KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Okruženje stalnih promjena i brzoga tehnološkog razvoja, izražene dostupnosti velike količine informacija i mnoštva različitih (neprovjerenih) izvora informacija otvara prostor unutar odgoja i obrazovanja za osposobljavanje i osnaživanje učenika u preispitivanju i vrednovanju različitih sadržaja, kreativnom osmišljavanju (novih) rješenja za brojne izazove, promišljanju izvan strukture i zadanih okvira uz njihov osobni razvoj i društvenu angažiranost. Nastavni predmet Kritičko mišljenje zauzima upravo taj prostor usredotočujući se na razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja kod učenika. Osim što odgovora na istaknute zahtjeve suvremenoga demokratskog okruženja, razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja učenika pridonosi i kvaliteti samog učenja – sadržaji koje se propituju, međusobno se povezuju te prenose u različite kontekste i svakodnevne situacije, brže se uče i bolje pamte, a upravo to predstavlja dodatnu vrijednost.
Važno je istaknuti to da se razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja postavlja kao odgojno-obrazovni zahtjev u gotovo svim kurikulumima nastavnih predmeta i međupredmetnih tema što ukazuje i na njegovu važnost za suvremeni odgoj i obrazovanje općenito. Ta je kompetencija važna za učinkovito učenje svih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema te se ona u svakom od tih područja razvija kao prirodna posljedica aktivnoga, kreativnoga, problemskoga, istraživačkoga, kritičkoga i dubinskoga pristupa sadržaju poučavanja. Metode (aktivnog) poučavanja koje se primjenjuju u poučavanju nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje primjenjuju se i u svim ostalim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Kurikulum nastavnog predmeta Kritičko mišljenje skup je smjernica učiteljima svih nastavnih predmeta i utkan je u odgojno-obrazovne ishode svih predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema.
Za razliku od drugih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema kojima razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja ipak nije primarni odgojno-obrazovni cilj, nastavni je predmet Kritičko mišljenje usmjeren upravo na razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, ključne kompetencije 21. stoljeća i cjeloživotnoga učenja, kompetencije dobroga poučavanja i kvalitetnoga učenja. Usmjeravanjem na razvoj kritičkoga mišljenja kao opće i generičke kompetencije, učenike se ciljano poučava logičkom i strateškom mišljenju, upravljanju vlastitim mišljenjem, medijskoj pismenosti, održivom razvoju, građanskom odgoju i obrazovanju te odgoju za demokratske vrijednosti. Osnažuje se intelektualna opreznost i znatiželja, fleksibilnost, fluentnost, originalnost, elaboracija i otvorenost prema različitim perspektivama i stavovima. Razvojem kompetencije kritičkoga mišljenja učenici jačaju svoje samopouzdanje, ali i odgovornost, empatiju i solidarnost uz poštivanje demokratskih vrijednosti. Slijedom navedenoga, struktura kurikuluma nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje prati spomenute elemente kompetencije kritičkoga mišljenja i odnosi se na A) Upravljanje informacija i primjenu strategija kritičkoga mišljenja; B) Osobnu i društvenu odgovornost, etičnost djelovanja; te C) Upravljanje vlastitim mišljenjem.
U tablicama su ishodi označeni kratkom oznakom nastavnoga predmeta – KM. Uz oznaku predmeta dodana je oznaka OŠ jer je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima u osnovnoj školi. Nakon toga slijedi oznaka domene, primjerice A, brojčana oznaka razreda te na kraju redni broj ishoda unutar domene.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA
Osnovni odgojno-obrazovni cilj učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje je poticati razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja kod učenika koja će mu omogućiti samopouzdano, autonomno i odgovorno djelovanje u različitim kontekstima i područjima učenja te svakodnevnoga, osobnog i profesionalnog, života.
Navedeni osnovni cilj ostvaruje se kroz nekoliko podciljeva:
1. Učenik usvaja znanja te razvija vještine koje podupiru kritičko mišljenje (istražuje različite izvore informacija, procesuira i vrednuje informacije, pojmove i ideje), koristi različite strategije kritičkoga mišljenja koje prilagođava kontekstu i području.
2. Učenik razvija povjerenje u vlastiti proces kritičkoga mišljenja i ispravnost zaključaka e je sposoban upravljati njime: nadgleda proces, identificira čimbenike koji na njega utječu, usmjerava ga, regulira, ispravlja, a stečeno iskustvo prenosi i koristi u različitim kontekstima.
3. Učenik razvija samopouzdanje, samokritičnost i osobni integritet, prepoznaje i osvještava osobnu i društvenu odgovornost te etičnost djelovanja za dobrobit zajednice i demokraciju. Učenik razvija vrijednosti: solidarnosti, jednakosti, pravednosti, slobode, tolerancije, empatije, ljudskih prava i odgovornosti.
C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA
Struktura kurikuluma nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje proizašla je iz razlaganja same kompetencije kritičkoga mišljenja. Prvo, s obzirom na već spomenutu izloženost i dostupnost velikoj količini informacija iz različitih izvora informacija koje su često nestrukturirane, neorganizirane i nepouzdane, kreće se upravo od tog organizacijskoga područja – upravljanja informacijama i primjene strategija kritičkoga mišljenja. Pojedinac mora znati upravljati informacijama i primjenjivati strategije kritičkoga mišljenja kako bi mogao pronaći, odabrati i vrednovati različite informacije i izvore informacija, analizirati probleme te argumentirati svoje izbore i odluke. Poučavanjem alata kritičkoga mišljenja učenike se postupno vodi od početnoga poznavanja temeljnih činjenica i jednostavnoga zaključivanja, preko dodatnoga istraživanja, povezivanja i razumijevanja koncepata, primjene naučenoga, pa sve do inovativnoga i stvaralačkoga rješavanja problema. Mišljenje tako postaje sve složenije i sofisticiranije te time omogućava stjecanje znanja na višim kognitivnim razinama.
Kritičko mišljenje predstavlja važnu kompetenciju formalnoga obrazovanja, ali su njegove implikacije puno šire. One uključuju osobnu i društvenu odgovornost pojedinaca te njegovu etičnost djelovanja za dobrobit zajednice. Suvremeno demokratsko društvo podrazumijeva angažirane građane koji promišljaju o političkim, etičkim i društvenim izazovima u svakodnevnomu životu i autonomno djeluju. Socijalna zrelost koja se ostvaruje kroz razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja pomaže im u distanciranju od socijalnih pritisaka, zauzimanju stavova, donošenju nezavisnih procjena i preuzimanju odgovornosti za vlastito ponašanje, a pri tome su u socijalnim odnosima empatični i uključivi prema različitim pojedincima i zajednicama.
Istovremeno s kognitivnim odvijaju se i metakognitivni procesi kao važna sastavnica kritičkoga mišljenja te se time dolazi do treće domene – upravljanja vlastitim mišljenjem. Metakognicija je „mišljenje o mišljenju”. Metakognicija uključuje znanja i vještine kojima se upravlja vlastitim mišljenjem: praćenje, nadgledanje i procjena učinkovitosti, prema potrebi mijenjanje strategija, svijest o nekognitivnim procesima (emocije, motivacija, stavovi, predrasude, kao i vlastite slabosti koje se isprepliću s mišljenjem i utječu na njega).
Kurikulum nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje organiziran je u tri međusobno povezane domene:
A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja
B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja
C. Upravljanje vlastitim mišljenjem.
A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja
Istraživanja i rad s učenicima pokazuju da im je tehnologija dostupna te ju rado koriste, ali to nužno ne uključuje sposobnost ispravne procjene različitih izvora znanja. Vještine upravljanja informacijama podrazumijevaju prepoznavanje potrebe za informacijom, pronalazak i razlikovanje prikladnih od neprikladnih izvora, kritičku procjenu prikupljenih informacija i njihovo učinkovito korištenje. Ove vještine isprepliću se s kritičkim mišljenjem koje uključuje interpretaciju, analizu, zaključivanje, vrednovanje i samoregulaciju.
Poučavanje se mora usmjeriti na podršku razvoju kognitivnih dispozicija te stjecanju znanja i razvoju vještina koje će učeniku omogućiti:
-formiranje konkretnih i apstraktnih pojmova
-organizaciju i procesiranje informacija
-postavljanje jasnih i preciznih pitanja
-prikupljanje, razmatranje, objašnjenje i procjenu podataka i dokaza
-zaključivanje temeljeno na jasnim argumentima i obrazloženjima
-otvorenost za razmatranje alternativa u rješavanju problema
-osmišljavanje i vrednovanja postupaka, akcija i ishoda
-transformaciju i transfer znanja.
Takvim poučavanjem razvija se kompetencija informacijske pismenosti i kritičkoga mišljenja, a one snažno podupiru dubinsko učenje, transfer znanja te razumijevanje i snalaženje u različitim kontekstima i situacijama.
KURIKULUM NASTAVNOGA PREDMETA KRITIČKO MIŠLJENJE ZA OSNOVNE ŠKOLE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. SVRHA I OPIS PREDMETA
Okruženje stalnih promjena i brzoga tehnološkog razvoja, izražene dostupnosti velike količine informacija i mnoštva različitih (neprovjerenih) izvora informacija otvara prostor unutar odgoja i obrazovanja za osposobljavanje i osnaživanje učenika u preispitivanju i vrednovanju različitih sadržaja, kreativnom osmišljavanju (novih) rješenja za brojne izazove, promišljanju izvan strukture i zadanih okvira uz njihov osobni razvoj i društvenu angažiranost. Nastavni predmet Kritičko mišljenje zauzima upravo taj prostor usredotočujući se na razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja kod učenika. Osim što odgovora na istaknute zahtjeve suvremenoga demokratskog okruženja, razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja učenika pridonosi i kvaliteti samog učenja – sadržaji koje se propituju, međusobno se povezuju te prenose u različite kontekste i svakodnevne situacije, brže se uče i bolje pamte, a upravo to predstavlja dodatnu vrijednost.
Važno je istaknuti to da se razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja postavlja kao odgojno-obrazovni zahtjev u gotovo svim kurikulumima nastavnih predmeta i međupredmetnih tema što ukazuje i na njegovu važnost za suvremeni odgoj i obrazovanje općenito. Ta je kompetencija važna za učinkovito učenje svih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema te se ona u svakom od tih područja razvija kao prirodna posljedica aktivnoga, kreativnoga, problemskoga, istraživačkoga, kritičkoga i dubinskoga pristupa sadržaju poučavanja. Metode (aktivnog) poučavanja koje se primjenjuju u poučavanju nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje primjenjuju se i u svim ostalim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Kurikulum nastavnog predmeta Kritičko mišljenje skup je smjernica učiteljima svih nastavnih predmeta i utkan je u odgojno-obrazovne ishode svih predmetnih kurikuluma i kurikuluma međupredmetnih tema.
Za razliku od drugih nastavnih predmeta i međupredmetnih tema kojima razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja ipak nije primarni odgojno-obrazovni cilj, nastavni je predmet Kritičko mišljenje usmjeren upravo na razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja učenika – kompetencije budućnosti, ključne kompetencije 21. stoljeća i cjeloživotnoga učenja, kompetencije dobroga poučavanja i kvalitetnoga učenja. Usmjeravanjem na razvoj kritičkoga mišljenja kao opće i generičke kompetencije, učenike se ciljano poučava logičkom i strateškom mišljenju, upravljanju vlastitim mišljenjem, medijskoj pismenosti, održivom razvoju, građanskom odgoju i obrazovanju te odgoju za demokratske vrijednosti. Osnažuje se intelektualna opreznost i znatiželja, fleksibilnost, fluentnost, originalnost, elaboracija i otvorenost prema različitim perspektivama i stavovima. Razvojem kompetencije kritičkoga mišljenja učenici jačaju svoje samopouzdanje, ali i odgovornost, empatiju i solidarnost uz poštivanje demokratskih vrijednosti. Slijedom navedenoga, s truktura kurikuluma nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje prati spomenute elemente kompetencije kritičkoga mišljenja i odnosi se na A) Upravljanje informacija i primjenu strategija kritičkoga mišljenja; B) Osobnu i društvenu odgovornost, etičnost djelovanja; te C) Upravljanje vlastitim mišljenjem.
U tablicama su ishodi označeni kratkom oznakom nastavnoga predmeta – KM. Uz oznaku predmeta dodana je oznaka OŠ jer je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima u osnovnoj školi. Nakon toga slijedi oznaka domene, primjerice A, brojčana oznaka razreda te na kraju redni broj ishoda unutar domene.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA
Osnovni odgojno-obrazovni cilj učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje je poticati razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja kod učenika koja će mu omogućiti samopouzdano, autonomno i odgovorno djelovanje u različitim kontekstima i područjima učenja te svakodnevnoga, osobnog i profesionalnog, života.
Navedeni osnovni cilj ostvaruje se kroz nekoliko podciljeva :
1. Učenik usvaja znanja te razvija vještine koje podupiru kritičko mišljenje (istražuje različite izvore informacija, procesuira i vrednuje informacije, pojmove i ideje), koristi različite strategije kritičkoga mišljenja koje prilagođava kontekstu i području.
2. Učenik razvija povjerenje u vlastiti proces kritičkoga mišljenja i ispravnost zaključaka e je sposoban upravljati njime: nadgleda proces, identificira čimbenike koji na njega utječu, usmjerava ga, regulira, ispravlja, a stečeno iskustvo prenosi i koristi u različitim kontekstima.
3. Učenik razvija samopouzdanje, samokritičnost i osobni integritet, prepoznaje i osvještava osobnu i društvenu odgovornost te etičnost djelovanja za dobrobit zajednice i demokraciju. Učenik razvija vrijednosti: solidarnosti, jednakosti, pravednosti, slobode, tolerancije, empatije, ljudskih prava i odgovornosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULUMA
Struktura kurikuluma nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje proizašla je iz razlaganja same kompetencije kritičkoga mišljenja. Prvo, s obzirom na već spomenutu izloženost i dostupnost velikoj količini informacija iz različitih izvora informacija koje su često nestrukturirane, neorganizirane i nepouzdane, kreće se upravo od tog organizacijskoga područja – upravljanja informacijama i primjene strategija kritičkoga mišljenja. Pojedinac mora znati upravljati informacijama i primjenjivati strategije kritičkoga mišljenja kako bi mogao pronaći, odabrati i vrednovati različite informacije i izvore informacija, analizirati probleme te argumentirati svoje izbore i odluke. Poučavanjem alata kritičkoga mišljenja učenike se postupno vodi od početnoga poznavanja temeljnih činjenica i jednostavnoga zaključivanja, preko dodatnoga istraživanja, povezivanja i razumijevanja koncepata, primjene naučenoga, pa sve do inovativnoga i stvaralačkoga rješavanja problema. Mišljenje tako postaje sve složenije i sofisticiranije te time omogućava stjecanje znanja na višim kognitivnim razinama.
Kritičko mišljenje predstavlja važnu kompetenciju formalnoga obrazovanja, ali su njegove implikacije puno šire. One uključuju osobnu i društvenu odgovornost pojedinaca te njegovu etičnost djelovanja za dobrobit zajednice. Suvremeno demokratsko društvo podrazumijeva angažirane građane koji promišljaju o političkim, etičkim i društvenim izazovima u svakodnevnomu životu i autonomno djeluju. Socijalna zrelost koja se ostvaruje kroz razvoj kompetencije kritičkoga mišljenja pomaže im u distanciranju od socijalnih pritisaka, zauzimanju stavova, donošenju nezavisnih procjena i preuzimanju odgovornosti za vlastito ponašanje, a pri tome su u socijalnim odnosima empatični i uključivi prema različitim pojedincima i zajednicama.
Istovremeno s kognitivnim odvijaju se i metakognitivni procesi kao važna sastavnica kritičkoga mišljenja te se time dolazi do treće domene – upravljanja vlastitim mišljenjem. Metakognicija je „mišljenje o mišljenju”. Metakognicija uključuje znanja i vještine kojima se upravlja vlastitim mišljenjem: praćenje, nadgledanje i procjena učinkovitosti, prema potrebi mijenjanje strategija, svijest o nekognitivnim procesima (emocije, motivacija, stavovi, predrasude, kao i vlastite slabosti koje se isprepliću s mišljenjem i utječu na njega).
Kurikulum nastavnoga predmeta Kritičko mišljenje organiziran je u tri međusobno povezane domene:
A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja
B. Osobna i društvena odgovornost, etičnost djelovanja
C. Upravljanje vlastitim mišljenjem.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Upravljanje informacijama i primjena strategija kritičkoga mišljenja
Istraživanja i rad s učenicima pokazuju da im je tehnologija dostupna te ju rado koriste, ali to nužno ne uključuje sposobnost ispravne procjene različitih izvora znanja. Vještine upravljanja informacijama podrazumijevaju prepoznavanje potrebe za informacijom, pronalazak i razlikovanje prikladnih od neprikladnih izvora, kritičku procjenu prikupljenih informacija i njihovo učinkovito korištenje. Ove vještine isprepliću se s kritičkim mišljenjem koje uključuje interpretaciju, analizu, zaključivanje, vrednovanje i samoregulaciju.
Poučavanje se mora usmjeriti na podršku razvoju kognitivnih dispozicija te stjecanju znanja i razvoju vještina koje će učeniku omogućiti:
- formiranje konkretnih i apstraktnih pojmova
- organizaciju i procesiranje informacija
- postavljanje jasnih i preciznih pitanja
- prikupljanje, razmatranje, objašnjenje i procjenu podataka i dokaza
- zaključivanje temeljeno na jasnim argumentima i obrazloženjima
- otvorenost za razmatranje alternativa u rješavanju problema
- osmišljavanje i vrednovanja postupaka, akcija i ishoda
- transformaciju i transfer znanja.
Takvim poučavanjem razvija se kompetencija informacijske pismenosti i kritičkoga mišljenja, a one snažno podupiru dubinsko učenje, transfer znanja te razumijevanje i snalaženje u različitim kontekstima i situacijama.