1. UVOD

Sektor poljoprivrede, a posebno primarni proizvođači u sektoru mliječnog govedarstva, izloženi su velikim poremećajima na tržištu. Nakon razdoblja negativnog utjecaja bolesti kvrgave kože, nepovoljni uvjeti proizvodnje mlijeka nastavili su se provedbom mjera sprječavanja širenja bolesti COVID – 19 koji su dodatno naglašeni rastom cijena stočne hrane i energenata, a na što se nastavio posebno veliki tržišni poremećaj stočne hrane i energenata kao posljedica ruske agresije na Ukrajinu koji i dalje traje.

Tijekom 2021. godine na svjetskim i europskim burzama došlo je do velikog porasta cijena žitarica i energije. Cijene svih komponenti stočne hrane su se povećale, u nekim slučajevima i više od trostrukog iznosa. Ključni energetski resursi u proizvodnji mlijeka, prvenstveno električna energija i gorivo za poljoprivrednu mehanizaciju su se također jako povećali uvjetovani zakonima tržišne ponude i potražnje, a povećanje je značajno opteretilo proizvodnju velikim troškovima. Brojna gospodarstva koja se bave proizvodnjom mlijeka našla su se u situaciji da moraju odustati od proizvodnje zbog slabe likvidnosti i financijskih gubitaka, a koje više nisu mogli nadoknađivati prihodom iz drugih poljoprivrednih grana.

Dodatni poremećaj na tržištu žitarica i energenata je ruska invazija na Ukrajinu dana 24. veljače 2022. godine iz koje je tržište Europske unije značajno podmirivalo svoje potrebe za žitaricama. Ta negativna okolnost dodatno je povećala cijene i produljila razdoblje iznimno visokih troškova raznih resursa u poljoprivrednoj proizvodnji započetog u COVID-19 razdoblju, uključujući energente, stočnu hranu, gnojiva, rezervne dijelove i zaštitna sredstva, kao najznačajnije troškove stočarske proizvodnje.

Istovremeno s navedenim utjecajima, primarni poljoprivredni proizvođači suočavaju se s češćim i razornijim prirodnim nepogodama dugotrajnog učinka. Može se istaknuti suša tokom 2022. godine koja je uzrokovala smanjenje količine i kvalitete prinosa tradicionalnih izvora hrane poput livada, pašnjaka a isto tako i silažnog kukuruza. Poljoprivrednici su bili prisiljeni ulagati u alternativne izvore hrane kako bi osigurali adekvatnu prehranu svoje stoke.

U istom razdoblju, obiteljska poljoprivredna gospodarstva nisu uspjela povećati brojno stanje mliječnih krava zbog potrebe za očuvanjem likvidnosti. Zbog smanjenja prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda, bila su prisiljena smanjiti veličinu stada. Dio je gospodarstava bio primoran prodavati ženska grla za tov ili klanje, a čija je prvotna svrha bila proširenje stada. Posljedice ovih okolnosti značajno su narušile proizvodni potencijal u poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka i mliječnog sektora u cjelini na nacionalnoj razini, što je vidljivo i iz slijedećih podataka. U razdoblju od 2014., kada je bilo registrirano 180.280 krava, do 2023. godine populacija krava smanjena je za 24,4% te iznosi 136.285 grla. Privremeni podaci za 2023. godinu govore o daljnjem smanjenju broja krava. Količina mlijeka I. razreda isporučena u 2023. godini iznosi 376.980.383 kg, a što je manje su za 27,9% u odnosu na količine iz 2014. godine u kojoj je isporučeno 522.694.451 kg mlijeka. U istom razdoblju smanjen je broj isporučitelja za 73,5% te je u 2023. godini prosječan broj isporučitelja mlijeka iznosio 2939.

Opisan slijed negativnih događanja kontinuirano narušava stabilnost proizvodnje mlijeka na hrvatskim mliječnim farmama te bi bez poduzimanja mjera pomoći sektoru moglo doći do prestanka proizvodnje mlijeka na dijelu farmi, odnosno značajnog smanjenja proizvodnje.

Programom potpore županijskim programima u sektoru mliječnog govedarstva se financijski želi pomoći jedinicama područne (regionalne) samouprave u očuvanju i razvoju poslovanja subjekata u lancu proizvodnje i prerade mlijeka.

2.  CILJ I OPRAVDANOST PROVOĐENJA PROGRAMA  

Cilj Programa je pružanje financijske pomoći jedinicama područne (regionalne) samouprave u provođenju programa pomoći proizvođačima u sektoru mliječnog govedarstva.

Potporom se nastoji očuvati likvidnost gospodarstava koja se bave proizvodnjom mlijeka, ali i pomoći u povećanju obujma proizvodnje i genetskog unaprjeđenja populacije mliječnih krava u Republici Hrvatskoj.

Ovaj Program ima uporište u „Programu razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine“ i „Akcijskom planu za provedbu Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2025. godine“ donesenim Odlukom Vlade Republike Hrvatske na sjednici održanoj 15. veljače 2024. godine.

3.  TRAJANJE PROGRAMA

Program će se provoditi u razdoblju od 2024. do 2026. godine.

4.  MJERE U PROVEDBI PROGRAMA

Prihvatljive mjere za sufinanciranje kroz ovaj program su:

1. Uzgoj uzgojno valjanih rasplodnih junica mliječnih i kombiniranih pasmina namijenjenih za proizvodnju mlijeka,

2. Kupovina uzgojno valjanih rasplodnih junica mliječnih i kombiniranih pasmina namijenjenih za proizvodnju mlijeka ,

3. Sufinanciranje troškova sakupljanja i prijevoza mlijeka

5.  KORISNICI POTPORE

Prihvatljivi korisnici potpore su jedinice područne (regionalne) samouprave na čije programe je Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) dalo suglasnost na provedbu do 31. kolovoza u godini podnošenja zahtjeva, te ispunjavaju sljedeće uvjete:

◊ podnesu Zahtjev za dodjelu potpore

◊ dostave obveznu dokumentaciju sukladno uvjetima Javnog poziva,

◊ nemaju nereguliranih dugovanja s osnova javnih davanja.

Intenzitet potpore prema mjerama Programa temelji se na indeksu razvijenosti jedinica područne (regionalne) samouprave u skladu s Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/2017).

Mjera 1. Uzgoj uzgojno valjanih rasplodnih junica mliječnih i kombiniranih pasmina namijenjenih za proizvodnju mlijeka kroz Program će se dodatno financirati u iznosu od:

◊ najviše 50 % na dodijeljena sredstva od jedinica područne (regionalne) samouprave  razvrstanih u I. i II. skupinu prema indeksu razvijenosti

◊ najviše 30 % na dodijeljena sredstva od jedinica područne (regionalne) samouprave  razvrstanih u III. i IV. skupinu prema indeksu razvijenosti

Mjera 2. Kupovina uzgojno valjanih rasplodnih junica mliječnih i kombiniranih pasmina namijenjenih za proizvodnju mlijeka kroz Program će se dodatno financirati u iznosu od:

◊ najviše 100 % na dodijeljena sredstva od jedinica područne (regionalne) samouprave  razvrstanih u I. i II. skupinu prema indeksu razvijenosti

◊ najviše 70 % na dodijeljena sredstva od jedinica područne (regionalne) samouprave  razvrstanih u III. i IV. skupinu prema indeksu razvijenosti

Mjera 3. Sufinanciranje troškova sakupljanja i prijevoza mlijeka sufinancirati će se u visini od:

◊ 50 % za jedinice područne (regionalne) samouprave  razvrstane u I. i II. skupinu prema indeksu razvijenosti

◊ 30 % za jedinice područne (regionalne) samouprave  razvrstane u III. i IV. skupinu prema indeksu razvijenosti

6. PROVEDBA PROGRAMA

Nadležno tijelo zaduženo za upravljanje, provedbu i praćenje provedbe Programa je Ministarstvo. Javni poziv za dodjelu sredstava Programa je otvoreni poziv kojeg donosi ministrica poljoprivrede i objavljuje se na mrežnim stranicama Ministarstva.

Javnim pozivom detaljno će se propisati način podnošenja zahtjeva, rokovi i dokumentacija potrebna za podnošenje zahtjeva, administrativna kontrola zaprimljenih zahtjeva, odobravanje i isplata bespovratnih sredstva, način izvještavanja i povrat sredstava. Uvjeti i način provedbe Programa utvrđeni Javnim pozivom su pravno obvezujući.

Na temelju objavljenog Javnog poziva podnositelji podnose Zahtjev. Zahtjev mogu podnijeti prihvatljivi Korisnici koji ispunjavaju uvjete iz točke 5. ovoga Programa.

Najviši iznos bespovratnih sredstva za pojedinačni Zahtjev je 66.000,00 eura.

Prijavitelj se obvezuje iz vlastitih ili drugih izvora osigurati sredstva za financiranje prihvatljivih troškova koji nisu pokriveni bespovratnim sredstvima Ministarstva.

Jedan Korisnik može podnijeti najviše jedan Zahtjev koji može obuhvaćati jednu ili više mjera prihvatljivih Programom.

Isplata bespovratnih sredstava definirat će se Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava.

Ako se nakon zaprimanja svih pristiglih Zahtjeva koji zadovoljavaju kriterije Programa, utvrdi da je ukupni iznos Zahtjeva veći od iznosa osiguranog u Državnom proračunu za ovu namjenu, Ministarstvo će proporcionalno umanjiti jedinične iznose sredstava financiranja.

Ministarstvo zadržava pravo ne dodijeliti sva raspoloživa bespovratna sredstva u okviru ovoga Programa.

7. FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU PROGRAMA

Za provedbu Programa osigurana su financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026. godinu, unutar proračunske glave 06005 Ministarstva poljoprivrede na proračunskoj aktivnosti K821074 Programi državnih i de minimis potpora i sufinanciranje infrastrukture za razvoj poljoprivrede u iznosu od 250.000,00 eura po godini provedbe Programa , sveukupno 750.000,00 eura za trogodišnje programsko razdoblje.