PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TERMINALU ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin („Narodne novine“, broj 57/18.; u daljnjem tekstu: Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin), stupio je na snagu 5. srpnja 2018. godine. Zakonom o terminalu za ukapljeni prirodni plin se pored realizacije projekta izgradnje infrastrukture terminala za ukapljeni prirodni plin (u daljnjem tekstu: UPP) koja je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku uređuje potprojekt gradnje mjesta za opskrbu UPP-om.
Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu („Narodne novine“, broj 34/17.) predviđene su lokacije i rokovi za izgradnju infrastrukture za prekrcaj i opskrbu UPP-a u morskim lukama.
Nakon donošenja Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, doneseni su Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu („Narodne novine“, broj 25/20.) i Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Oba dokumenta definiraju razvoj tržišta UPP-a (naročito u segmentu prometnog sektora) kao jedan od osnovnih strateških ciljeva Republike Hrvatske. Shodno očekivanom povećanju korištenja UPP-a u teškom teretnom prometu, pomorskom prometu i željezničkom prometu kao temeljna odrednica promjena navodi se razvoj infrastrukture za korištenje UPP-a u prometu. Kako bi se zadovoljilo tržište u kratkoročnom razdoblju, do 2030. godine u Republici Hrvatskoj treba postojati minimalno 11 UPP punionica koje će omogućiti punjenje cestovnih vozila, dok će neke od njih trebati omogućavati punjenje plovnih objekata.
S obzirom da je od izbora lokacije mjesta za opskrbu UPP-om prošlo gotovo četiri godine napravljena je revalorizacija optimalnih mjesta za opskrbu UPP-om. Cilj revalorizacije je optimiziranje tehničkih, prostornih i financijskih parametara u cilju omogućavanja realizacije projekta razvoja stanica do 2024. godine uz ostvarenje punog potencijala realizacije UPP terminala kao opskrbne točke UPP-om za upotrebu u prometu.
Pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Predmetnim Zakonom trebaju se urediti sljedeća pitanja:
- izbor optimalne lokacije za gradnju mjesta za opskrbu UPP-om.
Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Donošenjem ovoga Zakona pitanje mjesta za opskrbu UPP-om se neće vezivati isključivo uz određenu lokaciju, u konkretnom slučaju područje Mlake u luci Rijeka, već će se odabrati optimalna lokacija mjesta za opskrbu UPP-om uzimanjem u obzir svih tehničkih, prostornih i financijskih parametara, a rukovodeći se pritom Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu, Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TERMINALU ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN
Članak 1.
U Zakonu o terminalu za ukapljeni prirodni plin („Narodne novine“, broj 57/18) u članku 4. stavku 5. broj: „10.“ zamjenjuje se brojem: „12.“.
Članak 2.
U članku 5. oznaka stavka 1. i stavak 2. brišu se.
Članak 3.
U članku 7. stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavci 4. do 8. postaju stavci 3. do 7.
Članak 4.
U članku 11. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Nekretnine koje su potrebne za gradnju, rekonstrukciju i održavanje terminala za UPP izvlašćuju se u korist investitora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.“.
Stavak 3. briše se.
Članak 5.
(a)U cijelom tekstu Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin („Narodne novine“, broj 57/18) riječi: „u luci Rijeka“ , te riječi: „u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka“ brišu se.
(b)U cijelom tekstu Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin („Narodne novine“, broj 57/18) novčani iznosi navedeni u kunama smatraju se iznosima u euru, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz zakona kojim se uređuje uvođenje eura kao službene valute Republike Hrvatske.
Članak 6.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, koji stupa na snagu na datum uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske.
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članak 1.
Ovim člankom se nomotehnički uređuje tekst Prijedloga zakona u smislu ispravnog pozivanju na odredbe Zakona.
Uz članak 2.
Ovim člankom se određuje brisanje odredbe kojom se određuje da radi omogućavanja prometovanja cestovnih i željezničkih vozila i plovila pogonjenih UPP-om glavnim cestovnim prometnim pravcima, pomorskim i unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske, sukladno propisu kojim se uređuje uspostava infrastrukture za alternativna goriva za mjesta za opskrbu UPP-om, određeni su prometni pravci, morske luke, kao i luke unutarnjih voda za smještaj UPP infrastrukture te je za mjesto opskrbe UPP-om određena luka Rijeka koje čini infrastrukturu terminala za UPP, iz razloga što se u cijelom tekstu Zakona briše mjesto opskrbe UPP-om luka Rijeka.
Uz članak 3.
Ovim člankom se određuje brisanje odredbe kojom se daje ovlaštenje Lučkoj upravi Rijeka da investitoru iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona dodijeli koncesiju i zaključi ugovor o koncesiji u svrhu gradnje mjesta opskrbe UPP-om u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka u svrhu omogućavanja daljnje distribucije UPP-a iz razloga što se u cijelom tekstu Zakona briše mjesto opskrbe UPP-om luka Rijeka-područje Mlaka, a kako na temelju osnovnog Zakona nije dosada bilo zaključenih ugovora o koncesiji u svrhu gradnje mjesta opskrbe UPP-om u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka u svrhu omogućavanja daljnje distribucije UPP-a, isto nije bilo potrebno regulirati kroz prijelazne i završne odredbe ovoga Zakona.
Uz članak 4.
Ovim člankom se mijenja dosadašnji stavak 2. osnovnog Zakona na način da se određuje da se nekretnine potrebne za gradnju, rekonstrukciju i održavanje terminala za UPP izvlašćuju u korist investitora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno društva LNG Hrvatska d.o.o., a ne kao dosada u korist Republike Hrvatske.
Uz članak 5.
Ovim člankom se određuje brisanje riječi: „u luci Rijeka“, te riječi: „u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka“ u cijelom tekstu Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin („Narodne novine“, broj 57/18) kao i da novčani iznosi navedeni u osnovnom Zakonu u kunama, smatraju se iznosima u euru, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz zakona kojim se uređuje uvođenje eura kao službene valute Republike Hrvatske.
Uz članak 6.
Ovim člankom se određuje objava i dan stupanja na snagu Zakona, te konverzije iznosa određenih Zakonom iz kuna u eure, nakon uvođenje eura kao službene valute Republike Hrvatske.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom utvrđuje interes Republike Hrvatske, uređuje se supsidijarna primjena propisa, infrastruktura terminala za ukapljeni prirodni plin (u daljnjem tekstu: UPP) koja je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala za UPP i prateće infrastrukture, uključujući mjesto za opskrbu UPP-om u luci Rijeka, provedba izvlaštenja nekretnina, pravila i mjere prilikom realizacije terminala za UPP radi očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i tajnost podataka te se određuje investitor odnosno nositelj investicije projekta terminala za UPP na otoku Krku.
Definicije pojmova
Članak 3.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. Agencija znači Hrvatska energetska regulatorna agencija
2. mjesto za opskrbu UPP-om znači objekt za opskrbu UPP-om koji se sastoji od fiksnog ili mobilnog objekta, objekta na moru ili drugih sustava
3. održavanje znači izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena
4. postrojenje znači skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina
5. potprojekt gradnje mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka znači gradnja mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka za daljnju distribuciju UPP-a, uključujući sve sustave i instalacije potrebne za rad mjesta za opskrbu UPP-om
6. projekt terminala za UPP na otoku Krku znači gradnja terminala za UPP na otoku Krku, uključujući infrastrukturu terminala za UPP iz članka 5. ovoga Zakona i potprojekt gradnje mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka
7. rekonstrukcija znači izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine
8. terminal za UPP znači terminal koji se koristi za ukapljivanje prirodnog plina ili prihvat, iskrcaj i ponovno uplinjavanje UPP-a, uključujući pomoćne usluge i privremeno skladištenje potrebno za postupak ponovnog uplinjavanja i daljnju otpremu u transportni sustav, ali isključujući dijelove terminala za UPP koji se koriste za skladištenje.
Interes Republike Hrvatske
Članak 4.
(1) Radi očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom interes Republike Hrvatske je osigurati realizaciju projekta terminala za UPP na otoku Krku sukladno Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske, Strategiji skladištenja prirodnog plina Europske unije i Strategiji sigurne opskrbe energijom Europske unije.
(2) Radi uvođenja UPP-a kao ekološki prihvatljivog pogonskog goriva u pomorskom, riječnom, željezničkom i cestovnom teretnom prometu interes Republike Hrvatske je osigurati realizaciju gradnje mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka, kao potprojekta terminala za UPP na otoku Krku.
(3) Gradnja terminala za UPP na otoku Krku i mjesta opskrbe UPP-om u luci Rijeka je u interesu Republike Hrvatske.
(4) Realizacija projekta terminala za UPP na otoku Krku osigurat će novi dobavni pravac prirodnog plina te će diversificirati putove i izvore opskrbe prirodnim plinom na tržištu Republike Hrvatske i Europske unije, a što će bitno utjecati na sigurnost opskrbe prirodnim plinom.
(5) Radi osiguranja sigurnosti opskrbe iz stavka 1. ovoga članka odnosno realizacije projekta terminala za UPP na otoku Krku interes Republike Hrvatske je osigurati provedbu preventivne mjere sigurnosti opskrbe u skladu s člankom 10. ovoga Zakona.
Infrastruktura i mjesto za opskrbu UPP-om
Članak 5.
(1) Infrastruktura terminala za UPP na otoku Krku uključuje sljedeće:
– terminal za UPP
– postrojenja za ukapljivanje UPP-a
– postrojenja za uplinjavanje UPP-a
– fiksna i mobilna infrastruktura na kopnu ili moru za skladištenje UPP-a
– fiksna i mobilna infrastruktura na kopnu ili moru za daljnju distribuciju UPP-a
– fiksna i mobilna infrastruktura na kopnu ili moru za upotrebu UPP-a u prometu
– postrojenja za primjenu rashladne energije UPP-a
– postrojenja za primjenu UPP-a u energetske svrhe
– postrojenja za primjenu UPP-a kao sirovine
– prateća instalacija i sustavi na kopnu ili moru potrebni za rad s UPP-om / potrebni za rad UPP infrastrukture
– energana za proizvodnju električne i toplinske energije u okviru obuhvata terminala za UPP, iz koje će se toplinska energija koristiti za uplinjavanje UPP-a, s transportom proizvedene električne energije u mrežu
– sva infrastruktura izvan obuhvata zahvata terminala za UPP koja je potrebna za njegov rad (priključni plinovod za otpremu plina iz terminala za UPP u transportni sustav, magistralni plinovodi kao sastavni dijelovi transportnog sustava, uključujući kompresorske stanice kojima se transportira plin iz terminala za UPP, dalekovodi, vodoopskrbni sustavi, odvodnja otpadnih voda i slično).
(2) Radi omogućavanja prometovanja cestovnih i željezničkih vozila i plovila pogonjenih UPP-om glavnim cestovnim prometnim pravcima, pomorskim i unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske, sukladno propisu kojim se uređuje uspostava infrastrukture za alternativna goriva za mjesta za opskrbu UPP-om, određeni su prometni pravci, morske luke, kao i luke unutarnjih voda za smještaj UPP infrastrukture te je za mjesto opskrbe UPP-om određena luka Rijeka koje čini infrastrukturu terminala za UPP.
Investitor
Članak 6.
(1) Za nositelja investicije projekta terminala za UPP na otoku Krku određuje se društvo LNG Hrvatska d.o.o. (MB: 080733282, OIB: 53902625891) (u daljnjem tekstu: investitor).
(2) Promjenu vlasničke strukture investitora uređuje Vlada Republike Hrvatske odlukom ili zaključkom o promjeni vlasničke strukture na prijedlog ministarstva nadležnog za energetiku.
(3) Investitor će realizirati projekt terminala za UPP na otoku Krku kroz:
1. gradnju terminala za UPP u dvije faze:
– gradnja plutajućeg terminala za UPP u prvoj fazi
– gradnja kopnenog terminala za UPP u drugoj fazi
2. gradnju mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka.
(4) Plutajući terminal za UPP, financiran bespovratnim sredstvima Europskog fonda CEF, investitor ne smije otuđiti u desetogodišnjem razdoblju od dana puštanja u rad terminala za UPP.
Koncesija na pomorskom dobru
Članak 7.
(1) Ovim Zakonom Republika Hrvatska daje koncesiju na pomorskom dobru u svrhu gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene industrijske luke terminal za UPP, Omišalj, otok Krk na dijelu k. o. Omišalj – Njivice, investitoru iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Investitor iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se kao ovlaštenik koncesije na pomorskom dobru (kopneni i morski dio) koje se daje u koncesiju u svrhu gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene industrijske luke terminal za UPP, Omišalj, otok Krk na dijelu k. o. Omišalj – Njivice.
(3) Ovim Zakonom daje se ovlaštenje Lučkoj upravi Rijeka da investitoru iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona dodijeli koncesiju i zaključi ugovor o koncesiji u svrhu gradnje mjesta opskrbe UPP-om u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka u svrhu omogućavanja daljnje distribucije UPP-a.
(4) Gospodarsko korištenje pomorskog dobra daje se u svrhu obavljanja energetske djelatnosti upravljanja terminalom za UPP te će investitor iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona za obavljanje lučkih djelatnosti zaključiti ugovore s društvima registriranim i specijaliziranim za obavljanje tih djelatnosti uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za pomorstvo.
(5) Područje pomorskog dobra (kopneni i morski dio) koje se daje u koncesiju u svrhu gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene industrijske luke terminal za UPP, Omišalj, otok Krk na dijelu k. o. Omišalj – Njivice obilježeno je poligonom određenim koordinatnim točkama izraženim u HTRS96 projekciji kako slijedi:
Kopneni dio lučkog područja – lučkog bazena (omeđen od točke 1 do točke 37)
TOČKA
E
N
1
345 755,59
5 008 717,28
2
345 758,87
5 008 712,20
3
345 762,28
5 008 706,91
4
345 744,28
5 008 689,95
5
345 734,02
5 008 667,35
6
345 741,41
5 008 642,84
7
345 737,09
5 008 620,35
8
345 720,20
5 008 605,50
9
345 717,62
5 008 578,17
10
345 712,08
5 008 568,01
11
345 683,96
5 008 545,35
12
345 677,01
5 008 548,30
13
345 675,43
5 008 550,51
14
345 672,98
5 008 551,47
15
345 665,21
5 008 551,05
16
345 660,46
5 008 553,33
17
345 658,61
5 008 556,75
18
345 656,09
5 008 557,57
19
345 652,96
5 008 556,01
20
345 639,62
5 008 553,79
21
345 631,90
5 008 556,03
22
345 627,33
5 008 554,71
23
345 608,81
5 008 540,50
24
345 594,19
5 008 540,32
25
345 583,47
5 008 537,13
26
345 576,82
5 008 527,69
27
345 565,14
5 008 499,51
28
345 560,75
5 008 491,42
29
345 550,51
5 008 488,51
30
345 544,34
5 008 481,97
31
345 540,10
5 008 473,28
32
345 535,32
5 008 451,82
33
345 533,53
5 008 443,81
34
345 533,12
5 008 394,51
35
345 541,19
5 008 375,22
36
345 537,97
5 008 372,49
37
345 533,39
5 008 368,60
Morski dio lučkog područja – lučkog bazena (omeđen od točke 37, preko točaka A, B, C, D, E i F do točke 1)
TOČKA
E
N
37
345 533,39
5 008 368,60
A
345 477,72
5 008 361,98
B
345 375,22
5 008 349,78
C
345 215,67
5 008 409,80
D
345 225,74
5 008 496,14
D1
345 234,85
5 008 574,35
D2
345 610,03
5 008 935,83
E
345 640,65
5 008 895,90
F
345 686.11
5 008 824.91
1
345 755,59
5 008 717,28
(6) Površina pomorskog dobra – lučkog područja koje se daje u koncesiju ukupno iznosi 172.820 m², od čega je 11.298 m² kopneni prostor, a 161.522 m² morski akvatorij.
(7) Koncesija se daje na razdoblje od 99 godina, računajući od dana sklapanja ugovora o koncesiji.
(8) Ovim Zakonom ovlašćuje se ministar nadležan za pomorstvo da u ime Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona zaključi ugovor o koncesiji kojim će se detaljnije urediti prava i obveze davatelja koncesije i investitora.
Koncesijska naknada
Članak 8.
(1) Godišnja koncesijska naknada od dana sklapanja ugovora do 25 godina trajanja ugovora utvrđuje se kako slijedi:
– stalni dio u iznosu 2,00 kune po metru četvornom dodijeljenog pomorskog dobra
– promjenjivi dio u iznosu od 0,05 kune po MWh plina isporučenog u plinski transportni sustav.
(2) Godišnja koncesijska naknada za razdoblje od 25. godine trajanja ugovora do 50. godine trajanja ugovora utvrđuje se kako slijedi:
– stalni dio u iznosu 4,00 kune po metru četvornom dodijeljenog pomorskog dobra
– promjenjivi dio u iznosu od 0,10 kune po MWh plina isporučenog u plinski transportni sustav.
(3) Godišnja koncesijska naknada za razdoblje od 50. godine trajanja ugovora do 99. godine trajanja ugovora utvrđuje se kako slijedi:
– stalni dio u iznosu 8,00 kune po metru četvornom dodijeljenog pomorskog dobra
– promjenjivi dio u iznosu od 0,20 kune po MWh plina isporučenog u plinski transportni sustav.
(4) Godišnja koncesijska naknada uplaćuje se u korist proračuna županije i općine kako slijedi:
– jedna trećina uplaćuje se u korist županije
– dvije trećine uplaćuju se u korist općine.
(5) Godišnja koncesijska naknada usklađuje se svakih pet godina s tečajem eura objavljenim od Hrvatske narodne banke ako tečajna razlika iznosi manje ili više od 3 % od tečaja na dan zaključenja ugovora o koncesiji.
Izvlaštenje nekretnina
Članak 11.
(1) Gradnja, rekonstrukcija i održavanje terminala za UPP je u interesu Republike Hrvatske.
(2) Nekretnine koje su potrebne za gradnju, rekonstrukciju i održavanje terminala za UPP izvlašćuju se u korist Republike Hrvatske.
(3) Prijedlog za izvlaštenje nekretnina iz stavka 2. ovoga članka u ime i za račun Republike Hrvatske podnosi investitor iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TERMINALU ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Ocjena stanja
Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin („Narodne novine“, broj 57/18.; u daljnjem tekstu: Zakon o terminalu za ukapljeni prirodni plin), stupio je na snagu 5. srpnja 2018. godine. Zakonom o terminalu za ukapljeni prirodni plin se pored realizacije projekta izgradnje infrastrukture terminala za ukapljeni prirodni plin (u daljnjem tekstu: UPP) koja je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku uređuje potprojekt gradnje mjesta za opskrbu UPP-om.
Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu („Narodne novine“, broj 34/17.) predviđene su lokacije i rokovi za izgradnju infrastrukture za prekrcaj i opskrbu UPP-a u morskim lukama.
Nakon donošenja Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, doneseni su Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu („Narodne novine“, broj 25/20.) i Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Oba dokumenta definiraju razvoj tržišta UPP-a (naročito u segmentu prometnog sektora) kao jedan od osnovnih strateških ciljeva Republike Hrvatske. Shodno očekivanom povećanju korištenja UPP-a u teškom teretnom prometu, pomorskom prometu i željezničkom prometu kao temeljna odrednica promjena navodi se razvoj infrastrukture za korištenje UPP-a u prometu. Kako bi se zadovoljilo tržište u kratkoročnom razdoblju, do 2030. godine u Republici Hrvatskoj treba postojati minimalno 11 UPP punionica koje će omogućiti punjenje cestovnih vozila, dok će neke od njih trebati omogućavati punjenje plovnih objekata.
S obzirom da je od izbora lokacije mjesta za opskrbu UPP-om prošlo gotovo četiri godine napravljena je revalorizacija optimalnih mjesta za opskrbu UPP-om. Cilj revalorizacije je optimiziranje tehničkih, prostornih i financijskih parametara u cilju omogućavanja realizacije projekta razvoja stanica do 2024. godine uz ostvarenje punog potencijala realizacije UPP terminala kao opskrbne točke UPP-om za upotrebu u prometu.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Predmetnim Zakonom trebaju se urediti sljedeća pitanja:
- izbor optimalne lokacije za gradnju mjesta za opskrbu UPP-om.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Donošenjem ovoga Zakona pitanje mjesta za opskrbu UPP-om se neće vezivati isključivo uz određenu lokaciju, u konkretnom slučaju područje Mlake u luci Rijeka, već će se odabrati optimalna lokacija mjesta za opskrbu UPP-om uzimanjem u obzir svih tehničkih, prostornih i financijskih parametara, a rukovodeći se pritom Nacionalnim okvirom politike za uspostavu infrastrukture i razvoj tržišta alternativnih goriva u prometu, Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstava u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O TERMINALU ZA UKAPLJENI PRIRODNI PLIN
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 1.
U Zakonu o terminalu za ukapljeni prirodni plin („Narodne novine“, broj 57/18) u članku 4. stavku 5. broj: „10.“ zamjenjuje se brojem: „12.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 2.
U članku 5. oznaka stavka 1. i stavak 2. brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 3.
U članku 7. stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavci 4. do 8. postaju stavci 3. do 7.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 4.
U članku 11. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Nekretnine koje su potrebne za gradnju, rekonstrukciju i održavanje terminala za UPP izvlašćuju se u korist investitora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.“.
Stavak 3. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 5.
(a) U cijelom tekstu Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin („Narodne novine“, broj 57/18) riječi: „u luci Rijeka“ , te riječi: „u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka“ brišu se.
(b) U cijelom tekstu Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin („Narodne novine“, broj 57/18) novčani iznosi navedeni u kunama smatraju se iznosima u euru, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz zakona kojim se uređuje uvođenje eura kao službene valute Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 6.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, koji stupa na snagu na datum uvođenja eura kao službene valute Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
O B R A Z L O Ž E NJ E
Uz članak 1.
Ovim člankom se nomotehnički uređuje tekst Prijedloga zakona u smislu ispravnog pozivanju na odredbe Zakona .
Uz članak 2.
Ovim člankom se određuje brisanje odredbe kojom se određuje da radi omogućavanja prometovanja cestovnih i željezničkih vozila i plovila pogonjenih UPP-om glavnim cestovnim prometnim pravcima, pomorskim i unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske, sukladno propisu kojim se uređuje uspostava infrastrukture za alternativna goriva za mjesta za opskrbu UPP-om, određeni su prometni pravci, morske luke, kao i luke unutarnjih voda za smještaj UPP infrastrukture te je za mjesto opskrbe UPP-om određena luka Rijeka koje čini infrastrukturu terminala za UPP, iz razloga što se u cijelom tekstu Zakona briše mjesto opskrbe UPP-om luka Rijeka.
Uz članak 3.
Ovim člankom se određuje brisanje odredbe kojom se daje ovlaštenje Lučkoj upravi Rijeka da investitoru iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona dodijeli koncesiju i zaključi ugovor o koncesiji u svrhu gradnje mjesta opskrbe UPP-om u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka u svrhu omogućavanja daljnje distribucije UPP-a iz razloga što se u cijelom tekstu Zakona briše mjesto opskrbe UPP-om luka Rijeka-područje Mlaka, a kako na temelju osnovnog Zakona nije dosada bilo zaključenih ugovora o koncesiji u svrhu gradnje mjesta opskrbe UPP-om u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka u svrhu omogućavanja daljnje distribucije UPP-a, isto nije bilo potrebno regulirati kroz prijelazne i završne odredbe ovoga Zakona.
Uz članak 4.
Ovim člankom se mijenja dosadašnji stavak 2. osnovnog Zakona na način da se određuje da se nekretnine potrebne za gradnju, rekonstrukciju i održavanje terminala za UPP izvlašćuju u korist investitora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno društva LNG Hrvatska d.o.o., a ne kao dosada u korist Republike Hrvatske.
Uz članak 5.
Ovim člankom se određuje brisanje riječi: „u luci Rijeka“, te riječi: „u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka“ u cijelom tekstu Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin („Narodne novine“, broj 57/18) kao i da novčani iznosi navedeni u osnovnom Zakonu u kunama, smatraju se iznosima u euru, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje iz zakona kojim se uređuje uvođenje eura kao službene valute Republike Hrvatske.
Uz članak 6.
Ovim člankom se određuje objava i dan stupanja na snagu Zakona, te konverzije iznosa određenih Zakonom iz kuna u eure, nakon uvođenje eura kao službene valute Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom utvrđuje interes Republike Hrvatske, uređuje se supsidijarna primjena propisa, infrastruktura terminala za ukapljeni prirodni plin (u daljnjem tekstu: UPP) koja je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala za UPP i prateće infrastrukture, uključujući mjesto za opskrbu UPP-om u luci Rijeka, provedba izvlaštenja nekretnina, pravila i mjere prilikom realizacije terminala za UPP radi očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i tajnost podataka te se određuje investitor odnosno nositelj investicije projekta terminala za UPP na otoku Krku.
Definicije pojmova
Članak 3.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. Agencija znači Hrvatska energetska regulatorna agencija
2. mjesto za opskrbu UPP-om znači objekt za opskrbu UPP-om koji se sastoji od fiksnog ili mobilnog objekta, objekta na moru ili drugih sustava
3. održavanje znači izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini radi očuvanja temeljnih zahtjeva za građevinu tijekom njezina trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena
4. postrojenje znači skup svrhovito povezane opreme za obavljanje tehnološkog ili drugog procesa kojemu je namijenjena građevina
5. potprojekt gradnje mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka znači gradnja mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka za daljnju distribuciju UPP-a, uključujući sve sustave i instalacije potrebne za rad mjesta za opskrbu UPP-om
6. projekt terminala za UPP na otoku Krku znači gradnja terminala za UPP na otoku Krku, uključujući infrastrukturu terminala za UPP iz članka 5. ovoga Zakona i potprojekt gradnje mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka
7. rekonstrukcija znači izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine
8. terminal za UPP znači terminal koji se koristi za ukapljivanje prirodnog plina ili prihvat, iskrcaj i ponovno uplinjavanje UPP-a, uključujući pomoćne usluge i privremeno skladištenje potrebno za postupak ponovnog uplinjavanja i daljnju otpremu u transportni sustav, ali isključujući dijelove terminala za UPP koji se koriste za skladištenje.
Interes Republike Hrvatske
Članak 4.
(1) Radi očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom interes Republike Hrvatske je osigurati realizaciju projekta terminala za UPP na otoku Krku sukladno Strategiji energetskog razvoja Republike Hrvatske, Strategiji skladištenja prirodnog plina Europske unije i Strategiji sigurne opskrbe energijom Europske unije.
(2) Radi uvođenja UPP-a kao ekološki prihvatljivog pogonskog goriva u pomorskom, riječnom, željezničkom i cestovnom teretnom prometu interes Republike Hrvatske je osigurati realizaciju gradnje mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka, kao potprojekta terminala za UPP na otoku Krku.
(3) Gradnja terminala za UPP na otoku Krku i mjesta opskrbe UPP-om u luci Rijeka je u interesu Republike Hrvatske.
(4) Realizacija projekta terminala za UPP na otoku Krku osigurat će novi dobavni pravac prirodnog plina te će diversificirati putove i izvore opskrbe prirodnim plinom na tržištu Republike Hrvatske i Europske unije, a što će bitno utjecati na sigurnost opskrbe prirodnim plinom.
(5) Radi osiguranja sigurnosti opskrbe iz stavka 1. ovoga članka odnosno realizacije projekta terminala za UPP na otoku Krku interes Republike Hrvatske je osigurati provedbu preventivne mjere sigurnosti opskrbe u skladu s člankom 10. ovoga Zakona.
Infrastruktura i mjesto za opskrbu UPP-om
Članak 5.
(1) Infrastruktura terminala za UPP na otoku Krku uključuje sljedeće:
– terminal za UPP
– postrojenja za ukapljivanje UPP-a
– postrojenja za uplinjavanje UPP-a
– fiksna i mobilna infrastruktura na kopnu ili moru za skladištenje UPP-a
– fiksna i mobilna infrastruktura na kopnu ili moru za daljnju distribuciju UPP-a
– fiksna i mobilna infrastruktura na kopnu ili moru za upotrebu UPP-a u prometu
– postrojenja za primjenu rashladne energije UPP-a
– postrojenja za primjenu UPP-a u energetske svrhe
– postrojenja za primjenu UPP-a kao sirovine
– prateća instalacija i sustavi na kopnu ili moru potrebni za rad s UPP-om / potrebni za rad UPP infrastrukture
– energana za proizvodnju električne i toplinske energije u okviru obuhvata terminala za UPP, iz koje će se toplinska energija koristiti za uplinjavanje UPP-a, s transportom proizvedene električne energije u mrežu
– sva infrastruktura izvan obuhvata zahvata terminala za UPP koja je potrebna za njegov rad (priključni plinovod za otpremu plina iz terminala za UPP u transportni sustav, magistralni plinovodi kao sastavni dijelovi transportnog sustava, uključujući kompresorske stanice kojima se transportira plin iz terminala za UPP, dalekovodi, vodoopskrbni sustavi, odvodnja otpadnih voda i slično).
(2) Radi omogućavanja prometovanja cestovnih i željezničkih vozila i plovila pogonjenih UPP-om glavnim cestovnim prometnim pravcima, pomorskim i unutarnjim plovnim putovima Republike Hrvatske, sukladno propisu kojim se uređuje uspostava infrastrukture za alternativna goriva za mjesta za opskrbu UPP-om, određeni su prometni pravci, morske luke, kao i luke unutarnjih voda za smještaj UPP infrastrukture te je za mjesto opskrbe UPP-om određena luka Rijeka koje čini infrastrukturu terminala za UPP.
Investitor
Članak 6.
(1) Za nositelja investicije projekta terminala za UPP na otoku Krku određuje se društvo LNG Hrvatska d.o.o. (MB: 080733282, OIB: 53902625891) (u daljnjem tekstu: investitor).
(2) Promjenu vlasničke strukture investitora uređuje Vlada Republike Hrvatske odlukom ili zaključkom o promjeni vlasničke strukture na prijedlog ministarstva nadležnog za energetiku.
(3) Investitor će realizirati projekt terminala za UPP na otoku Krku kroz:
1. gradnju terminala za UPP u dvije faze:
– gradnja plutajućeg terminala za UPP u prvoj fazi
– gradnja kopnenog terminala za UPP u drugoj fazi
2. gradnju mjesta za opskrbu UPP-om u luci Rijeka.
(4) Plutajući terminal za UPP, financiran bespovratnim sredstvima Europskog fonda CEF, investitor ne smije otuđiti u desetogodišnjem razdoblju od dana puštanja u rad terminala za UPP.
Koncesija na pomorskom dobru
Članak 7.
(1) Ovim Zakonom Republika Hrvatska daje koncesiju na pomorskom dobru u svrhu gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene industrijske luke terminal za UPP, Omišalj, otok Krk na dijelu k. o. Omišalj – Njivice, investitoru iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Investitor iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se kao ovlaštenik koncesije na pomorskom dobru (kopneni i morski dio) koje se daje u koncesiju u svrhu gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene industrijske luke terminal za UPP, Omišalj, otok Krk na dijelu k. o. Omišalj – Njivice.
(3) Ovim Zakonom daje se ovlaštenje Lučkoj upravi Rijeka da investitoru iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona dodijeli koncesiju i zaključi ugovor o koncesiji u svrhu gradnje mjesta opskrbe UPP-om u luci Rijeka-bazen Rijeka-područje Mlaka u svrhu omogućavanja daljnje distribucije UPP-a.
(4) Gospodarsko korištenje pomorskog dobra daje se u svrhu obavljanja energetske djelatnosti upravljanja terminalom za UPP te će investitor iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona za obavljanje lučkih djelatnosti zaključiti ugovore s društvima registriranim i specijaliziranim za obavljanje tih djelatnosti uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za pomorstvo.
(5) Područje pomorskog dobra (kopneni i morski dio) koje se daje u koncesiju u svrhu gradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene industrijske luke terminal za UPP, Omišalj, otok Krk na dijelu k. o. Omišalj – Njivice obilježeno je poligonom određenim koordinatnim točkama izraženim u HTRS96 projekciji kako slijedi:
Kopneni dio lučkog područja – lučkog bazena
(omeđen od točke 1 do točke 37)
TOČKA
E
N
1
345 755,59
5 008 717,28
2
345 758,87
5 008 712,20
3
345 762,28
5 008 706,91
4
345 744,28
5 008 689,95
5
345 734,02
5 008 667,35
6
345 741,41
5 008 642,84
7
345 737,09
5 008 620,35
8
345 720,20
5 008 605,50
9
345 717,62
5 008 578,17
10
345 712,08
5 008 568,01
11
345 683,96
5 008 545,35
12
345 677,01
5 008 548,30
13
345 675,43
5 008 550,51
14
345 672,98
5 008 551,47
15
345 665,21
5 008 551,05
16
345 660,46
5 008 553,33
17
345 658,61
5 008 556,75
18
345 656,09
5 008 557,57
19
345 652,96
5 008 556,01
20
345 639,62
5 008 553,79
21
345 631,90
5 008 556,03
22
345 627,33
5 008 554,71
23
345 608,81
5 008 540,50
24
345 594,19
5 008 540,32
25
345 583,47
5 008 537,13
26
345 576,82
5 008 527,69
27
345 565,14
5 008 499,51
28
345 560,75
5 008 491,42
29
345 550,51
5 008 488,51
30
345 544,34
5 008 481,97
31
345 540,10
5 008 473,28
32
345 535,32
5 008 451,82
33
345 533,53
5 008 443,81
34
345 533,12
5 008 394,51
35
345 541,19
5 008 375,22
36
345 537,97
5 008 372,49
37
345 533,39
5 008 368,60
Morski dio lučkog područja – lučkog bazena
(omeđen od točke 37, preko točaka A, B, C, D, E i F do točke 1)
TOČKA
E
N
37
345 533,39
5 008 368,60
A
345 477,72
5 008 361,98
B
345 375,22
5 008 349,78
C
345 215,67
5 008 409,80
D
345 225,74
5 008 496,14
D1
345 234,85
5 008 574,35
D2
345 610,03
5 008 935,83
E
345 640,65
5 008 895,90
F
345 686.11
5 008 824.91
1
345 755,59
5 008 717,28
(6) Površina pomorskog dobra – lučkog područja koje se daje u koncesiju ukupno iznosi 172.820 m², od čega je 11.298 m² kopneni prostor, a 161.522 m² morski akvatorij.
(7) Koncesija se daje na razdoblje od 99 godina, računajući od dana sklapanja ugovora o koncesiji.
(8) Ovim Zakonom ovlašćuje se ministar nadležan za pomorstvo da u ime Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona zaključi ugovor o koncesiji kojim će se detaljnije urediti prava i obveze davatelja koncesije i investitora.
Koncesijska naknada
Članak 8.
(1) Godišnja koncesijska naknada od dana sklapanja ugovora do 25 godina trajanja ugovora utvrđuje se kako slijedi:
– stalni dio u iznosu 2,00 kune po metru četvornom dodijeljenog pomorskog dobra
– promjenjivi dio u iznosu od 0,05 kune po MWh plina isporučenog u plinski transportni sustav.
(2) Godišnja koncesijska naknada za razdoblje od 25. godine trajanja ugovora do 50. godine trajanja ugovora utvrđuje se kako slijedi:
– stalni dio u iznosu 4,00 kune po metru četvornom dodijeljenog pomorskog dobra
– promjenjivi dio u iznosu od 0,10 kune po MWh plina isporučenog u plinski transportni sustav.
(3) Godišnja koncesijska naknada za razdoblje od 50. godine trajanja ugovora do 99. godine trajanja ugovora utvrđuje se kako slijedi:
– stalni dio u iznosu 8,00 kune po metru četvornom dodijeljenog pomorskog dobra
– promjenjivi dio u iznosu od 0,20 kune po MWh plina isporučenog u plinski transportni sustav.
(4) Godišnja koncesijska naknada uplaćuje se u korist proračuna županije i općine kako slijedi:
– jedna trećina uplaćuje se u korist županije
– dvije trećine uplaćuju se u korist općine.
(5) Godišnja koncesijska naknada usklađuje se svakih pet godina s tečajem eura objavljenim od Hrvatske narodne banke ako tečajna razlika iznosi manje ili više od 3 % od tečaja na dan zaključenja ugovora o koncesiji.
Izvlaštenje nekretnina
Članak 11.
(1) Gradnja, rekonstrukcija i održavanje terminala za UPP je u interesu Republike Hrvatske.
(2) Nekretnine koje su potrebne za gradnju, rekonstrukciju i održavanje terminala za UPP izvlašćuju se u korist Republike Hrvatske.
(3) Prijedlog za izvlaštenje nekretnina iz stavka 2. ovoga članka u ime i za račun Republike Hrvatske podnosi investitor iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja