1.  UVOD

Projekt „Hrvatski otočni proizvod“ (u daljnjem tekstu: Projekt HOP), kao projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ (u daljnjem tekstu: oznaka HOP), pokrenut je početkom 2007. godine u tadašnjem Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka te se njegovo provođenje, sukladno zakonom dodijeljenoj nadležnosti, nastavilo od 2012. godine u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Programski i zakonodavni okvir za provedbu Projekta HOP postavljen je u Nacionalnom programu razvitka otoka donesenom 1997. godine i Zakonu o otocima („Narodne novine“, br. 34/99, 149/99, 32/02 i 33/06) koji su bili na snazi tijekom njegovog nastajanja. Glavni postavljeni ciljevi Projekta HOP su identificiranje, brendiranje i promocija izvornih otočnih proizvoda, kao i proizvoda koji su nastali kao rezultati inovacija, čime se sustavno potiče njihova proizvodnja i distribucija te prepoznatljivost u Republici Hrvatskoj i izvan nje. Kroz Projekt HOP dodatno je obogaćena hrvatska turistička ponuda autohtonim proizvodima kroz koje  posjetitelji mogu dodatno doživjeti hrvatske otoke.

Poticanjem razvoja otočne proizvodnje te brendiranjem i  podizanjem razine kvalitete otočnih proizvoda, valorizira se potencijal i naglašena izvornost otočnih proizvoda kao i njegovanje tradicionalnih otočnih djelatnosti te ostalih gospodarskih i proizvodnih aktivnosti na otocima. Dodjelom prava uporabe oznake HOP potiču se otočni proizvođači najprije na proizvodnju, a zatim i plasiranje na tržište, izvornih otočnih proizvoda dobivenih iz otočnih sirovina, kako bi na taj način reafirmirali tradicionalnu proizvodnju s elementima inovativnosti čime se daje poticaj samozapošljavanju, kreativnom i inovativnom poduzetništvu te zaštiti otočnog okoliša.

Stupanjem na snagu novog Zakona o otocima („Narodne novine“, br. 116/18, 73/20 i 70/21 – u daljnjem tekstu: Zakon) 29. prosinca 2018. godine, Projekt HOP prelazi u Program „Hrvatski otočni proizvod“ (u daljnjem tekstu: Program HOP), donesen je Pravilnik o provedbi Programa ,,Hrvatski otočni proizvod'' u vezi s djelokrugom, brojem članova i sastavom stručnih povjerenstava za dodjelu oznake ,,Hrvatski otočni proizvod'', načinu vođenja evidencije subjekata kojima je dodijeljena oznaka ,,Hrvatski otočni proizvod'' i načinu provođenja kontrole nad korištenjem oznake ,,Hrvatski otočni proizvod'' („Narodne novine“, broj 139/21)  e Pravilnik o načinu vrednovanja zahtjeva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava, načinu rada te sastavu i broju članova povjerenstva za provedbu javnog poziva za promociju programa „Hrvatski otočni proizvod“ („Narodne novine“, broj 127/21).

Ovim se Programom i kroz odredbe Zakona, uvažava Rezolucija Europskog parlamenta  o posebnoj situaciji otoka (2015/3014(RSP)) od 4. veljače 2016. što uključuje deklaraciju o pametnim otocima kojom se potiču aktivnosti u cilju diversifikacije otočnog gospodarstva iskorištavanjem posebnosti otoka u stvaranju novih i inovativnih lokalnih djelatnosti te očuvanje karakteristične prirodne i kulturne baštine.

2 . ANALITIČKA PODLOGA I OCJENA REZULATA  DOSADAŠNJE PROVEDBE

2.1. Oznaka „Hrvatski otočni proizvod“

Projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda, u dosadašnjoj provedbi, realizirao se putem Javnog poziva za dodjelu prava uporabe oznake HOP, za tradicijske i inovativne proizvode, otočnim subjektima – pravnim i fizičkim osobama koji imaju sjedište na otocima i ujedno svoju djelatnost obavljaju na otocima. Cjelokupni postupak provodio se na temelju Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu označavanja proizvoda oznakom „Hrvatski otočni proizvod“ („Narodne novine“, broj 47/07) koji je bio na snazi od 17. svibnja 2007. do 25. prosinca 2021. Stručno mišljenje o zadovoljavanju uvjeta i kriterija stjecanja prava uporabe oznake HOP donosile su neovisne tehničke komisije za pojedine grupe proizvoda (hranu, pića, kemijske proizvode, za područje primijenjene umjetnosti i dizajna) sastavljene od stručnjaka za relevantna područja. Prijedlog odluke o dodjeli prava uporabe oznake HOP donosio je Savjet, sastavljen od 11 članova - predstavnika tijela državne uprave, stručno poslovnih organizacija, saveza zadruga te udruga za zaštitu potrošača, a konačnu odluku donosio je ministar nadležan za otoke (u daljnjem tekstu: ministar). Po donesenoj odluci ministra, Ministarstvo i korisnici prava uporabe oznake HOP (u daljnjem tekstu: korisnici oznake HOP) sklapali su  ugovor o ostvarivanju prava označavanja proizvoda oznakom HOP (u daljnjem tekstu: ugovor) na razdoblje od tri godine.

Od 01. ožujka 2022. žig je u Registru žigova registriran pod brojem Z20190177.

Svi prikazi važećeg registriranog žiga pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo nalaze se Prilogu 1. ovoga Programa.

Od 2007. do 2021. godine, Ministarstvo je temeljem Javnog poziva sklopilo ugovore o pravu označavanja proizvoda oznakom HOP (u daljnjem tekstu: HOP proizvodi) s 341 otočnim proizvođačem koji su postali korisnici oznake HOP za 1244 proizvoda i proizvodne linije (od kojih je 27 ekoloških proizvoda, 32 proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla i 12 proizvoda s oznakom izvornosti) proizvedenih na 26 hrvatskih otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi Otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba, Zlarin, Krapanj i Kaprije) i na poluotoku Pelješcu.

Tablica i grafikon. Prikaz broja proizvoda za koje je dodijeljena oznaka HOP od 2007.-2021. godine

Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, 2021.

HOP proizvodi su vrlo raznoliki jer su rezultat diferencijacije otočne djelatnosti i otočne proizvodnje, a odnose se prvenstveno na prehrambene proizvode (maslinova ulja, sirevi, slastice, ribe, salatne marinade, džemovi, med i dr.), vina, alkoholna pića, kemijske i kozmetičke proizvode, odjevne predmete, umjetničke i dizajnerske proizvode (suveniri, rukotvorine, nakit, razni uporabni predmeti i dr.), proizvode nematerijalne baštine te druge proizvode nastale kao rezultat rada i očuvanja otočne proizvodnje. Neki su brendovi HOP proizvoda prepoznatljivi na hrvatskom tržištu, ali i šire jer su se uspješno pozicionirali na tržišta  izvan granica Republike Hrvatske.

Većina korisnika oznake HOP registrirani su kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva čime se potvrđuje karakter Projekta HOP kao projekta koji je prvenstveno usmjeren proizvodnji autohtonih domaćih proizvoda na tradicionalni način i u malim serijama. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva kao i obrti, koji su drugi po zastupljenosti oblik registracije korisnika oznake HOP, najviše doprinose samozapošljavanju otočnog stanovništva. Iza njih po zastupljenosti slijede trgovačka društva, udruge i zadruge. 

Prikaz korisnika oznake HOP prema pravnoj osobnosti/obliku registracije u razdoblju od 2007.-2021.

Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, 2021.

Kao rezultat sve šireg kruga korisnika oznake HOP, pojedine grupe proizvođača se udružuju i osnivaju udruge, zadruge i slične oblike udruživanja kako bi ojačali konkurentnost svojih proizvoda i olakšali umrežavanje s relevantnim dionicima iz javnog, privatnog i znanstveno-istraživačkog sektora.

  2.2. Sufinanciranje manifestacija

U svrhu promocije HOP proizvoda, Ministarstvo od 2013. godine objavljuje Javni poziv za kandidiranje manifestacija koje u sklopu svog programa prezentiraju proizvode za koje je dodijeljeno pravo označavanja oznakom HOP. Prihvatljivi prijavitelji za korištenje bespovratnih novčanih sredstava putem Javnog poziva su bile fizičke osobe (obrt, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo) i pravne osobe (trgovačko društvo, zadruga, udruga, ustanova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i dr.) koji su organizatori manifestacija.

U razdoblju od 2013. do 2021. godine, sufinancirane su ukupno 84 manifestacije. Najveći broj manifestacija održan je na području Splitsko-dalmatinske županije (25), Zadarske županije (21) i Grada Zagreba (20).

Podupiranje organizacije takvih manifestacija, pretežito prodajnih i izložbenih sajmova, koje su uz popratne kulturne i zabavne aktivnosti turistički i medijski vrlo zanimljive, na što ukazuju mnogobrojne medijske objave kao i posjećenost takvih događanja, doprinosi vidljivosti HOP proizvoda i samog Programa HOP kao i obogaćivanju turističke ponude i prepoznatljivosti otočnih proizvoda na tržištu. To se posebno odnosi na manifestacije koje se provode za vrijeme turističke sezone u turistički frekventnim područjima, kao i one koje se provode za vrijeme Adventa u većim gradovima.

2.3. Ostale promotivne aktivnosti

Osim sufinanciranja manifestacija koje kroz svoj program promoviraju HOP proizvode, o d 2021. godine Javni poziv je proširen sufinanciranjem aktivnosti koji se odnose na projekte ili programe promotivno-informativnog karaktera o Programu HOP čime se nastoji potaknuti i druge oblike promocije HOP proizvoda, primjerice kroz izradu, tiskanje i distribuciju promotivnih materijala ili drugih informacija, kroz oglašavanje u medijima, na internetu i u tisku ili druge oblike oglašavanja, izradu ili ažuriranje internetskih stranica i slično.

Ministarstvo je, uz navedeno, također provodilo i druge promotivne aktivnosti:

•  uređivanje i tiskanje godišnjeg Kataloga HOP proizvoda
• tiskanje promotivnih materijala (vrećice s logom HOP, plakete za nove korisnike oznake HOP i drugo)
• izrađivanje audio promotivnog spota kojim su prezentirani HOP proizvodi
• godišnje organiziranje svečane dodjele oznake HOP
• podrška organiziranju sajmova na kojima se prodaju isključivo HOP proizvodi dva puta godišnje (za Uskrs i Božić) u Zagrebu
• pokroviteljstvo nad manifestacijama koje promoviraju HOP proizvode.

2.4. Uložena financijska sredstva

 Od početka provedbe odnosno od 2007. do 2021. godine, kroz posebnu proračunsku aktivnost državnog proračuna Republike Hrvatske realizirano je ukupno 3.859.634,25 kn za dodjelu oznake HOP, sufinanciranje manifestacija i ostale promotivne aktivnosti navedene u točki 2.3. ovoga Programa.

3. PRAVNI OKVIR

3.1. Zakon o otocima

Odredbom članka 36. Zakona propisano je  donošenje ovoga Programa, definiran je njegov cilj i uređena je dodjela oznake HOP.  Člankom 36.a uređuje se dodjela bespovratnih financijskih sredstva za sufinanciranje provedbe aktivnosti promocije Programa HOP.

Ministarstvo, na temelju Zakona, dodjeljuje oznaku HOP otočnim proizvodima i nematerijalnom dobru u svrhu očuvanja otočne tradicije i identiteta u skladu s Programom HOP. U svrhu provođenja procedure dodjeljivanja oznake HOP, Ministar donosi odluku o raspisivanju javnog poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu oznake HOP i imenuje stručno povjerenstvo za svaku pojedinu grupu otočnih proizvoda, i to za:

a) prehrambene proizvode

b) pića

c) kemijske proizvode

d) primijenjenu umjetnost i dizajn

e) nematerijalno dobro.

Pravo na podnošenje zahtjeva za dodjelu oznake HOP imaju otočni subjekti – fizičke i pravne osobe koje svoju djelatnost obavljaju na otoku. Ministarstvo donosi rješenja o podnesenim zahtjevima  u upravnom postupku, na prijedlog stručnog povjerenstva za dodjelu oznake HOP te provodi kontrolu o ispunjenju uvjeta na osnovi kojih je oznaka HOP dodijeljena. Protiv donesenih rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Ministarstvo dodjeljuje bespovratna financijska sredstva za sufinanciranje provedbe aktivnosti promocije Programa HOP na temelju javnog poziva.

Prihvatljive aktivnosti koje se sufinanciraju putem dodjele bespovratnih financijskih sredstava su:

– skupna događanja koja pridonose ostvarenju ciljeva Programa HOP (sajam, manifestacija, konferencija, radionica, edukacija/seminari i dr.)

–   projekti i/ili programi promotivno-informativnog karaktera o Programu HOP.

Pravo na podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i javne ustanove te udruge, savezi udruga, zadružni savezi i turističke zajednice, koje u okviru svoje djelatnosti promoviraju oznaku HOP, a ne obavljaju gospodarsku djelatnost.

Dodjela bespovratnih financijskih sredstava se provodi uz ispunjenje sljedećih uvjeta:

– korisniku se mogu dodijeliti sredstva za provedbu najviše dvije različite aktivnosti

– za istu aktivnost pravo na dodjelu sredstava može ostvariti samo jedan korisnik

– osoba u svojstvu odgovorne osobe jednog korisnika ne može se pojaviti u svojstvu odgovorne osobe drugog korisnika

– udruge, savezi udruga i zadružni savezi moraju biti registrirani najmanje dvije godine prije podnošenja prijave za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava.

Ministar donosi odluku o raspisivanju javnog poziva za podnošenje zahtjeva za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava i imenuje Povjerenstvo za provedbu javnog poziva za promociju Programa HOP. Javni poziv se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva.

Zakon također određuje da rok prijave na javni poziv ne može biti kraći od 15 dana od dana objave javnog poziva. Ministarstvo u upravnom postupku donosi rješenja o podnesenim zahtjevima, na prijedlog Povjerenstva za provedbu javnog poziva za promociju Programa HOP. Protiv donesenih rješenja nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

3.2. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine

  Ovaj Program se donosi u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske  do 2030. godine (dalje u tekstu: Nacionalna razvoja strategija) koji predstavlja krovni dokument sveobuhvatnog akta strateškog planiranja kojim se dugoročno usmjerava razvoj društva i gospodarstva u svim važnim pitanjima za Hrvatsku, koja time prvi put od stjecanja neovisnosti, dobiva okvir za razvoj u narednom desetljeću.

Dokument se temelji na gospodarskim potencijalima Hrvatske te na prepoznatim razvojnim izazovima na regionalnoj, nacionalnoj, europskoj i globalnoj razini. Elemente strateškog okvira čine vizija Hrvatske u 2030. godini, razvojni smjerovi i strateški ciljevi.

Hrvatski otoci spadaju u posebnu skupinu kod koje se osobita pozornost posvećuje daljnjem proširivanju i jačanju mogućnosti financiranja za male i srednje proizvođače, s naglaskom na proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti na područjima s razvojnim posebnostima.

Povećat će se ulaganja u aktivnosti na području istraživanja i razvoja radi bržeg usvajanja novih proizvoda, tehnologija i proizvodnih rješenja u primarnoj proizvodnji i preradi hrane. To uključuje i unaprjeđenje koordinacije, povezanosti i partnerstva svih sudionika u nacionalnom sustavu inovacija i znanja u poljoprivredi i akvakulturi radi bržeg širenja znanja i inovacija.

Kako bi dodatno oživjela otočna gospodarstva i život na otocima, naglasak se stavlja na digitalno gospodarstvo, turizam, dostupnost javnih usluga svim otočanima, obnovljive izvore energije, ribarstvo te proizvodnju i preradu hrane.

3.3. Nacionalni plan razvoja otoka

Ovaj Program se donosi u skladu s Nacionalnim planom razvoja otoka za razdoblje od 2021. do 2027. godine (dalje u tekstu: Nacionalni plan) koji predstavlja srednjoročni akt strateškog planiranja kojim se definira provedba ciljeva razvoja Republike Hrvatske na području otoka.

U okviru  razvojne domene Gospodarstvo , programskog područja Gospodarski razvoj i poduzetništvo , naglašava se poticanje izvornosti i zaštita hrvatskih otočnih proizvoda kroz Program HOP i označavanje oznakom HOP kojom se zaštićuje proizvodnja izvornih i kvalitetnih otočnih proizvoda.

Na otocima imamo ograničene otočne resurse, stoga su prioriteti racionalno upravljanje ograničenim resursima te aktivnostima  koje kombiniraju ekonomska, tehnološka, socijalna i okolišna rješenja što se u konačnici odražava na otočne gospodarske subjekte, gdje se valorizacijom i dodjelom oznake HOP upotpunjuju navedene provedbene aktivnosti.

Sve dodatne vještine kao što su razvoj proizvoda, nove komunikacijske i prodajne vještine, ulazak i proširenje na nova tržišta osigurava preduvjete za povećanje efikasnosti u dopiranju do postojećih, ali i novih ciljnih segmenata krajnjih korisnika oznake HOP.

Budući potencijalni korisnici oznake HOP će usavršavati i razvijati implementaciju „zelenih“ koncepata na svim organizacijskim razinama poslovanja otvorit će se mogućnost održivog tržišnog pozicioniranja dok će razvoj novih i inovacija postojećih poslovnih i upravljačkih modela osigurati međusektorsko povezivanje i strateško upravljanje na lokalnoj razini.

Razvijanjem poduzetničkog i inovacijskog okruženja generirat će kvalitetne i prepoznatljive proizvode i usluge, čime će se au tomatski utjecati i na jačanje gospodarske aktivnosti i konkurentnosti otočnog gospodarstva.

Dodatno generiranje gospodarskog rasta i razvoj otočnog područja kroz povećanje aktivnosti izvoza lokalnih poslovnih subjekata jer su upravo izvozno konkurentni gospodarski subjekti stabilniji u svom poslovanju i imaju tendenciju održivog razvoja, te su i gospodarski stabilniji.

Svakako treba naglasiti razvoj brendiranja otočnih proizvoda i usluga . Uspostavom lanaca vrijednosti i stvaranjem održivog i cjelogodišnjeg turizma postavit će se ujedno i temelj za promociju otočnih djelatnosti i cjelokupnog potencijala lokalnog gospodarstva.

Kako bi se ostvarila veća prepoznatljivost jedinstvenih otočnih proizvoda na tržištu neophodno je, uz kvalitetnu proizvodnju, logistiku i ostale poslovne procese, osigurati adekvatno brendiranje proizvoda. U okviru sustava kvalitete Europske unije zaštićeni su nazivi proizvoda kod kojih postoji neodvojiva veza između značajki proizvoda i zemljopisnog podrijetla, a štite se kao intelektualno vlasništvo s namjerom sprječavanja njihove zloupotrebe ili neovlaštene upotrebe, budući da one doprinose većem ugledu i tržišnoj vrijednosti proizvoda i usluga. Ovakva zaštita naziva proizvoda pomaže gospodarskom razvoju otoka zadržavanjem radno sposobnog stanovništva i poticanjem obiteljskih gospodarstava te očuvanjem i razvojem specifičnih ili tradicionalnih proizvoda i usluga, koji se dodatno valoriziraju kroz turističku aktivnost.

Na nacionalnoj razini se ističe Program HOP kojim se kroz dodjelu oznake HOP valorizira potencijal koji nije isključivo vezan za turizam, već i za izvornost otočnog proizvoda te njegovanje tradicionalne, društvene, gospodarske i proizvodne aktivnosti. Time se potiče samozapošljavanje, kreativno i inovativno poduzetništvo, zaštita okoliša te navedeno predstavlja dodanu vrijednost otočnom životu.

Gastroturizam je vrlo važan dio turističke ponude, a na otocima je posebno usmjeren na tradicionalne namirnice, od kojih su neke i zaštićene kao jedinstveni i prepoznatljivi proizvodi, pa je važan i zbog potencijala sinergije sa sektorom poljoprivrede, stočarstva i ribarstva na otocima.

Poticanje jačeg uključivanja otočnih proizvoda u sustave kvalitete značajno će doprinijeti većem ugledu i tržišnoj vrijednosti otočnih proizvoda i usluga.

Sve gore navedene aktivnosti će povećati interes za kandidiranje za dodjelu oznake HOP u narednom razdoblju, što će doprinijeti još većoj prepoznatljivosti.

3.4. Program Vlade Republike Hrvatske

Ovaj Program se donosi u skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 2020. do 2024. godine (dalje u tekstu: Program VRH) koji predstavlja kratkoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se definiraju prioriteti Vlade tijekom mandatnog razdoblja i gdje su otoci definirani kao strateški interes razvoja Republike Hrvatske.

Program Vlade je okvir za izradu nacionalnog programa reformi, programa konvergencije, nacionalnog programa oporavka i provedbenih programa središnjih tijela državne uprave.

Razvoj pametnih i održivih otoka zasniva se na integriranom pristupu razvoju i održivom upravljanju otočnim resursima, uz uvažavanje njihovih specifičnosti vezanih za promet, energiju, sigurnost i prevenciju rizika te dostupnost infrastrukture i javnih usluga.

Uvođenjem strukturnih promjena u otočna gospodarstva, jačat će se sposobnosti i otočne kapacitete za provedbu inovativnih rješenja. Time će se odgovoriti na ključne društvene izazove na području klimatskih promjena i zaštite okoliša, čiste energije i prometa te zdravlja i kvalitete života. Kako bi se dodatno oživjela otočna gospodarstva i život na otocima, naglasak će se staviti na digitalnu ekonomiju, turizam, dostupnost javnih usluga svim otočanima, obnovljive izvore energije, ribarstvo i proizvodnju te preradu hrane.

Aktivnosti koje su planirane Programom VRH, razrađene su u Provedbenom programu Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije , a  Program HOP jedan je od alata u ostvarivanju strateški zadanih ciljeva razvoja hrvatskih otoka.

3.5.  Provedbeni program Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova  Europske unije

Provedbeni Program Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za razdoblje 2021.-2024. godine (dalje u tekstu: Program MRRFEU) predstavlja temeljno polazište ravnomjernog razvoja svih krajeva Hrvatske kao i regionalnog razvoja koja je politika ulaganja u budućnost, kroz poticanje stvaranja radnih mjesta, konkurentnosti, gospodarskog rasta i održivoga razvoja.

MRRFEU je u svojim smjernicama odredilo otoke kao strateški interes pri ravnomjernom razvoju svih krajeva Hrvatske.

 Dodjelom oznake HOP potiču se otočni proizvođači najprije na proizvodnju, a zatim i plasiranje na tržište, izvornih otočnih proizvoda dobivenih iz otočnih sirovina, kako bi na taj način reafirmirali tradicionalnu proizvodnju s elementima inovativnosti. Provedbom Programa HOP daje se poticaj samozapošljavanju, kreativnom i inovativnom poduzetništvu te zaštiti otočnog okoliša.

U konačnici je od izuzetne važnosti prezentiranje otočnih proizvoda s oznakom HOP svim organizatorima manifestacija i svim potencijalnim i budućim kandidatima za dodjelu oznake HOP.

4. CILJEVI PROGRAMA (OPĆI I POSEBNI)

 4.1. Opći cilj

U skladu s člankom 36. stavkom 2. Zakona, opći cilj ovoga Programa je poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih otočnih proizvoda, tradicije i baštine. U okviru utvrđenog općeg cilja, ovim Programom se želi pozicionirati oznaka HOP kao regionalna oznaka u cilju jačanja otočnog identiteta i njegove promocije, očuvanja tradicije i baštine te poticanja i konkurentnosti otočne proizvodnje.

Kroz prioritet Nacionalnog plana razvoja otoka postavljen je posebni cilj Razvoj otočnih proizvoda i usluga kojim se naglašava potencijal za veći gospodarski rast i razvoj otočnog područja kroz povećanje aktivnosti izvoza lokalnih poslovnih subjekata jer su upravo izvozno konkurentni gospodarski subjekti stabilniji u svom poslovanju i imaju tendenciju održivog razvoja otoka.

U koheziji je Program VRH, kojim se ostvaruje zadani cilj jačanja razvoja i održivom upravljanju otočnim resursima, uz uvažavanje njihovih specifičnosti vezanih za promet, energiju, sigurnost i prevenciju rizika te dostupnost infrastrukture i javnih usluga, što se dodatno manifestira u Programu MRRFEU kroz ravnomjeran razvoj svih krajeva Hrvatske uključujući otoke kao jedan od strateških interesa, ulaganja u budućnost, kroz poticanje stvaranja radnih mjesta, konkurentnosti, gospodarskog rasta i održivoga razvoja.

  4.2. Posebni ciljevi

Kako bi se osigurala učinkovita provedba općeg cilja i postavili primjereni pokazatelji praćenja i provedbe Programa HOP, utvrđeni su sljedeći posebni ciljevi:

Posebni cilj 1. Poticanje gospodarskih aktivnosti otočnih subjekata te proizvodnje i distribucije otočnih proizvoda

• identificirati otočne proizvode koji su proizvedeni na pretpostavkama autentičnosti i tradicije ili su rezultat inovacije te dodjelom oznake HOP poticati gospodarske aktivnosti na otocima, naročito proizvodnju novih otočnih proizvoda od autohtonih sirovina; afirmirati specifičnu prirodnu baštinu otoka; doprinositi diversifikaciji otočnog gospodarstva i snažnijem pozicioniranju otočnih proizvoda na tržištu te motivirati otočne proizvođače za podnošenje zahtjeva za stjecanje prava označavanja proizvoda oznakom HOP s ciljem lakšeg plasmana otočnih proizvoda na tržištu.

  Posebni cilj 2. Osiguravanje i praćenje standarda kvalitete otočnih proizvoda

•   uspostaviti i provoditi ujednačene i transparentne postupke identifikacije otočnih proizvoda i kriterije za dodjelu prava korištenja oznake HOP te osigurati praćenje kvalitete otočnih proizvoda i subjekata za vrijeme roka ostvarivanja prava na korištenje oznake HOP kako bi se jamčila stalna kvaliteta, autentičnost i/ili autohtonost otočnog proizvoda (po sastavu i/ili po mjestu njegove proizvodnje) ovisno o karakteristikama tog proizvoda.

  Posebni cilj 3. Promocija i jačanje vidljivosti Programa HOP

•   poduzimati promotivne aktivnosti kojima se kontinuirano i sustavno podiže razina informiranosti i promovira Program HOP u javnosti; poticati provedbu aktivnosti promocije Programa HOP kroz skupna događanjima na kojima se promoviraju otočni proizvodi, posebno oni koji nose oznaku HOP, njihova posebnost i vrijednost; poticati ostale promotivne aktivnosti koje izvode ili u kojima sudjeluju korisnici oznake HOP; poticati promotivne programe i projekte usmjerene promociji Programa HOP koje provode jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, turističke zajednice i ostali dionici; poticati aktivnosti kojima se promoviraju HOP proizvodi ili se tim aktivnostima općenito doprinosi vidljivosti Programa HOP.

Posebni cilj 4. Promocija otočne tradicije i identiteta otoka kao područja od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

•   poduzimati mjere usmjerene na jačanje svijesti o važnosti skrbi o kulturnoj i prirodnoj baštini otoka i njihovom nasljeđu, kao i o očuvanju otočnih običaja i vrijednosti uključujući i tradicionalne načine i postupke u proizvodnji otočnih proizvoda; promicati prednosti otočnosti i otočnog načina života; zagovarati i konkretnim aktivnostima poticati očuvanje otočnog identiteta; podržavati umrežavanje otočnih proizvođača, naročito različite oblike razmjene iskustava, lokalnih znanja i vještina, a osobito u aktivnostima kreiranja i stvaranja novih i prepoznatljivih otočnih proizvoda.

5. MJERE, AKTIVNOSTI I POKAZATELJI REZULTATA

Provedba ovoga Programa ostvarit će se kroz tri mjere koje međusobno koaliraju i odnose se istovremeno na više posebnih ciljeva, i to kroz:

Mjeru 1 – Označavanje otočnih proizvoda oznakom HOP

Mjeru 2 - Sufinanciranje troškova organizacije skupnih događanja koje pridonose ostvarenju ciljeva Programa HOP

Mjeru 3 - Sufinanciranje projekata i/ili programa promotivno-informativnog karaktera o Programu HOP

U nastavku su u tabličnom prikazu navedeni nazivi mjera i aktivnosti, njihovi opisi, nositelji provedbe, pokazatelji rezultata, izvori financiranja, povezanost mjera s posebnim ciljevima Programa HOP, rok njihove provedbe i pod zakonski propis kojim se pobliže uređuje provedba mjere, ukoliko je to propisano Zakonom.

Također je kao posebna stavka opisana aktivnost Promotivne i medijske aktivnosti te suradnja s dionicima Programa HOP kako bi ostvarila jača promotivna i medijska djelovanja koja će ojačati vidljivost Programa HOP.

Mjera 1- Označavanje otočnih proizvoda oznakom HOP

Mjera 2- Sufinanciranje troškova organizacije skupnih događanja koja pridonose ostvarenju ciljeva Programa HOP

  Mjera 3- Sufinanciranje projekata i/ili programa promotivno-informativnog karaktera o Programu HOP

Aktivnost  –  Promotivne i medijske aktivnosti te suradnja s dionicima Programa HOP

Ministarstvo će kroz ovu aktivnost provoditi promotivna i medijska djelovanja kojima će ojačati vidljivost Programa HOP kroz:

- uređivanje i tiskanje promotivnih materijala, edukativno-informativnih materijala i drugih predmeta s logom Oznake HOP

- izrađivanje video spotova

- medijske objave

- organiziranje svečane dodjele HOP

- podrška i pokroviteljstva nad događanjima kojima se promovira Program HOP

- nabava HOP proizvoda u svrhu reprezentacije kako bi se dodatno podržala proizvodnja i prepoznatljivost

- prezentacija Programa HOP

Ministarstvo će kroz ovu aktivnost poticati:

- suradnju između korisnika Oznake HOP i ostalih dionika koji provode ili potiču proizvodnju, distribuciju i promociju HOP proizvoda

- umrežavanje korisnika Oznake HOP radi ojačavanja njihovog nastupa na tržištu

6. IZVJEŠĆIVANJE O PROVEDBI PROGRAMA

Provedba Programa kroz ostvarenje planiranih rezultata, vidljiva je iz Provedbenog Programa Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije za razdoblje od 2021. do 2024. godine, s prikazanim početnim i ciljanim vrijednostima.

Provedba, realizacija i rezultati mjera su također vidljivi kroz Izvješće o učincima provedbe Zakona kojega Vlada Republike Hrvatske jedanput godišnje podnosi Hrvatskom saboru na temelju članka 46. Zakona o otocima.

7. DONOŠENJE PROGRAMA I VIDLJIVOST

Stupanjem na snagu ovog Programa HOP, prestaje važiti Program ,,Hrvatski otočni proizvod'' KLASA 302-03/19-04/3, URBROJ: 538-07-1-1/258-20-24 od 23. lipnja 2020. godine.

Ministarstvo kao nositelj Programa HOP  osigurava financijska sredstava za njegovu provedbu, pokretanje i organiziranje suradnje sa svim drugim dionicima u provedbi Programa HOP, pruža podršku  proizvođačima čiji proizvodi nose oznaku HOP, obavlja administrativne i terenske kontrole u provedbi mjera te obavlja i druge aktivnosti u cilju jačanja i promocije Programa HOP.  

Dodatna  vidljivost ostvaruje se suradnjom s drugim tijelima državne uprave, obalno-otočnim županijama, otočnim jedinicama lokalne samouprave i turističkim zajednicama lokalne i regionalne razine.  

Dobitnici prava korištenja oznake HOP, u skladu s pravilima, obvezni su označiti svoje proizvode za koje su dobili oznake HOP, a prilikom promoviranja svoje djelatnosti i proizvoda dužni su promovirati i Ministarstvo kao nositelja Programa HOP.

Korisnici bespovratnih sredstava za financiranje troškova organizacije skupnih događanja koji pridonose ostvarenju ciljeva Programa HOP (sajmovi, manifestacije, konferencije, radionice, edukacije/seminari i dr.) kao i projekata i/ili programa promotivno-informativnog karaktera o Programu HOP obvezni su na objavljenim materijalima i kanalima javne komunikacije koje koriste (internet, društvene mreže, vlastite web stranice, medijske objave) navesti informaciju o sudjelovanju Ministarstva u financiranju provedene aktivnosti.

PRILOG 1

Figurativni prikazi oznake HOP upisani u službenoj zbirci podataka o registracijama žigova koju vodi Državni zavodi za intelektualno vlasništvo kao jamstveni žig, čiji je nositelj Ministarstvo: