OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O SPORTU
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo turizma i sporta
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o sportu
1.3.
Datum:
1. srpnja 2022. godine
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
6169-349
pravni@mints.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
DA
Naziv akta:
Nacionalni program športa 2019. - 2026. („Narodne novine“, broj 69/19)
Opis mjere: Kako bi se ispunila većina ciljeva Nacionalnog programa športa potrebno je izmijeniti, a u nekim slučajevima osmisliti potpuno nova zakonodavna rješenja.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Od donošenja Zakona o sportu 2006. godine isti je više puta mijenjan i dopunjavan („Narodne novine“, broj 71/06, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16, 98/19, 47/20, 77/20-Uredba), no navedene izmjene i dopune nisu riješile nedostatke specifične za sustav sporta te Ministarstvo turizma i sporta smatra kako je potrebno donošenje novog zakona koji će jasnije i kvalitetnije urediti sustav sporta.
Kao problem koji je uočen u dosadašnjem Zakonu o sportu je nedovoljno jasan kriterij raspodjele financijskih sredstava za sport, odnosno nepostojanje kategorizacije i vrednovanja sportova, a kojom bi se prepoznala vrhunska sportska postignuća i sukladno tome jasno odredilo financiranje.Kroz trenutno propisano Zakonom o sportu, nemoguće je provoditi jedinstveno praćenje i upravljanje sustavom sporta. Novim Zakonom o sportu potrebno je propisati jasnije odredbe kojima će se uspostaviti obveza izvještavanja davatelja sredstava o planiranju i izvršavanju utroška dodijeljenih proračunskih sredstava od strane organizacija u sustavu sporta, neovisno o pravnom obliku. Potrebno je jasnije definirati javne potrebe u sportu, kao i odrediti kriterije ograničenja za troškove administracije i upravljanja koje se financiraju javnim sredstvima. Također, potrebno je propisati način praćenja ispunjavanja obveze donošenja, ali i sadržaj programa javnih potreba u sportu na nacionalnoj i lokalnoj razini. Nadalje, potrebno je osigurati da se programi javnih potreba u sportu neovisno o izvoru financiranja (državni, lokalni ili regionalni proračun), međusobno usklade i vežu uz Nacionalni program športa 2019. – 2026. („Narodne novine“, broj 69/19) kao strateški dokument. Isto tako, Zakonom su definirane obveze za korisnike proračunskih sredstava, no nedovoljno i nejasno, a što se odnosi i na posljedice nepoštivanja istih. Ciljano, na strateškom dokumentu i jasnim kriterijima utemeljenoj dodjeli sredstava, lakše će se ostvariti željeni efekti, nego dosadašnjim nekoordiniranim dijeljenjem sredstava na različitim razinama i s različitim ciljevima. Stoga će se uvesti jasnije programsko financiranje programa i projekata tako da se jasno mogu razaznati planiranje, izvršavanje financijskih planova i izvještavanje o njihovoj provedbi, a koji će omogućiti jedinstveno praćenje i upravljanje sustavom.
Novim Zakonom propisat će se i pravo vrhunskih sportaša I. kategorije na uplatu obveznih doprinosa iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Također novim Zakonom o sportu uvest će se i kategorizacija odnosno vrednovanje sportova kako bi se moglo i kriterijski financirati javne potrebe u sportu te se propisuje i kategorizacija sportaša na način da se utvrde kriteriji temeljem kojih će sportaši biti razvrstani u određene kategorije.
Novim zakonskim rješenjem uvodi se sportska stipendija kategoriziranom sportašu I. i II. kategorije u iznosu utvrđenom programom javnih potreba u sportu, a koju isplaćuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove sporta.
Novim Zakonom propisuje se i uspostava Nacionalnog informacijskog sustava u sportu (NISuS), s ciljem nastavka osiguravanja trajnog i strukturiranog prikupljanja podataka o svim segmentima sporta u Republici Hrvatskoj te omogućavanje javnim tijelima, nadležnim za planiranje razvoja i upravljanja sustavom sporta na svim razinama, ali i širokoj hrvatskoj javnosti, sustavno praćenje bitnih pokazatelja u sustavu sporta.
Također, nedovoljno je propisana uloga sportskih zajednica u sustavu sporta te izostanak sankcija za nepoštivanje odredbi propisa o financiranju programa javnih potreba od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Isto tako, jedan od problema je i neusklađenost sustava obrazovanja kadra u sportu s potrebama tržišta rada. Nedovoljno jasno su definirani pojmovi stručnih poslova u sportu te su visoko postavljeni obrazovni uvjeti koje osobe moraju ispunjavati za njihovo obavljanje s obzirom na kadrovske mogućnosti, a što je rezultiralo manjkom stručnog kadra u sustavu sporta, otežanim radom sportskih saveza i klubova te problemima u uključivanju sportskih djelatnika na tržište rada. Novim Zakonom o sportu uskladit će se dosadašnji standardi vezani za razinu stručnih kvalifikacija u sportu nužnih za obavljanje stručnih poslova u sportu. Posebno je važno promijeniti diskriminatorne odredbe koje programe iste razine izlaznih kompetencija različito vrednuju, a time međusobno diskriminiraju sportove kao i obrazovne institucije i programe iste razine, što je suprotno nastojanju baziranja obrazovnih programa i razina na ishodima učenja, a ne sadržajima učenja, sve sukladno Bolonjskom procesu i prilagodbi hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Kroz prilagodbu propisane stručne osposobljenosti kadrova u sportu, potrebama gospodarstva i društva, riješit će se dosadašnje zapreke u zapošljavanju sportskih djelatnika. Potrebno je i jasnije definirati sportske djelatnosti, kako bi se jasno mogle povezati s pojedinim stručnim poslovima u sportu. Također se pojavljuje problem i u neusklađenosti u definiranju osoba u sustavu sporta i sportskih djelatnosti s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti.
Nadalje, problem je i nepostojanje mogućnosti obavljanja sportskih djelatnosti putem obrta. Potrebno je otvoriti mogućnost osnivanja obrta za pojedine sportske djelatnosti s ciljem poticanja samozapošljavanja stručnih kadrova u sportu. Omogućavanjem i prepoznavanjem obrta kao pravnog oblika za obavljanje nekih sportskih djelatnosti znatno će se olakšati obavljanje navedenih djelatnosti u smislu poreznih i drugih davanja i samim time potaknuti mlade ljude na poduzetnički pristup u sportu, a pogotovo u području sportske rekreacije (pilates centri, manji fitness centri i slično). Zakonom o sportu nedovoljno je i nepotpuno definiran radnopravni status profesionalnih sportaša i trenera, suprotno dobroj praksi država članica EU-a.
S ciljem podizanja kvalitete, sigurnosti i učinkovitosti provođenja programa zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja potrebno je standardizirati i kategorizirati sportske objekte u kojima se provode navedeni programi kao što su fitnes i sportsko rekreacijski centri. Standardi regulirani zakonom pokrivali bi minimalne tehničke i higijenske uvjete, kao i standarde usluge.
Novim Zakonom o sportu potrebno je radnopravni status sportaša i trenera profesionalaca urediti na način da ugovorni odnos između sportskog kluba i profesionalnog sportaša ili trenera kojemu je to osnovno zanimanje, ima elemente radnog odnosa koji će biti utemeljen na ugovoru o radu uz uvažavanje posebnosti sporta kroz načela i propise krovnih sportskih udruženja te međunarodnih i nacionalnih sportskih saveza za svaki pojedini sport. Zbog niza nelogičnosti u radu sportskih udruga, što je i posljedica nedostatne regulacije u Zakonu o udrugama koji je opći zakon kojim se uređuje djelovanje i zadani ciljevi udruga u Republici Hrvatskoj, a koje vrlo često koriste znatna javna sredstva, proširit će se postojeće odredbe Zakona o sportu posebnim odredbama u dijelu koji se odnosi na uvjete osnivanja, registracije, djelovanja, prestanka rada i stečaja sportske udruge. Ujedno će se klasificirati vrste sportskih udruga i propisati obveza osnivanja i registracije klubova, sukladno nomenklaturi sportova u Republici Hrvatskoj, a što će predstavljati obvezu i ostalih subjekata u sustavu sporta u Republici Hrvatskoj. Potrebno je ujednačiti klasifikacije udruga u Registru udruga Republike Hrvatske pri nadležnim uredima državne uprave, sukladno klasifikaciji sportskih djelatnosti te Nomenklaturi sportova i sportskih grana Hrvatskog olimpijskog odbora, kao i Nomenklaturi sportova Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
Također, Zakonom o sportu je predviđeno donošenje mreže sportskih građevina i pravilnika koji regulira planiranje, programiranje i sigurnost, no način na koji je to propisano onemogućava donošenje i primjenu istih u praksi. Novim Zakonom o sportu točnije će se definirati donošenje spomenutih pravilnika, kao i omogućiti primjena. Donošenjem mreže sportskih građevina odredit će se plan izgradnje, obnove, održavanja i upravljanja sportskim građevinama. Neujednačenost broja liječnika propisane specijalnosti za obavljanje liječničkih pregleda sa stvarnim potrebama po županijama i gradovima, sljedeći je problem Zakona o sportu. Novim Zakonom o sportu potrebno je uvesti obvezu da sportaš i za treniranje i za sudjelovanje u natjecanju mora imati važeći liječnički pregled, a što se odnosi i na sportaše u klubovima, ali i u školskom i akademskom sportu. Ministarstvo zdravstva pravilnikom bi trebalo propisati vrstu specijalnosti liječnika, rok za obavljanje zdravstvenog pregleda koji može biti različit za različite sportove i sustave sporta (akademski, školski i redovni), kao i ostala pitanja vezana za obavljanje liječničke djelatnosti koja su u njegovoj nadležnosti. Na ovaj način bi Ministarstvo zdravstva u potpunosti reguliralo te nadziralo rad i postupanje liječnika koji su temeljem liste Ministarstva zdravstva nadležni iste provoditi sukladno propisanom, a Sportska inspekcija bi nadzirala poštivanje obveze pravnih i fizičkih osoba u sustavu sporta u smislu posjedovanja valjanog liječničkog pregleda za sportaše.
Novim Zakonom o sportu propisat će se i državna priznanja izbornicima i trenerima kao trajne novčane mjesečne naknade izborniku u ekipnim sportovima i treneru u pojedinačnim sportovima koji su zaslužni za osvajanje medalje odnosno prvog, drugog ili trećeg mjesta sportaša ili ekipe na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama ili olimpijskim igrama gluhih, kao državno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske.
Zakonom o sportu propisano je preoblikovanje sportskih klubova – udruga za natjecanje u sportsko dioničko društvo. Iz razloga nedovoljne učinkovitosti odredbi o preoblikovanju, nužno je redefiniranje postojećih zakonskih kriterija o sastavu Povjerenstva za profesionalne sportske klubove, statusu profesionalnih sportaša i sportskih klubova, rokovima dostave propisane dokumentacije Povjerenstvu za profesionalne sportske klubove kao i propisanog u dijelu samog postupka preoblikovanja.
Novim Zakonom propisat će se i mogućnosti donošenja mjera potpore sustavu sporta u slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
Važećim odredbama Zakona o sportu nejasno su definirane posljedice osude i kaznenog djela te zapreke i ograničenja za članstvo u tijelima sportskih udruga za natjecanje, sportskih saveza i sportskih dioničkih društava. Posljedice osude i kaznenog djela potrebno je prilagoditi na način da zapreka za obavljanje sportskih djelatnosti budu ona djela koja su zbog svoje naravi i težine realna zapreka za obavljanje sportskih djelatnosti. Prekršajne odredbe moraju obuhvatiti sankcije za sva ona djela čije počinjenje čini štetu sustavu sporta i društvenoj ulozi koju sport ima.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Navedeno se ne može riješiti na drugačiji način.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Nacionalni program športa 2019. - 2026. („Narodne novine“, broj 69/19)
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Opći cilj Zakona o sportu je osigurati transparentan, održiv i kvalitetan sustav sporta kroz unaprjeđenje uvjeta za bavljenje sportom ostvarivanjem javnih potreba u sportu, dati potporu školskom i studentskom sportu te poticati izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje uz pomoć sporta.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Unapređenje uvjeta za bavljenje vrhunskim, amaterskim, školskim i studentskim sportom kao i osiguranje transparentnog, održivog i kvalitetnog sustava sporta.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Neki ishodi ostvarit će se stupanjem na snagu zakona, neki donošenjem potrebnih podzakonskih akta.
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Obrazloženje: Ishodi se mogu postići samo donošenjem novoga Zakona o sportu kao cjelovitog normativnog rješenja.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Obrazloženje: Nije primjenjivo.
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
DA
NE
NE
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
NE
DA
NE
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
NE
DA
NE
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
NE
NE
NE
5.1.5.
Cijena roba i usluga
NE
NE
NE
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
NE
DA
NE
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
DA
NE
NE
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
DA
NE
NE
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
NE
NE
NE
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
DA
NE
NE
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
DA
NE
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
DA
NE
NE
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
DA
NE
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
DA
NE
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
DA
NE
NE
5.1.21.
Hrvatski branitelji
DA
NE
NE
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
DA
NE
NE
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
DA
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
DA
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
DA
NE
NE
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
DA
veliki
5.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
NE
NE
NE
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
NE
NE
NE
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.2.11.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3. UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
DA
NE
NE
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
NE
NE
NE
5.3.3.
Socijalna uključenost
DA
NE
NE
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
DA
NE
NE
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
NE
NE
NE
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
NE
NE
NE
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
DA
NE
NE
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
DA
NE
NE
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
DA
NE
5.3.14.
Hrvatski branitelji
DA
NE
NE
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
DA
NE
NE
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
DA
NE
NE
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
NE
NE
NE
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
NE
DA
NE
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
NE
NE
NE
5.4.4.
Status regulirane profesije
NE
DA
NE
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
NE
NE
NE
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
DA
NE
NE
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
DA
NE
NE
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
NE
NE
NE
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
NE
DA
NE
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
DA
NE
NE
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
DA
NE
NE
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
NE
NE
NE
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
DA
NE
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
DA
NE
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
DA
NE
NE
5.4.20.
Hrvatski branitelji
DA
NE
NE
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
DA
NE
NE
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
NE
DA
NE
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
NE
NE
NE
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
NE
NE
NE
5.5.3.
Korištenje energije
NE
NE
NE
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
NE
NE
NE
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
NE
NE
NE
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
NE
NE
NE
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
NE
NE
NE
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
NE
NE
NE
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.5.17.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
NE
DA
NE
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
NE
DA
NE
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
NE
NE
NE
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
NE
NE
NE
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
DA
NE
NE
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
NE
NE
NE
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
NE
NE
NE
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
NE
NE
NE
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
DA
NE
NE
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
DA
NE
NE
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
DA
NE
NE
5.6.17.
Hrvatski branitelji
DA
NE
NE
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
DA
NE
NE
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
DA
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9. PRILOZI
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: dr. sc. Nikolina Brnjac, ministrica
Datum: 1. srpnja 2022. godine
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O SPORTU
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo turizma i sporta
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o sportu
1.3.
Datum:
1. srpnja 2022. godine
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
6169-349
pravni@mints.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
DA
Naziv akta:
Nacionalni program športa 2019. - 2026. („Narodne novine“, broj 69/19)
Opis mjere: Kako bi se ispunila većina ciljeva Nacionalnog programa športa potrebno je izmijeniti, a u nekim slučajevima osmisliti potpuno nova zakonodavna rješenja.
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Od donošenja Zakona o sportu 2006. godine isti je više puta mijenjan i dopunjavan („Narodne novine“, broj 71/06, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16, 98/19, 47/20, 77/20-Uredba), no navedene izmjene i dopune nisu riješile nedostatke specifične za sustav sporta te Ministarstvo turizma i sporta smatra kako je potrebno donošenje novog zakona koji će jasnije i kvalitetnije urediti sustav sporta.
Kao problem koji je uočen u dosadašnjem Zakonu o sportu je nedovoljno jasan kriterij raspodjele financijskih sredstava za sport, odnosno nepostojanje kategorizacije i vrednovanja sportova, a kojom bi se prepoznala vrhunska sportska postignuća i sukladno tome jasno odredilo financiranje. Kroz trenutno propisano Zakonom o sportu, nemoguće je provoditi jedinstveno praćenje i upravljanje sustavom sporta. Novim Zakonom o sportu potrebno je propisati jasnije odredbe kojima će se uspostaviti obveza izvještavanja davatelja sredstava o planiranju i izvršavanju utroška dodijeljenih proračunskih sredstava od strane organizacija u sustavu sporta, neovisno o pravnom obliku. Potrebno je jasnije definirati javne potrebe u sportu, kao i odrediti kriterije ograničenja za troškove administracije i upravljanja koje se financiraju javnim sredstvima. Također, potrebno je propisati način praćenja ispunjavanja obveze donošenja, ali i sadržaj programa javnih potreba u sportu na nacionalnoj i lokalnoj razini. Nadalje, potrebno je osigurati da se programi javnih potreba u sportu neovisno o izvoru financiranja (državni, lokalni ili regionalni proračun), međusobno usklade i vežu uz Nacionalni program športa 2019. – 2026. („Narodne novine“, broj 69/19) kao strateški dokument. Isto tako, Zakonom su definirane obveze za korisnike proračunskih sredstava, no nedovoljno i nejasno, a što se odnosi i na posljedice nepoštivanja istih. Ciljano, na strateškom dokumentu i jasnim kriterijima utemeljenoj dodjeli sredstava, lakše će se ostvariti željeni efekti, nego dosadašnjim nekoordiniranim dijeljenjem sredstava na različitim razinama i s različitim ciljevima. Stoga će se uvesti jasnije programsko financiranje programa i projekata tako da se jasno mogu razaznati planiranje, izvršavanje financijskih planova i izvještavanje o njihovoj provedbi, a koji će omogućiti jedinstveno praćenje i upravljanje sustavom.
Novim Zakonom propisat će se i pravo vrhunskih sportaša I. kategorije na uplatu obveznih doprinosa iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Također novim Zakonom o sportu uvest će se i kategorizacija odnosno vrednovanje sportova kako bi se moglo i kriterijski financirati javne potrebe u sportu te se propisuje i kategorizacija sportaša na način da se utvrde kriteriji temeljem kojih će sportaši biti razvrstani u određene kategorije.
Novim zakonskim rješenjem uvodi se sportska stipendija kategoriziranom sportašu I. i II. kategorije u iznosu utvrđenom programom javnih potreba u sportu, a koju isplaćuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove sporta.
Novim Zakonom propisuje se i uspostava Nacionalnog informacijskog sustava u sportu (NISuS), s ciljem nastavka osiguravanja trajnog i strukturiranog prikupljanja podataka o svim segmentima sporta u Republici Hrvatskoj te omogućavanje javnim tijelima, nadležnim za planiranje razvoja i upravljanja sustavom sporta na svim razinama, ali i širokoj hrvatskoj javnosti, sustavno praćenje bitnih pokazatelja u sustavu sporta.
Također, nedovoljno je propisana uloga sportskih zajednica u sustavu sporta te izostanak sankcija za nepoštivanje odredbi propisa o financiranju programa javnih potreba od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Isto tako, jedan od problema je i neusklađenost sustava obrazovanja kadra u sportu s potrebama tržišta rada. Nedovoljno jasno su definirani pojmovi stručnih poslova u sportu te su visoko postavljeni obrazovni uvjeti koje osobe moraju ispunjavati za njihovo obavljanje s obzirom na kadrovske mogućnosti, a što je rezultiralo manjkom stručnog kadra u sustavu sporta, otežanim radom sportskih saveza i klubova te problemima u uključivanju sportskih djelatnika na tržište rada. Novim Zakonom o sportu uskladit će se dosadašnji standardi vezani za razinu stručnih kvalifikacija u sportu nužnih za obavljanje stručnih poslova u sportu. Posebno je važno promijeniti diskriminatorne odredbe koje programe iste razine izlaznih kompetencija različito vrednuju, a time međusobno diskriminiraju sportove kao i obrazovne institucije i programe iste razine, što je suprotno nastojanju baziranja obrazovnih programa i razina na ishodima učenja, a ne sadržajima učenja, sve sukladno Bolonjskom procesu i prilagodbi hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Kroz prilagodbu propisane stručne osposobljenosti kadrova u sportu, potrebama gospodarstva i društva, riješit će se dosadašnje zapreke u zapošljavanju sportskih djelatnika. Potrebno je i jasnije definirati sportske djelatnosti, kako bi se jasno mogle povezati s pojedinim stručnim poslovima u sportu. Također se pojavljuje problem i u neusklađenosti u definiranju osoba u sustavu sporta i sportskih djelatnosti s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti.
Nadalje, problem je i nepostojanje mogućnosti obavljanja sportskih djelatnosti putem obrta. Potrebno je otvoriti mogućnost osnivanja obrta za pojedine sportske djelatnosti s ciljem poticanja samozapošljavanja stručnih kadrova u sportu. Omogućavanjem i prepoznavanjem obrta kao pravnog oblika za obavljanje nekih sportskih djelatnosti znatno će se olakšati obavljanje navedenih djelatnosti u smislu poreznih i drugih davanja i samim time potaknuti mlade ljude na poduzetnički pristup u sportu, a pogotovo u području sportske rekreacije (pilates centri, manji fitness centri i slično). Zakonom o sportu nedovoljno je i nepotpuno definiran radnopravni status profesionalnih sportaša i trenera, suprotno dobroj praksi država članica EU-a.
S ciljem podizanja kvalitete, sigurnosti i učinkovitosti provođenja programa zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja potrebno je standardizirati i kategorizirati sportske objekte u kojima se provode navedeni programi kao što su fitnes i sportsko rekreacijski centri. Standardi regulirani zakonom pokrivali bi minimalne tehničke i higijenske uvjete, kao i standarde usluge.
Novim Zakonom o sportu potrebno je radnopravni status sportaša i trenera profesionalaca urediti na način da ugovorni odnos između sportskog kluba i profesionalnog sportaša ili trenera kojemu je to osnovno zanimanje, ima elemente radnog odnosa koji će biti utemeljen na ugovoru o radu uz uvažavanje posebnosti sporta kroz načela i propise krovnih sportskih udruženja te međunarodnih i nacionalnih sportskih saveza za svaki pojedini sport. Zbog niza nelogičnosti u radu sportskih udruga, što je i posljedica nedostatne regulacije u Zakonu o udrugama koji je opći zakon kojim se uređuje djelovanje i zadani ciljevi udruga u Republici Hrvatskoj, a koje vrlo često koriste znatna javna sredstva, proširit će se postojeće odredbe Zakona o sportu posebnim odredbama u dijelu koji se odnosi na uvjete osnivanja, registracije, djelovanja, prestanka rada i stečaja sportske udruge. Ujedno će se klasificirati vrste sportskih udruga i propisati obveza osnivanja i registracije klubova, sukladno nomenklaturi sportova u Republici Hrvatskoj, a što će predstavljati obvezu i ostalih subjekata u sustavu sporta u Republici Hrvatskoj. Potrebno je ujednačiti klasifikacije udruga u Registru udruga Republike Hrvatske pri nadležnim uredima državne uprave, sukladno klasifikaciji sportskih djelatnosti te Nomenklaturi sportova i sportskih grana Hrvatskog olimpijskog odbora, kao i Nomenklaturi sportova Hrvatskog paraolimpijskog odbora.
Također, Zakonom o sportu je predviđeno donošenje mreže sportskih građevina i pravilnika koji regulira planiranje, programiranje i sigurnost, no način na koji je to propisano onemogućava donošenje i primjenu istih u praksi. Novim Zakonom o sportu točnije će se definirati donošenje spomenutih pravilnika, kao i omogućiti primjena. Donošenjem mreže sportskih građevina odredit će se plan izgradnje, obnove, održavanja i upravljanja sportskim građevinama. Neujednačenost broja liječnika propisane specijalnosti za obavljanje liječničkih pregleda sa stvarnim potrebama po županijama i gradovima, sljedeći je problem Zakona o sportu. Novim Zakonom o sportu potrebno je uvesti obvezu da sportaš i za treniranje i za sudjelovanje u natjecanju mora imati važeći liječnički pregled, a što se odnosi i na sportaše u klubovima, ali i u školskom i akademskom sportu. Ministarstvo zdravstva pravilnikom bi trebalo propisati vrstu specijalnosti liječnika, rok za obavljanje zdravstvenog pregleda koji može biti različit za različite sportove i sustave sporta (akademski, školski i redovni), kao i ostala pitanja vezana za obavljanje liječničke djelatnosti koja su u njegovoj nadležnosti. Na ovaj način bi Ministarstvo zdravstva u potpunosti reguliralo te nadziralo rad i postupanje liječnika koji su temeljem liste Ministarstva zdravstva nadležni iste provoditi sukladno propisanom, a Sportska inspekcija bi nadzirala poštivanje obveze pravnih i fizičkih osoba u sustavu sporta u smislu posjedovanja valjanog liječničkog pregleda za sportaše.
Novim Zakonom o sportu propisat će se i državna priznanja izbornicima i trenerima kao trajne novčane mjesečne naknade izborniku u ekipnim sportovima i treneru u pojedinačnim sportovima koji su zaslužni za osvajanje medalje odnosno prvog, drugog ili trećeg mjesta sportaša ili ekipe na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama ili olimpijskim igrama gluhih, kao državno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske.
Zakonom o sportu propisano je preoblikovanje sportskih klubova – udruga za natjecanje u sportsko dioničko društvo. Iz razloga nedovoljne učinkovitosti odredbi o preoblikovanju, nužno je redefiniranje postojećih zakonskih kriterija o sastavu Povjerenstva za profesionalne sportske klubove, statusu profesionalnih sportaša i sportskih klubova, rokovima dostave propisane dokumentacije Povjerenstvu za profesionalne sportske klubove kao i propisanog u dijelu samog postupka preoblikovanja.
Novim Zakonom propisat će se i mogućnosti donošenja mjera potpore sustavu sporta u slučaju nastupanja posebnih okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu.
Važećim odredbama Zakona o sportu nejasno su definirane posljedice osude i kaznenog djela te zapreke i ograničenja za članstvo u tijelima sportskih udruga za natjecanje, sportskih saveza i sportskih dioničkih društava. Posljedice osude i kaznenog djela potrebno je prilagoditi na način da zapreka za obavljanje sportskih djelatnosti budu ona djela koja su zbog svoje naravi i težine realna zapreka za obavljanje sportskih djelatnosti. Prekršajne odredbe moraju obuhvatiti sankcije za sva ona djela čije počinjenje čini štetu sustavu sporta i društvenoj ulozi koju sport ima.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Navedeno se ne može riješiti na drugačiji način.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Nacionalni program športa 2019. - 2026. („Narodne novine“, broj 69/19)
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Opći cilj Zakona o sportu je osigurati transparentan, održiv i kvalitetan sustav sporta kroz unaprjeđenje uvjeta za bavljenje sportom ostvarivanjem javnih potreba u sportu, dati potporu školskom i studentskom sportu te poticati izvaninstitucionalni odgoj i obrazovanje uz pomoć sporta.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Unapređenje uvjeta za bavljenje vrhunskim, amaterskim, školskim i studentskim sportom kao i osiguranje transparentnog, održivog i kvalitetnog sustava sporta.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Neki ishodi ostvarit će se stupanjem na snagu zakona, neki donošenjem potrebnih podzakonskih akta.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Obrazloženje: Ishodi se mogu postići samo donošenjem novoga Zakona o sportu kao cjelovitog normativnog rješenja.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Obrazloženje: Nije primjenjivo.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
5.1. UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
DA
NE
NE
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
NE
DA
NE
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
NE
DA
NE
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
NE
NE
NE
5.1.5.
Cijena roba i usluga
NE
NE
NE
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
NE
DA
NE
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
DA
NE
NE
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
DA
NE
NE
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
NE
NE
NE
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
NE
NE
NE
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
DA
NE
NE
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
DA
NE
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
DA
NE
NE
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
DA
NE
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
DA
NE
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
DA
NE
NE
5.1.21.
Hrvatski branitelji
DA
NE
NE
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
DA
NE
NE
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
DA
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
DA
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
DA
NE
NE
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
DA
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
5.2. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
NE
NE
NE
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
NE
NE
NE
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
NE
NE
NE
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.2.11.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
5.3. UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
DA
NE
NE
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
NE
NE
NE
5.3.3.
Socijalna uključenost
DA
NE
NE
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
DA
NE
NE
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
NE
NE
NE
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
NE
NE
NE
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
DA
NE
NE
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
DA
NE
NE
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
DA
NE
5.3.14.
Hrvatski branitelji
DA
NE
NE
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
DA
NE
NE
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
DA
NE
NE
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
5.4. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
NE
NE
NE
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
NE
DA
NE
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
NE
NE
NE
5.4.4.
Status regulirane profesije
NE
DA
NE
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
NE
NE
NE
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
DA
NE
NE
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
DA
NE
NE
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
NE
NE
NE
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
NE
DA
NE
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
DA
NE
NE
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
DA
NE
NE
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
NE
NE
NE
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
DA
NE
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
DA
NE
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
DA
NE
NE
5.4.20.
Hrvatski branitelji
DA
NE
NE
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
DA
NE
NE
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
NE
DA
NE
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
5.5. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
NE
NE
NE
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
NE
NE
NE
5.5.3.
Korištenje energije
NE
NE
NE
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
NE
NE
NE
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
NE
NE
NE
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
NE
NE
NE
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
NE
NE
NE
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
NE
NE
NE
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
NE
NE
NE
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
NE
NE
NE
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
NE
NE
NE
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
NE
NE
NE
5.5.17.
Hrvatski branitelji
NE
NE
NE
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
NE
NE
NE
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
5.6. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
NE
DA
NE
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
NE
DA
NE
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
NE
NE
NE
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
NE
NE
NE
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
NE
NE
NE
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
DA
NE
NE
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
NE
NE
NE
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
NE
NE
NE
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
NE
NE
NE
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
NE
NE
NE
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
NE
NE
NE
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
DA
NE
NE
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
DA
NE
NE
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
DA
NE
NE
5.6.17.
Hrvatski branitelji
DA
NE
NE
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
DA
NE
NE
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
NE
NE
NE
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
NE
NE
NE
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
NE
NE
NE
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
NE
NE
NE
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
DA
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
9. PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: dr. sc. Nikolina Brnjac, ministrica
Datum: 1. srpnja 2022. godine
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta