USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Važećim Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, broj 112/18 i 39/22 ) propisani su između ostalog i postupci  koji se odnose na osnivanje i održavanje katastra nekretnina.

Zakonom o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, br. 63/19. i 128/22.), propisan je postupak osnivanja i obnove zemljišne knjige te je člankom 182. stavak 5. navedenog Zakona propisano da se postupci osnivanja i obnove zemljišne knjige temeljem katastarske izmjere provode  istodobno s postupkom izrade katastarskog operata na zajedničkoj lokaciji.

Na temelju članka 8. stavka 5. važećeg Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina  Hrvatski sabor je na sjednici 1. listopada 2021. donio je: »Višegodišnji program katastarskih izmjera građevinskih područja za razdoblje 2021. – 2030.«

Program Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024. u poglavlju 3.2 predviđa donošenje Programa obnove zemljišnih registara putem katastarskih izmjera za sva građevinska područja na kojima se odvija više od 80% gospodarskih aktivnosti.

Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa i uprave su već obavili čitav niz poboljšanja nad procesima iz svoje nadležnosti, a koji će doprinijeti provedbi navedenih Programa:

– razvijeni su i stavljeni u primjenu integrirani informacijski sustavi čime su stvoreni uvjeti za primjenu napredne tehnologije u prikupljanju, vođenju, održavanju i dijeljenju prostornih podataka i informacija

– osigurana je dostupnost podataka za široki krug korisnika

– ukinute su i smanjene naknade koje predstavljaju parafiskalne namete

– provedene su mjere olakšavanja poslovanja poduzetnika (potpuno elektroničko poslovanje, digitalni geodetski elaborat)

– omogućena je funkcionalnost u pružanju javnih e-usluga.

Kako bi se dodatno unaprijedile usluge sustava zemljišne administracije sa stajališta učinkovitosti, transparentnosti i troška te osigurala kontinuirana modernizacija katastra i zemljišne knjige, nužno je Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina bolje normativno urediti područje katastarskih izmjera i uskladiti sa odredbama koja propisuju postupanja iz nadležnosti Ministarstva pravosuđa i uprave, a koja su propisana Zakonom o zemljišnim knjigama, a sve u svrhu učinkovitog provođenja sustavnih mjera za unapređenje zemljišne administracije.

Najvažnije promjene koje donosi ovaj Prijedlog Zakona odnose se na odredbe koje propisuju postupak katastarske izmjere, jer je katastarska izmjera temelj za sustavnu obnovu odnosno osnivanje zemljišnih knjiga kao i uspostavu novog katastarskog operata, u konačnici Baze zemljišnih podataka.

Ovim Prijedlogom Zakona osigurava se zakonito (postupovno i materijalno) obavještavanje, pozivanje i sudjelovanje svih osoba koje sudjeluju ili imaju interes sudjelovat u postupku katastarske izmjere.

Sukladno važećem Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina stranke se u postupku katastarske izmjere (obilježavanje granica zemljišta, predočavanje podataka elaborata katastarske izmjere), odnosno predočavanja pojedinačnih elaborata vezanih uz održavanje katastarskog operata katastra nekretnina/zemljišta pozivaju pisanim putem. Pismeno se dostavlja fizičkim i pravnim osobama koje su upisane u pojedine službene evidencije i to na adrese koje su dostupne u službenim evidencijama katastarskog operata, zemljišne knjige itd. S obzirom da se ažuriranje gore navedenih evidencija provodi temeljem zahtjeva fizičkih i pravnih osoba koji su obveznici prijave promjene bilo upisanih prava bilo adrese, to se pokazalo kako takva dostava nije učinkovita te da pismeno često nije moguće adresirati osobi koja treba sudjelovati u postupku katastarske izmjere. Stoga se ovim Prijedlogom zakona uređuje dostava pismena u postupcima katastarske izmjere i izrade geodetskih elaborata na način da se pismena dostavljaju posrednom dostavom na adrese za koje se utvrdi da se dostava može izvršiti. Pismena za koja je razvidno da se dostava ne može izvršiti  objavljuju se na oglasnoj ploči Državne geodetske uprave koja se vodi elektronički.

Na navedeni način se povećava učinkovitost u provođenju katastarske izmjere i izrade katastarskog operata katastra nekretnina te obnove/osnivanja i dopune zemljišne knjige, s obzirom da je širem krugu osoba dostupna informacija o navedenom te se tako postiže veća razina zaštite prava stranaka odnosno osoba koje učestvuju u postupku.

Nadalje, odredbama ovoga Prijedloga zakona, a u cilju  ubrzanja i pojednostavljivanja postupanja obnove katastarskih operata (odnosno obnove zemljišne knjige) temeljem provedene katastarske izmjere napravljen je iskorak u propisivanju načina prikupljanja podataka o katastarskim česticama i osobama koje sudjeluju u postupcima katastarske izmjere, kako u dijelu obilježavanja katastarskih čestica tako i u dijelu predočavanja podataka prikupljenih katastarskom izmjerom odnosno sistematiziranja obrađenih podataka u popisnom listu koji služi za potrebe predočavanja te u postupanju/obvezi geodetskih stručnjaka u okviru predočavanja podataka iz popisnog lista i katastarskog plana iz elaborata katastarske izmjere.

U  u svrhu, a sve u cilju sveobuhvatne zaštite prava stranaka, u okviru izrade elaborata katastarske izmjere, odredbama ovoga Prijedloga zakona propisano je korištenje cijelog niza mehanizama kojima se osiguravaju dokazi da su utvrđene činjenice temeljene na sudjelovanju i iskazu volje osoba koje učestvuju u postupku katastarske izmjere (zapisnik o obilježavanju, zapisnik o predočavanju, izjave, podaci o ispravama na temelju kojih se obavlja upis u zemljišne knjige i dr.).

Isto tako, u popisnom listu koji je sastavni dio elaborata katastarske izmjere iskazuju se i osobe koje se nisu odazvale pozivu te se za katastarske čestice na kojima se osobe nisu odazvale pozivu na obilježavanje za potrebe iskazivanja katastarskih čestica u elaboratu katastarske izmjere, kao granice zemljišta preuzimaju obilježene granice susjednih zemljišta u postupku obilježavanja, a ako isto nije moguće, preuzimaju se podaci o lomnim točkama međa i drugih granica katastarskih čestica iz postojećeg katastarskog operata. Na navedeni način se, usprkos eventualnom neodazivanju stranaka na upućene pozive u potpunosti jamči zaštita prava stranaka.

Nadalje, važećim Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina propisani su uvjeti pod kojima se geodetski elaborat, kojeg u okviru poslova za potrebe održavanja/osnivanja/katastra nekretnina odnosno katastra zemljišta izrađuju osobe koje imaju suglasnost za obavljanje stručnih geodetskih poslova sukladno Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti (»Narodne novine«, broj 25/18.), može upotrebljavati za potrebe katastra nekretnina , katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina. Tako je i propisano da se geodetski elaborat može provesti u navedenim službenim evidencijama ukoliko nadležni područni ured za katastar odnosno ured Grada Zagreba potvrdi da je isti izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima i da odgovara svrsi za koju je izrađen.

Međutim važećim Zakonom o državnoj izmjeri i katastru nekretnina nije dostatno propisan postupak izrade geodetskog elaborata s jedne strane te pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata od strane područnih ureda za katastar s druge strane pa se ovim Nacrtom prijedloga zakona, po uzoru na postupanja propisana u postupku katastarske izmjere, a zbog specifičnosti provedbe tehničkih radnji u postupku izrade geodetskih elaborata, detaljnije propisuju radnje u postupku izrade te pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata, čime se doprinosi pravnoj sigurnosti i zaštiti prava i obaveza stranaka koje sudjeluju u navedenim postupcima, kao i skraćivanju postupaka pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata te u konačnici bržom provedbom promjena temeljem geodetskih elaborata u katastarskom operatu.

Nadalje, tehnička reambulacija, kako je propisano odredbama važećeg Zakona, je tehnička radnja ograničenog prikupljanja i obrade podataka u okviru koje se iz postojećeg katastra zemljišta preuzimaju, obrađuju i prilagođavaju oni podaci koji su pogodni za katastar nekretnina. S obzirom da se važećim Zakonom propisuje kvaliteta podataka lomnih točaka međa i drugih granica koja je veća od kvalitete postojećih podataka katastra zemljišta to se tehničkom reambulacijom ne mogu ispuniti uvjeti propisane kvalitete te je stoga istu suvišno provoditi, stoga se ovim Prijedlogom zakona napušta provedba tehničke reambulacije.

Odredbama ovoga Prijedloga zakona kojima se propisuje kako se katastarski operat katastra nekretnina otvara s danom otvaranja zemljišne knjige, usklađuju se postupanja s onima koja su propisana Zakonom o zemljišnim knjigama.

Navedenim predloženim izmjenama Zakona osigurat će se suvremen i učinkovit sustav zemljišne administracije koji u konačnosti doprinosi povećanju pravne sigurnosti u postupanju s nekretninama, potiče i ubrzava procese ulaganja te poboljšava funkcioniranje tržišta nekretnina.

OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

Članak 1.

U Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, broj 112/18. i 39/22.), članak 4. mijenja se i glasi:

»(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

a) geografsko ime je ime kojim se imenuju pojave i objekti na planetu Zemlji

b) Hrvatski topografski informacijski sustav (CROTIS – CROatian Topographic Information System) je model topografskih podataka koji se koristi za izradu temeljne topografske baze

c) izvoditelj je osoba koja ima suglasnost Državne geodetske uprave za obavljanje stručnih geodetskih poslova za potrebe osnivanja katastra nekretnina sukladno zakonu kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti

d) mrežni operator je operator javne komunikacijske mreže te druga pravna osoba koja daje na korištenje fizičku infrastrukturu koja je namijenjena pružanju usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije plina i nafte, električne energije, uključujući javnu rasvjetu i toplinske energije te usluga proizvodnje, prijenosa ili distribucije vode, uključujući ispuštanje ili pročišćavanje otpadnih voda i kanalizacije i sustava odvodnje, kao i upravitelj fizičke infrastrukture koja je namijenjena odvijanju željezničkog, cestovnog, riječnog, pomorskog i zračnog prometa

e) način uporabe zgrada je podatak o zgradama koji je definiran za istovrsne načine uporabe zgrada za potrebe provedbe ovoga Zakona te drugih propisa i akata proizašlih iz ovoga Zakona

f) način uporabe zemljišta je podatak o katastarskim česticama koji je definiran za istovrsne načine uporabe zemljišta u gospodarskom smislu za potrebe provedbe ovoga Zakona te drugih propisa i akata proizašlih iz ovoga Zakona

g) oglasna ploča Državne geodetske uprave je oglasna ploča koja se vodi u elektroničkom obliku (e-oglasna ploča) za postupanja iz ovoga Zakona

h) posebni pravni režimi su statusi uspostavljeni na katastarskim česticama odnosno nekretninama, a koji su od osobitog kulturnog, arheološkog, povijesnog, gospodarskog i ekološkog značenja od interesa za Republiku Hrvatsku te imaju njezinu osobitu zaštitu

i) temeljna topografska baza (TTB) je osnovna objektno-orijentirana baza podataka organizirana sukladno modelu podataka Hrvatskog topografskog informacijskog sustava (CROTIS), primarno nastala topološkom obradom podataka fotogrametrijske restitucije aerofotogrametrijskog snimanja

j) upravitelji infrastrukture su fizičke ili pravne osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu djelatnost vezano uz infrastrukturu propisanu ovim Zakonom

k) upravitelji nekretnina su pravne osobe koje temeljem zakona upravljaju nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske

l) vrsta uporabe zemljišta predstavlja skup načina uporabe zemljišta koja imaju najbitnije zajedničke karakteristike kako je to propisano ovim Zakonom

m) vrsta uporabe zgrada predstavlja skup načina uporabe zgrada koje imaju najbitnije zajedničke karakteristike kako je to propisano ovim Zakonom i

n) zgrada trajnog karaktera je svaka zgrada izgrađena kao sklop trajno povezan s tlom na način i od materijala kojima se osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja te kojoj svrha korištenja nije privremena.

(2) Osim pojmova iz stavka 1. ovoga članka, ostali pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju značenje određeno zakonom kojim se uređuje obavljanje geodetske djelatnosti, područje nacionalne infrastrukture prostornih podataka, prostorno uređenje, gradnja te pomorsko dobro i morske luke.«.

Članak 2.

U članku 8. stavku 4. riječi: »odnosno tehničkih reambulacija« brišu se.

Članak 3.

U članku 16. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Službene tematske i druge karte koje izrađuju tijela javne vlasti u Republici Hrvatskoj moraju se izraditi na osnovi službenih državnih karata iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 4.

U članku 22. točki 2. riječi: »i tehničku reambulaciju« brišu se.

Točka 5. mijenja se i glasi:

»5. prevođenje katastarskih čestica katastra zemljišta u Bazu zemljišnih podataka (u daljnjem tekstu: BZP)«.

Članak 5.

U članku 27. riječ: »primjenu« zamjenjuje se riječima: »službenu uporabu«.

Članak 6.

U članku 29. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Katastarsko područje na moru obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more, isključivi gospodarski pojas Republike Hrvatske u Jadranskom moru i dio kopna koji je i u režimu pomorskog dobra.«.

Članak 7.

U članku 30. stavku 1. iza riječi: »ravnatelj« zarez i riječi: »uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa« brišu se.

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Odluku iz stavka 1. ovoga članka Državna geodetska uprava dostavlja na znanje ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa i nadležnom općinskom sudu.

(4) Odluku iz stavka 2. ovoga članka Državna geodetska uprava dostavlja na znanje ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa i nadležnom općinskom sudu te ministarstvu nadležnom za poslove mora.«.

Članak 8.

Naziv »POGLAVLJA II.« iznad članka 31. mijenja se i glasi: »KATASTARSKA IZMJERA«.

Članak 31. mijenja se i glasi:

»Katastarska izmjera je prikupljanje i obrada svih potrebnih podataka u svrhu osnivanja katastarskih čestica, evidentiranja zgrada, evidentiranja posebnih pravnih režima na zemljištu i načina uporabe zemljišta, izrade katastarskog operata katastra nekretnina te obnove/osnivanja i dopune zemljišne knjige.«.

Članak 9.

Članak 32. briše se.

Članak 10.

U članku 33. stavku 1. riječi: »ili tehnička reambulacija« brišu se.

U stavku 2. riječi: »ili tehničkom reambulacijom« brišu se.

U stavku 3. riječi: »ili tehnička reambulacija« brišu se.

Članak 11.

Članak 34. mijenja se i glasi:

»(1) Katastarske izmjere provode se u skladu s Programom iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Katastarska izmjera pokreće se javnom objavom odluke o katastarskoj izmjeri koju donosi Državna geodetska uprava.

(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i drugim javnim glasilima te mrežnim stranicama Državne geodetske uprave čime se omogućuje da se s njom upoznaju sve osobe na području na kojemu se provodi katastarska izmjera.

Članak 12.

U članku 35. u uvodnoj rečenici riječi: »i tehničke reambulacije« brišu se.

U točkama 2., 3. i 4. riječi: »ili tehničke reambulacije« brišu se.

Članak 13.

U članku 36. u uvodnoj rečenici riječi: »i tehničke reambulacije« brišu se.

U točki 7. riječi »nositeljima prava« zamjenjuju se riječju »osobama«.

Članak 14.

U članku 37. riječi: »ili tehničke reambulacije« brišu se.

Članak 15.

Članak 38. mijenja se i glasi:

»(1) Podacima o međama i drugim granicama opisuje se položaj i oblik katastarske čestice.

(2) Podaci o granicama katastarskih čestica prikupljaju se u postupku katastarske izmjere uz sudjelovanje osoba iz članka 45. ovoga Zakona.

(3) Adresom katastarske čestice iskazuje se položaj katastarske čestice tako da se iskaže njezina pripadnost rudini, ulici, trgu ili drugom geografskom imenu.

(4) Podaci o ulicama i trgovima preuzimaju se iz registra prostornih jedinica.

(5) Podaci o načinu uporabe katastarske čestice odnosno njezinih dijelova iskazuju se tako da se katastarskoj čestici odnosno njezinu dijelu pridruži podatak o načinu uporabe određen pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Površine katastarskih čestica te površine njihovih dijelova koji se upotrebljavaju na različite načine su površine u službenoj ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, a iskazuju se u kvadratnim metrima.

(7) Podaci o posebnim pravnim režimima koji su uspostavljeni na katastarskoj čestici iskazuju se pridruživanjem podatka o posebnom pravnom režimu katastarskoj čestici.

(8) Za zgrade se prikupljaju i obrađuju podaci o njihovu položaju, obliku, načinu njihove uporabe i kućnim brojevima.

(9) U okviru katastarske izmjere za zgradu koja se evidentira može se priložiti odgovarajući akt o uporabi, o čemu se obavještava nadležni sud sukladno propisu kojim se uređuje gradnja.

(10) U okviru katastarske izmjere prikupljaju se i drugi podaci o zgradama sukladno ovome Zakonu.

(11) Podaci o drugim građevinama izgrađenim na katastarskoj čestici iskazuju se jednim od načina uporabe zemljišta propisanih pravilnikom iz članka 39. stavka 2. ovoga Zakona.

(12) Podaci o osobama na katastarskim česticama su ime i prezime odnosno naziv, adresa i osobni identifikacijski broj (OIB).«.

Članak 16.

U članku 39. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Osim načina uporabe unutar uporabe propisanih pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka, katastarskoj čestici može se pridružiti i podatak o drugom načinu uporabe ako je zakonom propisano da se podaci o tom načinu uporabe vode u katastru nekretnina.«.

Članak 17.

U članku 41. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Katastarskoj čestici pridružuje se i podatak i o drugom posebnom pravnom režimu ako je zakonom određeno da se podaci o tom režimu vode u katastru nekretnina.«.

Članak 18.

Članak 45. mijenja se i glasi:

»Osobe upisane u katastarski operat, zemljišnu knjigu, kartone zemljišta, pologe isprava, osobe koje su upravitelji nekretnina i druge osobe koje imaju interes sudjeluju u postupcima katastarske izmjere i izrade katastarskog operata katastra nekretnina.«.

Članak 19.

Članak 46. mijenja se i glasi:

»(1) Osobe iz članka 45. ovoga Zakona na području na kojemu se provodi katastarska izmjera dužne su na dan koji je određen pozivom iz stavka 2. ovoga članka pokazati lomne točke granica zemljišta za koja će se osnovati katastarske čestice sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Poziv na obilježavanje granica zemljišta dostavlja se osobama iz članka 45. ovoga Zakona u skladu s člankom 73.a ovoga Zakona.

(3) U postupku obilježavanja lomnih točaka granica zemljišta izvoditelj osigurava stručnu pomoć i trajne međne oznake.

(4) Obilježavanje lomnih točaka granica zemljišta trajnim međnim oznakama u okviru ugovorenih poslova obavlja izvoditelj.

(5) Dokazi o obavljenoj dostavi poziva iz stavka 2. ovoga članka prilažu se elaboratu katastarske izmjere.«.

Članak 20.

Iza članka 46. dodaju se članci 46.a i 46.b koji glase:

»Članak 46.a

(1) U postupku obilježavanja granica zemljišta izvoditelj izrađuje popis katastarskih čestica u kojem osobe koje su pokazale lomne točke granica zemljišta, a koje je izvoditelj obilježio i prikazao na skici izmjere, potpisom iskazuju suglasnost s obilježenim granicama zemljišta.

(2) Ako neka od osoba nije suglasna s obilježenim granicama zemljišta na granici njihovih katastarskih čestica, takva granica označuje se spornom.

Članak 46.b

(1) Za sve katastarske čestice obuhvaćene katastarskom izmjerom izvoditelj izrađuje i potpisuje  zapisnike o obilježavanju u kojima se iskazuju podaci o osobama koje su pozvane na obilježavanje odnosno o osobama koje su se odazvale/nisu odazvale na obilježavanje, činjenice o utvrđenim i obilježenim granicama zemljišta, činjenice o preuzimanju granica zemljišta u slučajevima iz članka 47. ovoga Zakona te činjenice o granicama zemljišta koje se označavaju spornom.

(2)  Za osobe koje su se odazvale i pristupile obilježavanju prikupljaju se podaci i to: ime i prezime odnosno naziv, adresa i osobni identifikacijski broj (OIB), broj osobne iskaznice policijske uprave koja je izdala osobnu iskaznicu kao i utvrđene činjenice o svojstvu osobe u odnosu na osobe upisane u katastarski operat, zemljišnu knjigu, kartone zemljišta te pologe isprava odnosno svojstvo osobe koja ima interes u postupcima katastarske izmjere.

(3) Za osobe koje se nisu odazvale i nisu pristupile obilježavanju u zapisniku iz stavka 1. ovoga članka iskazuju se podaci o osobama kako su navedeni u evidencijama iz članka 45. ovoga Zakona.«.

Članak 21.

Članak 47. mijenja se i glasi:

»Ako se osobe iz članka 45. ovoga Zakona nisu odazvale pozivu na obilježavanje, izvoditelj će za potrebe iskazivanja katastarskih čestica u elaboratu katastarske izmjere:

1. kao granice zemljišta preuzeti obilježene granice susjednih zemljišta u postupku obilježavanja iz članka 46. ovoga Zakona, a ako isto nije moguće

2. preuzeti podatke o lomnim točkama međa i drugih granica katastarskih čestica iz postojećeg katastarskog operata uz prethodno odobrenje osobe za provedbu tehničkog nadzora nad poslovima katastarske izmjere te nadležnog područnog ureda za katastar odnosno ureda Grada Zagreba.«.

Članak 22.

Iza članka 47. dodaje se članak 47.a koji glasi:

»Položajne koordinate obilježenih lomnih točaka granica katastarskih čestica određuju se na način propisan člankom 26. ovoga Zakona.«.