Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se:

-parametri sukladnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju koji obuhvaćaju: parametre zdravstvene ispravnosti (mikrobiološke i kemijske), indikatorske parametre, parametre ispravnosti kućne vodoopskrbne mreže, parametre operativnog praćenja i parametre radioaktivnih tvari u vodi za ljudsku potrošnju

-vrijednosti parametara sukladnosti

-vrste i opseg analiza uzoraka te učestalost uzimanja uzoraka vode namijenjene za ljudsku potrošnju za provedbu praćenja (u daljnjem tekstu: monitoringa) vode za ljudsku potrošnju (državnog monitoringa, monitoringa malih isporučitelja, istraživačkog monitoringa, monitoringa radioaktivnih tvari, monitoringa izvorišta (vodocrpilišta) i monitoringa javnih slavina)

-vrste i opseg analiza te broj potrebnih uzoraka vode namijenjene za ljudsku potrošnju u svrhu ispitivanja njezine zdravstvene ispravnosti u građevinama prije izdavanja uporabne dozvole

-metode uzorkovanja i mjesta (točke) uzorkovanja

-metode analize ( laboratorijskog ispitivanja) vode za ljudsku potrošnju.

Članak 2.

Ovim Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju se sljedeći akti Europske unije:

Direktiva Vijeća 2013/51/Euratom od 22. listopada 2013. o utvrđivanju zahtjeva za zaštitu zdravlja stanovništva od radioaktivnih tvari u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju (SL L 296, 7. 11. 2013.).

i

Prilog I. Dio A, Dio B, Dio C i Dio D, Prilog II. Dio A, Dio B i Dio D točke 1. i 2. te Prilog III. Dio A i Dio B Direktive (EU) 2020/2184 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) (SL L 435, 23.12.2020) - u daljnjem tekstu: Direktiva ( EU) 2020/2184.

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

a) „zona opskrbe“ je zemljopisno definirano područje unutar kojega voda namijenjena za ljudsku potrošnju dolazi iz jednog ili više izvora te unutar kojega se kvaliteta vode može smatrati otprilike ujednačenom

b) „točka uzorkovanja“- je točka usklađenosti iz članka 21. Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju  ( „Narodne novine“ __________, u daljnjem tekstu: Zakon) i drugo mjesto na kojem se voda uzima radi utvrđivanja sukladnosti

c) pojmovi „M.D.K“, „sukladnost“, „vrijednost parametara radioaktivnih tvari“,  „prioritetni objekt“, „državni monitoring“, „monitoring malih isporučitelja vode“,“građevina za vodoopskrbu“„istraživački monitoring“ „monitoring parametara radioaktivnih tvari u vodi za ljudsku potrošnju“, „monitoring izvorišta (vodocrpilišta)“ imaju jednako značenje kao pojmovi definirani u Zakonu.

Članak 4.

(1) Odredbe ovoga Pravilnika obvezni su primjenjivati:

-javni isporučitelji vodne usluge javne vodoopskrbe sukladno zakonu kojim se uređuju vodne usluge i druge pravne osobe koje isporučuju vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju u prosjeku više od 10 m3 dnevno ili opskrbljuju više od 50 osoba

-subjekti koji isporučuju vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju putem plovila za prijevoz vode (vodonosci), pomorskih plovila koja desaliniziraju vodu i prevoze putnike  e drugi subjekti koji djeluju kao isporučitelji vode u smislu Zakona o vodi za ljudsku potrošnju

-mali isporučitelji vode-koji isporučuju manje od 10 m ³ po danu ili se vodom opskrbljuje manje od 50 osoba kao dio komercijalne ili javne aktivnosti

-jedinice lokalne samouprave

-pravne i fizičke osobe koje koriste vodu za ljudsku potrošnju pri proizvodnji ili pripremi hrane, objekti u kojima se obavlja ugostiteljska djelatnost, turistički ili prometni objekti koji prodaju vodu drugim pravnim ili fizičkim osobama u skladu s propisom o vodnim uslugama, prioritetni objekti, školske i predškolske ustanove, pomorska plovila, pravne ili fizičke osobe koje pružaju usluge smještaja u objektima za 20 i više osoba te druge pravne i fizičke osobe koje koriste vodu za ljudsku potrošnju kao dio komercijalnih i javnih djelatnosti

- subjekti koji obavljaju djelatnost u objektima u kojima se  vodom opskrbljuju iz vlastitog sustava ili su spojedni na lokalni vodovod

-pravne osobe (proizvođači, uvoznici i distributeri vode) koje stavljaju na tržište vodu u bocama ili drugoj ambalaži

-pravne osobe koje stavljaju na tržište stolne i izvorske vode koje se pune u boce ili ambalažu osim ako nije drugačije propisano propisom kojim se uređuju stolne i izvorske vode

-pravne osobe koje stavljaju na tržište led koji je dobiven od vode namijenjene za ljudsku potrošnju-

-projektanti koji projektiraju građevine u skladu s normom HRN EN 806-2

-svi laboratoriji koji provode ispitivanje vode za ljudsku potrošnju te  

-ovlašteni stručni tehnički servisi

-tijelo državne uprave nadležno za poslove radiološke sigurnosti

-te ovlaštene osobe koje provode službene kontrole.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika ne odnose se na:

proizvodnju i stavljanje na tržište prirodnih mineralnih voda koje su kao takve priznate sukladno propisu kojim se uređuju prirodne mineralne vode.

II. PARAMETRI SUKLADNOSTI

Članak 5.

(1) Parametri sukladnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju su parametri zdravstvene ispravnosti (mikrobiološki i kemijski), indikatorski parametri, parametri radioaktivnih tvari, parametre operativnog praćenja te parametri ispravnosti kućne vodoopskrbne mreže.

(2) Maksimalno dopuštene koncentracije (u daljnjem tekstu: M.D.K vrijednosti) parametara iz stavka 1. ovoga članka i njihove vrijednosti nalaze se u Prilogu I. ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

(3) Podjela parametara na skupine nalazi se u Prilogu II. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio, pri čemu se parametri skupine A, nalaze u tablici 1. Prilogu II, a parametri skupine B nalaze se u tablici 2. Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(4) Iznimno od stavka 1. za potrebe istraživačkog monitoringa Odlukom ministra u skladu s člankom 49. Zakona određuju se parametri ispitivanja u istraživačkom monitoringu, njihova orijentacijska vrijednost za svaku tvar ili spoj koji se prati, metoda analize i lokacije na kojima se provodi taj monitoring u skladu s odredbom članka 49. Zakona.

III. METODE ANALIZA (LABORATORIJSKOG ISPITIVANJA) VODE NAMIJENJENE ZA LJUDSKU POTROŠNJU/SPECIFIKACIJE ZA ANALIZU PARAMETARA

Članak 6.

(1) Metode laboratorijskog ispitivanja vode namijenjene za ljudsku potrošnju koje se upotrebljavaju sukladno ovom Pravilniku i za dokazivanje usklađenosti s ovim Pravilnikom, moraju biti provjerene i dokumentirane u skladu s normom HRN EN ISO/IEC 17025 ili drugim jednakovrijednim međunarodno prihvaćenim normama.

(2) Za ispitivanja parametara sukladnosti koriste se metode iz Priloga III. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika, a moraju zadovoljiti karakteristike djelovanja iz Dijela B Priloga III. ovoga Pravilnika.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka metoda analize za parametar mutnoća u operativnom monitoringu ne mora biti provjerena u skladu s normom HRN EN ISO/IEC 17025.  

(4) Za potrebe ocjenjivanja jednakovrijednosti alternativnih metoda s metodama utvrđenim u Prilogu III. ovoga Pravilnika može se upotrebljavati norma HRN EN ISO 17994, koja je određena kao norma za jednakovrijednost mikrobioloških metoda, ili norma HRN EN ISO 16140, ili bilo koje druge slične međunarodno prihvaćene protokole, kako bi se utvrdila jednakovrijednost metoda koje se temelje na načelima različitima od uzgoja, a koja su izvan područja primjene norme HRN EN ISO 17944.

(5) Metode koje su primijenjene moraju se navesti u analitičkom izvješću kod objavljivanja i izvještavanja o provedenoj analizi vode za ljudsku potrošnju.

(6) U nedostatku analitičke metode koja ispunjava minimalne karakteristike djelovanja utvrđene u Dijelu B Priloga III., praćenje se provodi primjenom najboljih dostupnih tehnika koje ne uključuju prekomjerne troškove.

(7) Iznimno od stavka 2. ovog članka, metode ispitivanja parametara radioaktivnih tvari i radionuklida u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju navedene su u Prilogu V. ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

IV. PRAĆENJA (MONITORINZI)

1. DRŽAVNI MONITORING VODE NAMIJENJENE ZA LJUDSKU POTROŠNJU

Parametri, vrijednosti parametara, vrste i opseg analiza uzoraka vode za ljudsku potrošnju za provedbu

Članak 7.

(1) Parametri, vrste i opseg analiza uzoraka vode namijenjene za ljudsku potrošnju koji se prate prilikom provedbe državnog monitoringa vode za ljudsku potrošnju nalaze se u Prilogu I. Tablicama 1., 2. i 3.  

(2) Svrha državnog monitoringa vode za ljudsku potrošnju je da se kroz praćenje parametara skupine A iz Priloga II. Tablice 1. ovoga Pravilnika dobiju osnovni podaci o parametrima sukladnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju te podataci o učinkovitosti prerade vode namijenjene za ljudsku potrošnju (osobito dezinfekcije) gdje se ona provodi.

(3) Svrha državnog monitoringa vode za ljudsku potrošnju je da se kroz praćenje parametara skupine B dobiju svi podaci o parametrima sukladnosti vode za ljudsku potrošnju sukladno Tablici 2. Priloga II.

(4) U državnom monitoringu vode za ljudsku potrošnju, ako je to potrebno, uzima se u obzir i praćenje dodatnih parametara i to:

a) bitnih za procjenu utjecaja unutarnje vodoopskrbne mreže na zdravstvenu ispravnost vode namijenjene za ljudsku potrošnju na točkama za provjeru sukladnosti iz članka 9. stavka 1. podstavak 4. Zakona

b) bitnih za svaki pojedini vodoopskrbni sustav ovisno o lokalnim uvjetima

c) u okviru procjene rizika i ako to zahtijeva zaštita zdravlja ljudi

d) s popisa za praćenje tvari koje bi mogle predstavljati značajan rizik za vodu namijenjenu  za ljudsku potrošnju

e) na osnovi pojave parametara u sirovoj vodi u skladu s procjenom rizika sliva

f) i na osnovi procjene rizika i upravljanja rizikom za sustav vodoopskrbe.

Učestalost uzimanja uzoraka vode za ljudsku potrošnju za provedbu Državnog monitoringa vode namijenjene za ljudsku potrošnju

Članak 8.

(1) Učestalost uzimanja uzoraka vode namijenjene za ljudsku potrošnju radi ispitivanja njezine zdravstvene ispravnosti u okviru državnoga monitoringa vode za ljudsku potrošnju propisana je u Prilogu II. Tablici 3. ovoga Pravilnika.

(2) Hrvatski zavod za javno zdravstvo obvezan je kod izrade godišnjeg plana državnog monitoringa izračunati potreban broj uzoraka, prema učestalosti uzimanja uzoraka utvrđenoj u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(3) Godišnji broj uzoraka za provedbu državnog monitoringa parametara skupine A i parametara skupine B izračunavaju se prema Tablici 3. Prilog II. za svaku zonu opskrbe.

(4) U kupan broj uzoraka za provedbu državnog monitoringa mora biti vremenski i prostorno raspoređen prema mjesecima odnosno tjednima, na različitim mjestima za provjeru sukladnosti, a uzimajući u obzir vrstu i dostupnost točaka uzorkovanja  unutar zone opskrbe sukladno članku 9. ovoga Pravilnika.

Mjesta uzorkovanja (točke usklađenosti)

Članak 9.

(1) Uzorkovanje za potrebe državnog monitoringa vode za ljudsku potrošnju provodi se na mjestima za provjeru sukladnosti (točke usklađenosti) propisanima člankom 21. stavkom 2. Zakona.

(2) Prilikom odabira točke uzorkovanja u svrhu državnog monitoringa prednost treba dati sljedećim lokacijama:

◊ slavinama u „prioritetnim objektima“

◊ slavinama u objektima za proizvodnju hrane

◊ cisternama i autocisternama

◊ vodonoscima

◊ javnim slavinama

gdje se voda namijenjena za ljudsku potrošnju stavlja u boce ili ambalaže.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka,  ukoliko unutar pojedine zone opskrbe nije moguće odrediti dovoljan broj adekvatnih točaka uzorkovanja uzorkovanje se može provesti i na vodoopskrbnim objektima, u postrojenjima za obradu vode te u ostalim vodoopskrbnim objektima (vodospreme, hidranti, ormarići za uzorkovanje) uz uvjet da taj broj točaka ne prelazi 10 % od ukupnog broja točaka u toj zoni.

(4) Točke uzorkovanja za provedbu državnog monitoringa u planu državnog monitoringa određuju se na način da je najmanje 50% stalnih točaka uzorkovanja.  

(5) Pravne i fizičke osobe u čijem objektu se nalaze točke uzorkovanja za provjeru parametara sukladnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju u državnom monitoringu u obvezi su omogućiti uzorkovanje.

Metode uzorkovanja

Članak 10.

(1) Uzorkovanje na točkama usklađenosti mora biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

a) uzorci kojima se ocjenjenjuje sukladnost određenih kemijskih parametara (posebno bakra, olova i nikla) uzimaju se iz slavina potrošača bez prethodnog puštanja mlaza. Uzima se nasumični (slučajni) uzorak količine jedne litre tijekom dana tako da se uzme dnevni slučajni uzorak volumena od jedne litre u slučajno odabrano doba dana. Alternativno, može se primijeniti metoda fiksnog razdoblja zadržavanja vode kojom se definira određeno vrijeme zadržavanja vode nakon kojeg će se obaviti uzorkovanje, kao što je prosječna tjedna konzumacija od strane potrošača, pod uvjetom da na razini zone opskrbe to ne rezultira manjim brojem slučajeva nesukladnosti nego što bi se dobilo primjenom metode slučajnog uzorkovanja tijekom dana. Vrijeme zadržavanja obično je 30 minuta ali može biti i dulje, a prije toga slavinu je potrebno potpuno isprati.

b) uzorci kojima se ocjenjuje sukladnost mikrobioloških parametara na mjestima za provjeru sukladnosti uzimaju se i s njima se postupa u skladu s normom HRN EN ISO 19458, svrhom uzorkovanja B.

(2) Uzorkovanje u vodoopskrbnoj mreži, s iznimkom uzorkovanja na slavinama potrošača, mora biti u skladu s normom HRN ISO 5667-5.

(3) Za mikrobiološke parametre uzorci u vodoopskrbnoj mreži uzimaju se i s njima se postupa u skladu s normom EN ISO 19458, svrhom uzorkovanja A.

2. MONITORING MALIH ISPORUČITELJA VODE

Parametri, vrste i opseg analiza uzoraka vode namijenjene za ljudsku potrošnju za provedbu monitoringa malih isporučitelja vode

Članak 11.

(1) Monitoringa malih isporučitelja vode namijenjene za ljudsku potrošnju provodi se na parametre skupine A i skupine B koji se nalaze se u Prilogu I. ovog Pravilnika.

(2) Svaki mali isporučitelj vode iz stavka 1. ovog članka obvezan je izraditi godišnji plan uzorkovanja vode namijenjene za ljudsku potrošnju  koju isporučuje i dati na analizu uzorke vode namijenjene za ljudsku potrošnju najmanje četiri puta godišnje tokom svakog tromjesečja, a po potrebi i češće, radi ocjene sukladnosti parametara skupine A iz Priloga II. Tablice 1. ovoga Pravilnika, te jedan put u šest godina na parametre skupine B s time da je istu potrebno napraviti u prvoj godini provedbe monitoringa sukladno odredbi članka 48. Zakona.

(3) Mali isporučitelji vode iz stavka 1. ovoga članka koji kroz praćeno razdoblje od dvije godine imaju  sukladne rezultate analize vode namijenjene za ljudsku potrošnju mogu smanjiti učestalost uzorkovanja  na parametre skupine A na dva puta godišnjepri čemu jedan uzorak mora biti uzet u kišnom a jedan u sušnom razdoblju.  

(4) Točke uzorkovanja u svrhu monitoringa malih isporučitelja vode trebaju uključivati točke unutar neke prostorije ili objekta na kojoj ona izlazi iz slavine koja se obično rabi za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju.

(5) Uzorkovanje na točkama usklađenosti u okviru monitoringa malih isporučitelja vode mora biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

a) uzorci kojima se ocjenjenjuje sukladnost određenih kemijskih parametara (posebno bakra, olova i nikla) uzimaju se iz slavina potrošača bez prethodnog puštanja mlaza. Uzima se nasumični (slučajni) uzorak količine jedne litre tijekom dana tako da se uzme dnevni slučajni uzorak volumena od jedne litre u slučajno odabrano doba dana

b) uzorci kojima se ocjenjuje sukladnost mikrobioloških parametara na mjestima za provjeru sukladnosti uzimaju se i s njima se postupa u skladu s normom HRN EN ISO 19458, svrhom uzorkovanja B.

3. ISTRAŽIVAČKI MONITORING

Članak 12.

(1) Svrha istraživačkog monitoringa je dobivanje podataka o prisutnosti tvari i spojeva u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, koji su od značaja za javnost i znanstvenu zajednicu jer bi mogli predstavljati potencijalni rizik za zdravlje ljudi.

(2) Za potrebe istraživačkog monitoringa Odlukom ministra određuju se parametri ispitivanja u istraživačkom monitoringu, njihova orijentacijska vrijednost za svaku tvar ili spoj koji se prati, metoda analize i lokacije na kojima se provodi taj monitoring u skladu s člankom 49. Zakona na osnovi Popisa za praćenje, provedbenih Odluka Europske komisije te na osnovi mišljenja Stručnog povjerenstva za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju iz članka 13. Zakona.

(3) Ovisno o paramtrima koji će biti obuhvaćeni popisom za praćenje u Odluci iz stavka 2. ovoga članka definiraju se i točke i način uzorkovanja.

4. MONITORING IZVORIŠTA (VODOCRPILIŠTA)

Članak 13.

(1) Svrha monitoringa izvorišta (vodocrpilišta) je prikupiti podatke o kvaliteti sirove vode koja se zahvaća za potrebe vodoopskrbe.

(2) Ispitivanje vode na vodocrpilištu provodi se jedan puta godišnje na parametre zdravstvene ispravnosti (kemijske, mikrobiološke) i indikatorske parametre kako je propisano u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(3) Za vodocrpilišta gdje na kakvoću vode utječu kišna i sušna razdoblja i/ili geološke karakteristike tla, ispitivanje je potrebno provesti i češće.

(4) Ukoliko vodocrpilište ima više zahvata, a voda se zahvaća iz istog vodonosnika potrebno  je uzeti  najmanje uzorak iz jednog zahvata  pri čemu je potrebno svake godine uzorkovati vodu iz drugog zahvata.

(5) Iznimno, ukoliko nije moguće uzorkovati vodu iz pojedinačnih zahvata, može se uzorkovati uzorak zbirne vode.

(6) Uzorkovanje na točkama usklađenosti u okviru monitoringa izvorišta (vodocrpilišta) uzimaju se iz slavine najbliže samom vodozahvatu i mora biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

a) uzorci kojima se ocjenjenjuje sukladnost određenih kemijskih parametara uzimaju se sukladno s normom HRN ISO 5667-5 (točka 9.4. i 6.4.1) nakon ispuštanja dovoljne količine vode da se ispusti sva eventualno zaostala voda u slavini i spojnim cijevima. Ukoliko zahvat nije korišten duže vrijeme prije uzorkovanja potrebno je obaviti intezivno crpljenje

b) uzorci kojima se ocjenjuje sukladnost mikrobioloških parametara na mjestima za provjeru sukladnosti uzimaju se i s njima se postupa u skladu s normom HRN EN ISO 19458, svrhom uzorkovanja 1 (poglavlje 4.4.2., tablica 2.).

(7) Iznimno od odredbi iz stavka 6. ovoga članka ukoliko crpilište nije opremljeno opremom za kontinuirano zahvaćenje vode uzorak se uzorkuje uranjanjem u skladu s normom HRN EN ISO 19458 točka 4.4.3..

5. MONITORING RADIOAKTIVNIH TVARI

Parametri, vrste i opseg analiza uzoraka vode za ljudsku potrošnju za provedbu monitoringa radioaktivnih tvari

Članak 14.

(1) Parametri, vrste i opseg analize uzoraka vode za ljudsku potrošnju koji se prate za provedbu monitoringa radioaktivnih tvari propisani su u Prilogu I. tablici 5. i prilozima IV. i V. ovoga Pravilnika.

(2) Učestalost uzimanja uzoraka vode za ljudsku potrošnju iz stavka 1. ovoga Pravilnika propisana je u Prilogu IV. Tablici 1. ovoga Pravilnika.

(3) Potreban broj uzoraka, prema učestalosti uzimanja uzoraka utvrđenoj u Prilogu IV. tablici 1. ovoga Pravilnika, izračunava tijelo državne uprave nadležno za poslove radiološke sigurnosti.

(4) Tijelo državne uprave nadležno za poslove radiološke sigurnosti obvezno je kod izrade godišnjeg prijedloga plana monitoringa radioaktivnih tvari izračunati potreban broj uzoraka, prema učestalosti uzimanja uzoraka utvrđenoj u Prilogu IV. tablici 1. ovoga Pravilnika.

(5) Godišnji broj uzoraka za provedbu monitoringa radioaktivnih tvari računa se prema isporučenim m ³ /dan vode za pojedinu zonu opskrbe na godišnjoj razini u Republici Hrvatskoj.

(6) Ukupni dobiveni broj uzoraka za monitoring radioaktivnih tvari na pojedinom području mora se ravnomjerno rasporediti tijekom cijele godine prema mjesecima odnosno tjednima, na različitim mjestima uzorkovanja propisanim Zakonom i u vodoopskrbnoj mreži.

(7) Način uzorkovanja, mjesta uzorkovanja i zapisi s uzorkovanja radioaktivnih tvari na godišnjoj razini razrađuje se u godišnjem prijedlogu plana monitoringa radioaktivnih tvari u suradnji s Hrvatskim vodama, ovlaštenim stručnim tehničkim servisom, Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i nadležnim zavodom za javno zdravstvo.

(8) Plan uzorkovanja vode za ljudsku potrošnju, u svrhu provedbe redovnog godišnjeg monitoringa radioaktivnih tvari, razrađuje se u godišnjem prijedlogu plana monitoringa radioaktivnih tvari iz stavka 4. ovog članka.  

(9) Plan uzorkovanja vode za ljudsku potrošnju u slučaju sumnje na radiološki ili nuklearni izvanredni događaj ili u slučaju radiološkog i nuklearnog izvanrednog događaja predlaže tijelo državne uprave nadležno za poslove radiološke sigurnsoti.

Članak 15.

(1) U slučaju odstupanja parametara radioaktivnih tvari od vrijednosti parametara iz Priloga I. ovoga Pravilnika, ovlašteni stručni tehnički servis u suradnji s tijelom državne uprave nadležnim za poslove radiološke sigurnosti, obvezan je izvršiti procjenu očekivane efektivne doze za stanovništvo od unosa vode u kojoj su izmjereni parametri koji odstupaju od propisane vrijednosti.

(2) Procjenu utjecaja radioaktivnih tvari na zdravlje, na temelju procijenjene očekivane efektivne doze iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo zdravstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(3) Ministar zdravstva u slučaju iz stavka 2. donosi Odluku.

Metode uzorkovanja i točke (mjesta uzorkovanja)

Članak 16.

(1) Uzorkovanje vode namijenjene za ljudsku potrošnju za potrebe monitoringa radioaktivnih tvari provodi se na mjestima za provjeru sukladnosti (točke usklađenosti) propisanima člankom 21. stavkom 2. Zakona i na mjestima propisanim člankom 9. ovog Pravilnika.  

(2) Pojam mjesta za provjeru sukladnosti iz stavka 1. ovoga članka, ne dovodi u pitanje izbor drugih mjesta uzorkovanja koje može biti bilo koje mjesto unutar zone opskrbe ili u postrojenju za obradu pod uvjetom da nema negativne promjene vrijednosti koncentracije između mjesta uzorkovanja i mjesta sukladnosti (točke usklađenosti).

VI. ISPITIVANJA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE U GRAĐEVINAMA PRIJE IZDAVANJA UPORABNE DOZVOLE

Parametri, vrste i opseg analiza uzoraka vode namijenjene za ljudsku potrošnju u svrhu ispitivanja njezine zdravstvene ispravnosti u građevinama prije izdavanja uporabne dozvole

Članak 17.

(1) Po završetku gradnje, a prije tehničkog pregleda građevine u svrhu izdavanja uporabne dozvole, provodi se analiza uzoraka vode namijenjene za ljudsku potrošnju uzetih iz građevine na sve parametre iz Priloga II. Tablica 1. ovoga Pravilnika i za parametar ugljikovodika iz Priloga I. Tablice 3. ovoga Pravilnika.

(2) Uzorci iz stavka 1. ovoga članka uzimaju se u stambenim građevinama i stambenom dijelu stambeno poslovnih građevina na način da se uzimaju uzorci u 50% stanova (jedan uzorak po stanu), ravnomjerno raspoređenih po katovima građevine.

(3) Po završetku gradnje, a prije tehničkog pregleda građevina za vodoopskrbu uzima se najmanje po jedan uzorak za svaku zasebnu građevinu , te na najmanje 10 % ukupnog broja hidranata duž vodoopskrbnog cjevovoda, uz uvjet da su obuhvaćane krajnje točke na mreži, radi provjere usklađenosti parametara iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Po završetku gradnje, a prije tehničkog pregleda građevine ili dijela građevine namijenjene proizvodnji, preradi, pripremi, usluživanju i prometu hrane, uzorci se uzimaju na najmanje 25% izljevnih mjesta na mjestu potrošnje za provjeru usklađenosti parametara iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Po završetku gradnje, a prije tehničkog pregleda građevine ili dijela građevine namijenjene smještaju (skupine hoteli, skupine kampovi, učenički i studentski domovi, objekti u kojima se obavlja djelatnost socijalne skrbi za korisnike na smještaju, kaznene ustanove, vojarne), uzorci se uzimaju u 25% smještajnih jedinica (jedan uzorak u smještajnoj jedinici) koji su ravnomjerno raspoređeni po katovima građevine, za provjeru usklađenosti parametara iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Po završetku gradnje, a prije tehničkog pregleda, prilikom tehničkog pregleda ostalih prioritetnih objekata koji nisu obuhvaćeni stavkom 5. ovoga članka uzimaju se uzorci na 25 % izljevnih mjesta ravnomjerno raspoređenih po građevini.

(7) Ukoliko se u građevinama iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka prilikom prve analize uzoraka utvrdi nesukladnost određenog parametra, potrebno je otkloniti uzroke nesukladnosti te ponoviti uzorkovanje i ispitivanje na istim izljevnim mjestima na kojima je utvrđena nesukladnost na taj parametar.

(8) U slučaju od odstupanja jednog od mikrobioloških parametara potrebno je ponoviti ispitivanje na sve mikrobiološke parametre.

(9) Uzorke vode namijenjene za ljudsku potrošnju mora uzorkovati stručna osoba laboratorija iz članka 14. stavaka 1. i 2. Zakona.

(10) Laboratorij koji provodi analize obvezan je sačiniti objedinjeno izvješće koje sadrži: redni broj uzorka, vrijeme i mjesto uzorkovanja s naznakom izljevnog mjesta, ime djelatnika koji je obavio uzorkovanje, ocjenu sukladnosti, uzrok nesukladnosti, rezultate ponovljenih uzorkovanja i analiza te jedinstvenu ocjenu o sukladnosti.

(11) Ukoliko se analizama uzoraka vode uzetim u svrhu tehničkog pregleda građevina iz stavaka 2., 4., 5. i 6. ovoga članka utvrdi odstupanje mikrobioloških parametara propisanih u Prilogu I. tablici 1. i tablici 3. ovoga Pravilnika, investitor je dužan osigurati provedbu mjere dodatnog ispiranja te po potrebi, mjere dezinfekcije putem ovlaštene pravne osobe po posebnom propisu.

(12) Odredbe ovoga članka ne odnose se na zgrade stambene namjene čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m².

(13) Uzorkovanje na točkama usklađenosti u okviru ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode u građevinama prije izdavanja uporabne dozvole mora biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

a) uzorci kojima se ocjenjenjuje sukladnost određenih kemijskih parametara uzorkuju se u skladu s normom HRN EN ISO 5567-5

b) uzorci kojima se ocjenjuje sukladnost mikrobioloških parametara na mjestima za provjeru sukladnosti uzimaju se i s njima se postupa u skladu s normom HRN EN ISO 19458, svrhom uzorkovanja B.

VII. TOČKE UZROKOVANJA KOD SUBJEKATA U POSLOVANJU S HRANOM I OSTALIH KOMERCIJALNIH I JAVNIH DJELATNOSTI

Članak 18.

(1) Subjekti u poslovanju s hranom i ostale komercijalne i javne djelatnosti koje provode vlastiti plan uzorkovanja vode za ljudsku potrošnju u skladu s člancima 36. i 29. Zakona obvezni su iste uzorkovati u skladu s odredbama ovog članka.

(2) Točka uzorkovanja u slučaju vode namijenjene za ljudsku potrošnju koja se upotrebljava u poslovanju je točka na kojoj se voda upotrebljava u tom poslovanju.

(3) Uzorkovanje na točkama usklađenosti u okviru ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode u sklopu sustava samokontrole mora biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

a) uzorci kojima se ocjenjenjuje sukladnost određenih kemijskih parametara (posebno bakra, olova i nikla) uzimaju se iz slavina potrošača bez prethodnog puštanja mlaza. Uzima se nasumični (slučajni) uzorak količine jedne litre tijekom dana tako da se uzme dnevni slučajni uzorak volumena od jedne litre u slučajno odabrano doba dana

b) uzorci kojima se ocjenjuje sukladnost mikrobioloških parametara na mjestima za provjeru sukladnosti uzimaju se i s njima se postupa u skladu s normom HRN EN ISO 19458, svrhom uzorkovanja B.

(4) Uzorci koji se uzimaju za analizu vode namijenje za ljudsku potrošnju u bocama ili drugoj ambalaži koja je namijenjena stavljanju na tržište u svrhu provjere sukladnosti s ovim Pravilnikom, moraju biti uzeti za analizu samo na mjestu punjenja u boce ili drugu ambalažu, a po potrebi i na tržištu tijekom trajanja roka valjanosti proizvoda.

(5) Laboratoriji koji su proveli analize u skladu s ovim člankom  dužni su po završetku analize podatke ispitnog izvještaj za nesukladne uzorke uvrstiti u bazu iz koje se Izvješćuje Europska Komisija u skladu s člankom 40. stavak. 4. Zakona.

VIII. PRAĆENJE ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI VODE NAMIJENJENE ZA LJUDSKU POTROŠNJU NA JAVNIM SLAVINAMA

Članak 19.

(1) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba odnosno pravna osoba određena Odlukom predstavničkog tijela jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba sukladno propisima kojima se uređuju vode obvezna je izraditi godišnji plan uzorkovanja vode namijenjene za ljudsku potrošnju koja se koristi na svim javnim slavinama uključujući slavine na sustavu javne, lokalne i individualne vodoopskrbe na praćenje parametre skupine A, željezo i olovo u laboratorijima iz članka 14. stavka 1. Zakona.

(2) Učestalost uzorkovanja iz stavka 1. ovoga članka provodi se najmanje jednom godišnje na svakoj slavini ukoliko je slavina spojena na sustavu javne vodoopskrbe.

(3) Učestalost uzorkovanja iz stavka 1. ovoga članka provodi se najmanje četiri puta godišnje na svakoj slavini ukoliko je slavina spojena na sustav lokalne ili individualne vodoopskrbe.

(4) Laboratoriji koji su proveli analize iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, dužni su po završetku analize podatke iz ispitnog izvještaja za nesukladne uzorke uvrstiti u bazu iz koje se Izvješćuje Europska Komisija u skladu s člankom 40. stavak. 4. Zakona.

(5) Uzorkovanje na točkama usklađenosti u okviru ispitivanja zdravstvene ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju na javnim slavinama mora biti u skladu sa sljedećim zahtjevima:

a) uzorci kojima se ocjenjenjuje sukladnost određenih kemijskih parametara (posebno bakra, olova i nikla) uzimaju se iz slavina potrošača bez prethodnog puštanja mlaza. Uzima se nasumični (slučajni) uzorak količine jedne litre tijekom dana tako da se uzme dnevni slučajni uzorak volumena od jedne litre u slučajno odabrano doba dana

b) uzorci kojima se ocjenjuje sukladnost mikrobioloških parametara na mjestima za provjeru sukladnosti uzimaju se i s njima se postupa u skladu s normom HRN EN ISO 19458, svrhom uzorkovanja B.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

(1) Faktori umnoška za državni monitoring vode namijenjene za ljudsku potrošnju u Republici Hrvatskoj navedeni u Prilogu II. Tablici 3. ovog Pravilnika primjenjuju se kod donošenja plana monitoringa za 2024. godinu.

(2) Jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba u kojoj se sustav opskrbe nalazi može zatražiti od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika smanjenje popisa parametara koji se prate u državnom monitoringu, kao i zatražiti smanjenje učestalosti uzorkovanja ukidanjem faktora umnoška za svoju zonu opskrbe u slučaju ispunjenja svih uvjeta iz članka 13. stavka 9. Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. plan monitoringa u pogledu smanjenja učestalosti uzorkovanja se nastavlja u toj zoni opskrbe u skladu s Odlukom ministra iz članka 13. stavka 11. Zakona .

(4) Hrvatski zavod za javno zdravstvo na prijedlog teritorijalno nadležnog zavoda za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba može zatražiti proširenje popisa parametara koji se prate u državnom monitoringu za određenu zonu opskrbe, kao i povećati učestalost uzorkovanja u slučajevima iz članka 13. stavka 8. Zakona.

(5) U slučaju iz stavka 4. plan monitoringa se nastavlja u toj zoni opskrbe uz povećane  faktore umnoška ili proširene parametre u skladu s Odlukom ministra iz članka 13. stavka 10. Zakona

(6) Do 12. siječnja 2036. godine MDK vrijednost za parametar olovo iznosi 10 µg/l. a od 12. siječnja 2036.  godine iznosi 5 µg/l.  

(7) Do 12. siječnja 2036. odine vrijednost za krom iznosi 50 µg/l a od 12. siječnja 2036. iznosi 25 µg/l.

Članak 21.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju te načinu vođenja registra pravnih osoba koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe („Narodne novine“, br. 125/17 i 39/20).

Članak 22.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

KLASA:

URBROj:

Zagreb,

                                                                                                           MINISTAR

                                                                                     izv. prof. dr. sc. Vili Beroš, dr. med.

PRILOG I.

MINIMALNI ZAHTJEVI ZA VRIJEDNOSTI PARAMETARA KOJI SE UPOTREBLJAVAJU ZA PROCJENU KVALITETE VODE NAMIJENJENE ZA LJUDSKU POTROŠNJU

Tablica 1. MIKROBIOLOŠKI PARAMETRI ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI

Tablica 2. KEMIJSKI PARAMETRI

( ¹ ) Uredba (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24.11.2009., str. 1.).

Tablica 3. INDIKATORSKI PARAMETRI

*Ne određuje se u vodama u boci i drugoj ambalaži

Voda ne bi smjela biti agresivna ni korozivna. To se posebno odnosi na vodu podvrgnutu obradi (demineralizacija, omekšavanje, membranska obrada, reverzna osmoza itd.).

Ako voda namijenjena za ljudsku potrošnju potječe iz obrade kojom se voda znatno demineralizira ili omekšava, mogle bi se za kondicioniranje vode dodati kalcijeve i magnezijeve soli kako bi se smanjili svi mogući negativni učinci na zdravlje, kao i kako bi se smanjila korozivnost ili agresivnost vode, te kako bi se poboljšao okus. Minimalne koncentracije kalcija i magnezija ili ukupne otopljene krute tvari u omekšanoj ili demineraliziranoj vodi mogle bi se utvrditi uzimajući u obzir karakteristike vode koja ulazi u te postupke.

Tablica 4. PARAMETRI RELEVANTNI ZA PROCJENU KUĆNE VODOOPSKRBNE MREŽE

Tablica 5. PARAMETRI RADIOAKTIVNIH TVARI

Napomena 1.

(a) Vrijednost parametra za radon može biti viša od 100 Bq/l, ali mora biti niža od 1 000 Bq/l, u kojem slučaju se vrši procjena rizika na ljudsko zdravlje i optimizacija zaštite.

(b) Korektivne mjere za zaštitu od zračenja smatraju se opravdanima, bez daljnjeg razmatranja, kada koncentracije radona premašuju 1 000 Bq/l.

Napomena 2.: Povišene razine tricija mogu ukazivati na prisutnost drugih umjetnih radionuklida. Ako koncentracija tricija premašuje svoju vrijednost parametara, potrebna je analiza prisutnosti drugih umjetnih radionuklida.

Tablica 6. PRAĆENJE PARAMETRA SOMATSKIH KOLIFAGA U OPERATIVNOM MONITORINGU

Tablica 7. PRAĆENJE PARAMETRA MUTNOĆE U OPERATIVNOM MONITORINGU

PRILOG II

Parametri i učestalosti uzorkovanja

Parameri skupine A navedeni su u tablici 1. ovoga Priloga

Parametri skupine B navedeni su u tablici 2. ovoga Priloga i prate se u provedbi monitoringa vode za ljudsku potrošnju kako bi se utvrdila sukladnost sa svim vrijednostima parametara utvrđenima u Prilogu I. tablice 1., 2. i 3.

Učestalost uzorkovanja paramatara skupine A i B u državnom monitoringu propisana je u Tablici 3. ovoga Priloga osim ako je na temelju procjene rizika za sustav opskrbe, provedenih u skladu s člankom 13. i 25. Zakona, utvrđena drukčija učestalost uzorkovanja.

U slučaju kratkotrajnog prekida opskrbe vodom, Stručno povjerenstvo iz članka 10. Zakona  će odrediti učestalost praćenja vode koja se distribuira u cisternama.

Tablica 1. PARAMETRI SKUPINE A U MONITORINGU VODE ZA LJUDSKU POTROŠNJU

Tablica 2. PARAMETRI SKUPINE B U MONITORINGU VODE ZA LJUDSKU POTROŠNJU

Tablica 3. MINIMALNA UČESTALOST UZORKOVANJA I ANALIZE ZA PRAĆENJE USKLAĐENOSTI U DRŽAVNOM MONITORINGU

Napomena 1.: Zona opskrbe zemljopisno je definirano područje unutar kojega voda namijenjena za ljudsku

potrošnju dolazi iz jednog ili više izvora te unutar kojega se kvaliteta vode može smatrati otprilike     ujednačenom.

Napomena 2.: Količine se izračunavaju kao prosječne vrijednosti koje se uzimaju tijekom jedne kalendarske

          godine. Umjesto količine vode za određivanje minimalne učestalosti može se upotrebljavati broj

          stanovnika u zoni opskrbe, pod pretpostavkom da potrošnja vode iznosi 200 litara po stanovniku.

Napomena 3.: Navedena učestalost izračunava se kako slijedi: npr.4 300 m ³ /d=16 uzoraka za parametar skupine A

          (četiri za prvih 1 000 m ³ /d +12 za dodatnih 3 300 m ³ /d)

Napomena 4 .: Za male isporučitelje vode potrebno je parametre skupine B ispitati jednom u šest godina.

PRILOG III

METODE ISPITIVANJA PARAMETARA

(a) Za metode analiza koje se upotrebljavaju za praćenje i dokazivanje usklađenosti s vrijednostima parametara iz Priloga I. ovoga Pravilnika potrebno je koristiti važeće HRN EN ISO norme ili druge jednakovrijedne međunarodno prihvaćene norme.

(b) Ukoliko za određeni parametar ne postoji navedena norma ili analitička metoda koja ispunjava minimalne značajke ispitivanja utvrđene u Tablici 1. ovoga Priloga, koriste se provjerene i validirane metode s dokazanom točnošću.

(c) Za sve kvantitativne metode određivanja mikroorganizama gdje propisana M.D.K. vrijednost iznosi 0, rezultati analiza mogu se iskazivati kao < 1 kada nema porasta mikroorganizama.

Dio A

Mikrobiološki parametri za koje su navedene metode analize

Metode analize za mikrobiološke parametre su:

(1) Escherichia coli ( E. coli ) i koliformne bakterije (HRN EN ISO 9308-1 ili HRN EN ISO 9308-2);

(2) crijevni enterokoki (HRN EN ISO 7899-2);

(3) broj kolonija ili broj heterotrofnih bakterija na temperaturi od 22 °C i 36°C  (HRN EN ISO 6222);

(4) Clostridium perfringens uključujući spore (HRN EN ISO 14189);

(5) Legionella (HRN EN ISO 11731; koristi se za ocjenu sukladnosti s vrijednostima iz Priloga I, Tablice 4 ovoga Pravilnika;

za verifikaciju i kontrolu sustava temeljeno na procjeni rizika i kako bi se dopunile metode uzgoja kultura mogu se upotrebljavati i druge metode, kao što su ISO/TS 12869, metode brzog uzgoja kultura, metode koje se ne temelje na uzgoju kultura i molekularne metode, posebno qPCR

(f) somatski kolifagi; za operativno praćenje iz Tablice 6  Priloga I. ovoga Pravilnika može se upotrijebiti HRN EN ISO 10705-2 i HRN EN ISO 10705-3

(g) Pseudomonas aeruginosa (HRN EN ISO 16266 ili HRN EN ISO 16266-2).

Dio B

Kemijski i indikatorski parametri za koje su navedene karakteristike djelovanja

1. Kemijski i indikatorski parametri

Za parametre iz Tablice 1. ovog Priloga metodom analize koja se primjenjuje trebaju se minimalno moći mjeriti koncentracije jednake vrijednosti parametra s granicom kvantifikacije, kako je definirano u članku 2. točki 2. Direktive Komisije 2009/90/EZ ( ¹ ) , od 30 % ili manje relevantne vrijednosti parametra i mjernom nesigurnošću kako je navedena u Tablici 1. ovog Priloga. Rezultat se izražava barem jednakim brojem relevantnih decimalnih mjesta kao i za vrijednost parametra iz tablica 2. i 3. Priloga I. ovoga Pravilnika.

Mjerna nesigurnost utvrđena u Tablici 1. ovoga Priloga ne smije se primjenjivati kao dodatna tolerancija uz vrijednosti parametara određene u Prilogu I ovoga Pravilnika.

Tablica 1. MINIMALNA KARAKTERISTIKA DJELOVANJA „MJERNA NESIGURNOST”

( ¹ ) Direktiva Komisije 2009/90/EZ od 31. srpnja 2009. o utvrđivanju tehničkih specifikacija za kemijsku analizu i praćenje stanja voda u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 201, 1.8.2009., str. 36.).

2. Napomene uz tablicu 1.

Napomena 1.: Mjerna nesigurnost nenegativan je parametar kojim se opisuje disperziju kvantitativnih vrijednosti koje se pridružuju mjernoj veličini na temelju upotrijebljenih podataka. Kriterij djelovanja za mjernu nesigurnost (k = 2) postotak je vrijednosti parametra naveden u tablici ili neka stroža vrijednost. Mjerna nesigurnost procjenjuje se na razini vrijednosti parametra, osim ako je drukčije određeno.

Napomena 2.: Ako se vrijednost mjerne nesigurnosti ne može postići, trebalo bi odabrati najbolju dostupnu tehniku (do 60 %).

Napomena 3.: Metodom bi se trebala utvrditi ukupna količina cijanida u svim oblicima.

Napomena 4.: Vrijednost mjerne nesigurnosti izražena je u jedinicama pH.

Napomena 5.: Referentna metoda: EN ISO 8467.

Napomena 6.: Karakteristike djelovanja za pojedinačne pesticide navedene su kao naznaka. Za nekoliko pesticida mogu se postići niske vrijednosti za mjernu nesigurnost, od čak 30 %, dok za neke pesticide mogu biti dopuštene više vrijednosti, do 80 %.

Napomena 7.: Karakteristike djelovanja primjenjuju se na pojedine tvari, pri 25 % vrijednosti parametra iz Priloga I. tablica 2.

Napomena 8.: Karakteristike djelovanja primjenjuju se na pojedine tvari, pri 50 % vrijednosti parametra iz Priloga I. tablica 2.

Napomena 9.: Mjernu nesigurnost trebalo bi procjenjivati pri razini od 3 mg/l ukupnog organskog ugljika (TOC). Smjernice za određivanje ukupnog organskog ugljika (TOC) i otopljenog organskog ugljika (DOC) EN 1484 primjenjuju se za utvrđivanje nesigurnosti ispitne metode.

Napomena 10.: Mjernu nesigurnost trebalo bi procjenjivati pri razini od 1,0 NTU (jedinice nefelometrijske mutnoće), u skladu s normom EN ISO 7027 ili drugom jednakovrijednom standardnom metodom.

3. Zbroj PFAS-ova

Sljedeće tvari analiziraju se na temelju tehničkih smjernica izrađenih u skladu s člankom 13. stavkom 7. Direktive (EU) 2020/2184 o kvaliteti vode za ljudsku potrošnju:

— Perfluorobutanska kiselina (PFBA)

— Perfluoropentanska kiselina (PFPeA)

— Perfluoroheksanska kiselina (PFHxA)

— Perfluoroheptanska kiselina (PFHpA)

— Perfluorooktanska kiselina (PFOA)

— Perfluorononanska kiselina (PFNA)

— Perfluorodekanska kiselina (PFDA)

— Perfluoroundekanska kiselina (PFUnDA)

— Perfluorododekanska kiselina (PFDoDA)

— Perfluorotridekanska kiselina (PFTrDA)

— Perfluorobutan sulfonska kiselina (PFBS)

— Perfluoropentan sulfonska kiselina (PFPeS)

— Perfluoroheksan sulfonska kiselina (PFHxS)

— Perfluoroheptan sulfonska kiselina (PFHpS)

— Perfluorooktan sulfonska kiselina (PFOS)

— Perfluorononan sulfonska kiselina (PFNS)

— Perfluorodekan sulfonska kiselina (PFDS)

— Perfluoroundekan sulfonska kiselina

— Perfluorododekan sulfonska kiselina — Perfluorotridekan sulfonska kiselina

Te se tvari prate kada iz procjene rizika i upravljanja rizikom za područja sliva za vodozahvate provedenih u skladu s člankom 24. Zakona proizlazi zaključak da su te tvari vjerojatno prisutne u dotičnoj opskrbi vodom.

PRILOG IV.

PRA Ć ENJE RADIOAKTIVNIH TVARI, U Č ESTALOST UZIMANJA UZORAKA TE VRSTE I OPSEG ANALIZE UZORAKA VODE ZA LJUDSKU POTRO Š NJU

1. Opća načela i učestalost praćenja

Svi parametri za koje se vrijednosti parametara moraju odrediti u skladu Prilogom I. Tablica 5. ovoga Pravilnika podliježu monitoringu.

Ne zahtijeva se praćenje specifičnog parametra ukoliko je utvrđeno da taj parametar vjerojatno neće biti prisutan u pojedinom sustavu opskrbe vode namijenjene za ljudsku potrošnju u koncentracijama koje bi mogle premašivati odgovarajuću vrijednost parametra.

U slučaju pojavljivanja prirodnih radionuklida, kada su prethodni rezultati pokazali da je koncentracija radionuklida stabilna, učestalost, odstupajući od najmanjih zahtjeva za uzorkovanje navedenih u Tablici 1. ovoga Priloga određuje se planom monitoringa uzimajući u obzir rizik za ljudsko zdravlje.

U planu monitoringa može se izostaviti praćenje radona, tricija ili utvrđivanje ID-a ukoliko je utvrđeno na temelju reprezentativnih istraživanja, podataka praćenja ili drugih pouzdanih informacija, da su vrijednosti ispod propisanih vrijednosti parametara utvrđenih u Prilogu I. tablici 5. ovoga Pravilnika i da je mala vjerojatnost pronalaska odstupanja od propisanih vrijednosti parametara.

U slučaju iz točke 1. stavka 4. ovog Priloga tijelo državne uprave nadležno za poslove radiološke sigurnosti u suradnji sa Stručnim povjerenstvom iz članka 11. Zakona i Ministarstvom, obvezan je Europskoj komisiji dostaviti dokumentaciju, uključujući rezultate istraživanja, praćenja ili ispitivanja i podatke o razlozima izostanka praćenja određenih parametara radioaktivnih tvari u vodi za ljudsku potrošnju.

2. Radon

Monitoringom se osigurava provođenje reprezentativnih istraživanja da bi se odredili razina i način vjerojatnih izlaganja radonu u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju koja potječe iz različitih vrsta podzemnih izvora i vrela na različitim geološkim područjima. Istraživanja se planiraju tako da je moguće prepoznati osnovne parametre, osobito geologiju i hidrologiju područja, radioaktivnost stijena ili tla i vrstu izvora i koristiti ih za usmjerivanje daljnjeg djelovanja na područjima vjerojatne visoke izloženosti. Praćenje koncentracija radona provodi se ukoliko se na temelju rezultata reprezentativnih istraživanja ili drugih pouzdanih informacija utvrdi da bi vrijednost parametra mogla biti veća od vrijednosti navedene u Priloga I. Tablici 5. ovoga Pravilnika.

3. Tricij

Monitoringom se osigurava praćenje tricija u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju kada je u slivnom području prisutan antropogeni izvor tricija ili drugih umjetnih radionuklida i kada se na temelju drugih programa nadzora ili ispitivanja ne može dokazati da je razina tricija ispod vrijednosti parametra navedene u Priloga I. Tablici 5. ovog Pravilnika. U slučaju kada je potrebno praćenje tricija, ono se provodi prema učestalosti prikazanoj u Tablici 1. ovog Priloga. Ako koncentracija tricija premašuje svoju vrijednost parametara, potrebno je provesti ispitivanje prisutnosti drugih umjetnih radionuklida.

4. Indikativna doza

Praćenje ID-a u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju provodi se kada je prisutan izvor umjetne ili povišene prirodne radioaktivnosti i kada se na temelju drugih reprezentativnih programa praćenja ili drugih ispitivanja ne može dokazati da je vrijednost ID-a ispod vrijednosti parametara navedene u Priloga I. Tablici 5. ovoga Pravilnika.

U slučaju kada je potrebno praćenje zbog razina umjetnih radionuklida, ono se provodi prema učestalostima navedenima u Tablici 1. ovog Priloga. U slučaju kada je potrebno praćenje zbog razina prirodnih radionuklida, planom monitoringa određuje se učestalost praćenja ili ukupne alfa aktivnosti, ukupne beta aktivnosti ili pojedinačnih prirodnih radionuklida, ovisno o strategiji usvojenoj u skladu s Prilogom V. ovoga Pravilnika. Učestalost praćenja može varirati od jednog ispitnog mjerenja do učestalosti navedenih u tablici 1. ovog Priloga. U slučaju kada je potrebno samo jedno ispitivanje zbog prirodne radioaktivnosti, potrebno je najmanje još jedno ponovno ispitivanje kada se pojave bilo kakve promjene u vezi s opskrbom koje vjerojatno utječu na koncentracije radionuklida u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju.

5. Obrada vode

Kada je provedena obrada radi smanjenja razine radionuklida u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju, praćenje se provodi prema učestalostima navedenima u Tablici 1. ovoga Priloga kako bi se osigurala kontinuirana uspješnost te obrade.

Najmanja učestalost uzorkovanja i analize za praćenje vode namijenjene za ljudsku potrošnju na parametre radioaktivnih tvari, a koja se dobiva iz distribucijske mreže ili iz cisterne, odnosno koristi u proizvodnji hrane te vode u bocama ili drugoj ambalaži namijenjene prodaji određuje se prema sljedećoj tablici:

Tablica 1 . NAJMANJA UČESTALOST UZORKOVANJA I ANALIZE ZA PRAĆENJE

VODE NAMIJENJENE ZA LJUDSKU POTROŠNJU IZ VODOOPSKRBNE  MREŽE, ILI IZ CISTERNI I OBJEKTIMA U KOJIMA SE PROIZVODI HRANA TE VODE U BOCAMA ILI DRUGOJ AMBALAŽI NAMIJENJENE PRODAJI

Napomena 1. – Zona opskrbe je zemljopisno definirano područje unutar kojeg voda namijenjena za ljudsku potrošnju dolazi iz jednog ili više izvora te unutar kojega se kvaliteta vode može smatrati otprilike ujednačenom.

Napomena 2. – Količine se računaju kao prosječne vrijednosti tijekom jedne kalendarske godine. Umjesto količine vode za ljudsku potrošnju, za dobivanje minimalne učestalosti, može se upotrijebiti broj stanovnika, uz pretpostavku da potrošnja iznosi 200 l/dan po stanovniku.

Napomena 3. – Broj dobivenih uzoraka prema Tablici 1. ovoga Priloga mora biti vremenski i prostorno ravnomjerno raspoređen u skladu s odredbom članka 8a. stavka 2. ovoga Pravilnika.

Napomena 4. – U slučaju kratkotrajnog prekida opskrbe vodom, Stručno povjerenstvo za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju iz članka 10. Zakona će u suradnji s tijelom državne uprave nadležnim za poslove radiološke sigurnosti u skladu sa Zakonom odrediti učestalost praćenja vode koja se distribuira u cisternama.

PRILOG V.

PRA Ć ENJE U POGLEDU INDIKATIVNE DOZE I KARAKTERISTKE ANALITI Č KIH METODA

1. Utvrđivanje usklađenosti s ID-om

Kako bi se ukazalo na prisutnost radioaktivnosti u vodi namijenjenoj za ljudsku potrošnju mogu se koristiti različite pouzdane strategije provjere koje mogu uključivati provjeru prisutnosti određenih radionuklida ili pojedinačnog radionuklida ili provjeru ukupne alfa aktivnosti ili ukupne beta aktivnosti.

(a) Provjera prisutnosti odre đ enih radionuklida ili pojedina č nog radionuklida

Ako jedna od koncentracija aktivnosti premašuje 20% odgovarajuće izvedene vrijednosti ili koncentracija tricija premašuje svoju vrijednost parametara navedenu u Prilogu I. Tablici 5., potrebna je analiza dodatnih radionuklida.

Radionuklide koji se mjere određuje tijelo državne uprave nadležno za poslove radiološke sigurnosti uzimajući u obzir sve relevantne podatke o vjerojatnim izvorima radioaktivnosti.

(b) Strategije provjere ukupne alfa aktivnosti i ukupne beta aktivnosti

Za praćenje u pogledu indikatorske vrijednosti parametara za ID mogu se koristiti strategije provjere ukupne alfa aktivnosti i ukupne beta aktivnosti (Napomena 1).

U navedenu svrhu utvrđena razina provjere ukupne alfa aktivnosti iznosi 0,1 Bq/l, a ukupne beta aktivnosti 1,0 Bq/l.

Ako su ukupna alfa aktivnost i ukupna beta aktivnost niže od 0,1 Bq/l odnosno 1,0 Bq/l, pretpostavlja se da je ID niži od vrijednosti parametara od 0,1 mSv i u tom slučaju nije potrebno radiološko ispitivanje osim ako je iz drugih izvora podataka poznato da su u vodi prisutni pojedini radionuklidi koji mogu uzrokovati da ID premaši vrijednost od 0,1 mSv.

Ako ukupna alfa aktivnost premašuje 0,1 Bq/l ili ukupna beta aktivnost premašuje 1,0 Bq/l, potrebna je analiza pojedinih radionuklida.

Moguće je utvrditi i alternativne razine provjere ukupne alfa aktivnosti i ukupne beta aktivnosti kada se može dokazati da su te alternativne razine usklađene s ID-om od 0,1 mSv.

S obzirom da povišene razine tricija mogu ukazivati na prisutnost drugih umjetnih radionuklida i tricija, na istom uzorku potrebno je izmjeriti ukupnu alfa aktivnost i ukupnu beta aktivnost.

Strategiju provjere praćenja u pogledu indikativne doze prijedlogom plana monitoringa predlaže tijelo državne uprave nadležno za poslove radiološke sigurnosti.

2. Izračun ID-a

ID se izračunava iz izmjerenih koncentracija radionuklida i koeficijenata doze utvrđenih u posebnom propisu kojim se propisuju granice ozračenja.

Kada je zadovoljena sljedeća formula, pretpostavlja se da je ID niži od vrijednosti parametara od 0,1 mSv i u tom slučaju nije potrebno daljnje ispitivanje:

pri čemu je

C _i   (obs) =   zabilježena koncentracija radionuklida  i

C _i   (der) =   izvedena koncentracija radionuklida  i

n =   broj otkrivenih radionuklida.

Napomena 1. – Kada je to prikladno, ukupnu beta aktivnost može zamijeniti rezidualna beta aktivnost nakon oduzimanja koncentracije aktivnosti K – 40.

Tablica 1 . IZVEDENE KONCENTRACIJE ZA RADIOAKTIVNOST U VODI

                NAMIJENJENOJ ZA LJUDSKU POTROŠNJU

Napomena 1. – Ova tablica uključuje vrijednosti za najčešće prirodne i umjetne radionuklide; ovo su precizne vrijednosti izračunane za dozu od 0,1 mSv, godišnji unos od 730 litara i korištenjem koeficijenata doza utvrđenih u posebnom propisu kojim se propisuju granice ozračenja

Napomena 2. – Ova tablica uzima u obzir samo radiološka svojstva urana, ne i njegovu kemijsku toksičnost.

3. Analitičke metode i njihove karakteristike

Granica detekcije za utvrđivanje ukupnih ili pojedinih radionuklida mora biti u skladu s vrijednostima navedenim u sljedećoj tablici uzimajući u obzir pripadajuće napomene ispod Tablice.

Tablica 2. GRANICA DETEKCIJE ZA UTVRĐIVANJE UKUPNIH ILI POJEDINIH

RADIONUKLEIDA

Napomena 1. – Granica detekcije računa se prema standardu ISO 11929: Određivanje karakterističnih granica (prag odlučivanja, granica detekcije i granice intervala pouzdanosti) za mjerenja ionizirajućeg zračenja – Osnove i primjena, s vjerojatnošću greške prvog i drugog tipa od 0,05 za svako.

Napomena 2. – Mjerne nesigurnosti računaju se i prijavljuju kao potpune standardne nesigurnosti ili kao proširene standardne nesigurnosti s faktorom ekspanzije od 1,96 prema ISO vodiču za iskazivanje mjerne nesigurnosti.

Napomena 3. – Granica detekcije za tricij i za radon iznosi 10% od njegove vrijednosti parametara od 100 Bq/l.

Napomena 4. – Granica otkrivanja za ukupnu alfa aktivnost i ukupnu beta aktivnost iznosi 40 % vrijednosti provjere od 0,1 odnosno 1,0 Bq/l.

Napomena 5. – Ova granica detekcije primjenjuje se samo na početnu provjeru ID-a za novi izvor vode; ako početna provjera ukazuje na to da nije vjerojatno da Ra-228 premašuje 20% od izvedene koncentracije, granica otkrivanja može biti povećana na 0,08 Bq/l za rutinska specifična mjerenja nuklida Ra-228, sve dok ne bude potrebna sljedeća ponovna provjera.