1. UVOD

Kako bi odgovorila na izazove krize uzrokovane pandemijom bolesti COVID-19 Europska unija je 2020. godine uspostavila Mehanizam za oporavak i otpornost kao dio instrumenta EU-a sljedeće generacije. Planovi za oporavak i otpornost, koje izrađuju države članice u suradnji s Europskom komisijom, temelj su za korištenje sredstava iz spomenutog Mehanizma, a time i glavni strateški dokument za planiranje i provedbu reformi, ulaganja i projektnih inicijativa država članica usmjerenih na gospodarski oporavak, održivi razvoj te zelenu i digitalnu tranziciju. U planu za oporavak i otpornost daje se pregled reformi i povezanih ulaganja koje će država članica provesti u sljedećim godinama u skladu s propisanim ciljevima Mehanizma za oporavak i otpornost.

Uredba (EU) 2021/241 o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost ne utvrđuje direktno oblike bespovratnih sredstava koje država članica dodjeljuje krajnjim primateljima tj. korisnicima. Međutim, Uredba općenito navodi obvezu dosljednosti primjene različitih instrumenata Unije. Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 8. srpnja 2021. donijela je Odluku o sustavu upravljanja i praćenju provedbe aktivnosti u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. (Narodne novine, br. 78/21).

U sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektroničke medije nositelji su investicije C1.1.1. R6-I2 „Uspostava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ pod komponentom C1.1. Otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo te reformskom mjerom C1.1.1. R6 „Razvoj otpornog kulturnog i kreativnog sektora“. Za provedbu investicije u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti osigurano je 45 milijuna kuna bespovratnih sredstava za projekt razvoja sustava provjere točnosti informacija objavljenih u javnom prostoru, medijima i na društvenim mrežama, kroz niz aktivnosti predloženih u ovom dokumentu.

Na temelju stručne studije „ J ačanje otpornosti društva na dezinformacije: analiza stanja i smjernice za djelovanje “, koja je priložena ovoj javnoj raspravi, a u sklopu programa Nacionalnog plana za oporavak i otpornost „Uspostava sustava provjere medijskih činjenica i sustava javne objave podataka“ predlažu se aktivnosti, načela rada i kriteriji koji bi trebali informirati i dati smjernice oblikovanju i provođenju javnog poziva za aktivnosti i projekte u okviru ove investicije. Predložene aktivnosti, načela rada i kriteriji temelje se na okviru djelovanja, preporukama i principima vodećih međunarodnih institucija u borbi protiv dezinformacija (primjerice, Vijeća Europe, Europske komisije i UNESCO-a).

2. CILJEVI INVESTICIJE

Opći okvir za izradu prijedloga aktivnosti i kriterija

Ključne međunarodne organizacije poput Vijeća Europe, Europske komisije i UNESCO-a, kao i relevantni projekti poput Europskog opservatorija za digitalne medije ( EDMO), jasno navode nekoliko ključnih principa uspostave i jačanja sustava utvrđivanja činjenica i provjere informacija: projektna suradnja različitih dionika, multidisciplinarni timovi i suradnja s akademskom zajednicom, jačanje suradnje, komplementarnosti i razmjene između tradicionalnih medija i neovisnih fact-checking organizacija, razvoj i primjena novih tehnologija te informacija iz otvorenih izvora ( open-source intelligence - OSINT), sustavna edukacija i radionice.

Digitalna transformacija medijskog i informacijskog tržišta, kao i medijskih i informacijskih navika građanki i građana, potpomognuta financijskim krizama i ekonomskim posljedicama pandemije COVID-19, ugrozila je ekonomsku održivost medija i njihovih poslovnih modela.

Kako bi se održalo i poticalo kvalitetno neovisno novinarstvo, ali i neovisni i specijalizirani projekti provjere točnosti informacija, ključne su potpore iz javnih sredstava kroz sustav izravnih i neizravnih subvencija. Te se potpore trebaju temeljiti na jasnim i mjerljivim kriterijima odabira projekata u odnosu na postavljene ciljeve i pripadajuće aktivnosti, uz osiguravanje transparentnost postupka izbora u svim njegovim fazama, transparentno izvještavanje o korisnicima potpora i dodijeljenim iznosima te praćenje izvršavanja postavljenih ciljeva i dogovorenih aktivnosti.

2.1. PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI

  1. Jačanje kapaciteta i kompetencija postojećih provjeravatelja informacija ( fact-checkera ) i uspostavljanje novih neovisnih provjeravatelja.

- aktivnosti vezane uz analizu podataka prikupljenih računalnim sustavima za provjeru informacija;

◊ edukaciju o mogućnostima AI tehnologija u sustavima provjere informacija;

◊ radionice usmjerene na rješavanje pojedinih zadaća u računalnim sustavima za provjeru informacija s ciljem podizanja kompetencija, poticanja suradnje i osvještavanje javnosti o mogućnostima AI tehnologije u sustavima provjere informacija.

◊ razvoj pojedinih modula unutar sustava za provjeru informacija (primjerice, detekcija tvrdnji, pronalaženje dokaza, prepoznavanje botova, profiliranje autora, analiza društvenih interakcija, objašnjivost modela i dr.);

◊ razvoj mrežne aplikacije koja omogućuje korištenje razvijenih modula kroz unificirano i otvoreno programsko sučelje (API);

◊ razvoj sustava za prikupljanje podataka iz raznih izvora s podrškom za otvorene standarde poput ClaimReviewa , automatskim prijevodom na hrvatski te mogućnošću povezivanja sa suradničkom platformom;

◊ razvoj programske podrške za obradu hrvatskoga jezika;

◊ razvoj alata za označavanje podataka s naprednim tehnikama za smanjenje broja potrebnih primjera za učenje modela strojnog učenja (koristeći primjerice modele aktivnog učenja) i s podržanim prikladnim metrikama kvalitete označavanja;

◊ razvoj alata za kontinuirano retreniranje i evaluaciju modela sustava za provjeru informacija;

◊ razvoj ekstenzija za mrežne pretraživače koji omogućuju korištenje sustava za provjeru informacija.

3. NAČELA RADA

Kako bi se osigurao integritet djelovanja u okviru programa uspostave i jačanja sustava provjere informacija, ključno je da se u procesu evaluacije projektnih prijedloga kao poseban kriterij vrednuje spremnost i mogućnost prijavitelja da se pridržavaju temeljnih N ačela rada .

Proces prijave na javni poziv mora uključivati spremnost prijavitelja na prihvaćanje i poštivanje temeljnih standarda i principa rada kojima se vode ključne međunarodne organizacije i projekti na području borbe protiv dezinformacija i provjere točnosti informacija, poput IFCN-a, EDMO-a i sličnih.

Temeljna Načela rada u okviru ove investicije uključuju:  

● NEOVISNOST , politička i ekonomska, ali i druga; organizacija se može smatrati ovisnom kada ovisi o jednom ključnom izvoru financiranja koji može imati određene političke, ekonomske , ideološke ili druge interese koji su potencijalno u sukobu s javnim interesom. Primjeri na kojima se gradi načelo neovisnosti i uređivačke nezavisnosti: ako se organizacija specijalizira ili prijavljuje projekt provjere informacija u sferi politike ne smije primati sredstva od političara, političkih stranaka, političkih grupacija ili drugih aktera s jasnom političkom agendom; lokalna organizacija ili medij ne smije ovisiti o izvorima financiranja povezanim s lokalnim vlastima i lokalnim gospodarstvenicima na način koji umanjuje njezinu nezavisnost, a ukoliko takva sredstva postoje, ona uvijek trebaju biti dodijeljena kroz javne natječaje i transparentno u pogledu dodijeljenih iznosa i kriterija dodjele; ako se organizacija specijalizira ili prijavljuje projekt provjere informacija u sferi zdravstvenih (dez)informacija, ne smije primati sredstva od npr. farmaceutske industrije i drugih organizacija koje mogu umanjiti njezinu nezavisnost . P ro vjeravatelji informacija ( fact-checking organizacija ili projekt) ne smiju javno zagovarati političke opcije i/ili kandidate;

● TRANSPARENTNOST i to prvenstveno:  

- transparentnost računalnih sustava za provjeru činjenica : razvijeni računalni kod treba biti javno dostupan u najvećoj mogućoj mjeri; treba biti opisan postupak definiranja, treniranja i evaluacije modela strojnog učenja; treba opisati ograničenja razvijenih modula unutar sustava za provjeru činjenica; potrebno je opisati podatke korištene za razvoj modela strojnog učenja te navesti moguće pristranosti prisutne u podacima; podaci na kojima su modeli trenirani trebaju biti javno dostupni osim ako, vezano uz te podatke, ne postoje eventualna ograničenja povezana sa zaštitom osobnih podataka ili poštivanje autorskih prava; potrebno je, do mjere u kojoj je to moguće, primijeniti metode za objašnjivost modela strojnog učenja;

● PRAVO NA KOREKCIJU POGREŠKE I OBJAVU ISPRAVKA: provjeravatelj na svojoj mrežnoj stranici treba objaviti politiku objave ispravaka; provjeravatelj je dužan objaviti ispravak kada se utvrdi da je provjeravatelj pogriješio u proceduri, izvorima, sadržaju ili zaključku, a ispravak se mora objaviti tako da bude uočljiv i da publike što lakše vide korekciju; p rovjeravatelj je odgovoran za svaku štetu koju svojim nesavjesnim radom prouzroči trećim osobama ;

4. BUDUĆA NATJEČAJNA DOKUMENTACIJA, PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI I PARTNERI I KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROJEKATA

4.1. PRIJAVA NA JAVNI POZIV: PRIHVATLJIVI PRIJAVITELJI I PROJEKTNI PARTNERI

Prijavitelj na javni poziv može podnijeti samo jedan projektni prijedlog te se pojedinom korisniku bespovratna sredstva mogu dodijeliti samo jednom. S jednim prijaviteljem može se sklopiti samo jedan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.

Prijavitelj projekt može provoditi samostalno ili u partnerstvu.

Prihvatljivi projektni partneri su mikro, mala i srednja poduzeća upisana u odgovarajuće upisnike za obavljanje medijske djelatnosti, ali ne smiju provoditi projekt na način da prihvatljivi trošak koji se odnosi na prihvatljivog projektnog partnera premašuje više od 30 posto ukupne vrijednosti projekta za koji se prijavljuju.

4.2. DOKUMENTACIJA KOJU JE POTREBNO PRILOŽITI (radni okvir):

Pravni status prijavitelja (svih članova partnerstva). Potrebno je priložiti dokaze o registraciji i statusu organizacije.

1. Za medije: dokaz o upisu u Upisnik Agencije za elektroničke medije ili Hrvatske gospodarske komore.

2. Popis prijašnjih projekata, s naglaskom na projekte koji spadaju u područje natječaja (ako takvi postoje).

3. Kratke životopise nositelja projekta (najmanje jedan nositelj za prijavitelja i jedan nositelj za partnere na projektu)

4. Opis stručnih kompetencija te tehničke, kadrovske i operativne sposobnosti za provođenje projekta

5. Za projekte uspostavljanja novih neovisnih provjeravatelja: prijedlog ustroja organizacije/odjela/tima za provjeravanje informacija

6. Dokaz financijske sposobnosti za provođenje projekta i izjavu o financijskoj     transparentnosti

7. Plan nastavka financiranja projekta nakon isteka financiranja u sklopu budućeg Javnog poziva

8. Opis ciljeva i aktivnosti projekta (aktivnosti trebaju biti vezane uz konkretne i mjerljive indikatore koji mjere provedbu aktivnosti i ispunjavanje ciljeva)

9. Vremenski plan projektnih aktivnosti  

10. Plan diseminacije i popularizacije spoznaja i rezultata aktivnosti

11. Troškovnik – koji uključuje projekciju prihvatljivih troškova projektnih aktivnosti

4.3. PRIJEDLOZI KRITERIJA ZA VREDNOVANJE PROJEKATA

Eliminacijski kriterij - ispravnost prijave: prijava uključuje svu traženu dokumentaciju, na natječaj se prijavljuju organizacije koje imaju pravo prijave na natječaj, prijavitelj i partneri su predali potpisane izjave o prihvaćanju Načela rada i izostanku sukoba interesa.

Prijedlog ostalih kriterija za vrednovanje projekta:

- ocjena kvalitete i izvedivosti predloženih aktivnosti u smislu njihovog doprinosa općim i specifičnim ciljevima Poziva (aktualnost, inovativnost, javni doseg i utjecaj na društvo);

- ocjena stručnih kompetencija i kapaciteta prijavitelja za provođenje predloženih aktivnosti;

- ocjena tehničkih i tehnoloških kapaciteta prijavitelja za provođenje predloženih aktivnosti;

- ocjena operativnih i kadrovskih kapaciteta prijavitelja za provođenje predloženih aktivnosti;

- ocjena financijskog kapaciteta prijavitelja za provođenje predloženih aktivnosti;

- projekcija održivosti projekta po isteku financiranja osiguranog ovom investicijom;

- uspostava i jačanje projektne suradnje različitih dionika, multidisciplinarni timovi, jačanje suradnje, komplementarnosti i razmjene između tradicionalnih medija, neovisnih fact-checking organizacija i akademske zajednice;