PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT

I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Nalazimo se u vremenu velikih globalnih poremećaja koji su negativno utjecali na građane i poduzetnike. Nekoliko je uzroka poremećaja, a glavni je ruska agresija na Ukrajinu koja je izazvala dubok poremećaj u opskrbi energenata i hrane u Europi te narušila odnose Zapada i Rusije. Na globalni poremećaj dodatno su utjecale klimatske promjene koje su, radi rekordnih suša i razornih poplava, pridonijele poskupljenju hrane i energenata, a na što je utjecalo i zatvaranje Kine uslijed pandemije. Sve navedeno dovelo je do neravnoteže na tržištu izazvane velikom potražnjom i nedovoljnom ponudom. U tim uvjetima stanovništvo je suočeno sa stalnim rastom cijena ključnih proizvoda, a poduzetnici posluju u uvjetima stalnog rasta troškova poslovanja.

Kako bi se ublažile posljedice navedenih poremećaja Vlada Republike Hrvatske je 8. rujna 2022. godine, donijela snažan, pravedan i sveobuhvatan „Jesenski paket mjera za zaštitu građana i poduzetnika“ vrijedan 21 milijardu kuna. Paket mjera je snažan jer čuva standard građana, osigurava funkcioniranje javnih ustanova i osigurava visok rast gospodarstva. Pravednost tog paketa mjera ogleda se u tome što je usmjeren upravo na one koje najviše pogađa rast cijena i kojima je pomoć najpotrebnija. Paket je također sveobuhvatan jer osim kućanstava izravno cilja na javni i neprofitni sektor te na gospodarstvo.

Jesenski paket mjera donio je ublažavanje rasta cijena električne energije za kućanstva, javni, neprofitni sektor i poduzetnike te utvrdio cijenu plina za kućanstva. Ograničio je cijene osnovnih prehrambenih namirnica – pojeftinjenje košarice za 30%. Povećao je iznos i broj korisnika socijalnih naknada, osigurao jednokratne naknade za umirovljenike i nezaposlene. Osigurao je isplate posebnog novčanog primanja za korisnike dječjeg doplatka, kao i potpore studentima, poljoprivrednicima i ribarima te potpore javnom prijevozu putnika, uz porezne olakšice za zaposlene. Također je donio mjere za poticanje zelene tranzicije, energetske učinkovitosti, izgradnje sunčanih elektrana te mjere HBOR-a putem kredita i jamstava za poduzetnike i dr.

Trenutačna energetska kriza negativno je utjecala na sve države članice Europske unije, iako u različitoj mjeri. Veliko povećanje cijena energije znatno doprinosi općoj inflaciji u europodručju i usporava gospodarski rast u Europskoj uniji. Očekuje se kako će navedeni problem rasta cijena energije ublažiti donesena Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (dalje u tekstu: Uredba).

Obzirom da je energetska kriza zajednička kriza svih država članica Uredba je odredila zajednički pristup usmjeren prema potrošačima i proizvođačima energije. Tako je među ostalim, odredila državama članicama obvezu smanjenja potrošnje električne energije, obvezu prikupljanja viška prihoda od prodaje električne energije iznad gornje granice tržišnih prihoda, način raspodjele viška prihoda te obvezu prikupljanja solidarnog doprinosa.

Naime, prema Uredbi, u trenutačnoj situaciji čini se primjerenim poduzeti mjere na razini Europske unije uvođenjem solidarnog doprinosa za poduzetnike koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija, a koji od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prihoda, kako bi se ublažili izravni gospodarski učinci naglog porasta cijena energije na proračune javnih tijela, krajnje kupce i poduzeća u cijeloj Europskoj uniji. Solidarni doprinos je izvanredan i strogo privremen, a obuhvaća 2022. i/ili 2023. godinu. Osnovica solidarnog doprinosa je višak dobiti koji se definira kao oporeziva dobit poreznog razdoblja, ako je za više od 20% veća od prosjeka oporezive dobiti ostvarene u četiri porezna razdoblja koja su počela 1. siječnja 2018. ili nakon tog datuma. Stopa koja se primjenjuje za izračun solidarnog doprinosa iznosi najmanje 33%. Solidarni doprinos se primjenjuje usporedno s uobičajenim porezom na dobit koji svaka država članica naplaćuje istim subjektima.

U Uredbi se pojašnjava kako je višak dobiti zapravo dobit koja ne odgovara redovnoj dobiti koju bi ti subjekti ostvarili ili bi mogli očekivati u uobičajenim okolnostima da nije došlo do nepredvidivih događaja na energetskim tržištima. Prema Uredbi riječ je o višku dobiti koja je nastala, bez znatne promjene vlastite strukture troškova i povećanja ulaganja, zbog iznenadnih i nepredvidivih okolnosti rata, smanjene opskrbe energijom i povećane potražnje zbog rekordno visokih temperatura.

Dodatno se u Uredbi napominje da se primjenom utvrđene osnovice solidarnog doprinosa i dalje osigurava da se dio profitne marže, koja nije rezultat nepredvidivih kretanja na energetskim tržištima može iskoristiti za buduća ulaganja ili za osiguravanje financijske stabilnosti tijekom trenutačne energetske krize. Utvrđivanjem minimalne stope od 33% osigurava se da solidarni doprinos bude pošten i proporcionalan. Države članice i dalje mogu primjenjivati stopu višu od 33% za svoj solidarni doprinos. Time se tim državama članicama omogućuje da odrede preferiranu stopu koju smatraju prihvatljivom i primjerenom u skladu sa svojim pravnim sustavom.

Nadalje, u Uredbi se ističe kako je nagli porast cijena utjecao na sve države članice, međutim zbog razlika u kombinaciji izvora energije nisu sve države članice jednako pogođene i nemaju sve jednako veliki fiskalni prostor za poduzimanje potrebnih mjera za zaštitu ranjivih kućanstava i poduzeća.

Slijedom navedene Uredbe, države članice moraju primijeniti odredbu vezanu uz solidarni doprinos, osim ako su već donijele ili će donijeti ekvivalentne nacionalne mjere do 31. prosinca 2022. godine. Dakle, vezano uz solidarni doprinos Uredba pretpostavlja da države članice imaju ili već planiraju uvesti posebne mjere prilagođene specifičnim gospodarskim uvjetima, ali tim mjerama je potrebno obuhvatiti i sektor sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija. Države članice prema Uredbi moraju osigurati da ekvivalentne nacionalne mjere imaju slične ciljeve i podliježu sličnim pravilima kao solidarni doprinos te da se njima ostvaruju prihodi koji su usporedivi ili viši u odnosu na procijenjene prihode od solidarnog doprinosa.

Prema Uredbi, solidarni doprinos bi trebao djelovati kao mjera preraspodjele kojom bi se osiguralo da dotična poduzeća koja su ostvarila višak dobiti zbog neočekivanih okolnosti proporcionalno doprinose ublažavanju energetske krize na unutarnjem tržištu, trebao bi se iskoristiti primjerice za: mjere financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, mjere financijske potpore za doprinos smanjenju potrošnje energije, mjere financijske potpore za potporu poduzećima u energetski intenzivnim industrijama.

Obveza plaćanja solidarnog doprinosa je strogo selektivna, usmjerena je samo na obveznike poreza na dobit, koji ispune dva kriterija, a to je obavljanje djelatnost vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći, ako od te djelatnosti ostvaruju minimalno 75% prometa. Dakle, obuhvaća samo dio energetskog sektora koji u Republici Hrvatskoj nije mnogobrojan, a osobe koje obavljaju djelatnosti vađenja, rudarenja, rafiniranja nafte ili proizvodnje proizvoda koksnih peći osim tih djelatnosti obavljaju i druge djelatnosti u značajnom opsegu zbog čega nije izvjesno ispunjavanje zadanog kriterija ostvarenog prometa.

Dakle, primjenom solidarnog doprinosa prema Uredbi zbog strukture gospodarstva ne bi se mogla ostvariti svrha iz Uredbe, a to je među ostalim potpora krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima. Stoga se predlaže i mjera solidarnosti, prilagođena trenutnim gospodarskim uvjetima, uvođenje obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit.

Kao ekvivalentna mjera solidarnom doprinosu prilagođenom trenutnim gospodarskim uvjetima predlaže se uvođenja obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit putem Zakona o dodatnom porezu na dobit (dalje u tekstu: Prijedlog zakona).  

Naime, pored toga što je uočeno kako u Republici Hrvatskoj određene osobe, građani i poduzetnici trebaju snažnu i brzu pomoć države kako bi se prevladao teret negativnih okolnosti, uočeno je i kako unatoč negativnim okolnostima neki poduzetnici i u takvim uvjetima ostvaruju povećanu dobit. Taj porast dobiti je uočen kod različitih djelatnosti.

Stoga se, uz ostale mjere za zaštitu građana i poduzetnika, obveznicima poreza na dobit koji unatoč gospodarskim poremećajima i energetskoj krizi ostvaruju povećanu dobit neovisno o tome koju djelatnost obavljaju, određuje izvanredna i jednokratna obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit.

Kako su mjere iz Jesenskog paketa mjera vrijedne 21 milijardu kuna usmjerene najugroženijim skupinama građana i poduzetnika, nužno je, očekivano i pravedno uvesti i ciljanu mjeru prema obveznicima poreza na dobit iz svih sektora gospodarstva, kako bi se povećala sredstva za financiranje potreba najugroženijih skupina.

U ovom trenutku je važno podsjetiti kako je kroz provedenih pet krugova poreznog rasterećenja 10 milijardi kuna usmjereno građanima i poduzetnicima. Također je važno  istaknuti da je od početka covid krize 2020. godine i energetske krize 2022. godine do danas doneseno više paketa mjera s ciljem ublažavanja negativnih posljedica. Među najznačajnijima se ističu: sufinanciranje određenih neto plaća, sufinanciranje određenih režijskih troškova, umanjivanje porezne osnovice za sve primljene potpore vezane uz korona krizu.

Posebno istaknute porezne mjere koje je provela Vlada Republike Hrvatske odnose se na snižavanje stope poreza na dodanu vrijednost (dalje u tekstu PDV). Paketom mjera za ublažavanje rasta cijena energenata Vlade Republike Hrvatske od 16. veljače 2022. koji je ukupno vrijedan 4,8 milijardi kuna, među ostalim, snižene su stope PDV-a.

Naime, u cilju poreznog rasterećenja i ublažavanja rasta cijena energenata s kojim su građani i gospodarstvo suočeni snižene su stope PDV-a od 1. travnja 2022. Stope PDV-a su snižene s 25% i 13% na 5% za dječju hranu, jestiva ulja i masti, maslac i margarin, isporuku živih životinja, isporuku svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klaoničkih proizvoda, isporuku svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, isporuku žive ribe te svježe ili rashlađene ribe, rakova, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka, isporuku svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, isporuku svježeg i suhog voća i orašastih plodova, isporuku svježih jaja peradi (u ljusci), sadnice i sjemenje, gnojiva i pesticide, hranu za životinje te ulaznice za koncerte, sportska i kulturna događanja. Proširena je primjena snižene stope PDV-a od 13% na prirodni plin i grijanje iz toplinskih stanica, ogrjevno drvo, pelet, briket i sječku te menstrualne potrepštine s time da se po stopi PDV-a od 5% oporezuju isporuke prirodnog plina obavljene u razdoblju od 1. travnja 2022. do 31. ožujka 2023. Ukupna vrijednost mjere snižavanja stope PDV-a je 2,1 milijardi kuna.

U cilju daljnjeg poreznog rasterećenja i ublažavanja rasta cijena energenata od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2023. na isporuku grijanja iz toplinskih stanica uključujući naknade vezane uz tu isporuku te isporuku ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 5%. Od 1. listopada 2022. PDV se obračunava i plaća po stopi od 0% na isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade koje se koriste za aktivnosti od javnog interesa te isporuku i ugradnju solarnih ploča u blizini takvih objekata, prostora i zgrada.  Navedena mjera snižavanja stope PDV-a je 120 milijuna kuna.

Sve te mjere su također učinjene s ciljem olakšavanja tereta negativnih okolnosti odnosno kriza kod poduzetnika i građana.

Iz do sada provedenih mjera uočava se kako Vlada Republike Hrvatske kroz strateške mjere potiče razvoj gospodarstva, ali i vodi brigu o najosjetljivijim skupinama kako bi svim hrvatskim građanima osigurala dostojan životni standard. Stoga je opravdano djelovati na prihodovnu stranu državnog proračuna jer se uvođenjem dodatnog poreza na dobit povećava mogućnost države za financiranje potreba građana i poduzetnika u potrebi. Uvođenjem dodatnog poreza na dobit postiže se pravednost u podjeli tereta negativnih okolnosti energetske krize.

Prema ovom Prijedlogu zakona obveznici dodatnog poreza na dobit su obveznici poreza na dobit utvrđeni u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, koji u poreznom razdoblju 2022. godine ispune dva uvjeta:

1.ostvare prihode veće od 300.000.000,00 kuna. Izabrani kriterij prihoda je jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu koji poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit, razvrstava u velike poduzetnike.

2.utvrde oporezivu dobit u iznosu većem za 20% u odnosu na prosjek oporezive dobiti iz četiri prethodna porezna razdoblja. Prethodna porezna razdoblja počinju od 1. siječnja 2018. godine.

Obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje se samo za jedno porezno razdoblje i to za porezno razdoblje započeto u 2022.

Međutim, ukoliko obveznik poreza na dobit ne ostvari prihode veće od 300.000.000,00 kuna koji je jedan od uvjeta za utvrđivanje obveze dodatnog poreza, a ispuni uvjete vezane uz plaćanje solidarnog doprinosa prema Uredbi, isti je obveznik plaćanja solidarnog doprinosa obzirom na obvezu primjene Uredbe. Ispunjenje obveze iz Uredbe će se provesti na odgovarajući način primjenama odredbi ovoga Prijedloga zakona.

Shodno navedenom, ovaj Prijedlog zakona temelji se na ustavnim načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova razmjerno svojim mogućnostima.

Obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit kao solidarne mjere, prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo financija, Porezna uprava, a prema prijavama poreza na dobit za 2021. godinu, obuhvatila bi 208 obveznika poreza na dobit.

To su obveznici poreza na dobit koji gledajući njihovu razinu prihoda veću od 300.000.000,00 kuna imaju i najveću gospodarsku snagu. Povećana dobit u 2021. godini za više od 20% u odnosu na prosjek poreznih razdoblja od 2017. do 2020. godine uočena je u svim sektorima gospodarstva. Međutim najbrojniji su obveznici poreza na dobit koji razvrstano prema područjima glavne djelatnosti NKD 2007 djeluju u sektoru:  G-Trgovina na veliko i malo, C-Prerađivačka industrija, K-Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja te F- Građevinarstvo.

Prema postavljenim kriterijima osigurava se obveznicima ovoga dodatnog poreza na dobit da i dalje dio profitne marže mogu iskoristiti za buduća ulaganja ili za osiguravanje svoje financijske stabilnosti tijekom trenutačne energetske krize. Dodatni porez na dobit je mjera preraspodjele kako bi se osiguralo da porezni obveznici poduzetnici koja su ostvarili dodatnu dobit proporcionalno doprinose ublažavanju negativnih okolnosti kod najugroženijih građana i poduzetnika. Primjenom dodatnog poreza na dobit omogućit će se dodatni prihodi koji će se u javnom interesu koristiti za ublažavanje posljedica krize, a istodobno će se ostaviti dio dobiti poreznim obveznicima kako bi isti zaštitili svoja buduća ulaganja i osigurali svoju financijsku stabilnost.

Konkretno, prema ovom Prijedlogu zakona uspoređuje se oporeziva dobit iskazana u Prijavi poreza na dobit za 2022. godinu s oporezivom dobiti iz razdoblja 2018.-2021. godine uvećane za 20%. Ako je razlika pozitivna odnosno ako je porezni obveznik unatoč negativnim okolnostima poslovao znatno bolje u 2022. godini u odnosu na razdoblje 2018.-2021. godine imao bi poreznu osnovicu i poreznu obvezu dodatnog poreza na dobit. Porezna osnovica je samo pozitivna razlika dobiti iz poreznog razdoblja 2022. godine i prosjeka iz prethodna četiri porezna razdoblja uvećane za 20%. Porezna stopa dodatnog proreza na dobit prema ovom Prijedlogu zakona iznosi 33%.

Oporeziva dobit je zapravo računovodstvena dobit korigirana (uvećana/umanjena) za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit, ali prije korištenja prava na prijenos poreznog gubitka ili propisanih umanjenja obveze poreza na dobit. Obzirom da je polazna točka za utvrđivanje dodatnog poreza na dobit ista kao i za porez na dobit, da obuhvaća iste osobe, svi rokovi, način obračuna, plaćanje i podnošenje porezne prijave su izjednačeni s uvjetima vezanim uz porez na dobit.

Kao i u slučaju utvrđivanja osnovice poreza na dobit tako se i u slučaju utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit pretpostavlja da porezni obveznik utvrdi dobit u skladu s računovodstvenim propisima. Samo tako utvrđena dobit može biti polazna točka za utvrđivanje obveze poreza na dobit, ali i obveze dodatnog poreza na dobit.

Dodatni porez na dobit primjenjivat će se neovisno i usporedno s primjenom poreza na dobit, poreza po tonaži broda i drugih javnih davanja.

Nadalje, zbog predloženog načina izračuna porezne osnovice i porezne stope dodatni porez na dobit kao mjera pravedne raspodjele poreznog tereta u uvjetima krize prati odredbe solidarnog doprinosa iz naprijed navedene Uredbe, prema kojoj porezna stopa iznosi najmanje 33%. Obzirom da se osnovica solidarnog doprinosa prema navedenoj Uredbi utvrđuje na isti način kao i ovim Prijedlogom zakona, obveznici plaćanja solidarnog doprinosa neće biti istovremeno obveznici plaćanja dodatnog poreza na dobit.

Isto tako, ovim Prijedlogom zakona se propisuje koji obveznici poreza na dobit neovisno o ostvarenim prihodima ili dobiti, neće biti obuhvaćeni ovim porezom, a to su novoosnovani samostalni poduzetnici kojima je 2022. godina prva godina poslovanja i poduzetnici koji okončavaju svoje poslovanje. Također, prilikom utvrđivanja visine prihoda kao kriterija za obveznika dodatnog poreza na dobit ili porezne osnovice neće se uzimati prihodi koji su rezultat otpisa obveza prema vjerovnicima u predstečajnim i stečajnim postupcima, kao niti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika, te izvanredni prihodi ili dobit od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje ili pružanja usluga, pod uvjetom da je ista prodana nepovezanoj osobi.

Donošenjem i primjenom ovoga Zakona procijenjeno je, prema podacima dostupnim za 2021. godinu, kako će se dodatnim porezom na dobit ostvariti dodatni prihodi državnog proračuna u iznosu od 2,1 milijarde kuna.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV.RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20. i 123/20.) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku, radi osobito opravdanih državnih razloga.

Obzirom da je Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije na snazi, a ovim se Zakonom uvodi ekvivalentna mjera pravedne raspodjele poreznog tereta te obzirom da se prijave poreza na dobit za redovna porezna razdoblja iz 2022. godine podnose od 1. siječnja 2023. godine potrebno je omogućiti i primjenu ovoga Zakona prije toga datuma. Stoga je važno donošenje ovog Zakona po hitnom postupku kako bi stupio na snagu najkasnije 31. prosinca 2022. godine.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O DODATNOM POREZU NA DOBIT

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Dodatni porez na dobit utvrđuje se i plaća u uvjetima nepovoljnih gospodarskih okolnosti  u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama ovoga Zakona na načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.

(2) Dodatni porez na dobit obračunava se i plaća usporedno i neovisno od obveze poreza na dobit i poreza po tonaži broda prema posebnom propisu te drugih javnih davanja.

Usklađenost s pravnom stečevinom Europske unije

Članak 2.

Ovim se Zakonom osigurava djelomična provedba Poglavlja III Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća (EU) 2022/1854).

Članak 3.

Dodatni porez na dobit prihod je državnog proračuna.

II. POREZNI OBVEZNIK

Članak 4.

(1) Porezni obveznik dodatnog poreza na dobit je obveznik poreza na dobit utvrđen prema posebnom propisu o oporezivanju dobiti koji je u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza dodatnog poreza na dobit ostvario prihode veće od 300.000.000,00 kuna.

(2) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka obveznik je dodatnog poreza na dobit za porezno razdoblje 2022. godine.

III. POREZNA OSNOVICA

Porezna osnovica

Članak 5.

(1) Dodatni porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu koju čini pozitivna razlika između oporezive dobiti poreznog razdoblja i prosječne oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja uvećane za 20%.

(2) Prethodna porezna razdoblja iz stavka 1. ovoga članka su porezna razdoblja 2018., 2019., 2020. i 2021. godine.

(3) Porezna osnovica iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se neovisno o tome ima li porezni obveznik poreznu obvezu prema Prijavi poreza na dobit u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti u poreznom razdoblju za koje se podnosi porezna prijava ili u prethodnim poreznim razdobljima.  

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članku u svezi postupka utvrđivanja porezne osnovice.

Oporeziva dobit poreznog razdoblja

Članak 6.  

(1) Oporeziva dobit poreznog razdoblja iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona utvrđuje se u skladu s računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, a koja je uvećana i umanjena u skladu s propisima o oporezivanju dobiti te koja je u pozitivnom iznosu iskazana na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit.

(2) Porezni obveznik nije obvezan obračunati dodatni porez na dobit kada je na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit u poreznom razdoblju iz članka 4. stavka 2. ovog Zakona, iskazan iznos jednak nuli ili negativan iznos.

Oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja

Članak 7.

(1) Oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja utvrđuje se u skladu s računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, a koja je uvećana i umanjena u skladu s propisima o oporezivanju dobiti te koja je u pozitivnom iznosu iskazana na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit, u svakom od četiri prethodna porezna razdoblja iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Ako porezni obveznik u nekom prethodnom poreznom razdoblju nije iskazao oporezivu dobit na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit, za potrebe izračuna dodatnog poreza na dobit smatrat će se da je oporeziva dobit tog poreznog razdoblja nula.

Prosječna oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja

Članak 8.

Prosječna oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, izračunava se kao zbroj iznosa oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja utvrđenih prema članku 7. ovoga Zakona, podijeljen s brojem poreznih razdoblja u kojima je porezni obveznik poslovao.

IV. POREZNA STOPA

Članak 9.

Dodatni porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi od 33%.

V.  ROKOVI, NAČIN PLAĆANJA I IZVJEŠĆIVANJE

Članak 10.

(1) Porezno razdoblje za 2022. godinu u kojemu se plaća dodatni porez na dobit izjednačeno je s poreznim razdobljem poreza na dobit prema posebnom propisu o oporezivanju dobiti.  

(2) Porezni obveznik je obvezan utvrditi poreznu osnovicu prema članku 5. ovoga Zakona, utvrditi poreznu obvezu i platiti dodatni porez na dobit s danom podnošenja Prijave poreza na dobit.

(3) O obračunatom dodatnom porezu na dobit porezni obveznik je obvezan podnijeti poreznu prijavu zajedno s Prijavom poreza na dobit nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

(4) U poreznoj prijavi iz stavka 3. ovoga članka iskazuju se iznosi u službenoj valuti kako je utvrđeno posebnim propisima vezanim uz podnošenje Prijave poreza na dobit.

(5) U slučaju kada porezni obveznik ne podnese poreznu prijavu prema stavku 3. ovoga članka, a ne dokaže da nije obveznik plaćanja dodatnog poreza na dobit, Porezna uprava je ovlaštena obvezu dodatnog poreza na dobit utvrditi procjenom.

(6) Ministar financija pravilnikom propisuje obrazac prijave dodatnog poreza na dobit, sadržaj, valutu, podatke koji će se dostavljati uz poreznu prijavu, te način dostave tog obrasca.

VI. RAZDOBLJE OBRAČUNA

Članak 11.

(1) Dodatni porez na dobit prema ovom Zakonu obračunava se i plaća na utvrđenu poreznu osnovicu prema prijavi iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona za porezno razdoblje započeto od 1. siječnja 2022.

(2) Ako porezno razdoblje za podnošenje Prijave poreza na dobit nije izjednačeno s kalendarskom godinom, razdoblje obračunavanja i plaćanja dodatnog poreza prilagođava se odredbama o podnošenju Prijave poreza na dobit prema posebnom propisu o oporezivanju dobiti.

VII. POSEBNE ODREDBE

Članak 12.

(1) Novoosnovani samostalni poduzetnici obveznici poreza na dobit koji podnose Prijavu poreza na dobit za prvo porezno razdoblje nisu obveznici dodatnog poreza na dobit prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Obveznici poreza na dobit koji okončavaju svoje poslovanje bez prethodnog prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike i podnose zadnju Prijavu poreza na dobit, nisu obveznici dodatnog poreza na dobit.  

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi s utvrđivanjem novoosnovanih poduzetnika i prestanka poslovanja.

Članak 13.

(1) Prilikom utvrđivanja visine prihoda iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, oporezive dobiti iz članka 6. ovoga Zakona i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja iz članka 7. ovoga Zakona, neće se uzimati u obzir prihodi koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine radi namirenja vjerovnika te prihodi ili dobit od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi, a koja je korištena u procesu proizvodnje ili pružanja usluga.

(2) Prilikom utvrđivanja visine prihoda iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona, oporezive dobiti iz članka 6. ovoga Zakona i oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja iz članka 7. ovoga Zakona, porezni obveznik mora uzeti u obzir ispravke prihoda ili poreznih obveza koji su utvrđeni poreznim nadzorom.

(3) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi utvrđivanja visine prihoda i oporezive dobiti te kriterije za utvrđivanje prihoda od prodaje dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine koji se neće uzimati u obzir prilikom utvrđivanja prihoda i/ili dobiti prema odredbama ovog članka.

Članak 14.

(1) Obveznici dodatnog poreza na dobit su osobe koje su sukladno posebnom propisu kojim se uređuje međunarodna pomorska plovidba obveznici poreza po tonaži broda.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka oporeziva dobit iz članka 6. ovoga Zakona i oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja iz članka 7. ovoga Zakona je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza, a koja je iskazana u Računu dobiti i gubitka u poreznom razdoblju za koje se utvrđuje obveza dodatnog poreza na dobit te u prethodnim poreznim razdobljima.

(3) Obveznik dodatnog poreza na dobit iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuje druge odredbe ovoga Zakona.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi utvrđivanja porezne osnovice kod obveznika poreza po tonaži broda.

Članak 15.

U slučaju kada obveznik poreza na dobit u prethodnim poreznim razdobljima i poreznom razdoblju za koje podnosi Prijavu poreza na dobit nije poslovao isti broj mjeseci, za potrebe utvrđivanja obveze plaćanja dodatnog poreza na dobit iz članka 5. ovoga Zakona obračun će prilagoditi godišnjoj razini.

Članak 16.

(1) Prilikom utvrđivanja porezne osnovice i poreznog obveznika prema ovom Zakonu, Porezna uprava ovlaštena je utvrditi jesu li iznosi u Prijavi poreza na dobit za određeno porezno razdoblje iskazani u skladu s računovodstvenim propisima i u skladu s ciljem i svrhom propisa o oporezivanju dobiti, odnosno utvrditi jesu li rezultat aktivnosti iniciranih s ciljem izbjegavanja dodatnog poreza na dobit.  

(2) Ako Porezna uprava utvrdi da iznosi u Prijavi poreza na dobit nisu iskazani u skladu s računovodstvenim propisima i u skladu s ciljem i svrhom propisa o oporezivanju dobiti, odnosno utvrdi da su rezultat aktivnosti iniciranih s ciljem izbjegavanja dodatnog poreza na dobit rješenjem će utvrditi poreznu osnovicu i dodatni porez na dobit u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Dodatni porez na dobit ne može umanjiti osnovicu poreza na dobit.

Članak 17.

(1) Za dospjele porezne obveze dodatnog poreza na dobit porezni obveznik i Porezna uprava mogu sklopiti Upravni ugovor radi namirenja poreznog duga po osnovi dodatnog poreza na dobit.

(2) Upravni ugovor radi namirenja poreznog duga po osnovi dodatnog poreza na dobit može se sklopiti i u slučaju da porezni obveznik na snazi već ima predstečajnu nagodbu, predstečajni sporazum ili upravni ugovor za obveze dospjele prije stupanja na snagu ovoga Zakona, uz uvjet da su do dana podnošenja zahtjeva za sklapanje upravnog ugovora podmirene sve dospjele obveze sukladno anuitetnom planu za otplatu predstečajne nagodbe, predstečajnog sporazuma ili anuitetnog plana koji je sastavni dio ranijeg upravnog ugovora.

(3) Za vrijeme trajanja Upravnog ugovora iz stavka 1. ovoga članka, poreznom obvezniku se ne može odobriti upravni ugovor za poreznu obvezu nastalu i/ili dospjelu nakon sklapanja upravnog ugovora.

(4) Ako ovim Zakonom nije drugačije propisano, na postupanje Porezne uprave prilikom sklapanja upravnog ugovora radi namirenja poreznog duga po osnovi dodatnog poreza na dobit odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka od 101. do 103. Općeg poreznog zakona (Narodne novine, br. 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 42/20 i 114/22).

Članak 18.

(1) Ako obveznik poreza na dobit ispunjava uvjete vezane uz plaćanje solidarnog doprinosa iz Uredba Vijeća (EU) 2022/1854, isti je obveznik plaćanja solidarnog doprinosa.

(2) Obveznik plaćanja solidarnog doprinosa iz stavka 1. ovoga članka, a koji je obveznik plaćanja poreza na dobit u skladu s posebnim propisom o oporezivanju dobiti, na odgovarajući način primjenjuje odredbe ovoga Zakona, osim članka 4. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka obveznik plaćanja solidarnog doprinosa nije istovremeno i obveznik plaćanja dodatnog poreza na dobit.

(4) Ministar financija pravilnikom propisuje provedbu ovoga članka u vezi plaćanja solidarnog doprinosa.

VIII. NADZOR

Članak 19.

Provedbu ovoga Zakona provodi i nadzire Ministarstvo financija, Porezna uprava.

IX. POSTUPOVNE ODREDBE

Članak 20.

Glede utvrđivanja, naplate i povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i  prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe zakona kojim je uređen opći porezni postupak i zakona kojim se uređuje prekršajni postupak.

X. PREKRŠAJNE ODREDBE

Prekršajne odredbe u kunama

Članak 21.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba i fizička osoba koja je obveznik dodatnog poreza na dobit ako nakon isteka razdoblja utvrđivanja poreza ne podnese poreznu prijavu i ne uplati poreznu obvezu, u utvrđenoj svoti i u propisanom roku u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 10. stavak 2. i stavak 3.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravna osoba i fizička osoba obveznik dodatnog poreza na dobit novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 300.000,00 kuna te odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 30.000,00 kuna.

Prekršajne odredbe u eurima

Članak 22.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 26.540,00 eura kaznit će se pravna osoba i fizička osoba koja je obveznik dodatnog poreza na dobit ako nakon isteka razdoblja utvrđivanja poreza ne podnese poreznu prijavu i ne uplati poreznu obvezu, u utvrđenoj svoti i u propisanom roku u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 10. stavak 2. i stavak 3.).

(2) Novčanom kaznom u iznosu od 260,00 do 2.650,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Za ponovljeni prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravna osoba i fizička osoba obveznik dodatnog poreza na dobit novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 39.810,00 eura te odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 3.980,00 eura.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

(1) Ovaj Zakon primjenjuje se za porezna razdoblja započeta od 1. siječnja 2022. godine.

(2) Kriterij visine prihoda iz članka 4. ovoga Zakona od 300.000.000,00 kuna za porezna razdoblja započeta tijekom 2022. godine koja završavaju u 2023. godini, za potrebe primjene ovoga Zakona  utvrđuju se primjenom fiksnog tečaja konverzije kune u euro: 1 euro = 7,53450 kuna.

(3) Ministar financija donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona pravilnik iz članka 5. stavka 4., članka 10. stavka 6., članka 12. stavka 3., članka 13. stavka 3., članka 14. stavka 4. i članka 18. stavka 4. ovoga Zakona.

Prestanak važenja odredbi ovoga Zakona na dan uvođenja eura

Članak 24.

Na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj prestaje važiti članak 21. ovoga Zakona.

Članak 25.

Ministarstvo financija će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Članak 26.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvog dana od dana objave u »Narodnim novinama« osim članka 22. koji stupa na snagu danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.  

OBRAZLOŽENJE  

Uz članak 1.

Ovim člankom propisuje se kako se dodatni porez na dobit utvrđuje i plaća u uvjetima nepovoljnih gospodarskih okolnosti na načelima pravednosti, jednakosti i razmjernosti prema kojima je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima. Također se propisuje kako se dodatni porez na dobit obračunava i plaća usporedno i neovisno od obveze poreza na dobit i poreza po tonaži broda prema posebnom propisu te drugih javnih davanja.

Naime, uz prijavu Poreza na dobit se podnose i drugi obrasci i izvješća koja su vezana uz obračun poreza na dobit, primjerice spomenička renta ili turistička članarina, i to iz razloga što su ti obračuni vezani uz prihode ili dobit koji se iskazuju u Prijavi poreza na dobit ili Računu dobiti i gubitka.

Uz članak 2.

Ovim člankom se propisuje kako se ovim Zakonom provodi dio iz Uredba Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. listopada 2022. o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije (dalje u tekstu: Uredba). Riječ je o Poglavlju III. - Mjere koje se odnose na sektore sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija. Prema članku 14. Uredbe višak dobiti koji ostvaruju poduzeća i stalne poslovne jedinice iz Unije koji obavljaju djelatnosti u sektorima sirove nafte, prirodnog plina, ugljena i rafinerija podliježe obveznom solidarnom doprinosu, osim ako su države članice donijele ekvivalentne nacionalne mjere.

Uz članak 3.

Ovim člankom određuje se kako je dodatni porez na dobit prihod državnog proračuna.

S obzirom da se radi o mjeri uvedenoj s ciljem pravedne raspodjele poreznog tereta u razdoblju krize, u visini sredstva prikupljenih kroz dodatni porez na dobit i solidarni doprinos osigurat će se paket pomoći potrebitima.

Uz članak 4.

Ovim člankom utvrđuje se kako je obveznik dodatnog poreza na dobit osoba koja je i obveznik poreza na dobit utvrđen prema posebnim propisima o oporezivanju dobiti, ako u poreznom razdoblju ostvari prihode iznad 300 milijuna kuna. Izabrani kriterij prihoda je jedan od kriterija iz Zakona o računovodstvu koji poduzetnike odnosno obveznike poreza na dobit razvrstava u velike poduzetnike.

Stavkom 2. ovoga članka propisuje se kako se obveza dodatnog poreza na dobit utvrđuje samo za porezno razdoblje i to za 2022. godine.

Posebnim propisima o oporezivanju dobiti za potrebe primjene ovoga članka i cijelog Zakona, smatra se Zakon o porezu na dobit (Narodne novine, br.  177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20 i 114/22; dalje u tekstu: Zakon o porezu na dobit) i Pravilnik o porezu na dobit (Narodne novine, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18, 1/19, 1/20, 59/20 i 1/21; dalje u tekstu: Pravilnik o porezu na dobit)

Uz članak 5.

Ovim člankom utvrđuje se kako je porezna osnovica samo pozitivna razlika oporezive dobiti  poreznog razdoblja i prethodna četiri porezna razdoblja uvećana za 20%. Također se propisuje koja će prethodna porezna razdoblja biti obuhvaćena kao referentna za izračun dodatnog poreza na dobit. Za 2022. to je razdoblje 2018. - 2021. godine.

Propisuje se i kako će se obveza dodatnog poreza na dobit utvrditi neovisno ima li porezni obveznik poreznu obvezu prema Prijavi poreza na dobit odnosno neovisno o tome koristi li kod utvrđivanja obveze poreza na dobit porezni štit prema posebnim propisima kao pravo na poticaje ulaganja ili korištenje prijenosa poreznog gubitka. Naime, obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit se utvrđuje prema poreznoj osnovici koja je različita od porezne osnovice za obračun poreza na dobit. Stoga ista osoba može imati obvezu dodatnog poreza iako nema obvezu poreza na dobit i obrnuto.

Stavkom 4. ovoga članka Zakona propisano je da će ministar financija pravilnikom detaljnije pojasniti postupak utvrđivanja porezne osnovice.

Uz članak 6.

Ovim člankom utvrđuje se oporeziva dobit poreznog razdoblja za potrebe izračuna dodatnog poreza na dobit. Stavkom 1. ovoga članka propisuje se kako se porezna osnovica utvrđuje kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit u skladu s računovodstvenim propisima, uvećana i umanjena u skladu s propisima o oporezivanju dobit te kao pozitivan iznos iskazan na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit, u poreznom razdoblju za koje se podnosi. Obveznici poreza na dobit u skladu sa Zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o porezu na dobit podnose Prijavu poreza na dobit. Sadržaj Prijave poreza na dobit odnosno Obrasca PD propisan je člankom 47. Pravilnika o porezu na dobit. Tako se u Obrascu PD  među ostalima iskazuje: dobit, gubitak, iznos uvećanja dobiti i iznos umanjenja dobiti. Ako porezni obveznik nakon dodatnih uvećanja i umanjenja ima pozitivan iznos isti će biti iskazan na  rednom broju 36. ili 39. ovisno o tome ima li porezni obveznik pravo na korištenje prenesenih poreznih gubitaka i u kojem iznosu. U Prijavi poreza na dobit se iskazuje oporeziva dobit koja se uzima u obzir prilikom izračuna obveze dodatnog poreza na dobit.

Oporeziva dobit, za potrebe izračuna dodatnog poreza na dobit, je zapravo računovodstvena dobit uvećana i umanjena prema propisu o oporezivanju dobiti, prije iskorištenja prenesenih poreznih gubitaka i umanjenja obveze poreza na dobit.

Stavkom 2. ovoga članka Zakona propisano je kako u slučaju kada porezni obveznik u poreznom razdoblju utvrdi negativnu oporezivu dobit, te nema pozitivan iznos na rednom broju 36. ili 39., a to je podatak koji se iskazuje u Prijavi poreza na dobit, neće biti obveznik plaćanja dodatnog poreza na dobit.

Dakle, prema ovom članku obveznik poreza na dobit koji ima u poreznom razdoblju prihode veće od 300.000.000,00 kuna, a koji nema pozitivan iznos iskazan na rednom broju 36. ili 39. Prijave poreza na dobit, neće biti obveznik plaćanja dodatnog poreza na dobit.

Uz članak 7.

Ovim člankom utvrđuje se oporeziva dobit prethodnih poreznih razdoblja, a utvrđuje se na isti način kao što se utvrđuje i za porezno razdoblje (članak 6. ovoga Zakona). Za svako porezno razdoblje 2018.-2021. godine utvrdit će se postojanje oporezive dobiti na isti način kao i za porezno razdoblje prema članku 6. ovoga Zakona.

Stavkom 2. ovoga članka Zakona propisano je da u slučaju da porezni obveznik u nekom od prethodnih poreznih razdoblja nije iskazao oporezivu dobit na rednom broj 36. ili 39. Prijave poreza na dobit, za potrebe izračuna dodatnog poreza na dobit smatrat će se da je oporeziva dobit tog poreznog razdoblja nula.

Uz članak 8.

Ovim člankom utvrđuje se izračun prosječne oporezive dobiti, na način da se zbroje samo pozitivni iznosi oporezive dobiti iz svakog prethodnog poreznog razdoblja i podjele s brojem poreznih razdoblja u kojem porezni obveznik poslovao. Tako se neće zbrajati pozitivni i negativni iznosi oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja, te na taj način ne dolazi do dodatnog povećanja razlike između prosječne oporezive dobiti prethodnih poreznih razdoblja i oporezive dobiti poreznog razdoblja.

Uz članak 9.

Ovim člankom se utvrđuje stopa dodatnog poreza na dobit, te je propisano da se plaća na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi od 33%. Uredbom je propisano da stopa koja se primjenjuje za izračun solidarnog doprinosa iznosi najmanje 33%, te je kao ekvivalent solidarnom doprinosu, kao stopa za dodatni porez uzeta minimalna stopa propisana Uredbom.

Uz članak 10.

Stavcima 1. - 4. ovoga članka utvrđuje se rok plaćanja, način plaćanja, službena valuta i podnošenje prijave za dodatni porez na dobit. Obzirom da je riječ o obveznicima poreza na dobit, rok plaćanja, način plaćanja i podnošenje prijave za dodatni porez na dobit je izjednačen s propisom o oporezivanju dobiti. Obveznik poreza na dobit će prilikom podnošenja Prijave poreza na dobit, podnijeti i prijavu dodatnog poreza na dobit te platiti utvrđene porezne obveze. Rokovi i način plaćanja poreza na dobit te procjena porezne osnovice utvrđeni su člankom 35. Zakona o porezu na dobit te će se na istovjetan način primijeniti i za potrebe obračuna i plaćanja dodatnog poreza na dobit. Prijava poreza na dobit podnosi se u skladu sa Zakonom o porezu na dobit u pravilu četiri mjeseca nakon isteka poreznog razdoblja (postoje izuzetci), a obveza poreza na dobit se plaća s danom podnošenja porezne prijave uz primjenu službene valute kako je propisano posebnim propisom.

Stavkom 5. ovoga članka Zakona propisano je ako porezni obveznik ne podnese prijavu dodatnog poreza na dobit, ta porezna obveza će se procijeniti na isti način kao i obveza poreza na dobit.

Stavkom 6. ovoga članka Zakona propisano je da će ministar financija pravilnikom propisati obrazac prijave dodatnog poreza na dobit te način sastavljanja tog obrasca, potrebne podatke koji će se dostaviti.

Uz članak 11.

Ovim člankom propisuje se razdoblje obračuna dodatnog poreza na dobit, a to je porezno razdoblje započeto u 2022. godini. Propisane su prilagodbe za porezne obveznike čije porezno razdoblje nije kalendarska godina, a to je razdoblje izjednačeno s propisom o oporezivanju dobiti obzirom da je riječ o istim obveznicima.

Tako će obveznici poreza na dobit kojima je porezno razdoblje započelo npr. 1. listopada 2022. utvrditi i platiti prvu obvezu dodatnog poreza na dobit nakon 1. listopada 2023.

Uz članak 12.

Ovim člankom se propisuju izuzeća za novoosnovane samostalne poduzetnike koji podnose prvu poreznu prijavu. Dakle, ako su započeli s radom tijekom 2022. godine neće biti obveznici plaćanja dodatnog poreza na dobit za 2022. godinu.

Također prema stavku 2. ovoga članka Zakona se propisuje da obveznici poreza na dobit koji okončavaju svoje poslovanje bez prethodnog prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike ako podnose zadnju Prijavu poreza na dobit, neće biti obveznici ovoga poreza.

Stavkom 3. ovoga članka Zakona propisano je da će ministar financija pravilnikom urediti sve u vezi s utvrđivanjem novoosnovanih poduzetnika i prestanka poslovanja.

Uz članak 13.

Stavkom 1. ovoga članka propisuje se kako se prilikom utvrđivanja visine prihoda kao kriterija za utvrđivanje obveznika dodatnog poreza na dobit ili prilikom utvrđivanja oporezive dobiti neće uzimati prihodi koji su rezultat otpisa obveza od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima (insolvencijski postupci), kao niti prihodi u stečajnom postupku koji su rezultat prodaje imovine i namirenja vjerovnika. Također bi se isključili prihodi ili dobit od prodaje dugotrajne materijalne ili nematerijalne imovine nepovezanoj osobi, a koja je korištena u procesu proizvodnje i pružanja usluga. Kako pojam dugotrajne imovine prema posebnom propisu u pravilu obuhvaća svu imovinu vrijednosti veće od 3.500,00 kn te procijenjenog vijeka trajanja duljeg od godine dana, radi razmjernosti utvrđivanja isključenja prihoda, propisuje se ovlast ministru financija da propiše kriterije za utvrđivanje prihoda od prodaje materijalne i nematerijalne imovine koji se neće uzimati u obzir prilikom utvrđivanja prihoda i/ili dobiti prema odredbama ovog članka.  

Stavkom 2. ovoga članka propisano je kako obveznik prilikom utvrđivanja osnovice dodatnog poreza na dobit mora uzeti u obzir ispravke prihoda ili obveze poreza na dobit koji su utvrđeni poreznim nadzorom.

Stavkom 3. ovoga članka Zakona propisano je da će ministar financija pravilnikom propisati provedbu ovoga članka u vezi utvrđivanja visine prihoda i oporezive dobiti te propisivanja prethodno navedenih kriterija.

Uz članak 14.

Ovim člankom propisuje se kako dodatni porez na dobit plaćaju i obveznici plaćanja posebnog poreza na dobit koji su sukladno posebnom propisu kojim se uređuje međunarodna pomorska plovidba realizirali pravo plaćanja specifičnog paušalno utvrđenog poreza na dobit koji se naziva porez po tonaži broda. Plaćanje poreza po tonaži broda je državna potpora i izračunava se kao razlika između obveze poreza na dobit koja bi se utvrdila primjenom propisa o oporezivanju dobiti iznosa plaćenog poreza po tonaži broda, pri čemu se za obračun porezne obveze ne podnosi Prijava poreza na dobit nego Prijava poreza po tonaži broda. Prijava poreza na dobit se podnosi samo za djelatnosti koje nisu obuhvaćene porezom po tonaži broda. Stoga se tim poreznim obveznicima za potrebe utvrđivanja obveze dodatnog poreza na dobit podatak o oporezivoj dobiti poreznog razdoblja uzima iz Računa dobiti i gubitka kao objedinjenog izvještaja.

Stavkom 4. ovoga članka Zakona propisano je da će ministar financija pravilnikom detaljnije propisati provedbu ovoga članka u vezi utvrđivanja porezne osnovice kod obveznika poreza po tonaži broda.

Uz članak 15.

Ovim člankom se propisuje utvrđivanje porezne osnovice u slučaju kada porezni obveznik nije poslovao cijelo porezno razdoblje. Izračuni će se prilagoditi godišnjoj razini.

Uz članak 16.

Stavcima 1. i 2. ovoga članka propisano je kako je Porezna uprava ovlaštena utvrditi jesu li iznosi u Prijavi poreza na dobit za određeno porezno razdoblje iskazani u skladu s računovodstvenim propisima i u skladu s ciljem i svrhom propisa o oporezivanju dobiti, ili su rezultat aktivnosti iniciranih s ciljem izbjegavanja dodatnog poreza na dobit, kao i način postupanja u slučaju utvrđenog i to izdavanjem rješenja kojim će se utvrditi obveza dodatnog poreza na dobit u skladu s ovim Zakonom.

Također, stavkom 3. ovoga članka Zakona propisuje se kako dodatni porez na dobit ne može umanjiti osnovicu poreza na dobit u razdoblju u kojemu je obračunat ili plaćen.

Uz članak 17.

Ovim člankom propisano je kako se za dospjele porezne obveze dodatnog poreza na dobit može sklopiti Upravni ugovor radi namirenja poreznog duga po osnovi dodatnog poreza na dobit.

Propisuje se mogućnost sklapanja Upravnog ugovora radi namirenja poreznog duga po osnovi dodatnog poreza na dobit i u slučaju da porezni obveznik na snazi već ima predstečajnu nagodbu, predstečajni sporazum ili upravni ugovor, uz uvjet da su do dana podnošenja zahtjeva za sklapanje upravnog ugovora podmirene sve dospjele obveze te su ispoštovana druga pravila vezana uz Upravni ugovor.