I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 2., te članku 69. stavku 3. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“, broj 69/99, 151/03, 157/03 Ispravak, 100/04, 87/09, 8/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15, 44/17, 90/18, 32/20, 62/20, 117/21 i 114/22) uređene su vrste kulturnih dobara, uspostavljanje zaštite nad kulturnim dobrom, obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara, obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, obavljanje upravnih i inspekcijskih poslova, rad i djelokrug Hrvatskog vijeća za kulturna dobra, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara. Navedeni Zakon usvojen je 1999. godine, a do danas su donesene njegove brojne izmjene i dopune.

Od donošenja Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koji je na snazi dogodile su se značajne promjene u području gradnje, materijala, tehnologije, te su nastupile i izvanredne okolnosti u kojima su oštećena kulturna dobra što sve zahtijeva nov način uređenja područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Novim Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara potrebno je urediti način proglašenja statusa kulturnog dobra, kriterije vrednovanja i propisivanje mjera zaštite i očuvanja te unaprjeđenja stanja kulturnih dobara, postupak za izdavanje posebnih uvjeta zaštite, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru i potvrde glavnog projekta, standarde i smjernice zaštite i očuvanja kulturnih dobara, poslove i zadaće provedbe ovog Zakona u okviru djelokruga Ministarstva kulture i medija, prava i obveza vlasnika kulturnog dobra, nositelja prava na kulturnom dobru i drugih imatelja, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, način suradnje s drugim tijelima u provođenju zaštite i očuvanja kulturnih dobara, osiguravanje učinkovitog obavljanja poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara, sprječavanje svake radnje i drugog protupravnog postupanja kojima bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra te time ugroziti njegova vrijednost, sprječavanje protupravnog prometa kulturnim dobrima te nadzor nad izvozom, iznošenjem, uvozom i unošenjem kulturnih dobara.

Radi jasnoće Zakona te njegove lakše primjene u novom su Zakonu dane nove definicije pojmova koji se koriste u tekstu Zakona. Tijekom primjene Zakona koji je na snazi pokazalo se da je potrebno, radi boljeg izvršavanja Zakona, utvrditi način podjele odnosno razvrstavanje kulturnih dobara s obzirom na posebne vrste zaštite pojedine kategorije kulturnih dobara.

Na nov je način uređeno proglašenje statusa kulturnog dobra, odnosno propisani su  kriteriji za utvrđivanje statusa kulturnog dobra prema kojima je potrebno izraditi prijedlog za utvrđivanje statusa kulturnog dobra. Odluka o proglašenju statusa kulturnog dobra nov je način utvrđivanja svojstva kulturnog dobra i upisa kulturnog dobra u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske te zabilježbu nepokretnog kulturnog dobra u zemljišne knjige. Zabilježba kulturnog dobra u zemljišne knjige omogućuje transparentnost prilikom obavljanja pravnih poslova na nepokretnim kulturnim dobrima.  Propisane su također situacije u kojima se može privremeno proglasiti status kulturnog dobra.

Posebna pozornost posvećena je mjerama zaštite i očuvanja kulturnih dobara te su one precizno razrađene. Tako je predviđeno da je konzervatorska podloga koja sadrži mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara sastavni dio prostornog plana i unosi se u Informacijski sustav kulturne baštine te Geografski informacijski sustav, što će uvelike olakšati vlasnicima i korisnicima provođenje mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara te provođenje zahvata i radova, s obzirom na javnu dostupnost mjera zaštite i očuvanja. Time se postupci koje se odnose na ishođenje dokumentacije za gradnju znatno pojednostavljuju s obzirom da će mjere zaštite kulturnog dobra biti sadržane u konzervatorskim podlogama i javno dostupne. Također se predviđa donošenje standarda, konzervatorskih smjernica i drugih akata nužnih za učinkovitu provedu mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara, posebno njihovo provođenje u izvanrednim okolnostima.

Detaljno je propisana potrebna dokumentacija te postupanje u svim situacijama kada se poduzimaju radovi i zahvati na kulturnom dobru. Vlasnicima i nositeljima prava na kulturnim dobrima kao investitorima  omogućuje se dobivanje svih potrebnih informacija prije pristupanja ishođenju potrebne dokumentacije za planirane zahvate na kulturnom dobru i građenje u formalnom postupku pred nadležnim tijelima za građenje i Ministarstvom kulture i medija. Konzervatorsko lokacijska obavijest je novina ovog Zakona kojom se Ministarstvu kulture i medija propisuje obveza izdavanja obavijesti o mjerama zaštite i mjerama održavanja kulturnog dobra te opsegu prihvatljivih promjena uključujući i podatak o tome je li potrebno provesti arheološka ili druga istraživanja te izraditi konzervatorski elaborat.

Zakonom se uređuje upravljanje kulturnim dobrima i obveza izrade planova upravljanja, radi poboljšanja stanja kulturnih dobara i njihovog održivog korištenja.

Radi zaštite i očuvanja arheološke baštine, a posebno sprječavanja njenog ugrožavanja propisano je osiguravanje sredstava iz državnog proračuna za njezino istraživanje, a osobito u svrhu izgradnje objekata za stambeno zbrinjavanje i obavljanja djelatnosti od javnog interesa.

Ovim Zakonom detaljno su uređeni uvjeti za izvoz, uvoz i povrat kulturnih dobara te je Zakon usklađen s aktima Europske unije i drugim međunarodnim dokumentima koji se odnose na ovu temu.

Uređeni su također pitanja prava i obveza vlasnika kulturnoga dobra i drugih odgovornih osoba, pitanja obavljanja poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u sklopu kojih su uređeni inspekcijski poslovi zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Zakonom se također uređuje rad ustanova i drugih pravnih osoba za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, osoba ovlaštenih za rad na kulturnim dobrima, Hrvatskog vijeća za kulturna kulturnih dobra kao savjetodavnog tijela ministra nadležnog za kulturu, u području zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

Zakonom se propisuje osiguranje sredstava za financiranje provedbe mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara.

2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Predloženim Zakonom uređuje se sljedeće:

– način proglašenja statusa kulturnog dobra

– utvrđivanje kriterija vrednovanja i propisivanje mjera zaštite i očuvanja te unaprjeđenja stanja kulturnih dobara

– postupci za izdavanje posebnih uvjeta zaštite, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru i potvrde glavnog projekta

– standardi i smjernice zaštite i očuvanja kulturnih dobara

– poslovi i zadaće provedbe ovog Zakona u okviru djelokruga Ministarstva kulture i medija

– utvrđivanje prava i obveza vlasnika kulturnog dobra, nositelja prava na kulturnom dobru i drugih imatelja

– upravljanje kulturnim dobrom i donošenje plana upravljanja

– zaštita kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima

– financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara

– način suradnje s drugim tijelima u provođenju zaštite i očuvanja kulturnih dobara

– osiguravanje učinkovitog obavljanja poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara

– sprječavanje svake radnje i drugog protupravnog postupanja kojima bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra te time ugroziti njegova vrijednost

– sprječavanje protupravnog prometa kulturnim dobrima te nadzor nad izvozom,

iznošenjem, uvozom i unošenjem kulturnih dobara.

3.Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Predloženi Zakon proizvest će sljedeće posljedice:

– pojednostavit će se način proglašenja statusa kulturnog dobra na temelju jasno utvrđenih kriterija

– unaprijedit će se stanje kulturnih dobara propisivanjem i provođenjem općih  mjera zaštite i očuvanja kulturnih dobara te javno dostupnih dokumenata koji obvezno sadrže mjere zaštite i očuvanja kulturnih dobara

– detaljno će se urediti i pojednostaviti postupci za izdavanje posebnih uvjeta zaštite, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru i potvrde glavnog projekta

– jasno će biti propisani standardi i smjernice zaštite i očuvanja kulturnih dobara što će osigurati bolju provedbu redovitog održavanja i drugih mjera od strane vlasnika, nositelja prava na kulturnom dobru i drugih imatelja

– prava i obveze vlasnika kulturnog dobra, nositelja prava na kulturnom dobru i drugih imatelja će biti jasnije i detaljnije određena i propisana

– uredit će se upravljanje kulturnim dobrima i donošenje plana upravljanja radi poboljšanja stanja kulturnih dobara

– osigurat će se unaprjeđenje pripreme i provedbe zaštite kulturnih dobara u izvanrednim okolnostima

– uredit će se način financiranja zaštite i očuvanja kulturnih dobara

– osigurat  će se učinkovita suradnja s drugim tijelima u provođenju zaštite i očuvanja kulturnih dobara

– uredit će se način sprječavanja svake radnje i drugog protupravnog postupanja kojima bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svojstva, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra te time ugroziti njegova vrijednost

– uredit  se način kontrole i sprječavanja protupravnog prometa kulturnim dobrima te nadzor nad izvozom, iznošenjem, uvozom i unošenjem kulturnih dobara

– osigurat će se učinkovita provedba poslova i zadaća propisanih ovim Zakonom u okviru djelokruga Ministarstva kulture i medija.

III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovog Zakona financijska su sredstva osigurana u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu, i to na razdjelu 055 Ministarstvo kulture i medija.

PRIJEDLOG ZAKONA O ZAŠTITI I

OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju vrste kulturnih dobara i mjere njihove zaštite i očuvanja, Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, djelokrug za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturne baštine, financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara, kao i druga pitanja u svezi sa zaštitom i očuvanjem kulturnih dobara.

(2) Kulturna dobra su dobra od interesa za Republiku Hrvatsku i uživaju njezinu osobitu zaštitu.

(3) Kulturna dobra zaštićuju se ovim Zakonom kao dio nacionalne baštine Republike Hrvatske u svrhu trajnog očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta te predstavljaju nacionalno blago.

Prijenos pravne stečevine Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:

− Uredba Vijeća (EZ) br. 116/2009 od 18. prosinca 2008. o izvozu kulturnih dobara (Kodificirana verzija) (SL L 39, 10. 2. 2009.)

− Provedbena uredba Komisije (EU) br. 1081/2012 od 9. studenoga 2012. za potrebe Uredbe Vijeća (EZ) br. 116/2009 o izvozu kulturnih dobara (SL L 324, 22. 11. 2012.)

− Uredba (EU) br. 1024/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2008/49/EZ (»Uredba IMI«), Tekst značajan za EGP (SL L 316, 14. 11. 2012.)

− Uredba (EU) 2019/880 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o unosu i uvozu kulturnih dobara (SL L 151, 7. 6. 2019., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/880).

(2) Ovim Zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima se Direktiva 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog područja države članice i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (preinaka) (SL L 159, 28.5.2014.).

Ciljevi Zakona

Članak 3.

Ciljevi ovog Zakona jesu:

− uređivanje načina proglašenja statusa kulturnog dobra

− utvrđivanje kriterija vrednovanja i propisivanje mjera zaštite i očuvanja te unaprjeđenja stanja kulturnih dobara

− propisivanje postupaka za izdavanje posebnih uvjeta zaštite, odobrenja za zahvate na kulturnom dobru i potvrde glavnog projekta

− propisivanje standarda i smjernica zaštite i očuvanja kulturnih dobara

− utvrđivanje poslova i zadaća provedbe ovog Zakona u okviru djelokruga Ministarstva

− utvrđivanje prava i obveza vlasnika kulturnog dobra, nositelja prava na kulturnom dobru i drugih imatelja

− financiranje zaštite i očuvanja kulturnih dobara

− propisivanje načina suradnje s drugim tijelima u provođenju zaštite i očuvanja kulturnih dobara

− osiguravanje učinkovitog obavljanja poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara

− sprječavanje svake neodobrene radnje i drugog protupravnog postupanja kojima bi se izravno ili neizravno moglo promijeniti svojstvo, oblik, značenje i izgled kulturnog dobra te time ugroziti njegova vrijednost

− sprječavanje protupravnog prometa kulturnim dobrima te nadzor nad izvozom, iznošenjem, uvozom i unošenjem kulturnih dobara.

Način korištenja i skrb o kulturnim dobrima

Članak 4.

(1) Svatko ima pravo koristiti kulturna dobra kao izvor informacija i znanja, uživati u njihovim vrijednostima i pridonositi njihovom očuvanju.

(2) Svatko je dužan skrbiti o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara u skladu s odredbama ovog Zakona te prijaviti Ministarstvu dobro za koje se može predmnijevati da ima svojstvo kulturnog dobra.

Značenje pojmova

Članak 5.

Pojedini pojmovi u smislu ovog Zakona imaju sljedeća značenja:

. kulturna dobra jesu materijalna i nematerijalna dobra; pokretne i nepokretne stvari od kulturno-povijesnog, umjetničkog, arhitektonskog, paleontološkog, arheološkog, etnografskog, antropološkog i znanstvenog značenja; nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti koja su od interesa za Republiku Hrvatsku te se na temelju Odluke o proglašenju statusa kulturnog dobra upisuju u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

. svojstvo kulturnog dobra predstavlja skup obilježja koja se vrednuju u postupku proglašenja statusa kulturnog dobra  

. obuhvat nepokretnog kulturnog dobra jest predmet zaštite koji je određen katastarskim česticama ili njihovim dijelovima, georeferenciranim točkama/koordinatama ili na drugi način sukladno ovom Zakonu  

. zaštita kulturnog dobra jest provedba mjera zaštite pravne i stručne naravi propisanih odredbama ovoga Zakona, a sukladno pravilima konzervatorske struke

. čuvanje kulturnog dobra jest sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra i osiguravanje njegove zaštite od svakog ugrožavanja toga dobra ili njegovih svojstava, kao i svake druge štetne uporabe

. očuvanje kulturnog dobra jest provedba mjera zaštite i očuvanja radi produženja trajanja  svojstava kulturnoga dobra te sustavno praćenje stanja kulturnoga dobra i osiguravanje njegove zaštite od svakog ugrožavanja toga dobra ili njegovih svojstava, kao i svake druge štetne uporabe

. održavanje kulturnog dobra jest redovito poduzimanje mjera i radova nužnih za očuvanje svojstava, cjelovitosti i namjene kulturnog dobra

. pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro jest nepokretno kulturno dobro u smislu članka 10. ovog Zakona za koje je donesena odluka o proglašenju statusa kulturnog dobra

. pojedinačno zaštićeno pokretno kulturno dobro jest pokretno kulturno dobro u smislu članka 11. ovoga Zakona za koje je donesena odluka o proglašenju statusa kulturnog dobra

. javna plastika odnosi se na kiparska ostvarenja u javnom prostoru

. kulturno-povijesna cjelina jest nepokretno kulturno dobro koje obuhvaća područje od posebnog interesa za zaštitu čija je povezanost i vrijednost prepoznata s arheološkog, arhitektonskog, povijesnog, estetskog ili sociokulturnog gledišta i koje je potrebno očuvati ili unaprijediti

. memorijalno kulturno dobro jest nepokretno kulturno dobro koje obuhvaća integralno i cjelovito sačuvano povijesno-memorijalno područje, mjesta povijesnih događanja, spomen-park, mjesta masovnih stradanja, groblja, grobnice i grobovi, legendarna područja i mjesta

. p ovijesni urbani krajolik jest rezultat povijesnih slojeva te kulturnih i prirodnih vrijednosti kulturno-povijesne cjeline, naselja gradskih obilježja i pripadajućega okruženja

. kulturni krajolik jest krajolik od posebnog interesa za zaštitu čija su obilježja rezultat djelovanja i međudjelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika, a posjeduje cjelovitost i izvornost, povijesnu, estetsku, društvenu, znanstvenu ili duhovnu vrijednost kao i druge vrijednosti utvrđene za ovu vrstu

. privremeno zaštićena kulturna dobra jesu dobra koja su ugrožena, a za koja se predmnijeva da imaju svojstva kulturnog dobra te su privremeno zaštićena u trajanju do dvije godine odlukom Ministarstva i kao takva upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

. arheološko nalazište i/ili zona od interesa za zaštitu sadržava dokaze o prošlim ljudskim aktivnostima ili razdobljima u povijesti, a posjeduje cjelovitost i izvornost fizičkih ostataka

. građevina arheološkog značenja jest građevina ili dio građevine koja čini jednu funkcionalnu cjelinu i nalazi se ispod površine zemlje

. arheološki park jest istraženo, zaštićeno i prezentirano arheološko nalazište ili njegov dio koji uključuje informativno-didaktičke sastavnice prezentacije i interpretacije u cilju podizanja svijesti o važnosti arheološke baštine

. evidentirano arheološko nalazište/nalaz jest oznaka/pojam/naziv u prostornim planovima svih razina/studijama utjecaja na okoliš za područje/mjesto/položaj koji ima arheološki potencijal ali nedovoljno poznat prije provedenih arheoloških istraživanja

. kontaktna zona jest područje koje okružuje ili dotiče kulturno dobro, nema svojstvo kulturnog dobra, a u kojem području određene promjene mogu bitno utjecati na prostorni, fizički i/ili vizualni integritet kulturnog dobra za koje se određuju mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra

. posebni uvjeti zaštite kulturnog dobra jesu stručni neupravni akt kojim se utvrđuje način provođenja mjera zaštite i očuvanja u postupcima izdavanja potvrda i odobrenja.  

. nositelj prava na kulturnom dobru jest osim vlasnika i nositelj drugih stvarnih i obveznih prava na kulturnom dobru

. mjere zaštite i očuvanja kulturnoga dobra jesu ukupnost svih postupaka i aktivnosti u skladu s ovim Zakonom radi potpune zaštite i očuvanja kulturnog dobra ili njegovog dijela

. konzervatorski elaborat jest stručni dokument koji se izrađuje u svrhu izdavanja posebnih uvjeta zaštite i očuvanja u slučaju složenijih zahvata na kulturnom dobru, a koji mogu utjecati na tehničko stanje odnosno svojstva kulturnog dobra, kao i za postojeću građevinu ili planiranu izgradnju unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline na lokaciji koja je od interesa za trajno očuvanje svojstva kulturo-povijesne cjeline

. konzervatorska rekonstrukcija je djelomična ili potpuna obnova kulturnog dobra slijedeći njegov izvorni oblik uz mogućnost primjene odgovarajućih suvremenih materijala i tehnologija

. konzervatorska podloga je stručna dokumentacija koja sadrži grafički i tekstualni dio, a obuhvaća identifikaciju, analizu stanja, valorizaciju i mjere očuvanja kulturno-povijesnih vrijednosti na području obuhvata, a objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za kulturu. Konzervatorska podloga je stručna osnova za prostorno planiranje, za izradu planova upravljanja, poslovnih planova, strateških studija, razvojnih planova i ostalih dokumenata.

. područje zajedničkih obilježja je homogena prostorna jedinica u kojoj se dosljedno pojavljuje isti ili sličan uzorak kao urbani, ruralni, industrijski, prirodni uzorak i drugo

. konzervatorske smjernice su upute za postupanje Ministarstva u provedbi mjera zaštite i očuvanja kulturnog dobra

. konzervatorski standardi su upute za djelovanje koje donosi ministar nadležan za kulturu na temelju rezultata znanosti, tehnologije i iskustva, a čiji zaključci omogućuju ujednačeno postupanje, pristup, metode i procedure po određenim konzervatorskim temama, koje imaju snagu podzakonskog propisa

. kulturni predmet je predmet koji je kategoriziran ili definiran od strane države članice Europske unije, prije ili nakon njegova nezakonitog iznošenja s državnog područja te države članice, kao dio »nacionalnog blaga koje ima umjetničku, povijesnu ili arheološku vrijednost« prema nacionalnom zakonodavstvu ili u okviru administrativnih postupaka, a u smislu članka 36. Ugovora o funkcioniranju Europske unije

. nezakonito iznesen kulturni predmet s državnog područja države članice Europske unije je kulturni predmet iznesen s državnog područja države članice kršenjem njezinih propisa o zaštiti nacionalnog blaga ili kršenjem Uredbe (EZ) br. 116/2009 ili koji nije vraćen nakon isteka roka zakonitog privremenog iznošenja ili bilo koje kršenje nekog drugog uvjeta kojim se uređuje takvo privremeno iznošenje

. država članica Europske unije koja je zatražila povrat kulturnog predmeta je država članica s čijeg je državnog područja kulturni predmet nezakonito iznesen

. država članica Europske unije od koje se traži povrat kulturnog predmeta je država članica na čijem se državnom području nalazi kulturni predmet nezakonito iznesen s državnog područja druge države članice Europske unije

. povrat kulturnog predmeta je fizički povrat kulturnog predmeta na državno područje države članice Europske unije koja je zatražila povrat

. samostalni posjednik kulturnog predmeta je osoba koja za vlastiti račun izvršava faktičnu vlast na kulturnom predmetu

. nesamostalni posjednik kulturnog predmeta je osoba koja za treću osobu izvršava faktičnu vlast na kulturnom predmetu

. javne zbirke su zbirke koje su u skladu sa zakonodavstvom države članice Europske unije definirane kao javne i koje su u vlasništvu te države članice, lokalnog ili područnog tijela u toj državi članici ili institucije koja se nalazi na državnom području te države članice, pod uvjetom da je takva institucija u vlasništvu države članice ili lokalnog ili područnog tijela ili je u znatnoj mjeri od njih financirana

. plan upravljanja kulturnim dobrom je plan koji se donosi u svrhu osiguranja stručnog upravljanja vrijednostima kulturnog dobra, a sadrži analizu stanja, ciljeve upravljanja, aktivnosti za provođenje ciljeva i pokazatelje provedbe plana. U izradi plana upravljanja kulturnim dobrom obvezno sudjeluju mjerodavni stručnjaci zavisno od vrste kulturnog dobra te dionici zainteresirani za njegovu zaštitu, očuvanje i održivo korištenje

. imatelj kulturnoga dobra jest svaka osoba koja na bilo koji način i po bilo kojoj osnovi koristi kulturno dobro

. Ministarstvo je tijelo državne uprave nadležno za kulturu

. HTRS  je Hrvatski terestrički referentni sustav.

Odnos Zakona prema drugim propisima

Članak 6.

Ovaj Zakon ima prvenstvo u primjeni u slučaju zaštite i očuvanja kulturnih dobara kao poseban propis u odnosu na druge propise koji su opći propisi.

Ovlaštenja ministra

Članak 7.

(1) Ministar nadležan za kulturu donosi pravilnike, smjernice, standarde i druge podzakonske propise i akte za provedbu ovog Zakona.

(2) Ministar nadležan za kulturu uređuje način rada savjetodavnih radnih tijela, povjerenstva, radne grupe i sl. koja osniva u svrhu provedbe odredbi ovoga Zakona te određuje naknadu za rad članovima tih tijela koji nisu državni službenici.

(3) Način rada u Ministarstvu, javnim muzejima, državnim arhivima, javnim knjižnicama koje imaju javne ovlasti u vezi s provedbom ovoga Zakona, uključujući i sustav provedbe postupaka i izrade akata elektroničkim putem koji se donose na temelju ovoga Zakona, ministar nadležan za kulturu propisuje naputkom.

Rodna jednakost

Članak 8.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. VRSTE KULTURNIH DOBARA

Razvrstavanje kulturnih dobara

Članak 9.

(1) Kulturno dobro može biti materijalno i nematerijalno.

(2) Materijalna kulturna dobra mogu biti nepokretna i pokretna.

Nepokretno kulturno dobro

Članak 10.

Nepokretno kulturno dobro može biti naselje ili njegov dio; građevina ili njezini dijelovi ili građevina s okolišem; elementi povijesne opreme naselja; povijesno zelenilo, vrt, perivoj, park i drvored; javna plastika i drugi slični objekti; tehnički objekt s uređajima; memorijalno područje, mjesto i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama; arheološko nalazište i zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone; područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima; krajolik čija su obilježja rezultat djelovanja i međudjelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika.

Pokretno kulturno dobro

Članak 11.

Pokretna kulturna dobra mogu biti pojedinačni predmeti i zbirke u muzejima, knjižnicama, arhivima i drugim ustanovama, pojedinačni predmeti, zbirke, sakralni inventari i oprema u vlasništvu vjerskih zajednica kao i predmeti i zbirke drugih pravnih i fizičkih osoba, te svi predmeti i zapisi od kulturnog, povijesnog, umjetničkog, paleontološkog, arheološkog, antropološkog, etnološkog, znanstvenog, tehničkog i društvenog značaja.

Nematerijalno kulturno dobro

Članak 12.

(1) Nematerijalna kulturna dobra obuhvaćaju znanja, izvedbe, izričaje, vještine, umijeća te s njima povezane predmete i kulturne prostore, a koje zajednice, skupine i pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine.

(2) Nematerijalna kulturna dobra prenose se iz naraštaja u naraštaj, a zajednice, skupine i pojedinci ih stalno iznova stvaraju u odnosu na svoje okruženje, prirodu i vlastitu prošlost što im pruža osjećaj zajedničkoga identiteta i kontinuiteta te tako promiču poštovanje kulturne raznolikosti i ljudske kreativnosti.

(3) Nematerijalna kulturna dobra prepoznaju se, među ostalim, u sljedećim područjima: usmena predaja, izričaji i govori; izvedbene umjetnosti; običaji, obredi i svečanosti; tradicijska znanja i vještine; tradicijski obrti.

(4) Za nematerijalno kulturno dobro određuje se nositelj koji može biti zajednica, skupina i pojedinci koji prepoznaju nematerijalnu kulturnu baštinu kao dio vlastitoga kulturnoga identiteta, stvaraju je, prenose i održavaju te imaju primarnu ulogu u njezinu očuvanju.

III. UTVRĐIVANJE STATUSA KULTURNOG DOBRA

Općenito

Članak 13.

Zaštita nad određenim dobrom uspostavlja se utvrđivanjem statusa kulturnog dobra u skladu s ovim Zakonom i pravilnikom kojim se uređuje Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Status kulturnog dobra propisan ovim Zakonom

Članak 14.

(1) Status kulturnog dobra na temelju ovog Zakona imaju:  

− knjige i ostala tiskana građa, novine, časopisi, plakati i dr. nastala do 1850. godine te sva rukopisna građa javnih knjižnica i knjižnica u sastavu pravnih osoba kojima su osnivači Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe u njihovu pretežitom vlasništvu

− Croatica, nacionalna zbirka knjižnične građe

− arheološka građa starija od 100 godina

− građevine i drugi materijalni ostaci iz razdoblja hrvatskih narodnih vladara od 9. do 12. stoljeća.

(2) Status kulturnog dobra stječu muzejski predmeti i muzejske zbirke upisom u inventarnu knjigu javnih muzeja sukladno ovom Zakonu i zakonu kojim se uređuje muzejska djelatnost.

Kriteriji za utvrđivanje statusa kulturnog dobra

Članak 15.

(1) Kriteriji za utvrđivanje statusa kulturnog dobra su:

− izvornost i cjelovitost

− povijesna, estetska, društvena, znanstvena i/ili duhovna vrijednost kao i druge utvrđene vrijednosti izražene nizom obilježja ovisno o vrsti kulturnog dobra, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(2) Kulturnim dobrom proglašava se nepokretna, pokretna i nematerijalna baština koja predstavlja i pridonosi cjelovitosti prostornog, kulturnog i zajedničkog nacionalnog identiteta svih povijesnih regija Republike Hrvatske te zadovoljava kriterije iz stavka 1. ovoga članka, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(3) Ovisno o vrsti kulturne baštine iz stavka 2. ovoga članka i njenom kulturnom kontekstu, može se smatrati da dobro ispunjava uvjete izvornosti i cjelovitosti, ako su njegove kulturne vrijednosti istinito i vjerodostojno izražene kroz niz obilježja i to: oblikovanje, materijal, uporabu i funkciju, tradiciju, tehnike i umijeća, mjesto i okruženje, jezik i druge oblike nematerijalne baštine, duhovnost i osjećanje.

(4) Nematerijalno kulturno dobro mora biti prepoznato od zajednice kao dio njezine kulturne baštine te pripadati u jedno ili više područja nematerijalne baštine navedenih u članku 12. ovoga Zakona.

(5) Kulturno dobro može biti proglašeno na temelju vrednovanja uvažavajući kriterije iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka.

Utvrđivanje statusa kulturnog dobra

Članak 16.

(1) Pokretna, nepokretna dobra i nematerijalna dobra za koja se u postupku provjere i vrednovanja utvrdi da ispunjavaju kriterije iz članka 15. ovoga Zakona određene s obzirom na njihovu vrstu, smatraju se kulturnim dobrima od interesa za Republiku Hrvatsku te kao takva uživaju zaštitu prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Na temelju odluke o proglašenju statusa kulturnog dobra koje donosi Ministarstvo po službenoj dužnosti, kulturna dobra iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

(3) Odluka o proglašenju statusa kulturnog dobra može se donijeti bez prethodnog izjašnjenja stranke.

(4) Dostava odluke iz stavka 2. ovoga članka obavlja se objavom na mrežnim stranicama Ministarstva.

(5) Dostava odluke iz stavka 2. ovoga članka smatra se obavljenom istekom osmoga dana od dana objave na mrežnim stranicama Ministarstva.

Privremeni status kulturnog dobra

Članak 17.

(1) Za dobro za koje se predmnijeva da ima obilježja propisana za određenu vrstu kulturnog dobra iz članka 15. ovoga Zakona može se preventivno, radi sprječavanja propadanja i/ili ugrožavanja njegove vrijednosti, privremeno utvrditi status kulturnog dobra.

(2) Odluku o privremenoj zaštiti iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo prema mjestu gdje se dobro nalazi, a može ju donijeti bez prethodnog izjašnjavanja stranke.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka odluku o privremenoj zaštiti arhivskog gradiva donosi Hrvatski državni arhiv a odluku o privremenoj zaštiti knjižnične građe donosi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

(4) Odlukom o privremenoj zaštiti iz stavka 2. i 3. ovoga članka utvrđuje se predmet privremene zaštite, mjere zaštite i očuvanja kulturnog dobra i rok na koji se ona određuje.

(5) Rok na koji se određuje privremena zaštita računa se do donošenja odluke iz članka 16. ovoga Zakona, ali ne može biti dulji od dvije godine u neprekinutom trajanju, osim za arheološka i podvodna arheološka nalazišta u slučaju kojih rok privremene zaštite ne može biti dulji od šest godina u neprekinutom trajanju od dana donošenja odluke o privremenoj zaštiti.

(6) Trajanje privremene zaštite ne može se produljiti nakon isteka rokova propisanih stavkom 5. ovoga članka osim u slučaju kada je privremeno zaštićeno kulturno dobro ugroženo i nastupile su izvanredne okolnosti.

(7) Odluka o privremenoj zaštiti prestaje važiti donošenjem odluke o trajnoj zaštiti kulturnog dobra kojim se ono ukida ili protekom roka propisanog stavkom 5. i 6. ovoga članka.

(8) Odlukom kojom se uspostavlja privremena zaštita nad nekretninama obvezno se utvrđuje obuhvat kulturnog dobra na koji se odnosi privremena zaštita, a dostavlja se tijelu nadležnom za katastar i nadležnom općinskom sudu radi upisa statusa kulturnog dobra u katastar i zemljišnu knjigu.

Određivanje kontaktne zone

Članak 18.

(1) Za nepokretno kulturno dobro osim za pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro može se odlukom  iz članka 16. stavka 2. i članka 17. stavka 2. ovoga Zakona odrediti kontaktna zona koja obuhvaća područje koje okružuje ili dotiče nepokretno kulturno dobro, a u kojem određene promjene mogu bitno utjecati na prostornu, fizičku i/ili vizualnu cjelovitost kulturnog dobra.

(2) Za kontaktnu zonu iz stavka 1. ovoga članka određuju se mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti nepokretnog kulturnog dobra koje se unose u odluku o proglašenju kulturnog dobra zajedno sa obuhvatom kontaktne zone na koje se primjenjuju.

(3) Kontaktna zona se obvezno određuje za nepokretno kulturno dobro upisano u Listu svjetske baštine ili u Listu ugrožene svjetske baštine.

(4) Mjere radi osiguranja zaštite vrijednosti kulturnog dobra iz stavka 2. ovoga članka koje su unesene u prostorne planove provode se u okviru izvršenja tih planova sukladno ovom Zakonu i propisima kojima se uređuje građenje i prostorno uređenje.

(5) Kontaktna zona kulturno-povijesne cjeline unosi se u informacijski sustav kulturne baštine koji vodi Ministarstvo, a koji je povezan u informacijski sustav sukladno propisu kojim se uređuje prostorno uređenje.

Proglašenje statusa kulturnog dobra za arhivsko gradivo i knjižničnu građu