UVOD

U posljednjih sedam godina proizvođači mlijeka se suočavaju s nizom negativnih okolnosti, koje imaju negativan utjecaj na sektor mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva te uzrokuju značajno smanjenje proizvodnog potencijala u proizvodnji mlijeka.

Uzroci smanjenja proizvodnog potencijala su kontrola bolesti kvrgave kože, pojava bolesti COVID-19, porast cijena stočne hrane, porast cijene energenata, agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, potresi u sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske, katastrofalna suša tijekom 2022. godine, te vremenske nepogode 2023. godine.

Provedba Strategije kontrole bolesti kvrgave kože (BKK), (KLASA: 322-01/16-01/762) temeljem koje se tijekom 2016. i 2017. godine pristupilo provedbi mjere cijepljenja na cijelom teritoriju Republike Hrvatske je imala višestruke negativne posljedice na populaciju krava u proizvodnji mlijeka u Republici Hrvatskoj. Posljedice su se očitovale kroz gubitak proizvodnog potencijala kroz gubitke u smanjenoj proizvodnji mlijeka, pobačajima, mrtvo rođenoj teladi i uginućima stoke te narušenoj i smanjenoj reproduktivnoj sposobnosti. Negativnosti ovih okolnosti bilo je izlučivanje većeg broj krava zbog čega je znatno narušen proizvodni potencijal u stadima uzgajivača te im je to prouzročilo značajne ekonomske gubitke. Zbog svega navedenog u Republici Hrvatskoj je došlo do značajnog pada broja krava, a posljedično i podmlatka za obnovu stada te uzgajivači goveda nisu imali na raspolaganju dovoljan broj rasplodnog remontnog podmlatka i nisu bili u mogućnosti ponovo uspostaviti svoj proizvodni potencijal u odnosu na razdoblje prije nastupa ovih izvanrednih okolnosti.

Početkom 2020. godine je došlo do pojave bolesti COVID-19 nakon čega su se poduzele mjere radi sprječavanja širenja sredinom veljače 2020. godine, koje su se nastavile provoditi i u 2021. godini. Uvedena su ograničenja kretanja ljudi i roba, reduciran je rad maloprodajnih trgovina dok su sve tržnice jedno vrijeme bile zatvorene. To je podrazumijevalo i zatvaranje svih maloprodajnih trgovina koje se nalaze u sklopu tržnica, uključujući i prodavaonice mlijeka i mliječnih proizvoda u kojima se u Republici Hrvatskoj izravnom prodajom plasira veliki dio proizvodnje mlijeka, primarno manjih poljoprivrednih gospodarstava. U provedbi mjera sprječavanja širenja bolesti COVID-19 koje su nastavljene i u prvom kvartalu 2021. godine, zabranjen je ili ograničen rad ugostiteljskih objekata i tržnica, zabranjeno je održavanje sajmova i manifestacija u zatvorenim prostorima na kojima se okuplja veliki broj ljudi i gdje se kroz HoReCa prodajne i catering kanale značajno smanjila potražnja za svim stočarskim proizvodima. Republika Hrvatska veliki dio svojih poljoprivrednih proizvoda plasira kroz turističku potrošnju. Naročito su značajni visoko kvalitetni proizvodi od ovčjeg i kozjeg mlijeka koji postižu zbog kvalitete visoko dodanu vrijednost.

U razdoblju provedbe mjera sprječavanja širenja bolesti COVID-19 obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja se nastavila na posljedice bolesti kvrgave kože, nisu bili u mogućnosti povratiti svoj proizvodni i stajski kapacitet iz perioda prije nastupa izvanrednih okolnosti, jer su zbog nemogućnosti prodaje mlijeka i mliječnih proizvoda bila primorana u cilju očuvanja likvidnosti smanjivati proizvodna stada, prodajom proizvodnih grla i ženskog remontnog pomlatka za klanje ili tov.  

Tijekom 2021. godine došlo je na svjetskim i europskim burzama do dosada nezabilježenog porasta cijena žitarica. Cijene svih komponenti stočne hrane su slijedom navedenog porasle u nekim slučajevima i više od tri puta. Prema podatcima tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) veleprodajna cijena najznačajnijih žitarica dosegla je najviše razine u posljednjih 7 godina te povećanje u odnosu na isto razdoblje 2020. godinu iznosi 50,8 % za pšenicu, 43,0 % za kukuruz, 63,5 % za stočni ječam. Cijena uljarica koje su najčešća komponenta stočne hrane koju uzgajivači mliječnih grla kupuju na tržištu je također dosegla najviše cijene u posljednjih 7 godine te povećanje u odnosu na isto razdoblje 2020. godine iznosi 63,8% za soju, 54,8% za suncokret te 54,1% za suncokretovu sačmu. Posljedično kretanju cijena inputa na tržištu, cijena gotovih krmnih smjesa je porasla za 19,79 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. U ovčarskom i kozarskom  sektoru, zbog nemogućnosti vlastite proizvodnje, hranidba u najvećem dijelu ovisi o kupovini dodane koncentrirane hrane na tržištu te je zbog visokog udjela troškova kupovine hrane ovaj sektor naročito pogođen ovim povećanjima cijene.

U 2021. godini evidentira se i rapidan porast cijene energenata nafte, struje i plina što značajno utječe na povećanje troškova sveukupne poljoprivredne proizvodnje. Cijena nafte je rasla od ožujka 2020. i razine od 20 USD do 84 USD koliko je iznosila krajem 2021. godine. U istom razdoblju cijena plina na tržištu porasla je za više od 100% na većini svjetskih tržišta. Cijene struje kroz 2021. godinu na burzama u godinu dana porasle su za 217 posto, a dnevna cijena struje porasla je s 52 na 167 eura po megavatsatu.

Pokretanje invazije Rusije na Ukrajinu (24. veljače 2022.) kao zemlju u neposrednom susjedstvu Europske Unije dodatno je uzrokovalo veliki poremećaj na tržište žitarica i energenata. Republika Hrvatska samo sa 48,7% podmiruje svojom proizvodnjom potrebe za kravljim mlijekom te se nameće potreba da se osiguraju dovoljne količine najosnovnijih prehrambenih proizvoda za potrebe samodostatnog snabdjevenija stanovništva. Posljedice okolnosti agresije su značajno utjecale na narušavanje proizvodnog potencijala u poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka i mliječnog sektora u cjelini na nacionalnoj razini.

Nadalje, potresi koji su zadesili cijelo područje sjeverozapadne Hrvatske 2020. godine ostavili su dubok i dugotrajan trag na poljoprivredni sektor, posebice na proizvodnju mlijeka. Na mnogim farmama, potres je uzrokovao ozbiljna strukturalna oštećenja. Brojne su staje, izmuzišta, skladišta stočne hrane zadobili značajna oštećenja uslijed potresnih valova. Posljedice su bile katastrofalne, prisiljavajući poljoprivrednike na hitno preseljenje dijela grla te potrebu za hitnom obnovom štalskih objekata i infrastrukture. Grla, koja su inače navikla na stabilno okruženje, suočila su se s neočekivanim stresom. Poljoprivrednici su se suočavali s problemima u održavanju redovite rutine mužnje i pravilne hranidbe stoke, a što je sve pridonosilo izazovima u proizvodnji mlijeka i reprodukciji grla.

Veći dio Republike Hrvatske je tijekom 2022. godine zadesila katastrofalna suša. Utjecaj suše ne ograničava se samo na smanjenje dostupnosti stočne hrane, već ima dublje posljedice koje se reflektiraju na dobro stanje grla i samu kvalitetu proizvedenog mlijeka. Na mnogim farmama, suša je rezultirala padom prinosa tradicionalnih izvora hrane poput livada, pašnjaka a isto tako i silažnog kukuruza. Poljoprivrednici su bili prisiljeni ulagati u alternativne izvore hrane kako bi osigurali adekvatnu hranidbu svoje stoke. Visoke temperature koje su pratile sušu dodatno su opteretile proizvodnju mlijeka. Grla su bila izložene stresu, jer takvi nepovoljni uvjeti imaju izravan utjecaj na konzumaciju hrane i, posljedično, na proizvodnju mlijeka. Zbog smanjene količine hrane za hranidbu stoke u zimskim mjesecima, proizvođači su značajno smanjili proizvodnju mlijeka, a mnogi su bili prinuđeni rasprodavati svoje osnovno stado. Za uzgoj novih kvalitetnih grla je potreban duži period i materijalna sredstva, te se proizvodnja mlijeka nije obnovila u opsegu kakav je bio prije izbijanja ove elementarne nepogode.

Tijekom 2023. Republiku Hrvatsku su pogodile brojne nepogode sa katastrofalnim posljedicama po poljoprivrednu proizvodnju. U skladu sa Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda („Narodne novine“, broj 16/19) od početka 2023. godine proglašene su prirodne nepogode mraz, tuča, olujni i orkanski vjetar, klizanja, tečenja, odronjavanja i prevrtanja zemlje i to na poljoprivredi, građevinama i prometnoj infrastrukturi za područje ukupno 139 jedinica lokalne samouprave. Posljedice olujnog nevremena 2023. godine odražavale su se na cijeli lanac proizvodnje mlijeka. Poplave su izazvale gubitke u skladištima stočne hrane, dok su oštećene farme i oprema za mužnju. Troškovi liječenja ozlijeđenih životinja i obnove oštećenih objekata i infrastrukture višestruko su prerasli mogućnosti  obnove koje mogu osigurati proizvođači mlijeka. Sektoru tek predstoji  dugotrajni oporavak i vraćanje stabilnosti u proizvodnju mlijeka nakon ekstremnih vremenskih uvjeta i katastrofalnih vremenskih nepogoda.

Posljedice navedenih okolnosti, su kumulativno značajno utjecale na narušavanje proizvodnog potencijala u poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave proizvodnjom mlijeka i mliječnog sektora u cjelini, što je vidljivo iz sljedećih podataka pada proizvodnje i broja gospodarstava.

U razdoblju od 2016. do 2023. godine populacija krava smanjena je za 18,69% te krajem 2023. godine iznosi 136.285 grla. Isporučene količine mlijeka u 2023. godini niže su za 23,1% u usporedbi s količinama iz 2016. godine. U istom razdoblju smanjen je broj isporučitelja za 69,5% te je na kraju  2023. godini broj isporučitelja kravljeg mlijeka iznosio 2.668.

Proizvodnja ovčjeg mlijeka temelji se na izvornim pasminama koje se tradicionalno uzgajaju u  priobalnom mediteranskom dijelu Republike Hrvatske gdje je proizvodnja ekstenzivna i u velikoj mjeri ovisi o klimatskim prilikama i prirodnom prirastu hrane na pašnjacima.

U sektoru ovčjeg mlijeka u 2023. godini u otkupu je sudjelovalo 259 isporučitelja. Isporučeno je ukupno 1.780.984 kg ovčjeg mlijeka, što je u odnosu na 2018. godinu, kada je isporučeno 2.737.711 kg ovčjeg mlijeka, zabilježen pad od 34,94%. U istom razdoblju smanjen je broj isporučitelja ovčjeg mlijeka za 33,41%.

U sektoru kozjeg mlijeka u 2023. godini u otkupu je sudjelovalo 103 isporučitelja. Isporučeno je ukupno 3.144.525 kg kozjeg mlijeka, što je u odnosu na 2018. godinu, kada je isporučeno 4.255.775 kg kozjeg mlijeka, zabilježen pad od 26,11%. U istom razdoblju smanjen je broj isporučitelja za 22,44%.

Uviđajući nepovoljna kretanja u proizvodnji mlijeka Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske je poduzelo mjere za promjenu nepovoljnih kretanja i povećanje proizvodnje kroz izradu „Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine“ provedbom kojeg se očekuje zaustavljanje nepovoljnih kretanja proizvodnje u ovom sektoru. Provedbom mjera ovog programa podići će se proizvodni potencijal sektora proizvodnje kravljeg mlijeka za 20% te sektora proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka za 30%.

Dodjelom potpore kroz ovaj Program omogućiti će se obnova narušenog proizvodnog potencijala, do kojeg je došlo zbog značajnih nepogoda koje su pogodile proizvođače kravljeg, ovčjeg i kozjeg mlijeka.

CILJ I OPRAVDANOST PROVOĐENJA PROGRAMA  

Cilj Programa je pružanje financijske pomoći primarnim proizvođačima u sektoru proizvodnje mlijeka u svrhu ukupne uspješnosti i održivosti poljoprivrednog gospodarstva te obnova narušenog proizvodnog potencijala. Potporom će se obnoviti proizvodni potencijal sektora proizvodnje kravljeg mlijeka za 20% te ovčjeg i kozjeg mlijeka za 30% koliko je u promatranom razdoblju narušen. Potpore će biti usmjerene na obiteljska poljoprivredna gospodarstva male i srednje veličine u rangu mikro, malih i srednjih poduzeća koja uzgajaju goveda, ovce i koze radi proizvodnje mlijeka.

PRAVNA OSNOVA

Pravni temelj za donošenje ovoga Programa je:

- članak 39. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18., 42/20., 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 52/21. i 152/22.).

- Uredba Komisije (EU) 2022/2472 оd 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL 327/1, 21.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba o poljoprivrednom izuzeću)

Potpore dodijeljene kroz ovaj Program spojive su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. Ugovora i izuzete iz obveze prijave iz njegova članka 108. stavka 3. s obzirom da ispunjavaju sve opće uvjete utvrđene u Poglavlju I. i sve posebne uvjete iz točaka 3(d) i 6(h) članka 14. Uredbe o poljoprivrednom izuzeću.

Ovaj Program ima uporište u „Programu razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj do 2030. godine“ i „Akcijskom planu za provedbu Programa razvoja sektora mljekarstva u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2025. godine“ donesenim Odlukom Vlade Republike Hrvatske na sjednici održanoj 15. veljače 2024. godine.

TRAJANJE PROGRAMA

Program će se provoditi u 2024. godini.

MJERA U PROVEDBI PROGRAMA

U okviru ovoga Programa omogućit će se potpora proizvođačima za poboljšanje ukupne uspješnosti i održivosti poljoprivrednog gospodarstva te obnova proizvodnog potencijala u sektorima mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva.

OBLIK I NAČIN DODJELE POTPORE

U okviru ovog Programa omogućit će se potpora proizvođačima mlijeka za pokriće 65% troškova nastalih prilikom povećanja standardnog prinosa potencijala za proizvodnju mlijeka na gospodarstvu.

Maksimalni iznos potpore po korisniku kroz ovaj Program ovisi o standardnom prinosu potencijala za proizvodnju mlijeka na gospodarstvu u 2023. godini. U izračunu se koriste koeficijenti standardnog prinosa proizvodnje, koji se preuzimaju iz važećeg kalkulatora ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva (EVPG) Sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (engl. Farm Accountancy Data Network - FADN). Standardni prinos za potrebe ovoga Programa izračunava se iz broja ženskih grla mliječnih i/ili kombiniranih pasmina goveda, ovaca i/ili koza na gospodarstvu.

Provedbom Programa se očekuje povećanje standardnog prinosa proizvodnje gospodarstva u sektoru proizvodnje kravljeg mlijeka za 20% te u sektoru proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka za 30%.

Maksimalni iznos potpore po poljoprivrednom gospodarstvu se izračunava po formuli:

X (€) = (a – b) x 0,65

U kojoj je:

X maksimalni iznos potpore po gospodarstvu u eurima

a ciljani standardni prinos poljoprivrednog gospodarstva kroz provedbu Programa na dan 31.12.2023. uvećan za sektor proizvodnje kravljeg mlijeka za 20%, a sektor proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka za 30%

b standardni prinos poljoprivrednog gospodarstva na dan 31.12.2023.

0,65 je udio sufinanciranja obnove proizvodnog potencijala kroz Program

Ukoliko poljoprivredno gospodarstvo ima manje od 5 grla mliječnih i/ili kombiniranih pasmina goveda, ostvaruje pravo na potporu 65% koeficijenta standardnog prinosa jednog grla.

Najviši iznos potpore koji se može ostvariti kroz ovaj Program je:

- u sektoru proizvodnje kravljeg mlijeka 80.000,00 €/korisniku

- u sektoru proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka 15.000,00 €/korisniku

Ako se nakon zaprimanja svih pristiglih zahtjeva koji zadovoljavaju kriterije za potporom, utvrdi da je ukupni iznos zahtjeva veći od iznosa osiguranog u Državnom proračunu za ovu namjenu, iznos potpore po korisniku razmjerno će se umanjiti.

PRIHVATLJIVI KORISNICI POTPORE

Prihvatljivi korisnici su mikro, mala i srednja poduzeća definirana člankom 2. Priloga 1. Uredbe Komisije (EU) 2022/2472 оd 14. prosinca 2022. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektorima poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL 327/1, 21.12.2022.) (u daljnjem tekstu: Uredba o poljoprivrednom izuzeću) koja isporučuju mlijeko u odobreni objekt u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili su upisani u Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili su upisani u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla s opisom djelatnosti sir i vrhnje i/ili mljekomat i/ili pokretni mljekomat a upisani su u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Svi korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

- upis u Registar objekata (farmi),

- upis grla u Jedinstveni registar držanih životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ) te posjeduju najmanje 1 uvjetno grlo koje pripada skupini mliječnih i/ili kombiniranih pasmina goveda, ovaca i/ili koza.

Za izračun broja uvjetnih grla u ovom Programu, primjenjuju se koeficijenti za  krave 1, ovce i koze 0,1.

Procjenjuje se da će broj korisnika ovih mjera biti više od 500.

PROVEDBA MJERE

Ministarstvo poljoprivrede odgovorno je za izradu i upravljanje ovim Programom.

Provedba ovog Programa propisat će se Pravilnikom, a provodit će ga Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju. Pravilnikom će se propisati detaljni uvjeti prihvatljivosti te potrebni dokazi o ispunjavanju uvjeta prihvatljivosti, razdoblje i način podnošenja zahtjeva za potporu, administrativna kontrola, isplata i povrat sredstava.

OBVEZE KORISNIKA POTPORE

Korisnik je dužan minimalno tri godine nakon ostvarivanja potpore kroz Program isporučivati mlijeko u odobreni objekt u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili biti upisan u Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili biti upisan u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla s opisom djelatnosti sir i vrhnje i/ili mljekomat i/ili pokretni mljekomat.

Korisnik koji kroz ovaj Program ostvari ukupni iznos potpore manji od vrijednosti jednog grla, dužan je u roku od dvije godine od primitka potpore povećati standardni prinos proizvodnje gospodarstva za minimalnu vrijednost koeficijenta standardnog prinosa jednog grla.

Svi ostali korisnici se obvezuju na povećanje standardnog prinosa proizvodnje na gospodarstvu (u odnosu na proizvodnju u 2023. godini) od primitka potpore u sektoru proizvodnje kravljeg mlijeka u roku od godine dana za 10%, a za 20% u roku od dvije godine odnosno u sektoru proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka u roku od godine dana za 15% a za 30% u roku od dvije godine.

Svi korisnici koji ostvare sredstva kroz ovaj Program obvezuju se na povećanje proizvodnje u sektoru proizvodnje kravljeg mlijeka  za 10% u roku od godine dana odnosno za 20% u roku od dvije godine od primitka potpore, a u sektoru proizvodnje ovčjeg i kozjeg mlijeka za 15% u roku od godine dana odnosno za 30% u roku od dvije godine. Za izračun povećanja proizvodnje mlijeka koristit će se dostavljena dokumentacija i podaci iz registara koje vodi Ministarstvo poljoprivrede.

Korisnici potpore dužni su se pridržavati biosigurnosnih mjera određenih „Naredbom o provedbi i financiranju mjera sprječavanja, kontrole i nadziranja bolesti životinja na području Republike Hrvatske“.

Ukoliko se temeljem administrativne kontrole korisnika utvrdi da nije postupao u skladu s obvezama propisanim ovim Programom, isti je u obvezi vratiti puni iznos dobivene potpore.

FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU PROGRAMA

Za provedbu Programa osigurana su financijska sredstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2024. godinu i projekcijama za 2025. i 2026.godinu u iznosu od 10.000.00,00 eura unutar proračunske glave 06005 Ministarstva poljoprivrede .