz mjeru 1 NP (smanjenje troškova postavljanja VHCN mreža), kao i kroz provedbu mjera i dobre prakse dane u „Zajedničkom alatu za povezivanje Unije“. (Common Union Toolbox for Connectivity).
Uz to, Nacionalni plan u poglavlju 3.3. Prioritet javne politike, uzima u obzir i aktivnosti u drugim sektorima radi poboljšanja javnih e-usluga koje će povećati potražnju i korištenje mreža vrlo velikog kapaciteta (VHCN).
Trenutno svi operateri elektroničkih komunikacija u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), uz podršku MMPI, i drugih javnopravnih tijela provode javnu kampanju pod nazivom „Povezani smo sigurni“ s ciljem informiranja i educiranja javnosti o utjecaju razvoja digitalne infrastrukture na ekonomski razvoj i društveni napredak. Ovom kampanjom HUP potiče interdisciplinarnu javnu raspravu između tehničke i zdravstvene struke, regulatora, privatnog sektora, zakonodavne i izvršne vlasti na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, predstavnika civilnog društva i korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga. |
|
|
|
|
4. Mehanizme tehničke pomoći i stručnih savjeta, kao što je ured za širokopojasne usluge, za jačanje kapaciteta lokalnih dionika i savjetovanje nositeljâ projekata; |
Da
|
NOP web: https://nop.hakom.hr/#
|
Nadležni Ured za širokopojasnost (BCO) oformljen je unutar Hrvatske regulatorne agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM). Formalni status BCO-a ojačava se odredbama novog Zakona o elektroničkim komunikacijama.
Glavna funkcija BCO je utvrđivanje i otklanjanje nedostataka tržišta koji utječu na pokrivenost širokopojasnim pristupom: 1) povećanjem učinkovitosti i djelotvornosti ulaganja u širokopojasni pristup, 2) pružanje stručne i administrativne pomoći javnim tijelima u planiranju, provedbi i nadzoru projekata, 3) savjetovanje i pružanje pomoći građanima i pravnim osobama vezano uz razvoj širokopojasnog pristupa (mapiranje, kakvoća usluge i penetracija, budući planovi ulaganja, itd.), 4) poticanje povećanja potražnje za širokopojasnim mrežama velikog kapaciteta, 5) pružanje pomoći u koordinaciji s mjerodavnim tijelima, 6) promicanje upotrebe financijskih instrumenata, 7) podupiranje uspostave jedinstvenog digitalnog tržišta djelotvornim i učinkovitim ubrzanjem postupaka javnih ulaganja u širokopojasni pristup.
BCO pruža podršku ministarstvima i tijelima zaduženim za planiranje i provedbu strategija pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA), općinama i javnim tijelima (lokalnim, regionalnim i nacionalnim) odgovornim za financiranje i razvoj širokopojasnog pristupa, promotorima projekata, operatorima, komunalnim službama, grupama korisnika i ostalim tražiteljima uputa o planiranju i provedbi projekata širokopojasnog pristupa putem različitih poslovnih i investicijskih modela i struktura financiranja; građanima, pravnim osobama i drugim tijelima koja žele biti informirana o razvoju širokopojasnog pristupa, nacionalnim ili regionalnim planovima za širokopojasnu povezivost i potporu EU dostupnu na njihovom području. |
|
|
|
|
5. Mehanizam praćenja na temelju standardnih pokazatelja mapiranja širokopojasnog pristupa.
|
Da |
DGU – jedinstvena informacijska točka
|
Ispunjeno putem javno dostupnog interaktivnog GIS portala. HAKOM kontinuirano prikuplja podatke od operatora elektroničkih komunikacija i ažurira portal. Dostupnost širokopojasnog pristupa omogućena je i nadgledana putem interaktivnog portala HAKOM-a koji obuhvaća podatke po tematskim cjelinama: dostupnost širokopojasnog pristupa, objedinjeni plan operatora pokretnih komunikacija, područja namjere postavljanja (gradnje) svjetlovodnih distribucijskih mreža, korištene brzine širokopojasnog pristupa, radijske postaje i mjerenje razina elektromagnetskog polja. Brojčani pokazatelji dostupnosti i broja širokopojasnih priključaka također se objavljuju na internetskim stranicama HAKOM-a. Podaci o postojećoj širokopojasnoj infrastrukturi dostupni su i na stranicama DGU (JIT) – sustav katastra infrastruktura, koja se kontinuirano ažurira. |
2.1. Strateški okvir politike kojim se podržava obnova stambenih i nestambenih zgrada radi povećanja energetske učinkovitosti
|
EFRR KF
|
Promicanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova |
Da
|
1. Postoji dugoročna nacionalna strategija kojom se podupire obnova nacionalnog fonda stambenih i nestambenih zgrada u skladu sa zahtjevima iz Direktive (EU) 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća, a ta strategija sadržava: (a) okvirne ključne etape za 2030., 2040. i 2050.; (b) okviran opis financijskih sredstava kojima će se podržati provedba strategije; (c) djelotvorne mehanizme za promicanje ulaganja u obnovu zgrada. |
Da |
Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine je usvojena u 16. prosinca 2020. (NN 140/2020) https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_12_140_2704.html Integrirani energetski i klimatski plan za razdoblje 2021. – 2030. https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/hr_final_necp_main_hr .pdf Popis dokumenata u pripremi: Program energetske obnove obiteljskih kuća 2021-2030 Program energetske obnove zgrada javnog sektora 2021-2030 Dokumenti usvojeni na sjednici Vlade Republike Hrvatske dana 23. prosinca 2021.: Program razvoja kružnog gospodarenja prostorom i zgradama 2021-2030 Program energetske obnove višestambenih zgrada 2021-2030 Program energetske obnove zgrada kulturne baštine 2021-2030 Program smanjenja siromaštva, koji uključuje upotrebu obnovljivih izvora energije u stambenim zgradama u potpomognutim područjima i područjima od posebne državne skrbi za razdoblje 2021.-2025. |
Izmjene i dopune Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) usvojene su u prosincu 2019. godine, a odnose se, između ostalog, na usvajanje i provedbu Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine u skladu s Direktivom 2018/844 o izmjenom Direktive 2010/31 / EU o energetskim svojstvima zgrada i Uredbe (EU) 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime. U postojećoj dugoročnoj strategiji koju je usvojila Vlada Republike Hrvatske krajem 2020. godine ispunjeni su zahtjevi propisani Direktivom 2012/27 / EU.
Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. sadrži elemente propisane kriterijem: 1.a. (Poglavlje 8) 1.b. (Poglavlje 11) 1.c. (Poglavlje 11)
|
|
|
|
|
2. Mjere za unaprjeđenje energetske učinkovitosti kako bi se postigle propisane uštede energije. |
Da |
|
Dugoročna strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine sadrži elemente propisane kriterijem 2 (Poglavlja 4-6).
|
2.2 Upravljanje energetskim sektorom |
EFRR KF
|
Promicanje energetske Učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj
|
Ne |
Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan priopćen je Komisiji, u skladu s odredbama članka 3. Uredbe br. 2018/1999, i usklađen je s dugoročnim ciljevima smanjenja emisija stakleničkih plinova na temelju Pariškog sporazuma te sadržava:
1. sve elemente propisane u predlošku iz Priloga I. Uredbi (EU) 2018/1999;
2. opis predviđenih financijskih sredstava i mehanizama za mjere kojima se promiče niskougljična energija. |
Ne |
Hrvatski NEKP (NEKP objavljen je na hrvatskom jeziku: https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/hr_final_necp_main_hr.pdf i na engleskom jeziku https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/hr_final_necp_main_en.pdf
|
Republika Hrvatska izradila je nacrt Nacionalnog energetskog i klimatskog plana (NEKP) koji uključuje komentare Europske komisije i bolje obrazlaže financijski okvir.
Formirana je radna grupa za izradu NEKP-a koja će napraviti zatražene uskladbe i očekuje se usvajanje istog do kraja Q2 2022.
NEKP sadrži sve elemente koji se traže u predlošku Priloga I. Uredbe. NEKP uključuje i financijske izvore i mehanizme za mjere promoviranja niskougljične energije (Poglavlje 3.)
|
2.3. Djelotvorno promicanje upotrebe obnovljive energije u različitim sektorima i diljem Unije. |
EFRR KF
|
Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj. |
Ne |
Uspostavljene su mjere kojima se osigurava:
1. usklađenost s nacionalnim obvezujućim ciljem za obnovljivu energiju za 2020. i s tim udjelom obnovljive energije kao osnovnom vrijednošću do 2030. ili poduzimanje dodatnih mjera ako osnovna vrijednost nije zadržana tijekom bilo kojeg razdoblja od jedne godine u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 i Uredbom (EU) 2018/1999;
2. u skladu s odredbama Direktive (EU) 2018/2001 i Uredbe (EU) 2018/1999, povećanje udjela obnovljive energije u sektoru grijanja i hlađenja u skladu s člankom 23. Direktive (EU) 2018/2001. |
Ne |
Izmjene i dopune Zakona o energetskoj učinkovitosti, NN 41/2021 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_04_41_811.html
U tijeku su i izmjene i dopune NEKP-a koje će osigurati navedeni uvjet, a očekuje se da će NEKP biti usvojen do kraja Q2 2022. |
Novim paketom intervencija u energetskom zakonodavstvu u Hrvatskoj uskladit će se tržište električne energije sa spomenutim Direktivama o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, posebno u pogledu poticanja novih ulaganja u infrastrukturu i proizvodne kapacitete. Nova ulaganja omogućit će bolju uslugu za potrošače i ispunjavanje zajedničkih ciljeva EU. Promjene su se posebno odnosile na napredne mjerne sustave (tzv. pametna brojila koja će omogućiti potpuno upravljanje potrošnjom), sustave za pohranu energije (povezane s razvojem tržišnih odnosa), ulaganja u infrastrukturu za alternativni prijevoz (punjači i punionice električnih vozila), razvoj vodikove ekonomije te mapiranje potencijala za grijanje i hlađenje te usklađivanje razvoja postrojenja za proizvodnju obnovljive energije (koja proizvode električnu i toplinsku energiju) prema potencijalu za grijanje i hlađenje. Izmjene i dopune Zakona o energetskoj učinkovitosti prihvaćene su u Hrvatskom saboru 9. travnja 2021. godine, a objavljene su u Narodnim Novinama 41/2021.
U tijeku su i izmjene i dopune NEKP-a koje će osigurati ispunjenje uvjeta, a očekuje se da će NEKP biti usvojen do kraja Q2/2022. |
2.4. Djelotvoran okvir za upravljanje rizicima od katastrofa |
EFRR KF
|
Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa i otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima |
Ne |
Postoji nacionalni ili regionalni plan upravljanja rizicima od katastrofa koji je uspostavljen na temelju procjena rizika, u kojem se u obzir uzimaju vjerojatni učinci klimatskih promjena i postojeće strategije prilagodbe klimatskim promjenama te koji obuhvaća sljedeće elemente:
1. opis ključnih rizika, procijenjenih u skladu s člankom 6. stavkom 1. Odluke br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća, u kojem se u obzir uzimaju trenutačni profil rizika i promjene tog profila uz okvirno razdoblje od 25 do 35 godina. Za rizike povezane s klimom procjena se temelji na predviđanjima i scenarijima klimatskih promjena;
|
Da |
Strategija upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine – Q2 2022
Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku (2015)
Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku (2019)
Odluka o uspostavi Hrvatske Platforme za smanjenje rizika od katastrofa za pripremu dokumenata i provedbu aktivnosti na području smanjenja rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//2016/Sjednice/2016/39%20sjednica%20Vlade//39%20-%205.pdf
|
Sukladno članku 10. Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15, 118/18, 31/20, 20/21), Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) nadležno je tijelo za izradu Procjene rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku i Strategije upravljanja rizicima od katastrofa (DRM strategija), koju usvaja Vlada Republike Hrvatske. Izrada DRM strategije vrši se u koordinaciji kroz Hrvatsku Platformu za smanjenje rizika od katastrofa. Svi sudionici nadležni za upravljanje određenim rizicima (tijela državne uprave, sudionici sustava civilne zaštite i znanstvene institucije) uključeni su u Platformu kao članovi i suradnici. Nacionalna procjena rizika od katastrofa ažurira se svake 3 godine i češće (posljednje ažuriranje 2019.). Opis ključnih rizika, procijenjen je u skladu s odredbama članka 6. stavka 1. Odluke, dio je Procjene rizika od katastrofa, a dio je i Strategije upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. (dalje: Strategija) Strategija će u istom izvješću opisati prioritetne mjere prevencije i pripravnosti za ključne rizike s prekograničnim utjecajima, kao i za rizike male vjerojatnosti s velikim utjecajem. Prioritetne mjere sprečavanja i pripravnosti bit će detaljno opisane u DRM Strategiji. Izvještavanje se temelji na tri prethodno razvijena dokumenta: Procjena rizika od katastrofa, Procjena sposobnosti upravljanja rizikom od katastrofa i Strategija. Pripremljen je i prvi nacrt Izvješća o upravljanju katastrofama i dostavljen je Europskoj komisiji. Strategija upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. je bila na e-savjetovanju do 7. studenog 2021. Trenutno se prikupljaju podaci za izradu objedinjenog PFU Obrasca, nakon čega će nacrt Strategije biti upućen na usvajanje Vlade Republike Hrvatske u Q2 2022. |
|
|
|
|
2. opis mjera za sprječavanje katastrofa te pripravnost i odgovor na njih radi rješavanja utvrđenih ključnih rizika. Prioritet mjera određuje se razmjerno rizicima i njihovu gospodarskom učinku, nedostacima kapaciteta, djelotvornosti i učinkovitosti, uzimajući u obzir druge mogućnosti. |
Ne |
|
Strategija sadrži opis mjera smanjenja rizika od katastrofa, mjera za jačanje otpornosti, smanjenje ranjivosti i jačanje mogućnosti odgovora i oporavka, a sve u skladu s prioritetima i ključnim rizicima utvrđenim u nacionalnoj Procjeni rizika, prioritetima EU i Okviru za smanjenje rizika od katastrofa iz Sendaija. Prioritetni rizici određeni su u nacionalnoj Procjeni rizika od katastrofa koja definira neprihvatljive, tolerirane i prihvatljive rizike od važnosti za Republiku Hrvatsku. Kao dodatak Strategiji, izrađen je prvi kratkoročni Akcijski plan upravljanja rizicima od katastrofa kako bi se pojednostavilo praćenje ciljeva i postignuća Strategije. Plan uključuje detaljan opis akcija, procijenjene troškove i odgovorne institucije za provedbu bilo koje od akcija, kao i planirani izvor financiranja. Kako bi se ispunila zadaća prema čl. 6. Odluke o Mehanizmu unije za civilnu zaštitu, izrađeno je izvješće o upravljanju rizicima koje uključuje i sažetak mjera prevencije za ključne rizike. Izvješće sadrži sažetak relevantnih elemenata procjene rizika i procjene sposobnosti upravljanja rizikom s naglaskom na ključne rizike. Opisuje prioritetne mjere prevencije i pripravnosti za ključne rizike s prekograničnim utjecajima i za rizike male vjerojatnosti s velikim utjecajem slijedeći smjernice koje je razvila Komisija; Članak 6 (1) |
|
|
|
|
3. informacije o financijskim sredstvima i mehanizmima dostupnima za pokrivanje troškova rada i održavanja povezanih sa sprečavanjem, pripravnošću i odgovorom. |
Ne |
|
Strategija će uključivati procjenu financijske vrijednosti za određene mjere, potencijalne izvore financiranja i odgovornu provedbenu instituciju. Strategija navodi i kako su nositelji projekata većim dijelom korisnici Državnog proračuna te se procjenjuje da će se financijsko održavanje i održivost projekata nastaviti financirati iz Državnog proračuna. |
2.5. Ažurirano planiranje potrebnih ulaganja u sektore vode i otpadnih voda |
EFRR KF
|
Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama |
Ne
|
Za svaki ili oba sektora postoji nacionalni plan ulaganja koji sadržava:
1. procjenu trenutačnog stanja provedbe Direktive Vijeća 91/271/EEZ i Direktive Vijeća 98/83/EZ; |
Da
|
Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina (2015)
Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine donijela je Vlada Republike Hrvatske dana 30. prosinca 2021. g. (NN 147/2021). https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_12_147_2539.html
|
Republika Hrvatska obvezna je svake dvije godine izvještavati o statusu provedbe Direktive o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda 91/271 / EEZ. Posljednje izvješće podneseno je EK kako slijedi: čl. 15 Izvještaj 27. listopada 2020. i čl. 17 Izvješće 29. rujna 2020. Izvješće o provedbi Direktive o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju 98/83/EZ podneseno je 26. veljače 2020. Predaje se svake 3 godine.
Kriterij je ispunjen novim Višegodišnjim programom gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine. |
|
|
|
|
2. utvrđivanje i planiranje, uključujući okvirnu financijsku procjenu, svih javnih ulaganja: (a) potrebnih za provedbu Direktive 91/271/EEZ, uključujući određivanje prioriteta s obzirom na veličinu aglomeracija i učinak na okoliš, s ulaganjima raščlanjenima po svakoj aglomeraciji za otpadne vode; (b) potrebnih za provedbu Direktive 98/83/EZ; (c) potrebnih za ispunjavanje potreba koje proizlaze iz Direktive (EU) 2020/2184, osobito u pogledu revidiranih parametara kvalitete iz Priloga I. toj direktivi; |
Da
|
Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine donijela je Vlada Republike Hrvatske dana 30. prosinca 2021. g. (NN 147/2021). https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_12_147_2539.html
|
Važeći Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina usvojen je od strane Vlade RH u listopadu 2015. i utvrđuje okvir investicijskih programa u svrhu razvoja javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda. Program definira: pojedinačne projekte, način i razdoblje njihove provedbe, sudionike u provedbi, iznose ulaganja i izvore sredstava, prioritete provedbe i praćenje provedbe Programa. Program je ažuriran. Donijet je novi Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. Navedeni Program sadrži projekte razvoja javne vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda koji će se realizirati radi ispunjenja zahtjeva iz Direktive 91/271/EEZ, 98/83/EZ i Direktive (EU) 2020/2184 u sljedećem programskom razdoblju 2021.- 2027. iz EFRR, KF i EU Mehanizma za otpornost i oporavak 2021.-2026. S obzirom na manjak sredstava iz EU fondova u odnosu na potrebe u narednom investicijskom razdoblju, Program sadrži prioritizaciju projekata. Pri planiranju projekata posebna pozornost posvećena je doprinosu planiranih projekata postizanju klimatskih i okolišnih ciljeva
EK je u svojim komentarima od 16.02.2022. navela da kriterij 2 nije u potpunosti ispunjen, na što je MINGOR 10.03.2022. uputio EK non-paper u svrhu obrazloženja ispunjenja kriterija. Čeka se odgovor EK. |
|
|
|
|
3. Procjenu ulaganja potrebnih za obnovu postojeće infrastrukture za otpadne vode i opskrbu vodom, uključujući mreže, na temelju njihove starosti i planova amortizacije; |
Ne
|
Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine donijela je Vlada Republike Hrvatske dana 30. prosinca 2021. g. (NN 147/2021). https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_12_147_2539.html |
S obzirom da je EK u svojim komentarima od 16.02.2022. navela da kriterij 2 i 3 nisu ispunjeni, moli se nadležno tijelo da detaljnije utvrdi ispunjenje kriterija. Uključeni su u ažurirani Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. EK je u svojim komentarima od 16.02.2022. navela da kriterij 3 nije u potpunosti ispunjen, na što je MINGOR 10.03.2022. uputio EK non-paper u svrhu obrazloženja ispunjenja kriterija te se obavezao u roku od 3 mjeseca prikupiti i sistematizirati nove i potpune podatke o starosti i vrijednostima postojeće imovine javnih isporučitelja vodnih usluga i dostaviti iste EK. Čeka se odgovor EK. |
|
|
|
|
4. Potencijalne izvore javnog financiranja ako je potrebno nadopuniti prihod od korisničkih naknada |
Da |
Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva
Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine donijela je Vlada Republike Hrvatske dana 30. prosinca 2021. g. (NN 147/2021). https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_12_147_2539.html |
Izvori financiranja utvrđeni su Zakonom o financiranju vodnoga gospodarstva, a navedeni su i u Višegodišnjem programu gradnje komunalnih vodnih građevina. Ažurirani Višegodišnji program gradnje komunalnih vodnih građevina za razdoblje do 2030. godine sadrži ažurirane procjene troškova i naznaku potencijalnih izvora financiranja. |
2.6. Ažurirani plan za gospodarenje otpadom
|
EFRR KF
|
Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo |
Da |
Jedan odnosno više planova gospodarenja otpadom iz članka 28. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća uspostavljeni su, obuhvaćaju cijelo državno područje države članice i uključuju: 1. analizu postojećeg stanja gospodarenja otpadom u dotičnoj geografskoj cjelini, uključujući vrstu, količinu i izvor proizvedenog otpada te procjenu budućih trendova uzimajući u obzir očekivane učinke mjera utvrđenih u programima sprečavanja nastanka otpada izrađenima u skladu s člankom 29. Direktive 2008/98/EZ; |
Da
|
Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2017-2022 (NN 3/2017) https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/full/2017_01_3_120.html 30. prosinca 2021. Vlada Republike Hrvatske usvojila je Odluku o izmjenama Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2017-2022 (NN 1/2022) https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_01_1_1.html Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2023. do 2028. godine – Q4 2022.
Izvješća o otpadu su dostupna na: http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registri-oneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/gospodarenje-otpadom-0
Odluke o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta su dostupne na: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_3_65.html https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_02_17_385.html
|
Hrvatska je usvojila Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. - 2022. (PGO RH 2017-2022) koji se sastoji od elemenata zahtijevanih člancima 28. i 29. Direktive 2008/98 / EZ. EU je usvojio "paket kružnog gospodarstva" koji je stupio na snagu 4. srpnja 2018. izmjene i dopune direktiva koje se odnose na otpad. Republika Hrvatska je izmjene i dopune direktiva prenijela u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021). Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je u suradnji sa Svjetskom bankom analiziralo usklađenost Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (WMP) 2017.-2022. s novim ciljevima iz područja gospodarenja otpadom i prijelazom na kružno gospodarstvo, te su usvojene izmjene Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (WMP) 2017.-2022..
Novi Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za sljedeće plansko razdoblje 2023.-2028. godine biti će u potpunosti utemeljen na ciljevima do 2035. godine, a njegovo usvajanje planira se u Q4 2022. |
|
|
|
|
2. procjenu postojećih sustava za skupljanje otpada, uključujući materijalni i teritorijalni obuhvat odvojenog skupljanja i mjere za njegovo unaprjeđenje te procjenu potrebe za novim sustavima za skupljanje; |
Da
|
|
Isto kao gore. |
|
|
|
|
3. procjenu manjka ulaganja kojom se obrazlaže potreba za zatvaranjem postojećih postrojenja za otpad i za dodatnom infrastrukturom za gospodarenje otpadom ili njezinom nadogradnjom te informaciju o izvorima prihoda dostupnima za troškove rada i održavanja; |
Da
|
https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_01_1_1.html
|
Sustav izvještavanja koji informira o sustavu gospodarenja otpadom za cijelu zemlju uspostavljen je na temelju Zakona o održivom gospodarenju otpadom. Zakonom su propisane obveze prijavljivanja otpada osobama koje proizvode, prikupljaju i prerađuju otpad, a podaci o otpadu povremeno se šalju Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Ministarstvo je uspostavilo sustav praćenja podataka o otpadu i obvezu izvještavanja javnosti i relevantnih tijela EU-a. Podaci o gospodarenju otpadom i izvješća o otpadu objavljuju se na internet stranici, godišnje ili češće, ovisno o vrsti podataka. Na temelju podataka o otpadu sadržanih u ovim izvješćima, moguće je procijeniti potrebne kapacitete za gospodarenje otpadom za određene vrste otpada i za određene vrste obrade otpada, prostorni raspored postrojenja i lokacija za obradu otpada, kao i potrebnu infrastrukturu i ulaganja i metode financiranja. Što se tiče zatvaranja odlagališta, Republika Hrvatska je na temelju Zakona o održivom gospodarenju otpadom donijela Odluku o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta. Ova Odluka uključuje zatvaranje odlagališta koja ne udovoljavaju propisanim uvjetima ili nastavak rada odlagališta dok se ne ispuni njihov kapacitet ili do otvaranja Centra za gospodarenje otpadom i preusmjeravanje odlaganja otpada sa zatvorenih odlagališta na ona koja nastavljaju raditi. Vezano za ulaganja u infrastrukturu gospodarenja otpadom, kapacitete postrojenja za otpad i određivanje lokacija donesene su izmjene Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (WMP) 2017.-2022.
Za planiranje i provedbu projekata za održivo gospodarenje otpadom, a vezano za ulaganja u sanaciju odlagališta neopasnog otpada, određivanje prioriteta za ulaganje u gospodarenje otpadom, određivanje kapaciteta budućih postrojenja za obradu otpada i način određivanja njihovih lokacija te osiguravanje jačanja kapaciteta korisnika za upravljanje infrastrukturnim projektima donesen je Naputak o provedbi Izmjena Plana gospodarenja otpadom Republike
|
|
|
|
|
4. Informacije o kriterijima za lokacije u pogledu načina na koji će se određivati buduće lokacije i o kapacitetima budućih postrojenja za obradu otpada. |
Da |
|
Isto kao gore. |
2.7. Prioritetni okvir djelovanja za potrebne mjere očuvanja koje uključuju sufinanciranje sredstvima Unije |
EFRR KF |
Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja |
Ne |
Za intervencije kojima se podupiru mjere očuvanja prirode u vezi s područjima mreže Natura 2000 u okviru područja primjene Direktive Vijeća 92/43/EEZ Uspostavljen je prioritetni okvir djelovanja na temelju članka 8. Direktive 92/43/EEZ koji uključuje sve elemente koji se zahtijevaju u predlošku za prioritetni okvir djelovanja za razdoblje 2021. – 2027. koji su dogovorile Komisija i države članice, uključujući utvrđivanje prioritetnih mjera i procjenu financijskih potreba. |
Ne |
Prioritetni akcijski okvir – Q2 2022.
Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18)
|
Prioritetni akcijski okvir (PAO) je kao jedna od aktivnosti nacionalnog strateškog projekta „Razvoj upravljačkog okvira za mrežu Natura 2000“. Prvi nacrt PAO dostavljen je Europskoj Komisiji u siječnju 2020., dok se konačni dokument očekuje u Q2 2022. Iako je zakonska obveza članak 8. Direktive o staništima, to je prenijeto u Zakon o zaštiti prirode (članak 204.).
PAO donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
PAO je bio na javnom savjetovanju do 7. prosinca 2021., te se očekuje njegovo upućivanje u proceduru donošenja od strane VRH u Q2 2022.
|
3.1. Sveobuhvatno planiranje prometa na odgovarajućoj razini |
EFRR KF |
Razvoj pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene
Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, uključujući bolji pristup mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti |
Da
|
Postoji multimodalno mapiranje postojeće i planirane infrastrukture do 2030., osim na lokalnoj razini, sa sljedećim karakteristikama: 1. Sadržava ekonomsku procjenu planiranih ulaganja utemeljenu na analizi potražnje i modeliranju prometa, kojom bi trebalo uzeti u obzir očekivani učinak otvaranja tržištâ željezničkih usluga;
|
Da |
Dokument „Multimodalno mapiranje postojeće i planirane infrastrukture“ – dostavljen EK |
Uvjet se smatra ispunjenim imajući u vidu da je usvojena Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine koja sadrži karakteristike navedene u podkriterijima 2 do 8. te da je izrađen dokument „Multimodalno mapiranje“ kojim se ispunjavaju kriteriji 1. i 9. te je isti dostavljen EK.
Nacionalni prometni model Republike Hrvatske (2016.) daje pregled postojećeg stanja kretanja putnika i robe u svim oblicima prijevoza i znanstvenu potvrdu strateških razmatranja za razvoj prometnog sustava Republike Hrvatske i čini osnovu planiranja prometa te financijski opravdana i racionalna ulaganja u sve segmente prometa koji su pogodni za: postizanje ciljeva nacionalnog, ekonomskog i socijalnog razvoja, promicanje međuregionalne razmjene, regionalni razvoj, olakšavanje trgovinskih tokova i zadovoljavanje potreba mobilnosti stanovnika.
Ažuriranje Nacionalnog prometnog modela (NPM), započeto 10/2019., završeno je i podneseno je završno izvješće.
Nakon ažuriranja, dodana ekonomska procjena planiranih ulaganja obrađena je u sveobuhvatnom dokumentu „Multimodalno mapiranje postojeće i planirane infrastrukture“.
Za potrebe izrade ekonomskog obrazloženja planiranih ulaganja pripremljen je model ekonomske analize temeljen na dostupnim povijesnim podacima provedenih projekata i projekata u provedbi za koje su izrađene studije izvodljivosti. Dokument je dostavljen u JASPERS te u ovom trenutku nema dodatnih komentara. |
|
|
|
|
2. Usklađeno je s elementima integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana koji se odnose na promet; |
Da |
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030.
|
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030. (Strategija) uključuje mjere za dekarbonizaciju prometa. Međutim, dokument „Multimodalno mapiranje postojeće i planirane infrastrukture“, ako je potrebno, definirat će dodatne mjere u skladu s prometnim elementima nacionalnih energetskih i klimatskih planova. |
|
|
|
|
3. Uključuje ulaganja u koridore osnovne mreže TEN-T, kako je utvrđeno u Uredbi o CEF-u, u skladu s odgovarajućim planovima rada za koridore osnovne mreže TEN-T; |
Da |
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030.
|
Mjere povezane s ulaganjima u koridore temeljne mreže TEN-T definirane su Strategijom: - za željeznički promet (poglavlje 4. Mjere; 4.2. Posebne mjere; 4.2.2. željeznički prijevoz - str. 209-211) - za cestovni prijevoz (poglavlje 4. Mjere; 4.2. Posebne mjere; 4.2.3. Cestovni prijevoz - str. 217-218) - za zračni prijevoz (poglavlje 4. Mjere; 4.2. Posebne mjere; 4.2.4. Zračni prijevoz - stranica 222) - za pomorski prijevoz (poglavlje 4. Mjere; 4.2. Posebne mjere; 4.2.5. pomorski prijevoz - stranica 226) - za prijevoz unutarnjim plovnim putovima (poglavlje 4. Mjere; 4.2. Posebne mjere; 4.2.6. Promet unutarnjim plovnim putovima - str. 230-231) |
|
|
|
|
4. Za ulaganja izvan koridorâ osnovne mreže TEN-T, uključujući u prekograničnim dionicama, osigurava komplementarnost pružanjem dostatne povezanosti gradskih mreža, regija i lokalnih zajednica s osnovnom mrežom TEN-T i njezinim čvorovima; |
Da |
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030.
|
Definirane su mjere za ulaganja izvan koridora jezgrene mreže TEN-T: - za željeznički prijevoz (Poglavlje 4 Mjere; 4.2. Posebne mjere; 4.2.2. Željeznički prijevoz - stranica 211) - za cestovni prijevoz (poglavlje 4 Mjere; 4.2. Posebne mjere; 4.2.3. Cestovni prijevoz - stranica 215) - za zračni prijevoz (poglavlje 4. Mjere; 4.2. Posebne mjere; 4.2.4. Zračni promet - str. 221-222) - za pomorski promet (poglavlje 4. Mjere; 4.2. Posebne mjere; 4.2.5. pomorski promet - str. 226-227) - za prijevoz unutarnjim plovnim putovima (poglavlje 4. Mjere; 4.2. Posebne mjere; 4.2.6. Promet unutarnjim plovnim putovima - str. 230-231) |
|
|
|
|
5. Osigurava interoperabilnost željezničke mreže i, ako je relevantno, sadrži izvješće o uvođenju Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/6 ; |
Da |
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030.
|
Definirana je mjera kojom se osigurava interoperabilnost željezničke mreže uvođenjem ERTMS-a (poglavlje 4. Mjere; 4.2. Specifične mjere; 4.2.2. Željeznički promet - stranica 211) |
|
|
|
|
6. Promiče multimodalnost i prepoznaje potrebe za multimodalnim ili pretovarnim robnim i putničkim terminalima; |
Da |
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030. |
Definirane su mjere za promicanje multimodalnosti i utvrđivanje potrebe za multimodalnim ili pretovarnim robnim terminalima (poglavlje 4 Mjere; 4.1 Opće mjere; na G.1 - str. 200) (4.2. Posebne mjere; 4.2.2. Željeznički prijevoz - stranica 212) (4.2.5. Pomorski prijevoz - Stranica 225) i utvrđene su mjere za promicanje potrebe za putničkim terminalima i aktivnim načinima putovanja (poglavlje 4 Mjere; 4.1 Opće mjere; na G.4 - str. 201-202) (4.2. Posebne mjere; 4.2.2. Željeznički prijevoz - stranica 212) |
|
|
|
|
7. Obuhvaća mjere relevantne za infrastrukturno planiranje u cilju promicanja alternativnih goriva, u skladu s relevantnim nacionalnim okvirima politike; |
Da |
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030. |
Definirane su mjere za promicanje alternativnih goriva (Poglavlje 4 Mjere; 4.1 Opće mjere; na G.6 - stranica 202) (4.1 Opće mjere; kod G12 - stranica 204) Međutim, dokument Multimodalnog mapiranja po potrebi će definirati dodatne mjere u skladu s relevantnim nacionalnim političkim okvirima o alternativnim gorivima. |
|
|
|
|
8. Uključuje rezultate procjene rizikâ za sigurnost na cestama, u skladu s postojećim nacionalnim strategijama sigurnosti na cestama, zajedno s mapiranjem obuhvaćenih cesta i dionica te s utvrđenim prioritetima odgovarajućih ulaganja; |
Da |
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030.
|
Definirane su mjere sigurnosti na cestama (poglavlje 4 Mjere; 4.1 Opće mjere; kod G.3 - str. 200-201)
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011.-2020. (NN 59/11), koji je u skladu s Europskim akcijskim planom. Izrađen je Nacionalni plan sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021. - 2030. koji je Vlada Republike Hrvatske donijela 29. srpnja 2021. godine. Isti je usklađen sa svim relevantnim dokumentima, posebno s 5. akcijskim programom EU-a za sigurnost cestovnog prometa koji je za isto razdoblje usvojila Europska Komisija. Nakon usvajanja Nacionalnog plana sigurnosti cestovnog prometa za razdoblje 2021. - 2030, zajedno s mjerama Strategije, obrađen je u dokumentu „Multimodalno mapiranje postojeće i planirane infrastrukture“. Dokument „Multimodalnog mapiranja“ dostavljen je u JASPERS. |
|
|
|
|
9. Sadržava informacije o financijskim sredstvima koja odgovaraju planiranim ulaganjima i potrebna su za pokrivanje troškova rada i održavanja postojeće i planirane infrastrukture. |
Da |
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. – 2030. NN 84/2017)
Dokument „Multimodalno mapiranje postojeće i planirane infrastrukture“ |
Strategija ne sadrži informacije o financijskim resursima koji odgovaraju planiranim ulaganjima i potrebni su za pokrivanje troškova rada i održavanja postojeće i planirane infrastrukture. U dokumentu „Multimodalno mapiranje postojeće i planirane infrastrukture“ su financijskom analizom postojećih i planiranih investicija procijenjeni troškovi održavanja koji nastaju kao posljedica provedbe projekata. Dokument „Multimodalnog mapiranja postojeće i planirane infrastrukture“ dostavljen je prema EK u ožujku 2022.
|
4.3. Strateški okvir politike za sustav obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama |
EFRR, ESF+
|
EFRR: Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja razvojem infrastrukture, među ostalim jačanjem otpornosti obrazovanja na daljinu i obrazovanja putem interneta
ESF+: Veća kvaliteta, uključivost, djelotvornosti sustava obrazovanja te njihova relevantnost za tržište rada, među ostalim vrednovanjem neformalnog i informalnog učenja, radi potpore stjecanju ključnih kompetencija, uključujući poduzetničke i digitalne vještine, te promicanjem uvođenja sustava dvojnog osposobljavanja i naukovanja. Promicanje cjeloživotnog učenja, posebice fleksibilnih mogućnosti usavršavanja i prekvalifikacije za sve, uzimajući u obzir poduzetničke i digitalne vještine, bolje predviđanje promjena i novih potreba za vještinama na temelju potreba tržišta rada, lakša promjena radnog mjesta i promicanje profesionalne mobilnosti Promicanje jednakog pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju te njegova završetka, posebice kad je riječ o skupinama u nepovoljnom položaju, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja preko općeg i strukovnog obrazovanja i osposobljavanja do tercijarnog obrazovanja, kao i obrazovanja i učenja odraslih, uključujući olakšavanje mobilnosti u svrhu učenja za sve i pristupačnosti osobama s invaliditetom |
Ne |
Uspostavljen je nacionalni ili regionalni strateški okvir politike za sustav obrazovanja i osposobljavanja koji obuhvaća:
1. sustave predviđanja i prognoziranja vještina koji su utemeljeni na dokazima; |
Djelomično |
Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014)
Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine (Q2 2022.).
Strateški plan Ministarstva znanosti i obrazovanja RH za razdoblje 2020. - 2022.
Plan provedbe Ministarstva znanosti i obrazovanja 2021.-2024.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 20/2021)
Pravilnik o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (NN 96/2021)
Zakon o obrazovanju odraslih (NN 144/2021)
Hrvatski registar kvalifikacijskih okvira CROQF registar
Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja
Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje 2021. do 2027. godine |
Kriterij će u potpunosti biti ispunjen donošenjem Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NPRSO) koji će se usvojiti u Q2 2022. Uz NPRSO biti će doneseni i pripadajući Akcijski planovi za razdoblje 2021. – 2023. (Q2 2022.) i za razdoblje od 2024. – 2027.
NPRSO sadrži i mjere vezane uz rani i predškolski odgoj i obrazovanje, obrazovanje odraslih, međunarodnu suradnju odgojno-obrazovnih ustanova te mobilnost učenika i nastavnika. Također, usvojen je i novi Zakon o obrazovanju odraslih (NN 144/2021) koji definira priznavanje neformalno i informalno stečenih znanja i vještina, reviziju programa cjeloživotnog učenja u skladu s HKO-om te uvodi sustav osiguravanja kvalitete rada ustanova za obrazovanje odraslih.
Provedba sustava zasnovana na dokazima za anticipaciju i predviđanje vještina u tijeku je kroz provedbu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO) u zajedničkoj nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike je odgovorno za prikupljanje informacija o trenutnim i budućim potrebama tržišta rada i potrebnim kompetencijama, prikupljanje podataka o promjenama kompetencija potrebnih struci i predlaganje razvoja standarda kvalifikacija i standarda zanimanja s obzirom na potrebe tržišta rada, praćenje zapošljavanja osoba sa stečenim sposobnostima kvalifikacije itd. i Ministarstvo znanosti i obrazovanja je odgovorno za aspekte vezane za razvoj standarda kvalifikacija, osiguravanje kvalitete kvalifikacija i ishoda učenja, tj. u širem kontekstu je odgovorno za uključivanje potrebnih vještina u obrazovni sustav (nastavni planovi i programi). |
|
|
|
|
2. mehanizme za praćenje osoba s diplomom te usluge za kvalitetno i djelotvorno usmjeravanje učenika svih dobnih skupina; |
Djelomično |
Provedba HKO-a na razini visokog obrazovanja
Nacionalni plan za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje 2021. do 2027 |
Kriterij će u potpunosti biti ispunjen donošenjem Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NPRSO) koji će se usvojiti u Q2 2022. Uz NPRSO biti će doneseni i pripadajući Akcijski planovi za razdoblje 2021. – 2023. (Q2 2022.) i za razdoblje od 2024. – 2027.
Nacionalna skupina za razvoj sustava za praćenje osoba s kvalifikacijama osnovana je 2019. s ciljem poticanja daljnjeg razvoja nacionalnog sustava praćenja i osiguravanja sinergije između različitih inicijativa i razina obrazovanja. MZO prikuplja podatke o svim upisanim učenicima u osnovno i srednje obrazovanje putem informacijskog sustava e-Matica, koja će također biti povezan s informacijskim sustavom MRMSOSP-a, koji će omogućiti praćenje zapošljavanja studenata u SOO. Uspostava novog informacijskog sustava Središnje evidencije visokog obrazovanja Republike Hrvatske razviti će repozitorij kvalitetnih i pouzdanih podataka u visokom obrazovanju. Nacionalni plan predviđa mjere za usmjeravanje učenika, studenata i odraslih. Mjera 3.5 uključuje aktivnosti usmjerene na učenike u SOO, dok mjere 5.1 i 5.3 naglašavaju potrebu za nastavkom aktiviranja praćenja studenata i na stručno usmjeravanje studenata na visokim učilištima. Stručno usmjeravanje odraslih polaznika predviđeno je mjerom 4.4. |
|
|
|
|
3. mjere kojima se osigurava jednak pristup kvalitetnom, cjenovno pristupačnom, relevantnom, nesegregiranom i uključivom obrazovanju i osposobljavanju, jednaka mogućnost sudjelovanja i završetka takvog obrazovanja i osposobljavanja te stjecanje ključnih kompetencija na svim razinama, uključujući visoko obrazovanje; |
Djelomično |
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20)
Zakon o strukovnom obrazovanju NN 30/09, 24/10, 22/13, 25/18
Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina NN 51/00, 56/00
Zakon o obrazovanju odraslih (NN 17/2007)
Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na državnu stipendiju u STEM područjima znanosti (NN 102/2021)
Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju ¬ socio -ekonomskoga statusa (NN 106/2021)
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN, 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 - OUSRH, 46/07, 63/11, 94/13, 139/13, 101 / 14-O, RUSRH, 60/15-OUSRH, 131/17)
Pravilnik o dodjeli državnih stipendija studentima romske manjine (NN 76/2019) |
Kriterij će u potpunosti biti ispunjen donošenjem Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NPRSO) koji će se usvojiti u Q2 2022. Uz NPRSO biti će doneseni i pripadajući Akcijski planovi za razdoblje 2021. – 2023. (Q2 2022.) i za razdoblje od 2024. – 2027. U sklopu NPOO-a planira se izgradnja novih dječjih vrtića. U razdoblju 2018.-2020. uložena su velika sredstva u sustav RPOO s naglaskom na infrastrukturu (976 mil. HRK), ali i usluge (334 mil. HRK). RH financira infrastrukturna ulaganja za 200 vrtića, kurikularna reforma je u tijeku, a provodi se kroz projekte. Cilj reforme je uspostaviti učinkovit obrazovni sustav. U tijeku je i digitalna transformacija škola, a strukovno obrazovanje se modernizira razvojem novih kurikuluma. HKO se koristi kao alat za povećanje kvalitete visokog obrazovanja. Stipendije se dodjeljuju studentima kao podrška završetku visokog obrazovanja. Provedba aktivnih mjera politike tržišta rada u okviru HZZ-a također uključuje mjere obrazovanja i osposobljavanja. Implementacija PIAAC (Q2 2022.). Godišnje izvješće o provedbi NPRSO za razdoblje 2021.-2027. godine za 2021.i 2022. planirano je za Q1 2023.
|
|
|
|
|
4. mehanizam za koordinaciju koji obuhvaća sve razine obrazovanja i osposobljavanja, uključujući visoko obrazovanje, i jasnu raspodjelu odgovornosti među relevantnim nacionalnim i/ili regionalnim tijelima; |
Da |
Zakon o Agenciji za odgoj i obrazovanje (NN 85/26)
Zakon o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (NN 24/10)
Uredba o Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži - CARNet (NN 16/95)
Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost (NN 78/12)
Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine (Q2 2022.) |
Ministarstvo znanosti i obrazovanja koordinira provedbu politika povezanih sa znanošću i obrazovanjem, u skladu sa zakonskim okvirom svoje nadležnosti i nadležnosti svih tijela u području znanosti i obrazovanja. Uspostavljeni su različiti oblici mehanizama koordinacije u skladu s različitim poljima politike i vrstama intervencija: međusektorska savjetodavna tijela i operativne radne skupine; stručna povjerenstva; redoviti sastanci s tijelima u sustavu znanosti i obrazovanja; svakodnevna koordinacija s dionicima prema nadležnostima u pravnom okviru.
Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. (NN 93/16, 104/16, 116/18) definira djelokrug rada Ministarstva znanosti i obrazovanja. U nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja djeluje 6 stručnih agencija kao i druge javne institucije u obrazovanju i znanosti – 981 osnovne škole, 442 srednjih škola, 135 visokih učilišta koja čine sveučilišta, veleučilišta i visoke škole sa svim svojim sastavnicama..
|
|
|
|
|
5. mehanizme za praćenje, evaluaciju i preispitivanje strateškog okvira politike; |
Djelomično |
Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem (OG, 123/2017)
Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine (Q2 2022.) |
Kriterij će u potpunosti biti ispunjen donošenjem Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NPRSO) koji će se usvojiti u Q2 2022. Uz NPRSO biti će doneseni i pripadajući Akcijski planovi za razdoblje 2021. – 2023. (Q2 2022) i za razdoblje od 2024. – 2027.
NPRSO sadržavat će ciljeve, detaljne mjere i aktivnosti, pokazatelje i mehanizme praćenja, ocjenjivanja i kontrole.
U svrhu praćenja provedbe NPRSO, bit će imenovano Povjerenstvo za praćenje kojim će predsjedavati MZO, a uključivat će predstavnike svih tijela nadležnih za provedbu određenih aktivnosti u okviru mjera i projekata od strateške važnosti. Povjerenstvo se sastaje najmanje dva puta godišnje, a MZO, kao krovno tijelo odgovorno za provedbu Nacionalnog plana, jednom godišnje podnosi Koordinacijskom tijelu godišnje izvješće o provedbi Nacionalnog plana. Sva tijela nadležna za provedbu mjera iz Nacionalnog plana dužna su do 31. siječnja tekuće godine dostaviti MZO-u izvješća o provedbi mjera iz svoje nadležnosti za prethodnu godinu. |
|
|
|
|
6. mjere usmjerene na niskokvalificirane odrasle osobe s niskom razinom vještina i osobe u nepovoljnom socioekonomskom položaju te oblike usavršavanja; |
Djelomično |
Zakon o obrazovanju odraslih (NN 144/2021) Projekt Promocija cjeloživotnog učenja (PCU)
Potpora obrazovanju odraslih polaznika uključivanjem u prioritetne programe obrazovanja, usmjerene unapređenju vještina i kompetencija polaznika u svrhu povećanja zapošljavanja
Razvoj sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih
Smjernica za razvoj i provedbu aktivne politike zapošljavanja u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2018. do 2020. godine.
Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja ispunjenosti uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (NN 129/08, NN 52/2010)
|
Kriterij će u potpunosti biti ispunjen donošenjem Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NPRSO) koji će se usvojiti u Q2 2022. Uz NPRSO biti će doneseni i pripadajući Akcijski planovi za razdoblje 2021. – 2023. (Q2 2022.) i za razdoblje od 2024. – 2027.
Također, usvojen je i novi Zakon o obrazovanju odraslih (NN 144/2021).Isti osigurava razvoj obrazovnih programa za odrasle i omogućuje priznavanje neformalno i informalno stečenih znanja i vještina.
MZO je izradilo kurikulum za razvoj digitalnih, matematičkih i čitalačkih vještina odraslih, slijedi razvoj digitalnih sadržaja za provedbu kurikuluma i osposobljavanje andragoških radnika.
Projekt 'Promocija cjeloživotnog učenja' provodi se radi povećanja svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja.
PIAAC (Q2 2022.) je od strateške važnosti za poboljšanje kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj budući da utvrđuje razine kompetencija odraslih u poslovnom i širem društvenom okruženju. Kako bi se nezaposlene osobe aktivirale za sudjelovanje u obrazovnim programima, programi se provode u sklopu obrazovnih mjera u Aktivnim politikama tržišta rada. NPRSO predviđa niz mjera za obrazovanje odraslih kojima će se osigurati osobni i profesionalni razvoj pojedinaca i njihova povećana produktivnost na tržištu rada.
|
|
|
|
|
7. mjere za potporu nastavnicima, predavačima i akademskom osoblju u pogledu odgovarajućih metoda učenja, ocjenjivanja i vrednovanja ključnih kompetencija; |
Da |
Nacionalni projekt e-Škole: Razvoj sustava digitalno zrelih škola
Nacionalni projekt Modernizacija sustava stručnog usavršavanja nastavnika strukovnih predmeta
|
Zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju propisuje da učitelji osnovnih i srednjih škola, stručni suradnici u školama i ravnatelji škola imaju pravo i obvezu sudjelovati u programima kontinuiranog stručnog usavršavanja. Nekoliko agencija u sustavu odgovorno je za njihovo stručno usavršavanje (AZOO, ASOO, AMPEU, CARNET). Postoje IT sustavi za registraciju odgojno-obrazovnih radnika za sudjelovanje u stručnom usavršavanju. Također, na raspolaganju su im i programi vezani uz vrednovanje ključnih kompetencija. Uz to, svake se godine organizira nekoliko nacionalnih događaja - poput Tjedna cjeloživotnog učenja, Međunarodnog simpozija andragoških djelatnika, CUC, Dana strukovnih nastavnika itd. Kroz nacionalne projekte koje financira ESF, sudjelovalo je više od 30 000 obrazovnih djelatnika na raznim webinarima, radionicama i drugim obrazovnim aktivnostima. Većina webinara javno je dostupna: https://meduza.carnet.hr/index.php/media/connect
|
|
|
|
|
8. mjere za promicanje mobilnosti učenika i osoblja te transnacionalne suradnje pružateljâ usluga obrazovanja i osposobljavanja, među ostalim priznavanjem ishoda učenja i kvalifikacija. |
Djelomično |
Kurikularni okvir za unapređivanje nastavnih kompetencija u visokom obrazovanju.
Bilateralni program akademske mobilnosti putem međunarodnih ugovora
Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, NN 124/2009 , 45/2011, 82/2015, 70/2019, 47/2020) https://www.zakon.hr/z/4 99/Zakon-o-reguliranim-profesijama-i-priznavanju-inozemnih-stru%C4%8Dnih-kvalifikacija
https://ec.europa.eu/programmes/erasmus-plus/resources/documents/croatia-erasmus-2018-numbers_en
Republika Hrvatska: Nacionalni program reformi 2020 .
Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (NN 158/2003, 198/2003, 138/2006 i 45/2011 https://www.zakon.hr/z/500/Zakon-o-priznavanju-inozemnih-obrazovnih-kvalifikacija |
Kriterij će u potpunosti biti ispunjen donošenjem Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NPRSO) koji će se usvojiti u Q2 2022. Uz NPRSO biti će doneseni i pripadajući Akcijski planovi za razdoblje 2021. – 2023. (Q2 2022.) i za razdoblje od 2024. – 2027.
Uklanjanje prepreka mobilnosti i povećanju internacionalizacije visokog obrazovanja među strateškim su prioritetima resornog ministarstva. Radna skupina za internacionalizaciju visokog obrazovanja osnovana je 2010. godine kako bi se uklonile prepreke dolaznim i odlaznim mobilnostima studenata, nastavnog i nenastavnog osoblja, potaknulo se uvođenje modula na stranim jezicima i studijski programi na stranim jezicima. Projektom „Internacionalizacija visokog obrazovanja“ se poboljšala kvaliteta i relevantnost visokog obrazovanja kroz internacionalizaciju. Kako bi se dodatno potaknula mobilnost studenata, AMPEU je 2019. godine donijela Plan za bolju apsorpciju sredstava za odlazne mobilnosti studenata u programu Erasmus +. Ministarstvo provodi aktivnosti uklanjanja zapreka internacionalizaciji i priznavanju, kao i postupke osiguranja kvalitete povezane s europskim sveučilištima i pruža konačnu i koordinacijsku potporu na razini sustava. Osnovana je radna skupina za daljnji razvoj Europskih sveučilišta u koju su uključeni predstavnici svih hrvatskih sveučilišta uključenih u inicijativu, zajedno s AMPEU-om. |
4.4. Nacionalni strateški okvir politike za socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva
|
EFRR, ESF+ |
EFRR: Promicanje socioekonomskog uključivanja marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupinama u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, putem integriranih djelovanja koja obuhvaćaju stanovanje i socijalne usluge;
ESF+: Poticanje aktivnog uključivanja radi promicanja jednakih mogućnosti, nediskriminacije i aktivnog sudjelovanja te poboljšanje zapošljivosti, posebno za skupine u nepovoljnom položaju |
Ne |
Uspostavljen je nacionalni ili regionalni strateški okvir politike ili zakonodavni okvir za socijalnu uključenost i smanjenje siromaštva koji obuhvaća:
1. dijagnozu siromaštva i socijalne isključenosti utemeljenu na dokazima, uključujući siromaštvo djece, osobito u pogledu jednakog pristupa kvalitetnim uslugama za djecu u ranjivom položaju, kao i beskućništvo, prostornu segregaciju i segregaciju u obrazovanju, ograničen pristup osnovnim uslugama i infrastrukturi te specifične potrebe ranjivih osoba svih dobnih skupina; |
Da |
Strategija za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014. – 2020.)
Zakon o socijalnoj skrbi (NN, br.: 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130 / 17, 98/19 i 64/20)
Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2012. do 2027. godine (NN 143/2021)
Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 136/2021)
|
Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obiteljske i socijalne politike kontinuirano prati provedbu svih zakona iz svoje nadležnosti, svakodnevno je u komunikaciji s korisnicima i pružateljima socijalnih usluga, uzimajući u obzir i preporuke pučkih pravobranitelja svih grupa korisnika, ali također i preporuka Europske Komisije svjesni potrebe poboljšanja organizacije sustava socijalne skrbi i sustava socijalnih naknada i usluga. 10. prosinca 2021. Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijskog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2024. godine. 23. prosinca 2021. Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijski plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2024. godine, kojim je predviđen razvoj mjera i aktivnosti usmjerenih na smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti. Na temelju trenutnog stanja analize siromaštva u Republici Hrvatskoj, obuhvatile su se intervencije u svim područjima socijalne zaštite (obrazovanje, zdravstvo, regionalni razvoj, socijalna skrb, zapošljavanje, stanovanje itd.). Ispunjenje kriterija 1. provodi se mjerom „Sveobuhvatna dijagnoza siromaštva i socijalne isključenosti u okviru NP borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti 2021.-2027. Postupak realizacije mjere predviđen je od 2023./2024. godine i trajat će do kraja 2027. godine. Realizacijom mjere uspostavit će se sustav sveobuhvatne dijagnoze siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj koji će se nastaviti kontinuirano provoditi. Sveobuhvatna dijagnoza siromaštva i socijalne isključenosti provela bi se u nekoliko faza: U prvoj fazi provedbe aktivnosti analizirali bi se svi relevantni sustavi (baze podataka) koji prikupljaju podatke o korisnicima i izdacima socijalne zaštite. Analizom bi se utvrdilo koje podatke imamo i iz kojih izvora; otkrile bi se slabosti i nedostaci te bi se predložila rješenja za metodološko objedinjavanje unifikacije sustava.
Druga faza uključivat će rad na postojećim bazama podataka radi razvoja alata za prilagodbu baza podataka i uspostave mehanizama za prikupljanje podataka koji nedostaju (uklanjanje nepravilnosti), a sve s ciljem stvaranja jedinstvene baze podataka (moguća opcija i nadogradnja baze podataka SoNal*).
Treća faza je dijagnoza siromaštva u Hrvatskoj - analiza (analitičko izvješće) koja bi uključivala postavljanje pokazatelja i prijedloga za poboljšanje postojećih i mogućih razvoja novih javnih politika usmjerenih na borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
Uspostava stabilnog sustava dijagnostike siromaštva pridonijet će transparentnom sustavu socijalne zaštite i pravednijoj raspodjeli sredstava te će na odgovarajući način usmjeriti procese priznavanja materijalnih i nematerijalnih prava na sve osobe kojima prijeti siromaštvo i socijalna isključenost. |
|
|
|
|
2. mjere za sprječavanje i suzbijanje segregacije u svim područjima, među ostalim socijalnoj zaštiti, uključivim tržištima rada i pristupu kvalitetnim uslugama za ranjive osobe, uključujući migrante i izbjeglice; |
Da |
Zakon o socijalnoj skrbi (NN, br.: 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130 / 17, 98/19 i 64/20)
Nacionalni plan borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2012. do 2027. godine (NN 143/2021)
Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2012. do 2027. godine (NN 136/2021) |
Dana 17. veljače 2022. stupio je na snagu novi Zakon o socijalnoj skrbi, koji ima za cilj poboljšati kvalitetu cjelokupnog sustava socijalne skrbi stvaranjem preduvjeta za poboljšanje provedbe postojećih odredbi, ali i pronalaženjem novih modela koji će odgovoriti na izazove unutar sustava. Specifični ciljevi su, između ostalog, bolje usmjeravanje socijalnih naknada i usluga i bolja pokrivenost osoba u potrebi. Na području zaštite djece, mladih i obitelji postojeći obiteljski centri u okviru centara za socijalnu skrb provode preventivne, savjetodavne i liječničke aktivnosti za korisnike s ciljem promicanja obiteljskih vrijednosti i aktivnog utjecaja na kvalitetu obiteljskog života. Njihovo izdvajanje iz sastava centara za socijalnu skrb ojačalo bi fokus na savjetodavnim i preventivnim aktivnostima. U sklopu novog Zakona o socijalnoj skrbi cilj je poboljšati i kvalitetu života korisnika sustava socijalne skrbi sukladno specifičnim ciljevima: poboljšanje organizacije sustava socijalne skrbi, poboljšanje pokrivenosti, primjerenosti i korištenja prava, poboljšanje ciljanja i utjecaja koristi na kvalitetu života osoba s invaliditetom, jačanje ciljanih, pristupačnih i pristupačnih usluga podrške roditeljima i obiteljima, poboljšanje kvalitete, dostupnosti i kompatibilnosti socijalnih usluga s potrebama korisnika na određenim područjima Republike Hrvatske.
Također, NP razvoja socijalnih usluga 2021.-2027. predviđa mjere kojima će pristup socijalnim uslugama biti omogućen svim skupinama bez obzira na rasnu, etničku, vjersku, spolnu i sve ostale karakteristike.
U Nacionalnom planu razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine (u daljnjem tekstu: NPRSU), u poglavlju 3.2. Analiza postojećeg stanja po programskim područjima opisana je dostupnost socijalnih usluga za sve korisničke skupine (djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi – str. 12, djecu s problemima u ponašanju – str. 13, djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s tjelesnim, intelektualnim i osjetilnim oštećenjima -str. 14, odrasle osobe s mentalnim oštećenjem – str. 15, starije osobe – str. 20, žrtve obiteljskog nasilja – str. 22, žrtve trgovanja ljudima – str.23, beskućnike – str.- 26, osobe s problemima ovisnosti – str. 28, tražitelje međunarodne zaštite i djecu bez pratnje – str. 29, dugotrajno nezaposlene osobe i korisnike koji izlaze iz skrbi – str. 30).
U NPRSU predviđene su mjere koje pridonose dostupnosti usluga svim korisničkim skupinama neovisno o rasnim, etničkim, nacionalnim, vjerskim, spolnim i drugim karakteristikama (Mjera 1: Povećanje opsega pružanja izvaninstitucijskih usluga na područjima na kojima te usluge nisu dostatne, Mjera 2: Nastavak procesa deinstitucionalizacije i transformacije pružatelja socijalnih usluga, Mjera 3: Izgradnja centara za starije osobe, Mjera 4: Poticanje razvoja udomiteljstva (povećanje broja udomiteljskih obitelji za djecu).
Budući da sve mjere Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. (NPBPSSI) nastoje smanjiti socijalnu isključenost, istima se smanjuje i sprječava segregaciju jer se mjerama nastoji omogućiti ugroženim skupinama da sudjeluju u raspodjeli društvenih dobara: institucionalne (školovanje, pismenost, pristup zdravstvenim uslugama), kulturne (pristup i sudjelovanje u kultura), te društveno-ekonomske (prihod / kupovna moć, stanovanje, osiguravanje temeljnih prava svakom pojedincu u društvu). Izdvajamo dio mjera NPBPSSI-a kao primjer borbe protiv segregacije (NPBPSSI, str. 31-35): Povećanje primjerenosti socijalnih naknada i poboljšanje pokrivenosti najosjetljivije skupine zdravstveno osiguranih osoba dopunskim zdravstvenim osiguranjem; Osiguranje jednakosti pristupa i sudjelovanja ranjivih skupina u kulturi te unaprjeđenje medijske pismenosti; Doprinos smanjenju siromaštva na regionalnoj i lokalnoj razini; Unaprjeđenje kvalitete življenja braniteljsko-stradalničke populacije iz Domovinskog rata kroz razvoj infrastrukture i provedbu programa u veteranskim centrima; Povećanje dostupnosti odgoja i obrazovanja marginalnim i ranjivim skupinama koji su u lošijem socioekonomskom položaju; Poboljšanje i dostupnost besplatnih programa usmjerenih socijalnom uključivanju djece i obitelji u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti; Poboljšanje integriranog pristupa skrbi za djecu u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti; Stvaranje poticajnog okruženja za ostanak i poboljšanje životnih uvjeta mladih i obitelji; Stambeno zbrinjavanje stradalnika i dragovoljaca iz Domovinskog rata. |
|
|
|
|
3. mjere za prelazak s institucijske skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice;
|
Ne |
Zakon o socijalnoj skrbi (NN, broj: 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17 I 98/19)
Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2012. do 2027. godine |
Uvjet će se u potpunosti ispuniti donošenjem Operativnog plana deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi (Q2 2022.).
U svrhu daljnjeg planiranja mjera za prijelaz s institucionalne skrbi na brigu u zajednici, izrađen je Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine, koji se nastavlja na trenutni strateški dokument na području deinstitucionalizacije i transformacije. Uključuje mjere u skladu s potrebama korisnika na županijskoj razini te razvijanje mjera usluga skrbi u obitelji, usluga skrbi u zajednici, prijelazne mjere, mjere jačanja kompetencija stručnjaka, mjere osvještavanja društva u cjelini te mjere za druge relevantne sustave (obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje itd.).
U NPRSU predviđene su sljedeća mjere koje ispunjavaju kriterij 3: Posebni cilj 1: Povećanje dostupnosti socijalnih usluga Mjera 1: Povećanje opsega pružanja izvaninstitucijskih usluga na područjima na kojima te usluge nisu dostatne Mjera 2: Nastavak procesa deinstitucionalizacije i transformacije pružatelja socijalnih usluga Mjera 3: Izgradnja centara za starije osobe Mjera 4: Poticanje razvoja udomiteljstva (povećanje broja udomiteljskih obitelji za djecu) Posebni cilj 4: Jačanje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga Mjera 1: Poboljšanje infrastrukturnih kapaciteta za pružanje socijalnih usluga Mjera 2: Zapošljavanje dodatnog broja radnika za pružanje socijalnih usluga Mjera 3: Organiziranje edukacija i supervizije za podizanje kompetencija stručnjaka i udomitelja koji sudjeluju u pružanju socijalnih usluga
Za provedbu mjera koje osiguravaju prelazak s institucionalne na obiteljsku skrb i skrb u zajednici, uz NP i AP predviđena je izrada Operativnog plana deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi s rokom donošenja Q2 2022. kojim će se definirati broj pružatelja usluga i broj korisnika zasebno za svaku korisničku skupinu za koje se predviđa prelazak s institucionalne skrbi na skrb u obitelji ili zajednici.
Vezano uz ovaj uvjet oformljena je Međuresorna radna skupina koja ima ulogu komplementirati mjere Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine i pripadajućih akcijskih planova za provedbu Nacionalnih planova. U okviru Posebnog cilja 2 Unaprjeđenje kvalitete zdravstvene skrbi kroz poboljšanje učinkovitosti, sigurnosti, dostupnosti, te koordinacije i integracije svih razina i dijelova zdravstvene zaštite, definirana je mjera Koordinacija i integracija resursa zdravstva i socijalne skrbi. Bolja integracija do sada praktički razdvojenih resursa zdravstva i socijalne skrbi omogućit će učinkovitiju i kvalitetniju skrb u kući uz rasterećenje stacionarnih zdravstvenih resursa i poboljšanje zdravstvenih ishoda. Međuresorna radna skupina će u okviru svojih zadataka izraditi Operativni plan aktivnosti s rokovima provedbe kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi povezivanje zdravstva i socijalne skrbi na području dugotrajne skrbi Planirani rok za izradu Operativnog plana je do kraja 2023. godine. |
|
|
|
|
4. mehanizme kojima se osigurava da se njegovo oblikovanje, provedba, praćenje i preispitivanje provodi u bliskoj suradnji s relevantnim dionicima, među ostalim socijalnim partnerima i relevantnim organizacijama civilnog društva.
|
Da
|
Zakon o socijalnoj skrbi (NN, broj: 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17 i 98/19)
Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2012. do 2027. godine
(NN 143/2021)
Odluka Ministarstva rada, mirovinskg sustava,obitelji i socijalne politike o osnivanju i imenovanju članova Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021.-2027. od studenog 2020. Odluka VRH o osnivanju Nacionalnog cijeća za razvoj socijalnih usluga, od travnja 2021.g. Odluka Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelj i socijalne politike o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju i imenovanju članova Radne skupine za izradu i praćenje Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021.-2027.
|
Svi navedeni dokumenti izrađeni su i provode se u suradnji s ključnim dionicima, uključujući socijalne partnere i relevantne organizacije civilnog društva. Uz to, u svrhu koordinacije i praćenja Strategije za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine, Vlada je 2014. godine osnovala radnu skupinu koja se sastoji od svih ključnih dionika. Također, spomenuti strateški dokumenti u 2. i 3. kriteriju imat će strukturu za koordinaciju i praćenje koja će omogućiti horizontalnu i vertikalnu koordinaciju planiranih mjera. Kako bi se pri izradi i provođenju NPRSU i NPBSSI osiguralo da se njihovo projektiranje, provedba, praćenje i revizija provodi u uskoj suradnji s relevantnim dionicima, uključujući socijalne partnere i relevantne organizacije civilnog društva koje bi osigurale ispunjavanje kriterija 4 donesene su:1. Odluka o osnivanju i imenovanju članova Radne skupine za izradu NPRSU. Radna skupina sastavljena je od predstavnika tijela nadležnog za izradu akta strateškog planiranja, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, Hrvatske udruge poslodavaca, centara za socijalnu skrb i pružatelja socijalnih usluga (Odluka u prilogu). 1.1. Odluka o osnivanju i imenovanju članova Radne skupine za izradu i praćenje Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. 1.2. Izmjena i dopuna Odluke o osnivanju i imenovanju članova Radne skupine za izradu i praćenje Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. – u fazi potpisivanja
2. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 29. travnja 2021. donijela Odluku o osnivanju Nacionalnog vijeća za razvoj socijalnih politika. Vijeće je savjetodavno i stručno tijelo Vlade Republike Hrvatske. Vijeće čine predstavnici tijela državne uprave, predstavnici nevladinih organizacija, predstavnici akademske zajednice, predstavnici komora stručnih radnika i predstavnici sindikata (ukupno 36 članova). Zadaća Vijeća je da Vladi Republike Hrvatske daje prijedloge, mišljenja i stručna obrazloženja radi razvoja socijalnih politika, osobito: 1. praćenje primjene međunarodnih ugovora i postojećih propisa koji se odnose na područje sustava socijalne zaštite 2. praćenje potreba na području socijalne zaštite 3. predlaganje programa mjera i razvoja na području socijalne zaštite 4. praćenje rada u području socijalnog planiranja i razvojnog usmjerenja u sustavu socijalne zaštite 5. praćenje standarda socijalnih usluga i drugih pitanja iz područja socijalne zaštite.
Zaključno navodimo da su u projektiranju NPRSU-a i NPBPSSI sudjelovali članovi navedeni u točci 1., 1.1 i 1.2. za provedbu su zaduženi dionici navedeni u Akcijskom planu, a za praćenje i reviziju odgovorno je Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika. |
4.5. Nacionalni strateški okvir politike za uključivanje Roma |
ESF+ |
ESF+: Promicanje socioekonomske integracije marginaliziranih zajednica poput Roma |
DA |
Uspostavljen je nacionalni strateški okvir politike za uključivanje Roma koji obuhvaća:
1. mjere za ubrzavanje integracije Roma, te sprječavanje i uklanjanje segregacije, uzimajući u obzir rodnu dimenziju i položaj mladih Roma, te utvrđivanje osnovne vrijednosti, mjerljivih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti; |
DA |
Nacionalni plan za uključivanje Roma 2021. - 2027. Tablični prikaz Akcijskog plana za provedbu NPUR 2021.-2022
National Plan for Roma Inclusion 2021–2027
|
Nacionalni plan za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NPUR) sadrži mjere za ubrzavanje integracije Roma te sprečavanje i uklanjanje segregacije te uzima u obzir rodnu dimenziju kao i položaj mladih Roma. Tako su, između ostalog planirane mjere: 1.2., 3.3., 4.1, 5.2. 5.3. 6.2. itd.
Sastavni dio NPUR-a za razdoblje od 2021. do 2027. je i tablični prikaz Akcijskog plana s pridruženim pokazateljima ishoda s početnim i ciljnim vrijednostima za 2027 kao i ciljnim vrijednostima za 2021. i 2022. godinu.
Također NPUR za razdoblje od 2021. do 2027. godine uključuje i tablični prikaz strateških projekata (str. 64-71) u kojem su opisane ključne aktivnosti kao i ključne točke u provedbi projekata.
Pored navedenog, u Akcijskom planu svakoj je aktivnosti pridružen, između ostalog, i krajnji rok njene provedbe kao i pokazatelji provedbe. |
2. mehanizme za praćenje, evaluaciju i preispitivanje mjera za integraciju Roma |
DA |
Praćenje provedbe NP za uključivanje Roma 2021. – 2027.
|
O provedbi na godišnjoj razini, Ured će izvještavati putem Izvješća o provedbi operativnih dokumenata NPUR-a tj. provedbi Akcijskih planova. Obveza godišnjeg izvještavanja KT-a je sukladna Zakonu o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Godišnje praćenje provedbe bit će moguće i putem on-line alata koji je u postupku redizajniranja. Sredinom 2024., planirana je formativna evaluacija NPUR-a. Nalazi ponovljenog istraživanja baznih podataka bit će javno dostupni na ranije spomenutom on-line alatu dizajniranom za praćenje provedbe NPUR-a. 2027. planirana je vanjska evaluacija NPUR-a. Ured je obvezan 2023., 2025., 2027. i 2029. godine dostaviti Europskoj komisiji izvješće o provedbi Okvira EU, a planirano je i praćenje provedbe Okvira EU od strane organizacija civilnog društva i to 2022., 2026., 2028. te 2030. godine. Strateški projekti NPUR-a koji imaju za cilj testiranje i uvođenje inovativnih praksi integracije Roma (pilot projekti centara u zajednici i projekt usmjeren NEET skupini) bit će zasebno evaluirani. |
||||
3. mehanizme za uključivanje politike integracije Roma na regionalnoj i lokalnoj razini |
DA |
|
Provedba strateških projekata NPUR-a planirana je u suradnji s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (kako predstavnika regionalne i lokalne vlasti, javnih službi i drugih profesionalaca tako i predstavnika romske nacionalne manjine, uključujući i predstavnike civilnog društva i akademske zajednice). Uz sve navedeno, aktivnosti provedbe NPUR-a na regionalnoj i lokalnoj razini prate vijeća i predstavnici romske nacionalne manjine koji u okviru svojih nadležnosti imaju mogućnost pokretati: lokalne inicijative, izradu lokalnih Akcijskih planova, kao i predlagati izmijene postojećih regionalnih i lokalnih aktivnosti povezanih s NPUR-om (pogledati str. 36 NPUR-a). |
||||
4. mehanizme kojima se osigurava da se njegovo oblikovanje, provedba, praćenje i preispitivanje provodi u bliskoj suradnji s romskim civilnim društvom i svim ostalim relevantnim dionicima, među ostalim na regionalnoj i lokalnoj razini. |
DA |
|
Imenovanje novog Povjerenstva za provedbu NPUR-a očekuje se u srpnju 2021., kao i prve sjednice. Povjerenstvo će brojati ukupno 14 članova, predsjednika i zamjenika. Predsjednik Povjerenstva je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske za društvene djelatnosti i ljudska prava dok je zamjenik predsjednika Povjerenstva predstavnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru. Povjerenstvo, kojeg u paritetnom broju čine pripadnici romske nacionalne manjine (birani javnim pozivom) i predstavnici tijela državne uprave se sastaje minimalno četiri puta godišnje, a po potrebi i češće. Minimalno dvije sjednice Povjerenstva održavaju se na regionalnoj razini. U svim aktivnostima koje provodi Ured (uključujući i planirane aktivnosti pod točkom 3.) posebna je pažnja posvećena planiranju zastupljenosti romske nacionalne manjine, OCD-a, predstavnika pučkog i posebnih pravobranitelja kao i predstavnika regionalne i lokalne zajednice, ali i članova akademske zajednice. |
||||
4.6. Strateški okvir politike za zdravstvo i dugotrajnu skrb |
EFRR ESF+ |
EFRR: Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, uključujući primarnu zaštitu, i promicanje prijelaza sa institucijske skrbi na skrb u obitelji i skrb u zajednici
ESF+: Poboljšanje jednakog i pravodobnog pristupa kvalitetnim, održivim i cjenovno pristupačnim uslugama, među ostalim uslugama kojima se promiče pristup stanovanju i skrbi usmjerene na osobu, uključujući zdravstvenu skrb; modernizacija sustavâ socijalne zaštite, uključujući promicanje pristupa socijalnoj zaštiti, s posebnim naglaskom na djecu i skupine u nepovoljnom položaju; poboljšanje dostupnosti, među ostalim za osobe s invaliditetom, djelotvornosti i otpornosti sustavâ zdravstvene skrbi i usluga dugotrajne skrbi |
Ne |
Postoji nacionalni ili regionalni strateški okvir politike za zdravstvo koji obuhvaća:
1. mapiranje potreba u pogledu zdravstva i dugotrajne skrbi, među ostalim u odnosu na medicinsko osoblje i osoblje koje pruža skrb, kako bi se osigurale održive i koordinirane mjere; |
Ne |
Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 147/2021) |
30. prosinca 2021. godine. Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine i pripadajući Akcijski plan.
U procesu izrade Nacionalnog plana razvoja zdravstva (NPRZ) za razdoblje od 2021. do 2027. godine Ministarstvo zdravstva provelo je mapiranje zdravstvenih potreba u Hrvatskoj, prema metodologiji koju je odobrila Europska komisija.
Utvrđivanje potreba stanovništva NUTS 3 regija te određivanje prioriteta provedeni su po modelu procjene elemenata kvalitete: strukture, procesa i ishoda. Na taj način omogućen je uvid u potrebe pojedinih segmenata sustava te ključnih resursa (uključujući ljudske resurse) za osiguranje koordinirane, integrirane i održive skrbi. Ključne potrebe mapirane su na primjerima najučestalijih zdravstvenih stanja i uzroka smrtnosti populacije, poput kardiovaskularnih bolesti, onkoloških bolesti, ugroženog mentalnog zdravlja. Ono uključuje, uz nedostatak i/ili suboptimalno korištenje resursa u smislu prostora, ljudi i opreme, izražen nedostatak definiranih procesa skrbi, na razini subregija u županijama pa do nacionalne razine. U tom smislu su evidentirana preklapanja u programima skrbi i parcijalna rješenja, uz izostanak sagledavanja cjelovite slike skrbi i uključenih dionika, s njihovim ulogama i odnosima. Rezultati mapiranja i prijedlozi intervencija ugrađeni su u nekoliko poglavlja/posebnih ciljeva nacrta prijedloga NPRZ za razdoblje od 2021. do 2027.
Posebno je to izraženo kroz mjere: 1.Unaprjeđenje liječenja oboljelih od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti; 2. Jačanje kapaciteta u području dijabetološke skrbi; 3. Unaprjeđenje liječenja oboljelih od onkoloških bolesti: 4. Unaprjeđenje liječenja demencija i poremećaja svijesti; 5. Povezivanje svih pružatelja zdravstvenih usluga; 6.Uspostava okvira za mjerenje učinkovitosti zdravstva (HSPA); 7.Priprema strateškog okvira razvoja ljudskih resursa; 8.Poboljšanje radnih uvjeta zaposlenih u zdravstvenom sustavu; 9.Sustav vrednovanja rada i poticanje izvrsnosti u zdravstvu; 10. Specijalističko usavršavanje zdravstvenih radnika i programi cjeloživotnog učenja.
Mapiranje potreba u zdravstvu pokrilo je djelomično i potrebe u dugotrajnoj skrbi koje su u nadležnosti dvaju resora zdravstva i socijalne politike.
Sveobuhvatno mapiranje na temelju rezultata provedenog mapiranja upotpunit će se u okviru Međuresorne radne skupine koja ima zadatak izraditi Operativni plan aktivnosti za povezivanje i koordinaciju poslovnih procesa i resursa u zdravstvu i socijalnoj skrbi kako bi se omogućila učinkovita, dostupna i kvalitetna skrb.
Planirani rok za izradu Operativnog plana je do kraja 2023. godine.. MRMSOSP provodi projekt „Formalni i neformalni oblici skrbi za starije osobe“, koji obuhvaća demografske, zdravstvene, socijalne, ekonomske i druge karakteristike starijih osoba i ljudi koji se brinu o njima. Nalazi istraživanja poslužit će kao osnova za poboljšanje skrbi i uvođenje novih usluga za starije osobe. Također, MRMSOSP će provesti projekt „Poboljšanje pružanja socijalnih usluga“ koji uključuje aktivnosti usmjerene na poboljšanje planiranja socijalnih usluga, uključujući dugoročne usluge, a kroz projektnu metodologiju za procjenu potreba za socijalnim uslugama na županijskoj razini razvit će se ono što će omogućiti mapiranje dugoročnih potreba u sustavu socijalne skrbi u okviru nadležnosti MRMSOSP.
|
|
|
|
|
2. mjere za osiguranje učinkovitosti, održivosti, fizičke i cjenovne pristupačnosti usluga zdravstvene i dugotrajne skrbi, uključujući poseban naglasak na pojedincima koji su isključeni iz zdravstvenog sustava i sustava dugotrajne skrbi i do kojih je najteže doprijeti; |
Ne |
Nacionalni plan razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 147/2021) |
Ispunjenje Kriterija 2. predviđeno je kroz donošenje i provedbu NPRZ od 2021. do 2027. godine, kroz mjere: 1. Jačanje, horizontalna i vertikalna integracija primarne zdravstvene zaštite (PZZ); 2.Izrada kliničkih smjernica za bolesti koje najviše opterećuju zdravstveni sustav; 3.Koordinacija i integracija resursa zdravstva i socijalne skrbi; 4. Modernizacija bolnica i funkcionalna integracija zdravstvenih ustanova; 5. Razvoj sustava za učinkovitiji transport pacijenata ili zdravstvenih resursa, uključujući helikoptersku hitnu medicinsku službu; 6.Uspostava sveobuhvatnog nacionalnog sustava kvalitete i sigurnosti zdravstvene zaštite; 7. Uspostava digitalnih platformi i sustava za edukaciju i komunikaciju s pacijentima
Također, Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine koje je izradilo i koordiniralo Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uključivat će mjere za razvoj usluga u skladu s lokalnim potrebama korisnika. Posebno će uključivati usluge u zajednici i obitelji, usluge polustambenih zgrada i usluge stanovanja za korisnike s najvišim stupnjem funkcionalne ovisnosti kao i preventivne i rehabilitacijske mjere. Poduzet će se dodatne mjere kako bi se osigurao dovoljan broj karijera (obrazovanje, savjetovanje i nadzor), podrška skrbi članovima obitelji, uključujući respite usluge, i vertikalnu koordinaciju unutar sustava socijalne skrbi i horizontalnu koordinaciju između sustava zdravstva i socijalne skrbi. Mjere kojima se osigurava ispunjenje ovog kriterija planirane su u Nacionalnom planu razvoja socijalnih usluga od 2021. do 2027. u okviru Prioriteta: Kvaliteta i održivi razvoj socijalnih usluga, dva posebna cilja: 1. Unapređenje upravljanja socijalnim uslugama; 2. Jačanje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga
U svrhu bolje integracije odvojenih resursa zdravstva i socijalne skrbi osnovana je Međuresorna radna skupina koja ima ulogu komplimentirati mjere Nacionalnog plana razvoja zdravstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine i pripadajućih akcijskih planova za njihovu provedbu. Međuresorna radna skupina u okviru svojih aktivnosti izradit će Operativni plan aktivnosti s vremenskim okvirom provedbe u cilju povezivanja zdravstva i socijalne skrbi na području dugotrajne skrbi (rok kraj 2023. godine).
|
|
|
|
|
3. mjere za promicanje usluga koje se pružaju u obitelji i zajednici putem deinstitucionalizacije, uključujući preventivnu i primarnu skrb, kućnu njegu i usluge koje se pružaju u zajednici. |
Ne |
Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2027. godine (NN 147/2021 |
Nacionalni plan razvoja socijalnih usluga 2021.-2027. predviđa mjere u svrhu nastavka procesa deinstitucionalizacije, uključujući daljnji razvoj i unaprjeđenje udomiteljstva, te za razvoj i jačanje socijalnih usluga u zajednici i usluga podrške deinstitucionaliziranim korisnicima kao i drugim korisnicima koji žive u vlastitim domovima. Deinstitucionalizacija se primarno odnosi na sve skupine djece i osobe s invaliditetom pri čemu se pozornost usmjerava i povećanju broja udomiteljskih obitelji za djecu najmlađe životne dobi uz osiguravanje kontinuirane stručne podrške. Mjere su navedene u okviru Prioriteta: Dostupnost i ravnomjerni regionalni razvoj socijalnih usluga, a razrađene u okviru dva posebna cilja. 1. Povećanje dostupnosti socijalnih usluga i 2. Uvođenje novih usluga (socijalne inovacije) primarnu skrb, skrb u kući i usluge u zajednici.
Izgradnjom centara za starije osobe omogućit će se dostupnost u korištenju raznovrsnih izvaninstitucijskih usluga radi poboljšanja kvalitete življenja u vlastitom domu, osiguravanje integrirane socijalne i zdravstvene skrbi na primarnoj razini, te usluge smještaja za korisnike kojima je zbog otežane funkcionalne sposobnosti i narušenog zdravstvenog stanja potrebna pomoć i nadzor druge osobe u zadovoljenju svih potreba u punom opsegu. U tu svrhu želi se osigurati primjerene usluge dugotrajne intenzivne skrbi u vlastitom domu (primjerice zapošljavanjem njegovatelja za starije), razvijati usluge boravka i usluge pomoći u kući koje povećavaju kvalitetu života starijih osoba i omogućuju duži ostanak u njihovim domovima vodeći računa o dostupnosti usluga i potrebama korisnika. Također, provodit će se aktivnosti u suradnji sa svim dionicima, posebice organizacijama civilnog društva udomitelja u svrhu senzibilizacije javnosti i potpore udomiteljima, kako bi pružali što kvalitetniju skrb.
Mjere iz ovog uvjeta u NPRZ 2021.-2027. planirane su s ciljem osnaživanja kapaciteta i ključnim ciljem integracije svih usluga u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti te stvaranje modela integrirane skrbi. Specifične mjere integracije dodatno će se razvijati kroz rad gore navedene Međuresorne radne skupine.
Među mjerama u NPRZ 2021.-2027. za ovaj uvjet posebno su značajne: 1.Jačanje, horizontalna i vertikalna integracija primarne zdravstvene zaštite (PZZ); 2.Koordinacija i integracija resursa zdravstvene i socijalne skrb; 3. Modernizacija bolnica i funkcionalna integracija zdravstvenih ustanova. |
5.Programska tijela
Upućivanje: članak 22. stavak 3. točka (k), članci 71. i 84. UZO-a
Tablica 13: Programska tijela
Programska tijela |
Naziv ustanove [500] |
Podaci za kontakt [200] |
E-adresa [200] |
|
Upravljačko tijelo |
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije |
Velimir Žunac, Državni tajnik |
||
Tijelo za reviziju |
Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije |
Neven Šprlje, ravnatelj |
||
Tijelo kojemu Komisija izvršava plaćanja |
Ministarstvo financija |
Ante Matijević, Glavni državni rizničar |
||
Ako je primjenjivo, tijelo ili tijela kojima Komisija izvršava plaćanja u slučaju tehničke pomoći na temelju članka 36. stavka 5. UZO-a |
Ministarstvo financija |
Ante Matijević, Glavni državni rizničar |
||
|
Ministarstvo financija |
Ante Matijević, Glavni državni rizničar |
Raspodjela nadoknađenih iznosa za tehničku pomoć na temelju članka 36. stavka 5. UZO-a ako je utvrđeno više tijela kojima Komisija izvršava plaćanja
Upućivanje: članak 22. stavak 3. UZO-a
Tablica 13.A: Udio postotaka naveden u članku 36. stavku 5. točki (b) UZO-a koji će se nadoknaditi tijelima kojima Komisija izvršava plaćanja u slučaju tehničke pomoći na temelju članka 36. stavka 5. UZO-a (u postotnim bodovima (p. b.))
Ministarstvo financija |
100 % |
Tijelo 2 * |
p.b. |
* Broj tijela koje je odredila država članica
6.Partnerstvo
Upućivanje: članak 22. stavak 3. Točka (h) UZO-a
7.Komunikacija i vidljivost
Upućivanje: članak 22. Stavak 3. Točka (j) UZO-a
8.Upotreba jediničnih troškova, jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i financiranje koje nije povezano s troškovima
Upućivanje: članci 94. i 95. UZO-a
Tablica 14: Upotreba jediničnih troškova, jednokratnih iznosa, paušalnih stopa i financiranje koje nije povezano s troškovima
|
DA |
NE |
|
Od trenutka donošenja u okviru programa primjenjivat će se nadoknada doprinosa Unije na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa iz prioriteta u skladu s člankom 94. UZO-a (ako je odgovor „da”, ispunite Dodatak 1.) |
|
|
|
Od trenutka donošenja u okviru programa primjenjivat će se nadoknada doprinosa Unije na temelju financiranja koje nije povezano s troškovima u skladu s člankom 95. UZO-a (ako je odgovor „da”, ispunite Dodatak 2.) |
|
|
Dodatak 3.
Popis planiranih operacija od strateške važnosti s rasporedom
(članak 22. stavak 3. UZO-a)
2.i Ulaganje u energetsku učinkovitost u komercijalnom sektoru - 2022.-2027 2.iii. Ulaganje u razvoj vodikove ekonomije - 2022.-2027. 2.iv Razminiranje šuma i šumskog zemljišta u Republici Hrvatskoj - 2022.-2025. 2.v Ulaganje u prikupljanje i pročišćavanje komunalnih otpadnih voda u aglomeracijama većim od 15.000 ES - 2022.-2029. 3.i Rekonstrukcija postojećeg i izgradnja drugog kolosijeka željezničke pruge na dionici Dugo Selo-Novska - 2023.-2029. 3.ii Brza cesta DC12 Vrbovec – Bjelovar – Virovitica – GP Terezino Polje (Mađarska) - 2022.-2027. 4.ii Osiguravanje infrastrukturnih uvjeta za provedbu cjelodnevne škole (CDŠ) u osnovnoškolskom obrazovanju - 2023.-2029. 4.iii Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici osobama s invaliditetom kao podrška procesu deinstitucionalizacije - 2022.-2027. 4.iii Popravak i obnova postojećih stambenih jedinica te izgradnja novih višestambenih jedinica - 2022.-2027. 4. v Ulaganja u regionalne mreže zdravstvene zaštite - 2023.-2030. |
Komentari