Broj oboljelih od raka u svijetu i Republici Hrvatskoj u stalnom je porastu. Svjetska zdravstvena organizacija (u daljnjem tekstu: SZO) predviđa da će broj novooboljelih u svijetu porasti s 18,1 milijun u 2020. na 28 milijuna godišnje u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti s 10 na 16,3 milijuna godišnje. Nažalost, rak je vodeći javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj. U posljednjih 5 godina godišnje se u prosjeku dijagnosticira 25.000 slučajeva invazivnog raka; 13.500 kod muškaraca te 11.500 kod žena. Prema zadnjim službenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu, potvrđeno je 25.352 novih slučajeva malignih bolesti (13.547 kod muškaraca i 11.805 kod žena; ne uključujući ne-melanomske tumore kože) odnosno gruba stopa incidencije iznosila je 623,6/100.000; 687,4/100.000 za muškarce i 563,6/100.000 za žene. Dobno standardizirana stopa incidencije (EU 2013 standardna populacija) iznosila je 582,2/100.000 (721,3/100.000 kod muškaraca i 493,7/100.000 kod žena).
Očekuje se da će broj slučajeva raka u Republici Hrvatskoj rasti, jednako kao i u svijetu, prvenstveno zbog starenja stanovništva. U razdoblju od 2001. do 2019. godine prosječan broj oboljelih rastao je za 1% u usporedbi s prethodnom godinom, a dobno-standardizirane stope incidencije (prema EU 2013 standardnoj populaciji) u Republici Hrvatskoj pokazuju da incidencija raste neovisno o starenju stanovništva. Prosječna dobno-standardizirana stopa incidencije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2001. do 2019. godine rasla je za 1 % godišnje kod žena i za 0,4 % kod muškaraca; ukupno vidimo statistički značajan porast od 0,8 % godišnje. Najčešći oblik raka kod muškaraca je, od 2016. godine, rak prostate (do tada je to bio rak pluća), dok je kod žena najčešći rak dojke. Pet najčešćih sijela odgovorno je za više od polovice svih slučajeva raka kod oba spola.
Slika 1A – Incidencija malignih bolesti, udio najčešćih sijela raka kod muškaraca, 2019.
Slika 1B – Incidencija malignih bolesti, udio najčešćih sijela raka kod žena, 2019.
Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti (nakon kardiovaskularnih bolesti) i odgovorne su za 23% smrtnih slučajeva u Republici Hrvatskoj u 2020. godini. Vodeći su uzrok smrti kod osoba mlađih od 65 godina te su odgovorne za 48% smrtnih slučajeva kod žena i 31% kod muškaraca u toj dobnoj skupini. Prema zadnjim službenim podacima za Republiku Hrvatsku u 2020. godini ukupan broj umrlih od invazivnog raka (ne uključujući nemelanomske tumore kože) iznosio je 13.138 (stopa 324,6/100.000), od kojih 7.557 muškaraca (stopa 384,1/100.000) i 5.581 žena (stopa 268,3/100.000). Dobno standardizirana stopa mortaliteta (EU 2013 standardna populacija) iznosila je 299,6/100.000 (420,5/100.000 kod muškaraca i 219,0/100.000 kod žena).
Kod muškaraca najčešći uzrok smrti bili su rak pluća (1.918), rak debelog i završnog crijeva (1.234) i rak prostate (785), a kod žena rak pluća (901), rak debelog i završnog crijeva (845) i rak dojke (722). Udio stanovništva koji umire od raka, uz sve uzroke smrtnosti, u stalnom je porastu. Sredinom 1990-ih rak je bio uzrok oko 20% svih smrtnih slučajeva, a taj je postotak narastao na preko 25% u posljednjih 10 godina. Iako je udio malignih bolesti u ukupnoj stopi smrtnosti u porastu (do 2020. kad je u padu zbog COVID-19), standardizirana stopa smrtnosti od raka je u padu koji se nastavlja i u 2020. godini, no mortalitet je još uvijek među višima u Europskoj uniji. Od 2016. do 2020. godine vidljiv je statistički značajan pad dobno-standardizirane (EU2013) stope smrtnosti od 2,6% godišnje, nakon dugog razdoblja bez smanjenja smrtnosti.
Slika 2 – Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom prema spolu, Hrvatska, 2001.-2020.
Preživljenje je za većinu vrsta raka u porastu, no postoje značajne razlike s obzirom na sijelo raka. U međunarodnoj studiji o preživljenju raka CONCORD-3 korišteni su podaci hrvatskog Registra za rak za izračun petogodišnjeg preživljenja oboljelih od nekih vrsta raka za razdoblje između 2000. i 2014. godine. U 2022. godini planira se prikupljanje podataka za novi val CONCORD istraživanja na svjetskoj razini (za bolesnike dijagnosticirane do kraja 2019. godine).
U ovo su istraživanje uključeni podaci za više od 220.000 osoba kojima je dijagnosticirana maligna bolest u Republici Hrvatskoj u navedenom razdoblju, za 15 sijela raka kod odraslih i 3 sijela raka kod djece. Podaci o preživljenju prema sijelu pokazuju da se Republika Hrvatska nalazi pri dnu zemalja Europske unije uključenih u istraživanje, s boljim preživljenjem kod djece. Vidljiv je napredak, no nažalost, preživljenje od raka u drugim europskim zemljama raste brže nego u Republici Hrvatskoj.
Slika 3 – Petogodišnje preživljenje od raka za najčešća sijela u Republici Hrvatskoj, za pacijente kojima je rak dijagnosticiran između 2000. i 2014.; oznaka pokazuje preživljenje među pacijentima kojima je rak dijagnosticiran između 2010. i 2014.
Od 30 europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem, Republika Hrvatska se nalazi među pet zemalja s najlošijim preživljenjem za rak pluća (10 %), prostate (81 %), želuca (20 %), debelog crijeva (kolon 51 %, rektum 48 %) i mijeloidnu leukemiju u odraslih (32 %). Pozitivna je činjenica da su rezultati preživljenja u dječjoj dobi (limfomi 95 %, tumori mozga 73 % i akutna limfoblastična leukemija 85 %) usporedivi s rezultatima preživljenja u razvijenim europskim zemljama. Za druga česta sijela raka u Republici Hrvatskoj poput raka dojke (79 %), melanoma kože (77 %) i raka vrata maternice (63 %) također smo pri samom začelju.
Najvjerojatniji su razlozi takvog nepovoljnog onkološkog ishoda u Republici Hrvatskoj multifaktorijalni i uključuju veliku izloženost štetnim utjecajima (ponajviše pušenje i pretilost), nedostatak kvalitetnih programa primarne prevencije, slabu zdravstvenu prosvjećenost i nedostatne programe rane detekcije raka, kasniju dijagnozu, višu zastupljenost smrtonosnijih oblika raka, slabiju dostupnost kvalitetne onkološke skrbi, nedostatak radioterapijske i druge skupe i sofisticirane opreme, nedostatak istinske multidisciplinarnosti u onkologiji, nedostatak kvalitetnih baza onkoloških podataka i kontrole kvalitete i u konačnici, nedovoljno ulaganje u sve aspekte onkologije, od edukacije, preko znanosti do liječenja i suportivno simptomatske skrbi za onkološke pacijente.
Polazeći od ciljeva Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, a uvažavajući odredbe Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 123/17) izrađen je Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. koji je Hrvatski sabor donio na sjednici održanoj 15. prosinca 2020. godine („Narodne novine“, br. 141/20).
Strateški cilj Nacionalnog strateškog okvira je poboljšanje zdravlja građana tijekom cijeloga života, smanjenje pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenje i povećanje kvalitete života oboljelih od raka u Republici Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja.
U svrhu provedbe prioriteta, mjera i aktivnosti utvrđenih Nacionalnim strateškim okvirom protiv raka do 2030. izrađen je Akcijski plan za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka za razdoblje do 2025. (u daljnjem tekstu: Akcijski plan) kojim su obuhvaćena slijedeća područja: primarna prevencija, sekundarna prevencija, dijagnostika, liječnje, posebna područja onkologije, palijativna skrb, edukacija, istraživanje, nacionalna onokološka mreža, ekonomika i praćenje. Akcijski plan donosi multidisciplinarni, integrirani i znanstveno utemeljeni pristup čime će se osigurati provedba javnih politika na području raka i ostvarenje ciljanih rezultata.
Za provedbu mjera iz Akcijskog plana osigurana su sredstva na proračunskim pozicijama Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Ministarstva financija, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva poljoprivrede, Agencije za odgoj i obrazovanje i Državnog inspektorata.
Definirane mjere ovog Akcijskog plana financirat će se osim kroz redovnu djelatnost i kroz projekte/aktivnosti financirane iz sredstava Državnog proračuna i fondova Europske unije. U okviru Akcijskog plana osigurna su sredstva za provedbu istog u visini do 2.703.591.158 € u 2023. godini, 2.849.745.963 € u 2024. godini i 2.947.948.885 € u 2025. godini što sveukupno za trogodišnje razdoblje provedbe iznosi 8.501.286.005,58 €.
Koordinativnu ulogu u provedbi Akcijskog plana ima Ministarstvo zdravstva.Ministarstvo zdravstva, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo koordinira, prati, analizira i evaluira provedbu Akcijskog plana.
PREGLED PRIORITETA, POSEBNIH CILJEVA I MJERA
Prioritet: 1 Doprinijeti smanjenju pojavnosti raka promicanjem zdravih životnih navika i učinkovitijom provedbom nacionalnih preventivnih programa
POSEBAN CILJ 1: Bolje zdrave životne navike i učinkovitija primarna i sekundarna prevencija raka
Mjere
1. Promicanje zdravih prehrambenih navika i redovite tjelesne aktivnosti
2. Prevencija raka povezanog s pušenjem
3. Smanjenje štetnog utjecaja konzumacije alkohola
4. Prevencija raka koji uzrokuju infekcije
5. Prevencija raka koji uzrokuju čimbenici rizika iz životnog i radnog okruženja
6. Prevencija raka obzirom na čimbenike rizika specifične za ženski spol
7. Unaprjeđenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke
8. Unaprjeđenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva
9. Unaprjeđenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice
10. Unaprjeđenje Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća
11. Analiza isplativosti provedbe novih programa probira
Prioritet: 2 Uspostaviti sustav optimalnog praćenja i kontrole podataka o onkološkim pacijentima
POSEBAN CILJ 2: Uspostava nacionalne onkološke mreže i baze podataka
Mjere
1. Uspostava Nacionalne onkološke mreže
2. Uspostava Nacionalne baze onkoloških podataka
3. Praćenje učinkovitosti provedbe Akcijskog plana
Prioritet: 3 Doprinijeti smanjenju pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenju i povećanju kvalitete života oboljelih od raka
POSEBAN CILJ 3: Unaprijediti organizaciju i kvalitetu onkološke skrbi
2.Unaprjeđenje patološke i molekularne dijagnostike
3.Unaprjeđenje genetičkog testiranja i savjetovanja
4.Uspostava multidisciplinarnog pristupa i razvoj multidisciplinarnih onkoloških timova
5.Unaprjeđenje rada onkološke kirurgije
6.Optimalizacija radioterapije za sve onkološke pacijente
7.Sustavno onkološko liječenje
8.Unaprjeđenje psihološke potpore, rehabilitacije i reintegracije onkoloških pacijenta
9.Optimizirati zdravstvenu skrbi za djecu oboljelu od zloćudnih bolesti
10.Unaprjeđenje standarda skrbi pacijenata sa zloćudnim tumorima krvotvornog sustava
11.Unaprjeđenje standarda skrbi pacijenata sa rijetkim tumorima
12.Unaprjeđenje kvalitete palijativne skrb i ublažavanja boli
13.Edukacija iz područja onkologije za zdravstvene radnike
14.Provoditi edukaciju stanovništva o problematici povezanoj s obolijevanjem od raka
15.Povećati broj istraživanja u onkologiji
PRIORITET: 1 Doprinijeti smanjenju pojavnosti raka promicanjem zdravih životnih navika i učinkovitijom provedbom nacionalnih preventivnih programa
PRIORITET: 1 Doprinijeti smanjenju pojavnosti raka promicanjem zdravih životnih navika i učinkovitijom provedbom nacionalnih preventivnih programa
Pokazatelj ishoda: Očekivano trajanje života
Početna vrijednost: 78,5
Ciljana vrijednost: 79.2
Pokazatelj ishoda: Udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u dobi 18+
Početna vrijednost: <64,3
Ciljana vrijednost: <64,3
Pokazatelj ishoda: Udio djece u dobi od 8 godina s prekomjernom tjelesnom masom i
debljinom
Početna vrijednost: <35%
Ciljana vrijednost: <35%
Pokazatelj ishoda: Udio populacije (18+) koji su svakodnevni pušači 22,1%
Početna vrijednost: 22,1%
Ciljana vrijednost: < 20%
Pokazatelj ishoda: Potrošnja alkohola per capita (15+)
Početna vrijednost (2020. godina): 8,7
Ciljana vrijednost: 8,4
Pokazatelj ishoda: Udio učenika 8 razreda osnovnih škola cijepljenih protiv HPV-a
Početna vrijednost: 38% djevojčica i 24% dječaka
Ciljana vrijednost: 44% djevojčica i 30% dječaka
Pokazatelj ishoda: Dobno standardizirana (EU novo) stopa smrtnosti za rak dojke/100 000
Početna vrijednost: 28,9/100.000 (2020).
Ciljana vrijednost: 27,1/100.000
Pokazatelj ishoda: Dobno standardizirana (EU novo) stopa smrtnosti za rak debelog crijeva/100 000
Početna vrijednost: 47,5/100.000 (2020)
Ciljana vrijednost: 44,8/100.000
Pokazatelj ishoda: Dobno standardizirana (EU novo) stopa smrtnosti za rak vrata maternice/100 000
Početna vrijednost: 5,4/100.000 (2020)
Ciljana vrijednost: 5,1/100.000
Pokazatelj ishoda: Dobno standardizirana (EU novo) stopa smrtnosti za rak pluća/100 000
Početna vrijednost: 63,1/100.000 (2020)
Ciljana vrijednost: 59,8/100.000
Poseban cilj 1: Bolje zdrave životne navike i učinkovitija primarna i sekundarna prevencija raka
Mjera 1. Promicanje zdravih prehrambenih navika i redovite tjelesne aktivnosti
Svrha mjere:
Povećati svijest o važnosti pravilne prehrane i potrebi redovite tjelesne aktivnosti, unaprijediti prehrambene navike i smanjiti prevalenciju debljine kod djece, mladih i odraslih. Povećati dostupnost sigurne hrane i pravilne prehrane za sve skupine stanovništva. Povećati dostupnost mjesta za provođenje tjelesne aktivnosti i unaprijediti kvalitetu programa zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti za različite dobne skupine stanovništva. Osigurati dostatne kadrovske i financijske resurse u zavodima za javno zdravstvo te u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u cilju uspješnog promicanja pravilne prehrane i zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti. Kontinuirano uvoditi nove učinkovite smjernice u skladu sa strategijama Europske unije. Provoditi programe edukacije i javno zdravstvene kampanje, populacijska istraživanja, kreiranje okolišnih, legislativnih i institucionalnih okruženja koja potiču donošenje zdravih životnih odabira te uspostavti mreže savjetovališta kako bi se unaprijedili zdravstveni ishodi populacije.
Pokazatelji rezultata:
1. Broj provedenih edukativnih programa tijekom godine dana
2. Postotak osnovnih škola koje primjenjuju Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama
3. Izrađene i implementirane smjernice za prehranu za pojedine ciljne skupine
4. Izrađene i implementirane Nacionalne smjernice o zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti
5. Implemetirano savjetovanje o tjelesnoj aktivnosti
6. Broj implementiranih poreznih politika
7. Postotak objekata javne i društvene prehrane u kojima se koristi pravilna prehrana prema smjernicama
Nadležnost za provedbu:
MZ, HZJZ, AZOO
Sunositelj mjere:
MF/Carinska uprava, MP, ZJZ, lokalna i područna (regionalna) samouprava
Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje do 2025:
2023. godina ukupno HZJZ - A884001 415.710 €
2024. godina ukupno HZJZ - A884001 425.256 €
2025. godina ukupno HZJZ - A884001 431.875 €
Sveukupno 2023. – 2025. godina
HZJZ - A884001 1.272.841 €
AZOO A767002 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
MZ A618207 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
MF/Carinska uprava A540000 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
MP A568000 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
Vrsta mjere: R
Mjera 2: Prevencija raka povezanog s pušenjem
Svrha mjere:
Povećati svijest i znanje o štetnosti pušenja te smanjiti prevalenciju pušenja duhana na razinu prosjeka država Europske unije. Smanjiti dostupnost duhanskih i srodnih proizvoda, osobito kroz poreznu politiku. Omogućiti okoliš bez duhanskog dima. Kontinuirano uvoditi nove učinkovite MZO mjere u skladu sa strategijama Europske unije. Provoditi programe edukacije usmjerene na povećanje svijesti i znanja o štetnosti pušenja te smanjeniti dostupnost duhanskih i srodnih proizvoda kako bi se smanjila prevalencija pušenja duhana.
Pokazatelji rezultata:
1. Broj provedenih edukativnih programa tijekom godine dana
2. Broj provedenih nadzora
3. Izrađena analiza propisa i učinaka
4. Broj aktivnih škola nepušenja
5. Broj provedenih edukacija o motivacijskom savjetovanju zdravstvenih radnika
Nadležnost za provedbu:
MZ, HZJZ, AZOO
Sunositelj mjere:
MF/Carinska uprava, ZJZ, DIRH, zdravstveni radnici, stručna društva, mediji, međunarodne institucije, udruge i druge organizacije civilnog društva
Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje do 2025:
2023. godina ukupno MZ A795004 (izv. 41) 400.000 € i HZJZ - A884001 212.124 €
2024. godina ukupno MZ A795004 (izv. 41) 400.000 € i HZJZ - A884001 216.996 €
2025. godina ukupno MZ A795004 (izv. 41) 400.000 € i HZJZ - A884001 220.373 €
Sveukupno 2023. – 2025. godina
MZ 1.200.000 € i HZJZ 649.493 € (sveukupno 1.849.493 €)
AZOO A767002 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
MF/Carinska uprava A540000 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
DIRH A673018 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
Vrsta mjere: R
Mjera 3: Smanjenje štetnog utjecaja konzumacije alkohola
Svrha mjere:
Jačati svijest javnosti o alkoholu kao štetnom čimbeniku za nastanak malignih bolesti. Smanjiti prevalenciju pijenja, osobito među adolescentima na razinu prosjeka država Europske unije te smanjiti dostupnost alkoholnih pića kroz poreznu politiku. Provoditi programe edukacije usmjerene na podizanje svijest javnosti o alkoholu te smanjenjiti dostupanost alkohola osobito za adolescente.
Pokazatelji rezultata:
1.Broj provedenih edukativnih programa tijekom godine dana
Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje do 2025:
2023. godina ukupno HZJZ - A884001 205.142 €
2024. godina ukupno HZJZ - A884001 209.852 €
2025. godina ukupno HZJZ - A884001 213.118 €
Sveukupno 2023. – 2025. godina
MZ sredstva su prikazana pod Mjerom 2. Posebnog cilja 1.
HZJZ A884001 628.112 €
AZOO A767002 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
MP A568000 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
MF/Carinska uprava A540000 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
DIRH A673018 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
Vrsta mjere: R
Mjera 4: Prevencija raka koji uzrokuju infekcije
Svrha mjere:
Povećati svijest javnosti i stručnjaka o povezanosti određenih infekcija s nastankom određenih karcinoma te mogućnostima njihove prevencije. Usmjeriti aktivnosti na eliminaciju nove infekcije hepatitisa B u dječjoj i odrasloj dobi. Smanjiti prevalenciju kroničnog hepatitisa B (HBsAg nosilaštva) u općoj populaciji i populacijama s povećanim rizikom za zarazu virusnim hepatitisima te smanjiti rizik od razvoja karcinoma jetre povezanog s kroničnim hepatitisom B. Smanjiti broj novih infekcija hepatitisa C u općoj populaciji i populacijama s većim rizikom za zarazu virusnim hepatitisima. Smanjiti rizik od premalignih i malignih lezija vezanih uz perzistentnu HPV infekciju.
Povećati odaziv na cijepljenje protiv HPV-a kod učenica i učenika osmog razreda osnovne škole te povećati odaziv na cijepljenje protiv HPV-a populacije obuhvaćene dodatnim cijepljenjem (mladi do 25 godina).
Pokazatelji rezultata:
1.Broj provedenih testiranja
2.Postotak odaziva na HPV cijepljenje
3.Informacije o cijepljenju dostupne na mrežnim stranicama HZJZ i ZJZ
Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje do 2025:
2023. godina ukupno HZJZ - A884001 160.002 €
2024. godina ukupno HZJZ - A884001 163.677 €
2025. godina ukupno HZJZ - A884001 166.224 €
Sveukupno 2023. – 2025. godina
HZJZ A884001 - 489.903 €
MZ A618207 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
Vrsta mjere: R
Mjera 5. Prevencija raka koji uzrokuju čimbenici rizika iz životnog i radnog okruženja
Svrha mjere:
Osigurati odgovarajuću razinu znanja o rizicima povezanima s prisutnošću kancerogenih tvari u okolišu i na radnom mjestu te o načinima učinkovite prevencije. Smanjiti izloženosti kancerogenima na radnom mjestu provođenjem mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu te osigurati rano otkrivanje i liječenje provođenjem preventivnih pregleda.
Osigurati sigurno i zdravo životno i radno okruženje zdravstvenim monitoringom svih medija okoliša, ocjenom utjecaja na zdravlje te donošenjem i provođenjem mjera zaštite zdravlja od štetnih čimbenika okoliša.
Pokazatelji rezultata:
1.Broj provedenih edukativnih programa tijekom godine dana
2.Broj provedenih nadzora tijekom godine dana
3.Broj propisa koje je potrebno izmijeniti/broj izmjenjenih propisa
4.Godišnja izviješća o praćenja onečišćenja zraka i osiguravanje provođenja mjera za smanjenje i eliminaciju onečišćenja
5.Donesen program eliminacije azbesta i proizvoda od azbesta
Nadležnost za provedbu:
MGOR, MZ, HZJZ
Sunositelj mjere:
specijalisti medicine rada i športa, poslodavci
Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje do 2025:
2023. godina ukupno HZJZ - A884001 696.278 €
2024. godina ukupno HZJZ - A884001 733.493 €
2025. godina ukupno HZJZ - A884001 747.693 €
Sveukupno 2023. - 2025. godina
HZJZ A884001 - 2.177.464 €
MGOR A576264 - sredstva su osigurana u okviru redovnih aktivnosti
MZ A618207 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
Vrsta mjere: R
Mjera 6. Prevencija raka obzirom na čimbenike rizika specifične za ženski spol
Svrha mjere:
Provoditi aktivnosti usmjerene povećanju stope dojenja. Primijeniti smjernice za korištenje hormonske nadomjesne terapije sukladno najnovijim saznanjima o povezanosti s rizikom za rak. Povećati svijest o važnosti dojenja u cilju prevencije raka dojke i jajnika.
Pokazatelji rezultata:
1.Broj provedenih edukativnih programa
2.Broj objavljenih edukativnih materijala i edukativnih internetskih članaka
Nadležnost za provedbu:
MZ, HZJZ
Sunositelj mjere:
zdravstveni radnici, stručna društva, udruge
Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje do 2025:
2023. godina ukupno HZJZ - A884001 126.744 €
2024. godina ukupno HZJZ - A884001 129.655 €
2025. godina ukupno HZJZ - A884001 131.673 €
Sveukupno 2023. – 2025. godina
HZJZ - A884001 388.072 €
MZ A618207 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
Vrsta mjere: R
Mjera 7. Unaprjeđenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke
Svrha mjere:
Maksimalno povećati odaziv na mamografski probir u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke do najmanje 70 % do 2024. godine kako bi se maligne promjene dijagnosticirale u što ranijim stadijima bolesti, osiguralo pravodobno liječenje i smanjila smrtnost od raka dojke. Unaprijediti znanja i vještine zdravstvenih radnika na razini PZZ-te o probiru i motivacijskim tehnikama.
Pokazatelji rezultata:
1.Uspostavljen sustav motiviranja i praćenja učinkovitosti probira
2.Izrađeni prijedlozi promjena propisa za pacijente ciljane populacije koji se nisu odazvali na programe probira
3.Broj provedenih edukativnih programa
4.Broj osoba kojima je upućen poziv na preventivni pregled tijekom godine dana
5.Udio osoba odazvanih na preventivni pregled
6.Implementiran protokol probira za žene s posebno visokim rizikom za karcinom dojke
7.Izrađen plan nabave
8.Godišnje izviješće o provedenim kontrolama kvalitete
9.Broj provedenih informatičkih unaprijeđenja tijekom godine dana/Broj izrađenih prijedlog za informatičko unaprjeđenje
MZ A618207 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
Vrsta mjere: R
Mjera 8: Unaprjeđenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva
Svrha mjere:
Maksimalno poboljšati odaziv na probir u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva do najmanje 30 % do 2024. godine kako bi se maligne promjene dijagnosticirale u što ranijim stadijima bolesti, osiguralo pravodobno liječenje i smanjila smrtnost od raka debelog crijeva. Unaprijediti znanja i vještine zdravstvenih radnika na razini PZZ-a o probiru i motivacijskim tehnikama.
AKCIJSKI PLAN ZA PROVEDBU NACIONALNOG STRATEŠKOG
OKVIRA PROTIV RAKA ZA RAZDOBLJE DO 2025.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
UVOD
Broj oboljelih od raka u svijetu i Republici Hrvatskoj u stalnom je porastu. Svjetska zdravstvena organizacija (u daljnjem tekstu: SZO) predviđa da će broj novooboljelih u svijetu porasti s 18,1 milijun u 2020. na 28 milijuna godišnje u 2040. godini, dok će broj umrlih porasti s 10 na 16,3 milijuna godišnje. Nažalost, rak je vodeći javnozdravstveni problem u Republici Hrvatskoj. U posljednjih 5 godina godišnje se u prosjeku dijagnosticira 25.000 slučajeva invazivnog raka; 13.500 kod muškaraca te 11.500 kod žena. Prema zadnjim službenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj za 2019. godinu, potvrđeno je 25.352 novih slučajeva malignih bolesti (13.547 kod muškaraca i 11.805 kod žena; ne uključujući ne-melanomske tumore kože) odnosno gruba stopa incidencije iznosila je 623,6/100.000; 687,4/100.000 za muškarce i 563,6/100.000 za žene. Dobno standardizirana stopa incidencije (EU 2013 standardna populacija) iznosila je 582,2/100.000 (721,3/100.000 kod muškaraca i 493,7/100.000 kod žena).
Očekuje se da će broj slučajeva raka u Republici Hrvatskoj rasti, jednako kao i u svijetu, prvenstveno zbog starenja stanovništva. U razdoblju od 2001. do 2019. godine prosječan broj oboljelih rastao je za 1% u usporedbi s prethodnom godinom, a dobno-standardizirane stope incidencije (prema EU 2013 standardnoj populaciji) u Republici Hrvatskoj pokazuju da incidencija raste neovisno o starenju stanovništva. Prosječna dobno-standardizirana stopa incidencije u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2001. do 2019. godine rasla je za 1 % godišnje kod žena i za 0,4 % kod muškaraca; ukupno vidimo statistički značajan porast od 0,8 % godišnje. Najčešći oblik raka kod muškaraca je, od 2016. godine, rak prostate (do tada je to bio rak pluća), dok je kod žena najčešći rak dojke. Pet najčešćih sijela odgovorno je za više od polovice svih slučajeva raka kod oba spola.
Slika 1A – Incidencija malignih bolesti, udio najčešćih sijela raka kod muškaraca, 2019.
Slika 1B – Incidencija malignih bolesti, udio najčešćih sijela raka kod žena, 2019.
Maligne bolesti drugi su najčešći uzrok smrti (nakon kardiovaskularnih bolesti) i odgovorne su za 23% smrtnih slučajeva u Republici Hrvatskoj u 2020. godini. Vodeći su uzrok smrti kod osoba mlađih od 65 godina te su odgovorne za 48% smrtnih slučajeva kod žena i 31% kod muškaraca u toj dobnoj skupini. Prema zadnjim službenim podacima za Republiku Hrvatsku u 2020. godini ukupan broj umrlih od invazivnog raka (ne uključujući nemelanomske tumore kože) iznosio je 13.138 (stopa 324,6/100.000), od kojih 7.557 muškaraca (stopa 384,1/100.000) i 5.581 žena (stopa 268,3/100.000). Dobno standardizirana stopa mortaliteta (EU 2013 standardna populacija) iznosila je 299,6/100.000 (420,5/100.000 kod muškaraca i 219,0/100.000 kod žena).
Kod muškaraca najčešći uzrok smrti bili su rak pluća (1.918), rak debelog i završnog crijeva (1.234) i rak prostate (785), a kod žena rak pluća (901), rak debelog i završnog crijeva (845) i rak dojke (722). Udio stanovništva koji umire od raka, uz sve uzroke smrtnosti, u stalnom je porastu. Sredinom 1990-ih rak je bio uzrok oko 20% svih smrtnih slučajeva, a taj je postotak narastao na preko 25% u posljednjih 10 godina. Iako je udio malignih bolesti u ukupnoj stopi smrtnosti u porastu (do 2020. kad je u padu zbog COVID-19), standardizirana stopa smrtnosti od raka je u padu koji se nastavlja i u 2020. godini, no mortalitet je još uvijek među višima u Europskoj uniji. Od 2016. do 2020. godine vidljiv je statistički značajan pad dobno-standardizirane (EU2013) stope smrtnosti od 2,6% godišnje, nakon dugog razdoblja bez smanjenja smrtnosti.
Slika 2 – Broj smrtnih slučajeva uzrokovanih rakom prema spolu, Hrvatska, 2001.-2020.
Preživljenje je za većinu vrsta raka u porastu, no postoje značajne razlike s obzirom na sijelo raka. U međunarodnoj studiji o preživljenju raka CONCORD-3 korišteni su podaci hrvatskog Registra za rak za izračun petogodišnjeg preživljenja oboljelih od nekih vrsta raka za razdoblje između 2000. i 2014. godine. U 2022. godini planira se prikupljanje podataka za novi val CONCORD istraživanja na svjetskoj razini (za bolesnike dijagnosticirane do kraja 2019. godine).
U ovo su istraživanje uključeni podaci za više od 220.000 osoba kojima je dijagnosticirana maligna bolest u Republici Hrvatskoj u navedenom razdoblju, za 15 sijela raka kod odraslih i 3 sijela raka kod djece. Podaci o preživljenju prema sijelu pokazuju da se Republika Hrvatska nalazi pri dnu zemalja Europske unije uključenih u istraživanje, s boljim preživljenjem kod djece. Vidljiv je napredak, no nažalost, preživljenje od raka u drugim europskim zemljama raste brže nego u Republici Hrvatskoj.
Slika 3 – Petogodišnje preživljenje od raka za najčešća sijela u Republici Hrvatskoj, za pacijente kojima je rak dijagnosticiran između 2000. i 2014.; oznaka pokazuje preživljenje među pacijentima kojima je rak dijagnosticiran između 2010. i 2014.
Od 30 europskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem, Republika Hrvatska se nalazi među pet zemalja s najlošijim preživljenjem za rak pluća (10 %), prostate (81 %), želuca (20 %), debelog crijeva (kolon 51 %, rektum 48 %) i mijeloidnu leukemiju u odraslih (32 %). Pozitivna je činjenica da su rezultati preživljenja u dječjoj dobi (limfomi 95 %, tumori mozga 73 % i akutna limfoblastična leukemija 85 %) usporedivi s rezultatima preživljenja u razvijenim europskim zemljama. Za druga česta sijela raka u Republici Hrvatskoj poput raka dojke (79 %), melanoma kože (77 %) i raka vrata maternice (63 %) također smo pri samom začelju.
Najvjerojatniji su razlozi takvog nepovoljnog onkološkog ishoda u Republici Hrvatskoj multifaktorijalni i uključuju veliku izloženost štetnim utjecajima (ponajviše pušenje i pretilost), nedostatak kvalitetnih programa primarne prevencije, slabu zdravstvenu prosvjećenost i nedostatne programe rane detekcije raka, kasniju dijagnozu, višu zastupljenost smrtonosnijih oblika raka, slabiju dostupnost kvalitetne onkološke skrbi, nedostatak radioterapijske i druge skupe i sofisticirane opreme, nedostatak istinske multidisciplinarnosti u onkologiji, nedostatak kvalitetnih baza onkoloških podataka i kontrole kvalitete i u konačnici, nedovoljno ulaganje u sve aspekte onkologije, od edukacije, preko znanosti do liječenja i suportivno simptomatske skrbi za onkološke pacijente.
Polazeći od ciljeva Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, a uvažavajući odredbe Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 123/17) izrađen je Nacionalni strateški okvir protiv raka do 2030. koji je Hrvatski sabor donio na sjednici održanoj 15. prosinca 2020. godine („Narodne novine“, br. 141/20).
Strateški cilj Nacionalnog strateškog okvira je poboljšanje zdravlja građana tijekom cijeloga života, smanjenje pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenje i povećanje kvalitete života oboljelih od raka u Republici Hrvatskoj na razinu zapadnoeuropskih zemalja.
U svrhu provedbe prioriteta, mjera i aktivnosti utvrđenih Nacionalnim strateškim okvirom protiv raka do 2030. izrađen je Akcijski plan za provedbu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka za razdoblje do 2025. (u daljnjem tekstu: Akcijski plan) kojim su obuhvaćena slijedeća područja: primarna prevencija, sekundarna prevencija, dijagnostika, liječnje, posebna područja onkologije, palijativna skrb, edukacija, istraživanje, nacionalna onokološka mreža, ekonomika i praćenje. Akcijski plan donosi multidisciplinarni, integrirani i znanstveno utemeljeni pristup čime će se osigurati provedba javnih politika na području raka i ostvarenje ciljanih rezultata.
Za provedbu mjera iz Akcijskog plana osigurana su sredstva na proračunskim pozicijama Ministarstva zdravstva, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, Ministarstva financija, Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva poljoprivrede, Agencije za odgoj i obrazovanje i Državnog inspektorata.
Definirane mjere ovog Akcijskog plana financirat će se osim kroz redovnu djelatnost i kroz projekte/aktivnosti financirane iz sredstava Državnog proračuna i fondova Europske unije. U okviru Akcijskog plana osigurna su sredstva za provedbu istog u visini do 2.703.591.158 € u 2023. godini, 2.849.745.963 € u 2024. godini i 2.947.948.885 € u 2025. godini što sveukupno za trogodišnje razdoblje provedbe iznosi 8.501.286.005,58 €.
Koordinativnu ulogu u provedbi Akcijskog plana ima Ministarstvo zdravstva. Ministarstvo zdravstva, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo koordinira, prati, analizira i evaluira provedbu Akcijskog plana.
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
PREGLED PRIORITETA, POSEBNIH CILJEVA I MJERA
Prioritet: 1 Doprinijeti smanjenju pojavnosti raka promicanjem zdravih životnih navika i učinkovitijom provedbom nacionalnih preventivnih programa
POSEBAN CILJ 1: Bolje zdrave životne navike i učinkovitija primarna i sekundarna prevencija raka
Mjere
1. Promicanje zdravih prehrambenih navika i redovite tjelesne aktivnosti
2. Prevencija raka povezanog s pušenjem
3. Smanjenje štetnog utjecaja konzumacije alkohola
4. Prevencija raka koji uzrokuju infekcije
5. Prevencija raka koji uzrokuju čimbenici rizika iz životnog i radnog okruženja
6. Prevencija raka obzirom na čimbenike rizika specifične za ženski spol
7. Unaprjeđenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke
8. Unaprjeđenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva
9. Unaprjeđenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice
10. Unaprjeđenje Nacionalnog programa za probir i rano otkrivanje raka pluća
11. Analiza isplativosti provedbe novih programa probira
Prioritet: 2 Uspostaviti sustav optimalnog praćenja i kontrole podataka o onkološkim pacijentima
POSEBAN CILJ 2: Uspostava nacionalne onkološke mreže i baze podataka
Mjere
1. Uspostava Nacionalne onkološke mreže
2. Uspostava Nacionalne baze onkoloških podataka
3. Praćenje učinkovitosti provedbe Akcijskog plana
Prioritet: 3 Doprinijeti smanjenju pojavnosti i smrtnosti od raka te produljenju i povećanju kvalitete života oboljelih od raka
POSEBAN CILJ 3: Unaprijediti organizaciju i kvalitetu onkološke skrbi
Mjere
1.U naprjeđenje dostupnosti optimalnih dijagnostičkih postupaka
2.Unaprjeđenje patološke i molekularne dijagnostike
3.Unaprjeđenje genetičkog testiranja i savjetovanja
4.Uspostava multidisciplinarnog pristupa i razvoj multidisciplinarnih onkoloških timova
5.U naprjeđenje rada onkološke kirurgije
6.O ptimalizacija radioterapije za sve onkološke pacijente
7.Sustavno onkološko liječenje
8.Unaprjeđenje psihološke potpore, rehabilitacije i reintegracije onkoloških pacijenta
9.Optimizirati zdravstvenu skrbi za djecu oboljelu od zloćudnih bolesti
10.Unaprjeđenje standarda skrbi pacijenata sa zloćudnim tumorima krvotvornog sustava
11.Unaprjeđenje standarda skrbi pacijenata sa rijetkim tumorima
12.Unaprjeđenje kvalitete palijativne skrb i ublažavanja boli
13.Edukacija iz područja onkologije za zdravstvene radnike
14.Provoditi edukaciju stanovništva o problematici povezanoj s obolijevanjem od raka
15.Povećati broj istraživanja u onkologiji
Komentirate u ime: Ministarstvo zdravstva
PRIORITET: 1 Doprinijeti smanjenju pojavnosti raka promicanjem zdravih životnih navika i učinkovitijom provedbom nacionalnih preventivnih programa
PRIORITET: 1 Doprinijeti smanjenju pojavnosti raka promicanjem zdravih životnih navika i učinkovitijom provedbom nacionalnih preventivnih programa
Pokazatelj ishoda: Očekivano trajanje života
Početna vrijednost: 78,5
Ciljana vrijednost: 79.2
Pokazatelj ishoda: Udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u dobi 18+
Početna vrijednost: <64,3
Ciljana vrijednost: <64,3
Pokazatelj ishoda: Udio djece u dobi od 8 godina s prekomjernom tjelesnom masom i
debljinom
Početna vrijednost: <35%
Ciljana vrijednost: <35%
Pokazatelj ishoda: Udio populacije (18+) koji su svakodnevni pušači 22,1%
Početna vrijednost: 22,1%
Ciljana vrijednost: < 20%
Pokazatelj ishoda: Potrošnja alkohola per capita (15+)
Početna vrijednost (2020. godina): 8,7
Ciljana vrijednost: 8,4
Pokazatelj ishoda: Udio učenika 8 razreda osnovnih škola cijepljenih protiv HPV-a
Početna vrijednost: 38% djevojčica i 24% dječaka
Ciljana vrijednost: 44% djevojčica i 30% dječaka
Pokazatelj ishoda: Dobno standardizirana (EU novo) stopa smrtnosti za rak dojke/100 000
Početna vrijednost: 28,9/100.000 (2020).
Ciljana vrijednost: 27,1/100.000
Pokazatelj ishoda: Dobno standardizirana (EU novo) stopa smrtnosti za rak debelog crijeva/100 000
Početna vrijednost: 47,5/100.000 (2020)
Ciljana vrijednost: 44,8/100.000
Pokazatelj ishoda: Dobno standardizirana (EU novo) stopa smrtnosti za rak vrata maternice/100 000
Početna vrijednost: 5,4/100.000 (2020)
Ciljana vrijednost: 5,1/100.000
Pokazatelj ishoda: Dobno standardizirana (EU novo) stopa smrtnosti za rak pluća/100 000
Početna vrijednost: 63,1/100.000 (2020)
Ciljana vrijednost: 59,8/100.000
Poseban cilj 1: Bolje zdrave životne navike i učinkovitija primarna i sekundarna prevencija raka
Mjera 1. Promicanje zdravih prehrambenih navika i redovite tjelesne aktivnosti
Svrha mjere:
Povećati svijest o važnosti pravilne prehrane i potrebi redovite tjelesne aktivnosti, unaprijediti prehrambene navike i smanjiti prevalenciju debljine kod djece, mladih i odraslih. Povećati dostupnost sigurne hrane i pravilne prehrane za sve skupine stanovništva. Povećati dostupnost mjesta za provođenje tjelesne aktivnosti i unaprijediti kvalitetu programa zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti za različite dobne skupine stanovništva. Osigurati dostatne kadrovske i financijske resurse u zavodima za javno zdravstvo te u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u cilju uspješnog promicanja pravilne prehrane i zdravstveno usmjerene tjelesne aktivnosti. Kontinuirano uvoditi nove učinkovite smjernice u skladu sa strategijama Europske unije. Provoditi p rograme edukacije i javno zdravstvene kampanje, populacijska istraživanja, kreiranje okolišnih, legislativnih i institucionalnih okruženja koja potiču donošenje zdravih životnih odabira te uspostavti mreže savjetovališta kako bi se unaprijedili zdravstveni ishodi populacije.
Pokazatelji rezultata:
1. Broj provedenih edukativnih programa tijekom godine dana
2. Postotak osnovnih škola koje primjenjuju Nacionalne smjernice za prehranu učenika u osnovnim školama
3. Izrađene i implementirane smjernice za prehranu za pojedine ciljne skupine
4. Izrađene i implementirane Nacionalne smjernice o zdravstveno usmjerenoj tjelesnoj aktivnosti
5. Implemetirano savjetovanje o tjelesnoj aktivnosti
6. Broj implementiranih poreznih politika
7. Postotak objekata javne i društvene prehrane u kojima se koristi pravilna prehrana prema smjernicama
Nadležnost za provedbu:
MZ, HZJZ, AZOO
Sunositelj mjere:
MF/Carinska uprava, MP, ZJZ, lokalna i područna (regionalna) samouprava
Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje do 2025:
2023. godina ukupno HZJZ - A884001 415.710 €
2024. godina ukupno HZJZ - A884001 425.256 €
2025. godina ukupno HZJZ - A884001 431.875 €
Sveukupno 2023. – 2025. godina
HZJZ - A884001 1.272.841 €
AZOO A767002 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
MZ A618207 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
MF/Carinska uprava A540000 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
MP A568000 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
Vrsta mjere: R
Mjera 2: Prevencija raka povezanog s pušenjem
Svrha mjere:
Povećati svijest i znanje o štetnosti pušenja te smanjiti prevalenciju pušenja duhana na razinu prosjeka država Europske unije. Smanjiti dostupnost duhanskih i srodnih proizvoda, osobito kroz poreznu politiku. Omogućiti okoliš bez duhanskog dima. Kontinuirano uvoditi nove učinkovite MZO mjere u skladu sa strategijama Europske unije. Provoditi programe edukacije usmjerene na povećanje svijesti i znanja o štetnosti pušenja te smanjeniti dostupnost duhanskih i srodnih proizvoda kako bi se smanjila prevalencija pušenja duhana.
Pokazatelji rezultata:
1. Broj provedenih edukativnih programa tijekom godine dana
2. Broj provedenih nadzora
3. Izrađena analiza propisa i učinaka
4. Broj aktivnih škola nepušenja
5. Broj provedenih edukacija o motivacijskom savjetovanju zdravstvenih radnika
Nadležnost za provedbu:
MZ, HZJZ, AZOO
Sunositelj mjere:
MF/Carinska uprava, ZJZ, DIRH, zdravstveni radnici, stručna društva, mediji, međunarodne institucije, udruge i druge organizacije civilnog društva
Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje do 2025:
2023. godina ukupno MZ A795004 (izv. 41) 400.000 € i HZJZ - A884001 212.124 €
2024. godina ukupno MZ A795004 (izv. 41) 400.000 € i HZJZ - A884001 216.996 €
2025. godina ukupno MZ A795004 (izv. 41) 400.000 € i HZJZ - A884001 220.373 €
Sveukupno 2023. – 2025. godina
MZ 1.200.000 € i HZJZ 649.493 € (sveukupno 1.849.493 €)
AZOO A767002 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
MF/Carinska uprava A540000 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
DIRH A673018 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
Vrsta mjere: R
Mjera 3: Smanjenje štetnog utjecaja konzumacije alkohola
Svrha mjere:
Jačati svijest javnosti o alkoholu kao štetnom čimbeniku za nastanak malignih bolesti. Smanjiti prevalenciju pijenja, osobito među adolescentima na razinu prosjeka država Europske unije te smanjiti dostupnost alkoholnih pića kroz poreznu politiku . Provoditi programe edukacije usmjerene na podizanje svijest javnosti o alkoholu te smanjenjiti dostupanost alkohola osobito za adolescente.
Pokazatelji rezultata:
1.Broj provedenih edukativnih programa tijekom godine dana
2.Broj provedenih nadzora
3.Broj provedenih preventivnih programa
Nadležnost za provedbu:
MZ, HZJZ, AZOO
Sunositelj mjere:
MP, MF/Carinska uprava, DIRH, ZJZ, zdravstveni radnici, udruge
Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje do 2025:
2023. godina ukupno HZJZ - A884001 205.142 €
2024. godina ukupno HZJZ - A884001 209.852 €
2025. godina ukupno HZJZ - A884001 213.118 €
Sveukupno 2023. – 2025. godina
MZ sredstva su prikazana pod Mjerom 2. Posebnog cilja 1.
HZJZ A884001 628.112 €
AZOO A767002 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
MP A568000 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
MF/Carinska uprava A540000 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
DIRH A673018 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
Vrsta mjere: R
Mjera 4: Prevencija raka koji uzrokuju infekcije
Svrha mjere:
Povećati svijest javnosti i stručnjaka o povezanosti određenih infekcija s nastankom određenih karcinoma te mogućnostima njihove prevencije. Usmjeriti aktivnosti na eliminaciju nove infekcije hepatitisa B u dječjoj i odrasloj dobi. Smanjiti prevalenciju kroničnog hepatitisa B (HBsAg nosilaštva) u općoj populaciji i populacijama s povećanim rizikom za zarazu virusnim hepatitisima te smanjiti rizik od razvoja karcinoma jetre povezanog s kroničnim hepatitisom B. Smanjiti broj novih infekcija hepatitisa C u općoj populaciji i populacijama s većim rizikom za zarazu virusnim hepatitisima. Smanjiti rizik od premalignih i malignih lezija vezanih uz perzistentnu HPV infekciju.
Povećati odaziv na cijepljenje protiv HPV-a kod učenica i učenika osmog razreda osnovne škole te povećati odaziv na cijepljenje protiv HPV-a populacije obuhvaćene dodatnim cijepljenjem (mladi do 25 godina).
Pokazatelji rezultata:
1.Broj provedenih testiranja
2.Postotak odaziva na HPV cijepljenje
3.Informacije o cijepljenju dostupne na mrežnim stranicama HZJZ i ZJZ
4.Broj provedenih preventih aktivnosti
Nadležnost za provedbu:
MZ, HZJZ
Sunositelj mjere:
HZZO, ZJZ, zdravstvene ustanove, zdravstveni radnici, udruge
Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje do 2025:
2023. godina ukupno HZJZ - A884001 160.002 €
2024. godina ukupno HZJZ - A884001 163.677 €
2025. godina ukupno HZJZ - A884001 166.224 €
Sveukupno 2023. – 2025. godina
HZJZ A884001 - 489.903 €
MZ A618207 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
Vrsta mjere: R
Mjera 5. Prevencija raka koji uzrokuju čimbenici rizika iz životnog i radnog okruženja
Svrha mjere:
Osigurati odgovarajuću razinu znanja o rizicima povezanima s prisutnošću kancerogenih tvari u okolišu i na radnom mjestu te o načinima učinkovite prevencije. Smanjiti izloženosti kancerogenima na radnom mjestu provođenjem mjera zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu te osigurati rano otkrivanje i liječenje provođenjem preventivnih pregleda.
Osigurati sigurno i zdravo životno i radno okruženje zdravstvenim monitoringom svih medija okoliša, ocjenom utjecaja na zdravlje te donošenjem i provođenjem mjera zaštite zdravlja od štetnih čimbenika okoliša.
Pokazatelji rezultata:
1.Broj provedenih edukativnih programa tijekom godine dana
2.Broj provedenih nadzora tijekom godine dana
3.Broj propisa koje je potrebno izmijeniti/broj izmjenjenih propisa
4.Godišnja izviješća o praćenja onečišćenja zraka i osiguravanje provođenja mjera za smanjenje i eliminaciju onečišćenja
5.Donesen program eliminacije azbesta i proizvoda od azbesta
Nadležnost za provedbu:
MGOR, MZ, HZJZ
Sunositelj mjere:
specijalisti medicine rada i športa, poslodavci
Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje do 2025:
2023. godina ukupno HZJZ - A884001 696.278 €
2024. godina ukupno HZJZ - A884001 733.493 €
2025. godina ukupno HZJZ - A884001 747.693 €
Sveukupno 2023. - 2025. godina
HZJZ A884001 - 2.177.464 €
MGOR A576264 - sredstva su osigurana u okviru redovnih aktivnosti
MZ A618207 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
Vrsta mjere: R
Mjera 6. Prevencija raka obzirom na čimbenike rizika specifične za ženski spol
Svrha mjere:
Provoditi aktivnosti usmjerene povećanju stope dojenja. Primijeniti smjernice za korištenje hormonske nadomjesne terapije sukladno najnovijim saznanjima o povezanosti s rizikom za rak. Povećati svijest o važnosti dojenja u cilju prevencije raka dojke i jajnika.
Pokazatelji rezultata:
1.Broj provedenih edukativnih programa
2.Broj objavljenih edukativnih materijala i edukativnih internetskih članaka
Nadležnost za provedbu:
MZ, HZJZ
Sunositelj mjere:
zdravstveni radnici, stručna društva, udruge
Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje do 2025:
2023. godina ukupno HZJZ - A884001 126.744 €
2024. godina ukupno HZJZ - A884001 129.655 €
2025. godina ukupno HZJZ - A884001 131.673 €
Sveukupno 2023. – 2025. godina
HZJZ - A884001 388.072 €
MZ A618207 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
Vrsta mjere: R
Mjera 7. Unaprjeđenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke
Svrha mjere:
Maksimalno povećati odaziv na mamografski probir u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke do najmanje 70 % do 2024. godine kako bi se maligne promjene dijagnosticirale u što ranijim stadijima bolesti, osiguralo pravodobno liječenje i smanjila smrtnost od raka dojke. Unaprijediti znanja i vještine zdravstvenih radnika na razini PZZ-te o probiru i motivacijskim tehnikama.
Pokazatelji rezultata:
1.Uspostavljen sustav motiviranja i praćenja učinkovitosti probira
2.Izrađeni prijedlozi promjena propisa za pacijente ciljane populacije koji se nisu odazvali na programe probira
3.Broj provedenih edukativnih programa
4.Broj osoba kojima je upućen poziv na preventivni pregled tijekom godine dana
5.Udio osoba odazvanih na preventivni pregled
6.Implementiran protokol probira za žene s posebno visokim rizikom za karcinom dojke
7.Izrađen plan nabave
8.Godišnje izviješće o provedenim kontrolama kvalitete
9.Broj provedenih informatičkih unaprijeđenja tijekom godine dana/Broj izrađenih prijedlog za informatičko unaprjeđenje
Nadležnost za provedbu:
MZ, HZJZ
Sunositelj mjere:
HZZO, ZJZ, PZZ, zdravstvene ustanove, stručna društva, udruga, mediji
Ukupni procijenjeni trošak provedbe za razdoblje do 2025:
2023. godina ukupno HZJZ - A884001 297.846 € i HZZO - A60006 5.574.357,95 €
2024. godina ukupno HZJZ - A884001 304.686 € i HZZO - A60006 5.853.075,85 €
2025. godina ukupno HZJZ - A884001 309.428 € i HZZO - A60006 5.999.402,75 €
Sveukupno 2023. – 2025. godina
HZJZ A88400 - 911.960 € i HZZO A60006 - 17.426.836,55 € (sveukupno 18.338.796,55 €)
MZ A618207 - sredstva su osigurana u okviru redovne djelatnosti
Vrsta mjere: R
Mjera 8: Unaprjeđenje Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva
Svrha mjere:
Maksimalno poboljšati odaziv na probir u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva do najmanje 30 % do 2024. godine kako bi se maligne promjene dijagnosticirale u što ranijim stadijima bolesti, osiguralo pravodobno liječenje i smanjila smrtnost od raka debelog crijeva. Unaprijediti znanja i vještine zdravstvenih radnika na razini PZZ-a o probiru i motivacijskim tehnikama.