Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole
A. Svrha i opis predmeta
Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije povijesno se naslanja na nastavni predmet Informatika koji je uveden u hrvatski odgojno-obrazovni sustav devedesetih godina 20. stoljeća, a u osnovnu školu kao izborni predmet (od 5. do 8. razreda) i izvannastavna aktivnost (od 1. do 4. razreda). Značenje pojma informatika u počecima razvoja računala pretežito se vezivalo uz automatski prijenos i obradu podataka, a tom se pojmu tek kasnije pridružuju informacijske znanosti.
U posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo iznimno brzom razvoju računala te digitalnih tehnologija koje značajno mijenjaju svijet u kojem živimo i radimo. Globalno širenje interneta i sve bolja povezanost ljudi dovode do ubrzanog razvoja i dostupnosti brojnih e-usluga, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ističe digitalnu tranziciju društva i gospodarstva kao jedan od strateških ciljeva razvoja Republike Hrvatske. Nacionalni okvirni kurikulum definira digitalnu kompetenciju kao jednu od osam temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik na kraju svog školovanja. Program Vijeća Europske unije Digitalna Europa snažno podupire ulaganja u superračunalstvo, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, napredne digitalne vještine te uvođenje i dostupnost digitalnih tehnologija. Također, Akcijski plan za digitalno obrazovanje do 2027. godine kao politička inicijativa Europske unije podupire države članice u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Time stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija postaje jednim od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti.
Svrha je učenja i poučavanja nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije osposobljavanje učenika osnovne škole za uporabu digitalnih tehnologija u obrazovnom procesu, kao i u svakodnevnom životu. Pojam digitalna pismenost opisuje čitav niz vještina koje su nužne za uporabu digitalnih uređaja i programskih alata, kritičkog promišljanja o korištenju istih te pronalaženja, vrednovanja i korištenja informacija. Nastavnim predmetom Informacijske i digitalne kompetencije učenici razvijaju algoritamski pristup rješavanju problema i računalno razmišljanje, logičko povezivanje i analizu podataka, automatizaciju rješenja uporabom algoritamskog razmišljanja, formuliranje problema načinom primjerenim uporabi računala i računalnih alata te generalizaciju procesa rješavanja problema primjenjivog na čitav niz sličnih problema. Učenici također stječu kompetencije vezane uz e-obrazovanje i učenje na daljinu, kao potencijalnim alatima za učenje i stjecanje znanja u uobičajenim ili izvanrednim društvenim okolnostima.
Odgojno-obrazovni ishodi iz kurikuluma nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije trebaju se usvajati tijekom cijeloga školovanja, pri čemu bi se trebalo koristiti načelom spiralnog modela prema kojemu se znanje stečeno na nižim stupnjevima obrazovanja proširuje i produbljuje na višima. Znanja, vještine i stavovi usvojeni u nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije omogućavaju učeniku bolje razumijevanje tehnološki naprednog e-Društva koji ga okružuje, lakšu pretragu i uporabu informacija, bolje razumijevanje pojmova virtualne stvarnosti i umjetne inteligencije te daljnje razvijanje naprednih digitalnih vještina poput uporabe algoritama i programiranja, 3D modeliranja i korištenja 3D pisača te rada s robotima. Isto tako, znanja, vještine i stavovi usvojeni u nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije podrška su svim drugim nastavnim predmetima te se produbljuju i povezuju s kurikulumima ostalih nastavnih predmeta. Time je naglašena interdisciplinarnost nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, kao i nužnost razvoja i prilagodbe ostalih kurikuluma nastavnih predmeta u cilju sveobuhvatnog razvoja informacijske i digitalne pismenosti kod učenika.
Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u definiranju odgojno-obrazovnih ishoda naslanja se na više znanstvenih područja, prvenstveno na računarstvo te informacijske i komunikacijske znanosti. Učenjem nastavnog predmeta i njegovim povezivanjem s drugim nastavnim predmetima, učenicima se na svim razinama i oblicima školovanja omogućuje stjecanje informacijske i digitalne pismenosti nužne za nastavak školovanja te stjecanje nužnih kompetencija za život i rad u visokotehnološki razvijenom društvu budućnosti.
Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije uči se i poučava u svih osam razreda osnovne škole. Satnica nastavnog predmeta iznosi 35 sati godišnje. U daljnjem tekstu nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije određuje se i kratkom oznakom IDK.
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta
Učenjem i poučavanjem nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije učenici će:
-razvijati sposobnost pronalaženja, prepoznavanja, procjenjivanja i kritičkog vrednovanja informacija dostupnih na internetu i drugim medijima poštujući autorsko pravo, intelektualno vlasništvo, privatnost i sigurnost
-pronalaziti jasne i učinkovite načine komunikacije pomoću digitalnih tehnologija, kako bi mogli izraziti svoje ideje, mišljenja i stavove na primjeren način, kao i suočiti se s različitim točkama gledišta
-kritički promišljati ulogu digitalnih tehnologija za sigurnu, odgovornu i samostalnu primjenu te razumjeti njen utjecaj na okoliš
-stvarati i objavljivati digitalne sadržaje, primjenjujući digitalne tehnologije, poštujući druge i štiteći vlastiti identitet
-razvijati računalno razmišljanje, sposobnost rješavanja problema i znanja o osnovnim konceptima programiranja
-utvrditi temeljne principe rada računala i pojedinih uređaja, obrasce pohrane podataka te obilježja i načine prijenosa digitalnih informacija
-prepoznati ulogu umjetne inteligencije i njenih mogućnosti te ju primjenjivati kao podršku u različitim područjima.
C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma
Tri su domene kojima će se realizirati ciljevi nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije Informacijska i medijska pismenost, Komunikacija, suradnja i sigurnost te Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju.
Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije usmjeren je na razvijanje znanja i vještina koje su potrebne za uspješno korištenje digitalnih alata i tehnologija. Kao ključna kompetencija, digitalna kompetencija pomaže u svladavanju drugih ključnih kompetencija kao što su komunikacija, jezične vještine ili osnovne vještine u području matematike i prirodoslovlja. Odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu digitalnih tehnologija za rad u osobnomu i društvenomu životu te u komunikaciji.
Stvaranje, objavljivanje, pronalaženje te kritičko vrednovanje informacija i medijskih sadržaja uči se i poučava u domeni Informacijska i medijska pismenost.
Domena Komunikacija, suradnja i sigurnost usmjerena je na razvoj kompetencija potrebnih za učinkovitu i sigurnu komunikaciju u digitalnom okruženju. Teme kao što su područje sigurnosti na mreži, zaštita podataka, elektroničko nasilje i briga o svojoj digitalnoj dobrobiti razvijaju potrebne vještine i stavove nužne za odgovorne, kompetentne, kreativne i pouzdane sudionike digitalnog društva. Objavljivanje te dijeljenje podataka, sadržaja i izvora uz poštivanje svih etičkih načela, omogućuje širem broju ljudi stvaranje novih znanja i vrijednosti. Istraživanje poslova i područja u kojima se koristi digitalnom tehnologijom pridonosi budućoj profesionalnoj orijentaciji i razvoju mlade osobe.
Kontinuirani razvoj tehnologije i umjetne inteligencije posljednjih desetljeća donio je revolucionarne promjene u načinu na koji živimo, radimo i komuniciramo. U domeni Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju naglasak je na korištenju digitalnih alata te razvoju umjetne inteligencije i njenog utjecaja na život čovjeka. Proces kreiranja digitalnih sadržaja uključuje različite korake kao što su istraživanje, planiranje, pisanje, uređivanje, oblikovanje i objavljivanje. Neophodno je razvijati logičko i algoritamsko razmišljanje koje je važno za identifikaciju problema načinom koji je prikladan za njihovo rješavanje pomoću računala, a to se može primijeniti u drugim područjima i svakodnevnom životu. Računalno razmišljanje temeljni je pristup kojim se razvija sposobnost rješavanja problema i programiranja. Pri tome je naglasak na usvajanju procesa stvaranja aplikacije od početne ideje do konačnog proizvoda. Aktivnosti i sadržaji ishoda iz domene Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju razvijaju kreativnost, inovativnost, stvaralaštvo i poduzetnost te daju vrijedna znanja koja se mogu ugraditi u budući profesionalni život.
Domene se međusobno isprepliću i dopunjuju tako da pojedine sadržaje možemo razmatrati u više domena.
A. Informacijska i medijska pismenost
Informacijska pismenost neophodna je vještina u procesu cjeloživotnog učenja i potrebna u transformaciji društva u društvo znanja. Razvijena informacijska pismenost pomaže učenicima odrediti opseg informacija koje su im potrebne, kako bi uspješno i učinkovito pristupali potrebnim informacijama, kritički vrednovali informacije i informacijske izvore, ugradili odabrane informacije u svoju bazu znanja te učinkovito koristiti informacije. Ključna sastavnica informacijske pismenosti je i računalna pismenost koja je nužna za svrsishodnu upotrebu digitalnih tehnologija za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija.
Medijska pismenost jedna je od ključnih kompetencija za život i rad u digitalnom svijetu jer je to najbolji način zaštite učenika od dezinformacija, propagande i potencijalno štetnih utjecaja medijskih sadržaja. Obuhvaća sve tehničke, kognitivne, društvene, etičke i kreativne kapacitete koji omogućuju učinkovit pristup i korištenje medija te sigurno i odgovorno stvaranje i dijeljenje medijskih sadržaja na različitim platformama.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Različiti programi za komunikaciju i suradnju omogućuju učenicima razvijanje komunikacijskih i društvenih vještina, razmjenu gledišta i iskustava razvijajući pritom toleranciju, poštovanje različitosti i uvažavanje tuđih stavova. Kontinuiranim učenjem i kritičkom uporabom digitalne tehnologije učenici preuzimaju aktivnu ulogu u stvaranju vlastitih pozitivnih digitalnih tragova. Kibernetičke prijetnje bilježe kontinuirani porast na globalnoj razini, a različite vrste napada u kibernetičkom prostoru postaju sve sofisticiranije i složenije te utječu na naš svakodnevni život i poslovanje. Svaki učenik treba razumjeti što su osobni podatci i kako ih zaštititi u digitalnom okruženju. Isto tako, treba se znati zaštititi od računalnih prijevara, prijetnji i elektroničkoga nasilja, reagirati na neprikladne oblike ponašanja, poštovati tuđu privatnost te znati gdje potražiti pomoć zbog neželjenih sadržaja ili kontakata. Život u digitalnom okruženju može dovesti do razvijanja digitalne ovisnosti te negativnog utjecaja digitalne tehnologije na zdravlje.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Domena Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju u nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije obuhvaća širok raspon tema i vještina vezanih uz digitalne tehnologije i njihovu primjenu.
Izradom digitalnih sadržaja potiče se kreativnost i inovativnost u procesu stvaranja koji će zadovoljiti potrebe korisnika i ciljane publike. Razvijaju se prezentacijske vještine za učinkovito promoviranje digitalnih sadržaja na različitim digitalnim platformama.
Računalno razmišljanje kao važna kompetencija u 21. stoljeću njeguje pristup rješavanju problema koji je primjenjiv na računalu i ostalim područjima života. Razvijaju se vještine logičkog zaključivanja, modeliranja, apstrahiranja te rješavanja problema. Apstrakcija kao temeljni koncept računalnoga razmišljanja potiče uporabu metakognitivnih vještina te omogućuje rad na složenim problemima razdvajajući ih u više jednostavnih problema. Izrada računalnog programa za rješavanje problema zahtijeva razvoj programa, inovativnost i poduzetnost, dizajniranje te razvoj novih modela i proizvoda uz primjenu digitalne tehnologije. Programiranjem se razvija samopouzdanje, upornost i preciznost u ispravljanju pogrešaka, sposobnost komunikacije i zajedničkoga rada usmjerenoga prema postizanju određenog cilja.
U ovoj domeni uče se i poučavaju nove tehnologije i njihove primjene kao što je umjetna inteligencija, internet stvari (IoT), proširena i virtualna stvarnost, 3D modeliranje i 3D ispis. Umjetna inteligencija omogućuje tehničkim sustavima percipiranje okruženja i rješavanje problema kako bi postigli postavljeni cilj. Razvojem umjetne inteligencije otvara se potreba za upoznavanje njenih etičkih i vrijednosnih elemenata. Tehnologije u nastajanju se odnose na nove i inovativne tehnologije koje se još uvijek razvijaju i koje bi mogle imati velik utjecaj na naš život u budućnosti. Kombinacija ovih tema omogućuje razvoj kompetencija potrebnih za razumijevanje i primjenu digitalnih tehnologija u svim aspektima života, od osobne uporabe do poslovanja i industrije.
Domene u kurikulumu ne utječe na redoslijed učenja i poučavanja, a broj definiranih odgojno-obrazovnih ishoda ne određuje njihovu važnost niti vremensku zastupljenost u odgojno-obrazovnom procesu. Označene su velikim tiskanim slovima (Tablica 1).
Tablica 1. Oznake domena u odgojno-obrazovnim ishodima
Oznake domena i domene
Oznaka
A
B
C
Domena
Informacijska i medijska pismenost
Komunikacija, suradnja i sigurnost
Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Na slici 1. prikazana je organizacija kurikuluma nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije te odnos nastavnog predmeta, međupredmetnih tema i generičkih kompetencija.
Slika 1. Organizacija kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima
Odgojno-obrazovne ishode iz domene A. Informacijska i medijska pismenost potrebno je usvojiti u suradnji s učiteljima Hrvatskog jezika te stručnim suradnicima školskim knjižničarima.
Povezanost s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije nije posebno navedena jer se očekivanja ostvaruju u sklopu svih odgojno-obrazovnih ishoda i na svim razinama učenja i poučavanja nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije.
Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.1.1. Učenik koristi internet kao izvor različitih informacija i sadržaja.
-navodi mogućnosti interneta
-opisuje mrežni preglednik i način rada odabranoga preglednika
-upotrebljava mrežni preglednik za prikazivanje informacija i sadržaja
-pronalazi informacije korištenjem tražilica
-odabire izvore kako bi pronašao traženu informaciju
-upotrebljava mrežne tražilice za pronalaženje informacija i sadržaja
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-mrežni preglednik
-mrežna tražilica
-pretraživanje interneta
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-koristiti mrežni preglednik i tražilice primjerene uzrastu djece (npr. DuckDuckGo, KidRex, KidzSearch)
-objasniti koja je svrha informacija, kako se informacije odnose na svakodnevnicu i kako ih primijeniti u svakodnevnom životu
-pokazati različite primjere u kojima je potrebno pronaći informacije, kao što je traženje informacija o određenoj osobi ili sportu
-poticati suradnju prilikom pronalaženja informacija i podataka u digitalnom okruženju
-organizirati parove/skupine/timove i pripremiti zadatke koji zahtijevaju zajedničko pronalaženje informacija
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik (prvo polugodište slikovni materijal, a drugo polugodište zapisi školskim formalnim pismom).
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ A.1.2. Učenik uspoređuje različite vrste medija i medijskih sadržaja
-prepoznaje različite vrste medija
-odabire medijske sadržaje na preporučenim mrežnim mjestima
-prosuđuje odabrane medijske sadržaje prema zadanim kriterijima za procjenjivanje
-opisuje različite vrste medija i medijskih sadržaja
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-vrste medija
-medijski sadržaji
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- uspoređivati vrste medija (tiskovni, digitalni, audio-vizualni) i medijskih sadržaja (reklame, animirane filmovi, serije, igre i sl.)
-poticati istraživanje i promišljanje o medijskim sadržajima
koristiti različite audio sadržaje poput radijskih emisija
-prikazivati filmove, televizijske emisije i druge medijske sadržaje te objasniti kako se isti koriste za prijenos informacija i emocija.
-potaknuti usmeno izražavanje koje uključuje iznošenje mišljenja o prikazanom medijskom sadržaju
-pronaći ideje na mrežnim stranicama poput portala medijska pismenost Agencije za elektroničke medije
Povezati s ostvarivanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ C.1.1.
Sadržaj odgojno obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Predmet doprinosi ostvarivanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Poduzetništvo.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje digitalne tehnologije za komuniciranje u sigurnom digitalnom okruženju.
-koristi alate koji omogućuju suradnju i komunikaciju između sudionika u obrazovnom sustavu
-opisuje načine komunikacije
-komunicira s njemu poznatim osobama u sigurnom okruženju
-koristi digitalne tehnologije za komuniciranje u sigurnom digitalnom okruženju
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-aplikacije za komunikaciju (u sigurnom okruženju)
-komunikacija u digitalnom okruženju
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-razgovarati o načinima korištenja digitalne tehnologije za komunikaciju
-poticati vještine razmjenjivanja poruka
-koristiti pouzdane digitalne platforme za komunikaciju s njemu poznatim osobama, kao što su platforme za razmjenu poruka i video konferencije (npr. Microsoft Teams, Google Classroom, Yammer)
-naglasiti razlike u komunikaciji s poznatim i nepoznatim osobama
-upoznati rizike komunikacije s nepoznatim osobama.
-opisati kako chat/čavrljanje omogućuje trenutnu razmjenu poruka između korisnika, često u realnom vremenu
-aktivirati Microsoft 365 i Google Workspace for Education s AAI@EduHr korisničkim identitetom
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.1.1. Učenik koristi digitalnu tehnologiju za izradu digitalnih radova.
-objašnjava osnovne funkcije i mogućnosti korištenja odabranih programa za izradu digitalnih radova
-koristi odabrani program
-izrađuje digitalni rad
-izrađuje jednostavan digitalni rad
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-upoznavanje s računalom/tabletom i osnovama rada na računalu/tabletu
-rad s tipkovnicom i mišem
-programi za izradu crteža i slika
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-ovladati korištenjem računala/tableta: uključivanje i isključivanje računala/tableta, korištenje miša i tipkovnice, pokretanje i zatvaranje programa
-razvijati vještine rješavanja problema prilikom korištenja digitalne tehnologije i alata za izradu digitalnih radova
-poticati izražavanje interesa, ideja i kreativnosti kroz izradu digitalnih radova
-procjenjivati digitalne radove te iznositi povratne informacije za poboljšanje vještina i znanja o digitalnim alatima
-koristi jednostavne programe za crtanje (npr. Bojanje) za stvaranje jednostavnih crteža ili slika
-poželjno je pripremiti crteže ili slike na kojima se mogu uočavati dijelovi koji nedostaju ili se ponavljaju
-dopunjavati ili označavati crteže prema uputama stvarajući nove digitalne radove
-za razvijanje logičkog razmišljanja koristiti slikovni sudoku, nizove, labirinte, ucrtavanje putanje kretanja prema zadanim uputama i slično
-koristiti jednostavne digitalne alate za stvaranje priča
Povezati s usvajanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ A.1.2.
Sadržaj odgojno obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
Slika 2. StrukturanastavnogapredmetaInformacijskeidigitalnekompetencijetijekomprvegodineučenjaipoučavanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.2.1. Učenik demonstrira strategije pretraživanja kojima dolazi do željene informacije.
-koristi ključne riječi za pretraživanje
-identificira različite vrste informacija i sadržaja
-objašnjava strategiju pretraživanja kojom je došao do željene informacije
-objašnjava pronađeni sadržaj na preporučenim mrežnim stranicama
-odabire ključne informacije i sadržaje koje je pronašao
-izdvaja prema zadanim kriterijima informacije i sadržaje do kojih je došao pretraživanjem interneta
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-strategije pretraživanja interneta
-ključne riječi
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-objasniti pretraživanje pomoću ključnih riječi
-poticati kritičko promišljanje o prvom rezultatu pretrage
-ukazati na važnost provjere informacija kako bi se utvrdilo podudaraju li se s ciljevima pretraživanja
-demonstrirati odabiranje i bilježenje korisnih informacija među više pronađenih s obzirom na upute za pretraživanje
-objasniti prednosti korištenja naprednih opcija pretraživanja u tražilicama
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i Društvo i zajednica.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ A.2.2. Učenik pristupa različitim vrstama medijskih sadržaja procjenjujući njihovu kvalitetu.
-koristi različite uređaje za pristup medijskim sadržajima
-izdvaja medijske sadržaje
-procjenjuje kvalitetu medijskih sadržaja
-pristupa različitim vrstama medijskih sadržaja
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-uređaji za pristup medijskim sadržajima
-kvaliteta medijskog sadržaja
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-primjenjivati različite uređaje za pristup medijskim sadržajima
-pronalaziti medijske sadržaje za učenje (edukativne igre, priče, filmovi)
-koristiti rubrike za procjenu medijskih sadržaja
-poticati suradnički rad u procjeni kako bi se razvilo kritičko mišljenje i razumijevanje medijskih sadržaja
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Poduzetništvo.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.2.1. Učenik povezuje pojam digitalnog identiteta s osobnim podacima uočavajući važnost njegove zaštite.
-prepoznaje važnost korisničkog računa za pristup uslugama za komunikaciju
-povezuje pojam digitalnog identiteta s osobnim podacima
-razlikuje svoje i tuđe osobne podatke
-primjenjuje mjere zaštite osobnih podataka i digitalnog identiteta
-izrađuje jake i sigurne lozinke
-opisuje pojam digitalnog identiteta i načine njegove zaštite
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-digitalni identitet
-zaštita digitalnog identiteta
-izrada jakih i sigurnih lozinki
-korisnički račun
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-naglasiti važnost zaštite osobnih podataka (adresa, telefonski broj i drugi podatci koji se ne bi trebali dijeliti s drugima na internetu)
-raspravljati o značenju digitalnog identiteta i povezati ga s osobnim podacima
-upozoriti na posljedice neprihvatljivog ponašanja na mreži i utjecaj takvoga ponašanje na digitalni identitet
-raspravljati o trajnosti digitalnih tragova jer ne mogu biti u potpunosti izbrisani te je potrebno biti oprezan pri dijeljenju osobnih podataka na internetu
-opisati zaštitu digitalnog identiteta kao važnu za sprječavanje neželjenih posljedica poput zlostavljanja, krađe identiteta ili drugih sigurnosnih rizika
-poticati korištenje jakih i jedinstvenih lozinki
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i Društvo i zajednica.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
IDK OŠ B.2.2. Učenik analizira poželjna pravila ponašanja tijekom komunikacije i suradnje u digitalnom okruženju.
-razlikuje pravila ponašanja u fizičkome i digitalnom okruženju
-identificira poželjna pravila ponašanja tijekom komunikacije i suradnje u digitalnom okruženju
-poštuje pravila privatnosti u digitalnom okruženju
-primjenjuje poželjna pravila ponašanja u digitalnom okruženju
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- digitalni bonton
-pravila privatnosti u digitalnom okruženju
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-potaknuti na primjenu digitalnog bontona prilikom komunikacije u digitalnom okruženju
-objasniti da naši komentari ili ponašanje ne bi trebali vrijeđati ili uznemirivati druge tijekom komunikacije te da treba biti pažljiv i empatičan prema drugim ljudima
-ukazati na neprimjerenu uporabu velikih slova školskog formalnog pisma i previše uskličnika
-ukazati da se neprimjereno ili uznemiravajuće ponašanje treba prijaviti odgovarajućim osobama (roditelj, učitelj)
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Društvo i zajednica DIZ OŠ C.2.1.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.2.1. Učenik predstavlja digitalne radove izrađene kombiniranjem različitih oblika i sadržaja.
-opisuje način stvaranja digitalnih sadržaja
-izrađuje digitalne radove kombiniranjem različitih vrsta medijskih sadržaja
-organizira prethodno spremljene datoteke u mape na uređaju
-predstavlja svoj digitalni rad razrednoj zajednici
-predstavlja svoje digitalne radove
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-rad s dijelovima slike i crteža (kopiranje, izrezivanje, lijepljenje)
-spremanje datoteka na uređaj
-organiziranje datoteka na uređaju
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-razlikovati osnovne pojmove kao što su vrste datoteka, veličina datoteka i imenovanje datoteke
-ponuditi različite alate i aplikacije za izradu digitalnih radova
-kreirati logičke zadatke (slikovni sudoku), premetaljke, rebuse i slične logičke zadatke kombiniranjem dijelova crteža/slika ili teksta
-organizirati predstavljanje radova na način koji potiče međusobnu razmjenu i rješavanje zadataka
-pohranjivati radove u mape učenja
-upoznati organizaciju podataka na računalu
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik, Matematika i Likovna kultura.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.2.2. Učenik povezuje digitalnu tehnologiju i njezin utjecaj na okoliš.
-identificira pojam i oznaku elektroničkog otpada
-razlikuje vrste elektroničkog otpada
-razvrstava elektronički otpad
-objašnjava utjecaj digitalne tehnologije na okoliš
-prepoznaje važnost izdvajanja i zbrinjavanja elektroničkog otpada
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-elektronički otpad – prepoznavanje, razvrstavanje i zbrinjavanje elektroničkog otpada
-utjecaj digitalne tehnologije na okoliš
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-upoznati utjecaj digitalnih tehnologija na okoliš
-istraživati kako se digitalne tehnologije proizvode, koriste i zbrinjavaju te koje su mjere za smanjenje njihovog utjecaja na okoliš
-poticati kritičko promišljanje o utjecaju digitalnih tehnologija na okoliš
-razgovarati o odlaganju digitalnih uređaja (mobilnih uređaja, tableta, računala) nakon prestanka uporabe
-naglasiti važnost zbrinjavanja starih elektroničkih uređaja u centru za zbrinjavanje elektroničkog otpada
-uputiti na najbližu tvrtku koja zbrinjava elektroničkog otpada
-organizirati akciju prikupljanje starih uređaja u suradnji s tvrtkom za zbrinjavanje elektroničkog otpada
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Praktične vještine PV OŠ B.2.2. i Društvo i zajednica DIZ OŠ C.2.1.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanja i Poduzetništvo.
Slika 3. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom druge godine učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.3.1. Učenik procjenjuje informacije iz ponuđenih izvora.
-razvrstava informacije koje pronalazi
-izdvaja relevantne informacije
-koristi relevantne informacije za potrebe učenja
-opisuje načine razvrstavanja informacija
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-izvori informacija
-informacije i dezinformacije
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-istražiti prednosti korištenja interneta u odnosu na druge načine dobivanja informacija
-razumjeti kontekst i vrednovati kvalitetu informacija (knjige, časopisi, novine i televizija) prema ponuđenim rubrikama za vrednovanje
-koristiti preporučene mrežne stranice za specifične teme (ključne riječi) prema različitim kriterijima
-evaluirati pouzdanost i relevantnost pronađenih informacija, uključujući provjeru izvora, datuma objave i konteksta
-uspoređivati različite izvore informacija za širu perspektivu i razumijevanje različitih stavova o određenoj temi
-razvijati kritičko razmišljanje i logiku za razlikovanje činjenice od mišljenja, pretpostavki i dezinformacija
-predstavljati različite vrste informacija i zadataka koji zahtijevaju filtriranje informacija kako bi se razvila vještina filtriranja informacija u stvarnom svijetu
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik te ostvariti u suradnji sa stručnim suradnicima školskim knjižničarima.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ A.3.2. Učenik procjenjuje utjecaj medija na društvo i zajednicu.
-koristi medije u skladu s vlastitim potrebama i ciljevima
-argumentira kritički stav o medijskim sadržajima
-objašnjava utjecaj medija na društvo i zajednicu
-opisuje utjecaj medija na društvo i zajednicu
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-mediji i utjecaj medija na društvo i zajednicu
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-koristiti medije koji mogu zadovoljiti individualne potrebe i ciljeve (zabava, informacije, učenje)
-koristiti različite metode poučavanja kao što su rasprave, istraživanja, projekti i druge aktivnosti koje će učenicima omogućiti aktivno sudjelovanje u učenju i razvoju sposobnosti kritičkog razmišljanja o medijskim sadržajima
-razmotriti negativne utjecaje medija, kao što su negativni utjecaj na mentalno zdravlje, ovisnost o tehnologiji i drugi problemi
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Poduzetništvo.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.3.1. Učenik procjenjuje važnost primjene digitalne tehnologije za suradnju s drugima.
-raspravlja o primjeni digitalne tehnologije za suradnju s vršnjacima
-procjenjuje prednosti korištenja digitalnih alata i tehnologija
-organizira videokonferencije za suradnički rad
-prijavljuje se/odjavljuje se s mrežne stranice
-primjenjuje digitalnu tehnologiju za suradnju
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-digitalna tehnologija za sinkronu i asinkronu suradnju
-odabrati odgovarajuće uređaje i programe primjerene učenicima pazeći pritom na zaštitu osobnih podataka
-organizirati grupni chat u sigurnom online okruženju npr. Microsoft Teamsu
-prilikom komunikacije primjenjivati poželjna pravila ponašanja i komunikacije
-slati elektroničku poštu sa svim dijelovima poruke (primatelj, predmet, početni pozdrav, tijelo poruke, potpis)
-poticati rad na projektima i suradnju s vršnjacima (videokonferencije s vršnjacima)
-upotrijebiti platforme za razmjenu poruka među učenicima unutar sigurnoga okruženja, koji uporablja korisničke podatke računa iz sustava AAI@EduHr
-prijaviti se i odjaviti iz sustava za komunikaciju
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i Društvo i zajednica.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
IDK OŠ B.3.2. Učenik primjenjuje pravila zaštite osobnih podatka.
-prepoznaje potencijalne rizike vezane uz korištenje digitalnih tehnologija
-sprječava rizike vezane uz korištenje digitalnih tehnologija
-analizira različite načine predstavljanja osoba na mreži
-razlikuje štetne od sigurnih načina osobnoga predstavljanja
-integrira pravila o zaštiti osobnih podataka tijekom korištenja digitalnih tehnologija
-opisuje pravila zaštite osobnih podatka
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-osobni podatci
-mjere zaštite osobnih podataka
-digitalni tragovi
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-pokazati na primjerima što su osobni podatci (osobna iskaznica)
-razumjeti rizike koje predstavlja dijeljenje osobnih podataka na internetu, uključujući krađu identiteta i prevare
-raspravljati o opasnostima dijeljenja osobnih podataka s nepoznatim osobama ili na neprovjerenim mrežnim mjestima
-potaknuti razgovor o tome kako najbolje zaštititi svoje osobne podatke
-istaknuti da svakim boravkom na internetu ostavljajmo digitalne tragove
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Poduzetništvo.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.3.1. Učenik analizira niz koraka za rješavanje jednostavnog problema.
-pokreće vizualni programski alat
-kreira jednostavan niz uputa koristeći se blokovima ili naredbama
-povezuje blokove ili naredbe u cjelinu istražujući njihovo djelovanje
-prepoznaje osnovne elemente izrade programa: ulaz – obrada – izlaz
-analizira pogreške u redoslijedu niza naredbi
-ispravlja pogrešan redoslijed naredbi
-vrednuje algoritamsko rješenje
-primjenjuje jednostavan niz uputa koje predstavljaju rješenje nekoga problema
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-niz uputa i zadavanje niza uputa
-prikazivanje niza uputa slikom ili riječima
-analiziranje niza uputa
-otkrivanje pogrešnog redoslijeda i ispravljanje pogrešnog redoslijeda niza uputa
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Za uspješno usvajanje ovog odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je slijediti sljedeće korake:
-identificirati problem i razumjeti što je potrebno riješiti
-razdvojiti problem na manje dijelove i analizirati svaki dio posebno
-izdvojiti potrebne resurse za rješavanje problema, kao što su informacije, alati i vještine
-razviti plan rješavanja problema koji će uključivati potrebne korake za rješavanje problema
-implementirati plan rješavanja problema i provesti planirane korake
-procijeniti rezultate rješavanja problema i razmotriti jesu li potrebne dodatne prilagodbe
-razmišljati o procesu rješavanja problema i identificirati korake koji su bili uspješni ili neuspješni kako bi se poboljšao proces rješavanja problema u budućnosti
-primijeniti naučene vještine rješavanja problema u drugim situacijama
-analizirati niz uputa predočenih slikom ili riječima
-otkrivati pogrešan redoslijed u uputama i ispravljati ga (niz uputa za zadatke koji su bliski učenicima, igre sakrivanja, davanje uputa za kretanje, vođenje robota labirintom)
-koristiti različite metodičke postupke pri pokazivanju problema i njegova rješenja
-primijeniti grafičke programe i aplikacije s naznakom programiranja (Hour of code, Code week, Run Marco, Minecraft Education)
-poticati razvijanje preciznosti i jednostavnosti u opisivanju postupaka za rješavanje problema
-koristiti, prema mogućnostima škole, hardverska rješenja za vizualizaciju programiranja robotima ili uređajima sa senzorima
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.3.2.
Učenik demonstrira kreiranje i pohranjivanje digitalnih radova na različitim uređajima.
-koristi različite digitalne alate za izradu digitalnih radova
-pohranjuje digitalne radove u oblak, na mrežne diskove ili lokalne uređaje
-pohranjuje izrađene digitalne radove
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-snimanje audiozapisa
-izrada plakata ili infografike
-sustavi za pohranu podataka – uređaj, mrežni diskovi, oblak
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-upoznati različite vrste digitalnih radova, kao što su tekstualni dokumenti, prezentacije, tablice i multimedijski sadržaji
-kreirati digitalne radove korištenjem odgovarajućeg programa za pisanje teksta i stvaranja plakata ili infografike
-snimati audiozapise korištenjem dostupnih uređaja i programa instaliranima na njima
-objasniti organizaciju datoteka u mape za lakše pronalaženje i dijeljenje s drugima
-upoznati različite načine pohrane digitalnih radova, uključujući pohranu na lokalnom računalu, mrežnom disku ili u oblaku
-dijeliti digitalne radove s drugima na siguran i odgovarajući način putem oblaka ili mrežnih platformi za suradnju kao što su Google Classroom ili Microsoft Teams
-predstavljati vlastite digitalne radove (javni nastup u razredu)
-prilagoditi razinu složenosti digitalnog sadržaja ovisno o odabranom programu
Prijedlog projekta za usvajanje odgojno-obrazovni ishoda:
-izraditi audiozapise na temu lektirnih naslova, događaja u školi i slično
-koristiti jednostavne programe za uređivanje i spajanje audiozapisa te na taj način stvoriti radijsku emisiju
-izraditi infografiku ili plakat za najavu radijske emisije
-objaviti radijsku emisiju
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i Glazbena kultura.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Poduzetništvo.
Slika 4. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom treće godine učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.4.1. Učenik organizira informacije.
-identificira ključne informacije iz različitih izvora
-kategorizira informacije u skupine prema određenim kriterijima
-koristi različite tehnike organizacije informacija u različitim kontekstima
-razvrstava informacije prema zadanim kriterijima
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-tehnike organizacije informacija (dijagrami, organizatori znanja, bilješke, tablice, grafikoni)
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-razumjeti način organizacije informacija i važnost ove vještine u učenju i svakodnevnom životu
-identificirati ključne informacije iz različitih izvora
-raspravljati o autorskom pravu i načinima pravilnog citiranja izvora informacija
-kategorizirati i razvrstavati informacije u skupine prema određenim kriterijima, kao što su teme ili ideje
-koristiti tehnike organizacije informacija, poput dijagrama, organizatora znanja, bilješki, tablica i grafikona, za bolje razumijevanje i povezivanje informacija
-primijeniti vještine organizacije informacija u različitim kontekstima
Povezati s usvajanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ B.4.2.
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Učiti kako učiti, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.4.1. Učenik upravlja jednostavnim načinima zaštite uređaja, sadržaja i podatka.
-objašnjava opasnosti u digitalnom okruženju
-procjenjuje opasnosti koje se mogu pojaviti u slučaju susreta s osobom koju poznaje samo u virtualnom okruženju
-prepoznaje nasilnu komunikaciju i elektroničko zlostavljanje
-navodi osobe i službe kojima se može obratiti za pomoć
-procjenjuje važnost antivirusnih programa
-primjenjuje mjere zaštite uređaja i osobnih podataka
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-opasnosti u digitalnom okruženju
-komunikacija u digitalnom okruženju – moguće opasnosti u interakciji s nepoznatim osobama (osobama koje poznaju samo u virtualnom okruženju)
-posljedice dijeljenja podataka na mreži
-zaštita uređaja – uloga operativnog sustava, instaliranje/ažuriranje antivirusnog programa
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-raspravljati o prijetnjama i sigurnosnim rizicima te prepoznati potencijalne opasnosti (prevare, virusi)
-spoznati opasnosti o mogućim posljedicama fizičkog susreta s osobom koju poznamo samo iz virtualnog okruženja
-pratiti dostupnost podataka na internetu (upisivanje svog imena i prezimena u tražilicu)
-koristiti antivirusni program za zaštitu uređaja od virusa i drugih zlonamjernih programa
-redovito ažurirati softver i operativni sustav na uređaju kako bi se preuzele najnovije verzije softverskih zakrpa za sigurnosne propuste i probleme
-koristiti lozinke za uređaj kako bi spriječili neovlašten pristup svojim podacima
-koristiti sigurne mreže za pristup internetu, poput šifriranih bežičnih mreža ili mobilnih mreža kako bi zaštitili svoje podatke
-koristiti sigurne načine dijeljenja datoteka, dijeljenja putem usluga u oblaku koje koriste enkripciju
-povezati svoj uređaj s drugim uređajima (Bluetooth, NFC, bežična mreža)
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ B.4.2. Učenik raspravlja o autorskom pravu.
-istražuje značenje pojmova licenciranja i kršenja autorskog prava
-uspoređuje Creative Commons licence i njihovu primjenu u različitim djelatnostima
-navodi primjere kršenja autorskog prava te posljedice koje takvo kršenje može imati
-povezati temu autorskog prava s temama informacijske i medijske pismenosti, etike i digitalnog bontona
-upoznati osnove autorskog prava, kao što su definicija autorskog prava, zaštita autorskog prava i trajanje autorskog prava
-prepoznati autorski materijal i znati kada je potrebna dozvola autora za upotrebu
-koristiti autorski materijal na zakonit način, uključujući citiranje, upotrebu u nastavi i saznanja o autoru sadržaja
-upoznati primjere kršenja autorskog prava, kao što su neovlašteno kopiranje glazbe, filmova i slika
-raspravljati o pitanjima u vezi s autorskim pravom, kao što je piratstvo, ograničavanje pristupa informacijama i slično
-prikazati primjere kršenja autorskog prava, poput preuzimanja fotografija ili pjesama bez dozvole i potaknuti raspravu o kršenju dozvola
-objasniti korištenje materijala koji su zaštićeni autorskim pravom na zakonit način (citiranje izvora, traženje dozvola ili javno dostupni materijali)
Povezati s ostvarivanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ A.4.1.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.4.1. Učenik stvara program u vizualnom okruženju koristeći odluku, ulazne i izlazne vrijednosti te ipove podataka.
-koristi odluku, ulazne i izlazne vrijednosti u programu
-primjenjuje tipove podataka
-analizira odnos ulaznih i izlaznih vrijednosti
-učenik piše algoritamsko ili grafičko rješenje primjenjujući odluke i tipove podataka te ulazne i izlazne vrijednosti
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-odluka – stvaranje plana i strategije kako će program rješavati zadatak koji mu je postavljen
-ulazne i izlazne vrijednosti – razumijevanje funkcionalnosti programa i njegovo povezivanje s drugim dijelovima sustava
-tipovi podataka
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-navesti različite primjere događaja pri čemu se za njihovo rješavanje može služiti s računalom ili bez računala
-različitim metodičkim postupcima prikazivati probleme i načine njegova rješenja (primjeri s vremenskom prognozom i kako odlučujemo što ćemo obuti, odjenuti ili gdje se igrati)
-razlikovati upute (ili niz uputa) koje je potrebno napraviti za svaku vrijednost odluke
-koristiti vizualne programe i aplikacije za stvaranje rješenja (primjerice Scratch, Microsoft MakeCode Arcade, Micro:bit)
-razvijati preciznost i jednostavnost u opisivanju postupaka za rješavanje problema
-pokazati, prema mogućnostima škole, upravljanje robotom ili drugim hardverskim rješenjima sa senzorima unošenjem različitih naredbi (IoT)
-razlikovati i primjenjivati jednostavne tipove podataka kojima se koristi neki programski jezik
-analizirati neki problem te prepoznati ulazne vrijednosti potrebne za rješavanje toga problema te moguće izlazne vrijednosti programa
-poticati raspravu o načinima analiziranja problema i osmišljavanju rješenja
-uspoređivati različite pristupe, argumentirati rješenje i uvažavati rješenja drugih
-grafički predstaviti rješenja
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.4.2. Učenik organizira sustav pohrane podataka na računalu ili oblaku.
-uređuje hijerarhiju mapa i datoteka na računalu ili u oblaku
-organizira podatke prema vrstama datoteka
-primjenjuje hijerarhijski sustav pohrane na računalu ili u oblaku
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-mape i datoteke
-organizacija podataka na računalu i oblaku
-hijerarhijska struktura pohrane
-vrste datoteka prema nastavku
-pretraživanje datoteka na računalu
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-objasniti vrste datoteka i organizirati ih u logične mape i podmape
-navesti prednosti i nedostatke različitih načina prikazivanja popisa sadržaja nekog medija
-primijeniti osnovne postupke za rad s datotekama, npr. premještanje, preimenovanje, brisanje i kopiranje datoteka/mapa
-imenovati mape i datoteke za lakše pronalaženje
-uklanjati nepotrebne datoteke
-istaknuti važnost izrade sigurnosnih kopija podataka i pohrane na sigurno mjesto
-koristiti oblak za pohranu podataka
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.4.3. Učenik istražuje tehnologije u nastajanju.
-procjenjuje mogućnosti korištenja tražilica i glasovnih asistenata vođenih umjetnom inteligencijom
-izrađuje jednostavan 3D model u odabranom programu
-koristi neku od tehnologija u nastajanju
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-osnovne informacije o umjetnoj inteligenciji
-tražilice koje koriste umjetnu inteligenciju
-glasovni asistenti
-napredni sustavi umjetne inteligencije
-izrada 3D modela jednostavnim programom za 3D modeliranje
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-razgovarati o umjetnoj inteligenciji i tome što sve obuhvaća ovaj pojam
-pokazati više različitih primjera korištenja umjetne inteligencije u svakodnevnom životu
-potaknuti na promišljanje o etičkim pitanjima vezanim uz umjetnu inteligenciju
-pokazati moguće načine korištenja tražilica i glasovnih asistenata vođenih umjetnom inteligencijom
-istražiti barem jedan od 17 UN globalnih ciljeva održivog razvoja korištenjem umjetne inteligencije (Chat GPT ili neki drugi)
-izraditi jednostavne 3D modele korištenjem jednostavnog programa za 3D modeliranje (npr. Paint 3D ili neki drugi)
-ovisno o mogućnostima škole, na 3D pisaču ispisati radove koji mogu biti izrađeni za tematske prigode (Božić, Uskrs, školski sajam i sl.).
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj, Održivi razvoj i Učiti kako učiti.
Slika 5. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom četvrte godine učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.5.1. Učenik vrednuje informacije.
-procjenjuje pouzdanost informacija iz različitih izvora
-identificira potencijalne izvore pristranosti, nejasnoća ili netočnosti u informacijama
-navodi kriterije za procjenu kvalitete informacija
-procjenjuje relevantnost informacija u odnosu na specifični zadatak ili projekt
-kritički razmišlja o informacijama iz različitih izvora
-sintetizira informacije kako bi stvorio smislenu i kvalitetnu cjelinu
-koristi različite kriterije za procjenu kvalitete informacija
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-korištenje naprednih opcija u tražilicama
-kriteriji vrednovanja informacija
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-sastaviti/izraditi popis traženih informacija ili plan aktivnosti te formulirati pretrage
-analizirati, kritički vrednovati te zajednički odabrati traženu informaciju u rezultatima pretrage
-kombinirati više pretraga tako da se ključni pojam definira kao izraz ili uključi dodatno pretraživanje s obzirom na vrstu podataka
-komentirati i analizirati rezultate pretrage odnosno podatke koje tražilica nudi kao rezultat pretrage (reklame i pravi rezultati pretraživanja)
-formulirati pretragu za istom informacijom te raspravom uočiti sličnosti i razlike u rezultatima koji se mogu pojaviti pri različito formuliranim pretragama za istim informacijama
- koristiti različite kriterije za procjenu kvalitete informacija, kao što su autor izvora, valjanost izvora, kredibilitet i dosljednost
-procijeniti relevantnost informacija u odnosu na specifični zadatak ili projekt
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati sa svim nastavnim predmetima.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
-procjenjuje programe za izradu određenih vrsta sadržaja
-predstavlja digitalne sadržaje
-rangira digitalne sadržaje prema zadanim kriterijima
-uspoređuje digitalne sadržaje prema zadanim kriterijima
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-usporedba programa za izradu digitalnih sadržaja
-prezentacijske vještine
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-definirati kriterije za objektivno procjenjivanje programa prema njegovoj vrijednosti, relevantnosti, funkcionalnosti i dostupnosti
-planirati predstavljanje digitalnih sadržaja
-provjeriti funkcionalnost digitalnih sadržaja prije predstavljanja
-analizirati vrijednost i relevantnost digitalnih sadržaja, provjeriti jesu li u skladu s ciljevima te jesu li primjereni za ciljanu publiku
-izraditi kriterije vrednovanja te vrednovati digitalne sadržaje i prezentacijske vještine
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i Likovna kultura.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.5.1. Učenik raspravlja o softveru kao intelektualnom vlasništvu.
-razlikuje različite vrste softverskih licenci
-raspravlja o softveru kao intelektualnom vlasništvu te pravima i ograničenjima koja proizlaze iz njegove upotrebe
-navodi obaveze i ograničenja uporabe softvera
-opisuje posljedice kršenja softverskih licenci
-opisuje vrste softverskih licenci
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-intelektualno vlasništvo
-vrste licenci softvera
-posljedice nezakonitog korištenja softvera
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-objasniti razliku između različitih vrsta licenci
-upoznati vrste licenci softverskih proizvoda (pojedinačne, količinske, OEM, probne, freemium i sl.)
-spoznati postojanje različitih zakona i propisa koji se odnose na licenciranje softvera
-povezati model licenciranja s korištenjem dostupnih usluga Microsoft 365 i Google Workspace for Education
-spoznati Open source licence kao otvoreni pristup izvornom kodu i postojanje različitih vrsta Open source licenci
-objasniti da je programski kod intelektualno vlasništvo
-razviti svijest o zaštiti podataka i privatnosti
-upozoriti na prikupljanje i korištenje osobnih podataka prilikom korištenja softvera i aplikacija
-upozoriti na posljedice korištenja piratskog softvera
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i strani jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.5.1. Učenik preispituje složeniji problem rastavljajući ga na niz potproblema.
-analizira složeniji problem
-prepoznaje korake/dijelove u rješavanju problema
-planira rješavanje problema prepoznajući manje probleme s kojima se već susretao
-povezuje rješenja potproblema s rješenjem složenijeg problema
-objašnjava postupak raščlanjivanja problema na potprobleme
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-analiziranje i rastavljanje složenijeg problema na manje dijelove
-poznate strukture u potproblemu
-ugrađivanje rješenja potproblema u konačno rješenje
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-pronaći primjere problema u svakodnevnome životu koji demonstriraju postupak rješavanja ◊problema rastavljajući ga na manje, poznate probleme npr. projektni pristup – analizirati nužne dijelove, kako se povezuju i ovise jedni o drugima
-uočiti i opisati poznate ili manje probleme koji se mogu riješiti kao manji moduli nekoga programa
-predlagati načine povezivanja/uključivanja potproblema u rješenje zadanoga problema
-prepoznati i razlikovati vrijednosti koje povezuju potproblem s početnim problemom, objasniti njihova obilježja
-odabrati strategiju rješavanja početnoga problema, u paru ili samostalno, realizirati rješenje u obliku programa
-uočiti/prepoznati/istaknuti dijelove koda koji predstavljaju rješenje nekoga poznatog (manjeg) problema, mijenjati/prilagoditi dijelove programskog koda kako bi se uklopili u rješenje nekoga većeg problema
-razlikovati parametre kojima se koristi potprogram
-pokazati programsko rješenje koristeći se alatima vizualizacije
-testirati programsko rješenje te raspravljati o ispravnosti ponuđenoga programskog rješenja u skupini ili u paru te po potrebi preurediti rješenje
-pronaći primjerene sadržaje među zadatcima logičkoga tipa, logičke zagonetke, zadatke s kombinacijama i sl.
-razvijati strategije za rješavanje problema
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.5.2. Učenik vrednuje algoritam za rješavanje problema.
-organizira aktivnosti u obliku algoritma
-kritički provjerava ispravnost algoritma
-uspoređuje očekivano i dobiveno rješenje
-testira rješenje algoritma
-analizira korake za rješavanje jednostavnoga problema
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-svakodnevne aktivnosti prikazati algoritmom
-rješenje problema prikazati riječima i grafički, usmeno ili tekstom
-analizirati prikazani algoritam za rješavanje problema
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-osmisliti i ponuditi jednostavne primjere organiziranja različitih aktivnosti iz svakodnevnoga života u obliku algoritma
-opisati navedene primjere organizacija aktivnosti kao primjere nekoga algoritma te analizirati kako se izvršavaju aktivnosti u tim primjerima
-opisati postupak analize i rješavanja problema
-zadavati jednostavne probleme ili priče koje se mogu riješiti (realizirati) kratkim nizom uputa
-organizirati predstavljanje algoritamskih rješenja na način koji potiče međusobnu razmjenu, zajedničko analiziranje i vrednovanje ponuđenih rješenja
-osmisliti svoju ideju rješavanja zadanoga problema ili nekoga scenarija (priče) od analize do testiranja, prepravljanja i vrednovanja rješenja
-pronaći primjere zadataka logičkoga tipa
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetne teme Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.5.3. Učenik dizajnira digitalne sadržaje prema zadanim kriterijima.
-procjenjuje programe za izradu određenih vrsta sadržaja
-razlikuje programe za pregledavanje od programa za uređivanje digitalnog sadržaja
-kombinira funkcije programa za izradu digitalnog rada prema zadanim uputama
-primjenjuje osnovne funkcije odgovarajućega programa za izradu digitalnog rada
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-programi za pregledavanje i obradu slike
-programi za obradu teksta
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-izrađivati infografike, postere ili slično korištenjem nekog od besplatnih programa za grafički dizajn ili dostupnim putem AAI@EduHR identitetom (npr. Canva, Adobe Creative Cloud Express i sl.)
-obraditi i prilagoditi sliku u nekom programu (npr. Gimp ili sl.)
-izraditi digitalni sadržaj koristeći neki program za izradu tekstualnih dokumenata ili prezentacija
-oblikovati dokument korištenjem naredbi za oblikovanje fonta, odlomka, postavljanje veličine stranice, stilova naslova, umetati objekte kao što su slike, tablice, grafički elementi
-umetati odgovarajuće digitalne sadržaje pod odgovarajućim Creative Commons licencama za upotrebu u obrazovanju
-izraditi popis literature i izvora
-pohraniti rad u različitim oblicima (slika, prezentacija)
-izraditi digitalni rad u skladu s aktivnostima nekoga projekta u koji je škola/razred/učenik uključen (razredni, školski, ESEP projekti i slično)
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i strani jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetne teme Poduzetništvo.
Slika 6. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom pete godine učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
-analizira medijske poruke otkrivajući namjere autora
-prepoznaje pristranosti, manipulacije, dezinformacije i propagande
-prepoznaje komercijalne poruke
-objašnjava sadržaj komercijalne poruke
-razlikuje pozitivan i negativan utjecaj medijskih poruka
-istražuje kako mediji utječu na osobe u njegovoj neposrednoj okolini
-analizira medijske poruke
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-ključni koraci za procjenjivanje medijskih poruka: istraživanje, utvrđivanje povezanosti, interpretacija, provjera vjerodostojnosti, konsolidacija u postojeće znanje
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- predstaviti različite medijske poruke, istražiti njihovu namjenu, ciljanu publiku, razloge stvaranja i vjerodostojnost
-analizirati različite primjere medijskih poruka, otkriti pristrane, manipulirajuće, dezinformirajuće i propagandne poruke
-interpretirati medijske poruke, raspravljati o poznatim primjerima te izražavati vlastite stavove
-pronaći ideje na mrežnim stranicama poput portala medijska pismenost Agencije za elektroničke medije koje procjenjuju kvalitete medija
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.6.1. Učenik procjenjuje pojavne oblike elektroničkog nasilja te preventivne načine djelovanja.
-prepoznaje vrste elektroničkog nasilja
-primjenjuje odgovorno ponašanje na mreži
-navodi osobe/institucije kojima se može obratiti u slučaju da postane žrtva elektroničkog nasilja ili svjedoči elektroničkom nasilju
-kritizira elektroničko nasilje i govor mržnje
-razlikuje vrste elektroničkog nasilja i načine preventivnog djelovanja
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-elektroničko nasilje i govor mržnje
-mjere zaštite – osobe/nadležne institucije za suzbijanje elektroničkog nasilja
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-raspravljati o razlikama između nasilja u fizičkom i elektroničkom okruženju
-prepoznati elektroničko nasilje kao ponavljajuće ponašanje s ciljem zastrašivanja, ljutnje ili posramljenja onih koji su ciljani
-upoznati zakonske posljedice elektroničkoga nasilja i govora mržnje (s 14 godina djeca su kazneno odgovorna)
-raspravljati o pozitivnom/negativnom digitalnom tragu i pravu na zaborav
-potaknuti na prijavu svake komunikacije ili kontakta koji je neprihvatljiv
-sačuvati dokaze i prijaviti incident policiji (Red Button), Abuse službi ili pozvati Hrabri telefon
-raspravljati o opasnostima loše komunikacije na mreži (govor mržnje, online stoning, slacking, širenje nasilnih i uvredljivih komentara)
-provesti različite aktivnosti s ciljem prevencije elektroničkoga nasilja
-uključiti se u nacionalne i međunarodne kampanje i projekte za prevenciju elektroničkoga nasilja
Povezati s ostvarivanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ C.6.2.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
IDK OŠ B.6.2. Učenik kreira virtualne zajednice za suradnju s drugima.
-koristi virtualne zajednice za suradnički rad s obrazovnom svrhom
-organizira virtualne zajednice, uključujući različite platforme za internetsku komunikaciju i suradnju
-identificira ključne čimbenike uspješne virtualne zajednice
-procjenjuje utjecaj virtualne zajednice na sve članove grupe
-upotrebljava virtualne zajednice za učenje
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-virtualne zajednice za učenje
-uspostavljanje uspješne virtualne zajednice
-dijeljenje, objava, komentiranje sadržaja unutar virtualne zajednice
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-poznavati i primjenjivati postupke za stvaranje grupe
-surađivati u grupama ili mrežama sudjelovanjem u online raspravama gdje se mogu razmjenjivati ideje i iskustva s drugima
-razlikovati različite uloge te mogućnosti pojedinoga suradničkog alata
-opisati te analizirati virtualne zajednice s obzirom na uvjete korištenja
-spoznati ključne čimbenike uspješne virtualne zajednice (jasni ciljevi, zajedničke vrijednosti i dobro definirana pravila)
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ B.6.3. Učenik analizira prednosti i nedostatke mrežnog povezivanja i zaštite uređaja na mreži.
-prepoznaje mrežu kao međusobno povezane digitalne uređaje koji razmjenjuju podatke
-razlikuje pozitivne i negativne strane umrežavanja
-razlikuje vrste mrežnoga povezivanja
-kategorizira vrste štetnih djelovanja na mreži
-analizira razinu postavki mrežne sigurnosti koja je definirana operacijskim sustavom te u određenim računalnim programima i aplikacijama
-primjenjuje postupke za zaštitu računala, programa i podataka na mreži
-identificira postojeće uređaje na mreži i povezuje nove uređaje
-primjenjuje mjere zaštite uređaja na mreži
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-vrste mrežnog povezivanja i uređaji na mreži
-prijenos podataka mrežom i mrežni protokoli
-IP adresa – javne/privatne, statičke/dinamičke
-maliciozni programi
-zaštita računala i mreže
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-razlikovati mrežno povezivanje uređaja u informatičkoj učionici, školi, vlastitome domu i sl.
-navoditi situacije iz svakodnevnoga života u kojima se koriste pojedine vrste mrežnoga povezivanja (npr. bežična mreža, Bluetooth, mobilne mreže...)
-istražiti primjere povezivanje uređaja u bežičnu mrežu unutar dostupnih mogućnosti škole
-pronalaziti i predlagati mrežna mjesta koja objavljuju savjete za zaštitu računala, računalnih programa i podataka te osoba od štetnih djelovanja mrežom
-analizirati te predlagati razinu sigurnosnih postavki svojega operacijskog sustava (npr. vatrozid) i ostalih programa za zaštitu od štetnih mrežnih djelovanja (npr. antivirusni programi, razina sigurnosti mrežnoga preglednika, dozvole pristupa i uvjeti korištenja)
-pronalaziti te obrazlagati djelovanje osnovnih vrsta štetnih programa koji djeluju mrežom (virusi, crvi, špijunski programi, ucjenjivački programi i sl.)
-proučavati uvjete korištenja mobilnih aplikacija
-istražiti brzinu prijenosa podataka u mreži pri preuzimanju i slanju podataka u mreži, mjerne jedinice za brzinu prijenosa podataka na mreži, mrežna mjesta koja se koriste sigurnosnim protokolima za prijenos mrežnih sadržaja i ikone mrežnih uređaja
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.6.1. Učenik stvara programe koji sadrže strukture grananja i uvjetnoga ponavljanja.
-analizira ulazne vrijednosti i algoritamske strukture pri rješavanju problema
-planira i slaže niz uputa (naredbi) kao rješenje problema primjenjujući algoritamske strukture slijeda, grananja i ponavljanja
-analizira zadani problem te predlaže rješenje
-predviđa ponašanje algoritma te provjerava ispravnost
-izrađuje algoritamsko rješenje sa strukturom grananja
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-struktura grananja
-uvjetno ponavljanje
-prikazati strukture grananja i uvjetnog ponavljanja: dijagramom, riječima govornoga jezika ili programskim jezikom
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-pokazati praćenje ponašanja algoritma na jednostavnim primjerima kao što su postojeći demo sadržaji, online video sadržaji ili alati vizualizacije programa
-potaknuti na istraživanje ponašanja nekih algoritama uređivanjem i mijenjanjem parametara u pokaznim primjerima
-suradničkim radom izraditi niz uputa (naredbi) kao rješenje nekog problema
-rješavati jednostavne probleme koji upotrebljavaju ulazne vrijednosti i algoritamske strukture slijeda, grananja i uvjetnog ponavljanja, npr. ispisivanje određenoga niza brojeva ili brojeva s određenim svojstvima (parni, pozitivni i sl.), računanje s nizom ulaznih vrijednosti, ponavljanje izvršavanja nekih aktivnosti, korištenje koordinatnim sustavom
-korisni sadržaji mogu se pronaći na mrežnim stranicama Code Week, Hour of code, App studio, Code Academy i sl.
-prema mogućnostima škole koristiti se hardverskim rješenjima za vizualizaciju programiranja korištenjem robota, uređajima sa senzorima (IoT) i sl.
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetne teme Učiti kako učiti.
-koristi različite alate, tehnologije, uređaje i programe za izradu i uređivanje multimedijskog sadržaja
-razvija kreativnost kroz stvaranje ideja za priče
-uspoređuje različite oblike i formate medijskog zapisa
-stvara multimedijski sadržaj za ciljanu publiku koji je relevantan, zanimljiv i koristan
-dodaje zvuk, glazbu, grafičke i video elemente u medijski sadržaj
-izrađuje multimedijski sadržaje koristeći zadane programe uz predstavljanje odabranim uređajima
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-umetanje i oblikovanje slika, oblika, ikona, modela, video sadržaja
-izrada animiranog filma na zadanu temu korištenjem animacija na umetnute objekte
-izvoz prezentacije u obliku animiranog GIF-a i MP4 videozapisa
-uređivanje videozapisa u programu za obradu videa, dodavanje zvuka
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-u suradnji sa školskim knjižničarem/knjižničarkom odabrati teme za izradu video mamca za neko lektirno ili drugo književno djelo
-video mamci mogu se izrađivati samostalno ili u paru
-organizirati predstavljanje odabranih književnih djela u razredu ili u drugim razrednim odjelima
-ovisno o odabranom programu odabrati razinu složenosti digitalnog sadržaja
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati sa svim nastavnim predmetima.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetne teme Poduzetništvo.
Suradnju je moguće ostvariti i s mjesnom/gradskom knjižnicom kao mjestom za javno predstavljanje radova.
IDK OŠ C.6.3. Učenik procjenjuje tehničke probleme pri upravljanju uređajima i korištenju digitalnih okruženja pronalazeći prikladno rješenje za navedene probleme.
-imenuje glavne komponente uobičajenih digitalnih sustava
-uspoređuje mjerne jedinice za pohranu podataka
-uspoređuje medije za pohranu podataka s obzirom na njihov kapacitet i načine uporabe
- otklanja hardverski/softverski problem
-razlikuje uređaje koji se spajaju na mrežu
-otklanja uobičajene manje probleme povezane s radom uređaja
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-građa računala
-uređaji za pohranu podataka i njihov kapacitet
-uobičajeni softverski problemi i načini njihova otklanjanja
-uobičajeni (manji) hardverski problemi i načini njihova otklanjanja
-povezivanje uređaja na mrežu (LAN, bežična, bluetooth)
-prepoznati koji se sve uređaji, u domu, spajaju na mrežu
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-istražiti glavne komponente uobičajenih digitalnih sustava te kako se takvi sustavi mogu povezivati preko mreže i razmjenjivati podatke, odrediti osnovne funkcije i veze s drugima
-objasniti pojam osnovne mjerne jedinice za pohranu podataka u računalu te razlikovati i usporediti mjerne jedinice
-pokazati ulogu mjernih jedinica pri pohrani podataka u računalu
-razlikovati i uspoređivati medije za pohranu podataka s obzirom na njihov kapacitet te način uporabe
-raspraviti o važnosti veličine datoteke pri upravljanju datotekama na računalu ili mreži
-smišljati i predviđati situacije u kojima je važno poznavati veličinu datoteke za izvođenje neke operacije s datotekom
-pronalaziti te raspravljati o mogućim rješenjima za neke hardverske/softverske probleme („tražena stranica se ne može prikazati/ne postoji“, pisač ne ispisuje/ne radi, ažuriranje aplikacija, nedostaje upravljački program)
-pronaći prijedlog rješenja nekoga hardverskog/softverskog problema (alati za pomoć i podršku operacijskog sustava, programa ili pretraživanjem interneta)
-opisati probleme s kojima su se već susreli (koje su jesu/nisu uspjeli riješiti)
-stvoriti zajednički sadržaj pomoći za rješavanje nekih hardverskih/softverskih problema
-analizirati i opisivati razmjenu podataka mrežom
-istraživati primjere koji pokazuju različite načine i razloge povezivanja digitalnih uređaja
-razgovarati o različitim internet stvarima (IoT) koje možda već koriste u svojim domovima, o načinima na koje se ovim uređajima može upravljati te kako se ti uređaji spajaju na mrežu
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
Slika 7. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom šeste godine učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.7.1. Učenik objašnjava korisnost informacijskih izvora za učenje.
-pronalazi obrazovne portale, enciklopedije i druge izvore koji mogu poslužiti za učenje
-primjenjuje specijalizirane programe za učenje
-vrednuje informacije iz različitih izvora
-koristi informacijske izvore za učenje
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-obrazovni portali kao izvor informacija
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-pretraživati baze digitalnih sadržaja u potrazi za zadanim izvorima (enciklopedije, udžbenici, leksikoni, rječnici, priručnici)
-istražiti i pronaći obrazovne portale i enciklopedije, primjerice Edutorij, Meduza, online tečajevi za e-učenje Merlin, enciklopedija Proleksis
-istaknuti mrežne adrese obrazovnih portala i sadržaje kao daljnju potporu učenju
-demonstrirati primjere specijaliziranih programa koji se mogu upotrebljavati za učenje
-usporediti i vrednovati traženu informaciju iz različitih izvora, npr. gdje treba tražiti pouzdane informacije o načinu upisa u srednju školu
- istraživati i učiti pomoću digitalnih tehnologija poput video tutorijala, virtualnih radionica i mrežnih tečajeva
Povezati s ostvarivanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ C.7.2.
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Učiti kako učiti i Poduzetništvo.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.7.1. Učenik preispituje načine zaštite elektroničkog identiteta.
-objašnjava pojam krađe identiteta na mreži
-ističe moguće probleme i posljedice vezane uz online prijevare i krađu identiteta
-identificira sadržaje koji se bave zaštitom elektroničkoga identiteta te izbjegavanjem online prijevara i krađe identiteta
-koristi zaštićene mreže i protokole kako bi štitio svoje podatke
-primjenjuje načine zaštite elektroničkog identiteta prepoznajući pojam krađe elektroničkog identiteta
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-elektronički identitet
-opasnosti na mreži – krađa identiteta, razne prijevare
-dvostruka autentifikacija – SMS, generiranje kodova ili biometrijski podatci, potvrda pomoću Bluetootha
-zaštićene mreže i protokoli – VPN, WPA2, VLAN, SSL, TTLS
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-prepoznati i opisati problem online prijevare te krađe identiteta
-razgovarati o iskustvima vezanim uz zaštitu korisničkoga računa (pozitivnim i negativnim)
-pokazati i analizirati načine zaštite korisničkih računa (stvarati jake zaporke, uključivanje dodatnih postavki zaštite i sl.)
-stvarati preporuke za povećanje sigurnosti korisničkih računa
-stvoriti popis „dobrih/loših navika“ povezanih sa sigurnošću korisničkoga računa
-analizirati različite primjere ugrožavanja sigurnosti osobnih podataka iz svakodnevnoga života
-pronaći savjete za zaštitu elektroničkog identiteta na stranicama nacionalnog CERT-a
-spoznati ulogu Abuse službe za prijavu incidenta
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.7.1. Učenik organizira podatke pomoću odgovarajućeg programa.
-uspoređuje programe za obradu, analizu i prikazivanje podataka
-stvara mrežne obrasce za prikupljanje podataka
-prikuplja podatke pomoću mrežnih obrazaca
-upravlja načinom prikazivanja podataka
-prikazuje podatke grafički
-uspoređuje prikazane podatke
-obrađuje podatke formulama i funkcijama
-odabire odgovarajući način grafičkog prikazivanja unesenih podataka
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-mrežni obrazac za prikupljanje podataka
-proračunska tablica
-unos podataka, oblikovanje sadržaja ćelije (broj, datum, tekst)
-apsolutne i relativne adrese
-matematičke formule i jednostavne funkcije
-sortiranje i filtriranje podataka
-prikaz podataka grafikonima
-tablica kao baza podataka
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-odabrati problem iz svakodnevnoga života, prikupiti potrebne podatke te analizirati i prikazati problem s pomoću programa za izradu proračunskih tablica
-prikazati prikupljene podatke u mrežnom obrascu i proračunskoj tablici
-dijeliti vezu na mrežni obrazac pomoću poveznice i koda za ugrađivanje
-primijeniti matematičke formule, jednostavne funkcije programa za obradu podataka (zbroj, prosječna vrijednost i sl.)
-razlikovati i primjenjivati relativne i apsolutne adrese ćelije
-odabrati odgovarajući oblik za prikaz podataka u ćeliji (broj, tekst, datum i sl.)
-identificira različite algoritamske strukture kojima se provodi algoritam pretraživanja
-dorađuje algoritam prema zadanom problemu
-koristi algoritam pretraživanja
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-kriteriji za pretraživanje koje je potrebno primijeniti za rješavanje problema
-algoritamske strukture kojima se provodi algoritam sekvencijalnoga pretraživanja
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-koristiti samo algoritam sekvencijalnoga traženja zbog jednostavnosti samoga algoritma
-prepoznati i opisati neke situacije u svakodnevnome životu u kojima je potrebno provesti pretraživanje kako bi se došlo do rješenja, primjeri strategija pretraživanja u svakodnevnome životu, uočavanje obrazaca i razlika
-prepoznati i opisati kriterij pretraživanja za zadani problem
-analizirati potrebne algoritamske strukture za rješavanje problema
-uočiti i opisati neka obilježja algoritma pretraživanja, razgovarati o mogućoj primjeni algoritma pretraživanja na neke slične probleme
-pojasniti programski kod koji opisuje realizaciju sekvencijalnoga pretraživanja
-pokazati postupak pretraživanja koristeći se alatima vizualizacije
-realizirati neki problem pretraživanja u programskome jeziku, npr. naći koliko ima pozitivnih/parnih i sl. brojeva među ulaznim podatcima, nađi/prebroji sve ulazne vrijednosti koje zadovoljavaju zadani kriterij ili koji drugi primjereni problemi
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.7.3. Učenik izrađuje modularne programe u programskom jeziku.
-razvija algoritamsko rješenje problema u obliku programa koji može sadržavati više od jednoga modula
-povezuje module programa s odgovarajućim parametrima
-provjerava ispravnost rješenja algoritma
-izrađuje program u programskom jeziku
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-opisati potproblem nizom uputa u programskom jeziku
-analizirati problem te povezati module programa odgovarajućim parametrima
-algoritamsko rješenje problema realizirati u obliku programa koji može sadržavati više od jednoga modula
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-osmisliti problem i u njemu uočiti potprobleme
-uočiti i opisati poznate ili manje probleme koji se mogu riješiti kao manji moduli nekoga programa
-predlagati načine povezivanja/uključivanja manjih problema (potproblema) u rješenje zadanoga problema
-prepoznati i razlikovati vrijednosti koje povezuju potproblem s početnim problemom, objasniti njihova obilježja
-odabirati strategiju rješavanja problema rastavljajući ga na manje potprobleme,
-analizirati problem te povezati module programa odgovarajućim parametrima
-razlikovati parametre kojima se koristi potprogram
-pokazati programsko rješenje koristeći se alatima vizualizacije
-testirati programsko rješenje te raspravljati o ispravnosti ponuđenoga programskog rješenja te po potrebi preurediti rješenje
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.7.4. Učenik istražuje napredne funkcije digitalnih alata za stvaranje novih sadržaja.
-primjenjuje iterativne procese dizajniranja stvaranjem dodatne vrijednosti postojećem digitalnom sadržaju
-prilagođava postojeće digitalne sadržaje integracijom novih elemenata
-predstavlja kreirane digitalne sadržaje javno
-izrađuje digitalni sadržaj korištenjem naprednih funkcija digitalnih alata
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prezentacije
-izrada vlastitog dizajna u matrici slajda
-izrada interaktivnih slajdova dodavanjem akcijskih gumba te poveznica na slajdove u prezentaciji, drugim datotekama ili na internet
-izrada mini videolekcije kao uputa za korištenje nekog programa – snimanje zaslona uz govor i po odabiru videa predavača te izvoz prezentacije u MP4 formatu
Tekst
-tablica sadržaja, tablica slika
-zaglavlje/podnožje dokumenta
-oblikovanje teksta u stupce
-postavljanje različito orijentiranih stranica u dokumentu
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-odabirati digitalne alate za izmjenu, doradu, poboljšanje i integraciju novih elemenata i informacija za stvaranje novih originalnih sadržaja
Sadržaje je poželjno ostvariti kroz projekt koji bi obuhvatio:
-izradu videolekcije za učenike nižih razreda o radu u nekom od programa npr. programu za crtanje, izrada prvog programa u npr. Scratchu, korištenje npr. Microsoft MakeCode Arcade i izrada 2D arkadne igre ili slično
-izradu novina ili novinskih članaka o izrađenim videolekcijama koji će biti predstavljeni učenicima drugih razreda, u novine umetnuti tablicu sadržaja, dodati zaglavlje i podnožje
-organizaciju javnog predstavljanja rezultata projektnih aktivnosti za učenike, učitelje roditelje ili lokalnu zajednicu te proizvode (novine i videolekcije) ugraditi u vlastite ili školske mrežne stranice
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Poduzetništvo i Učiti kako učiti.
Slika 8. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom sedme godine učenja i poučavanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.8.1. Učenik kategorizira različite platforme i aplikacije za stvaranje mreža kontakata.
-procjenjuje ulogu društvenih mreža u svakodnevnom životu
-analizira etička pitanja koja se odnose na društvene mreže
-koristi se društvenim mrežama odgovorno
-razvija kritičko razmišljanje o sadržaju koji se nalazi na društvenim mrežama
-koristi digitalne tehnologije za neformalno učenje te aktivnu ulogu u tehnološki razvijenom društvu
-stvara mreže kontakata u nekoj aplikaciji ili platformi za suradnju
-promišljati o svojim postupcima na društvenim mrežama (digitalni tragovi)
-poticati na razmišljanje o tome kako ponašanje na društvenim mrežama može utjecati na druge te osvijestiti odgovornost za objavljene sadržaje
-raspravljati o etičkim pitanjima koja se odnose na društvene mreže, kao što su privatnost, sloboda govora, korištenje umjetne inteligencije i algoritama te utjecaj na društvenu dinamiku
-razvijati kritičko razmišljanje o sadržaju koji se nalazi na društvenim mrežama, uključujući prepoznavanje lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacija
-spoznati mogućnosti učenja i razvoja vještina putem društvenih mreža
-pokazati primjere uspješnih projekata i aktivnosti koje koriste digitalne tehnologije u neformalnom učenju te potaknuti učenike da se priključe takvim projektima ili da stvore svoje
Povezati s ostvarivanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ B.8.1.
Sadržaj je moguće povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.8.1. Učenik kreira mreže kontakata organizirajući komunikaciju različitim digitalnim komunikacijskim alatima.
-organizira mreže kontakata u različitim platformama i aplikacijama
-planira različite oblike komunikacije, kao što su tekstualna, verbalna i vizualna komunikacija
-provodi različite oblike komunikacije, kao što su tekstualna, verbalna i vizualna komunikacija
-uspoređuje različite vrste digitalnih platformi i aplikacija za komunikaciju
-provjerava pravila privatnosti na internetu
-objašnjava tko su sugovornici, prilagođavajući komunikaciju u skladu s tim
-pridržava se kulture komunikacije na digitalnim platformama
-upotrebljava digitalne komunikacijske alate za stvaranje mreže kontakata i komunikaciju
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-digitalni komunikacijski alati – prednosti/nedostatci, razlike, pravila privatnosti
-organizacija kontakata u adresaru (dodavanje/brisanje)
-uspostavljanje komunikacije unutar aplikacija za komunikaciju
-kultura komunikacije na mreži
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-koristiti Microsoft Teams, Zoom ili Google Meet za pokretanje videokonferencijskih poziva
-raspravljati o mogućnostima navedenih platformi
-koristiti aplikacije za komunikaciju WhatsApp, Viber, Messenger za slanje tekstualnih poruka i uspostavljanje video poziva
-istražiti uvjete korištenja navedenih aplikacija
-uključiti temu emotikona u diskusije o digitalnoj pismenosti i kulturološkoj osjetljivosti
-raspraviti različita značenja emotikona u različitim kulturama i jezicima te kako se oni mogu tumačiti na različite načine
-poticati korištenje emotikona na primjeren način u digitalnoj komunikaciji
-pokazati primjere situacija u kojima se emotikoni mogu pogrešno tumačiti ili biti neprimjereni
-podsjetiti na pravila pristojnoga ponašanja na internetu i raznim oblicima digitalne komunikacije (poruke na mobitelu, društvenoj mreži, komentari u računalnoj igri)
Povezati s ostvarivanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ A.8.1.
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.8.1. Učenik primjenjuje jedan algoritam sortiranja za rješavanje zadanoga problema u programskom jeziku.
-objašnjava važnost sortiranja podataka za rješavanje problema
-prikazuje postupak sortiranja riječima ili grafički
-primjenjuje jedan algoritam sortiranja za rješavanje zadanog problema u programskom jeziku
-opisuje postupak sortiranja riječima ili grafički
-primjenjuje jedan algoritam sortiranja u programskom jeziku
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-upotrijebiti gotove funkcije sortiranja u zadanome programskom jeziku ili primijeniti gotov (pokazni primjer) algoritama sortiranja
-koristiti se različitim zadatcima u kojima se traži slaganje/organiziranje objekata prema nekom kriteriju, npr. od najmanjega do najvećega i obrnuto
-predložiti u suradničkom učenju svoj postupak sortiranja nekoga niza objekata prema zadanome kriteriju
-prepoznati i opisati ključne korake izvršavanja jednoga algoritma sortiranja
-predvidjeti moguće izmjene algoritma kako bi se mogao primijeniti za rješavanja sličnih problema
-istraživati ponašanja algoritama samostalnim uređivanjem i mijenjanjem pokaznih primjera
-rješavati jednostavne probleme koji se koriste odabranim algoritmom sortiranja
-istaknuti prednosti rješavanja problema ako su podatci sortirani
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.8.2. Učenik izrađuje jednostavan program umjetne inteligencije.
- koristi program za razvoj umjetne inteligencije
-prikazuje rad umjetne inteligencije grafičkim prikazom
-objašnjava grafički prikaz rada umjetne inteligencije
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-proučiti način rada chatbota od ideje, dizajna razgovora, osobnosti do primjene
-dizajnirati razgovor s chatbotom korištenjem grafičkog prikaza
-izraditi jednostavan chatbot nekim od dostupnih jednostavnih programa
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-prikazati različite vrste chatbota i analizirati njihov rad
-testirati što će se dogoditi kada chatbotu unesemo neočekivan podatak
-istražiti chatbot, njegovu namjenu, mogućnosti te što je sve potrebno za njegovu izradu
-suradničkim radom dogovoriti temu, dizajnirati i izraditi chatbot
-nakon osmišljene teme dizajnirati razgovor i prikazati ga grafički
-za izradu chatbota koriste se jednostavnim programom (npr. SnatchBot ili sl.).
-chatbot npr. može imati namjenu davanja osnovnih informacija o rasporedu sati za sve razrede u školi, odgovarati na pitanja o tome koji učitelji predaju u kojem razredu te kada su predmetne informacije za roditelje
-chatbot može biti pomoćnik u učenju određenog predmeta i sl.
-izrađeni chatbot postaviti na javno dostupno mjesto npr. školske ili vlastite mrežne stranice
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.8.3. Učenik stvara vlastite mrežne stranice ugrađujući u njih sadržaje s drugih mrežnih mjesta.
-analizira servise za izradu i objavu mrežnih stranica
-stvara mrežne stranice
-objavljuje mrežne stranice
-izrađuje interaktivne i medijske sadržaje kojima prilikom ugradnje u vlastito mrežno mjesto prilagođava HTML kôd
-kritički prosuđuje dobra i loša obilježja mrežnih stranica
-koristi odgovarajuću uslugu ili program za objavljivanje mrežnih stranica
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-izrada mrežne stranice i dodavanje sadržaja
-obilježja kvalitetne mrežne stranice
-osnovna struktura HTML koda
-umetanje i prilagodba koda za ugradnju
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
-izraditi interaktivni sadržaj besplatnim programom, mrežni obrazac ili drugu vrstu sadržaja čije je dijeljenje moguće pomoću koda za ugradnju
-u skupinama planirati i pripremiti sadržaj za mrežnu stranicu
-proučiti postupak i prepoznati osnovne korake objavljivanja mrežnih sadržaja za izradu i objavu mrežnih sadržaja
-moguće je koristiti prostor školskog mrežnog sjedišta, statičke mrežne stranice, blogove, različite servise za izradu i objavljivanje interaktivnih sadržaja (Sway) ili izrada Wiki stranice u Loomenu
-prikazati odabrane mrežne portale/sadržaje te analizirati način organizacije mrežnoga mjesta
-primijeniti osnovne mogućnosti HTML jezika – kodova za ugradnju, prilagođavanjem visine i širine, uređivanjem teksta (boja, podebljano, ukošeno)
-uočiti HTML kôd i prilagoditi pojedine njegove dijelove mrežnoga sadržaja, npr. Wiki
-analizirati mrežni sadržaj te uočiti pozitivna i negativna obilježja njegove strukture (preglednost, učitavanje multimedijskih stranica, funkcioniranje poveznica, aktualnost prikazanih informacija, dizajn i sl.)
-pripremiti sadržaj za objavu na mreži vodeći računa o obliku prikazivanja, veličini sadržaja te njegovoj kvaliteti
-usmjeriti pozornost na preporuke za objavljivanje sadržaja: prilagođavanje rezolucije slika, veličina video datoteka ili dodavanje video sadržaja pomoću koda za ugradnju te ostalih sadržaja koji se upotrebljavaju (odabir i prilagođavanje kodova za ugradnju)
-naglasiti važnost zaštite vlastitog autorskog prava, poštivanja tuđih prava i intelektualnog vlasništva te digitalne dobrobiti i zaštite osobnih podataka
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo i Učiti kako učiti.
Slika 9. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom osme godine učenja i poučavanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije proizlazi iz Tehničkog i informatičkog područja Nacionalnog okvirnog kurikuluma koje potiče razvoj kompetencija i vještina te razvija spoznaje o gospodarskim i etičkim vrijednostima ljudskoga rada i stjecanje temeljnih znanja o tehnologijama informacijskoga društva. Opći ciljevi povezanosti ostalih predmeta s kurikulumom predmeta Informacijske i digitalne kompetencije uključuju razvoj kritičkog razmišljanja, uključivanje informatičkih i digitalnih koncepata u druge predmete te tehniku kao skup znanja i procesa kojima se stvaraju nove (materijalne i nematerijalne) vrijednosti, zasnovane na poznavanju prirodoslovlja te poštovanju društvenih, ekoloških, estetskih i etičkih načela. Navedene kompetencije primjenjive su u različitim predmetima poput matematike (algoritamski pristup rješavanju problema), materinskog jezika (spoznavanje medija i uloge medija), stranog jezika (korištenjem informacija koje su dostupne na drugim jezicima) te društvenih i tehničkih znanosti formiranjem i radom u timovima i suradničkim učenjem. Svaki se nastavni predmet može povezati u određenim elementima s predmetom Informacijske i digitalne kompetencije.
Učenjem predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, pridonosi se usvajanju očekivanja svih domena međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetne teme Zdravlje ugrađena su u ciljeve predmeta Informacijske i digitalne kompetencije uključujući mentalno zdravlje, tjelesnu aktivnost i digitalnu dobrobit. Rješavanje nekog problema izradom računalnoga programa uključuje standardne postupke razvoja programa, ali i inovativnost, poduzetnost te preuzimanje inicijative pri izradi dizajna i razvoja novih modela i proizvoda primjenom računalne tehnologije te se naslanjaju na međupredmetne teme Poduzetništvo i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, posebno u domeni Ja i društvo, ostvaruju se učenjem predmeta Informacijska i digitalna kompetencija. Očekivanja međupredmetne teme Učiti kako učiti kroz domenu Primjena strategija učenja i upravljanja informacijama izravno se nadovezuju na kurikulum predmeta Informacijska i digitalna kompetencija čime se učenici osnažuju na samostalno, odgovorno, učinkovito i svrhovito korištenje digitalne tehnologije u usvajanju ciljeva. Svi ovi elementi tvore jedinstvenu sinergiju u usvajanju ciljeva učenja i poučavanja predmeta Informacijske i digitalne kompetencije.
F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije
Kurikulum temeljen na odgojno-obrazovnim ishodima omogućuje realizaciju učenja i poučavanja usmjerenu na svakog učenika i razvoj njegovih potencijala. Kao takav pruža fleksibilnost u poučavanju i daje autonomiju učitelju u osmišljavanju procesa učenja i poučavanja. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Pritom je moguće aktivnosti i sadržaje za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prilagoditi potrebama i interesima učenika te specifičnosti škole.
Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije polaze od učeničke iskustvene i praktične uporabe digitalne tehnologije na koju se nadograđuju teoretska znanja. U pristupu poučavanja ključno je uskladiti nove sadržaje s prethodnim znanjima i iskustvima učenika. Iskustva učenja trebaju biti poticajna, a njihova svrha jasna učenicima, što se postiže uključivanjem učenika u aktivnosti koje potiču razmišljanje, istraživanje i stvaranje.
Za kvalitetnu realizaciju učenja i poučavanja važan je izbor metoda poučavanja prilagođenih psihofizičkom razvoju djeteta. Nastavna metoda učenja kroz igru vrlo je učinkovita te je posebno na nju stavljen naglasak u radu s učenicima razredne nastave. Učenjem i poučavanjem nastavnog predmeta razvijaju se kompetencije kao što su rješavanje problema, kritičko mišljenje, učinkovita i funkcionalna upotreba tehnologije, komunikacija, suradnja, razvijanje organizacijskih i prezentacijskih vještina, timski rad, razvijanje samopouzdanja, samostalnosti, argumentiranja u raspravama te upravljanje osobnim razvojem.
U usvajanju ciljeva nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, ključnu ulogu ima učitelj koji potiče razvijanje znanja i vještina u području informacijskih i digitalnih alata i tehnologija. Učitelj potiče razvoj suradničkih i komunikacijskih vještina, što je važno za timski rad i međuljudske odnose u digitalnom okruženju. Organizirajući aktivnosti učenja na interaktivnim nastavnim sadržajima omogućuje iskustveno učenje stvarajući pozitivno okruženje, kako bi učenici aktivno i samostalno učili uz pomoć digitalne tehnologije. Osmišljava odgojno-obrazovne aktivnosti koje pobuđuju i održavaju pozornost i motivaciju učenika za uključivanje u proces učenja i poučavanja, kako bi se postiglo zadovoljstvo u učenju.
Učitelj pomaže učenicima prepoznati, razvijati, precizirati, učvrstiti i nadograditi znanja, vještine i vrijednosti koje će im biti potrebne za snalaženje u osobnom i profesionalnom životu s posebnim naglaskom na digitalne kompetencije kao ključne kompetencije svakog građanina.
Kontinuiranim profesionalnim razvojem učitelj razvija pedagoške kompetencije kako bi odgovorio na potrebe današnjih učenika i suvremenog društva. Kvaliteti učenja i poučavanja doprinijet će samorefleksija učitelja o djelotvornosti izvođenja nastave.
U učenju i poučavanju nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije potrebno je koristiti raznovrsne nastavne sadržaje i izvore učenja za svrhovito i učinkovito učenje i poučavanje. Samostalno ih bira učitelj brinući o tome da su podrška učeniku te da omogućavaju razvoj vještina i usvajanje znanja. Učitelj odabire one sadržaje i programske alate koji potiču motivaciju i kreativnost učenika.
U učenju i poučavanju učenici i učitelji mogu se koristiti:
– izvorima znanja, repozitorijima i digitalnim sadržajima za učeničko istraživanje,
– sadržajima za uvježbavanje, primjenu znanja i samoprocjenu poput obrazovnih igara, kvizova, programa i okruženja za izradu obrazovnih sadržaja i igara
– programima i okruženjima za razvoj pojedinih područja znanja kao što su razvojna okruženja za programiranje, prikladne igre za učenje osnovnih koncepata u programiranju, alati za simulaciju i vizualizaciju
– programima i okruženjima za poticanje kreativnosti učenika poput raznih multimedijskih alata za izradu digitalnih sadržaja, razvoj i predstavljanje ideja
– hardverskim rješenjima koja se mogu koristiti u istraživanju novih tehnologija i učenju programiranja
– igračkama koje se mogu programirati i dodatnim didaktičkim sredstvima koja omogućuju učenje kroz igru.
Učitelj odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju, alate i programe za uspješno ostvarivanja odgojno-obrazovanih ishoda.
Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u umreženoj računalnoj učionici spojenoj brzom vezom na internet.Organizacija rada predviđa radno mjesto s računalom za svakog učenika. Računala u učionici trebaju omogućavati izvođenje svih potrebnih programa te pohranjivanje materijala potrebnih za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda. Na računalima trebaju biti instalirani svi potrebni programi koji imaju odgovarajuće licence.
Zbog specifičnosti sadržaja nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije te česte potrebe za radom u skupini unutar učionice potrebno je osigurati dovoljno prostora za različite aktivnosti i podjele učenika u skupine. Osim u fizičkome okružju učenje se može odvijati i hibridnim načinom, u različitim digitalnim obrazovnim okružjima. Učenje hibridnim poučavanjem obogaćuje i nadopunjava nastavu u učionici te omogućuje dodatne sadržaje, aktivnosti ili komunikaciju sa stručnjacima koji nisu prisutni na nastavnom satu.
Dio odgojno-obrazovnih ishoda moguće je ostvariti u školskoj knjižnici te u suradnji sa stručnim suradnicima školskim knjižničarima.
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizirani su u tri domene koje nisu ravnomjerno zastupljene u svim razredima. Pojedini odgojno-obrazovni ishodi ne zahtijevaju jednako vrijeme učenja. Ishodi i domene nisu složeni kronološki, nego učitelj kreativno planira proces poučavanja i vremenski ga usklađuje s drugim nastavnim predmetima.
Nastava se izvodi u dvosatu zbog specifičnosti rada s digitalnim tehnologijama.
Prijedlog prikaza zastupljenosti domena u pojedinim razredima prikazan je na slici 10.
Slika 10. Zastupljenost odgojno-obrazovnih ishoda i domena po razredima
Projektne aktivnosti potiču suradničko učenje, pospješuju razvoj istraživačkih, organizacijskih, komunikacijskih vještina te kritičkoga vrednovanja. Organizaciju nastavnih aktivnosti treba usmjeriti prema sudjelovanju u projektima koji zahtijevaju inicijativu i aktivno sudjelovanje učenika te primjenu stečenih znanja, vještina i stavova u novim kontekstima. Učenici se potiču na planiranje, promišljanje i usmjeravanje svojeg učenja, a suradnja s učenicima iz drugih škola ili nekim drugim institucijama može se realizirati radom na projektima.
Rad u manjim skupinama pogodan je za poučavanje koje potiče heurističke metode, metode istraživanja, metode samostalnog rada, ali i suradničke metode. Takvim načinom rada omogućuje se kvalitetnije praćenje napretka pojedinca i pravovremeno uočavanje nerazumijevanja ili pogrešnih razumijevanja u učenika.
Unutar skupine, grupiranje se odvija prema sklonostima učenika i učiteljevoj procjeni usvojenosti znanja i razvijenosti vještina. Moguće ga je primijeniti u projektnom radu, problemskoj i integriranoj nastavi, timskom radu te tijekom igre i simulacija. Pri tome se sastav skupina može mijenjati ovisno o zadatcima i aktivnostima. Učenici mogu individualizirano i samostalno raditi na rješavanju nekog problema te na određenim temama i projektima. Nužno je stvaranje inkluzivnog okruženja u kojem se svaki učenik osjeća uključenim i prihvaćenim.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) učitelji, u suradnji sa stručnom službom škole, trebaju planirati individualizirani kurikulum usmjeren na pojedinog učenika. Osobitosti tih učenika zahtijevaju njima prilagođene individualizirane postupke kako u učenju i poučavanju tako i u vrednovanju. To podrazumijeva prilagodbu razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, opsega i dubine sadržaja učenja te odabir odgovarajućih strategija učenja i poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi. Izbor nastavnih metoda trebao bi se temeljiti na potrebama učenika i ciljevima učenja predmetnog kurikuluma.
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda
Vrednovanje u nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije treba biti integrirano s učenjem i poučavanjem. Svrha vrednovanja je procjena uspješnosti učenja i poučavanja kao osnova za daljnje planiranje i unapređenje odgojno-obrazovnog procesa. Vrednovanje se temelji na konstruktivističkoj filozofiji učenja, koja zastupa da učenje proizlazi iz aktivnosti učenika i njihovih iskustava te da je cilj nastave pomoći učenicima da konstruiraju svoje znanje. Vrednovanje u nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije ima za cilj potaknuti učenike na aktivno sudjelovanje u procesu učenja, razvijanje kritičkog razmišljanja, komunikacijskih vještina te sposobnosti primjene stečenog znanja u stvarnome svijetu. Vrednovanjem se ne procjenjuje samo konačan rezultat učenja nego i proces učenja te razvoj vještina učenika. Na taj način naglašava se aktivno sudjelovanje učenika u samom procesu vrednovanja te podržava kontinuirani napredak. Učenike se potiče na postavljanje pitanja, izražavanje ideja i mišljenja, traženje rješenja i vrednovanje vlastitog rada te na razvoj kritičkog mišljenja, samoprocjene i metakognitivnih vještina kako bi razvili svoje vještine i usvojili znanja te stekli sposobnosti koje će im biti korisne u suvremenom društvu.
Vrednovanje učenika zahtijeva fleksibilnost i otvorenost u odabiru aktivnosti i načina vrednovanja. Učitelji moraju biti spremni pružiti potporu učenicima tijekom procesa učenja, ali i dopustiti im da preuzmu odgovornost za vlastito učenje.
U nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije koristimo se trima pristupima vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog.
Vrednovanje za učenje naglašava kontinuiranu povratnu informaciju koja se daje učenicima tijekom procesa učenja kako bi se pomoglo u njihovom daljnjem napretku i unaprjeđivanju procesa poučavanja, a ne samo učenja.
Vrednovanje kao učenje naglašava aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja. Obuhvaća samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje koje je moguće primijeniti u oblicima: učenje kroz igru, rad u parovima/skupinama i projektno učenje. Omogućuju učenicima unaprjeđenje procesa učenja i razvijanje vještina.
Pristupi vrednovanju za učenje i kao učenje oblici su formativnog vrednovanja. Formativno vrednovanje je kontinuirani proces prikupljanja i korištenja informacija o učenju u svrhu prilagođavanja nastavnog procesa i podrške učenicima u postizanju ciljeva učenja. Neke od metoda formativnog vrednovanja koje se mogu primijeniti u nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije opisane su u nastavku.
Vrednovanje kroz igre naglašava važnost učenja kroz aktivnu interakciju s okolinom što pomaže učenicima stjecanje dubljeg razumijevanja i uspješnije primjene svojih znanja i vještina u stvarnom svijetu. Igrom se vrednuje i proces učenja. Vrednovanje je usmjereno na stjecanje novih znanja, vještina i iskustava, kao i na refleksiju i kritičko razmišljanje koji su proizašle iz igre. Za vrednovanje mogu služiti različite edukativne igre, igre za povećanje kreativnosti, mozgalice ili simulacijske igre. U igrama koje se temelje na rješavanju problema, vrednovanje je usmjereno na proces rješavanja problema, sposobnost prepoznavanja i razumijevanja ključnih činjenica i sadržaja, primjenu niza koraka za rješavanje problema te donošenje zaključaka na temelju rješenja problema. Primjenom vrednovanja kroz igre učenike se uključuje u proces vrednovanja kroz refleksiju o svojim postignućima i načinu na koji su učili kroz igru. Na ovaj način učenici postaju samostalniji i razvijaju kritičko razmišljanje.
Vrednovanje provedbom metode rada u parovima učenici surađuju kako bi riješili zadatke ili probleme pri čemu se potiču na iznošenje svojih ideja, dijeljenje znanja i iskustva te se međusobno poučavaju. Ova metoda vrednovanja pruža učenicima priliku da konstruiraju svoje znanje i primjene ga u praksi te da razviju svoje kritičko razmišljanje i sposobnost rješavanja problema.
Istraživački rad uključuje samostalno istraživanje i prikupljanje informacija o određenoj temi, a potom analiziranje i interpretiranje kako bi stvorili vlastito znanje. Učenici se potiču na korištenje različitih izvora, kao što su knjige, časopisi, mrežne stranice i intervjui, kako bi prikupili informacije. Ova metoda vrednovanja pruža učenicima priliku za razvijanje istraživačkih vještina i kritičkog mišljenja.
Izrada projekata uključuje stvaranje prezentacija, mrežnih stranica, videozapisa ili digitalnih priča, kako bi prikazali svoje znanje i vještine. Učenici se potiču da primijene svoje znanje i vještine u stvarnom životu, razviju svoju kreativnost i inovativnost te konstruiraju svoje znanje.
Projektno usmjereno vrednovanje provodi se na temelju rada na projektu, što uključuje sposobnosti u istraživanju, kreativnom rješavanju problema, suradnji s drugima, prezentaciji i primjeni stečenog znanja i vještina.
Učenici prikupljaju i organiziraju radove u mape učenja koje su stvorili na temelju konkretnih aktivnosti, poput istraživanja, analize i prezentacije te ih redovito pregledavaju s učiteljem kako bi procijenili svoj napredak.
Za vrednovanje informacijske i medijske pismenosti potrebno je kod učenika razvijati kritičko mišljenje kako bi analizirali informacije i podatke. Učenici se potiču na postavljanje pitanja, provjeravanje izvora, procjenjivanje dokaza te primjenjivanje logike i razumijevanja u donošenju zaključaka.
Različite metode i pristupe vrednovanju potrebno je prilagoditi individualnim potrebama učenika te ciljevima i zadacima nastavnog procesa. Na taj način omogućit će se učenicima aktivno uključivanje u proces učenja, unaprjeđivanje znanja i razvijanje vještina koje će im biti korisne u budućnosti.
Bez obzira na primijenjenu metodu vrednovanja nužno je voditi računa da postavljeni zadaci budu različite težine i primjereni uzrastu učenika vodeći računa da se vrednuju znanja različitih kognitivnih razina, ali i vještine. Važno je i razvijati stavove na načelima općeg dobra, ali se vrednovati može samo njihova argumentacija.
U sva tri pristupa vrednuju se različite aktivnosti i primjenjuju različite metode za praćenje i vrednovanje znanja i vještina učenika. Neovisno o pristupu, vrednovanje treba biti kriterijsko kako bi učenici unaprijed znali što se od njih očekuje. Kad god je moguće, učitelj u izradu kriterija treba uključiti učenike. Znanja i vještine učenika potom se procjenjuju prema određenim kriterijima, a ne u odnosu na znanje drugih učenika.
Vrednovanje naučenog primjenjuje se kao sumativni oblik vrednovanja razine usvojenosti znanja, vještina i vrijednosti, odnosno odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije u točno određenom trenutku. Kao i kod ostala dva pristupa, učenikovo postignuće vrednuje se prema unaprijed određenim kriterijima. Vrednovanje naučenog rezultira brojčanom ocjenom koja je numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na ljestvici od pet stupnjeva – nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i odličan (5).
U nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije primjenjuju se dva elementa vrednovanja, neovisno o metodi kojom su informacije prikupljene:
– informacijska pismenost i rješavanje problema
– digitalni sadržaji i komunikacija.
Informacijska pismenost i rješavanje problema vrednuje strategije pretraživanja i prikupljanja, obradu i prikaz podataka i informacija, analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama te samostalnost u rješavanju problema.
Digitalni sadržaji i komunikacija uključuju ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe programa, izradu i kvalitetu digitalnih sadržaja, samostalnost i promišljenost pri uporabi digitalne tehnologije, komuniciranje u timu, suradnju na projektima, argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost te primjenu sigurnosnih protokola.
Zaključna ocjena izriče se riječju i brojkom, jednakom ljestvicom kao i kod sumativnog vrednovanja te treba odgovarati usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. U zaključnoj ocjeni jednak udio čine ocjene iz oba elementa vrednovanja (informacijska pismenost i rješavanje problema te digitalni sadržaji i komunikacija), uzimajući u obzir i povratne informacije o napredovanju učenika u realizaciji definiranih ishoda. Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena te se treba temeljiti na profesionalnoj prosudbi i odluci učitelja te biti u korist učenika.
Nacrt Eksperimentalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije za osnovne škole
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. Svrha i opis predmeta
Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije povijesno se naslanja na nastavni predmet Informatika koji je uveden u hrvatski odgojno-obrazovni sustav devedesetih godina 20. stoljeća, a u osnovnu školu kao izborni predmet (od 5. do 8. razreda) i izvannastavna aktivnost (od 1. do 4. razreda). Značenje pojma informatika u počecima razvoja računala pretežito se vezivalo uz automatski prijenos i obradu podataka, a tom se pojmu tek kasnije pridružuju informacijske znanosti.
U posljednjih nekoliko desetljeća svjedočimo iznimno brzom razvoju računala te digitalnih tehnologija koje značajno mijenjaju svijet u kojem živimo i radimo. Globalno širenje interneta i sve bolja povezanost ljudi dovode do ubrzanog razvoja i dostupnosti brojnih e-usluga, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine ističe digitalnu tranziciju društva i gospodarstva kao jedan od strateških ciljeva razvoja Republike Hrvatske. Nacionalni okvirni kurikulum definira digitalnu kompetenciju kao jednu od osam temeljnih kompetencija koje bi trebao imati svaki učenik na kraju svog školovanja. Program Vijeća Europske unije Digitalna Europa snažno podupire ulaganja u superračunalstvo, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost, napredne digitalne vještine te uvođenje i dostupnost digitalnih tehnologija. Također, Akcijski plan za digitalno obrazovanje do 2027. godine kao politička inicijativa Europske unije podupire države članice u održivom i djelotvornom prilagođavanju sustava obrazovanja i osposobljavanja digitalnom dobu. Time stjecanje informacijskih i digitalnih kompetencija postaje jednim od najvažnijih odgojno-obrazovnih prioriteta u cilju pripreme učenika današnjice za život i tržišta rada budućnosti.
Svrha je učenja i poučavanja nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije osposobljavanje učenika osnovne škole za uporabu digitalnih tehnologija u obrazovnom procesu, kao i u svakodnevnom životu. Pojam digitalna pismenost opisuje čitav niz vještina koje su nužne za uporabu digitalnih uređaja i programskih alata, kritičkog promišljanja o korištenju istih te pronalaženja, vrednovanja i korištenja informacija. Nastavnim predmetom Informacijske i digitalne kompetencije učenici razvijaju algoritamski pristup rješavanju problema i računalno razmišljanje, logičko povezivanje i analizu podataka, automatizaciju rješenja uporabom algoritamskog razmišljanja, formuliranje problema načinom primjerenim uporabi računala i računalnih alata te generalizaciju procesa rješavanja problema primjenjivog na čitav niz sličnih problema. Učenici također stječu kompetencije vezane uz e-obrazovanje i učenje na daljinu, kao potencijalnim alatima za učenje i stjecanje znanja u uobičajenim ili izvanrednim društvenim okolnostima.
Odgojno-obrazovni ishodi iz kurikuluma nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije trebaju se usvajati tijekom cijeloga školovanja, pri čemu bi se trebalo koristiti načelom spiralnog modela prema kojemu se znanje stečeno na nižim stupnjevima obrazovanja proširuje i produbljuje na višima. Znanja, vještine i stavovi usvojeni u nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije omogućavaju učeniku bolje razumijevanje tehnološki naprednog e-Društva koji ga okružuje, lakšu pretragu i uporabu informacija, bolje razumijevanje pojmova virtualne stvarnosti i umjetne inteligencije te daljnje razvijanje naprednih digitalnih vještina poput uporabe algoritama i programiranja, 3D modeliranja i korištenja 3D pisača te rada s robotima. Isto tako, znanja, vještine i stavovi usvojeni u nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije podrška su svim drugim nastavnim predmetima te se produbljuju i povezuju s kurikulumima ostalih nastavnih predmeta. Time je naglašena interdisciplinarnost nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, kao i nužnost razvoja i prilagodbe ostalih kurikuluma nastavnih predmeta u cilju sveobuhvatnog razvoja informacijske i digitalne pismenosti kod učenika.
Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije u definiranju odgojno-obrazovnih ishoda naslanja se na više znanstvenih područja, prvenstveno na računarstvo te informacijske i komunikacijske znanosti. Učenjem nastavnog predmeta i njegovim povezivanjem s drugim nastavnim predmetima, učenicima se na svim razinama i oblicima školovanja omogućuje stjecanje informacijske i digitalne pismenosti nužne za nastavak školovanja te stjecanje nužnih kompetencija za život i rad u visokotehnološki razvijenom društvu budućnosti.
Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije uči se i poučava u svih osam razreda osnovne škole. Satnica nastavnog predmeta iznosi 35 sati godišnje. U daljnjem tekstu nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije određuje se i kratkom oznakom IDK.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja predmeta
Učenjem i poučavanjem nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije učenici će:
- razvijati sposobnost pronalaženja, prepoznavanja, procjenjivanja i kritičkog vrednovanja informacija dostupnih na internetu i drugim medijima poštujući autorsko pravo, intelektualno vlasništvo, privatnost i sigurnost
- pronalaziti jasne i učinkovite načine komunikacije pomoću digitalnih tehnologija, kako bi mogli izraziti svoje ideje, mišljenja i stavove na primjeren način, kao i suočiti se s različitim točkama gledišta
- kritički promišljati ulogu digitalnih tehnologija za sigurnu, odgovornu i samostalnu primjenu te razumjeti njen utjecaj na okoliš
- stvarati i objavljivati digitalne sadržaje, primjenjujući digitalne tehnologije, poštujući druge i štiteći vlastiti identitet
- razvijati računalno razmišljanje, sposobnost rješavanja problema i znanja o osnovnim konceptima programiranja
- utvrditi temeljne principe rada računala i pojedinih uređaja, obrasce pohrane podataka te obilježja i načine prijenosa digitalnih informacija
- prepoznati ulogu umjetne inteligencije i njenih mogućnosti te ju primjenjivati kao podršku u različitim područjima.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. Struktura – organizacijska područja predmetnoga kurikuluma
Tri su domene kojima će se realizirati ciljevi nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije Informacijska i medijska pismenost, Komunikacija, suradnja i sigurnost te Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju.
Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije usmjeren je na razvijanje znanja i vještina koje su potrebne za uspješno korištenje digitalnih alata i tehnologija. Kao ključna kompetencija, digitalna kompetencija pomaže u svladavanju drugih ključnih kompetencija kao što su komunikacija, jezične vještine ili osnovne vještine u području matematike i prirodoslovlja. Odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritičku upotrebu digitalnih tehnologija za rad u osobnomu i društvenomu životu te u komunikaciji.
Stvaranje, objavljivanje, pronalaženje te kritičko vrednovanje informacija i medijskih sadržaja uči se i poučava u domeni Informacijska i medijska pismenost.
Domena Komunikacija, suradnja i sigurnost usmjerena je na razvoj kompetencija potrebnih za učinkovitu i sigurnu komunikaciju u digitalnom okruženju. Teme kao što su područje sigurnosti na mreži, zaštita podataka, elektroničko nasilje i briga o svojoj digitalnoj dobrobiti razvijaju potrebne vještine i stavove nužne za odgovorne, kompetentne, kreativne i pouzdane sudionike digitalnog društva. Objavljivanje te dijeljenje podataka, sadržaja i izvora uz poštivanje svih etičkih načela, omogućuje širem broju ljudi stvaranje novih znanja i vrijednosti. Istraživanje poslova i područja u kojima se koristi digitalnom tehnologijom pridonosi budućoj profesionalnoj orijentaciji i razvoju mlade osobe.
Kontinuirani razvoj tehnologije i umjetne inteligencije posljednjih desetljeća donio je revolucionarne promjene u načinu na koji živimo, radimo i komuniciramo. U domeni Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju naglasak je na korištenju digitalnih alata te razvoju umjetne inteligencije i njenog utjecaja na život čovjeka. Proces kreiranja digitalnih sadržaja uključuje različite korake kao što su istraživanje, planiranje, pisanje, uređivanje, oblikovanje i objavljivanje. N eophodno je razvijati logičko i algoritamsko razmišljanje koje je važno za identifikaciju problema načinom koji je prikladan za njihovo rješavanje pomoću računala, a to se može primijeniti u drugim područjima i svakodnevnom životu. Računalno razmišljanje temeljni je pristup kojim se razvija sposobnost rješavanja problema i programiranja. Pri tome je naglasak na usvajanju procesa stvaranja aplikacije od početne ideje do konačnog proizvoda. Aktivnosti i sadržaji ishoda iz domene Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju razvijaju kreativnost, inovativnost, stvaralaštvo i poduzetnost te daju vrijedna znanja koja se mogu ugraditi u budući profesionalni život.
Domene se međusobno isprepliću i dopunjuju tako da pojedine sadržaje možemo razmatrati u više domena.
A. Informacijska i medijska pismenost
Informacijska pismenost neophodna je vještina u procesu cjeloživotnog učenja i potrebna u transformaciji društva u društvo znanja. Razvijena informacijska pismenost pomaže učenicima odrediti opseg informacija koje su im potrebne, kako bi uspješno i učinkovito pristupali potrebnim informacijama, kritički vrednovali informacije i informacijske izvore, ugradili odabrane informacije u svoju bazu znanja te učinkovito koristiti informacije. Ključna sastavnica informacijske pismenosti je i računalna pismenost koja je nužna za svrsishodnu upotrebu digitalnih tehnologija za pronalaženje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje, prikazivanje i razmjenu informacija.
Medijska pismenost jedna je od ključnih kompetencija za život i rad u digitalnom svijetu jer je to najbolji način zaštite učenika od dezinformacija, propagande i potencijalno štetnih utjecaja medijskih sadržaja. Obuhvaća sve tehničke, kognitivne, društvene, etičke i kreativne kapacitete koji omogućuju učinkovit pristup i korištenje medija te sigurno i odgovorno stvaranje i dijeljenje medijskih sadržaja na različitim platformama.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Različiti programi za komunikaciju i suradnju omogućuju učenicima razvijanje komunikacijskih i društvenih vještina, razmjenu gledišta i iskustava razvijajući pritom toleranciju, poštovanje različitosti i uvažavanje tuđih stavova. Kontinuiranim učenjem i kritičkom uporabom digitalne tehnologije učenici preuzimaju aktivnu ulogu u stvaranju vlastitih pozitivnih digitalnih tragova. Kibernetičke prijetnje bilježe kontinuirani porast na globalnoj razini, a različite vrste napada u kibernetičkom prostoru postaju sve sofisticiranije i složenije te utječu na naš svakodnevni život i poslovanje. Svaki učenik treba razumjeti što su osobni podatci i kako ih zaštititi u digitalnom okruženju. Isto tako, treba se znati zaštititi od računalnih prijevara, prijetnji i elektroničkoga nasilja, reagirati na neprikladne oblike ponašanja, poštovati tuđu privatnost te znati gdje potražiti pomoć zbog neželjenih sadržaja ili kontakata. Život u digitalnom okruženju može dovesti do razvijanja digitalne ovisnosti te negativnog utjecaja digitalne tehnologije na zdravlje.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Domena Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju u nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije obuhvaća širok raspon tema i vještina vezanih uz digitalne tehnologije i njihovu primjenu.
Izradom digitalnih sadržaja potiče se kreativnost i inovativnost u procesu stvaranja koji će zadovoljiti potrebe korisnika i ciljane publike. Razvijaju se prezentacijske vještine za učinkovito promoviranje digitalnih sadržaja na različitim digitalnim platformama.
Računalno razmišljanje kao važna kompetencija u 21. stoljeću njeguje pristup rješavanju problema koji je primjenjiv na računalu i ostalim područjima života. Razvijaju se vještine logičkog zaključivanja, modeliranja, apstrahiranja te rješavanja problema. Apstrakcija kao temeljni koncept računalnoga razmišljanja potiče uporabu metakognitivnih vještina te omogućuje rad na složenim problemima razdvajajući ih u više jednostavnih problema. Izrada računalnog programa za rješavanje problema zahtijeva razvoj programa, inovativnost i poduzetnost, dizajniranje te razvoj novih modela i proizvoda uz primjenu digitalne tehnologije. Programiranjem se razvija samopouzdanje, upornost i preciznost u ispravljanju pogrešaka, sposobnost komunikacije i zajedničkoga rada usmjerenoga prema postizanju određenog cilja.
U ovoj domeni uče se i poučavaju nove tehnologije i njihove primjene kao što je umjetna inteligencija, internet stvari (IoT), proširena i virtualna stvarnost, 3D modeliranje i 3D ispis. Umjetna inteligencija omogućuje tehničkim sustavima percipiranje okruženja i rješavanje problema kako bi postigli postavljeni cilj. Razvojem umjetne inteligencije otvara se potreba za upoznavanje njenih etičkih i vrijednosnih elemenata. Tehnologije u nastajanju se odnose na nove i inovativne tehnologije koje se još uvijek razvijaju i koje bi mogle imati velik utjecaj na naš život u budućnosti. Kombinacija ovih tema omogućuje razvoj kompetencija potrebnih za razumijevanje i primjenu digitalnih tehnologija u svim aspektima života, od osobne uporabe do poslovanja i industrije.
Domene u kurikulumu ne utječe na redoslijed učenja i poučavanja, a broj definiranih odgojno-obrazovnih ishoda ne određuje njihovu važnost niti vremensku zastupljenost u odgojno-obrazovnom procesu. Označene su velikim tiskanim slovima (Tablica 1).
Tablica 1. Oznake domena u odgojno-obrazovnim ishodima
Oznake domena i domene
Oznaka
A
B
C
Domena
Informacijska i medijska pismenost
Komunikacija, suradnja i sigurnost
Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Na slici 1. prikazana je organizacija kurikuluma nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije te odnos nastavnog predmeta, međupredmetnih tema i generičkih kompetencija.
Slika 1. Organizacija kurikuluma nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i predmetnim područjima
Odgojno-obrazovne ishode iz domene A. Informacijska i medijska pismenost potrebno je usvojiti u suradnji s učiteljima Hrvatskog jezika te stručnim suradnicima školskim knjižničarima.
Povezanost s međupredmetnom temom Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije nije posebno navedena jer se očekivanja ostvaruju u sklopu svih odgojno-obrazovnih ishoda i na svim razinama učenja i poučavanja nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 1. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.1.1. Učenik koristi internet kao izvor različitih informacija i sadržaja.
- navodi mogućnosti interneta
- opisuje mrežni preglednik i način rada odabranoga preglednika
- upotrebljava mrežni preglednik za prikazivanje informacija i sadržaja
- pronalazi informacije korištenjem tražilica
- odabire izvore kako bi pronašao traženu informaciju
- upotrebljava mrežne tražilice za pronalaženje informacija i sadržaja
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- mrežni preglednik
- mrežna tražilica
- pretraživanje interneta
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- koristiti mrežni preglednik i tražilice primjerene uzrastu djece (npr. DuckDuckGo, KidRex, KidzSearch)
- objasniti koja je svrha informacija, kako se informacije odnose na svakodnevnicu i kako ih primijeniti u svakodnevnom životu
- pokazati različite primjere u kojima je potrebno pronaći informacije, kao što je traženje informacija o određenoj osobi ili sportu
- poticati suradnju prilikom pronalaženja informacija i podataka u digitalnom okruženju
- organizirati parove/skupine/timove i pripremiti zadatke koji zahtijevaju zajedničko pronalaženje informacija
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik (prvo polugodište slikovni materijal, a drugo polugodište zapisi školskim formalnim pismom).
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ A.1.2. Učenik uspoređuje različite vrste medija i medijskih sadržaja
- prepoznaje različite vrste medija
- odabire medijske sadržaje na preporučenim mrežnim mjestima
- prosuđuje odabrane medijske sadržaje prema zadanim kriterijima za procjenjivanje
- opisuje različite vrste medija i medijskih sadržaja
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- vrste medija
- medijski sadržaji
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- uspoređivati vrste medija (tiskovni, digitalni, audio-vizualni) i medijskih sadržaja (reklame, animirane filmovi, serije, igre i sl.)
- poticati istraživanje i promišljanje o medijskim sadržajima
koristiti različite audio sadržaje poput radijskih emisija
- prikazivati filmove, televizijske emisije i druge medijske sadržaje te objasniti kako se isti koriste za prijenos informacija i emocija.
- potaknuti usmeno izražavanje koje uključuje iznošenje mišljenja o prikazanom medijskom sadržaju
- pronaći ideje na mrežnim stranicama poput portala medijska pismenost Agencije za elektroničke medije
Povezati s ostvarivanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ C.1.1.
Sadržaj odgojno obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Predmet doprinosi ostvarivanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Poduzetništvo.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.1.1. Učenik uspoređuje digitalne tehnologije za komuniciranje u sigurnom digitalnom okruženju.
- koristi alate koji omogućuju suradnju i komunikaciju između sudionika u obrazovnom sustavu
- opisuje načine komunikacije
- komunicira s njemu poznatim osobama u sigurnom okruženju
- koristi digitalne tehnologije za komuniciranje u sigurnom digitalnom okruženju
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- aplikacije za komunikaciju (u sigurnom okruženju)
- komunikacija u digitalnom okruženju
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- razgovarati o načinima korištenja digitalne tehnologije za komunikaciju
- poticati vještine razmjenjivanja poruka
- koristiti pouzdane digitalne platforme za komunikaciju s njemu poznatim osobama, kao što su platforme za razmjenu poruka i video konferencije (npr. Microsoft Teams, Google Classroom, Yammer)
- naglasiti razlike u komunikaciji s poznatim i nepoznatim osobama
- upoznati rizike komunikacije s nepoznatim osobama.
- opisati kako chat/čavrljanje omogućuje trenutnu razmjenu poruka između korisnika, često u realnom vremenu
- aktivirati Microsoft 365 i Google Workspace for Education s AAI@EduHr korisničkim identitetom
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.1.1. Učenik koristi digitalnu tehnologiju za izradu digitalnih radova.
- objašnjava osnovne funkcije i mogućnosti korištenja odabranih programa za izradu digitalnih radova
- koristi odabrani program
- izrađuje digitalni rad
- izrađuje jednostavan digitalni rad
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- upoznavanje s računalom/tabletom i osnovama rada na računalu/tabletu
- rad s tipkovnicom i mišem
- programi za izradu crteža i slika
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- ovladati korištenjem računala/tableta: uključivanje i isključivanje računala/tableta, korištenje miša i tipkovnice, pokretanje i zatvaranje programa
- razvijati vještine rješavanja problema prilikom korištenja digitalne tehnologije i alata za izradu digitalnih radova
- poticati izražavanje interesa, ideja i kreativnosti kroz izradu digitalnih radova
- procjenjivati digitalne radove te iznositi povratne informacije za poboljšanje vještina i znanja o digitalnim alatima
- koristi jednostavne programe za crtanje (npr. Bojanje) za stvaranje jednostavnih crteža ili slika
- poželjno je pripremiti crteže ili slike na kojima se mogu uočavati dijelovi koji nedostaju ili se ponavljaju
- dopunjavati ili označavati crteže prema uputama stvarajući nove digitalne radove
- za razvijanje logičkog razmišljanja koristiti slikovni sudoku, nizove, labirinte, ucrtavanje putanje kretanja prema zadanim uputama i slično
- koristiti jednostavne digitalne alate za stvaranje priča
Povezati s usvajanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ A.1.2.
Sadržaj odgojno obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
Slika 2. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom prve godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 2. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.2.1. Učenik demonstrira strategije pretraživanja kojima dolazi do željene informacije.
- koristi ključne riječi za pretraživanje
- identificira različite vrste informacija i sadržaja
- objašnjava strategiju pretraživanja kojom je došao do željene informacije
- objašnjava pronađeni sadržaj na preporučenim mrežnim stranicama
- odabire ključne informacije i sadržaje koje je pronašao
- izdvaja prema zadanim kriterijima informacije i sadržaje do kojih je došao pretraživanjem interneta
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- strategije pretraživanja interneta
- ključne riječi
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- objasniti pretraživanje pomoću ključnih riječi
- poticati kritičko promišljanje o prvom rezultatu pretrage
- ukazati na važnost provjere informacija kako bi se utvrdilo podudaraju li se s ciljevima pretraživanja
- demonstrirati odabiranje i bilježenje korisnih informacija među više pronađenih s obzirom na upute za pretraživanje
- objasniti prednosti korištenja naprednih opcija pretraživanja u tražilicama
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i Društvo i zajednica.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ A.2.2. Učenik pristupa različitim vrstama medijskih sadržaja procjenjujući njihovu kvalitetu.
- koristi različite uređaje za pristup medijskim sadržajima
- izdvaja medijske sadržaje
- procjenjuje kvalitetu medijskih sadržaja
- pristupa različitim vrstama medijskih sadržaja
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- uređaji za pristup medijskim sadržajima
- kvaliteta medijskog sadržaja
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- primjenjivati različite uređaje za pristup medijskim sadržajima
- pronalaziti medijske sadržaje za učenje (edukativne igre, priče, filmovi)
- koristiti rubrike za procjenu medijskih sadržaja
- poticati suradnički rad u procjeni kako bi se razvilo kritičko mišljenje i razumijevanje medijskih sadržaja
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Poduzetništvo.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.2.1. Učenik povezuje pojam digitalnog identiteta s osobnim podacima uočavajući važnost njegove zaštite.
- prepoznaje važnost korisničkog računa za pristup uslugama za komunikaciju
- povezuje pojam digitalnog identiteta s osobnim podacima
- razlikuje svoje i tuđe osobne podatke
- primjenjuje mjere zaštite osobnih podataka i digitalnog identiteta
- izrađuje jake i sigurne lozinke
- opisuje pojam digitalnog identiteta i načine njegove zaštite
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- digitalni identitet
- zaštita digitalnog identiteta
- izrada jakih i sigurnih lozinki
- korisnički račun
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- naglasiti važnost zaštite osobnih podataka (adresa, telefonski broj i drugi podatci koji se ne bi trebali dijeliti s drugima na internetu)
- raspravljati o značenju digitalnog identiteta i povezati ga s osobnim podacima
- upozoriti na posljedice neprihvatljivog ponašanja na mreži i utjecaj takvoga ponašanje na digitalni identitet
- raspravljati o trajnosti digitalnih tragova jer ne mogu biti u potpunosti izbrisani te je potrebno biti oprezan pri dijeljenju osobnih podataka na internetu
- opisati zaštitu digitalnog identiteta kao važnu za sprječavanje neželjenih posljedica poput zlostavljanja, krađe identiteta ili drugih sigurnosnih rizika
- poticati korištenje jakih i jedinstvenih lozinki
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i Društvo i zajednica.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
IDK OŠ B.2.2. Učenik analizira poželjna pravila ponašanja tijekom komunikacije i suradnje u digitalnom okruženju.
- razlikuje pravila ponašanja u fizičkome i digitalnom okruženju
- identificira poželjna pravila ponašanja tijekom komunikacije i suradnje u digitalnom okruženju
- poštuje pravila privatnosti u digitalnom okruženju
- primjenjuje poželjna pravila ponašanja u digitalnom okruženju
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- digitalni bonton
- pravila privatnosti u digitalnom okruženju
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- potaknuti na primjenu digitalnog bontona prilikom komunikacije u digitalnom okruženju
- objasniti da naši komentari ili ponašanje ne bi trebali vrijeđati ili uznemirivati druge tijekom komunikacije te da treba biti pažljiv i empatičan prema drugim ljudima
- ukazati na neprimjerenu uporabu velikih slova školskog formalnog pisma i previše uskličnika
- ukazati da se neprimjereno ili uznemiravajuće ponašanje treba prijaviti odgovarajućim osobama (roditelj, učitelj)
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Društvo i zajednica DIZ OŠ C.2.1.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.2.1. Učenik predstavlja digitalne radove izrađene kombiniranjem različitih oblika i sadržaja.
- opisuje način stvaranja digitalnih sadržaja
- izrađuje digitalne radove kombiniranjem različitih vrsta medijskih sadržaja
- organizira prethodno spremljene datoteke u mape na uređaju
- predstavlja svoj digitalni rad razrednoj zajednici
- predstavlja svoje digitalne radove
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- rad s dijelovima slike i crteža (kopiranje, izrezivanje, lijepljenje)
- spremanje datoteka na uređaj
- organiziranje datoteka na uređaju
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- razlikovati osnovne pojmove kao što su vrste datoteka, veličina datoteka i imenovanje datoteke
- ponuditi različite alate i aplikacije za izradu digitalnih radova
- kreirati logičke zadatke (slikovni sudoku), premetaljke, rebuse i slične logičke zadatke kombiniranjem dijelova crteža/slika ili teksta
- organizirati predstavljanje radova na način koji potiče međusobnu razmjenu i rješavanje zadataka
- pohranjivati radove u mape učenja
- upoznati organizaciju podataka na računalu
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik, Matematika i Likovna kultura.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.2.2. Učenik povezuje digitalnu tehnologiju i njezin utjecaj na okoliš.
- identificira pojam i oznaku elektroničkog otpada
- razlikuje vrste elektroničkog otpada
- razvrstava elektronički otpad
- objašnjava utjecaj digitalne tehnologije na okoliš
- prepoznaje važnost izdvajanja i zbrinjavanja elektroničkog otpada
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- elektronički otpad – prepoznavanje, razvrstavanje i zbrinjavanje elektroničkog otpada
- utjecaj digitalne tehnologije na okoliš
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- upoznati utjecaj digitalnih tehnologija na okoliš
- istraživati kako se digitalne tehnologije proizvode, koriste i zbrinjavaju te koje su mjere za smanjenje njihovog utjecaja na okoliš
- poticati kritičko promišljanje o utjecaju digitalnih tehnologija na okoliš
- razgovarati o odlaganju digitalnih uređaja (mobilnih uređaja, tableta, računala) nakon prestanka uporabe
- naglasiti važnost zbrinjavanja starih elektroničkih uređaja u centru za zbrinjavanje elektroničkog otpada
- uputiti na najbližu tvrtku koja zbrinjava elektroničkog otpada
- organizirati akciju prikupljanje starih uređaja u suradnji s tvrtkom za zbrinjavanje elektroničkog otpada
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Praktične vještine PV OŠ B.2.2. i Društvo i zajednica DIZ OŠ C.2.1.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanja i Poduzetništvo.
Slika 3. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom druge godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 3. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.3.1. Učenik procjenjuje informacije iz ponuđenih izvora.
- razvrstava informacije koje pronalazi
- izdvaja relevantne informacije
- koristi relevantne informacije za potrebe učenja
- opisuje načine razvrstavanja informacija
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- izvori informacija
- informacije i dezinformacije
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- istražiti prednosti korištenja interneta u odnosu na druge načine dobivanja informacija
- razumjeti kontekst i vrednovati kvalitetu informacija (knjige, časopisi, novine i televizija) prema ponuđenim rubrikama za vrednovanje
- koristiti preporučene mrežne stranice za specifične teme (ključne riječi) prema različitim kriterijima
- evaluirati pouzdanost i relevantnost pronađenih informacija, uključujući provjeru izvora, datuma objave i konteksta
- uspoređivati različite izvore informacija za širu perspektivu i razumijevanje različitih stavova o određenoj temi
- razvijati kritičko razmišljanje i logiku za razlikovanje činjenice od mišljenja, pretpostavki i dezinformacija
- predstavljati različite vrste informacija i zadataka koji zahtijevaju filtriranje informacija kako bi se razvila vještina filtriranja informacija u stvarnom svijetu
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik te ostvariti u suradnji sa stručnim suradnicima školskim knjižničarima.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ A.3.2. Učenik procjenjuje utjecaj medija na društvo i zajednicu .
- koristi medije u skladu s vlastitim potrebama i ciljevima
- argumentira kritički stav o medijskim sadržajima
- objašnjava utjecaj medija na društvo i zajednicu
- opisuje utjecaj medija na društvo i zajednicu
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- mediji i utjecaj medija na društvo i zajednicu
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- koristiti medije koji mogu zadovoljiti individualne potrebe i ciljeve (zabava, informacije, učenje)
- koristiti različite metode poučavanja kao što su rasprave, istraživanja, projekti i druge aktivnosti koje će učenicima omogućiti aktivno sudjelovanje u učenju i razvoju sposobnosti kritičkog razmišljanja o medijskim sadržajima
- razmotriti negativne utjecaje medija, kao što su negativni utjecaj na mentalno zdravlje, ovisnost o tehnologiji i drugi problemi
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Poduzetništvo.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.3.1. Učenik procjenjuje važnost primjene digitalne tehnologije za suradnju s drugima.
- raspravlja o primjeni digitalne tehnologije za suradnju s vršnjacima
- procjenjuje prednosti korištenja digitalnih alata i tehnologija
- organizira videokonferencije za suradnički rad
- prijavljuje se/odjavljuje se s mrežne stranice
- primjenjuje digitalnu tehnologiju za suradnju
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- digitalna tehnologija za sinkronu i asinkronu suradnju
- elektronička pošta – dijelovi, kontakti, slanje/primanje
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- odabrati odgovarajuće uređaje i programe primjerene učenicima pazeći pritom na zaštitu osobnih podataka
- organizirati grupni chat u sigurnom online okruženju npr. Microsoft Teamsu
- prilikom komunikacije primjenjivati poželjna pravila ponašanja i komunikacije
- slati elektroničku poštu sa svim dijelovima poruke (primatelj, predmet, početni pozdrav, tijelo poruke, potpis)
- poticati rad na projektima i suradnju s vršnjacima (videokonferencije s vršnjacima)
- upotrijebiti platforme za razmjenu poruka među učenicima unutar sigurnoga okruženja, koji uporablja korisničke podatke računa iz sustava AAI@EduHr
- prijaviti se i odjaviti iz sustava za komunikaciju
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i Društvo i zajednica.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
IDK OŠ B.3.2. Učenik primjenjuje pravila zaštite osobnih podatka.
- prepoznaje potencijalne rizike vezane uz korištenje digitalnih tehnologija
- sprječava rizike vezane uz korištenje digitalnih tehnologija
- analizira različite načine predstavljanja osoba na mreži
- razlikuje štetne od sigurnih načina osobnoga predstavljanja
- integrira pravila o zaštiti osobnih podataka tijekom korištenja digitalnih tehnologija
- opisuje pravila zaštite osobnih podatka
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- osobni podatci
- mjere zaštite osobnih podataka
- digitalni tragovi
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- pokazati na primjerima što su osobni podatci (osobna iskaznica)
- razumjeti rizike koje predstavlja dijeljenje osobnih podataka na internetu, uključujući krađu identiteta i prevare
- raspravljati o opasnostima dijeljenja osobnih podataka s nepoznatim osobama ili na neprovjerenim mrežnim mjestima
- potaknuti razgovor o tome kako najbolje zaštititi svoje osobne podatke
- istaknuti da svakim boravkom na internetu ostavljajmo digitalne tragove
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Poduzetništvo.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.3.1. Učenik analizira niz koraka za rješavanje jednostavnog problema.
- pokreće vizualni programski alat
- kreira jednostavan niz uputa koristeći se blokovima ili naredbama
- povezuje blokove ili naredbe u cjelinu istražujući njihovo djelovanje
- prepoznaje osnovne elemente izrade programa: ulaz – obrada – izlaz
- analizira pogreške u redoslijedu niza naredbi
- ispravlja pogrešan redoslijed naredbi
- vrednuje algoritamsko rješenje
- primjenjuje jednostavan niz uputa koje predstavljaju rješenje nekoga problema
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- niz uputa i zadavanje niza uputa
- prikazivanje niza uputa slikom ili riječima
- analiziranje niza uputa
- otkrivanje pogrešnog redoslijeda i ispravljanje pogrešnog redoslijeda niza uputa
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Za uspješno usvajanje ovog odgojno-obrazovnog ishoda potrebno je slijediti sljedeće korake:
- identificirati problem i razumjeti što je potrebno riješiti
- razdvojiti problem na manje dijelove i analizirati svaki dio posebno
- izdvojiti potrebne resurse za rješavanje problema, kao što su informacije, alati i vještine
- razviti plan rješavanja problema koji će uključivati potrebne korake za rješavanje problema
- implementirati plan rješavanja problema i provesti planirane korake
- procijeniti rezultate rješavanja problema i razmotriti jesu li potrebne dodatne prilagodbe
- razmišljati o procesu rješavanja problema i identificirati korake koji su bili uspješni ili neuspješni kako bi se poboljšao proces rješavanja problema u budućnosti
- primijeniti naučene vještine rješavanja problema u drugim situacijama
- analizirati niz uputa predočenih slikom ili riječima
- otkrivati pogrešan redoslijed u uputama i ispravljati ga (niz uputa za zadatke koji su bliski učenicima, igre sakrivanja, davanje uputa za kretanje, vođenje robota labirintom)
- koristiti različite metodičke postupke pri pokazivanju problema i njegova rješenja
- primijeniti grafičke programe i aplikacije s naznakom programiranja (Hour of code, Code week, Run Marco, Minecraft Education)
- poticati razvijanje preciznosti i jednostavnosti u opisivanju postupaka za rješavanje problema
- koristiti, prema mogućnostima škole, hardverska rješenja za vizualizaciju programiranja robotima ili uređajima sa senzorima
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.3.2.
Učenik demonstrira kreiranje i pohranjivanje digitalnih radova na različitim uređajima.
- koristi različite digitalne alate za izradu digitalnih radova
- pohranjuje digitalne radove u oblak, na mrežne diskove ili lokalne uređaje
- pohranjuje izrađene digitalne radove
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- snimanje audiozapisa
- izrada plakata ili infografike
- sustavi za pohranu podataka – uređaj, mrežni diskovi, oblak
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- upoznati različite vrste digitalnih radova, kao što su tekstualni dokumenti, prezentacije, tablice i multimedijski sadržaji
- kreirati digitalne radove korištenjem odgovarajućeg programa za pisanje teksta i stvaranja plakata ili infografike
- snimati audiozapise korištenjem dostupnih uređaja i programa instaliranima na njima
- objasniti organizaciju datoteka u mape za lakše pronalaženje i dijeljenje s drugima
- upoznati različite načine pohrane digitalnih radova, uključujući pohranu na lokalnom računalu, mrežnom disku ili u oblaku
- dijeliti digitalne radove s drugima na siguran i odgovarajući način putem oblaka ili mrežnih platformi za suradnju kao što su Google Classroom ili Microsoft Teams
- predstavljati vlastite digitalne radove (javni nastup u razredu)
- prilagoditi razinu složenosti digitalnog sadržaja ovisno o odabranom programu
Prijedlog projekta za usvajanje odgojno-obrazovni ishoda:
- izraditi audiozapise na temu lektirnih naslova, događaja u školi i slično
- koristiti jednostavne programe za uređivanje i spajanje audiozapisa te na taj način stvoriti radijsku emisiju
- izraditi infografiku ili plakat za najavu radijske emisije
- objaviti radijsku emisiju
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i Glazbena kultura.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj, Učiti kako učiti i Poduzetništvo.
Slika 4. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom treće godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 4. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.4.1. Učenik organizira informacije.
- identificira ključne informacije iz različitih izvora
- kategorizira informacije u skupine prema određenim kriterijima
- koristi različite tehnike organizacije informacija u različitim kontekstima
- razvrstava informacije prema zadanim kriterijima
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- tehnike organizacije informacija (dijagrami, organizatori znanja, bilješke, tablice, grafikoni)
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- razumjeti način organizacije informacija i važnost ove vještine u učenju i svakodnevnom životu
- identificirati ključne informacije iz različitih izvora
- raspravljati o autorskom pravu i načinima pravilnog citiranja izvora informacija
- kategorizirati i razvrstavati informacije u skupine prema određenim kriterijima, kao što su teme ili ideje
- koristiti tehnike organizacije informacija, poput dijagrama, organizatora znanja, bilješki, tablica i grafikona, za bolje razumijevanje i povezivanje informacija
- primijeniti vještine organizacije informacija u različitim kontekstima
Povezati s usvajanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ B.4.2.
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Učiti kako učiti, Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.4.1. Učenik upravlja jednostavnim načinima zaštite uređaja, sadržaja i podatka.
- objašnjava opasnosti u digitalnom okruženju
- procjenjuje opasnosti koje se mogu pojaviti u slučaju susreta s osobom koju poznaje samo u virtualnom okruženju
- prepoznaje nasilnu komunikaciju i elektroničko zlostavljanje
- navodi osobe i službe kojima se može obratiti za pomoć
- procjenjuje važnost antivirusnih programa
- primjenjuje mjere zaštite uređaja i osobnih podataka
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- opasnosti u digitalnom okruženju
- komunikacija u digitalnom okruženju – moguće opasnosti u interakciji s nepoznatim osobama (osobama koje poznaju samo u virtualnom okruženju)
- posljedice dijeljenja podataka na mreži
- zaštita uređaja – uloga operativnog sustava, instaliranje/ažuriranje antivirusnog programa
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- raspravljati o prijetnjama i sigurnosnim rizicima te prepoznati potencijalne opasnosti (prevare, virusi)
- spoznati opasnosti o mogućim posljedicama fizičkog susreta s osobom koju poznamo samo iz virtualnog okruženja
- pratiti dostupnost podataka na internetu (upisivanje svog imena i prezimena u tražilicu)
- koristiti antivirusni program za zaštitu uređaja od virusa i drugih zlonamjernih programa
- redovito ažurirati softver i operativni sustav na uređaju kako bi se preuzele najnovije verzije softverskih zakrpa za sigurnosne propuste i probleme
- koristiti lozinke za uređaj kako bi spriječili neovlašten pristup svojim podacima
- koristiti sigurne mreže za pristup internetu, poput šifriranih bežičnih mreža ili mobilnih mreža kako bi zaštitili svoje podatke
- koristiti sigurne načine dijeljenja datoteka, dijeljenja putem usluga u oblaku koje koriste enkripciju
- povezati svoj uređaj s drugim uređajima (Bluetooth, NFC, bežična mreža)
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ B.4.2. Učenik raspravlja o autorskom pravu.
- istražuje značenje pojmova licenciranja i kršenja autorskog prava
- uspoređuje Creative Commons licence i njihovu primjenu u različitim djelatnostima
- navodi primjere kršenja autorskog prava te posljedice koje takvo kršenje može imati
- licencira vlastiti digitalni sadržaj
- prepoznaje različite Creative Commons licence
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- autorsko pravo i njegova uloga
- licenciranje – copyright (©) , Creative Commons (CC) licence
- korištenje sadržaja zaštićenih autorskim pravima – primjeren način/ kršenje
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- povezati temu autorskog prava s temama informacijske i medijske pismenosti, etike i digitalnog bontona
- upoznati osnove autorskog prava, kao što su definicija autorskog prava, zaštita autorskog prava i trajanje autorskog prava
- prepoznati autorski materijal i znati kada je potrebna dozvola autora za upotrebu
- koristiti autorski materijal na zakonit način, uključujući citiranje, upotrebu u nastavi i saznanja o autoru sadržaja
- upoznati primjere kršenja autorskog prava, kao što su neovlašteno kopiranje glazbe, filmova i slika
- raspravljati o pitanjima u vezi s autorskim pravom, kao što je piratstvo, ograničavanje pristupa informacijama i slično
- prikazati primjere kršenja autorskog prava, poput preuzimanja fotografija ili pjesama bez dozvole i potaknuti raspravu o kršenju dozvola
- objasniti korištenje materijala koji su zaštićeni autorskim pravom na zakonit način (citiranje izvora, traženje dozvola ili javno dostupni materijali)
Povezati s ostvarivanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ A.4.1.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.4.1. Učenik stvara program u vizualnom okruženju koristeći odluku, ulazne i izlazne vrijednosti te ipove podataka.
- koristi odluku, ulazne i izlazne vrijednosti u programu
- primjenjuje tipove podataka
- analizira odnos ulaznih i izlaznih vrijednosti
- učenik piše algoritamsko ili grafičko rješenje primjenjujući odluke i tipove podataka te ulazne i izlazne vrijednosti
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- odluka – stvaranje plana i strategije kako će program rješavati zadatak koji mu je postavljen
- ulazne i izlazne vrijednosti – razumijevanje funkcionalnosti programa i njegovo povezivanje s drugim dijelovima sustava
- tipovi podataka
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- navesti različite primjere događaja pri čemu se za njihovo rješavanje može služiti s računalom ili bez računala
- različitim metodičkim postupcima prikazivati probleme i načine njegova rješenja (primjeri s vremenskom prognozom i kako odlučujemo što ćemo obuti, odjenuti ili gdje se igrati)
- razlikovati upute (ili niz uputa) koje je potrebno napraviti za svaku vrijednost odluke
- koristiti vizualne programe i aplikacije za stvaranje rješenja (primjerice Scratch, Microsoft MakeCode Arcade, Micro:bit)
- razvijati preciznost i jednostavnost u opisivanju postupaka za rješavanje problema
- pokazati, prema mogućnostima škole, upravljanje robotom ili drugim hardverskim rješenjima sa senzorima unošenjem različitih naredbi (IoT)
- razlikovati i primjenjivati jednostavne tipove podataka kojima se koristi neki programski jezik
- analizirati neki problem te prepoznati ulazne vrijednosti potrebne za rješavanje toga problema te moguće izlazne vrijednosti programa
- poticati raspravu o načinima analiziranja problema i osmišljavanju rješenja
- uspoređivati različite pristupe, argumentirati rješenje i uvažavati rješenja drugih
- grafički predstaviti rješenja
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.4.2. Učenik organizira sustav pohrane podataka na računalu ili oblaku.
- uređuje hijerarhiju mapa i datoteka na računalu ili u oblaku
- organizira podatke prema vrstama datoteka
- primjenjuje hijerarhijski sustav pohrane na računalu ili u oblaku
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- mape i datoteke
- organizacija podataka na računalu i oblaku
- hijerarhijska struktura pohrane
- vrste datoteka prema nastavku
- pretraživanje datoteka na računalu
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- objasniti vrste datoteka i organizirati ih u logične mape i podmape
- navesti prednosti i nedostatke različitih načina prikazivanja popisa sadržaja nekog medija
- primijeniti osnovne postupke za rad s datotekama, npr. premještanje, preimenovanje, brisanje i kopiranje datoteka/mapa
- imenovati mape i datoteke za lakše pronalaženje
- uklanjati nepotrebne datoteke
- istaknuti važnost izrade sigurnosnih kopija podataka i pohrane na sigurno mjesto
- koristiti oblak za pohranu podataka
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.4.3. Učenik istražuje tehnologije u nastajanju.
- procjenjuje mogućnosti korištenja tražilica i glasovnih asistenata vođenih umjetnom inteligencijom
- izrađuje jednostavan 3D model u odabranom programu
- koristi neku od tehnologija u nastajanju
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- osnovne informacije o umjetnoj inteligenciji
- tražilice koje koriste umjetnu inteligenciju
- glasovni asistenti
- napredni sustavi umjetne inteligencije
- izrada 3D modela jednostavnim programom za 3D modeliranje
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- razgovarati o umjetnoj inteligenciji i tome što sve obuhvaća ovaj pojam
- pokazati više različitih primjera korištenja umjetne inteligencije u svakodnevnom životu
- potaknuti na promišljanje o etičkim pitanjima vezanim uz umjetnu inteligenciju
- pokazati moguće načine korištenja tražilica i glasovnih asistenata vođenih umjetnom inteligencijom
- istražiti barem jedan od 17 UN globalnih ciljeva održivog razvoja korištenjem umjetne inteligencije (Chat GPT ili neki drugi)
- izraditi jednostavne 3D modele korištenjem jednostavnog programa za 3D modeliranje (npr. Paint 3D ili neki drugi)
- ovisno o mogućnostima škole, na 3D pisaču ispisati radove koji mogu biti izrađeni za tematske prigode (Božić, Uskrs, školski sajam i sl.).
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj, Održivi razvoj i Učiti kako učiti.
Slika 5. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom četvrte godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 5. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.5.1. Učenik vrednuje informacije.
- procjenjuje pouzdanost informacija iz različitih izvora
- identificira potencijalne izvore pristranosti, nejasnoća ili netočnosti u informacijama
- navodi kriterije za procjenu kvalitete informacija
- procjenjuje relevantnost informacija u odnosu na specifični zadatak ili projekt
- kritički razmišlja o informacijama iz različitih izvora
- sintetizira informacije kako bi stvorio smislenu i kvalitetnu cjelinu
- koristi različite kriterije za procjenu kvalitete informacija
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- korištenje naprednih opcija u tražilicama
- kriteriji vrednovanja informacija
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- sastaviti/izraditi popis traženih informacija ili plan aktivnosti te formulirati pretrage
- analizirati, kritički vrednovati te zajednički odabrati traženu informaciju u rezultatima pretrage
- kombinirati više pretraga tako da se ključni pojam definira kao izraz ili uključi dodatno pretraživanje s obzirom na vrstu podataka
- komentirati i analizirati rezultate pretrage odnosno podatke koje tražilica nudi kao rezultat pretrage (reklame i pravi rezultati pretraživanja)
- formulirati pretragu za istom informacijom te raspravom uočiti sličnosti i razlike u rezultatima koji se mogu pojaviti pri različito formuliranim pretragama za istim informacijama
- koristiti različite kriterije za procjenu kvalitete informacija, kao što su autor izvora, valjanost izvora, kredibilitet i dosljednost
- procijeniti relevantnost informacija u odnosu na specifični zadatak ili projekt
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati sa svim nastavnim predmetima.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ A.5.2. Učenik kritički vrednuje digitalne sadržaje prema zadanim kriterijima.
- procjenjuje programe za izradu određenih vrsta sadržaja
- predstavlja digitalne sadržaje
- rangira digitalne sadržaje prema zadanim kriterijima
- uspoređuje digitalne sadržaje prema zadanim kriterijima
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- usporedba programa za izradu digitalnih sadržaja
- prezentacijske vještine
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- definirati kriterije za objektivno procjenjivanje programa prema njegovoj vrijednosti, relevantnosti, funkcionalnosti i dostupnosti
- planirati predstavljanje digitalnih sadržaja
- provjeriti funkcionalnost digitalnih sadržaja prije predstavljanja
- analizirati vrijednost i relevantnost digitalnih sadržaja, provjeriti jesu li u skladu s ciljevima te jesu li primjereni za ciljanu publiku
- izraditi kriterije vrednovanja te vrednovati digitalne sadržaje i prezentacijske vještine
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i Likovna kultura.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.5.1. Učenik raspravlja o softveru kao intelektualnom vlasništvu.
- razlikuje različite vrste softverskih licenci
- raspravlja o softveru kao intelektualnom vlasništvu te pravima i ograničenjima koja proizlaze iz njegove upotrebe
- navodi obaveze i ograničenja uporabe softvera
- opisuje posljedice kršenja softverskih licenci
- opisuje vrste softverskih licenci
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- intelektualno vlasništvo
- vrste licenci softvera
- posljedice nezakonitog korištenja softvera
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- objasniti razliku između različitih vrsta licenci
- upoznati vrste licenci softverskih proizvoda (pojedinačne, količinske, OEM, probne, freemium i sl.)
- spoznati postojanje različitih zakona i propisa koji se odnose na licenciranje softvera
- povezati model licenciranja s korištenjem dostupnih usluga Microsoft 365 i Google Workspace for Education
- spoznati Open source licence kao otvoreni pristup izvornom kodu i postojanje različitih vrsta Open source licenci
- objasniti da je programski kod intelektualno vlasništvo
- razviti svijest o zaštiti podataka i privatnosti
- upozoriti na prikupljanje i korištenje osobnih podataka prilikom korištenja softvera i aplikacija
- upozoriti na posljedice korištenja piratskog softvera
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i strani jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.5.1. Učenik preispituje složeniji problem rastavljajući ga na niz potproblema.
- analizira složeniji problem
- prepoznaje korake/dijelove u rješavanju problema
- planira rješavanje problema prepoznajući manje probleme s kojima se već susretao
- povezuje rješenja potproblema s rješenjem složenijeg problema
- objašnjava postupak raščlanjivanja problema na potprobleme
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- analiziranje i rastavljanje složenijeg problema na manje dijelove
- poznate strukture u potproblemu
- ugrađivanje rješenja potproblema u konačno rješenje
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- pronaći primjere problema u svakodnevnome životu koji demonstriraju postupak rješavanja ◊problema rastavljajući ga na manje, poznate probleme npr. projektni pristup – analizirati nužne dijelove, kako se povezuju i ovise jedni o drugima
- uočiti i opisati poznate ili manje probleme koji se mogu riješiti kao manji moduli nekoga programa
- predlagati načine povezivanja/uključivanja potproblema u rješenje zadanoga problema
- prepoznati i razlikovati vrijednosti koje povezuju potproblem s početnim problemom, objasniti njihova obilježja
- odabrati strategiju rješavanja početnoga problema, u paru ili samostalno, realizirati rješenje u obliku programa
- uočiti/prepoznati/istaknuti dijelove koda koji predstavljaju rješenje nekoga poznatog (manjeg) problema, mijenjati/prilagoditi dijelove programskog koda kako bi se uklopili u rješenje nekoga većeg problema
- razlikovati parametre kojima se koristi potprogram
- pokazati programsko rješenje koristeći se alatima vizualizacije
- testirati programsko rješenje te raspravljati o ispravnosti ponuđenoga programskog rješenja u skupini ili u paru te po potrebi preurediti rješenje
- pronaći primjerene sadržaje među zadatcima logičkoga tipa, logičke zagonetke, zadatke s kombinacijama i sl.
- razvijati strategije za rješavanje problema
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.5.2. Učenik vrednuje algoritam za rješavanje problema.
- organizira aktivnosti u obliku algoritma
- kritički provjerava ispravnost algoritma
- uspoređuje očekivano i dobiveno rješenje
- testira rješenje algoritma
- analizira korake za rješavanje jednostavnoga problema
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- svakodnevne aktivnosti prikazati algoritmom
- rješenje problema prikazati riječima i grafički, usmeno ili tekstom
- analizirati prikazani algoritam za rješavanje problema
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- osmisliti i ponuditi jednostavne primjere organiziranja različitih aktivnosti iz svakodnevnoga života u obliku algoritma
- opisati navedene primjere organizacija aktivnosti kao primjere nekoga algoritma te analizirati kako se izvršavaju aktivnosti u tim primjerima
- opisati postupak analize i rješavanja problema
- zadavati jednostavne probleme ili priče koje se mogu riješiti (realizirati) kratkim nizom uputa
- organizirati predstavljanje algoritamskih rješenja na način koji potiče međusobnu razmjenu, zajedničko analiziranje i vrednovanje ponuđenih rješenja
- osmisliti svoju ideju rješavanja zadanoga problema ili nekoga scenarija (priče) od analize do testiranja, prepravljanja i vrednovanja rješenja
- pronaći primjere zadataka logičkoga tipa
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetne teme Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.5.3. Učenik dizajnira digitalne sadržaje prema zadanim kriterijima.
- procjenjuje programe za izradu određenih vrsta sadržaja
- razlikuje programe za pregledavanje od programa za uređivanje digitalnog sadržaja
- kombinira funkcije programa za izradu digitalnog rada prema zadanim uputama
- primjenjuje osnovne funkcije odgovarajućega programa za izradu digitalnog rada
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- programi za pregledavanje i obradu slike
- programi za obradu teksta
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- izrađivati infografike, postere ili slično korištenjem nekog od besplatnih programa za grafički dizajn ili dostupnim putem AAI@EduHR identitetom (npr. Canva, Adobe Creative Cloud Express i sl.)
- obraditi i prilagoditi sliku u nekom programu (npr. Gimp ili sl.)
- izraditi digitalni sadržaj koristeći neki program za izradu tekstualnih dokumenata ili prezentacija
- oblikovati dokument korištenjem naredbi za oblikovanje fonta, odlomka, postavljanje veličine stranice, stilova naslova, umetati objekte kao što su slike, tablice, grafički elementi
- umetati odgovarajuće digitalne sadržaje pod odgovarajućim Creative Commons licencama za upotrebu u obrazovanju
- izraditi popis literature i izvora
- pohraniti rad u različitim oblicima (slika, prezentacija)
- izraditi digitalni rad u skladu s aktivnostima nekoga projekta u koji je škola/razred/učenik uključen (razredni, školski, ESEP projekti i slično)
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Hrvatski jezik i strani jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetne teme Poduzetništvo.
Slika 6. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom pete godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 6. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.6.1. Učenik kritički vrednuje medijske poruke.
- nabraja vrste medijskih poruka
- analizira medijske poruke otkrivajući namjere autora
- prepoznaje pristranosti, manipulacije, dezinformacije i propagande
- prepoznaje komercijalne poruke
- objašnjava sadržaj komercijalne poruke
- razlikuje pozitivan i negativan utjecaj medijskih poruka
- istražuje kako mediji utječu na osobe u njegovoj neposrednoj okolini
- analizira medijske poruke
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- ključni koraci za procjenjivanje medijskih poruka: istraživanje, utvrđivanje povezanosti, interpretacija, provjera vjerodostojnosti, konsolidacija u postojeće znanje
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- predstaviti različite medijske poruke, istražiti njihovu namjenu, ciljanu publiku, razloge stvaranja i vjerodostojnost
- analizirati različite primjere medijskih poruka, otkriti pristrane, manipulirajuće, dezinformirajuće i propagandne poruke
- interpretirati medijske poruke, raspravljati o poznatim primjerima te izražavati vlastite stavove
- pronaći ideje na mrežnim stranicama poput portala medijska pismenost Agencije za elektroničke medije koje procjenjuju kvalitete medija
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.6.1. Učenik procjenjuje pojavne oblike elektroničkog nasilja te preventivne načine djelovanja.
- prepoznaje vrste elektroničkog nasilja
- primjenjuje odgovorno ponašanje na mreži
- navodi osobe/institucije kojima se može obratiti u slučaju da postane žrtva elektroničkog nasilja ili svjedoči elektroničkom nasilju
- kritizira elektroničko nasilje i govor mržnje
- razlikuje vrste elektroničkog nasilja i načine preventivnog djelovanja
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- elektroničko nasilje i govor mržnje
- mjere zaštite – osobe/nadležne institucije za suzbijanje elektroničkog nasilja
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- raspravljati o razlikama između nasilja u fizičkom i elektroničkom okruženju
- prepoznati elektroničko nasilje kao ponavljajuće ponašanje s ciljem zastrašivanja, ljutnje ili posramljenja onih koji su ciljani
- upoznati zakonske posljedice elektroničkoga nasilja i govora mržnje (s 14 godina djeca su kazneno odgovorna)
- raspravljati o pozitivnom/negativnom digitalnom tragu i pravu na zaborav
- potaknuti na prijavu svake komunikacije ili kontakta koji je neprihvatljiv
- sačuvati dokaze i prijaviti incident policiji (Red Button), Abuse službi ili pozvati Hrabri telefon
- raspravljati o opasnostima loše komunikacije na mreži (govor mržnje, online stoning, slacking, širenje nasilnih i uvredljivih komentara)
- provesti različite aktivnosti s ciljem prevencije elektroničkoga nasilja
- uključiti se u nacionalne i međunarodne kampanje i projekte za prevenciju elektroničkoga nasilja
Povezati s ostvarivanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ C.6.2.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
IDK OŠ B.6.2. Učenik kreira virtualne zajednice za suradnju s drugima.
- koristi virtualne zajednice za suradnički rad s obrazovnom svrhom
- organizira virtualne zajednice, uključujući različite platforme za internetsku komunikaciju i suradnju
- identificira ključne čimbenike uspješne virtualne zajednice
- procjenjuje utjecaj virtualne zajednice na sve članove grupe
- upotrebljava virtualne zajednice za učenje
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- virtualne zajednice za učenje
- uspostavljanje uspješne virtualne zajednice
- dijeljenje, objava, komentiranje sadržaja unutar virtualne zajednice
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- poznavati i primjenjivati postupke za stvaranje grupe
- surađivati u grupama ili mrežama sudjelovanjem u online raspravama gdje se mogu razmjenjivati ideje i iskustva s drugima
- razlikovati različite uloge te mogućnosti pojedinoga suradničkog alata
- opisati te analizirati virtualne zajednice s obzirom na uvjete korištenja
- spoznati ključne čimbenike uspješne virtualne zajednice (jasni ciljevi, zajedničke vrijednosti i dobro definirana pravila)
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ B.6.3. Učenik analizira prednosti i nedostatke mrežnog povezivanja i zaštite uređaja na mreži.
- prepoznaje mrežu kao međusobno povezane digitalne uređaje koji razmjenjuju podatke
- razlikuje pozitivne i negativne strane umrežavanja
- razlikuje vrste mrežnoga povezivanja
- kategorizira vrste štetnih djelovanja na mreži
- analizira razinu postavki mrežne sigurnosti koja je definirana operacijskim sustavom te u određenim računalnim programima i aplikacijama
- primjenjuje postupke za zaštitu računala, programa i podataka na mreži
- identificira postojeće uređaje na mreži i povezuje nove uređaje
- primjenjuje mjere zaštite uređaja na mreži
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- vrste mrežnog povezivanja i uređaji na mreži
- prijenos podataka mrežom i mrežni protokoli
- IP adresa – javne/privatne, statičke/dinamičke
- maliciozni programi
- zaštita računala i mreže
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- razlikovati mrežno povezivanje uređaja u informatičkoj učionici, školi, vlastitome domu i sl.
- navoditi situacije iz svakodnevnoga života u kojima se koriste pojedine vrste mrežnoga povezivanja (npr. bežična mreža, Bluetooth, mobilne mreže...)
- istražiti primjere povezivanje uređaja u bežičnu mrežu unutar dostupnih mogućnosti škole
- pronalaziti i predlagati mrežna mjesta koja objavljuju savjete za zaštitu računala, računalnih programa i podataka te osoba od štetnih djelovanja mrežom
- analizirati te predlagati razinu sigurnosnih postavki svojega operacijskog sustava (npr. vatrozid) i ostalih programa za zaštitu od štetnih mrežnih djelovanja (npr. antivirusni programi, razina sigurnosti mrežnoga preglednika, dozvole pristupa i uvjeti korištenja)
- pronalaziti te obrazlagati djelovanje osnovnih vrsta štetnih programa koji djeluju mrežom (virusi, crvi, špijunski programi, ucjenjivački programi i sl.)
- proučavati uvjete korištenja mobilnih aplikacija
- istražiti brzinu prijenosa podataka u mreži pri preuzimanju i slanju podataka u mreži, mjerne jedinice za brzinu prijenosa podataka na mreži, mrežna mjesta koja se koriste sigurnosnim protokolima za prijenos mrežnih sadržaja i ikone mrežnih uređaja
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.6.1. Učenik stvara programe koji sadrže strukture grananja i uvjetnoga ponavljanja.
- analizira ulazne vrijednosti i algoritamske strukture pri rješavanju problema
- planira i slaže niz uputa (naredbi) kao rješenje problema primjenjujući algoritamske strukture slijeda, grananja i ponavljanja
- analizira zadani problem te predlaže rješenje
- predviđa ponašanje algoritma te provjerava ispravnost
- izrađuje algoritamsko rješenje sa strukturom grananja
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- struktura grananja
- uvjetno ponavljanje
- prikazati strukture grananja i uvjetnog ponavljanja: dijagramom, riječima govornoga jezika ili programskim jezikom
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- pokazati praćenje ponašanja algoritma na jednostavnim primjerima kao što su postojeći demo sadržaji, online video sadržaji ili alati vizualizacije programa
- potaknuti na istraživanje ponašanja nekih algoritama uređivanjem i mijenjanjem parametara u pokaznim primjerima
- suradničkim radom izraditi niz uputa (naredbi) kao rješenje nekog problema
- rješavati jednostavne probleme koji upotrebljavaju ulazne vrijednosti i algoritamske strukture slijeda, grananja i uvjetnog ponavljanja, npr. ispisivanje određenoga niza brojeva ili brojeva s određenim svojstvima (parni, pozitivni i sl.), računanje s nizom ulaznih vrijednosti, ponavljanje izvršavanja nekih aktivnosti, korištenje koordinatnim sustavom
- korisni sadržaji mogu se pronaći na mrežnim stranicama Code Week, Hour of code, App studio, Code Academy i sl.
- prema mogućnostima škole koristiti se hardverskim rješenjima za vizualizaciju programiranja korištenjem robota, uređajima sa senzorima (IoT) i sl.
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetne teme Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.6.2. Učenik kreira multimedijske sadržaje za ostvarivanje složenijih ideja.
- koristi različite alate, tehnologije, uređaje i programe za izradu i uređivanje multimedijskog sadržaja
- razvija kreativnost kroz stvaranje ideja za priče
- uspoređuje različite oblike i formate medijskog zapisa
- stvara multimedijski sadržaj za ciljanu publiku koji je relevantan, zanimljiv i koristan
- dodaje zvuk, glazbu, grafičke i video elemente u medijski sadržaj
- izrađuje multimedijski sadržaje koristeći zadane programe uz predstavljanje odabranim uređajima
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- umetanje i oblikovanje slika, oblika, ikona, modela, video sadržaja
- izrada animiranog filma na zadanu temu korištenjem animacija na umetnute objekte
- izvoz prezentacije u obliku animiranog GIF-a i MP4 videozapisa
- uređivanje videozapisa u programu za obradu videa, dodavanje zvuka
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- u suradnji sa školskim knjižničarem/knjižničarkom odabrati teme za izradu video mamca za neko lektirno ili drugo književno djelo
- video mamci mogu se izrađivati samostalno ili u paru
- organizirati predstavljanje odabranih književnih djela u razredu ili u drugim razrednim odjelima
- ovisno o odabranom programu odabrati razinu složenosti digitalnog sadržaja
S adržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati sa svim nastavnim predmetima.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetne teme Poduzetništvo.
Suradnju je moguće ostvariti i s mjesnom/gradskom knjižnicom kao mjestom za javno predstavljanje radova.
IDK OŠ C.6.3. Učenik procjenjuje tehničke probleme pri upravljanju uređajima i korištenju digitalnih okruženja pronalazeći prikladno rješenje za navedene probleme.
- imenuje glavne komponente uobičajenih digitalnih sustava
- uspoređuje mjerne jedinice za pohranu podataka
- uspoređuje medije za pohranu podataka s obzirom na njihov kapacitet i načine uporabe
- otklanja hardverski/softverski problem
- razlikuje uređaje koji se spajaju na mrežu
- otklanja uobičajene manje probleme povezane s radom uređaja
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- građa računala
- uređaji za pohranu podataka i njihov kapacitet
- uobičajeni softverski problemi i načini njihova otklanjanja
- uobičajeni (manji) hardverski problemi i načini njihova otklanjanja
- povezivanje uređaja na mrežu (LAN, bežična, bluetooth)
- prepoznati koji se sve uređaji, u domu, spajaju na mrežu
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- istražiti glavne komponente uobičajenih digitalnih sustava te kako se takvi sustavi mogu povezivati preko mreže i razmjenjivati podatke, odrediti osnovne funkcije i veze s drugima
- objasniti pojam osnovne mjerne jedinice za pohranu podataka u računalu te razlikovati i usporediti mjerne jedinice
- pokazati ulogu mjernih jedinica pri pohrani podataka u računalu
- razlikovati i uspoređivati medije za pohranu podataka s obzirom na njihov kapacitet te način uporabe
- raspraviti o važnosti veličine datoteke pri upravljanju datotekama na računalu ili mreži
- smišljati i predviđati situacije u kojima je važno poznavati veličinu datoteke za izvođenje neke operacije s datotekom
- pronalaziti te raspravljati o mogućim rješenjima za neke hardverske/softverske probleme („tražena stranica se ne može prikazati/ne postoji“, pisač ne ispisuje/ne radi, ažuriranje aplikacija, nedostaje upravljački program)
- pronaći prijedlog rješenja nekoga hardverskog/softverskog problema (alati za pomoć i podršku operacijskog sustava, programa ili pretraživanjem interneta)
- opisati probleme s kojima su se već susreli (koje su jesu/nisu uspjeli riješiti)
- stvoriti zajednički sadržaj pomoći za rješavanje nekih hardverskih/softverskih problema
- analizirati i opisivati razmjenu podataka mrežom
- istraživati primjere koji pokazuju različite načine i razloge povezivanja digitalnih uređaja
- razgovarati o različitim internet stvarima (IoT) koje možda već koriste u svojim domovima, o načinima na koje se ovim uređajima može upravljati te kako se ti uređaji spajaju na mrežu
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
Slika 7. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom šeste godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 7. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.7.1. Učenik objašnjava korisnost informacijskih izvora za učenje.
- pronalazi obrazovne portale, enciklopedije i druge izvore koji mogu poslužiti za učenje
- primjenjuje specijalizirane programe za učenje
- vrednuje informacije iz različitih izvora
- koristi informacijske izvore za učenje
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- obrazovni portali kao izvor informacija
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- pretraživati baze digitalnih sadržaja u potrazi za zadanim izvorima (enciklopedije, udžbenici, leksikoni, rječnici, priručnici)
- istražiti i pronaći obrazovne portale i enciklopedije, primjerice Edutorij, Meduza, online tečajevi za e-učenje Merlin, enciklopedija Proleksis
- istaknuti mrežne adrese obrazovnih portala i sadržaje kao daljnju potporu učenju
- demonstrirati primjere specijaliziranih programa koji se mogu upotrebljavati za učenje
- usporediti i vrednovati traženu informaciju iz različitih izvora, npr. gdje treba tražiti pouzdane informacije o načinu upisa u srednju školu
- istraživati i učiti pomoću digitalnih tehnologija poput video tutorijala, virtualnih radionica i mrežnih tečajeva
Povezati s ostvarivanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ C.7.2.
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Učiti kako učiti i Poduzetništvo.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.7.1. Učenik preispituje načine zaštite elektroničkog identiteta.
- objašnjava pojam krađe identiteta na mreži
- ističe moguće probleme i posljedice vezane uz online prijevare i krađu identiteta
- identificira sadržaje koji se bave zaštitom elektroničkoga identiteta te izbjegavanjem online prijevara i krađe identiteta
- koristi zaštićene mreže i protokole kako bi štitio svoje podatke
- primjenjuje načine zaštite elektroničkog identiteta prepoznajući pojam krađe elektroničkog identiteta
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- elektronički identitet
- opasnosti na mreži – krađa identiteta, razne prijevare
- dvostruka autentifikacija – SMS, generiranje kodova ili biometrijski podatci, potvrda pomoću Bluetootha
- zaštićene mreže i protokoli – VPN, WPA2, VLAN, SSL, TTLS
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- prepoznati i opisati problem online prijevare te krađe identiteta
- razgovarati o iskustvima vezanim uz zaštitu korisničkoga računa (pozitivnim i negativnim)
- pokazati i analizirati načine zaštite korisničkih računa (stvarati jake zaporke, uključivanje dodatnih postavki zaštite i sl.)
- pokazati primjerom dvostruku autentifikaciju
- raspravljati o primjerima prevara elektroničkom poštom, phishing, lažne humanitarne akcije, lažne stranice banaka, rizici online kupovine, scam
- stvarati preporuke za povećanje sigurnosti korisničkih računa
- stvoriti popis „dobrih/loših navika“ povezanih sa sigurnošću korisničkoga računa
- analizirati različite primjere ugrožavanja sigurnosti osobnih podataka iz svakodnevnoga života
- pronaći savjete za zaštitu elektroničkog identiteta na stranicama nacionalnog CERT-a
- spoznati ulogu Abuse službe za prijavu incidenta
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje i Osobni i socijalni razvoj.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.7.1. Učenik organizira podatke pomoću odgovarajućeg programa.
- uspoređuje programe za obradu, analizu i prikazivanje podataka
- stvara mrežne obrasce za prikupljanje podataka
- prikuplja podatke pomoću mrežnih obrazaca
- upravlja načinom prikazivanja podataka
- prikazuje podatke grafički
- uspoređuje prikazane podatke
- obrađuje podatke formulama i funkcijama
- odabire odgovarajući način grafičkog prikazivanja unesenih podataka
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- mrežni obrazac za prikupljanje podataka
- proračunska tablica
- unos podataka, oblikovanje sadržaja ćelije (broj, datum, tekst)
- apsolutne i relativne adrese
- matematičke formule i jednostavne funkcije
- sortiranje i filtriranje podataka
- prikaz podataka grafikonima
- tablica kao baza podataka
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- odabrati problem iz svakodnevnoga života, prikupiti potrebne podatke te analizirati i prikazati problem s pomoću programa za izradu proračunskih tablica
- prikazati prikupljene podatke u mrežnom obrascu i proračunskoj tablici
- dijeliti vezu na mrežni obrazac pomoću poveznice i koda za ugrađivanje
- primijeniti matematičke formule, jednostavne funkcije programa za obradu podataka (zbroj, prosječna vrijednost i sl.)
- razlikovati i primjenjivati relativne i apsolutne adrese ćelije
- odabrati odgovarajući oblik za prikaz podataka u ćeliji (broj, tekst, datum i sl.)
- grafički prikazivati podatke, uspoređivati pojedine grafičke prikaze
- sortirati i filtrirati podatke prema zadanom kriteriju
- koristiti tablicu kao bazu podataka
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetima Matematika, Fizika i Kemija.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.7.2. Učenik implementira algoritam pretraživanja pri rješavanju problema.
- primjenjuje algoritam sekvencijalnoga pretraživanja
- identificira različite algoritamske strukture kojima se provodi algoritam pretraživanja
- dorađuje algoritam prema zadanom problemu
- koristi algoritam pretraživanja
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- kriteriji za pretraživanje koje je potrebno primijeniti za rješavanje problema
- algoritamske strukture kojima se provodi algoritam sekvencijalnoga pretraživanja
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- koristiti samo algoritam sekvencijalnoga traženja zbog jednostavnosti samoga algoritma
- prepoznati i opisati neke situacije u svakodnevnome životu u kojima je potrebno provesti pretraživanje kako bi se došlo do rješenja, primjeri strategija pretraživanja u svakodnevnome životu, uočavanje obrazaca i razlika
- prepoznati i opisati kriterij pretraživanja za zadani problem
- analizirati potrebne algoritamske strukture za rješavanje problema
- uočiti i opisati neka obilježja algoritma pretraživanja, razgovarati o mogućoj primjeni algoritma pretraživanja na neke slične probleme
- pojasniti programski kod koji opisuje realizaciju sekvencijalnoga pretraživanja
- pokazati postupak pretraživanja koristeći se alatima vizualizacije
- realizirati neki problem pretraživanja u programskome jeziku, npr. naći koliko ima pozitivnih/parnih i sl. brojeva među ulaznim podatcima, nađi/prebroji sve ulazne vrijednosti koje zadovoljavaju zadani kriterij ili koji drugi primjereni problemi
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.7.3. Učenik izrađuje modularne programe u programskom jeziku.
- razvija algoritamsko rješenje problema u obliku programa koji može sadržavati više od jednoga modula
- povezuje module programa s odgovarajućim parametrima
- provjerava ispravnost rješenja algoritma
- izrađuje program u programskom jeziku
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- opisati potproblem nizom uputa u programskom jeziku
- analizirati problem te povezati module programa odgovarajućim parametrima
- algoritamsko rješenje problema realizirati u obliku programa koji može sadržavati više od jednoga modula
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- osmisliti problem i u njemu uočiti potprobleme
- uočiti i opisati poznate ili manje probleme koji se mogu riješiti kao manji moduli nekoga programa
- predlagati načine povezivanja/uključivanja manjih problema (potproblema) u rješenje zadanoga problema
- prepoznati i razlikovati vrijednosti koje povezuju potproblem s početnim problemom, objasniti njihova obilježja
- odabirati strategiju rješavanja problema rastavljajući ga na manje potprobleme,
- analizirati problem te povezati module programa odgovarajućim parametrima
- razlikovati parametre kojima se koristi potprogram
- pokazati programsko rješenje koristeći se alatima vizualizacije
- testirati programsko rješenje te raspravljati o ispravnosti ponuđenoga programskog rješenja te po potrebi preurediti rješenje
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.7.4. Učenik istražuje napredne funkcije digitalnih alata za stvaranje novih sadržaja.
- primjenjuje iterativne procese dizajniranja stvaranjem dodatne vrijednosti postojećem digitalnom sadržaju
- prilagođava postojeće digitalne sadržaje integracijom novih elemenata
- predstavlja kreirane digitalne sadržaje javno
- izrađuje digitalni sadržaj korištenjem naprednih funkcija digitalnih alata
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
Prezentacije
- izrada vlastitog dizajna u matrici slajda
- izrada interaktivnih slajdova dodavanjem akcijskih gumba te poveznica na slajdove u prezentaciji, drugim datotekama ili na internet
- izrada mini videolekcije kao uputa za korištenje nekog programa – snimanje zaslona uz govor i po odabiru videa predavača te izvoz prezentacije u MP4 formatu
Tekst
- tablica sadržaja, tablica slika
- zaglavlje/podnožje dokumenta
- oblikovanje teksta u stupce
- postavljanje različito orijentiranih stranica u dokumentu
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- odabirati digitalne alate za izmjenu, doradu, poboljšanje i integraciju novih elemenata i informacija za stvaranje novih originalnih sadržaja
Sadržaje je poželjno ostvariti kroz projekt koji bi obuhvatio:
- izradu videolekcije za učenike nižih razreda o radu u nekom od programa npr. programu za crtanje, izrada prvog programa u npr. Scratchu, korištenje npr. Microsoft MakeCode Arcade i izrada 2D arkadne igre ili slično
- izradu novina ili novinskih članaka o izrađenim videolekcijama koji će biti predstavljeni učenicima drugih razreda, u novine umetnuti tablicu sadržaja, dodati zaglavlje i podnožje
- organizaciju javnog predstavljanja rezultata projektnih aktivnosti za učenike, učitelje roditelje ili lokalnu zajednicu te proizvode (novine i videolekcije) ugraditi u vlastite ili školske mrežne stranice
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Poduzetništvo i Učiti kako učiti.
Slika 8. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom sedme godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Odgojno-obrazovni ishodi u 8. razredu osnovne škole – 35 sati godišnje
A. Informacijska i medijska pismenost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ A.8.1. Učenik kategorizira različite platforme i aplikacije za stvaranje mreža kontakata.
- procjenjuje ulogu društvenih mreža u svakodnevnom životu
- analizira etička pitanja koja se odnose na društvene mreže
- koristi se društvenim mrežama odgovorno
- razvija kritičko razmišljanje o sadržaju koji se nalazi na društvenim mrežama
- koristi digitalne tehnologije za neformalno učenje te aktivnu ulogu u tehnološki razvijenom društvu
- stvara mreže kontakata u nekoj aplikaciji ili platformi za suradnju
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- stvaranje mreža kontakata (ESEP, Yammer, Teams, Slack, WhatsApp, Viber i sl.)
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- promišljati o svojim postupcima na društvenim mrežama (digitalni tragovi)
- poticati na razmišljanje o tome kako ponašanje na društvenim mrežama može utjecati na druge te osvijestiti odgovornost za objavljene sadržaje
- raspravljati o etičkim pitanjima koja se odnose na društvene mreže, kao što su privatnost, sloboda govora, korištenje umjetne inteligencije i algoritama te utjecaj na društvenu dinamiku
- razvijati kritičko razmišljanje o sadržaju koji se nalazi na društvenim mrežama, uključujući prepoznavanje lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacija
- spoznati mogućnosti učenja i razvoja vještina putem društvenih mreža
- pokazati primjere uspješnih projekata i aktivnosti koje koriste digitalne tehnologije u neformalnom učenju te potaknuti učenike da se priključe takvim projektima ili da stvore svoje
Povezati s ostvarivanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ B.8.1.
Sadržaj je moguće povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
B. Komunikacija, suradnja i sigurnost
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ B.8.1. Učenik kreira mreže kontakata organizirajući komunikaciju različitim digitalnim komunikacijskim alatima.
- organizira mreže kontakata u različitim platformama i aplikacijama
- planira različite oblike komunikacije, kao što su tekstualna, verbalna i vizualna komunikacija
- provodi različite oblike komunikacije, kao što su tekstualna, verbalna i vizualna komunikacija
- uspoređuje različite vrste digitalnih platformi i aplikacija za komunikaciju
- provjerava pravila privatnosti na internetu
- objašnjava tko su sugovornici, prilagođavajući komunikaciju u skladu s tim
- pridržava se kulture komunikacije na digitalnim platformama
- upotrebljava digitalne komunikacijske alate za stvaranje mreže kontakata i komunikaciju
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- digitalni komunikacijski alati – prednosti/nedostatci, razlike, pravila privatnosti
- organizacija kontakata u adresaru (dodavanje/brisanje)
- uspostavljanje komunikacije unutar aplikacija za komunikaciju
- kultura komunikacije na mreži
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- koristiti Microsoft Teams, Zoom ili Google Meet za pokretanje videokonferencijskih poziva
- raspravljati o mogućnostima navedenih platformi
- koristiti aplikacije za komunikaciju WhatsApp, Viber, Messenger za slanje tekstualnih poruka i uspostavljanje video poziva
- istražiti uvjete korištenja navedenih aplikacija
- uključiti temu emotikona u diskusije o digitalnoj pismenosti i kulturološkoj osjetljivosti
- raspraviti različita značenja emotikona u različitim kulturama i jezicima te kako se oni mogu tumačiti na različite načine
- poticati korištenje emotikona na primjeren način u digitalnoj komunikaciji
- pokazati primjere situacija u kojima se emotikoni mogu pogrešno tumačiti ili biti neprimjereni
- podsjetiti na pravila pristojnoga ponašanja na internetu i raznim oblicima digitalne komunikacije (poruke na mobitelu, društvenoj mreži, komentari u računalnoj igri)
Povezati s ostvarivanjem odgojno-obrazovnog ishoda IDK OŠ A.8.1.
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
C. Digitalni sadržaji, računalno razmišljanje i tehnologije u nastajanju
Odgojno-obrazovni ishodi
Razrada ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“
IDK OŠ C.8.1. Učenik primjenjuje jedan algoritam sortiranja za rješavanje zadanoga problema u programskom jeziku.
- objašnjava važnost sortiranja podataka za rješavanje problema
- prikazuje postupak sortiranja riječima ili grafički
- primjenjuje jedan algoritam sortiranja za rješavanje zadanog problema u programskom jeziku
- opisuje postupak sortiranja riječima ili grafički
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- algoritam sortiranja
- prikaz algoritma sortiranja (grafički, tekstualno)
- ključni koraci izvršavanja jednoga algoritma sortiranja
- primjenjuje jedan algoritam sortiranja u programskom jeziku
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- upotrijebiti gotove funkcije sortiranja u zadanome programskom jeziku ili primijeniti gotov (pokazni primjer) algoritama sortiranja
- koristiti se različitim zadatcima u kojima se traži slaganje/organiziranje objekata prema nekom kriteriju, npr. od najmanjega do najvećega i obrnuto
- predložiti u suradničkom učenju svoj postupak sortiranja nekoga niza objekata prema zadanome kriteriju
- prepoznati i opisati ključne korake izvršavanja jednoga algoritma sortiranja
- predvidjeti moguće izmjene algoritma kako bi se mogao primijeniti za rješavanja sličnih problema
- istraživati ponašanja algoritama samostalnim uređivanjem i mijenjanjem pokaznih primjera
- rješavati jednostavne probleme koji se koriste odabranim algoritmom sortiranja
- istaknuti prednosti rješavanja problema ako su podatci sortirani
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.8.2. Učenik izrađuje jednostavan program umjetne inteligencije.
- koristi program za razvoj umjetne inteligencije
- prikazuje rad umjetne inteligencije grafičkim prikazom
- objašnjava grafički prikaz rada umjetne inteligencije
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- proučiti način rada chatbota od ideje, dizajna razgovora, osobnosti do primjene
- dizajnirati razgovor s chatbotom korištenjem grafičkog prikaza
- izraditi jednostavan chatbot nekim od dostupnih jednostavnih programa
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- prikazati različite vrste chatbota i analizirati njihov rad
- testirati što će se dogoditi kada chatbotu unesemo neočekivan podatak
- istražiti chatbot, njegovu namjenu, mogućnosti te što je sve potrebno za njegovu izradu
- suradničkim radom dogovoriti temu, dizajnirati i izraditi chatbot
- nakon osmišljene teme dizajnirati razgovor i prikazati ga grafički
- za izradu chatbota koriste se jednostavnim programom (npr. SnatchBot ili sl.).
- chatbot npr. može imati namjenu davanja osnovnih informacija o rasporedu sati za sve razrede u školi, odgovarati na pitanja o tome koji učitelji predaju u kojem razredu te kada su predmetne informacije za roditelje
- chatbot može biti pomoćnik u učenju određenog predmeta i sl.
- izrađeni chatbot postaviti na javno dostupno mjesto npr. školske ili vlastite mrežne stranice
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Matematika.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo i Učiti kako učiti.
IDK OŠ C.8.3. Učenik stvara vlastite mrežne stranice ugrađujući u njih sadržaje s drugih mrežnih mjesta.
- analizira servise za izradu i objavu mrežnih stranica
- stvara mrežne stranice
- objavljuje mrežne stranice
- izrađuje interaktivne i medijske sadržaje kojima prilikom ugradnje u vlastito mrežno mjesto prilagođava HTML kôd
- kritički prosuđuje dobra i loša obilježja mrežnih stranica
- koristi odgovarajuću uslugu ili program za objavljivanje mrežnih stranica
Sadržaj za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- izrada mrežne stranice i dodavanje sadržaja
- obilježja kvalitetne mrežne stranice
- osnovna struktura HTML koda
- umetanje i prilagodba koda za ugradnju
Preporuke za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda:
- izraditi interaktivni sadržaj besplatnim programom, mrežni obrazac ili drugu vrstu sadržaja čije je dijeljenje moguće pomoću koda za ugradnju
- u skupinama planirati i pripremiti sadržaj za mrežnu stranicu
- proučiti postupak i prepoznati osnovne korake objavljivanja mrežnih sadržaja za izradu i objavu mrežnih sadržaja
- moguće je koristiti prostor školskog mrežnog sjedišta, statičke mrežne stranice, blogove, različite servise za izradu i objavljivanje interaktivnih sadržaja (Sway) ili izrada Wiki stranice u Loomenu
- prikazati odabrane mrežne portale/sadržaje te analizirati način organizacije mrežnoga mjesta
- primijeniti osnovne mogućnosti HTML jezika – kodova za ugradnju, prilagođavanjem visine i širine, uređivanjem teksta (boja, podebljano, ukošeno)
- uočiti HTML kôd i prilagoditi pojedine njegove dijelove mrežnoga sadržaja, npr. Wiki
- analizirati mrežni sadržaj te uočiti pozitivna i negativna obilježja njegove strukture (preglednost, učitavanje multimedijskih stranica, funkcioniranje poveznica, aktualnost prikazanih informacija, dizajn i sl.)
- pripremiti sadržaj za objavu na mreži vodeći računa o obliku prikazivanja, veličini sadržaja te njegovoj kvaliteti
- usmjeriti pozornost na preporuke za objavljivanje sadržaja: prilagođavanje rezolucije slika, veličina video datoteka ili dodavanje video sadržaja pomoću koda za ugradnju te ostalih sadržaja koji se upotrebljavaju (odabir i prilagođavanje kodova za ugradnju)
- naglasiti važnost zaštite vlastitog autorskog prava, poštivanja tuđih prava i intelektualnog vlasništva te digitalne dobrobiti i zaštite osobnih podataka
Sadržaj odgojno-obrazovnog ishoda moguće je povezati s nastavnim predmetom Hrvatski jezik.
Ovaj odgojno-obrazovni ishod pridonosi usvajanju očekivanja međupredmetnih tema: Građanski odgoj i obrazovanje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo i Učiti kako učiti.
Slika 9. Struktura nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije tijekom osme godine učenja i poučavanja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. Povezanost s drugim predmetima i međupredmetnim temama
Nastavni predmet Informacijske i digitalne kompetencije proizlazi iz Tehničkog i informatičkog područja Nacionalnog okvirnog kurikuluma koje potiče razvoj kompetencija i vještina te razvija spoznaje o gospodarskim i etičkim vrijednostima ljudskoga rada i stjecanje temeljnih znanja o tehnologijama informacijskoga društva. Opći ciljevi povezanosti ostalih predmeta s kurikulumom predmeta Informacijske i digitalne kompetencije uključuju razvoj kritičkog razmišljanja, uključivanje informatičkih i digitalnih koncepata u druge predmete te tehniku kao skup znanja i procesa kojima se stvaraju nove (materijalne i nematerijalne) vrijednosti, zasnovane na poznavanju prirodoslovlja te poštovanju društvenih, ekoloških, estetskih i etičkih načela. Navedene kompetencije primjenjive su u različitim predmetima poput matematike (algoritamski pristup rješavanju problema), materinskog jezika (spoznavanje medija i uloge medija), stranog jezika (korištenjem informacija koje su dostupne na drugim jezicima) te društvenih i tehničkih znanosti formiranjem i radom u timovima i suradničkim učenjem. Svaki se nastavni predmet može povezati u određenim elementima s predmetom Informacijske i digitalne kompetencije.
Učenjem predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, pridonosi se usvajanju očekivanja svih domena međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje. Odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetne teme Zdravlje ugrađena su u ciljeve predmeta Informacijske i digitalne kompetencije uključujući mentalno zdravlje, tjelesnu aktivnost i digitalnu dobrobit. Rješavanje nekog problema izradom računalnoga programa uključuje standardne postupke razvoja programa, ali i inovativnost, poduzetnost te preuzimanje inicijative pri izradi dizajna i razvoja novih modela i proizvoda primjenom računalne tehnologije te se naslanjaju na međupredmetne teme Poduzetništvo i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije. Odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, posebno u domeni Ja i društvo, ostvaruju se učenjem predmeta Informacijska i digitalna kompetencija. Očekivanja međupredmetne teme Učiti kako učiti kroz domenu Primjena strategija učenja i upravljanja informacijama izravno se nadovezuju na kurikulum predmeta Informacijska i digitalna kompetencija čime se učenici osnažuju na samostalno, odgovorno, učinkovito i svrhovito korištenje digitalne tehnologije u usvajanju ciljeva. Svi ovi elementi tvore jedinstvenu sinergiju u usvajanju ciljeva učenja i poučavanja predmeta Informacijske i digitalne kompetencije.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije
Kurikulum temeljen na odgojno-obrazovnim ishodima omogućuje realizaciju učenja i poučavanja usmjerenu na svakog učenika i razvoj njegovih potencijala. Kao takav pruža fleksibilnost u poučavanju i daje autonomiju učitelju u osmišljavanju procesa učenja i poučavanja. Ishodi su definirani tako da omogućuju učitelju odlučivanje o redoslijedu i vremenu potrebnom za njihovo usvajanje te odabir računalnih programa i aplikacija kojima će se koristiti. Izborom sadržaja i metoda rada preporuča se usvojiti više ishoda istovremeno. Pritom je moguće aktivnosti i sadržaje za usvajanje odgojno-obrazovnih ishoda prilagoditi potrebama i interesima učenika te specifičnosti škole.
Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije polaze od učeničke iskustvene i praktične uporabe digitalne tehnologije na koju se nadograđuju teoretska znanja. U pristupu poučavanja ključno je uskladiti nove sadržaje s prethodnim znanjima i iskustvima učenika. Iskustva učenja trebaju biti poticajna, a njihova svrha jasna učenicima, što se postiže uključivanjem učenika u aktivnosti koje potiču razmišljanje, istraživanje i stvaranje.
Za kvalitetnu realizaciju učenja i poučavanja važan je izbor metoda poučavanja prilagođenih psihofizičkom razvoju djeteta. Nastavna metoda učenja kroz igru vrlo je učinkovita te je posebno na nju stavljen naglasak u radu s učenicima razredne nastave. Učenjem i poučavanjem nastavnog predmeta razvijaju se kompetencije kao što su rješavanje problema, kritičko mišljenje, učinkovita i funkcionalna upotreba tehnologije, komunikacija, suradnja, razvijanje organizacijskih i prezentacijskih vještina, timski rad, razvijanje samopouzdanja, samostalnosti, argumentiranja u raspravama te upravljanje osobnim razvojem.
U usvajanju ciljeva nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije, ključnu ulogu ima učitelj koji potiče razvijanje znanja i vještina u području informacijskih i digitalnih alata i tehnologija. Učitelj potiče razvoj suradničkih i komunikacijskih vještina, što je važno za timski rad i međuljudske odnose u digitalnom okruženju. Organizirajući aktivnosti učenja na interaktivnim nastavnim sadržajima omogućuje iskustveno učenje stvarajući pozitivno okruženje, kako bi učenici aktivno i samostalno učili uz pomoć digitalne tehnologije. Osmišljava odgojno-obrazovne aktivnosti koje pobuđuju i održavaju pozornost i motivaciju učenika za uključivanje u proces učenja i poučavanja, kako bi se postiglo zadovoljstvo u učenju.
Učitelj pomaže učenicima prepoznati, razvijati, precizirati, učvrstiti i nadograditi znanja, vještine i vrijednosti koje će im biti potrebne za snalaženje u osobnom i profesionalnom životu s posebnim naglaskom na digitalne kompetencije kao ključne kompetencije svakog građanina.
Kontinuiranim profesionalnim razvojem učitelj razvija pedagoške kompetencije kako bi odgovorio na potrebe današnjih učenika i suvremenog društva. Kvaliteti učenja i poučavanja doprinijet će samorefleksija učitelja o djelotvornosti izvođenja nastave.
U učenju i poučavanju nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije potrebno je koristiti raznovrsne nastavne sadržaje i izvore učenja za svrhovito i učinkovito učenje i poučavanje. Samostalno ih bira učitelj brinući o tome da su podrška učeniku te da omogućavaju razvoj vještina i usvajanje znanja. Učitelj odabire one sadržaje i programske alate koji potiču motivaciju i kreativnost učenika.
U učenju i poučavanju učenici i učitelji mogu se koristiti:
– izvorima znanja, repozitorijima i digitalnim sadržajima za učeničko istraživanje,
– sadržajima za uvježbavanje, primjenu znanja i samoprocjenu poput obrazovnih igara, kvizova, programa i okruženja za izradu obrazovnih sadržaja i igara
– programima i okruženjima za razvoj pojedinih područja znanja kao što su razvojna okruženja za programiranje, prikladne igre za učenje osnovnih koncepata u programiranju, alati za simulaciju i vizualizaciju
– programima i okruženjima za poticanje kreativnosti učenika poput raznih multimedijskih alata za izradu digitalnih sadržaja, razvoj i predstavljanje ideja
– hardverskim rješenjima koja se mogu koristiti u istraživanju novih tehnologija i učenju programiranja
– igračkama koje se mogu programirati i dodatnim didaktičkim sredstvima koja omogućuju učenje kroz igru.
Učitelj odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju, alate i programe za uspješno ostvarivanja odgojno-obrazovanih ishoda.
Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizira se u umreženoj računalnoj učionici spojenoj brzom vezom na internet. Organizacija rada predviđa radno mjesto s računalom za svakog učenika. Računala u učionici trebaju omogućavati izvođenje svih potrebnih programa te pohranjivanje materijala potrebnih za usvajanje svih odgojno-obrazovnih ishoda. Na računalima trebaju biti instalirani svi potrebni programi koji imaju odgovarajuće licence.
Zbog specifičnosti sadržaja nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije te česte potrebe za radom u skupini unutar učionice potrebno je osigurati dovoljno prostora za različite aktivnosti i podjele učenika u skupine. Osim u fizičkome okružju učenje se može odvijati i hibridnim načinom, u različitim digitalnim obrazovnim okružjima. Učenje hibridnim poučavanjem obogaćuje i nadopunjava nastavu u učionici te omogućuje dodatne sadržaje, aktivnosti ili komunikaciju sa stručnjacima koji nisu prisutni na nastavnom satu.
Dio odgojno-obrazovnih ishoda moguće je ostvariti u školskoj knjižnici te u suradnji sa stručnim suradnicima školskim knjižničarima.
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije organizirani su u tri domene koje nisu ravnomjerno zastupljene u svim razredima. Pojedini odgojno-obrazovni ishodi ne zahtijevaju jednako vrijeme učenja. Ishodi i domene nisu složeni kronološki, nego učitelj kreativno planira proces poučavanja i vremenski ga usklađuje s drugim nastavnim predmetima.
Nastava se izvodi u dvosatu zbog specifičnosti rada s digitalnim tehnologijama.
Prijedlog prikaza zastupljenosti domena u pojedinim razredima prikazan je na slici 10.
Slika 10. Zastupljenost odgojno-obrazovnih ishoda i domena po razredima
Projektne aktivnosti potiču suradničko učenje, pospješuju razvoj istraživačkih, organizacijskih, komunikacijskih vještina te kritičkoga vrednovanja. Organizaciju nastavnih aktivnosti treba usmjeriti prema sudjelovanju u projektima koji zahtijevaju inicijativu i aktivno sudjelovanje učenika te primjenu stečenih znanja, vještina i stavova u novim kontekstima. Učenici se potiču na planiranje, promišljanje i usmjeravanje svojeg učenja, a suradnja s učenicima iz drugih škola ili nekim drugim institucijama može se realizirati radom na projektima.
Rad u manjim skupinama pogodan je za poučavanje koje potiče heurističke metode, metode istraživanja, metode samostalnog rada, ali i suradničke metode. Takvim načinom rada omogućuje se kvalitetnije praćenje napretka pojedinca i pravovremeno uočavanje nerazumijevanja ili pogrešnih razumijevanja u učenika.
Unutar skupine, grupiranje se odvija prema sklonostima učenika i učiteljevoj procjeni usvojenosti znanja i razvijenosti vještina. Moguće ga je primijeniti u projektnom radu, problemskoj i integriranoj nastavi, timskom radu te tijekom igre i simulacija. Pri tome se sastav skupina može mijenjati ovisno o zadatcima i aktivnostima. Učenici mogu individualizirano i samostalno raditi na rješavanju nekog problema te na određenim temama i projektima. Nužno je stvaranje inkluzivnog okruženja u kojem se svaki učenik osjeća uključenim i prihvaćenim.
Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) učitelji, u suradnji sa stručnom službom škole, trebaju planirati individualizirani kurikulum usmjeren na pojedinog učenika. Osobitosti tih učenika zahtijevaju njima prilagođene individualizirane postupke kako u učenju i poučavanju tako i u vrednovanju. To podrazumijeva prilagodbu razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, opsega i dubine sadržaja učenja te odabir odgovarajućih strategija učenja i poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi. Izbor nastavnih metoda trebao bi se temeljiti na potrebama učenika i ciljevima učenja predmetnog kurikuluma.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda
Vrednovanje u nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije treba biti integrirano s učenjem i poučavanjem. Svrha vrednovanja je procjena uspješnosti učenja i poučavanja kao osnova za daljnje planiranje i unapređenje odgojno-obrazovnog procesa. Vrednovanje se temelji na konstruktivističkoj filozofiji učenja, koja zastupa da učenje proizlazi iz aktivnosti učenika i njihovih iskustava te da je cilj nastave pomoći učenicima da konstruiraju svoje znanje. Vrednovanje u nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije ima za cilj potaknuti učenike na aktivno sudjelovanje u procesu učenja, razvijanje kritičkog razmišljanja, komunikacijskih vještina te sposobnosti primjene stečenog znanja u stvarnome svijetu. Vrednovanjem se ne procjenjuje samo konačan rezultat učenja nego i proces učenja te razvoj vještina učenika. Na taj način naglašava se aktivno sudjelovanje učenika u samom procesu vrednovanja te podržava kontinuirani napredak. Učenike se potiče na postavljanje pitanja, izražavanje ideja i mišljenja, traženje rješenja i vrednovanje vlastitog rada te na razvoj kritičkog mišljenja, samoprocjene i metakognitivnih vještina kako bi razvili svoje vještine i usvojili znanja te stekli sposobnosti koje će im biti korisne u suvremenom društvu.
Vrednovanje učenika zahtijeva fleksibilnost i otvorenost u odabiru aktivnosti i načina vrednovanja. Učitelji moraju biti spremni pružiti potporu učenicima tijekom procesa učenja, ali i dopustiti im da preuzmu odgovornost za vlastito učenje.
U nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije koristimo se trima pristupima vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog.
Vrednovanje za učenje naglašava kontinuiranu povratnu informaciju koja se daje učenicima tijekom procesa učenja kako bi se pomoglo u njihovom daljnjem napretku i unaprjeđivanju procesa poučavanja, a ne samo učenja.
Vrednovanje kao učenje naglašava aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja. Obuhvaća samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje koje je moguće primijeniti u oblicima: učenje kroz igru, rad u parovima/skupinama i projektno učenje. Omogućuju učenicima unaprjeđenje procesa učenja i razvijanje vještina.
Pristupi vrednovanju za učenje i kao učenje oblici su formativnog vrednovanja. Formativno vrednovanje je kontinuirani proces prikupljanja i korištenja informacija o učenju u svrhu prilagođavanja nastavnog procesa i podrške učenicima u postizanju ciljeva učenja. Neke od metoda formativnog vrednovanja koje se mogu primijeniti u nastavnom predmetu Informacijske i digitalne kompetencije opisane su u nastavku.
Vrednovanje kroz igre naglašava važnost učenja kroz aktivnu interakciju s okolinom što pomaže učenicima stjecanje dubljeg razumijevanja i uspješnije primjene svojih znanja i vještina u stvarnom svijetu. Igrom se vrednuje i proces učenja. Vrednovanje je usmjereno na stjecanje novih znanja, vještina i iskustava, kao i na refleksiju i kritičko razmišljanje koji su proizašle iz igre. Za vrednovanje mogu služiti različite edukativne igre, igre za povećanje kreativnosti, mozgalice ili simulacijske igre. U igrama koje se temelje na rješavanju problema, vrednovanje je usmjereno na proces rješavanja problema, sposobnost prepoznavanja i razumijevanja ključnih činjenica i sadržaja, primjenu niza koraka za rješavanje problema te donošenje zaključaka na temelju rješenja problema. Primjenom vrednovanja kroz igre učenike se uključuje u proces vrednovanja kroz refleksiju o svojim postignućima i načinu na koji su učili kroz igru. Na ovaj način učenici postaju samostalniji i razvijaju kritičko razmišljanje.
Vrednovanje provedbom metode rada u parovima učenici surađuju kako bi riješili zadatke ili probleme pri čemu se potiču na iznošenje svojih ideja, dijeljenje znanja i iskustva te se međusobno poučavaju. Ova metoda vrednovanja pruža učenicima priliku da konstruiraju svoje znanje i primjene ga u praksi te da razviju svoje kritičko razmišljanje i sposobnost rješavanja problema.
Istraživački rad uključuje samostalno istraživanje i prikupljanje informacija o određenoj temi, a potom analiziranje i interpretiranje kako bi stvorili vlastito znanje. Učenici se potiču na korištenje različitih izvora, kao što su knjige, časopisi, mrežne stranice i intervjui, kako bi prikupili informacije. Ova metoda vrednovanja pruža učenicima priliku za razvijanje istraživačkih vještina i kritičkog mišljenja.
Izrada projekata uključuje stvaranje prezentacija, mrežnih stranica, videozapisa ili digitalnih priča, kako bi prikazali svoje znanje i vještine. Učenici se potiču da primijene svoje znanje i vještine u stvarnom životu, razviju svoju kreativnost i inovativnost te konstruiraju svoje znanje.
Projektno usmjereno vrednovanje provodi se na temelju rada na projektu, što uključuje sposobnosti u istraživanju, kreativnom rješavanju problema, suradnji s drugima, prezentaciji i primjeni stečenog znanja i vještina.
Učenici prikupljaju i organiziraju radove u mape učenja koje su stvorili na temelju konkretnih aktivnosti, poput istraživanja, analize i prezentacije te ih redovito pregledavaju s učiteljem kako bi procijenili svoj napredak.
Za vrednovanje informacijske i medijske pismenosti potrebno je kod učenika razvijati kritičko mišljenje kako bi analizirali informacije i podatke. Učenici se potiču na postavljanje pitanja, provjeravanje izvora, procjenjivanje dokaza te primjenjivanje logike i razumijevanja u donošenju zaključaka.
Različite metode i pristupe vrednovanju potrebno je prilagoditi individualnim potrebama učenika te ciljevima i zadacima nastavnog procesa. Na taj način omogućit će se učenicima aktivno uključivanje u proces učenja, unaprjeđivanje znanja i razvijanje vještina koje će im biti korisne u budućnosti.
Bez obzira na primijenjenu metodu vrednovanja nužno je voditi računa da postavljeni zadaci budu različite težine i primjereni uzrastu učenika vodeći računa da se vrednuju znanja različitih kognitivnih razina, ali i vještine. Važno je i razvijati stavove na načelima općeg dobra, ali se vrednovati može samo njihova argumentacija.
U sva tri pristupa vrednuju se različite aktivnosti i primjenjuju različite metode za praćenje i vrednovanje znanja i vještina učenika. Neovisno o pristupu, vrednovanje treba biti kriterijsko kako bi učenici unaprijed znali što se od njih očekuje. Kad god je moguće, učitelj u izradu kriterija treba uključiti učenike. Znanja i vještine učenika potom se procjenjuju prema određenim kriterijima, a ne u odnosu na znanje drugih učenika.
Vrednovanje naučenog primjenjuje se kao sumativni oblik vrednovanja razine usvojenosti znanja, vještina i vrijednosti, odnosno odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije u točno određenom trenutku. Kao i kod ostala dva pristupa, učenikovo postignuće vrednuje se prema unaprijed određenim kriterijima. Vrednovanje naučenog rezultira brojčanom ocjenom koja je numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda na ljestvici od pet stupnjeva – nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4) i odličan (5).
U nastavnome predmetu Informacijske i digitalne kompetencije primjenjuju se dva elementa vrednovanja, neovisno o metodi kojom su informacije prikupljene:
– informacijska pismenost i rješavanje problema
– digitalni sadržaji i komunikacija.
Informacijska pismenost i rješavanje problema vrednuje strategije pretraživanja i prikupljanja, obradu i prikaz podataka i informacija, analiziranje i modeliranje problema, korake rješavanja, pisanje algoritama, provjeravanje ispravnosti algoritama te samostalnost u rješavanju problema.
Digitalni sadržaji i komunikacija uključuju ocjene za odabir primjerenih programa, vještinu uporabe programa, izradu i kvalitetu digitalnih sadržaja, samostalnost i promišljenost pri uporabi digitalne tehnologije, komuniciranje u timu, suradnju na projektima, argumentiranje, predstavljanje svojih radova, odgovornost te primjenu sigurnosnih protokola.
Z aključna ocjena izriče se riječju i brojkom, jednakom ljestvicom kao i kod sumativnog vrednovanja te treba odgovarati usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom nastavnog predmeta Informacijske i digitalne kompetencije. U zaključnoj ocjeni jednak udio čine ocjene iz oba elementa vrednovanja (informacijska pismenost i rješavanje problema te digitalni sadržaji i komunikacija), uzimajući u obzir i povratne informacije o napredovanju učenika u realizaciji definiranih ishoda . Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta Informacijske i digitalne kompetencije na kraju nastavne godine ne mora proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena te se treba temeljiti na profesionalnoj prosudbi i odluci učitelja te biti u korist učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja