NACRT PROGRAMA DRŽAVNE POTPORE ZA KOMPENZACIJU RASTA TROŠKOVA PROIZVODNJE U SEKTORU RATARSTVA
1. UVOD
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine stvorila je znatne gospodarske nesigurnosti, poremetila trgovinske tokove i lance opskrbe te je dovela do iznimno velikih i neočekivanih povećanja cijena, posebno prirodnog plina i električne energije, a i nakon godinu dana od ruske invazije na Ukrajinu, inflatorni pritisci u vezi s energijom, sirovinama, gnojivima i transportom i dalje su glavni izazovi poljoprivrednih tržišta Europske unije.
Ujedno je došlo i do rasta cijena ostalih inputa u proizvodnji, što je proizvođače dovelo u situaciju da su suočeni sa iznimno velikim povećanjem ukupnih troškova proizvodnje. Cijene energenata i mineralnih gnojiva te drugih sirovina povećale su se na međunarodnom tržištu od izbijanja rata, a rizici dodatnog rasta cijena su i dalje prisutni. Ključno je napomenuti da su gnojiva koja su korištena za sjetvu žitarica i uljarica u 2023. godini kupljena kada su cijene bile najviše tijekom 2022. godine. Sektor ratarstva u svom poslovanju bio je izložen visokim cijenama energije i tekućoj općoj inflaciji.
Za vrijeme pandemije COVID - 19 i rata u Ukrajini, sektor ratarstva je, kao i drugi poljoprivredni sektori, osjetio značajne poremećaje uzrokovane nedostatkom i posljedično visokim cijenama repromaterijala, značajnim porastom cijene goriva no dosada nije koristio dodatnu vrstu potpore.
Nesigurnost na poljoprivrednim tržištima Europske unije i dalje je velika unatoč djelomičnoj deblokadi ukrajinskih crnomorskih luka i uspjehu inicijative Europske unije o kanalima solidarnosti u pomaganju Ukrajini u izvozu poljoprivrednih proizvoda. Zbog prekomjernog uvoza iz Ukrajine, otežan je plasman hrvatskih proizvoda na europskom tržištu, što je rezultiralo značajnim padom prodajnih cijena ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj.
Proizvodnja ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj posljednjih godina značajan je izvor poljoprivrednog prihoda naših poljoprivrednika. Republika Hrvatska je u proizvodnji žitarica konkurentna, a pšenica je jedna od izvoznih kultura. Hrvatski poljoprivrednici proizvode kvalitetan proizvod po konkurentnim cijenama i ravnopravno se natječu na globalnom tržištu roba.
Gledajući petogodišnje razdoblje (od 2018. do 2022. godine) na području Republike Hrvatske pšenice se prosječno proizvodilo na 144.752 ha, s prosječnom proizvodnjom od 857.505 t, ječma na 58.105 ha, s prosječnom proizvodnjom od 289.821 t, raži na 1.053 ha, s prosječnom proizvodnjom od 4.065 t, zobi na 17.354 ha, s prosječnom proizvodnjom od 54.914 t, tritikale na 12.825 ha, s prosječnom proizvodnjom od 51.201 t te uljane repice na 38.147 ha, s prosječnom proizvodnjom od 102.180 t.
Prema prvoj procjeni važnijih ranih usjeva u 2023. godini, ovogodišnji urod pojedinih ratarskih kultura loše je kvalitete. Prinosi su niži od očekivanih i rezultat su nepovoljnih prirodnih nepogoda, nemogućnosti ulaska na parcele te smanjenih ulaganja u gnojidbu i zaštitna sredstva zbog visokih cijena primjene agrotehničkih mjera tijekom vegetacije. Procjenjuje se da je proizvodnja ječma u 2023. godini u odnosu na prethodnu 2022. godinu smanjena za 20,8%, a prinos ječma po hektaru u 2023. godini manji je za 20% u odnosu na prinos u 2022. godini.
Također, i ovogodišnji urod pšenice u Republici Hrvatskoj loše je kvalitete, niske hektolitarske mase i niskih proteina. Procjenjuje se da je proizvodnja pšenice u 2023. godini u odnosu na prethodnu 2022. godinu smanjena za 14,2%, a prinos pšenice po hektaru u 2023. godini manji je za 20,0% u odnosu na prinos u 2022. godini. Procjenjuje se da je proizvodnja uljane repice u 2023. godini u odnosu na prethodnu 2022. godinu smanjena za 26,0%, a žetvene površine manje su za 33,0% u odnosu na površine u 2022. godini.
Globalno tržište žitarica u Europi poremećeno je zbog rata u Ukrajini i to na način da je uslijedio enorman priljev pojedinih žitarica posebno pšenice iz Ukrajine. Zbog viškova robe pala je potražnja za istim te dolazi do pritiska na cijene kako na europskom tako i na domaćem tržištu.
Sektor ratarstva ove godine izložen je velikom pritisku u pogledu likvidnosti, klimatskih prilika te nižih prinosa i otkupnih cijena.
Glavni pokazatelj teškog stanja ratarskog sektora jesu niske otkupne i veleprodajne cijene pojedinih ratarskih kultura što je razvidno kada se uspoređuju sa istim razdobljem prethodne godine pa čak i u odnosu na prethodni mjesec.
Tako je prosječna otkupna cijena pšenice na domaćem tržištu u prosincu 2023. godine iznosila 0,18 EUR/kg, što je na razini prethodnog mjeseca, a u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niža je za 41,79%. Prosječna otkupna cijena ječma na domaćem tržištu u prosincu 2023. godine iznosila je 0,16 EUR/kg te je viša za 8,36% u odnosu na prethodni mjesec, a u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niža je za 45,80%. Prosječna otkupna cijena zobi na domaćem tržištu u studenom 2023. godine iznosila je 0,16 EUR/kg, što je u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niže za 35,92%. Prosječna otkupna cijena uljane repice na domaćem tržištu u studenom 2023. godine iznosila je 0,16 EUR/kg, što je u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niže za 74,20 %.
Prosječna veleprodajna cijena pšenice na domaćem tržištu u prosincu 2023. godine iznosila je 0,17 EUR/kg, što je u odnosu na prethodni mjesec niže za 8,53%, a u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niže za 46,63%. Prosječna veleprodajna cijena ječma na domaćem tržištu u prosincu 2023. godine iznosila je 0,16 EUR/kg, što je na razini prethodnog mjeseca, a u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niže je za 44,16%. Prosječna veleprodajna cijena zobi na domaćem tržištu u prosincu 2023. godine iznosila je 0,20 EUR/kg, što je u odnosu na prethodni mjesec niže za 9,18%, a u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niže za 24,81%. Prosječna veleprodajna cijena uljane repice na domaćem tržištu u studenom 2023. godine iznosila je 0,38 EUR/kg, što je u odnosu na prethodni mjesec niže za 2,24%.
Proizvođači u ratarskom sektoru trpe velike gubitke, a pritisak na primarnu proizvodnju i proizvođače ratarskih kultura, kao prvu fazu lanca opskrbe, jak je i intenzivan. Ova je proizvodnja uslijed utjecaja klimatskih promjena i geopolitičkih kretanja pod visokim rizikom te zbog svih tržnih problema mnogi proizvođači u sektoru ratarstva neće moći pokriti svoje troškove proizvodnje.
Ovakva situacija na tržištu narušava stabilnost poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj te bi bez poduzimanja mjera pomoći navedenim proizvođačima moglo doći do značajnog smanjenja ili potpunog prestanka proizvodnje velikog broja gospodarstava što bi za posljedicu imalo narušavanje primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene sigurnosti Republike Hrvatske.
2. CILJ I OPRAVDANOST PROGRAMA
Cilj Programa je pružiti financijsku potporu proizvođačima koji se bave proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice kako bi se ublažili ekonomski gubitci koji utječu na održivost proizvodnje ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj.
Potporom iz ovoga Programa nastoji se nadoknaditi dio porasta troškova proizvodnje, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava, čime se posljedično nastoji zadržati postojeća razina zaposlenosti i spriječiti poremećaji u opskrbi, kako prerađivačkog sektora, tako i krajnjih potrošača.
3. PRAVNA OSNOVA
Pravni temelj za donošenje ovoga Programa je članak 39. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18., 42/20., 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21. i 152/22.).
Ovim Programom uređuje se dodjela državne potpore na temelju Komunikacije komisije Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama i za tranziciju radi potpore gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu od 9. ožujka 2023. (SL C 101/3,17.3.2023.) i njegove izmjene, koja je donesena 21. studenoga 2023. (SL C/2023/1188,21.11.2023.) (u daljnjem tekstu: Privremeni krizni okvir).
Potpore iz ovoga Programa spojive su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU) te su prijavljene Europskoj komisiji na ocjenu u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU.
4. MJERA U PROVEDBI PROGRAMA
Mjera u okviru ovoga Programa je potpora proizvođačima koji se bave proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice.
5. PRIHVATLJIVI KORISNICI POTPORE
Prihvatljivi korisnici potpore iz ovoga Programa su mikro, mala i srednja poduzeća definirana člankom 2. Priloga l. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472 оd 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 327/1, 21.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba o poljoprivrednom izuzeću) te velika poduzeća, koja se bave proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice i koji ispunjavaju sljedeće uvjete:
a) upisani su u Upisnik poljoprivrednika,
b) imaju evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu pod proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice na temelju kojih je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2023. godinu.
6. OPIS POTPORE I POVRŠINE PRIHVATLJIVE ZA POTPORU
Opis potpore
Potpora iz ovoga Programa dodjeljuje se za poljoprivredne površine na kojima je korisnik u 2023. godini uzgajao pšenicu i/ili ječam i/ili zob i/ili tritikale i/ili pir i/ili raž i/ili uljanu repicu, prema podacima s podnesenog Jedinstvenog zahtjeva za 2023. godinu.
Osnova za izračun potpore temelji se na prihvatljivim površinama.
Površine prihvatljive za potporu
Za potporu je prihvatljivo prvih 30 ha poljoprivrednih površina na kojima je korisnik potpore uzgajao pšenicu i/ili ječam i/ili zob i/ili tritikale i/ili pir i/ili raž i/ili uljanu repicu u 2023. godini.
7. OBLIK I NAČIN DODJELE POTPORE
Potpora se dodjeljuje u skladu s odjeljkom 2.1. točkom 62. Privremenog kriznog okvira u obliku izravnih bespovratnih sredstava. Svi iznosi potpore moraju biti bruto iznosi, odnosno prije odbitka poreza ili drugih troškova.
Potpora se u cijelosti financira iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Intenzitet potpore iznosi najviše 100 EUR/ha za površine prihvatljive za potporu.
Ako se nakon zaprimanja svih pristiglih zahtjeva koji zadovoljavaju kriterije za potporom utvrdi da je ukupni iznos zahtjeva veći od iznosa osiguranog u Državnom proračunu za ovu namjenu, iznos potpore po korisniku razmjerno će se umanjiti unutar pojedine mjere.
Na temelju dostavljene dokumentacije, drugih podataka iz internih baza i evidencija te za ovu svrhu zatraženih podataka drugih tijela državne uprave i agencija, obavlja se administrativna obrada zahtjeva za potporu.
8. FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU PROGRAMA
Ukupna vrijednost Programa iznosi 15.000.000,00 eura.
Sredstva za provedbu Programa osigurana su u Državnom proračunu Republike za 2024. godinu.
9. PROVEDBA PROGRAMA
Ministarstvo poljoprivrede odgovorno je za izradu i upravljanje ovim Programom.
Program se primjenjuje na cijelom području Republike Hrvatske.
Provedba ovoga Programa propisat će se Pravilnikom, a provodit će ga Agencija za plaćanja u
poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja).
Pravilnikom će se propisati detaljni uvjeti prihvatljivosti te potrebni dokazi o ispunjavanju uvjeta prihvatljivosti, razdoblje i način podnošenja zahtjeva za potporu, administrativna kontrola, isplata i povrat sredstava te kontrola na terenu.
Ministarstvo poljoprivrede će poštovati tzv. “standstill clause“, odnosno neće dodjeljivati potporu temeljem ovoga Programa prije dobivanja suglasnosti, odnosno odobrenja Europske komisije. Program će se provoditi od datuma primitka odluke Europske komisije o odobrenju dodjele državne potpore, a u skladu s odredbama Privremenog kriznog okvira.
Agencija za plaćanja na temelju dostavljene dokumentacije, drugih podataka iz internih baza i evidencija te za ovu svrhu zatraženih podataka drugih tijela državne uprave i agencija obavlja administrativnu obradu zahtjeva za potporu, kontrolu na terenu te isplatu potpore.
10. PRAVILA O DODJELI POTPORE
Prema ovom Programu grupa povezanih poduzeća smatra se jednim poduzetnikom.
U provedbi mjere ovoga Programa ukupni iznos potpore po jednom poduzetniku ne može premašiti iznos definiran odjeljkom 2.1. točkom 62. Privremenog kriznog okvira.
Potpore iz ovoga Programa zbrajaju se s potporama odobrenim na temelju Privremenog kriznog okvira sukladno odredbama istog.
Potpore iz ovoga Programa mogu se zbrajati s potporama odobrenim na temelju Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (Tekst značajan za EGP) (SL L 352/1, 24.12.2013.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2020/972 od 2. srpnja 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1407/2013 u pogledu njezina produljenja i o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u pogledu njezina produljenja i odgovarajućih prilagodbi (Tekst značajan za EGP) (SL L 215/3, 7.7.2020.) ili s potporom na temelju Uredbe o poljoprivrednom izuzeću uz poštivanje odredbi o zbrajanju iz tih uredbi.
Prema ovom Programu ne mogu se dodijeliti potpore poduzetnicima koji podliježu neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Europske komisije kojom se potpora ocjenjuje nezakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem.
Potpore na temelju ovoga Programa ne dodjeljuju se poduzetnicima na koje se primjenjuju sankcije koje je donijela EU, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
- osobe, subjekte ili tijela posebno navedene u pravnim aktima kojima se izriču te sankcije
- poduzetnike koji su u vlasništvu ili pod kontrolom osoba, subjekata ili tijela na koje se primjenjuju sankcije koje je donijela EU, ili
- poduzetnike koji djeluju u sektorima na koje se primjenjuju sankcije koje je donijela EU, u mjeri u kojoj bi se potporom ugrozili ciljevi odgovarajućih sankcija.
11. PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE
U skladu s odjeljkom 3. Privremenog kriznog okvira Ministarstvo poljoprivrede se obvezuje poštivati obveze praćenja i izvješćivanja utvrđene u istom odjeljku.
NACRT PROGRAMA DRŽAVNE POTPORE ZA KOMPENZACIJU RASTA TROŠKOVA PROIZVODNJE U SEKTORU RATARSTVA
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
1. UVOD
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine stvorila je znatne gospodarske nesigurnosti, poremetila trgovinske tokove i lance opskrbe te je dovela do iznimno velikih i neočekivanih povećanja cijena, posebno prirodnog plina i električne energije, a i nakon godinu dana od ruske invazije na Ukrajinu, inflatorni pritisci u vezi s energijom, sirovinama, gnojivima i transportom i dalje su glavni izazovi poljoprivrednih tržišta Europske unije.
Ujedno je došlo i do rasta cijena ostalih inputa u proizvodnji, što je proizvođače dovelo u situaciju da su suočeni sa iznimno velikim povećanjem ukupnih troškova proizvodnje. Cijene energenata i mineralnih gnojiva te drugih sirovina povećale su se na međunarodnom tržištu od izbijanja rata, a rizici dodatnog rasta cijena su i dalje prisutni. Ključno je napomenuti da su gnojiva koja su korištena za sjetvu žitarica i uljarica u 2023. godini kupljena kada su cijene bile najviše tijekom 2022. godine. Sektor ratarstva u svom poslovanju bio je izložen visokim cijenama energije i tekućoj općoj inflaciji.
Za vrijeme pandemije COVID - 19 i rata u Ukrajini, sektor ratarstva je, kao i drugi poljoprivredni sektori, osjetio značajne poremećaje uzrokovane nedostatkom i posljedično visokim cijenama repromaterijala, značajnim porastom cijene goriva no dosada nije koristio dodatnu vrstu potpore.
Nesigurnost na poljoprivrednim tržištima Europske unije i dalje je velika unatoč djelomičnoj deblokadi ukrajinskih crnomorskih luka i uspjehu inicijative Europske unije o kanalima solidarnosti u pomaganju Ukrajini u izvozu poljoprivrednih proizvoda. Zbog prekomjernog uvoza iz Ukrajine, otežan je plasman hrvatskih proizvoda na europskom tržištu, što je rezultiralo značajnim padom prodajnih cijena ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj.
Proizvodnja ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj posljednjih godina značajan je izvor poljoprivrednog prihoda naših poljoprivrednika. Republika Hrvatska je u proizvodnji žitarica konkurentna, a pšenica je jedna od izvoznih kultura. Hrvatski poljoprivrednici proizvode kvalitetan proizvod po konkurentnim cijenama i ravnopravno se natječu na globalnom tržištu roba.
Gledajući petogodišnje razdoblje (od 2018. do 2022. godine) na području Republike Hrvatske pšenice se prosječno proizvodilo na 144.752 ha, s prosječnom proizvodnjom od 857.505 t, ječma na 58.105 ha, s prosječnom proizvodnjom od 289.821 t, raži na 1.053 ha, s prosječnom proizvodnjom od 4.065 t, zobi na 17.354 ha, s prosječnom proizvodnjom od 54.914 t, tritikale na 12.825 ha, s prosječnom proizvodnjom od 51.201 t te uljane repice na 38.147 ha, s prosječnom proizvodnjom od 102.180 t.
Prema prvoj procjeni važnijih ranih usjeva u 2023. godini, ovogodišnji urod pojedinih ratarskih kultura loše je kvalitete. Prinosi su niži od očekivanih i rezultat su nepovoljnih prirodnih nepogoda, nemogućnosti ulaska na parcele te smanjenih ulaganja u gnojidbu i zaštitna sredstva zbog visokih cijena primjene agrotehničkih mjera tijekom vegetacije. Procjenjuje se da je proizvodnja ječma u 2023. godini u odnosu na prethodnu 2022. godinu smanjena za 20,8%, a prinos ječma po hektaru u 2023. godini manji je za 20% u odnosu na prinos u 2022. godini.
Također, i ovogodišnji urod pšenice u Republici Hrvatskoj loše je kvalitete, niske hektolitarske mase i niskih proteina. Procjenjuje se da je proizvodnja pšenice u 2023. godini u odnosu na prethodnu 2022. godinu smanjena za 14,2%, a prinos pšenice po hektaru u 2023. godini manji je za 20,0% u odnosu na prinos u 2022. godini. Procjenjuje se da je proizvodnja uljane repice u 2023. godini u odnosu na prethodnu 2022. godinu smanjena za 26,0%, a žetvene površine manje su za 33,0% u odnosu na površine u 2022. godini.
Globalno tržište žitarica u Europi poremećeno je zbog rata u Ukrajini i to na način da je uslijedio enorman priljev pojedinih žitarica posebno pšenice iz Ukrajine. Zbog viškova robe pala je potražnja za istim te dolazi do pritiska na cijene kako na europskom tako i na domaćem tržištu.
Sektor ratarstva ove godine izložen je velikom pritisku u pogledu likvidnosti, klimatskih prilika te nižih prinosa i otkupnih cijena.
Glavni pokazatelj teškog stanja ratarskog sektora jesu niske otkupne i veleprodajne cijene pojedinih ratarskih kultura što je razvidno kada se uspoređuju sa istim razdobljem prethodne godine pa čak i u odnosu na prethodni mjesec.
Tako je prosječna otkupna cijena pšenice na domaćem tržištu u prosincu 2023. godine iznosila 0,18 EUR/kg, što je na razini prethodnog mjeseca, a u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niža je za 41,79%. Prosječna otkupna cijena ječma na domaćem tržištu u prosincu 2023. godine iznosila je 0,16 EUR/kg te je viša za 8,36% u odnosu na prethodni mjesec, a u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niža je za 45,80%. Prosječna otkupna cijena zobi na domaćem tržištu u studenom 2023. godine iznosila je 0,16 EUR/kg, što je u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niže za 35,92%. Prosječna otkupna cijena uljane repice na domaćem tržištu u studenom 2023. godine iznosila je 0,16 EUR/kg, što je u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niže za 74,20 %.
Prosječna veleprodajna cijena pšenice na domaćem tržištu u prosincu 2023. godine iznosila je 0,17 EUR/kg, što je u odnosu na prethodni mjesec niže za 8,53%, a u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niže za 46,63%. Prosječna veleprodajna cijena ječma na domaćem tržištu u prosincu 2023. godine iznosila je 0,16 EUR/kg, što je na razini prethodnog mjeseca, a u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niže je za 44,16%. Prosječna veleprodajna cijena zobi na domaćem tržištu u prosincu 2023. godine iznosila je 0,20 EUR/kg, što je u odnosu na prethodni mjesec niže za 9,18%, a u odnosu na lanjske cijene istog razdoblja niže za 24,81%. Prosječna veleprodajna cijena uljane repice na domaćem tržištu u studenom 2023. godine iznosila je 0,38 EUR/kg, što je u odnosu na prethodni mjesec niže za 2,24%.
Proizvođači u ratarskom sektoru trpe velike gubitke, a pritisak na primarnu proizvodnju i proizvođače ratarskih kultura, kao prvu fazu lanca opskrbe, jak je i intenzivan. Ova je proizvodnja uslijed utjecaja klimatskih promjena i geopolitičkih kretanja pod visokim rizikom te zbog svih tržnih problema mnogi proizvođači u sektoru ratarstva neće moći pokriti svoje troškove proizvodnje.
Ovakva situacija na tržištu narušava stabilnost poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj te bi bez poduzimanja mjera pomoći navedenim proizvođačima moglo doći do značajnog smanjenja ili potpunog prestanka proizvodnje velikog broja gospodarstava što bi za posljedicu imalo narušavanje primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambene sigurnosti Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
2. CILJ I OPRAVDANOST PROGRAMA
Cilj Programa je pružiti financijsku potporu proizvođačima koji se bave proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice kako bi se ublažili ekonomski gubitci koji utječu na održivost proizvodnje ratarskih kultura u Republici Hrvatskoj.
Potporom iz ovoga Programa nastoji se nadoknaditi dio porasta troškova proizvodnje, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava, čime se posljedično nastoji zadržati postojeća razina zaposlenosti i spriječiti poremećaji u opskrbi, kako prerađivačkog sektora, tako i krajnjih potrošača.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
3. PRAVNA OSNOVA
Pravni temelj za donošenje ovoga Programa je članak 39. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18., 42/20., 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21. i 152/22.).
Ovim Programom uređuje se dodjela državne potpore na temelju Komunikacije komisije Privremeni okvir za mjere državne potpore u kriznim situacijama i za tranziciju radi potpore gospodarstvu nakon ruske agresije na Ukrajinu od 9. ožujka 2023. (SL C 101/3,17.3.2023.) i njegove izmjene, koja je donesena 21. studenoga 2023. (SL C/2023/1188, 21.11.2023.) (u daljnjem tekstu: Privremeni krizni okvir).
Potpore iz ovoga Programa spojive su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU) te su prijavljene Europskoj komisiji na ocjenu u skladu s člankom 108. stavkom 3. UFEU.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
4. MJERA U PROVEDBI PROGRAMA
Mjera u okviru ovoga Programa je potpora proizvođačima koji se bave proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice .
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
5. PRIHVATLJIVI KORISNICI POTPORE
Prihvatljivi korisnici potpore iz ovoga Programa su mikro, mala i srednja poduzeća definirana člankom 2. Priloga l. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472 оd 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 327/1, 21.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba o poljoprivrednom izuzeću) te velika poduzeća, koja se bave proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice i koji ispunjavaju sljedeće uvjete:
a) upisani su u Upisnik poljoprivrednika,
b) imaju evidentirane poljoprivredne površine u ARKOD sustavu pod proizvodnjom pšenice i/ili ječma i/ili zobi i/ili tritikale i/ili pira i/ili raži i/ili uljane repice na temelju kojih je podnesen Jedinstveni zahtjev za 2023. godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
6. OPIS POTPORE I POVRŠINE PRIHVATLJIVE ZA POTPORU
Opis potpore
Potpora iz ovoga Programa dodjeljuje se za poljoprivredne površine na kojima je korisnik u 2023. godini uzgajao pšenicu i/ili ječam i/ili zob i/ili tritikale i/ili pir i/ili raž i/ili uljanu repicu , prema podacima s podnesenog Jedinstvenog zahtjeva za 2023. godinu.
Osnova za izračun potpore temelji se na prihvatljivim površinama.
Površine prihvatljive za potporu
Za potporu je prihvatljivo prvih 30 ha poljoprivrednih površina na kojima je korisnik potpore uzgajao pšenicu i/ili ječam i/ili zob i/ili tritikale i/ili pir i/ili raž i/ili uljanu repicu u 2023. godini.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
7. OBLIK I NAČIN DODJELE POTPORE
Potpora se dodjeljuje u skladu s odjeljkom 2.1. točkom 62. Privremenog kriznog okvira u obliku izravnih bespovratnih sredstava. Svi iznosi potpore moraju biti bruto iznosi, odnosno prije odbitka poreza ili drugih troškova.
Potpora se u cijelosti financira iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Intenzitet potpore iznosi najviše 100 EUR/ha za površine prihvatljive za potporu.
Ako se nakon zaprimanja svih pristiglih zahtjeva koji zadovoljavaju kriterije za potporom utvrdi da je ukupni iznos zahtjeva veći od iznosa osiguranog u Državnom proračunu za ovu namjenu, iznos potpore po korisniku razmjerno će se umanjiti unutar pojedine mjere.
Na temelju dostavljene dokumentacije, drugih podataka iz internih baza i evidencija te za ovu svrhu zatraženih podataka drugih tijela državne uprave i agencija, obavlja se administrativna obrada zahtjeva za potporu.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
8. FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU PROGRAMA
Ukupna vrijednost Programa iznosi 15.000.000,00 eura.
Sredstva za provedbu Programa osigurana su u Državnom proračunu Republike za 2024. godinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
9. PROVEDBA PROGRAMA
Ministarstvo poljoprivrede odgovorno je za izradu i upravljanje ovim Programom.
Program se primjenjuje na cijelom području Republike Hrvatske.
Provedba ovoga Programa propisat će se Pravilnikom, a provodit će ga Agencija za plaćanja u
poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju (u daljnjem tekstu: Agencija za plaćanja).
Pravilnikom će se propisati detaljni uvjeti prihvatljivosti te potrebni dokazi o ispunjavanju uvjeta prihvatljivosti, razdoblje i način podnošenja zahtjeva za potporu, administrativna kontrola, isplata i povrat sredstava te kontrola na terenu.
Ministarstvo poljoprivrede će poštovati tzv. “standstill clause“, odnosno neće dodjeljivati potporu temeljem ovoga Programa prije dobivanja suglasnosti, odnosno odobrenja Europske komisije. Program će se provoditi od datuma primitka odluke Europske komisije o odobrenju dodjele državne potpore, a u skladu s odredbama Privremenog kriznog okvira.
Agencija za plaćanja na temelju dostavljene dokumentacije, drugih podataka iz internih baza i evidencija te za ovu svrhu zatraženih podataka drugih tijela državne uprave i agencija obavlja administrativnu obradu zahtjeva za potporu, kontrolu na terenu te isplatu potpore.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
10. PRAVILA O DODJELI POTPORE
Prema ovom Programu grupa povezanih poduzeća smatra se jednim poduzetnikom.
U provedbi mjere ovoga Programa ukupni iznos potpore po jednom poduzetniku ne može premašiti iznos definiran odjeljkom 2.1. točkom 62. Privremenog kriznog okvira.
Potpore iz ovoga Programa zbrajaju se s potporama odobrenim na temelju Privremenog kriznog okvira sukladno odredbama istog.
Potpore iz ovoga Programa mogu se zbrajati s potporama odobrenim na temelju Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (Tekst značajan za EGP) (SL L 352/1, 24.12.2013.) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom Komisije (EU) 2020/972 od 2. srpnja 2022. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1407/2013 u pogledu njezina produljenja i o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u pogledu njezina produljenja i odgovarajućih prilagodbi (Tekst značajan za EGP) (SL L 215/3, 7.7.2020.) ili s potporom na temelju Uredbe o poljoprivrednom izuzeću uz poštivanje odredbi o zbrajanju iz tih uredbi.
Prema ovom Programu ne mogu se dodijeliti potpore poduzetnicima koji podliježu neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Europske komisije kojom se potpora ocjenjuje nezakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem.
Potpore na temelju ovoga Programa ne dodjeljuju se poduzetnicima na koje se primjenjuju sankcije koje je donijela EU, uključujući, ali ne ograničavajući se na:
- osobe, subjekte ili tijela posebno navedene u pravnim aktima kojima se izriču te sankcije
- poduzetnike koji su u vlasništvu ili pod kontrolom osoba, subjekata ili tijela na koje se primjenjuju sankcije koje je donijela EU, ili
- poduzetnike koji djeluju u sektorima na koje se primjenjuju sankcije koje je donijela EU, u mjeri u kojoj bi se potporom ugrozili ciljevi odgovarajućih sankcija.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
11. PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE
U skladu s odjeljkom 3. Privremenog kriznog okvira Ministarstvo poljoprivrede se obvezuje poštivati obveze praćenja i izvješćivanja utvrđene u istom odjeljku.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede