Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz
1.2.
Broj "Narodnih novina"
94/2018
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Naziv pravne stečevine EU: Direktiva (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 20115. o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (Tekst značajan za EGP)(SL L 239)
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Direktiva (EU) 2015/1513 ili direktiva o indirektnoj promjeni namjene zemljišta donesena je 2015. godine, a za njenu implementaciju države su dobile rok do 10. rujna 2017. godine. Odrednice direktive su prenesene u Zakon o zaštiti zraka i u ovaj Zakon.
Zakonom je uređena proizvodnja, trgovina i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva, korištenje biogoriva u prijevozu, donošenje programa i planova za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu, ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i provođenje politike te mjere poticanja korištenja biogoriva u prijevozu.
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Izmjene i dopune Zakona su napravljene i u cilju uspostavljanja funkcionalnijeg tržišta biogoriva. Cilj je bio uspostaviti ponudu i potražnju uključivo nastavak proizvodnje biogoriva u Republici Hrvatskoj tržišnim mehanizmima. Uveden je model penalizacije obveznika stavljanja biogoriva na tržište, koji su osim naknada zbog nestavljanja biogoriva na tržište dužni plaćati i dodatnu naknadu ako nisu smanjene emisije stakleničkih plinova. Ova mjera je rezultirala značajnim povećanjem udjela tekućih biogoriva u neposrednoj potrošnji energije u prometu od 2017. do 2020. godine:
- 2017. iznosio je 0,02 PJ,
- 2018. iznosio je 1,13 PJ,
- 2019. iznosio je 2,62 PJ,
- 2020. iznosio je 2,70 PJ.
Tijekom 2019. na tržište Republike Hrvatske stavljeno je ukupno 61.392,96 tona biogoriva, a u 2020. ukupno 64.646,76 tona biogoriva.
U 2019. na tržištu Republike Hrvatske udio biogoriva u ukupnim benzinima i plinskim uljima stavljenim u promet iznosio je 5,26 %, a u 2020. udio biogoriva se povećao na 5,45%.
U sektoru prijevoza znatno je povećano umješavanje biogoriva u benzinska i dizelska goriva u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova i dekarbonizacije sektora prometa. Problem tijekom provedbe ovoga Zakona je nedostatna količina biogoriva druge generacije te nepovoljna cijena za iste. Cijena biokomponente iz uljane repice na tržištu tijekom razdoblja 2018.-2020. blago se mijenjala, a u 2021. naglo se povećala te iznosila:
-2018. – 1.000 USD/t
-2019. – 970 USD/t
-2020. – 960 USD/t
-2021. – 1.730 USD/t
Obzirom da je postavljani cilj od 10% (do 2020.), s ugrađenim ograničenjima proizvodnje biogoriva prve generacije i minimalnog udjela naprednih biogoriva prisutnih na tržištu, teško doseziv, naglasak je dan i na korištenje električne energije u prijevozu.
Donošenjem ovoga Zakona u javni gradski prijevoz uvedeno je korištenje električne energije iz obnovljivih izvora u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Tako su direktivom povećani faktori kojima se množi električna energija iz obnovljivih izvora i potrošena u cestovnom prijevozu (s 2,5 na 5) i željezničkom prijevozu (1 na 2,5). Sukladno tome uvedena je i obveza obveznicima korisnika goriva u javnom prijevozu što uključuje i željeznicu da za potrebe prijevoza koriste isključivo obnovljivu električnu energiju za koju je izdano jamstvo podrijetla. Mjera je na tragu tranzicije koja se događa u Europskoj uniji, a gdje se posebice povećava uporaba električne energije u gradskom i prigradskom prijevozu te se razvija željeznički i intermodalni prijevoz.
Potrošnja energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa (cestovni, željeznički i ostali) povećavala se na godišnjoj bazi:
-2018. – 38,33 ktoe (bez multiplikatora), odnosno 53,18 (s multiplikatorima)
-2019. – 73,71 ktoe (bez multiplikatora), odnosno 126,15 (s multiplikatorima)
-2020. – 76,40 ktoe (bez multiplikatora), odnosno 125,93 (s multiplikatorima)
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena ovoga Zakona nema učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Primjena ovoga Zakona nema socijalnih učinaka.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena ovoga Zakona nema učinka na rad i tržište rada.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjenom ovoga Zakona smanjena je emisija stakleničkih plinova i povećano korištenje obnovljivih izvora energije u sektoru prometa. U sektoru prijevoza znatno je povećano umješavanje biogoriva u benzinska i dizelska goriva u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova i dekarbonizacije sektora prometa. Nadalje, potrošnjom električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u javnom, cestovnom i željezničkom prijevozu, također je smanjena emisija stakleničkih plinova.
Ukupno izbjegnute emisija stakleničkih plinova u prijevozu (cestovni, željeznički, ostale vrste prijevoza te biogoriva u prijevozu) zbog korištenja obnovljivih izvora, iznosila je:
-2018. – 123.557 tCO2e
-2019. – 234.794 tCO2e
-2020. – 243.184 tCO2e
Broj vozila na električni i hibridni pogon (sve kategorije cestovnih vozila) se povećavao:
-2018. – 802
-2019. – 1.331
-2020. – 1.440
Početkom 2021. broj električnih bicikla iznosi je 1.437 komada što je također pridonijelo ostvarenju cilja dekarbonizacije prometnog sektora.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena ovoga Zakona nema utjecaja na zaštitu ljudskih prava.
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Sukladno odredbi Zakona o procjeni učinaka propisa (NN br. 44/17) javno savjetovanje provedeno od 24. veljače 2021. do 24. ožujka 2021. u trajanju mjesec dana.
Tijekom javnog savjetovanja očitovale se dvije fizičke osobe g. Šime Validžić i g. Marijan Kalea. Kako su se očitovanja odnosila na opća razmišljanja o postupcima i načinu korištenja biogoriva, Ministarstvo je očitovanja primilo na znanje.
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Kako je Ured za zakonodavstvo u svom očitovanje od 18. veljače 2021. pod KLASA: 002-02/21-07/04, URBROJ: 50501-4/3-21-02, ukazao za potrebu manje korekcije u Obrascu naknadne procjene učinaka propisa isti je ovo Ministarstvo prema uputama izvršilo. Slijedom upute Ureda za zakonodavstvo, Obrazac naknadne procjene učinaka propisa ide na ponovno javno savjetovanje u trajanju od mjesec dana, uz istovremenu provedbu postupka mišljenja nadležnih resora.
6. PRILOZI
-mišljenje Ureda za zakonodavstvo od 18. veljače 2021.
-Obrazac izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću
7. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: izv. prof. dr. sc. Davor Filipović, ministar
PRILOG 5.
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz
1.2.
Broj "Narodnih novina"
94/2018
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Naziv pravne stečevine EU: Direktiva (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 20115. o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (Tekst značajan za EGP)(SL L 239)
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Direktiva (EU) 2015/1513 ili direktiva o indirektnoj promjeni namjene zemljišta donesena je 2015. godine, a za njenu implementaciju države su dobile rok do 10. rujna 2017. godine. Odrednice direktive su prenesene u Zakon o zaštiti zraka i u ovaj Zakon.
Zakonom je uređena proizvodnja, trgovina i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva, korištenje biogoriva u prijevozu, donošenje programa i planova za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu, ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i provođenje politike te mjere poticanja korištenja biogoriva u prijevozu.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
Izmjene i dopune Zakona su napravljene i u cilju uspostavljanja funkcionalnijeg tržišta biogoriva. Cilj je bio uspostaviti ponudu i potražnju uključivo nastavak proizvodnje biogoriva u Republici Hrvatskoj tržišnim mehanizmima. Uveden je model penalizacije obveznika stavljanja biogoriva na tržište, koji su osim naknada zbog nestavljanja biogoriva na tržište dužni plaćati i dodatnu naknadu ako nisu smanjene emisije stakleničkih plinova. Ova mjera je rezultirala značajnim povećanjem udjela tekućih biogoriva u neposrednoj potrošnji energije u prometu od 2017. do 2020. godine:
- 2017. iznosio je 0,02 PJ,
- 2018. iznosio je 1,13 PJ,
- 2019. iznosio je 2,62 PJ,
- 2020. iznosio je 2,70 PJ.
Tijekom 2019. na tržište Republike Hrvatske stavljeno je ukupno 61.392,96 tona biogoriva, a u 2020. ukupno 64.646,76 tona biogoriva.
U 2019. na tržištu Republike Hrvatske udio biogoriva u ukupnim benzinima i plinskim uljima stavljenim u promet iznosio je 5,26 %, a u 2020. udio biogoriva se povećao na 5,45%.
U sektoru prijevoza znatno je povećano umješavanje biogoriva u benzinska i dizelska goriva u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova i dekarbonizacije sektora prometa. Problem tijekom provedbe ovoga Zakona je nedostatna količina biogoriva druge generacije te nepovoljna cijena za iste. Cijena biokomponente iz uljane repice na tržištu tijekom razdoblja 2018.-2020. blago se mijenjala, a u 2021. naglo se povećala te iznosila:
- 2018. – 1.000 USD/t
- 2019. – 970 USD/t
- 2020. – 960 USD/t
- 2021. – 1.730 USD/t
Obzirom da je postavljani cilj od 10% (do 2020.), s ugrađenim ograničenjima proizvodnje biogoriva prve generacije i minimalnog udjela naprednih biogoriva prisutnih na tržištu, teško doseziv, naglasak je dan i na korištenje električne energije u prijevozu.
Donošenjem ovoga Zakona u javni gradski prijevoz uvedeno je korištenje električne energije iz obnovljivih izvora u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Tako su direktivom povećani faktori kojima se množi električna energija iz obnovljivih izvora i potrošena u cestovnom prijevozu (s 2,5 na 5) i željezničkom prijevozu (1 na 2,5). Sukladno tome uvedena je i obveza obveznicima korisnika goriva u javnom prijevozu što uključuje i željeznicu da za potrebe prijevoza koriste isključivo obnovljivu električnu energiju za koju je izdano jamstvo podrijetla. Mjera je na tragu tranzicije koja se događa u Europskoj uniji, a gdje se posebice povećava uporaba električne energije u gradskom i prigradskom prijevozu te se razvija željeznički i intermodalni prijevoz.
Potrošnja energije iz obnovljivih izvora u sektoru prometa (cestovni, željeznički i ostali) povećavala se na godišnjoj bazi:
- 2018. – 38,33 ktoe (bez multiplikatora), odnosno 53,18 (s multiplikatorima)
- 2019. – 73,71 ktoe (bez multiplikatora), odnosno 126,15 (s multiplikatorima)
- 2020. – 76,40 ktoe (bez multiplikatora), odnosno 125,93 (s multiplikatorima)
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena ovoga Zakona nema učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Primjena ovoga Zakona nema socijalnih učinaka.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Primjena ovoga Zakona nema učinka na rad i tržište rada.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjenom ovoga Zakona smanjena je emisija stakleničkih plinova i povećano korištenje obnovljivih izvora energije u sektoru prometa. U sektoru prijevoza znatno je povećano umješavanje biogoriva u benzinska i dizelska goriva u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova i dekarbonizacije sektora prometa. Nadalje, potrošnjom električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora u javnom, cestovnom i željezničkom prijevozu, također je smanjena emisija stakleničkih plinova.
Ukupno izbjegnute emisija stakleničkih plinova u prijevozu (cestovni, željeznički, ostale vrste prijevoza te biogoriva u prijevozu) zbog korištenja obnovljivih izvora, iznosila je:
- 2018. – 123.557 tCO 2e
- 2019. – 234.794 tCO 2e
- 2020. – 243.184 tCO 2e
Broj vozila na električni i hibridni pogon (sve kategorije cestovnih vozila) se povećavao:
- 2018. – 802
- 2019. – 1.331
- 2020. – 1.440
Početkom 2021. broj električnih bicikla iznosi je 1.437 komada što je također pridonijelo ostvarenju cilja dekarbonizacije prometnog sektora.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena ovoga Zakona nema utjecaja na zaštitu ljudskih prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Sukladno odredbi Zakona o procjeni učinaka propisa (NN br. 44/17) javno savjetovanje provedeno od 24. veljače 2021. do 24. ožujka 2021. u trajanju mjesec dana.
Tijekom javnog savjetovanja očitovale se dvije fizičke osobe g. Šime Validžić i g. Marijan Kalea. Kako su se očitovanja odnosila na opća razmišljanja o postupcima i načinu korištenja biogoriva, Ministarstvo je očitovanja primilo na znanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
Kako je Ured za zakonodavstvo u svom očitovanje od 18. veljače 2021. pod KLASA: 002-02/21-07/04, URBROJ: 50501-4/3-21-02, ukazao za potrebu manje korekcije u Obrascu naknadne procjene učinaka propisa isti je ovo Ministarstvo prema uputama izvršilo. Slijedom upute Ureda za zakonodavstvo, Obrazac naknadne procjene učinaka propisa ide na ponovno javno savjetovanje u trajanju od mjesec dana, uz istovremenu provedbu postupka mišljenja nadležnih resora.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
6. PRILOZI
-mišljenje Ureda za zakonodavstvo od 18. veljače 2021.
-Obrazac izvješća o provedenom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
7. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: izv. prof. dr. sc. Davor Filipović, ministar
Datum: 9. svibnja 2022.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja