USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1., a u svezi s odredbom članka 57. i 63. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08., 110/08., 34/11. 54/13., 152/14., 59/17., 37/20. i 85/22.) temeljni je propis kojim se uređuju prava roditelja i njemu izjednačenih osoba koje se brinu o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja. Osnovna namjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama je zaštita materinstva, njega i podizanje novorođenog djeteta, ravnopravna podjela prava i obveza skrbi između oba roditelja te usklađivanje obiteljskog i poslovnog života.

Zakon je stupio na snagu 9. srpnja 2008. i do sada je šest puta mijenjan i dopunjavan , a najnovije izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama donio je Hrvatski sabor 15. srpnja 2022. godine te su stupile na snagu 1. kolovoza 2022. godine.

Rodiljne i roditeljske potpore, kao jedan od osnovnih instrumenata obiteljske politike, novčane su i vremenske potpore s nekoliko važnih ciljeva. One omogućuju roditeljima pružanje adekvatne brige o djeci od njihove najranije dobi i ostvarivanje ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života.

Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama zakonodavstvo je usklađeno s Direktivom o ravnoteži poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU t e je poseban naglasak stavljen na aktivniju ulogu očeva i na ravnopravnije roditeljstvo. Normativne intervencije izvršene su u skladu s ciljevima Direktive u dijelu koji se odnosi na uvođenje novog prava na očinski dopust te osiguravanje pretpostavki kojima će se omogućiti fleksibilnost u korištenju postojećih prava. Jedan od prioritetnih ciljeva odnosio se na veće uključivanje roditelja u korištenje roditeljskog dopusta te ravnopravnije raspodjele skrbi o djeci u najranijoj dobi od strane oba roditelja, s naglaskom na jače uključivanje očeva na sudjelovanje u ranom odgoju djece.

Zakonom je ponovno povećan i najviši (maksimalni) iznos naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje, za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako koriste oba roditelja, i to na način da naknada plaće ne može iznositi više od 225,5% proračunske osnovice odnosno 7.500,13 kuna (umjesto ranijih 170% proračunske osnovice odnosno 5.654,20 kuna) kao i naknada plaće tijekom korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena na 110% proračunske osnovice odnosno 3.658,60 kuna (umjesto ranijih 70% proračunske osnovice odnosno 2.328,20 kuna). Navedeno povećanje odnosilo se na roditeljski dopust koji se koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenog roditeljskog dopusta i to za prvo i drugo rođeno dijete te za korištenje prava na dopust za blizance, treće ili svako slijedeće dijete. Ujedno su preciznije uređene i razrađene prekršajne odredbe za korisnike, pravne osobe i odgovorne osobe koje propuste postupati sukladno zakonskim odredbama u odnosu na pojedina prava propisana Zakonom. Isto tako, u svrhu osiguravanja učinkovitog nadzora nad provedbom Zakona, propisana je nadležnost tijela u obavljanju inspekcijskog nadzora.

U sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora prava ostvaruju 3 skupine korisnika:  zaposleni i samozaposleni roditelji, nezaposleni, roditelji koji ostvaruju drugi dohodak i poljoprivrednici, roditelji izvan sustava rada  - korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju, korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad, osoba nesposobna za rad, redovni učenik, redovni student…i sve druge osigurane osobe HZZO-a koje pravo ne mogu ostvariti kao zaposleni ili samozaposleni roditelj, po osnovi drugog dohotka, kao nezaposleni roditelj, poljoprivrednik i dr. U odnosu na kategoriju z aposlenog i samozaposlenog roditelja propisana su prava na: rodiljni dopust, roditeljski dopust, očinski dopust, rad s polovicom punoga radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta, stanka za dojenje djeteta, dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete, slobodni radni dan za prenatalni pregled, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju te mirovanje radnog odnosa do treće godine života djeteta.

Uzimajući u obzir sve potpore iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora u razdoblju od 2016. do 2021. godine, ukupno isplaćen iznos svih naknada u 2021. iznosio je 2,83 mlrd. kuna, što je povećanje od 55% u odnosu na 2016., kada je ukupno isplaćeno 1,82 mlrd kuna. U istom razdoblju povećan je i ukupni broj korisnika, odnosno primatelja potpora, i to za 8% sa 161.190 korisnika u 2016. na 173.444 korisnika 2021. Broj očeva korisnika porastao je za 152%, točnije, s 3.459 korisnika u 2016. na 8.719 u 2021. Povećao se i udio očeva u ukupnom broju korisnika, s 2,1% na 5,0%. Broj korisnika roditeljskog dopusta porastao je za 18% s 32.519 na 38.378. Zakonske promjene iz 2020. godine utjecale su na rast broja muških korisnika ove naknade, a udio muških korisnika roditeljske naknade za neprenosivi dio dopusta bilježi kontinuirani porast (iskazani podaci Instituta za javne financije).

Međutim, unatoč poduzetim zakonodavnim aktivnostima u prethodnom razdoblju kojima su se višekratno povećavale novčane potpore, potrebno je sukladno proračunskim uvjetima, zakonskim promjenama obuhvatiti i na odgovarajući način urediti visine preostalih novčanih potpora namijenjenih kategoriji zaposlenih i samozaposlenih korisnika, s ciljem postizanja uravnoteženog međuodnosa u odnosu na druge skupine koje su na izravan ili neizravan način povezane.

Vrlo je važno kroz sustav rodiljnih i roditeljskih potpora omogućiti ravnomjerniju podjelu prava između oba roditelja, što može imati višestruke koristi za roditelje i položaj majki na tržištu rada, ali i novorođeno dijete. Nadalje, kroz sustav rodiljnih i roditeljskih potpora omogućuje se zaposlenim roditeljima primjereni iznosi naknada kako im se ne bi narušavali standard i kvaliteta života uslijed dopusta i povećanja troškova potaknutih roditeljstvom. Dostupnost ovih potpora u dovoljno izdašnim iznosima trebala bi potaknuti zaposlene roditelje na lakše odlučivanje potencijalnih roditelja na zasnivanje i proširivanje obitelji, polazeći od toga da korištenje dopusta često rezultira gubitkom jednog dijela dohotka za obitelj i da će roditelji koristiti pravo na roditeljski dopust samo ako je primjereno plaćen. Navedeno se posebice odražava na roditelje djece s teškoćama u razvoju koji se suočavaju s brojnim izazovima, ali i na roditelje koji skrbe o više djece jer su izloženiji ne samo izazovima financijske prirode nego i onima vezanim uz organizaciju vremena, obavljanja odgojne uloge, zdravstvene i drugih oblika skrbi o djetetu i slično.

U okviru Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, j edan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života, uz uvjet da su oba roditelja zaposlena ili samozaposlena. Zaposleni ili samozaposleni roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života ima pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna). Temeljem izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2017. godine povećana je novčana potpora za ovu skupinu korisnika sa ranijih 65% na 70% proračunske osnovice.

Zakonom je uređeno i pravo na rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta te je propisano da po iskorištenju roditeljskog dopusta, jedan od zaposlenih, odnosno samozaposlenih roditelja ima predmetno pravo do navršene treće godine života djeteta, ako je djetetu prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnog liječničkog povjerenstva potrebna pojačana briga i njega. Za vrijeme korištenja ovog prava, korisnik ima pravo na novčanu naknadu u visini od 70% proračunske osnovice mjesečno za puno radno vrijeme (2.328,20 kuna). Izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama iz 2017. povećana je visina novčane potpore za ovu skupinu korisnika sa ranijih 50% proračunske osnovice na 70% proračunske osnovice.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u 2021. godini bilo je ukupno: 5064 korisnika prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života, 2113 korisnika prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života koji pravo koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. te 117 korisnika prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta.

Uvažavajući stajalište Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Pravobraniteljice za djecu pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju od iznimne je važnosti za skrb o djeci s teškoćama u razvoju jer pomiruje potrebu djeteta za povećanim angažmanom roditelja, ostavljajući roditelju istovremeno prostor za povratak u svijet rada i osiguravanje egzistencije za sebe i svoju obitelj. Pravobraniteljica ističe kako i iznos ove naknade nužno mora pratiti povećanje drugih srodnih naknada iz Zakona, kao i realno povećanje troškova života. Potpisivanjem Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Republika Hrvatska opredijelila se  zajamčiti odgovarajući životni standard osobama s invaliditetom, pa tako i djeci s teškoćama u razvoju, ali i njihovim obiteljima.

Roditeljima djece s teškoćama u razvoju koji svojoj djeci ne mogu osigurati skrb koja im je potrebna uz istovremeno izvršavanje svojih radnih obveza mora se omogućiti primjereni životni standard kroz naknadu koja će im biti osigurana za vrijeme u kojem nisu u mogućnosti ostvariti plaću radeći kod poslodavca. Slijedom navedenog, ocjenjuje se potrebnim povećati visine novčanih potpora s ciljem zadovoljavanja materijalnih potreba obitelji i roditelja djece s teškoćama u razvoju odnosno djece kojima je potrebna pojačana njega do određenih godina njihova života. Istovremeno se predlaže mogućnost nastavka korištenja prava do najduže 60 dana od dana prestanka statusa drugog roditelja kao zaposlene ili samozaposlene osobe, čime se na odgovarajući način nastoji pomoći roditeljima radi prilagodbe u nepovoljnijim obiteljskim uvjetima.

Vlada je odredila pitanje demografske revitalizacije kao jedno od strateških pitanja budućnosti Hrvatske te snažno zagovara nastavak rada na preokretanju negativnih demografskih trendova i boljeg položaja obitelji , kroz pripadajuće naknade kojima će se utjecati na  održavanje i jačanje materijalnog standarda i kvalitete života obitelji.

Nastavno na posljednje zakonske izmjene kojima su povećane naknade za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za prvih šest odnosno osam mjeseci te naknade tijekom korištenja roditeljskog dopusta koji se koristi kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, ocjenjuje se potrebnim povećati naknade zaposlenih i samozaposlenih roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete. Novčane potpore za ovu skupinu korisnika koji koriste roditeljski dopust u preostalom dijelu roditeljskog dopusta (nakon proteka prvih 6, odnosno 8 mjeseci roditeljskog dopusta) iznosi 70% proračunske osnovice (2.328,20 kune) sukladno važećem Zakonu. Daljnje povećanje ove naknade usmjereno je poticanju korištenja ovog oblika roditeljskog dopusta od strane oba zaposlena roditelja te kako ne bi došlo do znatnijeg pada životnog standarda za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta, imajući u vidu da se radi o dopustu koji se koristi u dužem vremenskom trajanju. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u 2021. godini bilo je ukupno 10.104 korisnika prava na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.

Prava koja posvojitelji koriste temeljem važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ostvaruju se prema posebnim uvjetima sukladno zakonom propisanim pretpostavkama, koji su vezani uz činjenicu posvojenja djeteta te koji su prilagođeni potrebama roditelja koji su posvojili dijete. S tim u svezi, pravo na posvojiteljski dopust koji zaposleni ili samozaposleni posvojitelj kao i pristupanje roditeljskom dopustu nakon korištenja posvojiteljskog dopusta ostvaruje se prema specifičnim uvjetima njegovog korištenja te u skladu s početkom korištenja prava koje se veže uz dan pravomoćnosti rješenja o posvojenju, a koje pravo se može koristiti do određene životne dobi djeteta . P o uzoru na očinski dopust koji je uveden kao novo pravo posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, predlaže se uvođenje prava sličnog sadržaja u slučaju zajedničkog posvojenja zaposlenih ili samozaposlenih posvojitelja. Slijedom navedenog, predlaže se uvođenje novog prava na dopust drugog posvojitelja, koje drugi posvojitelj koristi neovisno o radnopravnom statusu posvojitelja s kojim ima zajednički posvojeno dijete. Jedan od ciljeva je osiguravanje dodatnog vremena posvojiteljima i posvojenom djetetu za prilagodbu i stvaranje međusobne povezanosti i privrženosti odnosno lakšem suočavanju s izazovnim situacijama u posvojeničkoj obitelji. Predmetno pravo određuje se u neprekidnom trajanju od 10 radnih dana koje posvojitelj može koristiti do isteka 6 mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju djeteta, a pod uvjetom da korisnik prava u isto vrijeme i za isto dijete ne koristi jedno od prava propisanih zakonom. U skladu s navedenim, propisuje se i pravo na naknadu za vrijeme korištenja prava na dopust drugog posvojitelja, na istovjetan način kao i za očinski dopust te se na odgovarajući način dopunjuju odredbe o najavi ostvarivanja prava kao i prekršajne odredbe.

Nadalje, kao rezultat kontinuiranog praćenja i analize učinaka pojedinih odredbi važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama utvrđena je potreba za preispitivanje prepreka i nejasnoća u odnosu na primjenu prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora koja je potrebno jasnije i kvalitetnije normativno urediti odnosno uskladiti s drugim zakonima koji utječu na pojmove i sadržaj propisan Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. U tom smislu, određena prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora je potrebno mijenjati i usklađivati s propisima iz nadležnosti drugih tijela državne uprave. Uz navedeno, predlažu se zakonska rješenja koja će pridonijeti pravilnoj i dosljednoj primjeni prava iz sustava rodiljnog i roditeljskog dopusta od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kao provedbenog tijela.

Osnovna pitanja koja se uređuju ovim Zakonom

Ovim normativnim rješenjem definirat će se zakonske pretpostavke za povećanje materijalnih prava pojedinih skupina zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Prema predloženom rješenju povećava se iznos novčane potpore za zaposlene i samozaposlene roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života sa 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kuna), čime se na određeni način uvažavaju i preporuke Pravobraniteljice za osobe s invaliditetom i Pravobraniteljice za djecu koje su u više navrata ukazivale na potrebu kako i iznos ove naknade nužno mora pratiti povećanje drugih srodnih naknada iz Zakona.

Nadalje, u skladu s povećanjem iznosa naknade plaće za roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju, potrebno je na istovjetan način obuhvatiti i korištenje prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta te se povećava naknada sa 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kuna).

Kako bi se pridonijelo poboljšanju uvjeta i kvalitete života obitelji u slučaju rođenja blizanaca, trećeg i svakog sljedećeg djeteta povećavaju se novčane potpore zaposlenih i samozaposlenih roditelja koji koriste roditeljski dopust u trajanju od 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete odnosno korisnika koji koriste roditeljski dopust u preostalom dijelu roditeljskog dopusta (nakon proteka prvih 6, odnosno 8 mjeseci roditeljskog dopusta), a imajući u vidu da sadašnji iznos od 70% proračunske osnovice (2.328,20) ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri materijalne potrebe obitelji za vrijeme korištenja ovog prava. Slijedom navedenog, naknada za ovu skupinu korisnika povećava se na 125% proračunske osnovice (4.175,50 kuna) te se u skladu s povećanjem iznosa naknade plaće navedenog prava, na istovjetan način obuhvaća i korištenje prava na roditeljski dopust za slučaj smrti djeteta, ako je smrt nastupila tijekom korištenja navedenog prava.  

Isto tako, potrebno je uskladiti visinu naknade plaće u slučajevima u kojima zaposleni ili samozaposleni roditelj ne ispunjava zakonom propisani uvjet staža osiguranja (prethodno osiguranje) te se predlaže povećanje sa 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna) na 125% proračunske osnovice (4.157,50 kuna). Istovremeno, u cilju stvaranja povoljnijih uvjeta zaposlenih i samozaposlenih korisnika prava, mijenja se uvjet trajanja prethodnog staža osiguranja vezano uz ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme korištenja prava prema ovom zakonu. Predlaže se izmijeniti razdoblje trajanja prethodnog osiguranja zaposlenog ili samozaposlenog roditelja kao uvjeta za ostvarivanje prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora na način da se trajanje prethodnog osiguranja smanji kako bi bilo povoljnije za korisnike prava što će utjecati na proširenje broja korisnika prava (umjesto 9 mjeseci neprekidno predlaže se 6 mjeseci odnosno umjesto 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine predlaže se 9 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine).  U skladu s navedenim mijenja se i uvjet prethodnog osiguranja za korisnice koje prekidaju rodiljnu ili roditeljsku brigu odnosno rodiljnu ili roditeljsku poštedu od rada. Naime, ukoliko korisnica zbog zaposlenja ili samozaposlenja prekine pravo na rodiljnu ili roditeljsku poštedu od rada odnosno brigu o djetetu i na radu provede neprekidno šest mjeseci, ostvaruje pravo na roditeljski dopust u preostalom trajanju ukoliko ispunjava zakonom propisane uvjete te ukoliko neiskorišteni dio predmetnog prava nije prenijela na oca djeteta. Uvodi se i izmjena uvjeta razdoblja koje posvojitelj mora neprekidno provesti na radu na način da se umjesto devet mjeseci koji prethode mjesecu u kojem namjerava započeti koristiti preostali dio neiskorištenog prava smanjuje na šest mjeseci te predmetno pravo korisnik može koristiti u preostalom trajanju kao zaposleni ili samozaposleni posvojitelj, ukoliko su ispunjeni drugi zakonom propisani uvjeti.

Predlaže se povećanje novčane naknade zaposlenog roditelja (osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa; roditelja njegovatelja i osobe koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata koji po toj osnovi imaju priznat status osiguranika iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja) za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust ili roditeljski dopust ili rada s polovicom punog radnog vremena ili dopusta za slučaj smrti djeteta - predlaže se povećanje visine naknade koja prema važećem Zakonu iznosi 70% proračunske osnovice mjesečno (2.328,20 kuna) na 125% proračunske osnovice (4.175,50 kuna).

Predloženim  zakonom uvodi se i propisuje iznimka prema kojoj korisnik prava (osim prava na rodiljni dopust, rodiljnu poštedu od rada te rodiljnu brigu o novorođeno djetetu) može za vrijeme korištenja istog obavljati poslove koji, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca nemaju obilježje poslova za koje se zasniva radni odnos. Propisuje se da je zasnivanje radnog odnosa odnosno započinjanje s obavljanjem djelatnosti te zasnivanje radnog odnosa s drugim poslodavcem tijekom korištenja prava koji za svrhu nemaju obavljanje poslova u skladu s ugovorom o radu odnosno obavljanje djelatnosti već isključivo ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore nedopušteno, a radi mogućih zlouporaba radi ostvarivanja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskim potpora. Ujedno se uređuje pitanje nasljeđivanja prava korisnika rodiljnih i roditeljskih potpora na potpore propisane Zakonom.

Predloženim zakonom uređuju se situacije kada tijekom korištenja prava na rodiljni ili roditeljski dopust korisniku prestane radni odnos odnosno prestane obavljati djelatnost na način da se pravo s osnova zaposlenja ili samozaposlenja isključivo veže uz status zaposlenog odnosno samozaposlenog roditelja, a da mu se omogući korištenje neiskorištenog dijela rodiljnog ili roditeljskog dopusta kao korisniku s osnova nezaposlenosti ili korisniku izvan sustava rada, tj. kao pravo na rodiljne ili roditeljske poštede odnosno brige o djetetu, odnosno da mu se omogući korištenje neiskorištenog dijela tog prava nakon ponovnog stjecanja statusa zaposlenog ili samozaposlenog roditelja. Na istovjetan način određena je mogućnost načina korištenja prava na rodiljne i roditeljske poštede od rada odnosno brige o djetetu kao i način prijenosa tog prava na drugog roditelja.

Nadalje, predlaže se korisnicima koji izgube status u obveznom zdravstvenom osiguranju, utvrditi prestanak korištenja prava s danom gubitka statusa, s time da mogu pravo ponovno uspostaviti s danom stjecanja statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju ako nisu istekli rokovi za korištenje prava propisani zakonom odnosno ako nije došlo do promjene u statusu korisnika koja onemogućuju nastavak korištenja prekinutog prava. U odnosu na važeći Zakon ovo je rješenje za korisnike prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada odnosno brige o djetetu povoljnije jer korisnici koji unutar 30 dana nisu stekli novi status u obveznom zdravstvenom osiguranju u cijelosti su gubili daljnje korištenje prava.

Ocjenjuje se da će predložena normativna rješenja kojim se predviđa povećanje materijalnih prava proizvesti značajan pozitivan socijalni učinak kroz poboljšanje statusa budućih korisnika koji će to pravo moći ostvariti (djeca, obitelji, zaposleni i samozaposleni korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama).

Predlaže se uvođenje novog prava na dopust drugog posvojitelja, koje drugi posvojitelj koristi neovisno o radnopravnom statusu posvojitelja s kojim ima zajednički posvojeno dijete, u neprekidnom trajanju (10 radnih dana za slučaj posvojenja jednog djeteta odnosno 15 radnih dana za slučaj posvojenja blizanaca ili istodobnog posvojenja dvoje ili više djece ili djeteta koje posvojenjem postaje treće ili svako sljedeće dijete u obitelji zaposlenog ili samozaposlenog posvojitelja ili djeteta s teškoćama u razvoju), a koje posvojitelj može koristiti do isteka 6 mjeseci od pravomoćnosti rješenja o posvojenju djeteta, za koje pravo se propisuje pravo na naknadu place na istovjetan način kao i za očinski dopust.

Radi jedinstvenog i sveobuhvatnog pravnog uređenja pitanja koja su prema važećem Zakonu bila propisana i razrađena podzakonskim propisima u pogledu uvjeta i postupka za stjecanje pojedinih prava (prava zaposlenog roditelja ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju na dopust ili na rad u skraćenom radnom vremenu radi njege djeteta, prava na stanku za dojenje djeteta, prava na dopust trudne radnice, prava na dopust radnice koja je rodila i prava na dopust trudne radnice koja doji dijete te prava na rad u skraćenom radnom vremenu radi pojačane brige i njege djeteta) predviđa se sadržajno urediti u okviru odredbi ovog Zakona. Istovremeno, pitanja organizacijske naravi (vođenje elektroničkog očevidnika o korisnicima prava, podnošenja izvješća o ostvarivanju prava te načina obračunavanja i isplate naknade plaće za vrijeme korištenja prava iz članka 28. ovoga Zakona) uredit će se pravilnicima u predviđenom roku nakon stupanja Zakona na snagu. Isto tako, pravilnikom će se propisati bolesti odnosno stanja djeteta za stjecanje prava roditelja na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta.

Kao rezultat kontinuiranog praćenja i analize učinaka pojedinih odredbi važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama utvrđena je potreba za preispitivanje prepreka i nejasnoća u odnosu na primjenu prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora koja su predloženim Zakonom uklonjena odnosno jasnije i kvalitetnije normativno uređena. Preciznijim i boljim rješenjem pojedinih pitanja te usklađivanjem s drugim zakonima koji utječu na pojmove i sadržaj propisan Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, predloženi zakon bi trebao pridonijeti pravilnoj, dosljednoj i jedinstvenoj primjeni u pogledu prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Isto tako, izvršena su određena nomotehnička poboljšanja (struktura odredbi, preglednost, izričaj i slično) u odnosu na važeći Zakon.

U odnosu na važeći Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama izostavlja se odredba koja propisuje ostvarivanje prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora od strane azilanata i osoba pod supsidijarnom zaštitom, obzirom da niti unatoč važećoj odredbi nije moguće priznavanje ovih prava azilantima i osobama pod supsidijarnom zaštitom koje (iako imaju pravo na zdravstvenu zaštitu na teret sredstava državnog proračuna sukladno posebnom propisu) ne stječu status u obveznom zdravstvenom osiguranju Republike Hrvatske te time ne zadovoljavaju uvjet za priznavanjem prava na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada odnosno brigu o djetetu.

Uvažavajući prijedlog Pravobraniteljice za djecu kojim je iskazana potrebu izmjene terminologije za populaciju djece s teškoćama u razvoju izmijenjena je zastarjela terminologija „djeca s težim smetnjama u razvoju“ u odnosu na korištenje prava iz ovog Zakona.

Uz navedeno, predložene zakonske izmjene usmjerene su poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, uvažavajući povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima i učinkom na održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom.

OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Dodatna financijska sredstva potrebna za provedbu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, čija primjena se očekuje od 1. siječnja 2023. godine, u odnosu na važeći Zakon ukupno iznose 144.597.941,41 kunu (19.191.444,87 eura) u 2023. godini te 157.744.805,29 kuna (20.936.333,57 eura) godišnje u 2024. i 2025. godini. Od navedenog iznosa za određena prava sredstva se osiguravaju na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a dio u okviru Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Povećana izdvajanja na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za provedbu novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama u odnosu na važeći Zakon iznose ukupno 57.311.536,33 kuna (7.606.548,06 eura) u 2023. godini te 62.521.676,00 kuna (8.298.052,43 eura) godišnje u 2024. i 2025. godini. Povećana izdvajanja na teret Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade za provedbu novog Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama u odnosu na važeći Zakon iznose 87.286.405,08 kuna (11.584.896,82 eura) te 95.223.129,29 kuna (12.638.281,15 eura) godišnje u 2024. i 2025. godini.

Navedena sredstva osigurat će se preraspodjelom unutar Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, a u 2024. i 2025. godini u okviru limita ukupnih rashoda koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje odlukom o proračunskom okviru za naredno trogodišnje razdoblje. Ističemo kako se provedbom predmetnog Zakona neće mijenjati višak/manjak Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje koji Vlada RH utvrđuje odlukom o proračunskom okviru za naredno trogodišnje razdoblje.

PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovoga zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) zbog osobito opravdanih razloga. Naime, predložene mjere predstavljaju izravne potpore obiteljima s novorođenom djece te će pozitivno utjecati na povećanje ukupne kvalitete života i standarda roditelja i djece. Slijedom navedenog, potrebno je što prije stvoriti zakonodavni okvir za povećanje materijalnih prava sadašnjih i budućih, zaposlenih i samozaposlenih korisnika prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Razlog hitnosti postupka donošenja je u činjenici da se Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama donese do zadnjeg zasjedanja Hrvatskog sabora prije zimskog prekida kako bi se odredbe Zakona mogle primijeniti s 1. siječnja 2023. godine. Žurna primjena ove mjere je izuzetno važna budući da se radi o mjeri iz područja obiteljske i pronatalitetne politike te zbog stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za obitelji s novorođenom djecom.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja, ravnopravne podjele prava i obveza skrbi o djetetu između oba roditelja te usklađenja obiteljskog i poslovnog života propisuje pravo roditelja i njemu izjednačene osobe na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja te tijela nadležna za provedbu ovoga Zakona.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Članak 2.

(1) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

1. Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28. 11. 1992.)

2. Direktiva 2010/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o primjeni načela jednakog postupanja prema muškarcima i ženama koji su samozaposleni i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 86/613/EEZ (SL L 180, 15. 7. 2010.)

3. Direktiva (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (SL L 188, 12. 7. 2019.).

(2) Tijelo državne uprave nadležno za demografiju dostavlja Europskoj komisiji sve informacije koje se odnose na provedbu ovoga Zakona, a koje uključuju dostupne zbirne podatke o korištenju različitih vrsta dopusta od strane muškaraca i žena u skladu s ovim Zakonom.

Članak 3.

(1) Vremenske potpore prema ovom Zakonu su dopusti, poštede od rada i propisano vrijeme za njegu i brigu o djetetu.

(2) Novčane potpore prema ovom Zakonu su naknada plaće, novčana naknada, novčana pomoć i jednokratna novčana potpora za novorođeno dijete.

(3) Potpore iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostvaruju majka i otac djeteta i druge osobe koje na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruju roditeljsku skrb, posvojitelj djeteta, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb, pod uvjetima i na način utvrđen ovim Zakonom.

Članak 4.

(1) Tijelo državne uprave nadležno za demografiju nadzire provedbu ovoga Zakona.

(2) Za odlučivanje o pravima propisanim ovim Zakonom nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) ako za pojedina prava prema ovom Zakonu nije drugačije propisano.

Članak 5.

(1) Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu biti predmet ovrhe ili osiguranja, osim prema sudskoj odluci ili rješenju nadležnog centra za socijalnu skrb radi koristi djeteta za koje su ostvarene.

(2) Novčane potpore ostvarene prema ovom Zakonu ne mogu iznositi manje od 70% proračunske osnovice utvrđene zakonom o izvršavanju državnog proračuna (u daljnjem tekstu: proračunska osnovica).

Članak 6.

(1) Prava koja pripadaju korisnicima iz članka 3. stavka 3. ovoga Zakona ne mogu se nasljeđivati.

(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, dospjela novčana potraživanja koja nisu isplaćena do smrti korisnika mogu se nasljeđivati.

Članak 7.

Pojedini izrazi u smislu ovoga Zakona imaju značenja:

1. »zapošljavanje« je rad fizičke osobe koji ona obavlja za plaću po osnovi ugovora o radu ili drugog akta poslodavca kojim se uređuje radni odnos ili rad fizičke osobe koja je izabrana ili imenovana na stalnu dužnost u određenom tijelu državne vlasti odnosno jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave ako za taj rad prima plaću ili rad fizičke osobe koja je član uprave trgovačkog društva i izvršni direktor trgovačkog društva, osoba koja je likvidator ili upravitelj zadruge ako po toj osnovi ostvaruje primitak (plaću) ili rad fizičke osobe koja je prema općem propisu o radu sklopila ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa ili koja se stručno osposobljava za rad uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja sukladno posebnim propisima

2. »samozapošljavanje« je rad fizičke osobe kojim ona samostalno obavlja gospodarsku djelatnost odnosno profesionalnu djelatnost kao svoje jedino ili glavno zanimanje s namjerom ostvarivanja, po osnovi te djelatnosti, primitka podložnog plaćanju poreza na dohodak ili prihoda podložnog plaćanju poreza na dobit, u skladu s poreznim propisima

3. »drugi dohodak« je primitak fizičke osobe koji se utvrđuje u skladu s posebnim propisima o porezima i doprinosima

4. »prethodno osiguranje« je staž osiguranja koji je fizička osoba ostvarila na temelju svog nesamostalnog ili samostalnog rada te na temelju naknade plaće nakon prestanka toga rada ostvarene prema propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja ili ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa

5. » ukupni broj rođene djece «  obuhvaća mrtvorođenu i umrlu djecu, posvojenu djecu, maloljetnu djecu kojima je korisnik određen za skrbnika, maloljetnu djecu kojoj korisnik kao udomitelj pruža uslugu smještaja, kao i djecu koja su odlukom nadležnog tijela povjerena korisniku na svakodnevnu skrb

6. »mjesec« je jedinična vremenska vrijednost od 30 kalendarskih dana koja služi za izračun trajanja prava propisanih ovim Zakonom

7. »kućanstvo« je zajednica života, privređivanja i trošenja ostvarenih prihoda svih članova obitelji korisnika prava iz ovoga Zakona

8. «puno radno vrijeme« je rad od 40 sati tjedno, ako posebnim propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije drugačije određeno

9. »rad s polovicom punoga radnog vremena« je rad s polovicom radnog vremena iz točke 8. ovoga članka

10. »trudna radnica« je zaposlena radnica koja o svom stanju trudnoće pisanim putem obavijesti svoga poslodavca, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano

11. »radnica koja je rodila« je zaposlena radnica majka djeteta u dobi do navršene njegove prve godine života, koja o tom svom stanju pisanim putem obavijesti poslodavca najkasnije 30 dana prije povratka na rad

12. »radnica koja doji dijete« je zaposlena radnica majka djeteta koje doji u dobi do navršene njegove prve godine života, koja o tom svom stanju pisanim putem obavijesti poslodavca najkasnije 30 dana prije povratka na rad

13.  » roditeljski dopust «  u smislu ovoga Zakona je dopust zaposlenog ili samozaposlenog roditelja ili njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu, na temelju rođenja ili posvojenja djeteta, radi pružanja njege i podizanja tog djeteta

14.  » očinski dopust «  u smislu ovoga Zakona je dopust zaposlenog ili samozaposlenog oca ili njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu, povodom rođenja djeteta, radi pružanja njege i podizanja tog djeteta.

DIO DRUGI

KORISNIK RODILJNIH I RODITELJSKIH POTPORA

Članak 8.

(1) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema ovom Zakonu je djetetov roditelj ili njemu izjednačena osoba koji:

1. na temelju zapošljavanja prema propisima o radu ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: zaposleni roditelj), što obuhvaća:

a) osobe u radnom odnosu, službenike i namještenike i s njima prema posebnom propisu izjednačene osobe zaposlene na državnom području Republike Hrvatske

b) osobe s prebivalištem, odobrenim stalnim boravkom ili dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj zaposlene u inozemstvu kod stranog poslodavca koje nemaju zdravstveno osiguranje stranog nositelja zdravstvenog osiguranja, odnosno koje nisu obvezno osigurane prema inozemnim propisima na način kako je to određeno međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju i propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti

2. na temelju samozapošljavanja ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: samozaposleni roditelj), što obuhvaća:

a) osobe koje na području Republike Hrvatske obavljaju gospodarsku djelatnost obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti

b) osobe koje samostalno u obliku slobodnog zanimanja obavljaju profesionalnu djelatnost te osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje, ako su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, a nisu osigurane po osnovi rada ili kao korisnici prava na mirovinu

c) osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisani su u upisnik obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva u svojstvu nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, a nisu osigurane po osnovi rada ili kao korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju

d) svećenike i druge službenike vjerske zajednice, koja je upisana u evidenciju vjerskih zajednica koju vodi nadležno državno tijelo, ako nisu osigurani po osnovi rada

3. ostvaruje drugi dohodak na koji su plaćeni doprinosi prema propisima o doprinosima za obvezna osiguranja te koji je s te osnove stekao status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: roditelj koji ostvaruje drugi dohodak)

4. je poljoprivrednik koji u Republici Hrvatskoj obavlja djelatnost poljoprivrede i šumarstva kao jedino ili glavno zanimanje ako je vlasnik, posjednik ili zakupac odnosno ako poljoprivrednu djelatnost obavlja u obliku samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva te ako je s te osnove stekao status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju, a nije obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit i nije zdravstveno osiguran po osnovi rada ili kao korisnik prava na mirovinu (u daljnjem tekstu: poljoprivrednik)

5. u skladu s propisima o tržištu rada ima priznat status nezaposlene osobe (u daljnjem tekstu: nezaposleni roditelj)

6. je korisnik mirovine, korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju ili korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno zbog profesionalne nesposobnosti za rad prema propisima o mirovinskom osiguranju Republike Hrvatske ili osoba koja se prema propisima o socijalnoj skrbi ne smatra sposobnom za rad ili se prema drugim propisima smatra uzdržavanom osobom ili je redoviti učenik odnosno redoviti student ili korisnik koji nema uvjete za ostvarenje statusa korisnika iz točaka 1. do 5. ovoga stavka, a ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju (u daljnjem tekstu: roditelj izvan sustava rada).

(2) Zaposlenim roditeljem u smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se i roditelj odnosno s njim izjednačena osoba koji je:

- izabran ili imenovan na dužnosti u tijelima državne vlasti ili u tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako za taj rad prima plaću i ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju

- član uprave odnosno izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator ili upravitelj zadruge, ako po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju

- osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa odnosno koja se stručno osposobljava za rad uz mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja sukladno posebnom propisu, i koja po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju

- roditelj njegovatelj odnosno njegovatelj sukladno zakonu kojim se uređuje socijalna skrb, koji po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju

- osoba koja pruža njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata te po toj osnovi ima priznat status osiguranika u obveznom zdravstvenom i mirovinskom osiguranju.

(3) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora iz ovoga Zakona je i posvojitelj koji ima utvrđen status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju, prema svom radnopravnom statusu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(4) Korisnik je, prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona, i skrbnik maloljetnog djeteta kojem je rješenjem nadležnog tijela to dijete povjereno na svakodnevnu skrb ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na svakodnevnu skrb, ili koja na temelju odluke nadležnog tijela ostvaruje roditeljsku skrb, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu.

(5) Korisnik prema odredbama ovoga Zakona i pod uvjetima iz ovoga Zakona je i udomitelj maloljetnog djeteta, prema svom radnopravnom statusu, pod uvjetom da ima status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju i ako s tim djetetom živi u zajedničkom kućanstvu.

(6) Korisnik rodiljnih i roditeljskih potpora prema odredbama ovoga Zakona je i stranac s odobrenim stalnim boravkom odnosno dugotrajnim boravištem u Republici Hrvatskoj koji ima priznat status osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju.

DIO TREĆI

PRAVA KORISNIKA NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE

Članak 9.

  (1) Korisnik iz članka 8. stavka 1. točaka 1. i 2. i stavka 2. ovoga Zakona ima pravo na:

1. rodiljni dopust

2. očinski dopust

3. roditeljski dopust

4. rad s polovicom punoga radnog vremena

5. rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta

6. stanku za dojenje djeteta

7. dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete,

8. slobodan radni dan za prenatalni pregled

9. dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s teškoćama u razvoju

10. mirovanje radnog odnosa odnosno djelatnosti na temelju koje je stekao status osiguranika do treće godine života djeteta.

   (2) Korisnik iz članka 8. stavka 1. točaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona ima pravo na:

1. rodiljnu poštedu od rada

2. roditeljsku poštedu od rada.

(3) Korisnicima iz članka 8. stavka 1. točaka 1. do 5. i stavka 2. ovoga Zakona za vrijeme korištenja propisanih prava, ovisno o njihovu radnopravnom statusu, pripada pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu prema odredbama ovoga Zakona.

(4) Korisnik iz članka 8. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona po rođenju djeteta ima pravo na novčanu pomoć radi rodiljne ili roditeljske brige o novorođenom djetetu prema odredbama ovoga Zakona.

(5) Korisnik iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona osnovom pravomoćnog rješenja o posvojenju ima pravo, prema svom radnopravnom statusu, na posvojiteljski dopust, dopust drugog posvojitelja ili posvojiteljsku poštedu od rada ili posvojiteljsku brigu o djetetu te, za vrijeme korištenja jednog od tih prava, pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu ili novčanu pomoć prema odredbama ovoga Zakona.

(6) Korisnik iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona, na temelju pravomoćnog rješenja o skrbništvu odnosno pravomoćne odluke nadležnog tijela kojom mu je dijete povjereno na svakodnevnu skrb ili kojom ostvaruje roditeljsku skrb, ostvaruje prava prema ovom Zakonu, sukladno svome radnopravnom statusu i pod uvjetom da ta prava roditelj djeteta nije iskoristio.

(7) Korisnik iz članka 8. stavka 5. ovoga Zakona, na temelju pravomoćnog rješenja nadležnog tijela, ostvaruje pravo na vremenske potpore iz ovoga Zakona sukladno svom radnopravnom statusu i pod uvjetom da ta prava roditelj djeteta nije iskoristio.

(8) Korisnik iz članka 8. stavka 5. ovoga Zakona ne ostvaruje pravo na novčane potpore prema ovom Zakonu.

(9) Korisnici iz članka 8. ovoga Zakona, osim novčanih potpora iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka, pod uvjetima iz ovoga Zakona, imaju pravo i na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete .

Članak 10.

(1) Prava iz članka 9. ovoga Zakona korisnici ostvaruju na način, u opsegu, pod uvjetima i u rokovima propisanim ovim Zakonom, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(2) Korisnik koji sukladno svom radnopravnom statusu u trenutku rođenja djeteta nije započeo i iskoristio prava prema ovom Zakonu u rokovima propisanima za njihovo korištenje ne može potraživati vremenske i novčane potpore za neiskorišteno pravo.

Članak 11.

Prava iz članka 9. ovoga Zakona ne mogu istodobno koristiti oba roditelja za isto dijete odnosno jedan roditelj ne može istodobno koristiti više prava iz članka 9. stavaka 1. do 8. ovoga Zakona za jedno ili više djece, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Članak 12.

(1) Za vrijeme korištenja prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora korisnik može obavljati poslove osnovom kojih nema utvrđen status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju, pod uvjetom da se ne radi o poslovima za koje se, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, zasniva radni odnos.

(2) Za vrijeme korištenja prava na rodiljni dopust, rodiljnu poštedu od rada te rodiljnu brige o novorođenom djetetu obavljanje poslova u smislu stavka 1. ovoga članka nije dopušteno.

(3) Korisnik iz stavka 1. ovoga članka za kojeg se utvrdi da za vrijeme korištenja rodiljnih i roditeljskih potpora obavlja poslove za koje ima utvrđen status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju odnosno poslove za koje se, s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, zasniva radni odnos te bilo koje druge poslove koje ugrožavaju svrhu radi koje mu je pravo iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora priznato, gubi pravo na novčane potpore utvrđene ovim Zakonom za razdoblje obavljanja tih poslova.

           (4) Korisnik iz stavka 2. ovoga članka za kojeg se utvrdi da za vrijeme korištenja prava radi odnosno obavlja poslove osnovom kojih je obvezno zdravstveno osiguran, obavlja ugovorene poslove temeljem obveznopravnog ugovora te bilo koje druge poslove gubi pravo na novčane potpore utvrđene ovim Zakonom za razdoblje obavljanja tih poslova.

Članak 13.

Zasnivanje radnog odnosa odnosno započinjanje s obavljanjem djelatnosti te z asnivanje radnog odnosa s drugim poslodavcem tijekom korištenja prava prema ovom Zakonu koji za svrhu nemaju obavljanje poslova u skladu s ugovorom o radu odnosno obavljanje djelatnosti već isključivo ostvarivanje prava na rodiljne i roditeljske potpore nije dopušteno.

Članak 14.

Ako postoji neslaganje roditelja koji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb u vezi s korištenjem prava iz ovog Zakona primjenjuje se zakon kojim se uređuju obiteljski odnosi, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

POGLAVLJE I.

PRAVA ZAPOSLENIH RODITELJA I SAMOZAPOSLENIH RODITELJA

NA RODILJNE I RODITELJSKE POTPORE

ODJELJAK A

RODILJNI DOPUST

Članak 15.

(1) Zaposlena ili samozaposlena trudnica odnosno zaposlena ili samozaposlena majka za vrijeme trudnoće, poroda i njege novorođenog djeteta ima pravo na rodiljni dopust u trajanju od 28 dana prije dana očekivanog poroda do navršenih šest mjeseci života djeteta, koji se sastoji od obveznoga i dodatnoga rodiljnog dopusta.

(2) Zaposlena ili samozaposlena trudnica odnosno zaposlena ili samozaposlena majka obvezni rodiljni dopust koristi u neprekidnom trajanju od 98 dana, od kojih 28 dana prije dana očekivanog poroda te 70 dana nakon rođenja djeteta.

(3) Dan očekivanoga poroda utvrđuje izabrani doktor zdravstvene zaštite žena iz obveznoga zdravstvenog osiguranja.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, zaposlena ili samozaposlena trudnica, ovisno o stanju trudnoće i zdravstvenom stanju, može početi koristiti rodiljni dopust i 45 dana prije dana očekivanog poroda, što utvrđuje izabrani doktor zdravstvene zaštite žena iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Nakon proteka obveznoga rodiljnog dopusta iz stavka 2. ovoga članka zaposlena ili samozaposlena majka ima pravo na dodatni rodiljni dopust do navršenih šest mjeseci života djeteta, koji može svojom pisanom izjavom prenijeti na oca djeteta, uz njegovu prethodnu pisanu suglasnost, u cijelosti ili u vremenski ograničenom trajanju.

(6) Ako je dijete prerano rođeno, dodatni rodiljni dopust iz stavka 5. ovoga članka produžuje se za onoliko dana za koliko je dijete prerano rođeno.

(7) Pod prerano rođenim djetetom u smislu stavka 6. ovoga članka smatra se dijete rođeno prije navršenog 37. tjedna, odnosno 259. dana trudnoće, što utvrđuje nadležno tijelo vještačenja Zavoda na osnovi medicinske dokumentacije.

ODJELJAK B

OČINSKI DOPUST

Članak 16.

(1) Zaposleni ili samozaposleni otac ima pravo, nakon rođenja djeteta, na očinski dopust u neprekidnom trajanju, ovisno o broju rođene djece:

‒ od deset radnih dana za jedno dijete

‒ od 15 radnih dana u slučaju rođenja blizanaca, trojki ili istodobnog rođenja više djece.

(2) Zaposleni ili samozaposleni otac pravo iz stavka 1. ovoga članka može koristiti do navršenih šest mjeseci života djeteta pod uvjetom da u isto vrijeme i za isto dijete ne koristi jedno od prava propisanih ovim Zakonom.

(3) Zaposleni ili samozaposleni otac može koristiti pravo iz stavka 1. ovoga članka neovisno o radnopravnom statusu majke.

(4) Pravo na očinski dopust je neprenosivo.

ODJELJAK C

RODITELJSKI DOPUST

Članak 17.

(1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj, od dana navršetka šest mjeseci života djeteta, odnosno protekom vremena iz članka 19. stavaka 1., 2. i 3. ovoga Zakona, ima pravo na roditeljski dopust.

(2) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust do osme godine života djeteta na način i u trajanju propisanom člankom 18. ovoga Zakona.

(3) Pravo na roditeljski dopust osobno je pravo svake zaposlene i samozaposlene majke te zaposlenog i samozaposlenog oca pod uvjetom da je majka djeteta zaposlena ili samozaposlena osoba u trenutku rođenja djeteta.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, zaposleni ili samozaposleni otac ima pravo na roditeljski dopust ako majka djeteta nije zaposlena ili samozaposlena osoba u trenutku rođenja djeteta pod uvjetom da nije koristila pravo odnosno nije ispunjavala uvjete za korištenje prava na vremenske i novčane potpore utvrđene člancima 39. i 42. ovoga Zakona.

(5) Pravo na roditeljski dopust zaposleni ili samozaposleni roditelji stječu s danom navršenog šestog mjeseca života djeteta i koriste ga, u jednakom dijelu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Članak 18.

(1) Zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od osam ili 30 mjeseci, ovisno o broju rođene djece i načinu njegova korištenja.

(2) Zaposleni ili samozaposleni roditelj ima pravo na roditeljski dopust u trajanju od:

‒ osam mjeseci, za prvo i drugo rođeno dijete

‒ 30 mjeseci, za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.

(3) Ako dijete za koje zaposlenim ili samozaposlenim roditeljima pripada pravo na roditeljski dopust roditeljima nije isto po redu rođenja, svaki zaposleni ili samozaposleni roditelj koristi roditeljski dopust u polovici njegova propisanog trajanja prema redu rođenja djeteta u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(4) Pravo na roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka u pravilu koriste oba roditelja svaki u trajanju od četiri ili 15 mjeseci, s tim da svaki roditelj zadržava dva mjeseca roditeljskog dopusta koja ne može prenijeti na drugog roditelja, a mogu ga koristiti pojedinačno, istodobno ili naizmjenično, sukladno osobnom dogovoru.

(5) U slučaju prijenosa prenosivog dijela roditeljskog dopusta između roditelja, zahtjevu za priznavanje prava na roditeljski dopust jednog roditelja obvezno se prilaže zajednička izjava o dogovorenom prijenosu dijela roditeljskog dopusta, vlastoručno potpisana od oba roditelja.

(6) Ako roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka, sukladno dogovoru odnosno u slučaju da drugi roditelj nije stekao to pravo u skladu s člankom 17. stavkom 3. ovoga Zakona, koristi samo jedan roditelj, on se koristi u trajanju od šest mjeseci za prvo i drugo rođeno dijete odnosno 28 mjeseci za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete.

(7) Zaposleni roditelj ili samozaposleni roditelj može koristiti roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka u cijelosti ili u njegovim dijelovima.

(8) Ako zaposleni ili samozaposleni roditelj roditeljski dopust iz stavka 2. ovoga članka koristi u dijelovima, može ga koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje 30 dana.

ODJELJAK D

RAD S POLOVICOM PUNOG RADNOG VREMENA

Članak 19.

(1) Dodatni rodiljni dopust iz članka 15. stavka 5. ovoga Zakona zaposlena ili samozaposlena majka može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena.

(2) Zaposlena ili samozaposlena majka ima pravo nakon navršenih šest mjeseci života djeteta koristiti rad s polovicom radnog vremena iz stavka 1. ovoga članka u onolikom trajanju koliko je to pravo koristila do navršenih šest mjeseci života djeteta, a najduže do navršenih devet mjeseci života djeteta.

(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primijenit će se i u slučaju prijenosa prava korištenja dodatnog rodiljnog dopusta s majke na oca djeteta sukladno članku 15. stavku 5. ovoga Zakona.

(4) Zaposleni ili samozaposleni roditelj može pravo na roditeljski dopust iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona koristiti i kao pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena u dvostrukom trajanju neiskorištenoga roditeljskog dopusta.

ODJELJAK E

PRAVO NA RAD S POLOVICOM PUNOG RADNOG VREMENA RADI POJAČANE NJEGE DJETETA

Članak 20.

(1) Nakon što je u cijelosti iskorišten roditeljski dopust iz članka 18. stavka 2. ovoga Zakona ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 19. stavka 4. ovoga Zakona, jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja, na prijedlog izabranog doktora zdravstvene zaštite predškolske djece ili obiteljske (opće) medicine djeteta, a prema nalazu i ocjeni nadležnog tijela vještačenja Zavoda, ima pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ako je djetetu zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega, a ne radi se o djetetu s teškoćama u razvoju iz članka 28. ovoga Zakona.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se koristiti najduže do treće godine života djeteta, a potrebu pojačane brige i njege djeteta te dužinu trajanja utvrđuje nadležno tijelo Zavoda iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti samo jedan od roditelja pod uvjetom da oba roditelja imaju status zaposlenog i samozaposlenog roditelja s punim radnim vremenom odnosno zaposleni i samozaposleni roditelj koji sam brine i njeguje dijete odnosno pod uvjetom da drugi roditelj koji nema status zaposlene i samozaposlene osobe nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružiti pojačanu brigu i njegu djetetu što utvrđuje nadležno tijelo vještačenja Zavoda.

(4) Pravo iz članka 1. ovoga Zakona ne može ostvariti roditelj odnosno prestaje mu to pravo za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi socijalne skrbi odnosno ako je dijete smješteno u predškolskoj ustanovi u kojoj ima smještaj svakodnevno duže od osam sati.

(5) Pravo iz stavka 1. ovoga članka stječe se s danom izvršnosti rješenja o priznatom pravu kojeg donosi Zavod.

(6) Ministar nadležan za zdravstvo, uz prethodnu suglasnost čelnika tijela državne uprave nadležnog za demografiju, pravilnikom propisuje bolesti odnosno stanja djeteta za stjecanje prava roditelja na rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane brige i njege djeteta.

ODJELJAK F

DOPUST ZA SLUČAJ SMRTI DJETETA

Članak 21.

(1) Ako zaposlena ili samozaposlena majka rodi mrtvo dijete prije nego što je započela koristiti rodiljni dopust odnosno ako dijete umre prije nego što je protekao rodiljni ili roditeljski dopust, ima pravo na rodiljni dopust odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na rodiljni odnosno roditeljski dopust još tri mjeseca računajući od idućeg dana od dana rođenja mrtvog djeteta odnosno od dana smrti djeteta.

(2) Zaposleni ili samozaposleni otac koji u slučaju rođenja mrtvog djeteta nije započeo koristiti očinski dopust ili ako dijete umre prije nego što je protekao očinski dopust, ima pravo na očinski dopust odnosno ima pravo nastaviti koristiti pravo na očinski dopust u preostalom trajanju.

ODJELJAK G

PRIJENOS PRAVA NA JEDNOG RODITELJA

Članak 22.

(1) Ako jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja umre ili ako je iz bilo kojeg drugog opravdanog razloga spriječen započeti ili koristiti pripadajuće pravo utvrđeno ovim Zakonom, pravo se prenosi na drugog roditelja.

(2) Pod opravdanim razlozima iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se:

- kad je jedan roditelj lišen prava na roditeljsku skrb, kad je lišen poslovne sposobnosti u dijelu u kojem nije u stanju ostvarivati roditeljsku skrb, kad mu ostvarivanje roditeljske skrbi miruje zbog stvarnih zapreka, proglašen nestalim, nepoznat, nepoznatog prebivališta ili boravišta

- kad mu je oduzeto pravo na stanovanje s djetetom, kad mu je zabranjeno ili ograničeno ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ili mu je izrečena druga mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta prema zakonu kojim se uređuju obiteljskopravni odnosi, kad mu je zabranjeno približavanje djetetu ili izrečena mjera udaljenja iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora u kojem dijete živi

- kad je jedan od roditelja teško bolestan ili je ovisan o pomoći druge osobe radi čega je na duže vrijeme spriječen ili u znatnoj mjeri ograničen u obavljanju skrbi o djetetu prema nalazu i mišljenju Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom zakonu

- kad je jedan od roditelja kao djelatna vojna osoba u vojnoj misiji izvan Republike Hrvatske ili na izdržavanju kazne zatvora, a sve pod uvjetom da je taj roditelj suglasan sa prijenosom prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora na drugog roditelja.

(3) Korištenje prava od strane jednog roditelja u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka primijenit će se i na sve ostale korisnike prava iz ovoga Zakona, bez obzira na njihov međusobni radnopravni status, pod uvjetom da roditelj odnosno korisnik na kojeg se prenosi pravo korištenja tog prava ispunjava uvjete prema ovom Zakonu.

(4) Za slučaj iz stavka 3. ovoga članka, roditelj odnosno korisnik na kojeg je preneseno pravo korištenja pripadajućeg prava drugog roditelja odnosno korisnika ostvaruje sva prava propisana ovim Zakonom, ovisno o svom radnopravnom statusu.

ODJELJAK H

STANKA ZA DOJENJE I DOPUST TRUDNE RADNICE ILI DOPUST RADNICE KOJA JE RODILA ILI DOPUST RADNICE KOJA DOJI DIJETE

Stanka za dojenje

Članak 23.

(1) Radnica ili samozaposlena majka koja doji dijete, tijekom rada u punom radnom vremenu, ima pravo na stanku za dojenje djeteta u trajanju od dva sata dnevno, neovisno od toga koristi li zaposleni ili samozaposleni otac u isto vrijeme i za isto dijete jedno od prava propisanih ovim Zakonom.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može se koristiti jednokratno ili dva puta u tijeku radnog vremena u trajanju od po sat vremena.

(3) Radnica ili samozaposlena majka koja doji dijete može pravo iz stavka 1. ovoga članka koristiti do navršene prve godine života djeteta.

(4) Vrijeme stanke iz stavka 1. ovoga članka ubraja se u radno vrijeme.

(5) Radnica ili samozaposlena majka koja doji dijete za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu plaće u iznosu 100% proračunske osnovice, preračunate na satnu osnovicu za mjesec za koji se naknada plaće obračunava.

(6) Pravo iz stavka 1. ovoga članka miruje za vrijeme dok radnica ili samozaposlena majka koristi godišnji odmor ili privremenu nesposobnost odnosno spriječenost za rad sukladno propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju.

(7) Radnica ili samozaposlena majka koja namjerava koristiti pravo iz stavka 1. ovoga članka obvezna je o svojoj namjeri obavijestiti poslodavca i podnijeti zahtjev nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda najmanje 15 dana prije dana početka korištenja toga prava.

(8) Na temelju pisanog zahtjeva iz stavka 7. ovoga članka, potvrde izabranog doktora zdravstvene zaštite predškolske djece ili obiteljske/opće) medicine djeteta iz obveznoga zdravstvenog osiguranja da radnica doji dijete i potvrde poslodavca da radnica radi u punom radnom vremenu, Zavod donosi rješenje o pravu na stanku.

(9) Tijekom korištenja prava na stanku, radnica koja doji dijete obvezna je svaka dva mjeseca dostaviti Zavodu novu potvrdu izabranog doktora iz stavka 8. ovoga članka da doji dijete.

(10) Rješenje o pravu na stanku i prestanku prava na stanku prije isteka razdoblja utvrđenog za korištenje tog prava, Zavod donosi u roku od osam dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva, odnosno prijave o promjeni i dostavlja ga radnici koja doji dijete i njezinom poslodavcu.

(11) Pod proračunskom satnom osnovicom iz stavka 5. ovoga članka smatra se propisani postotni iznos proračunske osnovice obračunat na satnu vrijednost s obzirom na puno radno vrijeme u mjesecu za koji se obračunava naknada plaće.

Dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete

Članak 24.

(1) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete, koja radi na poslovima koji su štetni za njezino zdravlje i/ili zdravlje djeteta koje doji, ostvaruje pravo na zaštitu od štetnosti utjecaja poslova radnoga mjesta na kojemu radi, sukladno propisima o radu i propisima o zaštiti na radu, od trenutka izvješćivanja poslodavca o svojem stanju trudnoće ili početku rada nakon korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta i/ili o dojenju djeteta.

(2) Trudna radnica dužna je u roku od 30 dana od dana obavijesti poslodavcu o svojem stanju trudnoće dostaviti poslodavcu potvrdu izabranog doktora zdravstvene zaštite žena iz obveznoga zdravstvenog osiguranja o svojoj trudnoći.

(3) Zaposlena majka koja koristi pravo na rodiljni ili roditeljski dopust dužna je 30 dana prije početka rada dostaviti poslodavcu rodni list za dijete po čijem rođenju ima status radnice koja je rodila, a ako doji dijete, u istom roku, dostaviti poslodavcu pisanu potvrdu izabranog doktora zdravstvene zaštite predškolske djece ili obiteljske (opće) medicine djeteta iz obveznoga zdravstvenog osiguranja o dojenju djeteta.

(4) Ako trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete radi na poslovima koji su štetni za njezino zdravlje ili zdravlje djeteta koje doji, ima pravo na dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete, uz naknadu plaće u visini prosječne plaće isplaćene u posljednja tri mjeseca koja prethode mjesecu u kojem stječe pravo na ovaj dopust, na teret poslodavca, pod uvjetima iz ovoga Zakona.

(5) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete ima pravo dopust iz stavka 4. ovoga članka koristiti od prvoga sljedećeg dana nakon dana kad je prema općem propisu o radu i propisima o zaštiti na radu utvrđeno da poslodavac nije osigurao raspoređivanje trudne radnice ili radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete na druge odgovarajuće poslove do dana stjecanja prava na rodiljni dopust ili do navršene godine dana djetetova života ili do dana s kojim je nadležno tijelo ili inspekcija utvrdila da je poslodavac mjerama zaštite na radu ili prilagodbom uvjeta rada otklonio štetne uvjete rada za njezino zdravlje, dojenje ili zdravlje djeteta koje doji ili ako je osigurao njezino raspoređivanje na druge odgovarajuće poslove.

(6) Trudna radnica ili radnica koja je rodila ili radnica koja doji dijete nije obvezna raditi noću tijekom trudnoće, u razdoblju do godine dana života djeteta odnosno u razdoblju dok doji dijete, pod uvjetom da predoči potvrdu nadležnog izabranog doktora zdravstvene zaštite žena iz obveznoga zdravstvenog osiguranja o svojoj trudnoći ili potvrdu izabranog doktora zdravstvene zaštite predškolske djece ili obiteljske (opće) medicine djeteta iz obveznoga zdravstvenog osiguranja o dojenju djeteta ili potvrdu izabranog doktora specijalista medicine rada iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, kojom se potvrđuje da je to neophodno za sigurnost i zdravlje trudne radnica ili radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete odnosno za sigurnost i zdravlje djeteta.

Članak 25.

(1) Ocjenu o poslovima koji mogu biti štetni po zdravlje trudne radnice, radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, odnosno po život djeteta, utvrđuje ovlašteni izabrani specijalist medicine rada prema posebnom propisu.

( 2) Zaposlena majka iz članka 24. stavka 5. ovoga Zakona ostvaruje pravo na dopust na temelju odluke poslodavca donesene na osnovi njezinog pisanog zahtjeva i potvrde izabranog doktora zdravstvene zaštite žena iz obveznoga zdravstvenog osiguranja da je trudna odnosno da je rodila, izabranog doktora zdravstvene zaštite predškolske djece ili obiteljske (opće) medicine djeteta iz obveznoga zdravstvenog osiguranja da doji dijete, te mišljenja doktora specijalista medicine rada o poslovima koji su štetni za zdravlje trudne radnice, radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, odnosno za dijete koje doji.

(3) Odluku iz stavka 2. ovoga članka poslodavac je obvezan donijeti u roku od osam dana od dana zaprimanja zahtjeva, a ako poslodavac u navedenom roku ne donese odluku, smatrat će se da je to pravo priznao od idućeg dana nakon što je taj rok istekao.

(4) Pravo na dopust trudne radnice, dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete s pravom na naknadu plaće, priznaje se trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete, s danom donošenja odluke iz stavka 3. ovoga članka, a traje do dana s kojim je nadležno tijelo ili inspekcija utvrdila da je poslodavac mjerama zaštite na radu ili prilagodbom uvjeta rada otklonio štetne uvjete rada po njezino zdravlje, dojenje ili zdravlje djeteta koje doji ili ako joj je, prema propisima o radu i zaštiti na radu, osigurao obavljanje drugih odgovarajućih poslova, odnosno do dana stjecanja prava na rodiljni dopust ili do navršene godine dana djetetova života.

(5) Odluku iz stavka 3. ovoga članka poslodavac je obvezan dostaviti trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete te nadležnoj ustrojbenoj jedinici Zavoda u roku od osam dana od dana donošenja.

(6) Pravo iz članka 24. stavka 6. ovoga Zakona priznaje se trudnoj radnici, radnici koja je rodila ili radnici koja doji dijete s danom donošenja odluke iz stavka 3. ovoga članka, a traje u vremenu u kojem je to neophodno za sigurnost i zdravlje trudne radnice, radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete, odnosno za sigurnost i zdravlje djeteta, za vrijeme trudnoće, do navršene godine dana djetetova života ili za vrijeme dok radnica doji dijete do navršene godine dana života djeteta.

Slobodan radni dan za prenatalni pregled

Članak 26.

(1) Trudna radnica ima pravo na jedan slobodan radni dan mjesečno u svrhu obavljanja prenatalnih pregleda ako posebnim propisom nije drukčije određeno.

(2) Trudna radnica može, u dogovoru s poslodavcem, pravo iz stavka 1. ovoga članka koristiti i na način da pripadajuće sate radnog dana rasporedi i koristiti višekratno, tijekom više radnih dana u tijeku mjeseca.

(3) Trudna radnica dužna je poslodavcu pisanim putem najaviti korištenje prava iz stavka 1. ovoga članka dva radna dana prije zakazanog termina za prenatalni pregled te na njegov zahtjev dostaviti dokaz o toj činjenici.

(4) Slobodan radni dan iz stavka 1. ovoga članka ili radni sati iz stavka 2. ovoga članka smatraju se vremenom provedenim na radu.

(5) Pravo iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način odnosi se i na samozaposlenu trudnicu.

ODJELJAK I

MIROVANJE RADNOG ODNOSA DO TREĆE GODINE DJETETOVA ŽIVOTA

Članak 27.

(1) Nakon što je iskorišteno pravo na rodiljni i roditeljski dopust ili pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena prema ovom Zakonu, jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja ima pravo ne raditi do navršene treće godine života djeteta.

(2) Za vrijeme korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka, prava i obveze zaposlenog ili samozaposlenog roditelja iz radnog odnosa miruju, a obvezno zdravstveno osiguranje te mirovinsko osiguranje ostvaruje prema propisima kojima je uređeno to područje.

(3) Poslodavac odnosno samozaposlena osoba jedan primjerak odluke o mirovanju radnog odnosa zaposlenog ili mirovanju, odnosno obustavi djelatnosti roditelja do treće godine djetetova života obvezno dostavlja Zavodu radi evidencije.

ODJELJAK J

PRAVA ZAPOSLENOG ILI SAMOZAPOSLENOG RODITELJA DJETETA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

Članak 28.

(1) Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja djeteta s teškoćama u razvoju, nakon što je u cijelosti iskorišteno pravo na rodiljni dopust sukladno članku 15. ili članku 19. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona ili u tijeku korištenja ili nakon što je u cijelosti iskorišteno pravo na roditeljski dopust sukladno članku 18. ili članku 19. stavku 4. ovoga Zakona, na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom zakonu, ima pravo na dopust za njegu djeteta do navršene osme godine djetetova života.

(2) Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja pravo iz stavka 1. ovoga članka može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena te nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene osme godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja.

(3) Teškoće u razvoju djeteta zbog kojih dijete ne može izvoditi aktivnosti primjerene dobi te je ovisno o pomoći druge osobe u smislu članka 29. ovoga Zakona utvrđuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te utvrđuje dužinu trajanja prava odnosno rok za provođenje kontrolnog vještačenja djeteta korisnika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Članak 29.

(1) Teškoćama u razvoju djeteta iz članka 28. ovoga Zakona u smislu ovoga Zakona podrazumijevaju se teža tjelesna ili mentalna oštećenja ili teže psihičke bolesti zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene djetetovoj dobi te ovisi o pomoći druge osobe kod:

a. oblačenja i svlačenja

b. obavljanja osnovnih životnih potreba

c. pokretanja tijela jer to nije moguće ni uz pomoć ortopedskih i drugih medicinskih pomagala

d. hranjenja putem sonde ili gastrosome

e. samostalnog korištenja lijekova o kojima ovisi održavanje života

f. samostalnog korištenja posebne dijete koju, s obzirom na dob i na pokretljivost, moraju pripremati i davati zaposleni ili samozaposleni roditelj

g. obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti zbog promjene osobnosti u ponašanju i u reakcijama s progresivnim oštećenjem u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcioniranju.

(2) Teškoćama u razvoju djeteta prema stavku 1. ovoga članka u smislu ovoga Zakona smatraju se:

a. oštećenje vida

b. oštećenje sluha

c. oštećenje govorno-glasovne komunikacije

d. oštećenje lokomotornog sustava

e. oštećenje središnjeg živčanog sustava

f. oštećenje perifernog živčanog i mišićnog sustava

g. oštećenje drugih organa i organskih sustava

h. mentalna oštećenja

i. psihičke bolesti.

Članak 30.

(1) Pravo na dopust ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena iz članka 28. ovoga Zakona može koristiti samo jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja prema međusobnom dogovoru ili po odluci nadležnog suda.

(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka može ostvariti samo jedan od roditelja pod uvjetom da oba roditelja imaju status zaposlenog i samozaposlenog roditelja s punim radnim vremenom odnosno zaposleni i samozaposleni roditelj koji sam brine i njeguje dijete odnosno pod uvjetom da drugi roditelj koji nema status zaposlene i samozaposlene osobe nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog stanja pružati odgovarajuću njegu djetetu s teškoćama u razvoju što utvrđuje nadležno tijelo vještačenja Zavoda .

(3) Pravo iz članka 1. ovoga Zakona ne može ostvariti roditelj odnosno prestaje mu to pravo za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u zdravstvenoj ustanovi ili ustanovi socijalne skrbi odnosno ako je dijete smješteno u odgojno-obrazovnoj ustanovi svakodnevno duže od osam sati.

(4) Pravo iz stavka 1. ovoga članka stječe se s danom izvršnosti rješenja o priznatom pravu kojeg donosi Zavod.

(5) Pravo iz stavka 1. ovoga članka zaposleni i samozaposleni roditelj može nastaviti koristiti još najduže 60 dana od dana prestanka statusa drugog roditelja kao zaposlene ili samozaposlene osobe.

(6) Pravima iz članka 28. ovoga Zakona zaposleni ili samozaposleni roditelji djeteta s teškoćama u razvoju mogu se koristiti naizmjenično ili naizmjenično koristiti jedno i drugo pravo za vrijeme dok su ispunjeni uvjeti za njihovo korištenje sukladno ovom Zakonu, s tim da pojedino pravo svaki od roditelja može koristiti najviše dva puta godišnje, svaki put u trajanju od najmanje tri mjeseca.