VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Zagreb, 1. rujna 2023.

__________________________________________________________________________

__________________________________________________________________________

PRIJEDLOG ZAKONA O UPRAVLJANJU NEKRETNINAMA I POKRETNINAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE

I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Zakon o upravljanju državnom imovinom („Narodne novine“, broj 52/18.), stupio je na snagu 14. lipnja 2018. godine, a 2020. godine Ministarstvo državne imovine prestalo je s radom te je poslove iz njegovog djelokruga preuzelo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, sukladno odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 85/20.).

Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), kao i ranije Ministarstvo državne imovine, od stupanja na snagu Zakona o upravljanju državnom imovinom provodilo je analizu njegove provedbe.

Dosadašnji pravni okvir uspostavljen važećim Zakonom o upravljanju državnom imovinom nije ostvario potrebnu učinkovitost upravljanja portfeljem nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, koja je trenutno niska i nezadovoljavajuća zbog kompliciranih postupaka raspolaganja, neadekvatne interne baze podataka, velikog broja aktivnih predmeta te nerazvijenog sustava za podatkovno i programsko upravljanje portfeljem nekretnina.

Veliki problem učinkovitom upravljanju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske predstavlja i nedovoljan broj državnih službenika za rješavanje izuzetno velikog broja predmeta koji se u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine vode po zahtjevima fizičkih i pravnih osoba, tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugih.

Pored navedenog, u međuvremenu je donesen Zakon o izmjenama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 21/23.), kojim je došlo do izmjene u nadležnosti u odnosu na pojedine oblike državne imovine definirane člankom 3. stavkom 1. Zakona o upravljanju državnom imovinom, i to u odnosu na dionice i poslovne udjele te osnivačka prava u pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, na način da su poslovi u odnosu na tu državnu imovinu stavljeni u nadležnost ministarstva nadležnog za financije, dok je državna imovina u obliku nekretnina i pokretnina ostala u nadležnosti Ministarstva.

Nadalje, u tijeku je izrada Nacrta prijedloga Zakona o trgovačkim društvima u državnom vlasništvu, a koji je jedan od kvalitativnih pokazatelja provedbe reforme R.2. - Poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i poduzeća u većinskom vlasništvu središnje države, utvrđen Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. u okviru komponente C2. –Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, podkomponenete C. 2.4. - Unapređenje upravljanja državnom imovinom.

Izrada tog Zakona od utjecaja je na sadržaj Zakona o upravljanju državnom imovinom, budući da će odredbe iz važećeg Zakona o upravljanju državnom imovinom, kojima se uređuje upravljanje dionicama i poslovnim udjelima čiji je vlasnik/imatelj Republika Hrvatska, biti prenesene u novi Zakon o trgovačkim društvima u državnom vlasništvu.

Stoga, potrebno je ovim Zakonom o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zakon) urediti upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i privremeno oduzetom imovinom, a kojima sukladno odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave („Narodne novine“, broj 85/20. i 21/23.) upravlja Ministarstvo.

Također, ovim Zakonom potrebno je postići optimizaciju upravljanja i ubrzanje aktivacije neiskorištenih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i ustrojiti praćenje rezultata i učinaka od upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i postići smanjenje portfelja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.

Upravo ti ciljevi obuhvaćeni su reformskom mjerom R.5. – Optimizacija upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu utvrđenom Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. u okviru komponente C2. –Javna uprava, pravosuđe i državna imovina, podkomponenete C. 2.4. - Unapređenje upravljanja državnom imovinom.

Optimizacija upravljanja nekretninama u državnom vlasništvu planira se postići ovim Zakonom kroz decentralizaciju upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske prema županijama, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima s preko 35 000 stanovnika (prema zadnjem popisu stanovništva to su gradovi: Vinkovci, Kaštela, Velika Gorica i Pula pored ostalih velikih gradova, a koji su ujedno i sjedišta županija), trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o. i javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a koja tijela će uz Ministarstvo upravljati u ime Republike Hrvatske nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Decentralizacijom upravljanja državnom imovinom omogućit će se brže i učinkovitije rješavanje imovinskopravnih odnosa na državnim nekretninama u svrhu realizacije infrastrukturnih i razvojnih projekata na području cijele Republike Hrvatske, a sve u cilju povećanja investicijskog potencijala Republike Hrvatske i realizacije investicijskih projekata.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom

Zakonom se uređuje upravljanje nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i upravljanje privremeno oduzetom imovinom u kaznenom postupku sudskom odlukom.

Zakonom se definiraju nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske na koje se isti odnosi, a to su:

- neizgrađeno građevinsko zemljište na kojem je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, pod uvjetom da pravo upravljanja nije posebnim zakonom ili drugim aktom povjereno drugom tijelu (u daljnjem tekstu: neizgrađeno građevinsko zemljište)

- zgrade za koje su fizičke ili pravne osobe ishodile rješenje o izvedenom stanju, ruševine i napuštene građevine, s pripadajućim zemljištem za redovnu uporabu tih građevina, na kojem je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske pod uvjetom da pravo upravljanja nije ovim ili posebnim propisom povjereno drugom tijelu  (u daljnjem tekstu: građevine sa zemljištem za redovnu uporabu te građevine)

- stanovi, poslovni prostori i drugi posebni dijelovi nekretnina te druge stambene jedinice, a na kojima je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, zajedno sa zemljištem nužnim za redovnu uporabu zgrade (u daljnjem tekstu: stanovi i poslovni prostori)

- planinarski dom ili kuća s pripadajućim zemljištem koje služi redovitoj uporabi nekretnine, izgrađene na zemljištu uknjiženom kao vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome nalaze li se u građevinskom području, na poljoprivrednom zemljištu te šumi ili šumskom zemljištu, ako u postupku pretvorbe društvenog vlasništva ili po posebnim propisima vlasništvo nisu stekle druge osobe (u daljnjem tekstu: planinarski dom)

- zemljište na kojem se nalazi kamp, a na kojem je uspostavljeno vlasništvo Republike Hrvatske, neovisno o tome nalazi li se u građevinskom području, na poljoprivrednom zemljištu te u šumi ili na šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, pri čemu se zemljištem na kojem se nalazi kamp, u smislu ovoga Zakona, smatraju i nekretnine koje su tako definirane posebnim propisom (u daljnjem tekstu: kamp)

- nekretnine koje su neprocijenjeno građevinsko zemljište u smislu zakona kojim se uređuje neprocijenjeno građevinsko zemljište i na kojem je uspostavljeno vlasništvo  Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: neprocijenjeno građevinsko zemljište) ,

- rezidencijalni objekti

- nekretnine koje su postale vlasništvo Republike Hrvatske na temelju Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 40/92.) odnosno Zakona o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 29/94. i 35/94.) i nekretnine koje su pod zabranom raspolaganja  na temelju Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 36/91.), (u daljnjem tekstu: nekretnine pod posebnim načinom upravljanja)

- nekretnine od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku.

Ovim Zakonom Vlada Republike Hrvatske u ime Republike Hrvatske povjerava Ministarstvu na upravljanje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, osim ako upravljanje tim nekretninama nije povjereno drugom tijelu u skladu s posebnim zakonom.

Također, u skladu s odredbama ovoga Zakona, županijama, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima, društvu Državne nekretnine d.o.o. te javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode povjeravaju se poslovi upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Županijama, gradovima sjedištima županija i velikim gradovima povjeravaju se poslovi upravljanja neizgrađenim građevinskim zemljištem i građevinama sa zemljištem nužnim za redovnu uporabu te građevine , a koje se nalaze na njihovom području utvrđenom Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 86/06., 125/06., 16/07., 95/08.,  46/10., 37/13., 44/13., 45/13. i 110/15.) .

Župani ili gradonačelnici ovlašteni su donijeti odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninama čija je procijenjena vrijednost ili je ukupni iznos procijenjene naknade niži ili jednak iznosu od 130.000,00 eura., a ako procijenjena vrijednost ili ukupni iznos procijenjene naknade iznosi više od 130.000,00 eura, a do iznosa od 1.000.000,00 eura, odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninama donosi županijska skupština, odnosno gradsko vijeće. Kada se utvrdi da procijenjena vrijednost nekretnine ili ukupni iznos procijenjene naknade prelazi iznos od 1.000.000,00 eura, postupak će nastaviti Ministarstvo te odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninom čija je procijenjena vrijednost ili je ukupni iznos procijenjene naknade viši  od 1.000.000,00 eura, a do iznosa od 1.500.000,00 eura donosi ministar nadležan za poslove državne imovine, dok Vlada Republike Hrvatske odlučuje o raspolaganju nekretninama čija procijenjena vrijednost ili ukupni iznos procijenjene naknade prelazi iznos od 1.500.000,00 eura.

Prije donošenja odluke o pokretanju postupka raspolaganja pravnih poslova u svrhu prodaje, darovanja, razvrgnuća suvlasničke zajednice ili osnivanja prava građenja nadležna tijela županija, gradova sjedišta županija ili velikih gradova dužna su pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva na namjeravano raspolaganje.

Sredstva za obavljanje povjerenih poslova upravljanja neizgrađenim građevinskim zemljištem i građevinama sa zemljištem nužnim za redovnu uporabu te građevine osiguravaju se raspodjelom ostvarenih prihoda od raspolaganja tim nekretninama, na način da 60% pripada Republici Hrvatskoj, 20% pripada županiji prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, a 20% pripada jedinici lokalne samouprave prema mjestu gdje se nekretnina nalazi, neovisno o tome koje je tijelo donijelo odluku o raspolaganju nekretninom.

Društvu Državne nekretnine d.o.o. povjeravaju se poslovi upravljanja stanovima i poslovnim prostorima te rezidencijalnim objektima. Društvo Državne nekretnine d.o.o. ovlašteno je donositi odluke o pokretanju postupka raspolaganja i odluke o raspolaganju nekretnina čija je procijenjena vrijednost ili je ukupni iznos procijenjene naknade niži ili jednak iznosu od 1.000.000,00 eura. Kada se utvrdi da procijenjena vrijednost nekretnine ili ukupni iznos procijenjene naknade prelazi iznos od 1.000.000,00 eura, nekretninom će dalje raspolagati Ministarstvo te odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninom čija je procijenjena vrijednost ili je ukupni iznos procijenjene naknade viši od 1.000.000,00 eura, a do iznosa od 1.500.000,00 eura donosi ministar nadležan za poslove državne imovine, dok Vlada Republike Hrvatske odlučuje o raspolaganju nekretninama čija procijenjena vrijednost ili ukupni iznos procijenjene naknade prelazi iznos od 1.500.000,00 eura.

Prije donošenja odluke o pokretanju postupka raspolaganja pravnih poslova u svrhu prodaje, darovanja, razvrgnuća suvlasničke zajednice ili osnivanja prava građenja društvo Državne nekretnine d.o.o. dužno je pribaviti prethodnu suglasnost Ministarstva na namjeravano raspolaganje.

Sredstva za obavljanje povjerenih poslova upravljanja stanovima, poslovnim prostorima i drugim posebnim dijelovima nekretnina osiguravaju se na način da društvu Državne nekretnine d.o.o. pripadaju prihodi od zakupa i najma tih nekretnina te prihodi od uporabe službenih stanova i rezidencijalnih objekata, a prihodi od drugih oblika raspolaganja tim nekretninama se dijele na način da Republici Hrvatskoj pripada 90%, a društvu Državne nekretnine d.o.o. pripada 10% ostvarenih prihoda, neovisno o tome koje je tijelo donijelo odluku o raspolaganju nekretninom.

Nadalje, Zakonom se propisuje da se poslovi upravljanja planinarskim domovima koji se nalaze unutar područja nacionalnog parka ili parka prirode povjeravaju javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode, a poslovi upravljanja planinarskim domovima koji se nalaze izvan područja nacionalnog parka ili parka prirode povjeravaju se županijama prema mjestu gdje se nekretnina nalazi.

U vršenju poslova upravljanja planinarskim domovima nadležna tijela ovlaštena su donositi odluke o pokretanju postupka raspolaganja i odluke o raspolaganju isključivo radi davanja u zakup tih nekretnina, i to ako je ukupni iznos procijenjene naknade za zakup niži ili jednak iznosu od 1.000.000,00 eura. Kada se utvrdi da ukupni iznos procijenjene naknade za zakup prelazi iznos od 1.000.000,00 eura, nekretninom će dalje raspolagati Ministarstvo te odluku o pokretanju postupka raspolaganja i odluku o raspolaganju nekretninom čiji je ukupni iznos procijenjene naknade viši od 1.000.000,00 eura, a do iznosa od 1.500.000,00 eura donosi ministar nadležan za poslove državne imovine, dok Vlada Republike Hrvatske odlučuje o raspolaganju nekretninama čiji ukupni iznos procijenjene naknade prelazi iznos od 1.500.000,00 eura.

Sredstva za obavljanje povjerenih poslova upravljanja planinarskim domovima osiguravaju se na način da javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode, odnosno županijama pripadaju prihodi od zakupa istih, neovisno o tome koje je tijelo donijelo odluku o raspolaganju.

Sukladno predloženim odredbama Zakona Ministarstvo je nadležno za upravljanje zemljištem na kojem se nalazi kamp i nekretninama koje su neprocijenjeno građevinsko zemljište, nekretninama pod posebnim načinom upravljanja i nekretninama koje se odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrde nekretninama od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku,  a sredstva od raspolaganja tom imovinom prihod su državnog proračuna.

Zakonom se propisuje da se raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske vrši uz naknadu, a iznimno i bez nakade u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

Također, nekretninama se može raspolagati javnim natječajem ili neposrednom pogodbom u slučajevima koji su taksativno navedeni u Zakonu.

Prije svakog raspolaganja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske nadležna tijela dužna su izvršiti procjenu tržišne vrijednosti nekretnina, odnosno procjenu vrijednosti naknade za raspolaganje, osim u slučaju kada se ovim Zakonom propisuje drugačiji način određivanja visine vrijednosti naknade za sklapanje pravnog posla ili ako je visina vrijednosti naknade određena posebnim propisom te ako se nekretnina daje na uporabu.

Zakonom se uređuju posebni načini upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, koji se odnose na raspolaganja bez naknade ili bez provedbe javnog natječaja.

U tom smislu kao posebni načini upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske Zakonom se uređuje:

- raspolaganje bez naknade u korist jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

- osnivanje osobne služnosti prava uporabe bez naknade u korist organizacija civilnog društva

- davanje u zakup nekretnina organizacijama civilnog društva

- upravljanje i davanje nekretnina na uporabu tijelima državne uprave i drugim korisnicima državnog proračuna

- upravljanje i raspolaganje nekretninama bez naknade u svrhu smještaja tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

- upravljanje stanovima za službene potrebe

- osnivanje prava građenja i prava služnosti bez provođenja natječaja

- upravljanje viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu

- upravljanje nekretninama koje su potrebne za ostvarenje strateškog investicijskog projekta

- zamjena nekretnina

- stjecanje nekretnina.

Zakonom se propisuje mogućnost raspolaganja nekretninama bez naknade u korist ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, izuzev ustanova – poduzetničkih potpornih institucija, a u svrhu ostvarenja projekata od društvenog i gospodarskog značaja, kojima se doprinosi ostvarenju ciljeva planova razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno akata strateškog planiranja Republike Hrvatske, a što do sada nije bilo propisano Zakonom o upravljanju državnom imovinom.

Ministarstvo će upravljati  nekretninama u kojima su smještena tijela državne uprave i drugi korisnici državnog proračuna, tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, ustanove čiji je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

U Zakonu se također propisuje mogućnost osnivanja osobne služnosti prava uporabe bez naknade, a na prijedlog resornog ministarstva, na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, a u korist organizacija civilnog društva koje kumulativno ispunjavaju propisane uvjete, u svrhu ostvarenja projekata od općeg javnog ili socijalnog interesa.

U smislu ovoga Zakona organizacije civilnog društva definiraju se kao pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobiti te za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitnog karaktera, a osobito: fakulteti, udruge, savezi, zaklade, ustanove koje ostvarenu dobit upotrebljavaju isključivo za obavljanje i razvoj svoje djelatnosti i čiji su osnivači druge pravne ili fizičke osobe.

Zakonom se također uređuje davanje u zakup nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske organizacijama civilnog društva, a što je ranije bilo uređeno odlukama ministra nadležnog za upravljanje državnom imovinom.

Pored navedenog, Ministarstvo upravlja nekretninama na kojima se osniva pravo građenja ili pravo služnosti bez provedbe javnog natječaja, a u svrhu izgradnje građevina za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, ako se navedene građevine grade na nekretnini u vlasništvu Republike Hrvatske, i to u korist investitora koji je kao najpovoljniji ponuditelj izabran u postupku javnog natječaja za dodjelu energetskog odobrenja provedenog od strane drugog nadležnog tijela.

Ministarstvo provodi postupke zamjene nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske s nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te, iznimno, trećih osoba.

Zakonom se, iznimno, ako je to od opravdanog gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku te na prijedlog ministarstva nadležnog za poljoprivredu, propisuje mogućnost zamjene nekretnina koje su osobito vrijedno obradiva (P1) poljoprivredna zemljišta i vrijedno obradiva (P2) poljoprivredna zemljišta u vlasništvu trećih osoba, a koje su treće osobe stekle temeljem pravomoćnog rješenja donesenog u postupku određivanja naknade za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine sukladno posebnom zakonu, s nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje su predmet uređenja ovoga Zakona.

Isto tako, Ministarstvo je nadležno za provedbu postupaka stjecanja nekretnina u korist Republike Hrvatske.

Zakonom se uređuje i upravljanje pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske te privremeno oduzetom imovinom, a kojima upravlja Ministarstvo.

U pogledu upravljanja privremeno oduzetom imovinom u kaznenom postupku propisuje se mogućnost prodaje te imovine pod određenim uvjetima, kako se ista ne bi morala skladištiti, odnosno kako ne bi gubila na vrijednosti, kao i mogućnost davanja na uporabu, u najam ili zakup.

Nadležna tijela koja pored Ministarstva, upravljaju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske dužna su polugodišnje izvještavati Ministarstvo o učincima upravljanja nekretninama koje su im povjerene.

Ministarstvo će provoditi koordinaciju upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske u odnosu na druga tijela kojima se na temelju ovoga Zakona povjeravaju poslovi upravljanja tom državnom imovinom.

Također, Ministarstvo će uspostaviti i održavati interoperabilni informacijski sustav za upravljanje i raspolaganje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: IRN) za potrebe provedbe ovoga Zakona koji će u upravljanju nekretninama primjenjivati sva nadležna tijela kojima je na temelju ovoga Zakona povjereno upravljanje, odnosno vršenje poslova upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Pored navedenog, propisuje se obveza donošenja Strategije upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske na razdoblje od 10 godina, sukladno zakonu kojim se uređuje strateško planiranje i upravljanje razvojem Republike Hrvatske. Ujedno se propisuje obveza donošenja Godišnjeg plana upravljanja nekretninama i pokretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, i to za sljedeću godinu do 31. prosinca tekuće godine te Izvješća o provedbi Godišnjeg plana koje Ministarstvo podnosi Vladi Republike Hrvatske jednom godišnje do 30. rujna za prethodnu godinu.

Zakonom se propisuje dovršetak započetih postupaka sukladno odredbama ovoga Zakona, kada je to povoljnije za stranku. Primjenom pojedinih odredaba ovoga Zakona na započete postupke, u Ustavom određenom okviru, omogućuje se ostvarenje javnog, odnosno društvenog interesa ubrzanjem rješavanja zahtjeva pravnih i fizičkih osoba te postizanja rasta investicijskih projekata i povećanja investicijskog potencijala Republike Hrvatske realizacijom infrastrukturnih i razvojnih projekata na području cijele Republike Hrvatske, zbog čega je omogućeno povratno djelovanje pojedinih odredba Zakona i ostvarivanje povoljnijeg prava, što je u skladu s člankom 90. stavkom 5. Ustava.

Pri izradi Obrasca prethodne procjene učinaka propisa za Zakon utvrđena je potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa i to u odnosu na procjenu gospodarskih učinaka Zakona i procjenu učinaka Zakona na rad i tržište rada.

Međutim, kako je zbog hitnosti, a u cilju zaštite gospodarskih interesa Republike Hrvatske potrebno ovaj Zakon donijeti što prije, Zakonom se propisuje obveza Ministarstva provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona  u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Naime, zbog velikog broja predmeta te malog broja državnih službenika za rješavanje tih predmeta, trenutna učinkovitost od raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske je vrlo niska te je bez donošenja ovoga Zakona nemoguće ostvariti postavljene ciljeve smanjenja portfelja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i postizanja rasta investicijskih projekata te povećanja investicijskog potencijala Republike Hrvatske realizacijom infrastrukturnih i razvojnih projekata na području cijele Republike Hrvatske.

Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona

Donošenjem predloženog Zakona uklonit će se ranije nejasnoće i nedorečenosti u provedbi upravljanja i raspolaganja nekretninama čime će se omogućiti učinkovitije upravljanje u praksi.

Cilj Zakona je postići optimizaciju upravljanja i ubrzanje aktivacije neiskorištenih nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pratiti rezultate i učinke od upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske te postići smanjenje portfelja nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske.

Rasteretit će se Ministarstvo u upravljanju velikim brojem nekretnina i rješavanju izuzetno velikog broja zahtjeva fizičkih i pravnih osoba, a što zbog nedovoljnog broja službenika nije bilo u mogućnosti do sada učinkovito obavljati.

Poboljšat će se upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske kroz decentralizaciju upravljanja državnom imovinom prema županijama, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima, društvu Državne nekretnine d.o.o. i javnim ustanovama za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode, a kojim tijelima će u odnosu na pojedine vrste nekretnina povjeriti poslovi upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Decentralizacijom upravljanja državnom imovinom omogućit će se brže i učinkovitije rješavanje imovinskopravnih odnosa na državnim nekretninama u svrhu realizacije infrastrukturnih i razvojnih projekata na području cijele Republike Hrvatske, a sve u cilju povećanja investicijskog potencijala Republike Hrvatske.

Uspostavom IRN-a omogućit će se ažurirana, jedinstvena evidencija nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske i praćenje njihovog statusa, mogućnosti raspolaganja, podnijetih zahtjeva, kao i učinaka upravljanja nekretninama.

III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske.

Naime, uslijed predviđene decentralizacije upravljanja nekretninama, Republika Hrvatska će imati smanjene troškove s osnova investicijskog i tekućeg održavanja tih nekretnina, kao i s osnova plaćanja pričuve, komunalne naknade i drugih režijskih i ostalih troškova.

Zakonom se propisuje da se prihodi ostvareni od raspolaganja nekretninama koje se povjeravaju na upravljanje županijama, gradovima sjedištima županija i velikim gradovima dijele na način da Republici Hrvatskoj pripada 60% prihoda, jedinici lokalne samouprave na čijem se području nekretnina nalazi 20% prihoda, a županiji na čijem se području nekretnina nalazi 20% prihoda.

Isto tako, propisuje se da su prihodi od zakupa i najma nekretnina, kao i uporabe stanova za službene potrebe prihod društva Državne nekretnine d.o.o., dok se prihodi ostvareni od drugog raspolaganja nekretninama koje se povjeravaju trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o. (npr. prodaja, razvrgnuće suvlasničke zajednice i sl.) dijele na način da Republici Hrvatskoj pripada 90% prihoda, a trgovačkom društvu 10% prihoda.

Prihodi od raspolaganja planinarskim domovima prihod su županija ili javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkom ili parkom prirode, ovisno da li se planinarski dom nalazi izvan ili unutar područja nacionalnog parka ili parka prirode.

S tim u vezi, za očekivati je da će se prihodi Državnog proračuna od raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje su predmet uređenja ovoga Zakona, umanjiti.

Međutim, ukoliko će se brže i učinkovitije raspolagati nekretninama od strane nadležnih tijela, moguće je da se prihodi Državnog proračuna od raspolaganja tim nekretninama i povećaju.

Prihodi od upravljanja nekretninama od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku,  kao i prihodi od pojedinih posebnih načina raspolaganja koji se uređuju Zakonom, ostaju prihod Državnog proračuna u cijelosti.

Također, očekivano je da će provedba ovoga Zakona izazvati povećanje troškova županijama, gradovima sjedištima županija, velikim gradovima te društvu Državne nekretnine d.o.o., zbog potrebe za novim zapošljavanjem u cilju osiguranja potrebnih kapaciteta za učinkovito obavljanje povjerenih poslova upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske.

Međutim, budući da će se sredstva za povjerene poslove nadležnim tijelima temeljem ovoga Zakona osigurati raspodjelom prihoda od raspolaganja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, troškovi zbog potrebe za novim zapošljavanjem osigurat će se iz tih sredstava.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

ZAKON O UPRAVLJANJU NEKRETNINAMA I POKRETNINAMA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE