I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske ( Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske ) .

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

Odredbama Zakona o porezu na dohodak ( Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20 i 138/20 ) propisano je da se raspodjela prihoda od poreza na dohodak uređuje posebnim zakonom, a Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ( Narodne novine, br. 127/17 i 138/20) uređuju se izvori sredstava i financiranje poslova iz samoupravnog djelokruga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, raspodjela prihoda od poreza na dohodak, fiskalno izravnanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te financiranje decentraliziranih funkcija.

a) Razlozi zbog kojih se Zakon mijenja

U Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebno je:

a. uskladiti odredbe koje propisuju raspodjelu poreza na dohodak u dijelu koji se odnosi na financiranje decentralizirane funkcije socijalne skrbi s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine, br. 18/22 i 46/22),

b. uskladiti izdvajanje udjela u porezu na dohodak za vatrogastvo u dijelu koji se odnosi na obveze onih jedinica lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva s odredbama Zakona o vatrogastvu (Narodne novine, br. 125/19) u dijelu koji se odnosi na financiranje vatrogastva te

c. u parametre koji se koriste za izračun i raspodjelu sredstava fiskalnog izravnanja, a uključuju kapacitet ostvarenih prihoda od poreza na dohodak i referentnu vrijednost kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uključiti prihod od poreza na dohodak ostvaren  od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa.

Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, člankom 5. stavkom 2., propisana je raspodjela prihoda od poreza na dohodak na sljedeći način:

1. udio općine, odnosno grada je 74 %

2. udio županije je 20 %, a

3. udio za decentralizirane funkcije je 6 %.

Navedenim Zakonom, člankom 5. stavkom 3., također je propisano da općinama, gradovima, županijama i Gradu Zagrebu, koji su prema posebnim propisima preuzeli i financiraju preuzete decentralizirane funkcije, imaju pravo na dodatni udio u porezu na dohodak (Zakonom propisanih 6 %), a raspodjeljuje se na sljedeći način:

– za osnovno školstvo 1,9 %

– za srednje školstvo 1,3 %

– za socijalnu skrb 0,8 %, i to 0,2 % za centre za socijalnu skrb i 0,6 % za domove za starije i nemoćne osobe

– za zdravstvo 1,0 %

– za vatrogastvo 1,0 %, i to za javne vatrogasne postrojbe.

Odredbama Zakona o socijalnoj skrbi propisano je da se troškovi ogrjeva korisnika koji se griju na drva, od stupanja na snagu navedenoga Zakona, osiguravaju iz sredstava državnog proračuna te da centri za socijalnu skrb prestaju s radom istekom 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. poslove centara za socijalnu skrb preuzima Hrvatski zavod za socijalni rad. S obzirom na ovu promjenu, udio u porezu na dohodak od 0,2% namijenjen za decentraliziranu funkciju za centre za socijalnu skrb prema odredbama važećeg Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave potrebno je prenamijeniti.

Sukladno odredbama Zakona o socijalnoj skrbi, Odluka o minimalnim financijskim standardima, kriterijima i mjerilima za financiranje materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisnicima koji se griju na drva u 2022. godini (Narodne novine, br. 147/21) ostaje na snazi do isteka razdoblja za koje je donesena, to jest do kraja proračunske 2022. godine, osim u dijelu koji se odnosi na troškove ogrjeva korisnicima koji se griju na drva. Sredstva za troškove ogrjeva korisnika koji se griju na drva, od stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi, osiguravaju se iz sredstava državnog proračuna.

Zakonom o vatrogastvu, odredbama članka 116., propisana je obveza financiranja vatrogasne mreže na način da se sredstva za financiranje vatrogasne mreže osiguravaju iz namjenske stope poreza na dohodak sukladno važećim propisima i iz sredstava državnog proračuna. Istim člankom Zakona također je propisano da će Vlada Republike Hrvatske uredbom urediti način i kriterije za financiranje i utvrđivanje vatrogasne mreže.

Pored navedenoga, cilj je unaprijediti model za izračun sredstava fiskalnog izravnanja na način da se kod izračuna uzme u obzir maksimalni fiskalni kapacitet koji općina, odnosno grad može ostvariti u skladu sa zakonskim mogućnostima.

S tim u vezi potrebno je u parametre koji se koriste za izračun sredstava fiskalnog izravnanja, a uključuju kapacitet ostvarenih prihoda od poreza na dohodak i referentnu vrijednost kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uključiti prihode od poreza na dohodak od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa, što do sada nije bilo propisano. U važećem Zakona na takav se način uzima u obzir maksimalan fiskalni kapacitet koji jedinice lokalne samouprave mogu ostvariti po osnovi prihoda od prireza porezu na dohodak.

b) Pitanja koja se rješavaju ovim Zakonom

Radi usklađivanja s odredbama novog Zakona o socijalnoj skrbi, Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u članku 5. stavku 3., mijenja se u dijelu koji se odnosi na decentraliziranu funkciju socijalne skrbi, to jest centara za socijalnu skrb i domova za starije i nemoćne osobe. Naime, kako centri za socijalnu skrb prestaju s radom istekom 31. prosinca 2022., a od 1. siječnja 2023. poslove centara za socijalnu skrb preuzima Hrvatski zavod za socijalni rad , za udio u porezu na dohodak od 0,2 % namijenjen za centre za socijalnu skrb mijenja se namjena na način da se za navedeni postotak povećava udio u porezu na dohodak za domove za starije osobe.

Nastavno na navedeno, općina, grad, županija i Grad Zagreb, koji prema posebnim propisima financiraju decentralizirane funkcije, raspodjeljuju udio za decentralizirane funkcije (6 %) na sljedeći način:

– za osnovno školstvo 1,9 %

– za srednje školstvo 1,3 %

– za socijalnu skrb, i to za domove za starije osobe 0,8 %

– za zdravstvo 1,0 %

– za vatrogastvo, i to za javne vatrogasne postrojbe 1,0 %.

Ovim se Zakonom udio za domove za starije osobe, počevši od 1 siječnja 2023., povećava sa 0,6 % na 0,8 %.

Radi usklađivanja s odredbama Zakona o vatrogastvu, izmjenama Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, mijenja se članak 6. na način da jedinice lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1% ne mogu preraspodijeliti na ostale decentralizirane funkcije već se sredstva koriste isključivo za financiranje vatrogasne mreže sukladno posebnim propisima kojima je propisano financiranje vatrogastva.

U cilju da se za izračun sredstava fiskalnog izravnanja uzme u obzir maksimalno mogući kapacitet prihoda od poreza na dohodak koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu ostvariti sukladno zakonskim mogućnostima i time osigura pravednija raspodjela pomoći fiskalnog izravnanja, ovim se izmjenama Zakona u izračun kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak i izračun referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih prihoda od poreza na dohodak jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uključuje i prihod od poreza na dohodak ostvaren od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE OVOGA ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu. Međutim, provedba ovoga Zakona, u konačnici, će utjecati na proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ovisno o tome kakve će odluke jedinice donositi vezano na propisivanje visine poreza na dohodak od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa.

IV. OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskog sabora ( »Narodne novine«, 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20 i 123/20) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku kako bi se odredbe o raspodjeli dodatnog udjela u porezu na dohodak za decentraliziranu funkciju  socijalne skrbi mogle primjenjivati u izvršavanju proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odmah s početkom 2023. godine u skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi koje stupaju na snagu 1. siječnja 2023.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O FINANCIRANJU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 1.

U Zakonu o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, br. 127/17 i 138/20) u članku 5. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Općina, grad, županija i Grad Zagreb, koji prema posebnim propisima financiraju decentralizirane funkcije, raspodjeljuju udio za decentralizirane funkcije iz stavka 2. točke 3. ovoga članka na sljedeći način:

– za osnovno školstvo 1,9 %

– za srednje školstvo 1,3 %

– za socijalnu skrb - domovi za starije osobe 0,8 %

– za zdravstvo 1,0 %

– za vatrogastvo - javne vatrogasne postrojbe 1,0 %.“

Članak 2.

Članak 6. mijenja se i glasi:

„(1) U slučaju da jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, a imaju zakonsku mogućnost,  udio za nepreuzetu decentraliziranu funkciju, izuzev za funkciju vatrogastva, raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

(2) Za jedinice lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1,0 % ne raspodjeljuje se na ostale decentralizirane funkcije iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, već se sredstva koriste namjenski isključivo za financiranje vatrogasne mreže sukladno posebnim propisima koji uređuju financiranje vatrogastva.“

Članak 3.

Članak 8. mijenja se i glasi:

„(1) Općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda ostvaruju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja.

(2) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka općine, odnosno grada je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području općine, odnosno grada, koji sadrže prihode od poreza na dohodak ostvaren  od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa (dalje: koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma) te prihoda od prireza koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada.

(3) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za općine je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih općina, koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma te prihoda od prireza koje bi općine ostvarile uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih općina, koji se uvećava za 50 % tako dobivene vrijednosti.

(4) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za gradove je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih gradova, koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma te prihoda od prireza koje bi gradovi ostvarili uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih gradova.

(5) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području županije koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada temeljem raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika pojedine županije.

(6) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih županija koji sadrže maksimalan iznos paušalnog poreza od turizma pomnožen s udjelom koji županijama pripada temeljem raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika svih županija.

(7) Kod izračuna referentnih vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavaka 4. i 6. ovoga članka isključuje se Grad Zagreb.“

Članak 4.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2023.

O B R A Z L O Ž E N J E

Člankom 1. mijenja se članak 5. stavak 3. važećeg Zakona na način da se mijenja raspored udjela prihoda od dodatnog udjela u porezu na dohodak u dijelu koji se odnosi na decentraliziranu funkciju socijalne skrbi na način da se dosadašnjih 0,2 % udjela centara za socijalnu skrb zbraja s 0,6 % udjela domova za starije osobe. Ovim izmjenama udio u porezu na dohodak u dijelu koji se odnosi na decentraliziranu funkciju socijalne skrbi u cijelosti se odnosi na domove za starije osobe i iznosi 0,8 %.  

Člankom 2. mijenja se članak 6. važećeg Zakona kojim se propisuje namjena i način raspodjele udjela onih decentraliziranih funkcija koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele, a za to su imale zakonsku mogućnost. Ovim člankom sredstva od udjela za decentraliziranu funkciju koju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele, a imaju zakonsku mogućnost, izuzev funkcije vatrogastva raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Primjerice, sredstva u visini od 0,8 % prikupljena s područja jedinica koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju socijalne skrbi, rasporedit će se na ostale preuzete decentralizirane funkcije na tom području.

Za jedinice lokalne samouprave koje nisu preuzele decentraliziranu funkciju vatrogastva udio za decentraliziranu funkciju vatrogastva od 1,0 % ne raspodjeljuje se na ostale decentralizirane funkcije, već se sredstva koriste namjenski isključivo za financiranje vatrogasne mreže sukladno posebnim propisima koji uređuju financiranje vatrogastva.

Člankom 3. mijenja se članak 8. važećeg Zakona kojim se definiraju izračun i raspodjela sredstava fiskalnog izravnanja, za koji su korištena dva parametra: Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda i Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda . Važećim Zakonom posebno je definiran Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda za gradove i općine, a posebno za županije. Također zasebno su definirane Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za gradove, za općine i za županije. Prema važećem Zakonu u izračun kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda uključuju se ukupni prihodi od poreza na dohodak ostvareni na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te prihodi od prireza koji bi jedinica lokalne samouprave uvođenjem najviše propisane stope prireza ostvarila.

Izmjenama članka 8. propisuje se da se u izračun kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda i u izračun r eferentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uključe prihodi od poreza na dohodak ostvareni od najma, zakupa, iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima te imovinskih prava koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najvišeg zakonom propisanog iznosa.

Člankom 4. propisuje se objava ovoga Zakona u »Narodnim novinama« te stupanje na snagu.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

II. RASPODJELA POREZA NA DOHODAK

Članak 5.

(1) Porez na dohodak je zajednički porez čiji se prihod dijeli između općina, gradova i županija.

(2) Prihod od poreza na dohodak raspodjeljuje se na:

1. udio općine, odnosno grada 74 %

2. udio županije 20 %

3. udio za decentralizirane funkcije 6 %.

(3) Općina, grad, županija i Grad Zagreb, koji prema posebnim propisima financiraju decentralizirane funkcije, raspodjeljuju udio za decentralizirane funkcije iz stavka 2. točke 3. ovoga članka na sljedeći način:

– za osnovno školstvo 1,9 %

– za srednje školstvo 1,3 %

– za socijalnu skrb 0,8 %, i to 0,2 % za centre za socijalnu skrb i 0,6 % za domove za starije i nemoćne osobe

– za zdravstvo 1,0 %

– za vatrogastvo – javne vatrogasne postrojbe 1,0 %.

(4) Za troškove obavljanja poslova utvrđivanja, evidentiranja, naplate, nadzora i ovrhe poreza na dohodak Ministarstvu financija Poreznoj upravi pripada naknada 1 % od ukupno naplaćenih prihoda.

Članak 6.

Iznimno od članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, udio za decentraliziranu funkciju koju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu preuzele, a imaju zakonsku mogućnost, raspodjeljuje se u jednakim dijelovima na ostale preuzete decentralizirane funkcije na području jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

III. RASPODJELA SREDSTAVA FISKALNOG IZRAVNANJA

Članak 8.

(1) Općine, gradovi i županije čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda manji od referentne vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda ostvaruju pravo na sredstva fiskalnog izravnanja.

(2) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka općine, odnosno grada je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području općine, odnosno grada te prihoda od prireza koji bi općina, odnosno grad ostvario uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika pojedine općine, odnosno grada.

(3) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za općine je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih općina te prihoda od prireza koje bi općine ostvarile uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih općina, koji se uvećava za 50 % tako dobivene vrijednosti.

(4) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za gradove je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih gradova te prihoda od prireza koje bi gradovi ostvarili uvođenjem najviše propisane stope prireza, po glavi stanovnika svih gradova.

(5) Kapacitet ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području županije pomnožen s udjelom koji županijama pripada temeljem raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika pojedine županije.

(6) Referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavka 1. ovoga članka za županije je petogodišnji prosjek ukupnih prihoda od poreza na dohodak ostvarenih na području svih županija pomnožen s udjelom koji županijama pripada temeljem raspodjele prihoda od poreza na dohodak propisane člankom 5. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona, po glavi stanovnika svih županija.

(7) Kod izračuna referentnih vrijednosti kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda iz stavaka 4. i 6. ovoga članka isključuje se Grad Zagreb.