1.1.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu

1.2.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

Da

Naziv akta: Program Vlade Republike Hrvatske za razdoblje od 2020. do 2024.

Opis mjere: Izmjena zakonodavnog okvira u području doplatka za djecu radi reformiranja sustava ostvarivanja doplatka za djecu s ciljem njegovog povećanja i pravednije raspodjele.

Poglavlje 2.3. Demografska revitalizacija i bolji položaj obitelji ,

1.3.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

Ne

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu pruža se dodatna pomoć obitelji u pojačanoj brizi o djeci, odnosno potpora za uzdržavanje i odgoj djece, uključujući i obitelji slabijeg imovnog stanja. Radi stvaranja povoljnijih financijskih uvjeta za obitelji, predloženim zakonom nastavlja se s poduzimanjem mjera u cilju daljnjeg proširenja kruga korisnika doplatka za djecu te uvećanja svote doplatka za djecu, a nastavno na posljednje izmjene Zakona o doplatku za djecu (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu, Narodne novine br. 58/2018). Daljnjom izmjenom dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu te uvećanjem svota doplatka za djecu za pojedine skupine korisnika dodatno će se proširiti krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu te potencijalnih korisnika dodatka koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu.

Predloženim zakonom definiraju se zakonske pretpostavke za izmjenu dohodovnog cenzusa (ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini po članu kućanstva mjesečno) kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iz članka 16. Zakona o doplatku za djecu u cilju povećanja broja korisnika prava, kao i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Predlaže se povećanje dohodovnog cenzusa sa sadašnjih 70% proračunske osnovice na 140%, mijenjaju dohodovni cenzusi temeljem koje se utvrđuje pojedinačni iznos doplatka za djecu iz članka 17. Zakona definiranjem većeg broja dohodovnih razreda (predlaže se povećanje broja cenzusnih grupa sa sadašnjih tri na pet), a sve u cilju pravednije raspodjele doplatka za djecu. U skladu s navedenim dohodovnim razredima, istovremeno se predlaže povećanje svote doplatka za djecu za korisničke skupine.

Prema predloženom zakonu predviđa se definiranje ukupno pet cenzusnih grupa s pripadajućim svotama doplatka kako slijedi:

a. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 20% proračunske osnovice (0 do 88,29 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 14% proračunske osnovice, odnosno 61,80 eura po djetetu;

b. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 40% proračunske osnovice (88,30 do 176,58 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 12,5% proračunske osnovice odnosno 55,18 eura po djetetu;

c. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 60% proračunske osnovice (176,59 do 264,86 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 11% proračunske osnovice odnosno 48,56 eura po djetetu;

d. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 100% proračunske osnovice (264,87 do 441,44 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 9% proračunske osnovice odnosno 39,73 eura po djetetu;

e. grupa – u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 140% proračunske osnovice (441,45 do 618,02 eura), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 7% proračunske osnovice odnosno 30,90 eura po djetetu.

Uvažavajući potrebu i namjeru donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku čije je stupanje na snagu predviđeno s danom 1. siječnja 2024. godine odnosno prije stupanja na snagu predloženog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o doplatku za djecu, uzeta su u obzir relevantna prava koja određene kategorije osjetljivih skupina i skupine s posebnim interesima i potrebama ostvaruju prema Zakonu o doplatku za djecu. Naime, za korisnike koji ostvaruju pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom svota doplatka za djecu iznosi 110,36 eura dok se za djecu s oštećenjem zdravlja prema posebnim propisom utvrđeni iznos doplatka za djecu uvećava za 25%.

Imajući u vidu da prava navedenih skupina korisnika pripadaju primarno u domenu socijalne politike odnosno socijalne skrbi, a ne demografske politike ista se namjeravaju izdvojiti iz sustava doplatka za djecu te urediti u skladu s ciljevima koji se žele postići kroz uvođenje inkluzivnog dodatka, a na teret sustava socijalne skrbi. Na ovaj način dosadašnji korisnici će za dijete s teškoćama u razvoju ili dijete se oštećenjem zdravlja ostvarivati doplatak za djecu pod istim uvjetima, u skladu s dohodovnim cenzusom te svotom doplatka kao i ostali korisnici u sustavu doplatka za djecu. U skladu s navedenim, predviđeno je da se odredbama Zakona o inkluzivnom dodatku definira prestanak važenja relevantnih odredbi Zakona o doplatku za djecu koje se odnose na korisnike prava za dijete s oštećenjem zdravlja i za dijete s težim ili teškim invaliditetom ( članak 12., članak 10. stavak 5., članak 21. stavak 1. u dijelu koji se odnosi na dijete s oštećenjem zdravlja, članak 22. te članak 30.a u dijelu koji se odnosi na ispunjavanje medicinskih uvjeta), a sve uzimajući u obzir da pravo na inkluzivni dodatak, između ostalih prava, objedinjava i pravo na doplatak za dijete s težim ili teškim invaliditetom i dijete s oštećenjem zdravlja .

Kao rezultat kontinuiranog praćenja i analize učinaka pojedinih odredbi važećeg Zakona o doplatku za djecu predloženim Zakonom predviđaju se rješenja koja su jasnije i kvalitetnije normativno uređena odnosno kojima se uklanjaju određene nejasnoće te iste preciznije uređuju. Istovremeno, usklađivanjem s drugim zakonima koji utječu na pojmove i sadržaj propisan Zakonom o doplatku za djecu, predloženi Zakon bi trebao pridonijeti pravilnoj, dosljednoj i jedinstvenoj primjeni u pogledu prava iz sustava doplatka za djecu.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.2.

Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka

Nacrt prijedloga Zakona ima utjecaj na socijalnu uključenosti zaštitu osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama te obuhvaća veliki broj adresata, odnosno obitelji s djecom. Kategorije adresata su korisnici u sustavu doplatka za djecu te je očekivani učinak usmjeren na poboljšanje statusa sadašnjih i budućih korisnika doplatka za djecu koji će to pravo moći koristiti.

Kao oblik novčane potpore u svrhu uzdržavanja i odgoja djece, doplatak za djecu je između ostalog, uz visinu dohotka vezan i uz socijalno stanje djece, odnosno pripadnost određenim socijalnim grupacijama.

Donošenjem Zakona očekuje se pozitivan učinak u odnosu na korisnike prava iz sustava doplatka za djecu, obzirom da se istim namjeravaju urediti pitanja vezana uz dohodovni cenzus kao jedan od uvjeta za ostvarivanje prava te povećanja iznosa doplatka za djecu.

Doplatak za djecu, kao izravna mjera poticanja nataliteta značajan je doprinos društva podmirivanju troškova podizanja djece. Slijedom navedenog, o čekuje se i demografski učinak usmjeren poticanju demografske obnove i demografskog razvoja Republike Hrvatske, uvažavajući povezanost sustava obiteljskih potpora s ukupnim pronatalitetnim kretanjima i učinkom na održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom.

Zbog velikog broja adresata (korisnika u sustavu doplatka za djecu) te novih potencijalnih korisnika doplatka za djecu i djece za koju će se pravo na doplatak ostvariti, socijalni učinak procijenjen je kao velik. Predloženim zakonom značajno se proširuje krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu, a time i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu. Prema preliminarnoj procjeni Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje očekuje se da bi prema predloženom rješenju prosječan broj korisnika koji bi mogli ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na doplatak za djecu iznosio približno do 271.281 korisnika i to za prosječan broj djece do približno 511.928 dijete.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o kretanju broja djece i korisnika doplatka za djecu u proteklom razdoblju razvidan je pad broja korisnika doplatka za djecu kao i djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu:

3.4.

Analiza učinaka na rad i tržište rada

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.5.

Analiza učinaka na zaštitu okoliša

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

3.6.

Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava

Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.

4.

Provedbom prethodne procjene nije utvrđena potreba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo.

4.1.

Moguće opcije javnih politika

Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.

Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.

Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.

Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu.

Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.

OPCIJE ZA MSP TEST

4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«

4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«

4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A«

4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«

5.

S obzirom da se navedenim propisom ne uređuju nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije nema potrebe za provođenje SCM metodologije.

7. 

Sukladno članku 11. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) provedena je prethodna procjena učinaka propisa koja je pokazala da su za predmetni Zakon utvrđeni izravni socijalni učinci na veliki broj adresata (obitelji/kućanstva s uzdržavanom djecom). Na temelju rezultata utvrđenih u postupku procjene učinaka propisa kao optimalno normativno rješenje predlaže se donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu kako bi se osigurale zakonske pretpostavke koje će rezultirati postizanjem očekivanog ishoda, a u cilju povećanja proširenja broja korisnika doplatka za djecu, povećanja visine doplatka za djecu te u konačnici održanja i podizanja socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom

8. 

Vremenski okvir postizanja ishoda odnosno promjena  moguće je procijeniti nakon godinu dana od stupanja na snagu Zakona, u dijelu koji se odnosi na povećanje broja korisnika doplatka za djecu i „pronatalitetnog dodatka“ te broja djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak, dok se učinak promjena u odnosu na ukupna pronatalitetna kretanja te održanje i podizanje socijalne sigurnosti obitelji s uzdržavanom djecom može manifestirati u dugoročnom roku.

9.

PRILOZI

10. 

Potpis:

DRŽAVNA TAJNICA

Željka Josić, dr. med.

Datum: 16. listopada 2023.

11.

Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)