I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4., podstavku  2., te članku 69. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Zakonom o kazalištima („Narodne novine“, broj 71/06, 121/13, 26/14 i 98/19) uređeno je obavljanje kazališne djelatnosti, osnivanje kazališta i kazališnih družina, ustrojstvo i upravljanje kazalištem, položaj kazališnih umjetnika i radnika te pitanja od značenja za kazališnu djelatnost. Zakon o kazalištima usvojen je 2006. godine te se od tada nije značajnije mijenjao. I majući u vidu razvoj suvremene umjetnosti i kulture, obavljanje kazališne djelatnosti potrebno je prilagoditi novim okolnostima i novim uvjetima čime će se osigurati kontinuitet i nesmetano obavljanje kazališne djelatnosti te potaknuti njezin razvoj.  

Na području Republike Hrvatske uz 5 nacionalnih kazališta djeluje 32 javnih kazališta, 214 privatnih kazališta (od kojih je 195 umjetničkih organizacija i 19 trgovačkih društava) i 1 kazališna kuća.

S obzirom na navedeno, a imajući u vidu da se kazališta i kazališne družine mogu osnivati kao ustanove, trgovačka društva i umjetničke organizacije, potrebno je o bavljanje kazališne djelatnosti omogućiti svim zainteresiranim subjektima u odgovarajućem pravnom obliku, kako bi se otklonile prepreke u pogledu osnivanja novih kazališta i kazališnih družina. Potrebno je urediti uvjete za osnivanje kazališta i kazališnih družina, kao i postupak utvrđivanja uvjeta od strane nadležnog tijela.

Imajući u vidu poteškoće s kojima se u organizacijskom i financijskom smislu suočavaju nacionalne kazališne ustanove , potrebno je dodatno razraditi i urediti ustrojstvo i upravljanje kazalištima te jasno razgraničiti ovlasti intendanta odnosno ravnatelja i kazališnog vijeća. Potrebno je detaljnije urediti kriterije za članstvo u kazališnom vijeću te se stoga propisuje da se za člana kazališnog vijeća može imenovati osoba koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij.

Financiranje programa kazališta ostvaruje se putem prijavljivanja programa kao javnih potreba u kulturi na javne pozive ministarstva nadležnog za kulturu, gradova i županija. Dodatno financiranje ostvaruje se iz drugih proračunskih i izvanproračunskih izvora. Republika Hrvatska i lokalna samouprava, osim proračunskih sredstava za programe kazališta u javnom sektoru, financiraju i održavanje njihove infrastrukture, plaće zaposlenika te osiguravaju investicijska ulaganja. U 2019. godini ministarstvo nadležno za kulturu sufinanciralo je profesionalnu kazališnu djelatnost s 19.770.000,00 kuna, amaterske kazališne programe s 1.185.000,00 kuna, međunarodnu razmjenu i suradnju profesionalnih programa izvedbene umjetnosti s 1.896.865,00 kuna te amaterske programe, uglavnom izvedbene, s 523.909,00 kuna. U 2019. godini financiralo je 62 programa profesionalnih kazališnih festivala (9.286.000,00 kuna) te 29 amaterskih (509.000,00 kuna).

Prikaz odobrenih iznosa sredstva i broja programa za profesionalna kazališta i kazališni amaterizam pri Ministarstvu kulture od 2007. do 2019. Podaci o iznosu odobrenih sredstava značajno su odstupali za 2020. i 2021. godinu zbog pandemije covid-a 19.. Izvor: Ministarstvo kulture.

Predloženim zakonom definiraju se sredstva za rad javnih kazališta i javnih kazališnih družina koja je dužan osigurati osnivač na temelju prihvaćenog prijedloga programa i financijskog plana te se uvodi se model financiranja programa nacionalnih kazališta od strane ministarstva nadležnog za kulturu vezan za mandatno razdoblje intendanta nacionalnog kazališta, a iznos sredstava za svaku godinu utvrđuje se ugovorom između osnivača, ministarstva nadležnog za kulturu i nacionalnog kazališta.

Pravilnikom o utvrđivanju kazališnih radnika koji se smatraju kazališnim umjetnicima („Narodne novine“, broj 39/07) utvrđuje se koji se kazališni radnici u smislu Zakona o kazalištima smatraju kazališnim umjetnicima. Kazališni umjetnici su: dramski glumci, operni i operetni pjevači i članovi zbora, plesači klasičnog baleta, plesači suvremenog plesa, stvaraoci i animatori lutaka, orkestralni solisti i članovi orkestra, redatelji, dirigenti, koreografi, dramaturzi, umjetnički voditelji dramskog, opernog, baletnog i lutkarskog studija te slikarske i kiparske radionice, zborovođe, baletni majstori, baletni pedagozi, korepetitori, scenografi, kostimografi, scenski slikari (majstori slikari), scenski kipari (majstori kipari), oblikovatelji scenskog svjetla i tona (voditelji rasvjete i tona, majstori rasvjete i tona), slikari maske (voditelji maskerske radionice, majstori maske), voditelji vlasuljarske radionice i majstori vlasuljari ako su raspoređeni na takva radna mjesta prema općem aktu kazališta.

Potrebno je definirati status kazališnih umjetnika i način zasnivanja njihovog radnog odnosa te se predlaže, radi omogućavanja veće fleksibilnosti u angažiranju kazališnih umjetnika, propisati zasnivanje radnog odnosa na određeno ili neodređeno vrijeme ili omogućiti rad kazališnih umjetnika temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja odnosno sezone. Ugovor o radu na određeno vrijeme kazališni umjetnici sklapaju u pravilu na četiri godine, a iznimno prema potrebi programa ili projekta i na kraće razdoblje.

Zakonom o kazalištima iz 2006. godine uvedena je obveza sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme za baletnog i plesnog kazališnog umjetnika nakon 16 godina, a za ostale umjetnike nakon 20 godina rada u kazalištu i kazališnoj družini. Navedenom odredom ukinuta je obveza upućivanja kazališnih umjetnika u mirovinu, što je dovelo do opterećenosti ansambala kazališta umjetnicima koji više ne mogu umjetnički djelovati (ponajviše baletni i plesni umjetnici). Sukladno tome, p otrebno je urediti status umjetnika koji zbog dobi nisu u mogućnosti obavljati svoje radne zadatke i umjetnički djelovati i doprinositi, napose kako bi se osigurala funkcionalnost ansambala kazališta (npr. prekvalifikacija, raspoređivanje na drugo radno mjesto i dr.) te kako bi se omogućilo zapošljavanje mlađih umjetnika. Imajući u vidu da poslovi radnog mjesta baletnog i plesnog kazališnog umjetnika imaju obilježje teškog fizičkog rada te se fizičko opterećenje i napori ne mogu mjerama zaštite na radu smanjiti na prihvatljivu razinu, razvidno je da tijekom punog radnog staža i uz primjenu svih mjera zaštite na radu dolazi do trajnog oštećenja zdravlja i smanjene radne sposobnosti na način da je ugrožen rad na siguran način i zdravlje umjetnika. Slijedom navedenoga, poslovi radnog mjesta baletnog i plesnog kazališnog umjetnika zbog fizioloških promjena koje nastaju starenjem, ne mogu se na siguran način obavljati nakon 40. godine života. Stoga se predlaže da baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima prestaje radni odnos u kazalištu prestankom ugovora o radu kada navrše 40 godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem te ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života. Predlaže se za baletne i plesne kazališne umjetnike određivanje mirovine pod povoljnijim uvjetima kako bi im se omogućilo očuvanje njihove dostojanstvenosti nakon što navrše godine života u kojima nisu više u mogućnosti na odgovarajući način obavljati svoje poslove, uz osiguranje zasluženih primjerenih socijalno-materijalnih uvjeta. Također, predlaže se da se mirovina ne obustavlja baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima koji se tijekom korištenja starosne mirovine zaposle do polovice radnog vremena.

Potrebno je urediti reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika kako bi se utvrdilo jesu li sposobni umjetnički djelovati i doprinositi u provedbi predviđenog repertoarnog plana javnog kazališta odnosno javne kazališne družine. Stoga se predlaže da reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa provodi stručno tijelo svake četiri godine prema propisanim kriterijima. Sastav, način rada i zadaće stručnog tijela kao i kriteriji za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa propisuju se općim aktom kojeg donosi intendant odnosno ravnatelj uz suglasnost kazališnog vijeća. Stručno tijelo bilo bi sastavljeno od umjetničkog ravnatelja, baletnog majstora odnosno šefa dirigenta, zatim predstavnika strukovne udruge iz čijeg je područja djelovanja kazališni umjetnik te umjetnika člana umjetničkog ansambla. Ako stručno tijelo utvrdi da kazališni umjetnik nije sposoban umjetnički djelovati i doprinositi intendant odnosno ravnatelj može predložiti sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta, ako za to postoji potreba, odnosno baletni i plesni kazališni umjetnik stječe pravo pristupiti prekvalifikaciji u drugu profesiju koju bira sam umjetnik i koja može trajati najduže četiri godine.

Uređuje se status Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado koji ima ulogu čuvara tradicije hrvatske narodne baštine kroz umjetničko stvaralaštvo i reproduktivno izvođenje hrvatske narodne baštine, a posebice način zasnivanja radnog odnosa umjetnika i drugih zaposlenika Ansambla te rješavanje statusa umjetnika koji su izgubili profesionalnu sposobnost za rad. Na radnom mjestu plesač-pjevač u profesionalnim ansamblima narodnih plesova rad ima obilježje teškog fizičkog rada tijekom 90% radnog vremena te se fizičko opterećenje i napori ne mogu mjerama zaštite na radu smanjiti na prihvatljivu razinu. Obavljanje poslova radnog mjesta plesač-pjevač tijekom punog radnog staža i uz primjenu svih mjera zaštite na radu trajno oštećuje zdravlje i smanjuje radnu sposobnost te fiziološke funkcije organizma nakon određenih godina života opadaju u toj mjeri da onemogućavaju uspješno obavljanje poslova zanimanja. Stoga se predlaže da plesačima – pjevačima Ansambla Lado zaposlenima u izvođačkom dijelu ansambla prestaje radni odnos u ansamblu prestankom ugovora o radu kada navrše 45 godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem te ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrše mirovinski staž od najmanje 45 godina, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem. Predlaže se za plesače – pjevače Ansambla Lado određivanje mirovine pod povoljnijim uvjetima te da se onima koji se tijekom korištenja starosne mirovine zaposle do polovice radnog vremena, mirovina ne obustavlja.

2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Predloženim zakonom uređuje se sljedeće:

- definira se kazališna djelatnost, kazalište, kazališna družina i kazališna kuća

- uređuje se osnivanje kazališta i kazališnih kuća, uvjeti za njihovo osnivanje, očevidnik kazališta te prestanak rada kazališta i kazališne družine

- uređuje se ustroj i upravljanje javnim kazalištem i javnom kazališnom družinom te se propisuje da su tijela javnog kazališta i javne kazališne družine intendant odnosno ravnatelj i kazališno vijeće

- propisuje se način imenovanja i razrješenja intendanta nacionalnih kazališta odnosno ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine

- uređuje se sastav i način imenovanja kazališnog vijeća te se propisuje da se za člana kazališnog vijeća može imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij

- uređuju se i razgraničavaju ovlasti intendanta odnosno ravnatelja i kazališnog vijeća javnog kazališta i javne kazališne družine

- uređuju se nacionalna kazališta te se određuje da Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ima status središnjeg nacionalnog kazališta

- uređuju se sredstva za rad javnog kazališta i javne kazališne družine koja osigurava osnivač na temelju prihvaćenog prijedloga programa i financijskog plana te financiranje nacionalnih kazališta od strane ministarstva nadležnog za kulturu

- definira se način zasnivanja radnog odnosa kazališnih umjetnika ugovorom o radu na određeno ili neodređeno vrijeme ili se osigurava njihov rad temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja

- uređuje se status kazališnih umjetnika koji više nisu sposobni umjetnički djelovati i doprinositi ponudom sklapanja ugovora za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta ili upućivanjem na prekvalifikaciju u drugu profesiju

- propisuje se da baletnim i plesnim umjetnicima prestaje radni odnos u kazalištu prestankom ugovora o radu kada navrše četrdeset godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem te ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrše mirovinski staž od najmanje četrdeset godina, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem

- utvrđuje se status Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, posebice način zasnivanja radnog odnosa umjetnika i drugih zaposlenika Ansambla te se uređuje status umjetnika Ansambla koji više ne mogu umjetnički djelovati i doprinositi

- utvrđuje se status festivala i drugih manifestacija od nacionalnog značenja

- uređuje se nadzor nad zakonitošću rada i općih akata kazališta i kazališnih družina te Ansambla Lado.

3.Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

- osigurava se kontinuitet i razvoj kazališne djelatnosti u promijenjenom društvenom okruženju

- omogućava se obavljanje kazališne djelatnosti svim zainteresiranim subjektima u   odgovarajućem pravnom obliku

- uređuju se uvjeti za osnivanje kazališta i kazališnih družina te upis u očevidnik kazališta i kazališnih družina

- uređuje se ustrojstvo i upravljanje javnim kazalištem i javnom kazališnom družinom te se jasno razgraničavaju ovlasti intendanta odnosno ravnatelja i kazališnog vijeća

- definira se način imenovanja i razrješenja intendanta nacionalnih kazališta odnosno ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine

- utvrđuju se kriteriji za članstvo u kazališnom vijeću

- uređuje se status Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu kao središnjeg nacionalnog kazališta

- uređuje se način financiranja javnih kazališta i javnih kazališnih družina

- uređuje se način zasnivanja radnog odnosa kazališnih umjetnika na određeno ili neodređeno vrijeme, kao i osiguravanje njihovog rada temeljem ugovora o djelu i autorskog ugovora

- uređuje se status kazališnih umjetnika koji su izgubili profesionalnu sposobnost za rad te ne mogu više umjetnički djelovati i doprinositi

- definira se status Ansambla Lado i uređuje način zasnivanja radnog odnosa umjetnika i drugih zaposlenika te status umjetnika koji su izgubili profesionalnu sposobnost za rad

- definira se nadzor nad zakonitošću rada i općih akata kazališta i kazališnih družina te Ansambla Lado.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga zakona financijska sredstva su osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O KAZALIŠTIMA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje obavljanje kazališne djelatnosti, a osobito osnivanje kazališta i kazališnih družina, ustrojstvo i upravljanje kazalištem i kazališnom družinom, položaj kazališnih umjetnika i radnika te pitanja od značenja za kazališnu djelatnost.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.

II. KAZALIŠNA DJELATNOST

Članak 3.

Kazališna djelatnost je od interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba.

Članak 4.

(1) Kazališna djelatnost obuhvaća pripremu i organizaciju te javno izvođenje dramskih, plesnih, glazbenih, glazbeno-scenskih, lutkarskih i drugih scenskih djela.

(2) Kazališnu djelatnost obavljaju kazališta, kazališne družine i kazališne kuće kao samostalne pravne osobe, podružnice odnosno posebne ustrojstvene jedinice unutar druge pravne osobe.

(3) Kazalište i kazališna družina uz temeljnu djelatnost može obavljati i druge djelatnosti iz područja kulture i umjetnosti, sukladno posebnim propisima.

Članak 5.

(1) Kazališta su pravne osobe koje pripremaju i organiziraju te javno izvode scenska, glazbena i glazbeno-scenska djela, raspolažu kazališnim prostorom funkcionalno pogodnim i opremljenim za izvođenje scenskih, glazbenih i glazbeno-scenskih djela, potrebnim profesionalnim  umjetničkim osobljem te organizacijskim i tehničkim radnicima.

(2) Kazališne družine su pravne osobe koje se osnivaju radi pripreme i izvođenja scenskih, glazbenih i glazbeno-scenskih djela u kojima djeluje potrebno profesionalno umjetničko osoblje koje ima potvrdu odgovarajuće strukovne udruge da obavlja kazališnu djelatnost sukladno posebnom propisu.

(3) Kazališne kuće su pravne osobe koje raspolažu s prostorom funkcionalno pogodnim za izvođenje scenskih, glazbenih i glazbeno-scenskih djela i potrebnim organizacijskim i tehničkim osobljem.

(4) Javna kazališta, javne kazališne družine i kazališne kuće osnovane kao javne ustanove su pravne osobe koje obavljaju kazališnu djelatnost sukladno ovom Zakonu, a kojima je osnivač Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno zajedno s njima druga pravna i fizička osoba.

(5) Privatna kazališta, privatne kazališne družine i privatne kazališne kuće su pravne osobe kojima je osnivač druga pravna i fizička osoba.

III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA

Članak 6.

Kazalište i kazališna družina može se osnovati kao ustanova, trgovačko društvo, umjetnička organizacija ili kao druga pravna osoba uz uvjet da osigura rad profesionalnih umjetnika, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Članak 7.

(1) Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave t e pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osnivaju kazalište, kazališnu družinu i kazališnu kuću kao javnu ustanovu.

(2) Privatno kazalište, privatnu kazališnu družinu i privatnu kazališnu kuću može osnovati druga pravna i fizička osoba.

(3) Više osnivača iz stavka 1. ovoga članka može zajednički osnovati kazalište, kazališnu družinu i kazališnu kuću kao javnu ustanovu odnosno više osnivača iz stavka 2. ovoga članka može osnovati privatno kazalište, privatnu kazališnu družinu i privatnu kazališnu kuću, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom o osnivanju.

(4) Kazalište, kazališnu družinu i kazališnu kuću kao javnu ustanovu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fizička i pravna osoba, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom o osnivanju.

(5) Kazalište, kazališnu družinu i kazališnu kuću u sastavu osniva pravna osoba kao svoju podružnicu odnosno kao svoju ustrojstvenu jedinicu.

Članak 8.

(1) Kazalište , kazališna družina i kazališna kuća može se osnovati ako su ispunjeni uvjeti iz članka 5. ovoga Zakona.

(2) Postojanje uvjeta za osnivanje kazališta, kazališnih družina i kazališnih kuća rješenjem utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu na zahtjev osnivača.

(3) Osnivač kazališta, kazališne družine i kazališne kuće dužan je pribaviti rješenje o postojanju uvjeta za osnivanje iz stavka 2. ovoga članka prije traženja upisa u sudski ili drugi registar, osim za kazališnu družinu koja se osniva kao umjetnička organizacija za koju se uvjeti za osnivanje utvrđuju rješenjem o upisu u Registar umjetničkih organizacija ministarstva nadležnog za  kulturu sukladno članku 9. stavku 2. ovoga Zakona.

(4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 9.

(1) Kazališta, kazališne družine i kazališne kuće upisuju se u sudski ili drugi odgovarajući registar te u Očevidnik kazališta.

(2) Za upis u Očevidnik kazališta potrebno je rješenje o postojanju uvjeta za osnivanje kazališta,  kazališne družine i kazališne kuće te rješenje o upisu u sudski ili drugi registar.

(3) Kada se kazališna družina osniva kao umjetnička organizacija, rješenjem o upisu nalaže se upis u Očevidnik kazališta.

(4) Očevidnik kazališta vodi ministarstvo nadležno za kulturu, a ministar nadležan za kulturu naputkom propisuje njegov sadržaj i način vođenja.

Članak 10.

(1) Privatna kazališta, privatne kazališne družine i kazališne kuće mogu se osnovati ako su ispunjeni uvjeti iz ovoga Zakona, a po postupku sukladnom propisima po kojima se osnivaju.

(2) Privatno kazalište, privatna kazališna družina i kazališna kuća imaju tijela propisana posebnim zakonima na temelju kojih su osnovani.

Članak 11.

(1) Kazalište i kazališna družina prestaje s radom sukladno zakonima.

(2) Odluka o prestanku rada i statusnim promjenama kazališta i kazališne družine kojima je osnivač ili suosnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravna osoba u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave može se donijeti uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za kulturu, po pribavljenom mišljenju kulturnog vijeća nadležnog za dramsku i plesnu te glazbenu i glazbeno-scensku umjetnost pri ministarstvu nadležnom za kulturu.

Članak 12.

(1) Kazalište i kazališna družina dužni su čuvati dokumentarno i arhivsko gradivo u skladu s propisima o zaštiti arhivskog gradiva i arhivima.

(2) Kazalište i kazališna družina dužni su u roku od 60 dana po završetku godine, dokumentarno i arhivsko gradivo koje obuhvaća plakate, programske knjižice i fotografije, predati u digitalnom obliku na čuvanje nadležnom arhivu.

Članak 13.

Ustrojstvo i upravljanje kazalištem i kazališnom družinom pobliže se uređuje statutom i/ili drugim općim aktom kazališta i kazališne družine odnosno općim aktom pravne osobe u čijem je sastavu, a u skladu sa zakonima i aktom o osnivanju.

Članak 14.

Tijela javnog kazališta i javne kazališne družine su intendant odnosno ravnatelj i kazališno vijeće.

Članak 15.

(1) Intendant upravlja radom nacionalnog kazališta, osmišljava, organizira i provodi umjetnički program i za njega je odgovoran, organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa kazalište u pravnom prometu i pred tijelima javne vlasti, donosi godišnji program rada i razvoja nacionalnog kazališta, vodi poslovnu politiku i odgovoran je za zakonitost rada kazališta.

(2) Zadaće i ovlasti intendanta pobliže se utvrđuju aktom o osnivanju i statutom.

Članak 16.

(1) Intendant nacionalnog kazališta imenuje poslovnog ravnatelja te ravnatelja za dramski, operni i baletni program sukladno statutu.

(2) Jednog od ravnatelja iz stavka 1. ovoga članka intendant može imenovati svojim zamjenikom.

(3) Razrješenjem intendanta, osobe iz stavka 1. ovoga članka razrješuju se dužnosti i prestaje im rad o čemu odluku donosi vršitelj dužnosti intendanta odnosno novi intendant.

Članak 17.

(1) Javnim kazalištem i javnom kazališnom družinom upravlja ravnatelj.

(2) Ravnatelj osmišljava, organizira i provodi umjetnički program i za njega je odgovoran, organizira i vodi poslovanje, predstavlja i zastupa kazalište, odnosno kazališnu družinu u pravnom prometu i pred tijelima javne vlasti, donosi godišnji program rada i razvoja javnog kazališta, vodi poslovnu politiku i odgovoran je za zakonitost rada kazališta odnosno kazališne družine.

(3) Zadaće i ovlasti ravnatelja pobliže se utvrđuju aktom o osnivanju i statutom.

(4) Ravnatelj može, sukladno statutu, imenovati svog zamjenika.

(5) Razrješenjem ravnatelja, odlukom o razrješenju zamjenik se razrješuje dužnosti i prestaje mu rad.

Članak 18.

(1) Intendanta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na zajednički prijedlog ministra nadležnog za kulturu i gradonačelnika Grada Zagreba.

(2) Ako se zajednički prijedlog iz stavka 1. ovoga članka ne utvrdi u roku od sedam dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva ministra nadležnog za kulturu ili gradonačelnika Grada Zagreba radi utvrđivanja zajedničkog prijedloga, intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za kulturu.

(3) Imenovanje i razrješenje vršitelja dužnosti intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu obavlja se na isti način, bez provođenja javnog natječaja.

(4) Intendanta nacionalnog kazališta na prijedlog kazališnog vijeća imenuje i razrješava izvršno tijelo osnivača, odnosno sporazumno izvršna tijela osnivača kada nacionalno kazalište ima više osnivača.

(5) Imenovanje i razrješenje vršitelja dužnosti intendanta nacionalnog kazališta iz stavka 4. ovoga članka obavlja se na isti način, bez provođenja javnog natječaja.

(6) Ako u skladu sa stavkom 4. ovoga članka na dan isteka mandata ne bude razriješen intendant nacionalnog kazališta i imenovan novi intendant nacionalnog kazališta, odnosno vršitelj dužnosti intendanta nacionalnog kazališta, intendanta nacionalnog kazališta kojemu je istekao mandat razriješit će ministar nadležan za kulturu i imenovati vršitelja dužnosti intendanta nacionalnog kazališta  bez provođenja javnog natječaja.

(7) Vršitelj dužnosti intendanta nacionalnog kazališta kojeg je imenovao ministar nadležan za kulturu obavlja svoju dužnost do imenovanja intendanta nacionalnog kazališta, odnosno vršitelja dužnosti intendanta nacionalnog kazališta u skladu sa stavkom 4. i/ili 5.ovoga članka.

(8) Ministar nadležan za kulturu ovlašten je imenovati vršitelja dužnosti intendanta nacionalnog kazališta i u drugim slučajevima u kojima intendantu nacionalnog kazališta prestaje mandat, odnosno ovlast vršitelju dužnosti intendanta nacionalnog kazališta, a osnivač, odnosno osnivači nisu postupili u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

Članak 19.

(1) Ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine čiji su osnivači županije, Grad Zagreb, gradovi i općine imenuje i razrješava izvršno tijelo osnivača na prijedlog kazališnog vijeća.

(2) Imenovanje i razrješenje vršitelja dužnosti ravnatelja iz stavka 1. ovoga članka obavlja se na isti način, bez provođenja javnog natječaja.

(3) Ako javno kazalište i javna kazališna družina imaju više osnivača iz stavka 1. ovoga članka, ravnatelja imenuju i razrješuju, na prijedlog kazališnog vijeća, sporazumno izvršna tijela osnivača.

(4) Postupak i način imenovanja i razrješenja ravnatelja iz stavka 3. ovoga članka pobliže se uređuje aktom o osnivanju i statutom.

(5) Ako osnivači iz stavka 3. ovoga članka na dan isteka, odnosno prestanka mandata ne razriješe ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine i ne imenuju sporazumno novog ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine, odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja, izvršno tijelo, odnosno izvršna tijela osnivača s većinskim udjelom na prijedlog kazališnog vijeća razrješuju ravnatelja kojem je prestao mandat te imenuju novog ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine, odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja.

(6) Ministar nadležan za kulturu razriješit će dužnosti ravnatelja i imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine bez provođenja javnog natječaja u slučajevima u kojima je ravnatelju istekao, odnosno prestao mandat ili ovlast vršitelju dužnosti, a osnivač, odnosno osnivači ne obave razrješenje i imenovanje u skladu sa stavcima 1., 2., 3. i 5. ovoga članka.

(7) Vršitelj dužnosti ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine kojega je imenovao ministar nadležan za kulturu, obavlja svoju dužnost do imenovanja ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine, odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja u skladu sa stavcima 1., 2., 3., i 5. ovoga članka.

(8) Ravnatelja javnog kazališta kojemu je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješava ministar nadležan za kulturu.

(9) Ako je Republika Hrvatska suosnivač javnog kazališta ravnatelja javnog kazališta imenuje i razrješava ministar nadležan za kulturu, uz prethodno pribavljeno mišljenje suosnivača.

(10) Ne dostavi li suosnivač mišljenje iz stavka 9. ovog članka u roku od osam dana od podnesenog pisanog zahtjeva, ministar nadležan za kulturu imenuje i razrješuje ravnatelja javnog kazališta bez pribavljenog mišljenja.

(11) Imenovanje i razrješenje vršitelja dužnosti ravnatelja javnog kazališta iz stavka 9. ovoga članka obavlja se na isti način, bez provođenja javnog natječaja.

Članak 20.

(1) Intendant, odnosno ravnatelj javnog kazališta i javne kazališne družine imenuje se na temelju javnog natječaja na vrijeme od četiri godine.

(2) Uvjeti za imenovanje intendanta, odnosno ravnatelja utvrđuju se aktom o osnivanju i statutom.

(3) Javni natječaj raspisuje i provodi kazališno vijeće, a raspisuje se najkasnije godinu dana prije isteka mandata intendanta, odnosno ravnatelja.

(4) Ne raspiše li kazališno vijeće javni natječaj za imenovanje intendanta, odnosno ravnatelja u propisanome roku, natječaj će raspisati ministarstvo nadležno za kulturu.

(5) Osnivač je obvezan prije raspisivanja natječaja za intendanta, odnosno ravnatelja, uvažavajući umjetničke kriterije, utvrditi osnovni programski i financijski okvir za sljedeće mandatno razdoblje.

(6) Programski i financijski okvir iz stavka 5. ovoga članka čini sastavni dio natječaja za imenovanje intendanata ili ravnatelja kazališta i dostupan je kandidatima na uvid.

(7) Natječaj iz stavka 3. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama javnog kazališta i javne kazališne družine, a natječaj za imenovanje intendanta odnosno ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine koje osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljuje se i u „Narodnim novinama“, osim dijela što se odnosi na programski i financijski okvir za sljedeće mandatno razdoblje.

Članak 21.

Intendant, odnosno ravnatelj imenuje se na temelju predloženoga mandatnog programa rada koji obvezno sadrži financijski i kadrovski plan ostvarenja predloženog programa.

Članak 22.

(1) Intendant odnosno ravnatelj javnog kazališta i javne kazališne družine za vrijeme trajanja mandata može umjetnički djelovati i obavljati umjetničke poslove izvan kazališta, odnosno kazališne družine jedino uz suglasnost kazališnog vijeća, koja mora u svakom pojedinom slučaju sadržavati uvjete za obavljanje takvih poslova.

(2) Zamjenik intendanta odnosno zamjenik ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine može umjetnički djelovati i obavljati umjetničke poslove izvan kazališta, odnosno kazališne družine jedino uz suglasnost intendanta odnosno ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine, koja mora u svakom pojedinom slučaju sadržavati uvjete za obavljanje takvih poslova.

Članak 23.

(1) Kazališno vijeće javnog kazališta i javne kazališne družine ima pet ili sedam članova od kojih većinu imenuje osnivač.

(2) Kada je osnivač ili suosnivač javnog kazališta i javne kazališne družine Republika Hrvatska, članove kazališnog vijeća u ime osnivača imenuje i razrješuje ministarstvo nadležno za kulturu, a kada je osnivač ili suosnivač javnog kazališta i javne kazališne družine jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, članove kazališnog vijeća u ime osnivača imenuje i razrješuje predstavničko tijelo.

(3) Najmanje jedan član kazališnog vijeća bira se iz redova kazališnih umjetnika zaposlenih u javnom kazalištu odnosno javnoj kazališnoj družini, a jedan iz redova svih zaposlenika sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi.

(4) Ako članu vijeća iz reda kazališnih umjetnika, odnosno zaposlenika prestane rad, prestaje mu i članstvo u vijeću.

(5) Za člana kazališnog vijeća može se imenovati osobu koja ima završen diplomski sveučilišni ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili s njim izjednačen studij.

(6) Za člana kazališnog vijeća kojeg imenuje osnivač imenuju se istaknuti kulturni djelatnici društvene, humanističke ili umjetničke struke s radnim iskustvom u javnom kulturnom sektoru, istaknuti znanstvenici odnosno nastavnici u području umjetničke i društveno-humanističke edukacije te pravni ili ekonomski stručnjaci s iskustvom u području kulture.

(7) Najmanje jedan član kazališnog vijeća nacionalnih kazališta kojeg imenuje osnivač mora biti istaknuti profesionalni dramski, baletni ili operni kazališni umjetnik.

(8) Broj članova kazališnog vijeća kazališta i kazališne družine koja ima više osnivača mora biti razmjeran osnivačkim udjelima, odnosno utvrđen osnivačkim aktom i statutom.

(9) Način imenovanja, izbora i razrješenja članova kazališnog vijeća, uređuju se aktom o osnivanju i statutom.

(10) Mandat članova kazališnog vijeća je četiri godine.

(11) Za vrijeme trajanja mandata član kazališnog vijeća iz stavka 6. ovoga članka ne može biti u poslovnom odnosu s tim kazalištem.

(12) Članovi kazališnog vijeća imaju pravo na novčanu naknadu za svoj rad u visini koju odredi osnivač i koja se isplaćuje na teret osnivača.

(13) Kazališno vijeće može se konstituirati kada je imenovana većina članova kazališnog vijeća.

Članak 24.

Kazališno vijeće:

– na prijedlog intendanta, odnosno ravnatelja potvrđuje sukladnost godišnjeg programa rada i razvoja javnog kazališta, odnosno javne kazališne družine s osnovnim programskim i financijskim okvirom iz članka 20. stavka 5. ovoga Zakona

– na prijedlog intendanta, odnosno ravnatelja razmatra i usvaja godišnji financijski i programski plan i plan nabave te njihove izmjene i dopune tijekom godine

– razmatra i usvaja godišnja programska i financijska izvješća intendanta odnosno ravnatelja

– na prijedlog intendanta, odnosno ravnatelja donosi statut uz suglasnost osnivača odnosno osnivača s većinskim udjelom i druge opće akte kazališta odnosno kazališne družine sukladno statutu

– obavlja i druge poslove određene zakonima, aktom o osnivanju i statutom.

Članak 25.

(1) Intendant i poslovni ravnatelj, odnosno ravnatelj dužni su kazališnom vijeću tromjesečno podnositi izvješća o ostvarenju programskog i financijskog poslovanja.

(2) Kazališno vijeće dužno je pisano izvijestiti osnivača o razlozima neusvajanja godišnjeg programskog i financijskog izvješća.

Članak 26.

(1) Javna kazališta i javne kazališne družine dužne su podnijeti godišnje izvješće o ostvarenju programskog i financijskog poslovanja nadležnom upravnom tijelu osnivača te uvijek na njegov zahtjev.

(2) Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu dužno je podnijeti izvješće iz stavka 1. ovoga članka ministarstvu nadležnom za kulturu i nadležnom upravnom tijelu Grada Zagreba te uvijek na njihov zahtjev.

(3) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnosi intendant, odnosno ravnatelj, uz obvezno dostavljanje mišljenja kazališnog vijeća.

Članak 27.

(1) Ako kazališno vijeće ne prihvati godišnje programsko i financijsko izvješće intendanta odnosno ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine, izvršno tijelo osnivača može intendanta odnosno ravnatelja razriješiti dužnosti prije isteka mandata.

(2) Izvršno tijelo osnivača ne može razriješiti intendanta, odnosno ravnatelja prije isteka mandata ako je javno kazalište i javna kazališna družina financijski i programski poslovalo u okviru osnovnog programskog i financijskog okvira za mandatno razdoblje koji je odredio osnivač prilikom natječaja za izbor intendanta odnosno ravnatelja, odnosno ako je kazalište i kazališna družina poslovala u okviru godišnjeg financijskog i programskog plana koji je usvojilo kazališno vijeće.

(3) Izvršno tijelo osnivača ne može razriješiti intendanta, odnosno ravnatelja zbog neprihvaćanja godišnjeg programskog i financijskog izvješća ako je na ostvarenje godišnjeg financijskog i programskog plana utjecala viša sila odnosno odluka osnivača kojom je mijenjan opseg ili smjernice programa, odnosno ako sam osnivač nije do kraja proračunske godine osigurao sva ugovorena sredstva za rad javnog kazališta i javne kazališne družine.

(4) Izvršno tijelo osnivača razriješit će intendanta, odnosno ravnatelja ako je pravomoćno osuđen za počinjenje kaznenog djela koje je nanijelo štetu poslovanju ili ugledu javnog kazališta i javne kazališne družine.

(5) Prije donošenja odluke o razrješenju, intendantu, odnosno ravnatelju mora se pružiti mogućnost očitovanja o razlozima razrješenja.

(6) U slučaju razrješenja iz stavka 1. ovoga članka, predstavničko tijelo osnivača može razriješiti i članove kazališnog vijeća koje je imenovalo.

(7) Prethodne odredbe ovoga članka primjenjuju se i na Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, a razrješenje intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu obavlja tijelo propisano člankom 18. ovoga Zakona.

IV. NACIONALNA KAZALIŠTA

Članak 28.

Nacionalno kazalište organizira se tako da ostvaruje programe dramske, glazbene i glazbeno-scenske umjetnosti, uvažavajući teritorijalnu ravnomjernost i regionalnu zastupljenost u obavljanju kazališne djelatnosti.

Članak 29.

(1) Nacionalna kazališta su:

– Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu

– Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku

– Hrvatsko narodno kazalište Split

– Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca Rijeka

– Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu.

(2) Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu ima status središnjeg nacionalnog kazališta, čije se zadaće propisuju pravilnikom iz članka 31. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Suosnivači Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu su Republika Hrvatska s udjelom od 51% i Grad Zagreb s udjelom od 49%.

(4) U sastavu Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka djeluje Talijanska drama. Djelovanje Talijanske drame pobliže se uređuje statutom Hrvatskoga narodnog kazališta Ivana pl. Zajca Rijeka.

V. SREDSTVA ZA RAD JAVNOG KAZALIŠTA I JAVNE KAZALIŠNE DRUŽINE

Članak 30.

(1) Sredstva za rad javnih kazališta i javnih kazališnih družina osigurava osnivač na temelju prihvaćenog prijedloga programa i financijskog plana, a sredstva za rad uključuju sredstva za plaće, produkcijska sredstva, materijalne rashode kao i sredstva za investicije i investicijsko održavanje, ako posebnim zakonima nije drukčije određeno.

(2) Produkcijska sredstva uključuju honorare te troškove opreme i izvođenja programa.

(3) Sredstva za plaće i druga materijalna prava kazališnih umjetnika i kazališnih radnika osnivač je dužan osigurati u skladu s propisima.

Članak 31.

(1) Ministarstvo nadležno za kulturu sudjeluje u financiranju programa nacionalnih kazališta koje u pravilu obuhvaća mandatno razdoblje intendanta nacionalnog kazališta, a iznos sredstava za svaku godinu utvrđuje se ugovorom između ministarstva nadležnog za kulturu, osnivača i nacionalnog kazališta.

(2) Osnivač je dužan osigurati sredstva iz članka 30. ovoga Zakona sukladno kriterijima i standardima koje na prijedlog kazališnog vijeća utvrđuje osnivač, a za nacionalna kazališta ministar nadležan za kulturu pravilnikom.

Članak 32.

(1) Sredstva za rad kazališta i kazališne družine mogu se osiguravati i iz proračuna Republike Hrvatske te proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u dijelu u kojem program utvrde kao javnu potrebu.

(2) Sredstva za rad kazališta i kazališne družine osiguravaju se i iz vlastitih prihoda ostvarenih obavljanjem osnovne djelatnosti i ostalih djelatnosti za koje su registrirani, sponzorstvima, darovanjima i na druge načine u skladu sa zakonima.

(3) Sredstva za posebne programe koja uključuju festivale, konferencije, međunarodna gostovanja i druge kulturne događaje osigurava osnivač, a ovisno o svome interesu i tijela državne uprave u čijem je djelokrugu program koji se ostvaruje, kao i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na području kojih se program ostvaruje te druge pravne i fizičke osobe.

VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI

Članak 33.

Kazališnu djelatnost obavljaju kazališni umjetnici te stručni i drugi kazališni radnici.

Članak 34.

(1) Kazališni umjetnici zasnivaju radni odnos u javnim kazalištima i javnim kazališnim družinama ugovorom o radu na određeno ili neodređeno vrijeme ili se osigurava njihov rad temeljem  ugovora o djelu ili autorskog ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja odnosno sezone sukladno kadrovskom planu iz članka 21. ovoga Zakona.

(2) Kazališni umjetnici radni odnos zasnivaju po pozivu ili na temelju javnog natječaja.

(3) Kazališni umjetnici koji čine kolektivna umjetnička tijela orkestra i zbora radni odnos zasnivaju na temelju javnog natječaja.

(4) Način raspisivanja i provođenja natječaja utvrđuje se statutom i općim aktima.

(5) Kazališni umjetnici prijavljeni na natječaj dužni su pristupiti audiciji, osim ako za neka umjetnička radna mjesta statutom i općim aktima nije propisano drugačije.

(6) Audiciju provodi audicijsko povjerenstvo koje imenuje intendant, odnosno ravnatelj na način propisan statutom i općim aktima.

Članak 35.

(1) Ugovor o radu na određeno vrijeme kazališni umjetnici u javnim kazalištima i javnim kazališnim družinama sklapaju u pravilu na četiri godine, a iznimno prema potrebi projekta ili programa i na kraće razdoblje.

(2) Kazališnim umjetnicima nakon položene audicije, ako zadovolje, intendant, odnosno ravnatelj dužan je ponuditi ugovor o radu na određeno vrijeme za razdoblje od najduže četiri godine s obveznim pokusnim radom u trajanju od godine dana.

(3) Kazališnim umjetnicima nakon četverogodišnjeg ugovora o radu na određeno vrijeme intendant odnosno ravnatelj dužan je ponuditi ugovor o radu na neodređeno vrijeme, ako postoji potreba za obavljanje poslova toga radnog mjesta te ako kontinuirano djeluju u javnom kazalištu ili javnoj kazališnoj družini u provedbi predviđenog repertoarnog plana.

Članak 36.

(1) S kazališnim umjetnicima s kojima je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti novi ugovor o radu bez raspisivanja natječaja.

(2) Kazališni umjetnici s kojima se neće sklopiti novi ugovor o radu obvezno se o tome pisano obavješćuju najkasnije šest mjeseci prije isteka ugovora o radu, a najkasnije 30 dana prije isteka ugovora o radu kod ugovora sklopljenih na kraće razdoblje.

Članak 37.

(1) Za kazališne umjetnike koji s javnim kazalištem ili javnom kazališnom družinom imaju sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme, obvezno se svake četiri godine provodi revizija umjetničkog djelovanja i doprinosa kako bi se utvrdilo jesu li i dalje sposobni umjetnički djelovati i doprinositi.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kazališni umjetnici koji kontinuirano djeluju u javnom kazalištu ili javnoj kazališnoj družini u provedbi predviđenog repertoarnog plana ne podliježu reviziji umjetničkog djelovanja i doprinosa.

Članak 38.

(1) Reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika provodi stručno tijelo prema propisanim kriterijima.

(2) Sastav, način rada i zadaće stručnog tijela iz stavka 1. ovoga članka kao i kriteriji za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa propisuju se općim aktom kojeg donosi intendant odnosno ravnatelj uz suglasnost kazališnog vijeća.

Članak 39.

(1) Ako stručno tijelo iz članka 38. stavka 1. ovoga Zakona utvrdi da kazališni umjetnik nije sposoban umjetnički djelovati i doprinositi intendant odnosno ravnatelj može predložiti sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta, ako za to postoji potreba.

(2) Ako u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne postoji potreba za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta ili se kazališni umjetnik izjasni o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta, intendant odnosno ravnatelj otkazat će mu ugovor o radu te ostvaruje pravo na otpremninu sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi odnosno kolektivnom ugovoru.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako za baletnog i plesnog kazališnog umjetnika ne postoji potreba za obavljanje poslova nekog drugog radnog ili se izjasni o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta, stječe pravo pristupiti prekvalifikaciji u drugu profesiju koju bira sam umjetnik te koja može trajati najduže četiri godine, a što mu je intendant, odnosno ravnatelj dužan omogućiti ugovorom o radu kojim se uređuje obveza prekvalifikacije baletnog i plesnog kazališnog umjetnika u propisanom roku.

Članak 40.

(1) O ponudi za sklapanje ugovora o radu  na određeno vrijeme iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona kazališni umjetnik se mora izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam dana.

(2) Ugovor o radu iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona sadrži odredbe o upućivanju na prekvalifikaciju u određenu profesiju, isplati naknade plaće za vrijeme prekvalifikacije, obvezu baletnog i plesnog kazališnog umjetnika da uredno obavještava poslodavca o tijeku prekvalifikacije, kao i druge okolnosti bitne za izvršenje ugovornih obveza.

(3) Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka poslodavac se više ne smatra vezan ponudom za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme.

Članak 41.

(1) Za vrijeme trajanja prekvalifikacije u drugu profesiju, poslodavac osigurava baletnom i plesnom kazališnom umjetniku naknadu prosječne mjesečne bruto plaće isplaćene umjetniku u prethodna tri mjeseca.

(2) Za troškove prekvalifikacije poslodavac osigurava baletnom i plesnom kazališnom umjetniku vaučer kojim se djelomično namiruju mjesečni troškovi prekvalifikacije u iznosu koji ministar nadležan za kulturu utvrđuje odlukom.

(3) Ako baletni i plesni kazališni umjetnik prekine prekvalifikaciju u drugu profesiju, intendant odnosno ravnatelj otkazat će mu ugovor o radu.

(4) Nakon završene prekvalifikacije intendant odnosno ravnatelj otkazat će baletnom i plesnom kazališnom umjetniku ugovor o radu, osim ako u kazalištu odnosno kazališnoj družini postoji potreba za obavljanjem profesije koju je umjetnik stekao prekvalifikacijom.

(5) Ako postoji potreba za obavljanjem profesije koju je stekao prekvalifikacijom intendant odnosno ravnatelj ponudit će baletnom i plesnom kazališnom umjetniku sklapanje ugovora o radu sukladno njegovoj novoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima, bez provođenja javnog natječaja.

(6) Za vrijeme trajanja prekvalifikacije baletni i plesni kazališni umjetnik može umjetnički djelovati, što se pobliže uređuje ugovorom o radu iz članka 39. stavka 3. ovoga Zakona kojim se uređuje obveza prekvalifikacije baletnog i plesnog kazališnog umjetnika.

Članak 42.

Ako se baletni i plesni kazališni umjetnik za kojeg je utvrđeno da nije sposoban umjetnički djelovati i doprinositi izjasni o odbijanju ponude za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta odnosno odbije sklopiti ugovor o radu kojim se upućuje na prekvalifikaciju, intendant odnosno ravnatelj otkazat će mu ugovor o radu i ostvaruje pravo na otpremninu sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi odnosno kolektivnom ugovoru.

Članak 43.

(1) Baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima prestaje radni odnos u kazalištu prestankom ugovora o radu:

- kada navrše 40 godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem

- u drugim slučajevima određenim zakonima.

(2) Baletni i plesni kazališni umjetnici ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrše mirovinski staž od najmanje 40 godina, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem od čega najmanje 20 godina stvarno provedenih na obavljanju poslova  zanimanja iz članka 24. stavka 1. točke 1. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem („Narodne novine“, broj 115/18. i 34/21.).

Članak 44.

Na baletne i plesne umjetnike koji nakon 20 godina kontinuiranog umjetničkog rada u kazalištu ili kazališnoj družini te ostvarenih 30 godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem s poslodavcem sklope aneks ugovora o radu da im radni odnos u kazalištu prestaje danom stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu prema članku 43. stavku 2. ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe članka 37. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 45.

(1) Kazališni umjetnici te stručni i drugi kazališni radnici ostvaruju prava iz mirovinskog osiguranja prema Zakonu o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13., 151/14., 33/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21.), ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Starosna mirovina iz članka 43. stavka 2. i članka 62. stavka 2. ovoga Zakona određuje se u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Članak 46.

(1) Vrijednosni bodovi osiguranika – baletnog i plesnog kazališnog umjetnika te plesača – pjevača Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado (u daljnjem tekstu: Ansambl Lado) radi određivanja mirovine iz članka 45. stavka 2. utvrđuju se prema najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima, koji se računaju na temelju vrijednosnih bodova utvrđenih za pojedinu kalendarsku godinu prema odredbama članaka 81. do 84. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 157/13., 151/14., 33/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21.) ostvarenih u bilo kojih za osiguranika najpovoljnijih uzastopnih deset kalendarskih godina od 1998. godine nadalje.

(2) Najpovoljniji prosječni vrijednosti bodovi računaju se tako da se zbroj vrijednosnih bodova iz stavka 1. ovoga članka podijeli s razdobljem za koje su obračunati.

(3) Osobni bodovi utvrđuju se tako da se ukupni mirovinski staž pomnoži s najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima iz stavka 2. ovoga članka i polaznim faktorom.

Članak 47.

(1) Osiguraniku se mirovina određuje na temelju osobnih bodova utvrđenih prema članku 46. ovoga Zakona, uvećanih za 45%.

(2) Svota mirovine izračunava se tako da se osobni bodovi iz stavka 1. ovoga članka pomnože s mirovinskim faktorom i aktualnom vrijednošću mirovine na dan ostvarivanja prava.

(3) Svota mirovine određena prema stavcima 1. i 2. ovoga članka smanjuje se ovisno o visini, i to:

1. za 8% razlika od 2000,01 do 3000,00 kuna

2. za 12% razlika od 3000,01 do 4000,00 kuna

3. za 16% razlika od 4000,01 do 5000,00 kuna

4. za 20% iznos iznad 5000,01 i dalje.

(4) Svota mirovine smanjena prema stavku 3. ovoga članka ne može iznositi manje od svote mirovine koja bi pripadala prema općim propisima o mirovinskom osiguranju.

(5) Svota mirovine utvrđena prema ovom članku smanjuje se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o smanjenju mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, br. 71/10., 130/11. i 157/13.).

Članak 48.

Na pitanja u vezi s mirovinskim pravima iz ovoga Zakona, koja nisu uređena ovim Zakonom,  primjenjuje se propis kojim je uređeno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti.

Članak 49.

Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu za pokrivanje obveza mirovinskog osiguranja koje nastaju priznavanjem i određivanjem mirovine pod povoljnijim uvjetima prema ovome Zakonu.

Članak 50.

Korisniku starosne mirovine iz članka 43. stavka 2. i članka 62. stavka 2. ovoga Zakona koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena, mirovina se ne obustavlja.

Članak 51.

(1) Nacionalnim prvakom opere, drame i baleta hrvatskoga kazališta može postati osobito istaknuti kazališni umjetnik.

(2) Nacionalnim prvakom Ansambla Lado može postati osobito istaknuti folklorni umjetnik zaposlen u izvođačkom dijelu ansambla.

(3) Status nacionalnog prvaka dodjeljuje ministar nadležan za kulturu na prijedlog stručnog povjerenstva koje se osniva pri ministarstvu nadležnom za kulturu.

(4) Dodatak na plaću nacionalnog prvaka osigurava osnivač javnog kazališta odnosno javne kazališne družine te Ansambla Lado ako je to utvrđeno općim aktom kazališta odnosno kazališne družine te Ansambla Lado.

Članak 52.

Kazališni radnici radni odnos zasnivaju sklapanjem ugovora o radu sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi, statutu, kolektivnom ugovoru i drugim općim aktima kazališta, odnosno kazališne družine.

Članak 53.

(1) Kazališni umjetnici i drugi kazališni radnici zaposleni u javnom kazalištu ili javnoj kazališnoj družini mogu obavljati umjetničke i druge poslove izvan kazališta, odnosno kazališne družine uz prethodnu pisanu suglasnost intendanta, odnosno ravnatelja.

(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati uvjete obavljanja odobrenih poslova.

Članak 54.

(1) Osobe koje su zaposlenici javnog kazališta ili javne kazališne družine na temelju ugovora o radu sklopljenog na dulje od godine dana, ne mogu osnovati ni biti ravnatelji privatnog kazališta i privatne kazališne družine u vrijeme dok su zaposlenici javnog kazališta ili javne kazališne družine.

(2) Osoba koja se zaposli u javnom kazalištu, odnosno javnoj kazališnoj družini na dulje od godine dana, dužna je u roku od 15 dana odreći se prava upravljanja ili prenijeti osnivački udio u privatnom kazalištu ili privatnoj kazališnoj družini.