Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Važeći Zakon o sportu („Narodne novine“ broj 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16, 98/19, 47/20, 77/20 - Uredba) donesen je 2006. godine i više je puta mijenjan i dopunjavan. Međutim, navedene izmjene i dopune nisu riješile nedostatke specifične za sustav sporta te je potrebno donošenje novog zakona koji će jasnije i kvalitetnije urediti sustav sporta. Također, potreba donošenja novoga zakona proizlazi i iz Nacionalnog programa športa 2019. - 2026. („Narodne novine“ broj 69/19), kao prvog strateškog dokumenta za sustav sporta, kako bi se postavljeni ciljevi ostvarili odnosno ispunili.
a) Ocjena stanja
Dosadašnja provedba važećeg Zakona pokazala je određene probleme i nedostatke u postupanju te nerazumljivost i neprimjenjivost pojedinih odredbi u praksi, pa je tako u primjeni toga Zakona uočeno sljedeće:
-nisu definirane sportske djelatnosti stoga njihova poveznica s pojedinim stručnim poslovima u sportu nije dovoljno jasna;
-radnopravni status sportaša nije zadovoljavajuće uređen jer nisu propisane specifične odredbe Zakona o sportu vezane uz sportaše koji sklapaju ugovor o radu te je veliki udio stipendijskih ugovora koji nisu ograničeni s obzirom na dob i iznos sredstava;
-broj liječnika propisane specijalnosti za obavljanje liječničkih pregleda neujednačen je sa stvarnim potrebama po županijama i gradovima te nije propisana obveza sportaša da, kako za natjecanje tako i za treniranje, ima liječnički pregled, dok je vrsta i rok važenja liječničkih pregleda za sve sportove propisana jednako;
-nisu odgovarajuće uređeni standardi vezani za razinu stručnih kvalifikacija u sportu nužni za obavljanje stručnih poslova u sportu i postoje diskriminatorne odredbe koje programe iste razine izlaznih kompetencija različito vrednuju, a time međusobno diskriminiraju sportove kao i obrazovne institucije i programe iste razine;
-nepostojanje zakonske mogućnosti obavljanja sportske djelatnosti putem obrta;
-način donošenja mreže sportskih građevina kako je propisan važećim Zakonom otežava donošenje i primjenu iste u praksi;
-odredbe o informacijskom sustavu u sportu nisu prilagođene potrebi daljnjeg razvoja toga sustava;
-nije dovoljno jasno propisan kriterij raspodjele financijskih sredstava za sport, odnosno ne postoji sustav kategorizacije i vrednovanja sportova, a kojom bi se prepoznala vrhunska sportska postignuća i sukladno tome jasno odredilo financiranje. Trenutačne odredbe o financiranju javnih potreba u sportu državne razine kao i obveze Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora, Hrvatskog sportskog saveza gluhih, Hrvatskog školskog sportskog saveza i Hrvatskog akademskog sportskog saveza koje se financiraju iz državnog proračuna Republike Hrvatske nedorečene su i neujednačene. Različito su definirani načini podnošenja prijedloga programa kao i način izvještavanja o provedbi programa. Također, problem financiranja sporta na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini očituje se u neujednačenosti provedbe zakonskih odredbi u smislu razlika u poštivanju obveza lokalne i područne (regionalne) razine i različitim postocima i namjenama izdvajanja pa tako neki gradovi financiraju u većoj mjeri, neki u manjoj, a neki uopće ne financiraju stipendije kategoriziranih sportaša, zdravstvene preglede sportaša ili neku drugu javnu potrebu u sportu;
-ostvarivanje prava na sportsku stipendiju i njezin iznos ovise o lokalnoj samoupravi koja ima različite standarde pa su neki vrhunski sportaši koji dolaze iz slabije razvijenih jedinica lokalne samouprave imali osjetno manje stipendije od ostalih;
-nisu jasno definirane posljedice osude za kazneno djelo te zapreke i ograničenja za članstvo u tijelima sportskih udruga za natjecanje, sportskih saveza i sportskih dioničkih društava.
b)Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom
Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Prijedlogom zakona su sportske djelatnosti, osobe u sustavu sporta, financiranje sporta, nadzor i ostala pitanja od značaja za sport.
Osnovne novine koje se predlažu urediti ovim Prijedlogom zakona, u odnosu na važeći Zakon, su:
-definiraju se sportske djelatnosti, kako bi se jasno mogle povezati s pojedinim stručnim poslovima u sportu;
-uvodi se kategorizacija sportova, to jest proces evaluacije sportova koji rezultira rangiranjem sportova i razvrstavanjem u kategorije, temeljem kriterija kao što su zastupljenost sporta u svijetu i Europi, masovnosti u Republici Hrvatskoj, statusa sporta te ostvarenih sportskih rezultata na međunarodnoj razini, a sve kako bi se moglo financirati javne potrebe u sportu sukladno jasno određenim kriterijima;
-radnopravni status sportaša profesionalaca uredit će se na način da postoji mogućnost sklapanja ugovora o radu između sportskog kluba i profesionalnog sportaša ili ugovora o profesionalnom igranju uz otvaranje samostalne sportske djelatnosti, a radnopravni odnos sportaša profesionalca uvažavat će posebnosti sporta kroz načela i propise krovnih sportskih udruženja te međunarodnih i nacionalnih sportskih saveza za svaki pojedini sport;
-uvodi se obveza da sportaš i za treniranje i za sudjelovanje u natjecanju mora imati važeći liječnički pregled, a što se odnosi i na sportaše u klubovima, ali i u školskom i akademskom sportu; zdravstvena sposobnost utvrđuje se zdravstvenim pregledom za vremensko razdoblje koje ne može biti dulje od 24 mjeseca, dok će ministar nadležan za zdravstvo pitanja vezana uz zdravstveni pregled sportaša detaljnije urediti pravilnikom;
-usklađuju se dosadašnji standardi vezani za razinu stručnih kvalifikacija u sportu nužni za obavljanje stručnih poslova u sportu;
-mijenjaju se diskriminatorne odredbe koje programe iste razine izlaznih kompetencija različito vrednuju, a time međusobno diskriminiraju sportove kao i obrazovne institucije i programe iste razine te se uvodi sustav licenciranja stručnih kadrova u sportu;
-uvodi se mogućnost obavljanja sportskih djelatnosti putem obrta, s ciljem poticanja samozapošljavanja stručnih kadrova u sportu. Omogućavanjem i prepoznavanjem obrta kao pravnog oblika za obavljanje nekih sportskih djelatnosti znatno će se olakšati obavljanje navedenih djelatnosti u smislu poreznih i drugih davanja i samim time potaknuti mlade ljude na poduzetnički pristup u sportu, a pogotovo u području sportske rekreacije (pilates centri, manji fitness centri i slično);
-jasnije se definiraju uloge i zadaće krovnih sportskih udruženja;
-propisuje se ovlast za donošenje mreže sportskih građevina koja obuhvaća postojeće i planirane sportske građevine na području Republike Hrvatske, na način da se može donijeti i primijeniti u praksi; također, propisuje se i ovlaštenje čelniku tijela državne uprave nadležnom za sport uz prethodnu suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje da donese pravilnik kojim će se propisati tehnički standardi, standardi projektiranja i sigurnosnih normativa izgradnje sportskih građevina te pravilnik kojim će se propisati prostorni standardi, normativi te urbanistički uvjeti za planiranje sportskih građevina;
-s ciljem nastavka osiguravanja trajnog i strukturiranog prikupljanja podataka o svim segmentima sporta u Republici Hrvatskoj te omogućavanja javnim tijelima nadležnim za planiranje razvoja i upravljanja sustavom sporta na svim razinama, ali i širokoj hrvatskoj javnosti sustavno praćenje bitnih pokazatelja u sustavu sporta, preciznije se definiraju registri i evidencije Nacionalnog informacijskog sustava u sportu (NISuS-a), kao i obveze administratora te posljedice neunošenja podataka od strane administratora, a koje se vežu uz financiranje;
-jasnije se definira što se smatra javnim potrebama u sportu, a namjena i raspodjela sredstava za financiranje javnih potreba u sportu na državnoj razini pobliže se definira programom javnih potreba u sportu na državnoj razini;
-propisuje se način praćenja ispunjavanja obveze donošenja, ali i sadržaj, programa javnih potreba u sportu na nacionalnoj i lokalnoj razini;
-propisuje se obveza da se programi javnih potreba u sportu neovisno o izvoru financiranja (državni, lokalni ili regionalni proračun), međusobno usklade i vežu uz Nacionalni program sporta;
-propisuje se pravo vrhunskih sportaša I. kategorije na uplatu obveznih doprinosa iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske;
-propisuju se i državna priznanja izbornicima i trenerima kao trajne novčane mjesečne naknade izborniku u ekipnim sportovima i treneru u pojedinačnim sportovima koji su zaslužni za osvajanje medalje odnosno prvog, drugog ili trećeg mjesta sportaša ili ekipe na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama ili olimpijskim igrama gluhih, kao državno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske, a po uzoru na prava koja već imaju sportaši - osvajači medalja na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama ili olimpijskim igrama gluhih;
-izjednačuju se prava osvajača medalja na svjetskim prvenstvima u paraolimpijskim sportovima i disciplinama te olimpijskim sportovima i disciplinama gluhih s osvajačima medalja na svjetskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama;
-uvodi se nacionalna sportska stipendija za vrhunske sportaše (I., II. i III. kategorija) koju isplaćuje središnje tijelo državne uprave nadležno za sport u iznosu utvrđenom odlukom čelnika toga tijela koja se donosi za svaku kalendarsku godinu;
-strateško planiranje u sportu usklađuje se s propisima iz područja strateškog planiranja;
-posljedice osude i kaznenog djela prilagođavaju se na način da zapreka za obavljanje sportskih djelatnosti budu samo ona djela koja su zbog svoje naravi i težine realna zapreka za obavljanje sportskih djelatnosti;
-izvršena su određena nomotehnička poboljšanja (struktura odredbi, preglednost, izričaj i slično) u odnosu na važeći Zakon.
c)Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Slijedom navedenog, očekuje se da će posljedica donošenja ovoga Zakona biti unaprjeđenje sustava sporta u Republici Hrvatskoj, što će se posebice očitovati kroz proces kategorizacije i vrednovanja sportova, jasnije definiranje javnih potreba u sportu, učinkovitiji nadzor nad korištenjem proračunskih sredstava za financiranje sporta, usklađivanjem stupnja obrazovanja prema vrsti i složenosti poslova u sportu te njihovo prilagođavanje stvarnim kadrovskim potrebama te uređenjem radnopravnog statusa profesionalnih sportaša i trenera, kao i mogućnošću obavljanja sportskih djelatnosti putem obrta. Dodatno će se urediti rad sportskih udruga, sustav kontrole te posljedice neispunjavanja obveza od strane sportskih udruga. Podignuti će se razina učinkovitosti krovnih sportskih udruženja jasnijim definiranjem javnih potreba sportu, koje se financiraju javnim sredstvima. Nadalje, namjerava se uspostaviti učinkovitiji nadzor nad korištenjem proračunskih sredstava za financiranje sporta.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Potrebna sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurat će se iz državnog proračuna Republike Hrvatske koja će se osigurati u Razdjelu 090 Ministarstva turizma i sporta. Sredstva će se osigurati iz općih prihoda i primitaka i iz dijela prihoda od igara na sreću, temeljem članka 8. stavka 1. Zakona o igrama na sreću („Narodne novine“ broj 87/09, 35/13, 158/13, 41/14, 143/14).
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SPORTU
DIO PRVI
OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje sustav sporta: sportske djelatnosti, osobe u sustavu sporta, financiranje sporta, nadzor i ostala pitanja od značaja za sport.
(2) Sportske djelatnosti su djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(3) Sport mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje.
(4) Odredbe ovoga Zakona jednako se primjenjuju na sustav sporta, parasporta i sporta gluhih, osim kada je drugačije propisano ovim Zakonom.
Rodno značenje izraza
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.
DIO DRUGI
SPORTSKE DJELATNOSTI
Sportske djelatnosti
Članak 3.
(1) Sportske djelatnosti su aktivnosti koje obavljaju fizičke i pravne osobe po odredbama ovoga Zakona.
(2) Sportske djelatnosti su: sudjelovanje u sportskom natjecanju, sportska priprema, sportska poduka, zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje, organiziranje i vođenje sportskog natjecanja i posredovanje u sportu.
(3) Sportske djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, jesu:
a)Sudjelovanje u sportskom natjecanju je nastupanje sportaša pojedinaca ili sportskih ekipa na natjecanjima koje organiziraju pravne osobe u sustavu sporta registrirane za obavljanje sportske djelatnosti organiziranja i vođenja sportskog natjecanja.
b)Sportska priprema je provedba svih oblika trenažnih procesa sportaša i trenera s ciljem razvoja antropoloških karakteristika, a posebno motoričkih znanja i sposobnosti važnih za pojedini sport ili sportsku granu.
c)Sportska poduka je podučavanje izvođenja tehnike pojedinoga sporta s isključivim ciljem svladavanja tehnike bez planiranja, programiranja, provedbe i kontrole programa sportske pripreme ili sportske rekreacije.
d)Zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje je:
i.planirana i programirana sportska rekreacija poput programa fitnessa, aerobike, pilatesa te programa koji mogu sadržavati elemente jednog ili više sportova i/ili sportskih grana s ciljem unapređenja psihofizičkih sposobnosti i zdravlja bez sudjelovanja u sustavu službenih natjecanja u sportovima prepoznatim u nomenklaturama sportova Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih, koje organizira nadležni nacionalni sportski savez i/ili njegove članice
ii.kineziterapijski programi koji se odnose na prevenciju i rehabilitaciju ozljeda lokomotornoga sustava.
e)Organiziranje i vođenje sportskog natjecanja su aktivnosti koje provode nacionalni sportski savezi, članice nacionalnih sportskih saveza ili druge pravne osobe registrirane za obavljanje te sportske djelatnosti, a za cilj imaju provedbu sportskih natjecanja.
f)Posredovanje u sportu je obavljanje poslova posredovanja i zastupanja sportaša i trenera pri zapošljavanju kao i poslova posredovanja i zastupanja klubova.
(4) Sportskom djelatnošću smatra se i:
-organizirana izvannastavna školska sportska aktivnost i akademska sportska aktivnost
-upravljanje sportskom građevinom
-upravljački i administrativni poslovi u pravnim osobama u sustavu sporta.
(5) Osim navedenih sportskih djelatnosti, za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja te prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, sportskom djelatnosti u širem smislu smatra se i zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost koja podrazumijeva bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koja ima pozitivan učinak na zdravlje i funkcionalne sposobnosti bez nepotrebne štete ili rizika, koja nije usmjerena na ostvarivanje rezultata nego više individualnih ciljeva a koja se može provoditi u sustavu sporta i u suradnji s drugim dionicima iz sustava zdravstva te odgoja i obrazovanja.
(6) Tijelo državne uprave nadležno za sport u slučaju dvojbe utvrđuje je li neka djelatnost sportska djelatnost.
Stručni poslovi
Članak 4.
(1) U obavljanju sportske pripreme, sportske poduke i zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja, fizičke osobe u sustavu sporta obavljaju stručne poslove u sportu.
(2) Stručni poslovi u sportu su: planiranje i programiranje sportske pripreme; provedba sportske pripreme; kontrola sportske pripreme; vođenje sportaša na sportskom natjecanju; .planiranje i programiranje sportske rekreacije; provedba sportske rekreacije; kontrola sportske rekreacije; planiranje, programiranje, provedba i kontrola kineziterapijskih postupaka; planiranje, programiranje, provedba i kontrola izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti; podučavanje osnovnoj tehnici pojedinog sporta te provedba sportsko - dijagnostičkih postupaka, interpretiranje rezultata sportsko - dijagnostičkih postupaka.
(3) Stručni poslovi iz stavka 2. ovoga članka u smislu ovoga Zakona, jesu:
a)Planiranje i programiranje sportske pripreme je izrada planova i programa trenažnog procesa sportaša ili sportske ekipe s ciljem sudjelovanja u sustavu službenih natjecanja u sportovima prepoznatim u nomenklaturi sportova i sportskih grana Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih, koje organiziraju nadležni nacionalni sportski savezi ili krovna sportska udruženja.
b)Provedba sportske pripreme je provedba trenažnog procesa sportaša ili sportske ekipe na temelju plana i programa sportske pripreme.
c)Kontrola sportske pripreme je evaluacija učinaka provedene sportske pripreme na temelju plana i programa sportske pripreme.
d)Vođenje sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju je neposredno stručno usmjeravanje sportaša pojedinca ili ekipe na postupanje u okolnostima sportskog natjecanja s ciljem ostvarenja što boljeg sportskog rezultata i/ili plasmana sukladno provedenom trenažnom procesu a prema specifičnosti svakog sporta i pripadajućeg sportskog natjecanja.
e)Planiranje i programiranje sportske rekreacije je izrada planova i programa sportsko rekreativnog vježbanja.
f)Provedba sportske rekreacije je provedba trenažnog procesa na temelju plana i programa sportsko rekreativnog vježbanja.
g)Kontrola sportske rekreacije je provjera učinaka provedenog programa sportsko rekreativnog vježbanja na temelju plana i programa sportsko rekreativnog vježbanja.
h)Planiranje, programiranje, provedba i kontrola kineziterapijskih postupaka je izrada planova i programa te provedba i kontrola programa vježbanja koji se odnose na prevenciju i rehabilitaciju ozljeda i oštećenja lokomotornog sustava.
i)Planiranje, programiranje, provedba i kontrola izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti je izrada planova i programa te provedba i kontrola svih oblika sportskih aktivnosti koje se provode u sklopu školskih sportskih društava, odnosno u sklopu izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti.
j)Podučavanje osnovnoj tehnici pojedinog sporta je provedba sportske poduke, s isključivim ciljem svladavanja tehnike pojedinog sporta.
k)Provođenje sportsko - dijagnostičkih postupaka i interpretiranje rezultata sportsko - dijagnostičkih postupaka je provođenje postupaka dijagnosticiranja i procjene antropološkog i sportskog statusa sportaša i drugih osoba te interpretiranje rezultata provedenih sportsko - dijagnostičkih postupaka u dijagnostičkim centrima.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SPORTU
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
I. USTAVNA OCJENA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Važeći Zakon o sportu („Narodne novine“ broj 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15, 19/16, 98/19, 47/20, 77/20 - Uredba) donesen je 2006. godine i više je puta mijenjan i dopunjavan. Međutim, navedene izmjene i dopune nisu riješile nedostatke specifične za sustav sporta te je potrebno donošenje novog zakona koji će jasnije i kvalitetnije urediti sustav sporta. Također, potreba donošenja novoga zakona proizlazi i iz Nacionalnog programa športa 2019. - 2026. („Narodne novine“ broj 69/19), kao prvog strateškog dokumenta za sustav sporta, kako bi se postavljeni ciljevi ostvarili odnosno ispunili.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
a) Ocjena stanja
Dosadašnja provedba važećeg Zakona pokazala je određene probleme i nedostatke u postupanju te nerazumljivost i neprimjenjivost pojedinih odredbi u praksi, pa je tako u primjeni toga Zakona uočeno sljedeće:
-nisu definirane sportske djelatnosti stoga njihova poveznica s pojedinim stručnim poslovima u sportu nije dovoljno jasna;
-radnopravni status sportaša nije zadovoljavajuće uređen jer nisu propisane specifične odredbe Zakona o sportu vezane uz sportaše koji sklapaju ugovor o radu te je veliki udio stipendijskih ugovora koji nisu ograničeni s obzirom na dob i iznos sredstava;
-broj liječnika propisane specijalnosti za obavljanje liječničkih pregleda neujednačen je sa stvarnim potrebama po županijama i gradovima te nije propisana obveza sportaša da, kako za natjecanje tako i za treniranje, ima liječnički pregled, dok je vrsta i rok važenja liječničkih pregleda za sve sportove propisana jednako;
-nisu odgovarajuće uređeni standardi vezani za razinu stručnih kvalifikacija u sportu nužni za obavljanje stručnih poslova u sportu i postoje diskriminatorne odredbe koje programe iste razine izlaznih kompetencija različito vrednuju, a time međusobno diskriminiraju sportove kao i obrazovne institucije i programe iste razine;
-nepostojanje zakonske mogućnosti obavljanja sportske djelatnosti putem obrta;
-način donošenja mreže sportskih građevina kako je propisan važećim Zakonom otežava donošenje i primjenu iste u praksi;
-odredbe o informacijskom sustavu u sportu nisu prilagođene potrebi daljnjeg razvoja toga sustava;
-nije dovoljno jasno propisan kriterij raspodjele financijskih sredstava za sport, odnosno ne postoji sustav kategorizacije i vrednovanja sportova, a kojom bi se prepoznala vrhunska sportska postignuća i sukladno tome jasno odredilo financiranje. Trenutačne odredbe o financiranju javnih potreba u sportu državne razine kao i obveze Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora, Hrvatskog sportskog saveza gluhih, Hrvatskog školskog sportskog saveza i Hrvatskog akademskog sportskog saveza koje se financiraju iz državnog proračuna Republike Hrvatske nedorečene su i neujednačene. Različito su definirani načini podnošenja prijedloga programa kao i način izvještavanja o provedbi programa. Također, problem financiranja sporta na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini očituje se u neujednačenosti provedbe zakonskih odredbi u smislu razlika u poštivanju obveza lokalne i područne (regionalne) razine i različitim postocima i namjenama izdvajanja pa tako neki gradovi financiraju u većoj mjeri, neki u manjoj, a neki uopće ne financiraju stipendije kategoriziranih sportaša, zdravstvene preglede sportaša ili neku drugu javnu potrebu u sportu;
-ostvarivanje prava na sportsku stipendiju i njezin iznos ovise o lokalnoj samoupravi koja ima različite standarde pa su neki vrhunski sportaši koji dolaze iz slabije razvijenih jedinica lokalne samouprave imali osjetno manje stipendije od ostalih;
-nisu jasno definirane posljedice osude za kazneno djelo te zapreke i ograničenja za članstvo u tijelima sportskih udruga za natjecanje, sportskih saveza i sportskih dioničkih društava.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
b)Osnovna pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom
Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Prijedlogom zakona su sportske djelatnosti, osobe u sustavu sporta, financiranje sporta, nadzor i ostala pitanja od značaja za sport.
Osnovne novine koje se predlažu urediti ovim Prijedlogom zakona, u odnosu na važeći Zakon, su:
-definiraju se sportske djelatnosti, kako bi se jasno mogle povezati s pojedinim stručnim poslovima u sportu;
-uvodi se kategorizacija sportova, to jest proces evaluacije sportova koji rezultira rangiranjem sportova i razvrstavanjem u kategorije, temeljem kriterija kao što su zastupljenost sporta u svijetu i Europi, masovnosti u Republici Hrvatskoj, statusa sporta te ostvarenih sportskih rezultata na međunarodnoj razini, a sve kako bi se moglo financirati javne potrebe u sportu sukladno jasno određenim kriterijima;
-radnopravni status sportaša profesionalaca uredit će se na način da postoji mogućnost sklapanja ugovora o radu između sportskog kluba i profesionalnog sportaša ili ugovora o profesionalnom igranju uz otvaranje samostalne sportske djelatnosti, a radnopravni odnos sportaša profesionalca uvažavat će posebnosti sporta kroz načela i propise krovnih sportskih udruženja te međunarodnih i nacionalnih sportskih saveza za svaki pojedini sport;
-uvodi se obveza da sportaš i za treniranje i za sudjelovanje u natjecanju mora imati važeći liječnički pregled, a što se odnosi i na sportaše u klubovima, ali i u školskom i akademskom sportu; zdravstvena sposobnost utvrđuje se zdravstvenim pregledom za vremensko razdoblje koje ne može biti dulje od 24 mjeseca, dok će ministar nadležan za zdravstvo pitanja vezana uz zdravstveni pregled sportaša detaljnije urediti pravilnikom;
-usklađuju se dosadašnji standardi vezani za razinu stručnih kvalifikacija u sportu nužni za obavljanje stručnih poslova u sportu;
-mijenjaju se diskriminatorne odredbe koje programe iste razine izlaznih kompetencija različito vrednuju, a time međusobno diskriminiraju sportove kao i obrazovne institucije i programe iste razine te se uvodi sustav licenciranja stručnih kadrova u sportu;
-uvodi se mogućnost obavljanja sportskih djelatnosti putem obrta, s ciljem poticanja samozapošljavanja stručnih kadrova u sportu. Omogućavanjem i prepoznavanjem obrta kao pravnog oblika za obavljanje nekih sportskih djelatnosti znatno će se olakšati obavljanje navedenih djelatnosti u smislu poreznih i drugih davanja i samim time potaknuti mlade ljude na poduzetnički pristup u sportu, a pogotovo u području sportske rekreacije (pilates centri, manji fitness centri i slično);
-jasnije se definiraju uloge i zadaće krovnih sportskih udruženja;
-propisuje se ovlast za donošenje mreže sportskih građevina koja obuhvaća postojeće i planirane sportske građevine na području Republike Hrvatske, na način da se može donijeti i primijeniti u praksi; također, propisuje se i ovlaštenje čelniku tijela državne uprave nadležnom za sport uz prethodnu suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje da donese pravilnik kojim će se propisati tehnički standardi, standardi projektiranja i sigurnosnih normativa izgradnje sportskih građevina te pravilnik kojim će se propisati prostorni standardi, normativi te urbanistički uvjeti za planiranje sportskih građevina;
-s ciljem nastavka osiguravanja trajnog i strukturiranog prikupljanja podataka o svim segmentima sporta u Republici Hrvatskoj te omogućavanja javnim tijelima nadležnim za planiranje razvoja i upravljanja sustavom sporta na svim razinama, ali i širokoj hrvatskoj javnosti sustavno praćenje bitnih pokazatelja u sustavu sporta, preciznije se definiraju registri i evidencije Nacionalnog informacijskog sustava u sportu (NISuS-a), kao i obveze administratora te posljedice neunošenja podataka od strane administratora, a koje se vežu uz financiranje;
-jasnije se definira što se smatra javnim potrebama u sportu, a namjena i raspodjela sredstava za financiranje javnih potreba u sportu na državnoj razini pobliže se definira programom javnih potreba u sportu na državnoj razini;
-propisuje se način praćenja ispunjavanja obveze donošenja, ali i sadržaj, programa javnih potreba u sportu na nacionalnoj i lokalnoj razini;
-propisuje se obveza da se programi javnih potreba u sportu neovisno o izvoru financiranja (državni, lokalni ili regionalni proračun), međusobno usklade i vežu uz Nacionalni program sporta;
-propisuje se pravo vrhunskih sportaša I. kategorije na uplatu obveznih doprinosa iz sredstava državnog proračuna Republike Hrvatske;
-propisuju se i državna priznanja izbornicima i trenerima kao trajne novčane mjesečne naknade izborniku u ekipnim sportovima i treneru u pojedinačnim sportovima koji su zaslužni za osvajanje medalje odnosno prvog, drugog ili trećeg mjesta sportaša ili ekipe na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama ili olimpijskim igrama gluhih, kao državno priznanje za poseban doprinos ugledu Republike Hrvatske, a po uzoru na prava koja već imaju sportaši - osvajači medalja na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama ili olimpijskim igrama gluhih;
-izjednačuju se prava osvajača medalja na svjetskim prvenstvima u paraolimpijskim sportovima i disciplinama te olimpijskim sportovima i disciplinama gluhih s osvajačima medalja na svjetskim prvenstvima u olimpijskim sportovima i disciplinama;
-uvodi se nacionalna sportska stipendija za vrhunske sportaše (I., II. i III. kategorija) koju isplaćuje središnje tijelo državne uprave nadležno za sport u iznosu utvrđenom odlukom čelnika toga tijela koja se donosi za svaku kalendarsku godinu;
-strateško planiranje u sportu usklađuje se s propisima iz područja strateškog planiranja;
-posljedice osude i kaznenog djela prilagođavaju se na način da zapreka za obavljanje sportskih djelatnosti budu samo ona djela koja su zbog svoje naravi i težine realna zapreka za obavljanje sportskih djelatnosti;
-izvršena su određena nomotehnička poboljšanja (struktura odredbi, preglednost, izričaj i slično) u odnosu na važeći Zakon.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
c)Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Slijedom navedenog, očekuje se da će posljedica donošenja ovoga Zakona biti unaprjeđenje sustava sporta u Republici Hrvatskoj, što će se posebice očitovati kroz proces kategorizacije i vrednovanja sportova, jasnije definiranje javnih potreba u sportu, učinkovitiji nadzor nad korištenjem proračunskih sredstava za financiranje sporta, usklađivanjem stupnja obrazovanja prema vrsti i složenosti poslova u sportu te njihovo prilagođavanje stvarnim kadrovskim potrebama te uređenjem radnopravnog statusa profesionalnih sportaša i trenera, kao i mogućnošću obavljanja sportskih djelatnosti putem obrta. Dodatno će se urediti rad sportskih udruga, sustav kontrole te posljedice neispunjavanja obveza od strane sportskih udruga. Podignuti će se razina učinkovitosti krovnih sportskih udruženja jasnijim definiranjem javnih potreba sportu, koje se financiraju javnim sredstvima. Nadalje, namjerava se uspostaviti učinkovitiji nadzor nad korištenjem proračunskih sredstava za financiranje sporta.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Potrebna sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurat će se iz državnog proračuna Republike Hrvatske koja će se osigurati u Razdjelu 090 Ministarstva turizma i sporta. Sredstva će se osigurati iz općih prihoda i primitaka i iz dijela prihoda od igara na sreću, temeljem članka 8. stavka 1. Zakona o igrama na sreću („Narodne novine“ broj 87/09, 35/13, 158/13, 41/14, 143/14).
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SPORTU
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
DIO PRVI
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
Predmet Za kona
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje sustav sporta: sportske djelatnosti, osobe u sustavu sporta, financiranje sporta, nadzor i ostala pitanja od značaja za sport.
(2) Sportske djelatnosti su djelatnosti od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.
(3) Sport mora biti jednako dostupan svima bez obzira na dob, rasu, spol, spolnu orijentaciju, vjeru, nacionalnost, društveni položaj, političko ili drugo uvjerenje.
(4) Odredbe ovoga Zakona jednako se primjenjuju na sustav sporta, parasporta i sporta gluhih, osim kada je drugačije propisano ovim Zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
Rodno značenje izraza
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski spol.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
DIO DRUGI
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
SPORTSKE DJELATNOSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
Sportske djelatnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
Članak 3.
(1) Sportske djelatnosti su aktivnosti koje obavljaju fizičke i pravne osobe po odredbama ovoga Zakona.
(2) Sportske djelatnosti su: sudjelovanje u sportskom natjecanju, sportska priprema, sportska poduka, zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje, organiziranje i vođenje sportskog natjecanja i posredovanje u sportu.
(3) Sportske djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka, u smislu ovoga Zakona, jesu:
a)Sudjelovanje u sportskom natjecanju je nastupanje sportaša pojedinaca ili sportskih ekipa na natjecanjima koje organiziraju pravne osobe u sustavu sporta registrirane za obavljanje sportske djelatnosti organiziranja i vođenja sportskog natjecanja.
b)Sportska priprema je provedba svih oblika trenažnih procesa sportaša i trenera s ciljem razvoja antropoloških karakteristika, a posebno motoričkih znanja i sposobnosti važnih za pojedini sport ili sportsku granu.
c)Sportska poduka je podučavanje izvođenja tehnike pojedinoga sporta s isključivim ciljem svladavanja tehnike bez planiranja, programiranja, provedbe i kontrole programa sportske pripreme ili sportske rekreacije.
d)Zdravstveno usmjereno tjelesno vježbanje je:
i.planirana i programirana sportska rekreacija poput programa fitnessa, aerobike, pilatesa te programa koji mogu sadržavati elemente jednog ili više sportova i/ili sportskih grana s ciljem unapređenja psihofizičkih sposobnosti i zdravlja bez sudjelovanja u sustavu službenih natjecanja u sportovima prepoznatim u nomenklaturama sportova Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih, koje organizira nadležni nacionalni sportski savez i/ili njegove članice
ii.kineziterapijski programi koji se odnose na prevenciju i rehabilitaciju ozljeda lokomotornoga sustava.
e)Organiziranje i vođenje sportskog natjecanja su aktivnosti koje provode nacionalni sportski savezi, članice nacionalnih sportskih saveza ili druge pravne osobe registrirane za obavljanje te sportske djelatnosti, a za cilj imaju provedbu sportskih natjecanja.
f)Posredovanje u sportu je obavljanje poslova posredovanja i zastupanja sportaša i trenera pri zapošljavanju kao i poslova posredovanja i zastupanja klubova.
(4) Sportskom djelatnošću smatra se i:
-organizirana izvannastavna školska sportska aktivnost i akademska sportska aktivnost
-upravljanje sportskom građevinom
-upravljački i administrativni poslovi u pravnim osobama u sustavu sporta.
(5) Osim navedenih sportskih djelatnosti, za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja te prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti, sportskom djelatnosti u širem smislu smatra se i zdravstveno usmjerena tjelesna aktivnost koja podrazumijeva bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koja ima pozitivan učinak na zdravlje i funkcionalne sposobnosti bez nepotrebne štete ili rizika, koja nije usmjerena na ostvarivanje rezultata nego više individualnih ciljeva a koja se može provoditi u sustavu sporta i u suradnji s drugim dionicima iz sustava zdravstva te odgoja i obrazovanja.
(6) Tijelo državne uprave nadležno za sport u slučaju dvojbe utvrđuje je li neka djelatnost sportska djelatnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
Stručni poslovi
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta
Članak 4.
(1) U obavljanju sportske pripreme, sportske poduke i zdravstveno usmjerenog tjelesnog vježbanja, fizičke osobe u sustavu sporta obavljaju stručne poslove u sportu.
(2) Stručni poslovi u sportu su: planiranje i programiranje sportske pripreme; provedba sportske pripreme; kontrola sportske pripreme; vođenje sportaša na sportskom natjecanju; .planiranje i programiranje sportske rekreacije; provedba sportske rekreacije; kontrola sportske rekreacije; planiranje, programiranje, provedba i kontrola kineziterapijskih postupaka; planiranje, programiranje, provedba i kontrola izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti; podučavanje osnovnoj tehnici pojedinog sporta te provedba sportsko - dijagnostičkih postupaka, interpretiranje rezultata sportsko - dijagnostičkih postupaka.
(3) Stručni poslovi iz stavka 2. ovoga članka u smislu ovoga Zakona, jesu:
a)Planiranje i programiranje sportske pripreme je izrada planova i programa trenažnog procesa sportaša ili sportske ekipe s ciljem sudjelovanja u sustavu službenih natjecanja u sportovima prepoznatim u nomenklaturi sportova i sportskih grana Hrvatskog olimpijskog odbora, Hrvatskog paraolimpijskog odbora i Hrvatskog sportskog saveza gluhih, koje organiziraju nadležni nacionalni sportski savezi ili krovna sportska udruženja.
b)Provedba sportske pripreme je provedba trenažnog procesa sportaša ili sportske ekipe na temelju plana i programa sportske pripreme.
c)Kontrola sportske pripreme je evaluacija učinaka provedene sportske pripreme na temelju plana i programa sportske pripreme.
d ) Vođenje sportaša koji sudjeluju na sportskom natjecanju je neposredno stručno usmjeravanje sportaša pojedinca ili ekipe na postupanje u okolnostima sportskog natjecanja s ciljem ostvarenja što boljeg sportskog rezultata i/ili plasmana sukladno provedenom trenažnom procesu a prema specifičnosti svakog sporta i pripadajućeg sportskog natjecanja.
e)Planiranje i programiranje sportske rekreacije je izrada planova i programa sportsko rekreativnog vježbanja.
f)Provedba sportske rekreacije je provedba trenažnog procesa na temelju plana i programa sportsko rekreativnog vježbanja.
g)Kontrola sportske rekreacije je provjera učinaka provedenog programa sportsko rekreativnog vježbanja na temelju plana i programa sportsko rekreativnog vježbanja.
h)Planiranje, programiranje, provedba i kontrola kineziterapijskih postupaka je izrada planova i programa te provedba i kontrola programa vježbanja koji se odnose na prevenciju i rehabilitaciju ozljeda i oštećenja lokomotornog sustava.
i)Planiranje, programiranje, provedba i kontrola izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti je izrada planova i programa te provedba i kontrola svih oblika sportskih aktivnosti koje se provode u sklopu školskih sportskih društava, odnosno u sklopu izvannastavnih školskih sportskih aktivnosti.
j)Podučavanje osnovnoj tehnici pojedinog sporta je provedba sportske poduke, s isključivim ciljem svladavanja tehnike pojedinog sporta.
k)Provođenje sportsko - dijagnostičkih postupaka i interpretiranje rezultata sportsko - dijagnostičkih postupaka je provođenje postupaka dijagnosticiranja i procjene antropološkog i sportskog statusa sportaša i drugih osoba te interpretiranje rezultata provedenih sportsko - dijagnostičkih postupaka u dijagnostičkim centrima.
Komentirate u ime: Ministarstvo turizma i sporta