1  Analiza trenutačnog stanja digitalne transformacije

Europska komisija je, kao jedno od prioritetnih područja javnih politika, navela digitalnu transformaciju društva i gospodarstva, a s ciljem jačanja svoje digitalne suverenosti i postavljanja vlastitih standarda za novo digitalno doba, umjesto slijeđenja tuđih. Stoga je Komisija Odlukom (EU) 2022/2481 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. uspostavila Program Politike „Put u digitalno desetljeće 2030.”, kojim se uspostavlja godišnji ciklus suradnje radi ostvarenja zajedničkih ciljeva Unije u pogledu digitalne transformacije. Taj okvir upravljanja temelji se na godišnjem mehanizmu suradnje koji uključuje Komisiju i države članice. Komisija je zajedno s državama članicama zacrtala smjer djelovanja EU-a prema pojedinom cilju, a države sada predlažu nacionalne planove za njihovo postizanje.  Stoga je i Hrvatska pristupila izradi ovog dokumenta, čija je svrha definirati hrvatski doprinos i mjere te suradnju s drugim državama članicama s ciljem postizanje digitalnih ciljeva EU-a.

S ciljem digitalne transformacije društva i gospodarstva, Hrvatska  je krajem 2022. godine usvojila Strategiju digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine (SDH 2032), te ista predstavlja krovni nacionalni dokument kada je riječ o digitalnoj transformaciji društva i gospodarstva. Strategijom je uspostavljen set jasnih ciljeva digitalne Hrvatske za narednih deset godina, a također su definirani prioriteti provedbe javnih politika u svim segmentima digitalnog ekosustava.

Analiza trenutnog stanja ovog dokumenta temelji se na nedavno izrađenoj analitičkoj podlozi za izradu Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine. Prilikom analize trenutačnog stanja u svrhu izrade "Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032.", neki od ključnih dugoročnih strateških dokumenata koji se uzimaju u obzir su "Digitalni kompas za 2030.: europski pristup digitalnom desetljeću te Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. Od postojećih srednjoročnih strateških dokumenata, među ostalim: Nacionalni plan za oporavak i otpornost, Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa, Nacionalni plan razvoja javne uprave, Nacionalni plan razvoja zdravlja, Nacionalni plan za sustava obrazovanja, navedimo samo neke. Osim uvida u relevantne akte strateškog planiranja, pregled stanja uzeo je u obzir zaključke prethodnih istraživanja, revizija, strateških izvješća, preporuka, planova i drugih dokumenata, kao što su: Modernizacija javne uprave, Analitička osnova za Nacionalnu razvojnu strategiju, Strateški okvir za digitalno sazrijevanje škola i školskog sustava u Republici Hrvatskoj,  Zaključci Izvješća Republike Hrvatske o digitalnom obrazovanju i vještinama u okviru strukturnog dijaloga s EK-om, Akcijski plan za provedbu konkretnih primjera dobre prakse (engl. Croatian Roadmap) iz Connectivity Toolbox and Industry 5.0: a transformative vision for Europe. 

U suradnji s ključnim dionicima za izradu ovog dokumenta, postojeća analiza trenutačnog stanja ažurirana je sukladno Izvješću  o provedbi Digitalnog desetljeća 2023 ., nedavno donesenim strateškim dokumentima i ostalim postignućima u digitalnoj transformaciji društva i gospodarstva.  Osnovni zaključci provedenih analize po prioritetnim područjima sažeti su niže: 

1. Digitalna tranzicija gospodarstva 

Prema posljednjim dostupnim podacima u pogledu Indeksa gospodarske i društvene digitalizacije - DESI, a koji se odnosi na 2023. godinu, Republika Hrvatska je u pokazatelju “SME-ovi s barem osnovnom razinom digitalnog intenziteta“ dostigla vrijednost od 58 %, što je ispod prosjeka EU- a od 69% i daleko ispod cilja digitalnog desetljeća od 90 % do 2030.  U odnosu na prošlogodišnje DESI izvješće 2022, Hrvatska je napredovala za 8 postotnih poena (porast s 50 % na 58 %), dok je prosjek EU-a napredovao za 14 postotnih poena (porast s 55 % na  69 %), a što ukazuje kako Hrvatska treba uložiti značajne napore u podizanju digitalnog intenziteta MSP-ova. Kad je riječ o primjeni pokazatelju „Elektroničko dijeljenje informacija“ (24 %) i „Uporaba društvenih mreža u poslovne svrhe“ (24 %), dok je prosjek EU-a 38 % i 29 %, respektivno. Navedeno upućuje na slabije prihvaćanje vrlo naprednih i integriranih IT rješenja u radu poduzeća u RH. Napredne digitalne tehnologije sve su popularnije među hrvatskim poduzećima pa njih 35 % upotrebljava rješenja u oblaku (engl. Cloud), 14 % upotrebljava veliku količinu podataka (engl. Big Data), a 9 % upotrebljava disruptivne tehnologije utemeljene na umjetnoj inteligenciji (engl. AI), prema čemu je Hrvatska po sva tri pokazatelja na razini (Big Data) ili iznad prosjeka EU-a (Cloud i AI). Hrvatska poduzeća iskorištavaju prilike koje pruža internetska trgovina: 29 % malih i srednjih poduzeća prodaje putem interneta (iznad prosjeka EU-a od 19 %), dok 13 % svih malih i srednjih poduzeća prodaje preko granica (iznad prosjeka EU-a od 9 %), a 13 % prometa dolazi iz segmenta internetske prodaje (iznad prosjeka EU-a od 11 %). Istovremeno, 43 % hrvatskih poduzeća koristi e-račune (iznad prosjeka EU-a od 32 %) na što je značajno utjecao beskontaktni način poslovanja tijekom Covid-19 pandemije, ali i početak primjene Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnom sektoru. Iako se Zakonom o elektroničkoj razmjeni računa regulira izričita obveza prema javnim naručiteljima, nedvojbeno je da je isti potaknuo poslovne subjekte da e-račune međusobno razmjenjuju.

Prema Izvješću o provedbi Digitalnog desetljeća 2023. Hrvatska bi trebala ubrzati svoje napore u području digitalizacije poslovanja. Potrebno je podići svijest o prednostima digitalizacije poslovanja, pružiti javnu podršku za radionice i treninge, povećati sudjelovanje u postojećim programima (financiranja), posebno među malim i srednjim poduzećima. Hrvatska bi trebala intenzivirati svoje napore u podršci razvoju i postavljanju pouzdanih, sigurnih, naprednih tehnologije i rješenja, posebno za AI, oblak, velike podatke, kroz dostupnost pravne i tehničke podrške i postupaka nabave.

Tijekom izrade Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, identificirane su najznačajnije snage Hrvatske u ovoj domeni: Hrvatska je uspješna po količini startupova i jednorog-poduzeća (po broju stanovnika) u EU-u, kontinuiran rast udjela IT industrije u BDP-u Hrvatske (2,5 % u 2020.) te njezinog udjela u izvoznom proizvodu (rast 13 % u razdoblju 2019.- 2020.), rastući interes mlađe populacije u Hrvatskoj za STEM zanimanjima, uspostavljeni regionalni centri izvrsnosti: CEKOM-I, EDIH, ZCI (znanstveni centri izvrsnosti), regionalni centri za istraživanje i razvoj koje potiče privatni sektor, te digitalna pismenost mladih (budućih dionika na tržištu rada) u europskom vrhu (EUROSTAT, 2020).

Tijekom rujna 2023. godine, Hrvatska je supotpisala zajedničku izjavu s ostalim mediteranskim zemljama (tj. Maltom, Španjolskom, Ciprom, Francuskom, Grčkom, Italijom, Portugalom i Slovenijom) te se obvezala podržati investicije, istraživanje i inovacije primjenom Umjetne inteligencije.  

Prema IMD-ovoj Svjetskoj ljestvici digitalne konkurentnosti (engl. IMD World Digital Competitiveness Rankings ) za 2022., Hrvatska je zauzela 43. mjesto od 63 države, a što je napredak od 12 mjesta u odnosu na prethodnu godinu. Prema istom izvoru Hrvatska zaostaje za ostalim državama, posebno u području međunarodnog iskustva, atraktivnosti za visokokvalificirane strane radnike, regulatornog okvira za razvoj i primjenu tehnologije te sposobnosti poduzeća za prijenos znanja. na što je značajno utjecao beskontaktni način poslovanja tijekom Covid-19 pandemije, ali i početak primjene Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnom sektoru. Iako se Zakonom o elektroničkoj razmjeni računa regulira izričita obveza prema javnim naručiteljima, nedvojbeno je da je isti potaknuo poslovne subjekte da e-račune razmjenjuju i između sebe.

Važan ekonomski čimbenik daljnje digitalizacije hrvatskog društva je snaga nacionalne IT industrije. Naime, hrvatska IT industrija kontinuirano raste te je u 2021. godini činila 3,4 % nacionalnog BDP-a te je u istoj godini imala doprinos od 5,8 % ukupnom izvozu RH. Daljnje jačanje ove industrije predstavljanja važan zalog zadržavanja IKT stručnjaka u Hrvatskoj, a samim time i nacionalne sposobnosti ostvarenja ubrzane digitalizacije društva i gospodarstva. Također, rastom nacionalne IT industrije primjetan je i porast dostupnosti (cjenovno atraktivnog) kapitala za razvoj/akvizicije IT poduzeća.

Pored IKT industrije, financijski sektor je jedan od najutjecajnijih sektora na digitalnu transformaciju društva. Digitalna transformacija financijskog sektora, posebice digitalizacija platnih sustava i instrumenata, igra važnu ulogu u bržem prihvaćanju digitalnih promjena u gospodarstvu i općenito u društvu, kroz razvoj povjerenja potrošača u funkcioniranje e-trgovine i e-usluga. Strategija digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. ukazuje da vodeće banke u Hrvatskoj zaostaju za digitalnim liderima u značajnom broju funkcionalnosti digitalnog bankarstva, a fintech kompanije nisu dostigle visoku penetraciju tržišta. Stoga, daljnje poticanje digitalizacije platnih sustava i instrumenata trebaju biti poluga ubrzane digitalne transformacije hrvatskog društva.

Porezna reforma započela je 2016. godine, međutim, analiza stanja izrađena prilikom donošenja SDH 2032 ukazuje kako je i nadalje potrebno daljnje porezno i administrativno rasterećenje poreznih obveznika.

Hrvatska poduzima radnje za rješavanje ovih slabosti uspostavom Centra dijeljenih usluga (CDU), mjerom namijenjenom pružanju skalabilne, visoko sigurne, energetski učinkovite platforme temeljene na oblaku za povezivanje s državom informacijska infrastruktura. Platforma CDU također će biti integrirana u europski zajednički podatkovni prostor kako bi se omogućilo sigurno hosting, pristup i izmjena podataka i usluga na razini EU. Radnja se oslanja na izgradnju Blockchain platforme za uspostavljanje usluge za pridruživanje javnim ili privatnim mrežama korištenjem open-source blockchain rješenja za aplikacije javnog sektora.

Očekuje se da će tehnološka platforma distribuirane knjige blockchain s više korisnika, koja će biti povezana s Europskim partnerstvom za blokove, potaknuti ulaganja i projekte u područjima Digitalni identitet, digitalna pošta, digitalna diploma, digitalni bilježnik i pouzdano dijeljenje podataka.

Sredinom 2022. Hrvatska je pokrenula i druge aktivnosti koje podržavaju digitalizaciju poduzeća (kao što je NPOO komponenta C1.1), za otporno, zeleno i digitalno gospodarstvo. Konkretno, NPOO uključuje „Bespovratna sredstva za digitalizaciju“6, u iznosu od 27,3 milijuna eura, usmjerena su na potporu digitalnoj transformaciji oko 160 hrvatskih malih i srednjih poduzeća pružanjem financijske potpore za implementaciju digitalnih rješenja.

Nadalje, NPOO uključuje mjere usmjerene na „Jačanje konkurentnosti i zelenu tranziciju gospodarstva“ korištenjem financijskih instrumenata, ukupne vrijednosti 106 milijuna eura. Mjera je namijenjena povećanju pristupa financiranju jačanjem aktivnosti bankarskog sektora i drugih financijskih posrednika, kako bi se osigurao brži oporavak, jača tranzicija gospodarstva kroz usvajanje zelenih i digitalnih tehnologija s ciljem jačanja otpornosti hrvatskog gospodarstva.

Hrvatske je dom dvama jednoroga i jednom potencijalnom budućem jednorogu čija je tržišna vrijednost između 100 milijuna eura i 1 milijarde eura, Hrvatska namjerava poticati istraživanje i inovacije u digitalnim tehnologijama kako bi pridonijela cilju Digitalnog desetljeća da se udvostruči broj jednoroga u EU-u. Hrvatska također financira mjere podrške Digital Innovation Hubs (DIH) kao doprinos realizaciji European Digital Innovation Hubs (EDIH) kao što su CROBOHUBplusplus7 (Poticaj hrvatske industrije i društva), AI4HEALTH.Cro8 (Umjetna inteligencija za pametno zdravstvo i medicinu) , EDIH Adria9 , i JURK EDIH10 (Digitalna transformacija središnje Hrvatske i sjevernog Jadrana).

2. Digitalizacija javne uprave

Prema posljednjim DESI pokazateljima (Izvješće o provedbi DD-a 2023.) Hrvatska bilježi najbolje rezultate u podršci korisnicima (86 boda, dok je EU prosjek 84 boda) i pristupu elektroničkim zdravstvenim zapisima (86 boda, dok je EU prosjek 72 boda), čime se potvrđuje sazrijevanje digitalnih javnih usluga i korisničke podrške. Osim medicinskih snimaka, sve vrste relevantnih zdravstvenih podataka dostupne su i često se ažuriraju, uključujući elektroničke zdravstvene sažetke podataka, podatke o ePrepisu i eOtkrivanju te razna elektronička izvješća (laboratorijski rezultati, izvješća o medicinskom snimanju, izvješća o otpuštanju iz bolnice). Prijavama elektroničkim identifikacijskim brojem, u skladu s Uredbom eIDAS, olakšava se pristup 80-100% građanima putem internetskih portala. Većina pružatelja zdravstvene zaštite povezana je s nacionalnom uslugom elektroničkog pristupa za građane i omogućava uvid u relevantne zdravstvene podatke (uključujući ljekarne, rehabilitacijske centre i ustanove za mentalno zdravlje). Istovremeno, Hrvatske je neznatno ispod prosjeka EU kada je riječ o pristupačnosti e-usluga putem mobilnog uređaja (90 boda, dok je EU prosjek 92 boda). Međutim, u usporedbi s prosjekom zemalja EU-a, Hrvatska zaostaje kada je riječ o korisnicima digitalnih javnih usluga (69 %, dok je EU prosjek 74 %), digitalnim javnim uslugama za građana (71 boda, dok je EU prosjek 77 boda) i poduzetnike (67 boda, dok je EU prosjek 84 boda) te transparentnosti pružanja usluga dizajna i osobnih podataka (52 boda, dok je EU prosjek 65 boda).

Prema istraživanju eGovernment Benchmark za 2023. godinu, zrelost hrvatske e-uprave nalazi se na 23. mjestu u Europi (od 35 zemalja). Studija ukazuje da Republika Hrvatska u nedovoljnoj mjeri iskorištava potencijale IKT-a za pružanje javnih e-usluga i ostalih javnih usluga. Naime, iako Republika Hrvatska ima područja koja su adekvatno digitalizirana prije više godina (npr. centralni elektronički sustav zdravstvene zaštite), studija ističe da Hrvatska tek mora osigurati važne preduvjete za unapređenje sustava javnih e-usluga uključujući transparentnost u pogledu pružanja i dizajna javnih usluga te korištenja osobnih podataka, redovito praćenje tehnoloških trendova, implementaciju naprednih tehnoloških rješenja prilikom digitalizacije usluga i upravnih postupaka, kao i nadogradnju postojeće informacijske infrastrukture i sustava, pogotovo kada se radi o sustavima temeljnih registara.  

S 8. svibnjem 2023. godine, u sustavu e-Građani razvijeno je i aktivirano 104 e-usluge. Sustav e-Građani ima 1. 827.940 korisnika.  Trend povećanja korisnika kontinuirano raste, a zadnje dvije godine 380.000 novih građana prijavilo se oko na platformu, dijelom potaknuti dvjema eksternim događanjima: a) COVID pandemijom uslijed koje su građani usmjeravani na portal e-Građani radi predaje zahtjeva za EU digitalnu COVID potvrdu; b) popisom stanovništva u sklopu kojega je građanima omogućeno samostalno popisivanje članova svojega kućanstva. 

Hrvatska je uspostavila nacionalnu osobnu iskaznicu (EoI) u skladu s nacionalnim sustavom za identifikaciju i autentifikaciju (NIAS), no trenutačno nije uključena u pilot-projekt testiranja Europskog novčanika.

Tijekom izrade Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, identificirane su najznačajnije snage Hrvatske u ovoj domeni: osigurana povijesno visoka financijska sredstava kroz NPOO za digitalnu transformaciju javne uprave i društva (2,87 milijarde kuna), osiguran cjelovit pravni okvir koji omogućava i potiče elektroničku komunikaciju i digitalizaciju upravnih i drugih postupaka te poslovnih procesa javnopravnih tijela (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o općem upravnom postupku i nova Uredba o uredskom poslovanju), kontinuirani porast korisnika e-usluga, uspostavljen operativni model ubrzane digitalizacije javnih usluga (donesen Standard razvoja javnih e-usluga, uspostavljen koncept agilnog tima, definiran okvir uvođenja sustava kvalitete u javnoj upravi, itd.), te uspješan razvoj sustava e-Građani i platforme START namijenjenih digitalizaciji usluga u segmentu poduzetništva.

Po pitanju digitalne infrastrukture javne uprave napravljeni su značajni pomaci u proteklom periodu, posebice u kontekstu razvoja Centra dijeljenih usluga (CDU) poznatog i kao „državni oblak”. Do 2023. godine preko 500 javnih institucija, kao što su ministarstva, državne uprave, bolnice i dr. je svoje sustave migriralo u CDU te koristi neku uslugu CDU-a. 

Usvojena je Uredba o uredskom poslovanju kojom se propisuje obveza prilagodbe, odnosno uspostave informacijskih sustava uredskog poslovanja. Njome se omogućuje cjelovito uredsko poslovanje u elektroničkom obliku, te se propisuje funkcionalna obaveza povezivanja i razmjene podataka s drugim informacijskim sustavima koji se zasebno vode za određena upravna područja kao i mogućnost povezivanja i razmjene podataka sa ZUP IT sustavom¹ .  

Uspostavljena je platforma s elektroničkim uslugama za e/m-Potpis i e/m-Pečat, a čime se omogućava proces elektroničkog i mobilnog potpisivanja i ovjere te provjeru valjanosti elektroničkog potpisa i pečata. Do svibnja 2023. na platformu je spojeno 906 javnopravnih tijela (institucija državne i javne uprave odnosno jedinice lokalne i regionalne samouprave).   

U kontekstu mehanizama koordinacije i interoperabilnosti koji su potrebni pri razmjeni podataka i poslovnoj analitici javne uprave, nastavljen je razvoj državne sabirnice (engl. Government Service Bus, GSB), kao središnje osnovice za sigurnu razmjenu podataka. Trenutačno je 17 tijela državne uprave integriralo 33 registra i evidencije u produkcijsku okolinu te 33 registara i evidencija u testnu okolinu GSB-a Na GSB se integriralo 152 tijela/institucija koje su podatke preuzimale za svoje poslovne procese. Za preuzimanje podataka integrirano je ukupno 112 web servisa/sučelja za programiranje (API-ja). 

Projekt Umjetna inteligencija za pametno zdravstvo i medicinu (AI4Health.Cro) ocijenjen je kao odličan od strane Europske komisije u sklopu programa Digitalna Europa. AI4Health.Cro je neprofitni javno-privatni konzorcij koji smatra umjetnu inteligenciju ključnom za unapređenje zdravstvene zaštite i kao katalizator za vođenje Europe u zdraviju budućnost. AI4Health.Cro ponudit će sveobuhvatnu podršku tvrtkama i javnim subjektima s napredne usluge i tehnologije temeljene na umjetnoj inteligenciji, koje se bave trenutnim potrebama zdravstvene skrbi i javnozdravstveni sustavi za digitalnu transformaciju.

Ostale aktivnosti uključuju standardizirano osposobljavanje zaposlenika javne uprave uključenih u pružanje usluga te napredno osposobljavanje u području ICT-a, novih tehnologija i upravljačkih vještina za službenike koji rade na digitalnoj transformaciji. Sudeći prema slabom odazivu korisnika javnih usluga u Hrvatskoj, čini se da bi se učinkovitost i učinak ovih mjera mogao poboljšati pojačanim konzultacijama korisnika javnih usluga s ciljem poboljšanja korisničke jednostavnosti, interoperabilnosti, učinkovitosti, dostupnost i usvajanje online javnih usluga.

Prema Izvješću o provedbi Digitalnog desetljeća 2023., kako bi se zatvorio jaz u elektroničkim javnim uslugama u Hrvatskoj, također je važno ojačati stratešku upotrebu nabave inovacija kako bi se ubrzalo usvajanje inovativnih digitalnih rješenja u svim njenim javnim uslugama. Hrvatska treba uvrstiti nabavu inovacija u svoju nacionalnu digitalnu strategiju kao strateški alat za modernizaciju javnih usluga i povećanje svojih ulaganja, kako u nabave za istraživanje i razvoj, tako i u javne nabave koje su usmjerene na usvajanje inovativnih ICT-a. Naime, isto Izvješće navodi kako hrvatska ulaganja u usvajanje transformativnih digitalnih tehnologija, uključujući i one koje su nove na tržištu, znatno su ispod europskog prosjeka. Rješavanje ovog izazova ključno je za ponudu vrhunskih javnih usluga s bogatim skupom funkcionalnosti koje omogućuju učinkovitiju i personaliziraniju interakciju s građanima, poduzećima i drugim upravama. To bi pomoglo ubrzati šire usvajanje naprednih digitalnih rješenja u javnom sektoru (kao što su AI/veliki podaci, virtualna stvarnost/metaverzum, robotika, HPC, blockchain itd.).

Također prema Izvješću o provedbi DD-a 2023., Hrvatska bi trebala pojačati napore u digitalizaciji javnih usluga. Konkretno, treba poboljšati prilagođenost online javnih usluga za korisnike, uključujući poboljšanje podrške za korisnike. Hrvatska bi trebala pojačati napore za povećanje ulaganja javne nabave u razvoj, testiranje i implementaciju inovativnih digitalnih rješenja i premošćivanje jaza između lokalne i regionalne samouprave te središnje vlade.

[1] ZUP IT - Informacijski sustav za nadzor nad provedbom Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09, 110/21)

3. Razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža 

Prema zadnjim dostupnim vrijednostima Izvješća o provedbi Digitalnog desetljeća (2023. godina) vidljivo je da je Hrvatska u pogledu pokrivenosti mrežama vrlo velikog kapaciteta (VHCN – engl. Very High Capacity Networks) ostvarila značajan napredak u odnosu na prethodnu godinu (52 % 2021. i 61 % 2022.), ali i dalje zaostaje za prosjekom EU-a od 73 %. Hrvatska je u 2022. godini napredovala u pogledu pokrivenosti svjetlovodnim mrežama (FTTP), s 39% na 53,9%, što je neznatno ispod prosjeka EU-a od 56%. Međutim, i dalje znatno zaostaje u području korištenja nepokretnog širokopojasnog pristupa velikih brzina (100 Mbit/s i 1 Gbit/s).

Iako se razlika, u proteklih godinu dana ,u odnosu na prosjek EU znatno smanjila, ruralna područja Hrvatske i dalje zaostaju u pogledu pokrivenosti pristupnim mrežama nove generacije (NGA) (51,9% u odnosu na ukupan prosjek od 87,9%), FTTP mrežama (13,7% u odnosu na ukupan prosjek od 53,9%) i VHCN mrežama (19% u odnosu na ukupan prosjek od 61,5%).

Tijekom izrade Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, identificirane su najznačajnije snage Hrvatske u ovoj domeni: razvijene pokretne mreže, spremnost za 5G, te visoko korištenje usluga širokopojasnog pristupa u pokretnim mrežama.

S druge strane, Hrvatska je ostvarila značajno poboljšanje ukupne pokrivenosti 5G mrežama i to s 34 % na 82 %, što je povećanje od 48 postotnih bodova, te je trenutno iznad prosjeka EU (81 %), ali i dalje zaostaje u 5G pokrivenosti ruralnih područja(73,5 %, što je 9 postotnih bodova ispod ukupne nacionalne pokrivenosti). Unatoč značajnom povećanju pokrivenosti 5G mrežama, Hrvatska i dalje zaostaje za prosjekom EU u korištenju pokretnog širokopojasnog pristupa (81 % u odnosu na prosjek EU-a od 87 %).   Zaključno, Izvješće o stanju digitalnog desetljeća za 2023. godinu predlaže da Republika Hrvatska ubrza svoja nastojanja vezano za razvoj infrastrukture u području povezivosti, prvenstveno kroz dodatne aktivnosti usmjerene na poticanje potražnje i korištenje gigabitnih usluga, te ulaganjem dodatnih napora vezano za uvođenje gigabitnih mreža, osobito svjetlovodnih mreža do zgrade/objekta (FTTP) u ruralnim područjima. Također, od iznimne je važnosti i provedba mjera financiranih iz RRF i ERDF fondova.  

4.  Digitalne kompetencije i digitalna radna mjesta 

Prema posljednjim dostupnim podacima Izvješća o provedbi Digitalnog desetljeća 2023. (DDCCR 2023) za RH, preciznije na temelju izvješća DESI-a  za 2023.) razina digitalnih vještina hrvatskog stanovništva prema ključnim pokazateljima iznad je prosjeka EU-27.U Hrvatskoj 63.37 % građana između 16 i 74 godine posjeduje barem osnovne digitalne vještine (u odnosu na prosjek EU-27 od 54 %), a 31.18 % pojedinaca posjeduje digitalne vještine na razini iznad osnovne (u odnosu na prosjek EU-27 od 26%). Za indikator 'barem osnovni digitalni vještine stvaranja sadržaja” 81 % u usporedbi sa 66 % na razini EU-a. S obzirom na to da na pozitivan trend proteklih godina, očekuje se da će Hrvatska dati važan doprinos u postizanju cilja EU-a za 2030. koji se odnosi na osnovne digitalne vještine. Nadalje, 81,25 % pojedinaca u Hrvatskoj ima barem osnovne kompetencije stvaranja digitalnog sadržaja, što je znatno više od EU-27 prosjeka (66 %).

Hrvatska također ima dobre rezultate u smislu postotka diplomanata ICT-a s rezultatom od 4,8% i 0,6 postotnih bodova iznad EU-a prosjek od 4,2%. Međutim, IKT stručnjaci, čine relativno nizak postotak (3,7 %) radne snage u Hrvatskoj u usporedbi s prosjekom EU-a (4,5 %) budući da nedovoljan broj istih dolazi na tržište rada iz sustava obrazovanja i inozemstva, dok se s druge strane dio stručnjaka iseljava u druge zemlje EU-a. Što se tiče pokazatelja udjela zaposlenosti, žena među IKT stručnjacima, 18.3%-(RH DESI 2021fokus) bilježi se pad učešća, na 14.65% (RH DESI 2023) ujedno ispod  EU prosjeka (19 %), Kako bi RH u nadolazećem razdoblju započela ponovno bilježiti evidentnije stope rodne ravnopravnosti zaposlenika/ica u IKT sektoru neophodni su i znatni napori kako bi se zaustavio aktualni negativni trend, kontinuiranom podrškom aktivnostima koje će za ishod imati više stope  zaposlenosti  žena u IKT području.

Prema Izvješću o provedbi DD-a 2023. Hrvatski bi trebala povećati kapacitet svog obrazovnog sustava za osposobljavanje više ICT stručnjaka i poduzimanje mjera za njihovo zadržavanje na tržištu rada, a istovremeno privlačiti talente. Hrvatska bi trebala poticati više studenata na specijalizaciju za IKT provedbom specifičnih, vremenski ograničenih i mjerljivih radnji, uz posebno plaćanje pozornost na povećanje broja stručnjaka za kibernetičku sigurnost.

Tijekom izrade Strategije digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, identificirane su najznačajnije snage Hrvatske u ovoj domeni: Hrvatska je iznad prosjeka EU-a po broju osoba s osnovnim digitalnim kompetencijama i kompetencijama na razini višoj od osnovne, obrazovni sektor pokazao je visoku spremnost za implementaciju digitalnih tehnologija te stjecanje novih digitalnih kompetencija kroz projekt e-Škole, uspostavljeni su Regionalni centri kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, a centri u sektoru elektrotehnike i računarstva mogu doprinijeti stvaranju IKT stručnjaka, te je Hrvatska iznimno poželjno i sigurno mjesto za život, što je važan faktor za privlačenje stranih IKT stručnjaka i digitalnih nomada.

RH je realizirala značajna ulaganja u digitalnu transformaciju u osnovnom i srednjem obrazovanju kroz svoj program e-Škole (2014.-2023.), uz potporu ESI fondova za razdoblje 2014-2020. Program je omogućio povezanost škola, opremu i digitalne uređaje za nastavnike te pridonio razvoju digitalnih obrazovnih sadržaja i e-usluga važnih za školsku upravu (npr.e-Dnevnik). Program ulaganja pratio je robustan sustav praćenja i evaluacije, uključujući periodičnu evaluaciju digitalne zrelosti škola i dvije vanjske evaluacije učinka (obje će biti dovršene 2023.g.). Okvir za digitalnu zrelost škola (s pet razina zrelosti) razvijen je kako bi se ocijenilo trenutno stanje i napredak u provedbi ulaganja. Prema posljednjim podacima na temu digitalne zrelosti hrvatskih škola iz 2020. godine , 1% škola u Hrvatskoj smatralo se digitalno nesvjesnim, 8% digitalno početnicima, 50% digitalno kompetentnima, 40% digitalno naprednima, a 1% potpuno digitalno zrelim. Iako Program e-škole nedvojbeno ukazuje na postupno poboljšavanje razine digitalne zrelosti škola, evidentna je potreba za dodatna ulaganja s ciljem osiguranja dugoročne i adaptivne transformacije sustava. Očekuje se pomicanje fokusa prema sustavnijoj integraciji digitalnih tehnologija u pedagoški proces, s naglaskom na jačanje stručnog usavršavanja učitelja i ravnatelja škola, što je već bilo dio programa e-škole. Iako je programom u tijeku plansko opremanje škola mrežom i IKT opremom, i dalje izazov predstavlja uspostava održivog sustava održavanja u školama. Škole u Republici Hrvatskoj nisu spojene linkovima brzinama adekvatnih njihovim potrebama. Također, većina ravnatelja škola nije spremna za izazove informatizacije koji stoje pred njima. Vrednovanje digitalne zrelosti pokazalo je kako je veliki dio škola dostigao srednje i više razine digitalne zrelosti te kako su nastavnici stekli iznimno važno iskustvo tijekom nastave na daljinu, razvili svoje digitalne kompetencije, samopouzdanje, a neki od njih i promijenili stajališta prema tehnologiji u obrazovanju. Istodobno, veliki zadatak pred cijelim sustavom ostaje u vidu podizanja kvalitete korištenja tehnologije u nastavi, bolje organizacijske pripreme nastave na daljinu, nastavku i širenju stručnog usavršavanja i usvajanja digitalnih kompetencija nastavnika i učenika, iskorištavanju postojećih digitalnih materijala i alata te kontinuiranom osiguravanju podrške nastavnicima i učenicima, kao i njihovom kontinuiranom opremanju.

Izazov za ostvarenje potencijala koje sa sobom nosi digitalizacija je neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada, ne samo u pogledu broja IKT stručnjaka, već i digitalnih kompetencija radne snage iz neinformatičkih zanimanja. Utvrđivanje budućih potreba za vještinama, kako bi se pravodobno planirali ishodi obrazovanja, ključno je za usklađivanje ponude i potražnje za radnom snagom. Kako bi se detektiralo koji su to obrazovni programi prihvatljivi za dodjelu vaučera, odnosno stjecanje kojih vještina će se  financirati kao odgovor na potrebe tržišta rada, potrebno je uspostaviti sustav „mapiranja vještina“.  MROSP je već u suradnji s poslodavcima te analizom upisanih standarda zanimanja i njima pripadajućih skupova kompetencija upisanih u Registar HKO-a, definirao popis od 60 deficitarnih vještina s naglaskom na digitalne i zelene vještine.“. Mapiranjem vještina stavlja fokus na prioritetne vještine na tržištu rada odnosno na one programe obrazovanja odraslih koji svojim ishodima učenja vode do stjecanja tih prioritetnih vještina, s naglaskom na digitalne i zelene.

Prema Indeksu spremnosti za cjeloživotno učenje digitalnih vještina (IRDLL), Hrvatska je u EU prosjeku (13. mjesto) među 27 država članica EU-a. Ovaj indeks pokazuje da Hrvatska najbolje rezultate pokazuje u području „Institucija i politika za digitalno učenje“ gdje je zasjela na 3. mjesto među EU zemljama. Nasuprot tome, Hrvatska se nalazi gotovo na samom začelju EU-a u područjima „Sudjelovanja u cjeloživotnom obrazovanju i njegovi rezultati“ (24. mjesto) i „Dostupnosti digitalnog učenja“ (21. mjesto).  Primjetna je nedovoljna promocija cjeloživotnog obrazovanja građana u području osnovnih digitalnih vještina. Primjerice, kada je riječ o digitalnim vještinama odraslih, RH prepoznaje nedostatak motivacije starijih osoba za stjecanje osnovnih digitalnih vještina i rizike koje isto predstavlja za produbljivanje digitalnog jaza, sudjelovanje u društvu i sigurnost na internetu. Trenutačno ne postoji strategija za rješavanje ovog problema. Financijski poticaji (kao što je sustav vaučera) postoje za niskokvalificirane zaposlene i nezaposlene osobe, za obuku za stjecanje i/ili poboljšanje digitalnih vještina.

Prepoznavanje truda nastavnika u korištenju digitalne tehnologije, redovita i češća uporaba digitalne tehnologije u učionicama, zatim digitalna transformacija strukovnog obrazovanja i osposobljavanja te obrazovanja odraslih, kao i podizanje svijesti o umjetnoj inteligenciji (UI) utvrđeni su kao nedostatci u podršci nastavka procesa informatizacije i primjene digitalnih tehnologija u sustavu odgoja i obrazovanja s ciljem svrhovitog korištenja digitalnih tehnologija u učenju i poučavanju te posljedično razvoju digitalnih kompetencija. Umjetna inteligencija već utječe na tržište rada i uvodi dodatnu neizvjesnost. Predviđa se da će umjetna inteligencija odigrati ključnu ulogu u transformiranju poslovanja i društvenih procesa, pa učenike treba pripremiti i osposobiti za rad i njenu primjenu ili daljnje obrazovanje u tom području . Tijekom strukturnog dijaloga RH je izrazila spremnost za suradnju i razmjenu iskustava , znanja i stručnjaka u predmetnom području.

RH je značajno ojačala svoj politički krajolik za sprječavanje, otkivanje i odvraćanje od kibernetičkih napada, posebice s aktualnim uvođenjem NIS2 direktiva. Istovremeno, nacionalni CSIRT posebice se koncentrira na jačanje  procesa kibernetičke sigurnosti te povećanje napora javnih i privatnih organizacija  obrazovnog i akademskog sustava te povećanje barem osnovnih razina kibernetičke sigurnosti što je ujedno i jedan od postavljenih općih ciljeva u  Odluci o digitalnom desetljeću.

Ostale ključne slabosti Hrvatske u području obrazovanja uključuje i nedostatak osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika iz STEM područja (prvenstveno matematika, fizika, informatika) koji zbog niskih plaća u školama odlaze iz obrazovnog sektora.

Nastavni, obrazovni djelatnici, i zaposlenici institucija u javnom sektoru obrazovanja koji skrbe i brinu o razvoju  cijele vertikale OS-a  kao i njegov neformalni dio ključni su dionici i  osigurač za iznošenje  preduvjeta u okviru planiranih projekcija digitalnog cilja br.1. a onda kroz cijelu vertikalu odgojno obrazovnog sustava i za potrebe ostvarenja digitalnog cilj br.2. S tim u vezi poduzimaju se aktivnosti kroz nedavno osnovanu Nacionalnu izvršnu agenciju za izobrazbu nastavnika, kao i planove za savjetodavno središte za primjenu tehnologije, čiji bi cilj bio pružanje potpore po mjeri ustanova i nastavnika digitalne pedagogije. Provedba digitalizacije i modernizacije (VO) i podrazumijeva povećanje dostupnosti, kvalitete i relevantnosti visokog obrazovanja te ostvariti cilj povećanja udjela osoba s kvalifikacijom visokog obrazovanja i njihovu bolju zapošljivost odnosno osposobljivanje visokoškolskih djelatnika za digitalnu pedagogiju i razvoj sadržaja digitalnog obrazovanja.

Prema ljestvici EU Code Weeka za 2023., Hrvatska je na 8. mjestu s 24 aktivnosti u sklopu Tjedna kodiranja. Nadalje, 2022. godine Hrvatska je bila među prvih 12 zemalja po broju EU tjedna kodiranja organizirane aktivnosti (1076) s više od 37 000 sudionika, s 50% sudjelovanja žena. Štoviše, informatika je obvezan predmet u nekoliko razreda osnovne i opće srednja škola (i izborni u ostalim razredima) od 2018./2019., a IKT je također transverzalni predmet u svim školskim razredima.

Očekuje se kako će u razdoblju do 2030. godine najviše rasti potreba za poslovnom pismenošću i vještinama u području IKT-a, kao najbrže rastućem sektoru u kojem već danas nedostaje veliki broj kvalificirane radne snage. EU, pa tako i Hrvatska, suočena je s hitnom potrebom prilagodbe novim izazovima procesa digitalizacije ne samo na tržištu rada, već i u obrazovanju, pri čemu je naglašeno kako treba provoditi različite ciljane aktivnosti u svrhu pobuđivanja interesa i uključivanja što većeg broja osoba, osobito žena, u ovo područje obrazovanja.  Nedovoljan broj IKT stručnjaka na tržištu rada s obzirom na potrebe i mogućnosti rasta kompanija djelomično je uzrokovan i nepostojanjem nacionalnog plana za internacionalizaciju, privlačenje i zadržavanje digitalnih profesionalaca i talenata.

Posljednjih godina povećao se broj žena u nestandardnim, digitaliziranim oblicima rada, a sve više žena sudjeluje u tzv. „gig ekonomiji“ (hrv: „ekonomija honorarnih poslova“), osobito žena s visokim obrazovanjem. Iako bi unaprjeđenje određenih tehnoloških procesa moglo olakšati zapošljavanje žena, potreba za općom digitalizacijom i automatizacijom tržišta rada mogla bi dodatno ugroziti poziciju žena ako se i u korištenju umjetne inteligencije ne primjeni načelo ravnopravnosti spolova i ljudskih prava, i ne spriječi automatizam u upotrebi dosadašnjih algoritama, s dominantno muškim karakteristikama (npr. u procesu selekcije radne snage). Neke od prepreka većem sudjelovanju žena u IKT sektoru su: snažni rodni stereotipi i podjele, nedostatak vidljivosti ženskih uzora u IKT-u i nedostatak razvijene mreže mentorica, a o čemu se raspravljalo i na okruglim stolovima održanim na ovu temu.

2  Nacionalne putanje i ciljne vrijednosti za doprinos digitalnim ciljevima EU-a

Ovim poglavljem opisano je kako RH planira doprinijeti postizanju digitalnih ciljeva EU-a, a time i ciljevima Inicijative triju mora, koji su usklađeni s širom digitalnom politikom EU-a, navedenima u članku 4. Programa politike digitalnog desetljeća 2030. Odnosno, ovim poglavljem RH definira svoje nacionalne ciljne vrijednosti i nacionalne projicirane putanje koje doprinose svakom od digitalnih ciljeva do 2030. godine.

Ciljane vrijednosti uzimaju u obzir trenutno stanje i povijesne trendove pokazatelja, nacionalne kapacitete i resurse, komparativne prednosti te planirane politike i mjere za doprinos digitalnim ciljevima. Predmetne politike i mjere sadržane su u Strategiji digitalne Hrvatske za razdoblje do 2032. godine, kao i u ostalim mjerodavnim nacionalnim dokumentima i planovima (npr. Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske 2030.). Ostvarenje nacionalnih putanja pratit će se kroz indikatore DESI izvješća ili drugog relevantno izvora podataka. Od 2023. godine EK prestaje s objavom DESI izvješća te će se relevantni indikatori pratiti putem novog godišnjeg izvješća o stanju provedbe Digitalnog desetljeća.

Metodološki pristup procjeni nacionalnog doprinosa u postizanju digitalnih ciljeva EU-a temelji se na izradi baznog modela koji je potom prilagođen sukladno planiranoj provedbi politika, mjera i aktivnosti koje utječu na digitalne ciljeve EU-a. Bazni model temelji se na linearnoj regresiji sukladno podacima DESI izvješća² i ostalih mjerodavnih izvora podataka za 2021. godinu, dok su kao ciljevi u 2030. godini postavljene vrijednosti kako bi se osiguralo postizanje postavljenih ciljeva EU-a. Podaci su potom verificirani i, prema potrebi,  prilagođeni sukladno planiranim politikama, mjerama i aktivnosti i dinamici njihove provedbe. Dodatak II ovog dokumenta pojašnjuje metodologiju za definiranje ciljne vrijednosti za drugi digitalni cilj. Pritom je važno napomenuti kako će se svake 2 godine provoditi verifikacija postavljanih ciljnih vrijednosti. Tijekom izrade ovog dokumenta pojedine indikatore nije moguće odrediti početnu vrijednost ili procijeniti nacionalni doprinos postizanju ovog cilja. Međutim, vrijednost svih indikatora nastojat će se definirati do revizije ovog dokumenta 2025. godine.

Vrijednosti nacionalnog doprinosa digitalnim ciljevima EU-a nalaze se u tablici niže, dok je u sljedećem poglavlju detaljan opis politika, mjera i aktivnosti kojima će se utjecati na postizanje ciljnih vrijednosti.

  [2] DESI izvješće za Hrvatsku, 2022. godina

  [3] HAKOM predlaže dodavanje kriterija vezanog uz pokrivenost s frekvencijskim pojasom od 3.4 GHz do 3.8 GHz. Navedeni pokazatelj je dio godišnjeg Omdia upitnika za 2021. i 2022. godinu, a odnosi se na visokokvalitetnu 5G mrežu

   [4] Nacionalne putanje i ciljane vrijednosti za broj rubnih čvorova u RH definiran je temeljem studije EK-a: Edge Deployment Data Report – Country reports

3 Politike i mjere za postizanje digitalnih ciljeva

3.1. Pregled digitalnih ciljeva

3.1.1. Digitalni cilj 1: Najmanje 80 % osoba u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine

 Nacionalna polazna vrijednost : 63 % (2021.); Polazna vrijednost EU-a: 54 % (2021.)

 Ukupna vremenska crta:

Proračun svih mjera koje se mogu pripisati cilju

 Javno ulaganje:

o Već utrošeno : 4,3 mil. EUR

o Ukupno planirano: 265,1 mil. EUR

- NPOO ulaganje C3.1. R2-I1: 84, Digitalna preobrazba VO-a: 84 mil. EUR

- Program „Učinkoviti ljudski potencijali“ 2021-2027:

o „Pružanje ciljane potpore regionalnim centrima kompetencija (RCK- faza II ) u podizanju kvalitete i konkurentnosti lokalnog/regionalnog strukovnog obrazovanja i osposobljavanja“ - 6 mil. EUR

o Jačanje kompetencija odgojno-obrazovnih radnika u skladu s reformskim procesima (Agencija za odgoj i obrazovanje – AZOO) - 44 mil. EUR

o Potpora uvođenju digitalne tehnologije u obrazovanje -Projekt BrAIn  (CARNET) - 15 mil. EUR

o Cjelovita informatizacija sustava odgoja i obrazovanja (CARNET) – 8.15 mil. EUR

o Daljnji razvoj sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih i podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja 11.5 mil EUR (ASOO)

Odgovor mjera na izazove specifične za državu članicu:

 Prvi izazov – niska razina digitalnih kompetencija kod ranjivih skupina, kao što su starije i dugotrajno nezaposlene osobe

o Očekuje se da će se Mjerom 1 doprinijeti razvoju digitalnih kompetencija građana kod kojih je primjetna manja razina razvijenosti digitalnih kompetencija. Posebnu korist od ove mjere trebale bi imati ranjive skupe društva, kao što su starije osobe i stanovnici ruralnih dijelova, a kod kojih je utvrđena manja razina digitalnih kompetencija. Predmetnom mjerom kontinuirano će se poticati razvoj digitalnih kompetencija kroz ciljane edukacije i treninge. Nadalje, Mjerom 1 poticat će se uključivanje organizacija civilnog društva u proces razvoja digitalnih kompetencija građana, a sve s ciljem obuhvaćanja što šireg spektra građana kod kojih je potrebno poticati razvoj digitalnih kompetencija.

 Drugi izazov – neusklađenost kompetencija radne snage s potrebama tržišta rada

o Očekuje se da će se Mjerom 2 doprinijeti razvoju digitalnih kompetencija radne snage. Kako bi se ostvarile sve pogodnosti digitalne transformacije i povećala konkurentnost te vrijednost rada, potrebno je raditi na razvoju kompetencija radne snage za primjenu digitalnih tehnologija i u neinformatičdopriim zanimanjima te razvoj ljudskih potencijala za tradicionalne industrije i zanimanja prilagoditi potrebama digitalnog okruženja. Pri tome se kompetencije za povećanje konkurentnosti odnose na razumijevanje načina digitalizacije pojedinih neinformatičkih sektora, praćenja i mjerenja relevantnih varijabli uz istaknutu komponentu interneta stvari, umrežavanje uređaja i procesa, prikupljanje i arhiviranje podataka što omogućuje nadzor i optimizaciju rada sektora uključujući i algoritme umjetne inteligencije.

 Treći izazov –  nedovoljno i neujednačeno digitalno sazrijevanje obrazovnog sustava

o Temelj za sustavno i kvalitetno stjecanje digitalnih kompetencija je digitalno zreo obrazovni sustav. Očekuje se da će se Mjerom 3 doprinijeti daljnjem digitalnom sazrijevanju osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava obrazovanja. Putem predmetne mjere kontinuirano će se poticati razvoj digitalnih kompetencija nastavnika, održavanje informacijske infrastrukture i prateće opreme, uz kontinuiranu nadogradnju funkcionalnosti postojećih elemenata IKT sustava u obrazovanju, a neophodno je nastaviti ulaganja u temeljnu mrežnu i računalnu e-infrastrukturu sustava obrazovanja. Nadalje, Mjerom 4 doprinijet će se digitalnoj transformaciji visokog obrazovanja za izvođenje informatičkih i neinformatičkih studijskih programa. Primjećuje se nedostatna i neujednačena opremljenost visokih učilišta za kvalitetno visoko obrazovanje vezano za sustavno ugrađivanje digitalizacije. Shodno tome nužno je učinkovito ulaganje u digitalnu preobrazbu visokih učilišta za što su preduvjeti digitalna nastavna infrastruktura, digitalni nastavni alati te osnaživanje kompetencija nastavnika za poučavanje u digitalnom okruženju.

Procijenjeni manjak ulaganja : Tijekom izrade ovog dokumenta, za predmetni digitalni cilj nije prepoznat manjak ulaganja radi njegovog ostvarenja. Tijekom budućih revizija dokumenta, navest će se  potencijalni manjak ulaganja, ukoliko isti bude prepoznat. Primjerice, mjera 1.2. Razvoj kompetencija radne snage za primjenu digitalnih tehnologija provodi se do kraja 2030. godine, a financiranje je također osigurano do 2030. godine (NPOO do 2Q 2026. i ESF+ do 2027. + 3 godine). Stoga, potencijalni manjak ulaganja nije prepoznat.

Europska digitalna prava i načela: Provedbom planiranih mjera za 1. digitalni cilj aktivno će se promicati načela Stavljanje ljudi u središte digitalne transformacije, Solidarnost i uključenost, Sudjelovanja u digitalnom javnom prostoru, i Održivost. Mjerom 1 poticat će se razvoj digitalnih kompetencija građana, posebna pažnja stavit će se na osobe starije životne dobi i ostale ranjive skupina, a s ciljem njihova uključivanja u digitalni javni prostor i osnaživanja digitalne pismenosti. Stoga će ova mjera direktno doprinijeti većoj solidarnosti i uključivosti građana, posebice ranjivih skupina, u digitalni prostor. Istovremeno, poticat će se razvoj digitalnih kompetencija sukladno potrebama tržišta rada, kako bi se svakom građaninu pružila prilika za sudjelovanje na tržištu rada u digitalno doba. Ponovno će posebna pažnja biti stavljena na osobe koje su trenutno u slabijem položaju i isključene s modernog tržišta rada. Mjerom će se raditi na njihovom stjecanju digitalnih vještina, a kako bi se i te osobe uključile u tržište rada. Prilikom digitalnog sazrijevanja osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovnog sustava, te modernizacije visokog obrazovanja poštivat će se digitalna načela stavljanja ljudi u središte, Solidarnosti i uključivost, ali i održivost. Naime, prilikom implementacije hardverskih i infrastrukturnih rješenja u sustav obrazovanja posebna pažnja bit će na njihovom utjecaju na okoliš, a kroz implementaciju digitalnih softverskih rješenja omogućit će se pristup lakšem obrazovanju osoba s poteškoćama u razvoju (npr. projekt ATTEND). Istovremeno, radit će se na unaprjeđenju digitalnih kompetencija nastavnika i učenika, pri čemu će se staviti ljude u središte edukacija i omogućiti njihova uključivost u svakodnevni digitalni prostor, ali i na moderno tržište rada za koje su digitalne kompetencije imperativ. Naposljetku, prilikom provedbe mjera za osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visoko obrazovanje, vodit će se računa o ravnomjernom opremanju obrazovnih institucija na teritoriju cijele Republike Hrvatske, posebice ruralnih područja, a s ciljem uključivosti svih škola i učenika u digitalnu transformaciju.

3.1.2. Digitalni cilj 2: Najmanje 20 milijuna stručnjaka u području IKT-a zaposleno je u Uniji, uz promicanje pristupa žena tom području i povećanje broja osoba s diplomom u području IKT-a

 Nacionalna polazna vrijednost : 3,7 % IKT stručnjaka u ukupno zaposlenim (2022.); Polazna vrijednost EU-a: 4,6 % IKT stručnjaka u ukupno zaposlenim (2022.)

 Ukupna vremenska crta:

Proračun svih mjera koje se mogu pripisati cilju

 Javno ulaganje:

o Već utrošeno : 0,3 mil. EUR

o Ukupno planirano: 176,5 mil. EUR

Odgovor mjera na izazove specifične za državu članicu:

 Prvi izazov – Nedovoljan broj IKT stručnjaka na tržištu rada

o Očekuje se da će se Mjerom 1 doprinijeti povećanju broja osoba s diplomom u IKT, a samim time i IKT stručnjaka na lokalnom tržištu rada. Predmetno povećanje nastojat će se ostvariti povećanjem programa stručnog usavršavanja za potrebe cjeloživotnog učenja na visokim učilištima i programa obrazovanja odraslih, te sukladno financijskim mogućnostima povećanjem upisnih kvota na postojećim IKT studijskim programima i uspostavljanjem novih IKT studijskih programa na hrvatskim visokim učilištima. Pritom je važno naglasiti kako će se prvenstveno poticati provođenje i uspostavljanje neformalnih obrazovnih programa u području IKT-a. Istovremeno, mjerom će se  privući strane studente i IKT stručnjake na hrvatske obrazovne institucije i tržište rada, a što će u konačnici povećati broj IKT stručnjaka Nadalje, Mjerom 2 izradit će se poticajni okvir za privlačenje studenata iz RH i inozemstva kao i istraživača u STEM i IKT područja. Predmetnom mjerom radit će se na uspostavi novog okvira instrumenata za napredovanje i razvoj karijera istraživača, te će se financirati programe za jačanje, privlačenje i zadržavanje ljudskih kapaciteta, za jačanje kompetencija za područja STEM i IKT, za poticanje mobilnosti (suradnja s međunarodnim institucijama i industrijom) itd. U sklopu Mjere 3 poticat će se provedba neformalnog obrazovanja i prekvalifikacije radne snage sukladno potrebama tržišta rada, odnosno sukladno potrebama za IKT stručnjacima. Poseban fokus ove mjere bit će ranjive skupine, kao što su dugotrajno nezaposlene osobe.. Mjerom 4 razvijat će se znanstveno tehnološka infrastruktura, a očekuje se da će predmetno ulaganje privući, ali i zadržati studente i stručnjake u području IKT.

 Drugi izazov –  nedovoljna zastupljenost žena u IKT području

o Nedovoljna zastupljenost uočava se na svim razinama digitalne ekonomije: u inženjerstvu i fizici, ali također i po broju žena koje su zaposlenice, na rukovodećim pozicijama u korporacijama i poduzetnice. Očekuje se da će se Mjerom 5,  provedbom Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu i poticanjem veće zastupljenosti žena u IKT području, u konačnici povećati zastupljenost žena u IKT području. Povećanje sudjelovanja, vidljivosti i angažiranosti žena u digitalnoj ekonomiji moglo bi pomoći rješavanju pitanja nedostatka IKT znanja u EU te potaknuti ekonomski rast i širi društveni napredak.

Procijenjeni manjak ulaganja : Tijekom izrade ovog dokumenta, za predmetni digitalni cilj nije prepoznat manjak ulaganja radi njegovog ostvarenja. Tijekom budućih revizija dokumenta, navest će se  potencijalni manjak ulaganja, ukoliko isti bude prepoznat. Primjerice, mjera 2.3. Poticanje neformalnog obrazovanja i prekvalifikacija odraslih za stjecanje IKT vještina zaposlenih, nezaposlenih uključujući i ranjive skupine provodi se do kraja 2030. godine, a financiranje je također osigurano do 2030. godine (ESF+ do 2027. + 3 godine). Stoga, potencijalni manjak ulaganja nije prepoznat.

Europska digitalna prava i načela: Provedbom planiranih mjera za 2. digitalni cilj aktivno će se promicati načela Stavljanje ljudi u središte digitalne transformacije, Solidarnost i uključenost te Održivost. Mjerom Povećanja broja IKT stručnjaka p oticat će se završnost studija u STEM i IKT područjima, kao i pokretanje novih studijskih programa te povećanje kvota na postojećim studijskim programima u ovim područjima. Prilikom provedbe ovih aktivnosti stavit će se čovjeka u središte, odnosno u suradnji s akademskom zajednicom i studentima razvijat će se mjere s ciljem poticanja završenosti studijskih programa, a sukladno interesu budućih studenata i potrebama tržišta rada otvarat će se novi studijski programi. Nadalje, Mjerom 1 poticat će se dodjela stipendija za STEM studijske programa, ali će se i internacionalizirati sustav obrazovanja. Prilikom provedbe ovih aktivnosti posebna pažnja stavljena je na poštivanje solidarnosti i uključenosti, ali i stavljanje ljudi u središte digitalne transformacije. Naime, osobama s afinitetima za IKT, ali potencijalno slabijeg imovinskog stanja kroz stipendije će se osigurati sredstva za njihovo uključivanje u studijske programe. Istovremeno, poticat će se uključivanje stranih studenata na studijske programa u RH, koji se izvode na engleskom jeziku, a osigurat će se svi potrebni preduvjeti (nastavničko osoblje, infrastruktura, kurikulum) za izvođenje nastave na engleskom jeziku.   Mjerom 2, izradom poticajnog modela za privlačenje studenata i istraživača u IKT područje, odnosno povećanjem broja i kvalitete istraživača i stručnjaka u znanstvenom te posljedično i poslovnom sektoru za jačanjem potencijala za inovacije, stavit će se ljude u središte digitalne transformacije. Novi okvir za razvoj karijera znanstvenika uključuje i nove poticajne uvjete za rad u znanosti te otvoreniji pristup tehnološkim infrastrukturama za povezivanje znanosti i poduzetništva. Mjerom 3 poticat će se neformalno obrazovanje s ciljem jačanja digitalnih kompetencija radne snage, a provedba ove mjere doprinijet će većoj solidarnosti i uključivosti zaposlenih i nezaposlenih na moderno tržište rada, kako bi se svakom građaninu pružila prilika za sudjelovanje na tržištu rada u digitalno doba. Mjerom 4, odnosno prilikom razvoja istraživačko-tehnološke infrastrukture posebnu pažnju posvetit će se utjecaju na okoliš, a s ciljem uvažavanja principa Održivosti. Odnosno, nastojat će se implementirati najnovija tehnološka rješenja koja imaju najmanji negativan učinak na okoliš. Naposljetku, mjerom 5 koja se odnosi na poticanje većeg uključivanju djevojaka u IKT, također će se poticati solidarnosti i uključivosti žena u IKT i STEM područja.

3.1.3. Digitalni cilj 3: Svi krajnji korisnici na fiksnoj lokaciji pokriveni su gigabitnom mrežom do zaključne točke mreže i sva naseljena područja pokrivena su bežičnim mrežama velike brzine sljedeće generacije s performansama barem jednakima 5G, u skladu s načelom tehnološke neutralnosti

 Nacionalna polazna vrijednost za nepokretnu VHCN mrežu: 61 % kućanstava ; Polazna vrijednost EU-a za nepokretnu VHCN mrežu: 73% kućanstava

o Ključni pokazatelji pokrivenosti 5G signalom u RH, sukladno definiranim pokazateljima, tek se očekuju

o Pokrivenost naseljenih područja 5G signalom u RH je u 2022. bila iznad prosjeka EU i iznosila je 82 % (EU 81%)

 Ukupna vremenska crta:

Proračun svih mjera koje se mogu pripisati cilju

 Javno ulaganje:

o Već utrošeno : 185,312 mil. EUR (provedba u tijeku)

 Višegodišnji financijski okvir od 2014. do 2020. godine

 OP „Konkurentnost i kohezija“ 2014-2020 - Specifični cilj 2a1 - Ugovorena bespovratna sredstva 184,91 mil. EUR (EU dio 169,57 mil. EUR)

 NPOO reforma C2.3. R4:   402.390 EUR (nositelj MPGI)

o planirano: 175,73 mil. EUR

 Program Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. godine

 Planirana su ulaganja u izgradnju širokopojasnih agregacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta i povezivanje javnih ustanova na VHCN mreže, u NGA bijelim i sivim područjima u okviru projekta Izgradnja nacionalne agregacijske širokopojasne infrastrukture i povezivanje ciljanih javnih korisnika . Projekt je započeo s provedbom u programskom razdoblju 2014. - 2020., a dodijeljena alokacija za nastavak financiranja iznosi 50,00 mil. EUR

 NPOO 2021-2026; investicije C2.3. R4-I1 i C2.3. R4-I2: 125,73 mil. EUR

 Provedba projekata u sklopu Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja

 Izgradnja pasivne elektroničke komunikacijske infrastrukture

 Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa: 12 000 EUR (HAKOM aktivnosti)

Odgovor mjera na izazove specifične za državu članicu:

 Prvi izazov – administrativne i troškovne prepreke razvoju EK infrastrukture

o Očekuje se da će se Mjerom 1 doprinijeti unaprjeđenju regulatornog okvira u području prostornog planiranja i gradnje te njihovom usklađivanju s propisima iz  područja  elektroničkih komunikacija, koji će biti poticajni za ulaganja u razvoj širokopojasnih elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta. Nadalje, Mjerom 2 pokrit će se problematika potencijalnih visokih naknada za pravo puta i pojavljivanja prakse određivanja lokalnih poreza (poreza za korištenje javne površine u svrhu postavljanja elektroničke komunikacijske infrastrukture) kao i druge moguće naknade od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave . Mjerom 3 će se potaknuti razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja kroz provedbu odobrenih programa državnih potpora u cilju smanjivanja digitalnog jaza između ruralnih i urbanih područja Hrvatske.

 Drugi izazov – nedovoljno korištenje usluga velikih brzina

o Očekuje se da će se Mjerom 4 pozitivno utjecati na povećanje korištenja usluga širokopojasnog pristupa velikih brzina. Uzimaju u obzir činjenicu da se usluge širokopojasnog pristupa ostvaruju putem VHCN mreža, što uključuje i 5G mreže, očekuje se da će mjera pozitivno utjecati i na korištenje usluga širokopojasnog pristupa putem 5G mreža. Također se očekuje da će ova mjera, skupa s Mjerom 3 pozitivno utjecati i na poticanje korištenja usluga širokopojasnog pristupa s brzinama većim od 1 GB/s.

Procijenjeni manjak ulaganja:

Prilikom procjene manjka ulaganja korištena je ista analiza kao prilikom izrade NPOO-a jer nadležna tijela ne raspolažu novijim informacijama/analizama. Predmetna analiza temelji se na podacima HAKOM-a i poslovnih izvješća operatera. Pri tome, manjak ulaganja odnosi se isključivo na fiksne mreže, na koje su usmjereni i ciljevi i mjere Strategije digitalne Hrvatske do 2030. i Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2021. do 2027. godine, kao i programi sufinancirani sredstvima iz EU fondova koji su već u provedbi i koji će se provoditi u narednom razdoblju.

Sinergijom svih dostupnih izvora financiranja iz različitih fondova (RRF, ERDF,CEF), kao i procijenjenih investicija operatora u komercijalnim i nekomercijalnim ulaganjima, manjak ulaganja u ovom trenutku nije moguće zatvoriti, a osobito uzimajući u obzir činjenicu da je u postupku programiranja za višegodišnji financijski okvir do 2027. godine EK izrazila stav kako ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa nisu prioritetna ulaganja, u skladu s dodatkom D Izvješća za Hrvatsku za 2019. godinu te sredstva predviđena za izgradnju širokopojasne pristupne infrastrukture nisu odobrena. Međutim, sve aktivnosti i mjere u okviru Strategije digitalne Hrvatske i Nacionalnog plana razvoja širokopojasnog pristupa koje se kontinuirano provode, kao i započeti projekti sufinancirani sredstvima EU fondova, značajno su potaknuli i privatna ulaganja operatora u nepokretne i pokretne elektroničke komunikacijske mreže. U narednom periodu očekuje se nastavak pozitivnih trendova u pogledu privatnih ulaganja, koja će u sinergiji s provedbom projekata sufinanciranih iz EU fondova uvelike doprinijeti smanjenju investicijskog jaza.

Vezano uz uvođenje 5G mreža u urbana i ruralna područja te uzduž glavnih kopnenih prometnih pravaca, Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa u RH u razdoblju od 2021. do 2027. godine postavio je ciljeve koji se odnose isključivo na administrativne mjere poticanja uvođenja 5G mreža kako bi se operatorima olakšalo i ubrzalo njihovo uvođenje. Operatorima su dodijeljene dozvole za uporabu radio frekvencijskog spektra za 5G mreže, a u cilju ostvarenja strateških ciljeva pokrivanja stanovništva, a osobito određenih područja za koja ne postoji komercijalni interes za 5G mrežama, operatorima su propisane obaveze pokrivanja, koje su sastavni dio izdanih dozvola za uporabu RF spektra. Sukladno DESI pokazatelju za 5G mreže, Hrvatska je već sada iznad prosjeka EU prema pokrivenosti 5G mrežama i ne nalazimo uporište  za tvrdnju da postoji manjak ulaganja, te intervencije državnim potporama u tom smislu nisu planirane niti ih smatramo potrebnima.

Metodologija za izračun procjene potrebnih ulaganja za postizanje nacionalnih ciljanih vrijednosti za mjeru 3. uzima u obzir ukupan broj kućanstava koja nemaju osiguranu dostupnost brzinama ≥ 100 Mbit/s. Ta su kućanstva podijeljena u pripadajuća područja ovisno o gustoći naseljenosti, koja značajno utječe na trošak gradnje. Iz tako utvrđenog ukupnog broja kućanstava, isključuju se sva kućanstva obuhvaćena pojedinačnim projektima sufinanciranim bespovratnim sredstvima ESI fondova i kućanstva u područjima u kojima je najavljena komercijalna gradnja svjetlovodnih mreža u skladu s Pravilnikom o svjetlovodnim distribucijskim mrežama (NN 57/14). Analiza pokazuje da se većina promatranih kućanstava nalazi u ruralnim područjima.

Najviša cijena gradnje FTTH u ruralnom području određena je temeljem iskustva koje uključuje dugogodišnje praćenje cijena izvedba sličnih projekata na području Republike Hrvatske. Na tu cijenu dodaje se određena zalihost u ekstremno ruralnim područjima.

Vezano uz mjeru 4,  analiza mogućih aktivnosti i mjera za poticanje korištenja usluga velikih brzina završena je u prosincu 2023. godine te je utvrđeno da bi program potpora putem vaučera bio najsvrsishodnija mjera s obzirom na trenutno stanje tržišta.

Potpore putem vaučera prvenstveno bi doprinijele ostvarivanju ciljnih vrijednosti korištenja nepokretnog širokopojasnog pristupa velikih brzina, što je i poželjno imajući u vidu da prema ovim pokazateljima Hrvatska slabije napreduje nego prema pokazateljima vezanim uz korištenje pokretnog Širokopojasnog pristupa.

Europska digitalna prava i načela: Provedbom planiranih mjera za 3. digitalni cilj aktivno će se promicati načela Stavljanje ljudi u središte, Solidarnost i uključenost te Održivost. Prilikom osiguravanja preduvjeta za brže planiranje i prostornu gradnju te regulacijom utjecaja troškova korištenja nekretnina na razvoj EK mreža, posebna pažnja je stavljena na poštivanje načela stavljanja ljudi u središte te uključivost. Odnosno, provedbom se očekuje uklanjanje svih administrativnih prepreka, čime će se olakšati i ubrzati gradnja elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta te posljedično omogućiti svim korisnicima dostupnost mreži i uslugama širokopojasnog pristupa. Istovremeno, očekuje se smanjenje administrativnih opterećenja, u cilju osiguravanja razine naknada koje će biti poticajne za ulaganja u daljnji razvoj elektroničkih komunikacijskih mreža vrlo velikog kapaciteta, posebice u ruralnim područjima kako bi se svakom stanovniku omogućio pristup modernoj digitalnoj infrastrukturi. Mjerom 3, također će se poticati razvoj EK mreža, posebice u ruralnim područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes kako bi se na cijelom teritoriju RH ravnomjeran razvoj EK mreža. Nadalje, prilikom razvoja EK mreža posebnu pažnju posvetit će se utjecaju na okoliš. Aktivno će se poticati implementacija najnovijih tehnologija koji imaju minimalan učinak na okoliš. S druge strane, mjerom 4  poticat će se korištenje usluga u mrežama velikih brzina.

3.1.4. Digitalni cilj 4: Proizvodnja, u skladu s pravom Unije o okolišnoj održivosti, najsuvremenijih poluvodiča u Uniji čini barem 20 % vrijednosti svjetske proizvodnje

 Nacionalna polazna vrijednost : n/p; Polazna vrijednost EU-a: n/p

 Ukupna vremenska crta:

Proračun svih mjera koje se mogu pripisati cilju

 Javno ulaganje:

 Osigurana su sredstva do 1 mil EUR godišnje, na razdoblje od četiri godine u okviru Programa Digitalna Europa 2021.-2027., u tijeku je određivanje nacionalnog sufinanciranja.

Odgovor mjera na izazove specifične za državu članicu:

 Prvi izazov – Slaba razvijenost sektora za proizvodnju poluvodiča

o Nužno je umrežavanje gospodarstva sa znanošću na nacionalnoj razini putem platforme koja će nastati kao rezultat ove mjere. Naime, strateške smjernice budućeg razvoja društva i poslovanja preusmjeravaju tradicionalne obrasce poslovnih procesa u smjeru stvaranja kompozicija udruženog djelovanja svih dionika: od državnih institucija, lokalne zajednice, do sveučilišne zajednice i gospodarskih subjekata, s ciljem dijeljenje znanja, dobrih praksi, poticanja istraživanja i inovacija te, u konačnici, poboljšala konkurentnosti sektora proizvodnje poluvodiča. Također, Hrvatska će se u nadolazećem razdoblju detaljnije upoznati s nedavno usvojenim Europskim aktom o čipovima kako bi kroz implementaciju EU inicijativa i suradnju s drugim državama članicama unaprijedila vlastite kapacitete u proizvodnji poluvodiča.

Procijenjeni manjak ulaganja: Tijekom izrade ovog dokumenta, za predmetni digitalni cilj nije prepoznat manjak ulaganja radi njegovog ostvarenja. Tijekom budućih revizija dokumenta, navest će se  potencijalni manjak ulaganja, ukoliko isti bude prepoznat.

Europska digitalna prava i načela: Provedbom planirane mjere za 4. digitalni cilj, uključivanjem i umrežavanjem relevantnih dionika s ciljem osnaživanja njihove konkurentnosti na tržištu poluvodiča. Stoga će se provedbom ove mjere doprinijeti promicanju Solidarnosti i uključivosti relevantnih dionika u ovom području, a kako bi se ojačao njihov zajednički nastup na europskom i svjetskom tržištu poluvodiča.

3.1.5. Digitalni cilj 5: U Uniji je u upotrebi najmanje 10 000 klimatski neutralnih i iznimno sigurnih rubnih čvorova, razmještenih tako da je poduzećima zajamčen pristup podatkovnim uslugama s niskom latencijom (tj. od nekoliko milisekundi) gdje god se nalaze

U Republici Hrvatskoj trenutno nije uspostavljen strukturiran sustav (tj. metodologija, uloge i odgovornosti te način izvještavanja) za praćenje neutralnih i iznimno sigurnih rubnih čvorova. Trenutna vrijednost i procjena za do 2030. godine temelji se na studiji Europske komisije, ali zasad nisu planiranje mjere koje doprinose postizanju predmetnog cilja. Međutim, Republika Hrvatska razumije važnost postizanja predmetnog digitalnog cilja te je, stoga,  u tijeku uspostava sustava koji će definirati uloge i odgovornosti prilikom praćenja broja neutralnih i iznimno sigurnih rubnih čvorova. Potom će se definirati mjere koje doprinose postizanju ovog digitalnog cilja, a informacije će se ažurirati tijekom revizije ovog dokumenta.

3.1.6. Digitalni cilj 6: Unija do 2025. ima svoje prvo računalo s kvantnim ubrzanjem, što joj otvara put da do 2030. raspolaže vrhunskim kvantnim mogućnostima

 Nacionalna polazna vrijednost : 0 Polazna vrijednost EU-a: 0

 Ukupna vremenska crta:

Proračun svih mjera koje se mogu pripisati cilju

 Javno ulaganje: 9.999.334.00 EUR

o Već alocirano : 65% od 4.999.667,00 EUR temeljem potpisanog ugovora DEP Poziva DIGITAL-2021-QCI-01-DEPLOY-NATIONAL – Deploying advanced national QCI systems and networks.

Drugi dio alokacije predviđena za financiranje mjere planirano je iz NPOO investicije C3.2.R2-I2: u jednakom iznosu u visini do  4.999.667,00 EUR

Odgovor mjera na izazove specifične za državu članicu:

 Prvi izazov – nedostatna ulaganja u timove stručnjaka sa specifičnim znanjem

o Očekuje se da će se predmetnom investicijom C3.2.R2-I2 doprinijeti: 1.) jačanju ljudskih kapaciteta istraživača (mladih  i iskusnih)  radom i primjenom  vrhunskih znanstvenih istraživanja na infrastrukturi nabavljenom u okviru projekta, 2.) osnažiti suradnju i spillover znanja između istraživačke zajednice i predstavnika industrije/sektora  u području kvantnih tehnologija i superračunala.

 Drugi izazov  - nedostatna ulaganja u izgradnju kvantne infrastrukture

o Očekuje se da će se Mjerom 1 i 2 uspostaviti i nadograditi tehnološka i inovacijska infrastruktura odnosno mreža infrastrukture koja će se bazirati na načelima otvorenih inovacija, a koja će izravno poticati područja kvantnih tehnologija i superračunala, odnosno čistih tehnologija i zelenu i digitalnu tranziciji.

Procijenjeni manjak ulaganja: Tijekom izrade ovog dokumenta, za predmetni digitalni cilj nije prepoznat manjak ulaganja radi njegovog ostvarenja. Tijekom budućih revizija dokumenta, navest će se  potencijalni manjak ulaganja, ukoliko isti bude prepoznat.

Europska digitalna prava i načela: Prilikom razvoja kvantne komunikacijske infrastrukture posebnu pažnju posvetit će se poštivanju načela Održivosti. Poticat će se razvoj, nabava i uporaba hardverske infrastrukture i ostale opreme koja je u skladu s najsuvremenijim standardima kada je u pitanju utjecaj na okoliš. Istovremeno, poticanjem uporabe superračunala vodit će se briga o načelu Solidarnost i uključenost, odnosno omogućit će se pristup superračunalima istraživačima kojima je takva infrastruktura potrebna za istraživačke aktivnosti.

3.1.7. Digitalni cilj 7: Najmanje 75 % poduzeća u Uniji koristi se jednom ili više sljedećih tehnologija, u skladu sa svojim poslovanjem: uslugama računalstva u oblaku, velikim količinama podataka i/ili umjetnom inteligencijom

 Nacionalna polazna vrijednost : 35 % (2021.); Polazna vrijednost EU-a: 34 % zaposlenih (2021.)

 Ukupna vremenska crta:

Proračun svih mjera koje se mogu pripisati cilju

 Javno ulaganje:

o Već utrošeno : 7,5 mil. EUR

o Ukupno planirano: 16,6 mil. EUR

Odgovor mjera na izazove specifične za državu članicu:

 Prvi izazov – Niska razina integracije naprednih digitalnih tehnologija u poslovanje poduzeća

o Očekuje se da će se Mjerom 1 doprinijeti većoj razini integracije digitalnih tehnologija uvođenjem novih regulatornih rješenja koja će omogućiti jednostavnije poslovanje i promicati upotrebu digitalnih tehnologija u novim oblicima poslovanja. Predmetna mjera je posebice važna kod primjene naprednih digitalnih tehnologija, kao što je umjetna inteligencija .

 Drugi izazov –  Ne postoji digitalna baza anonimiziranih javnih podataka, što je prepreka za veću primjenu tehnologija povezanih s velikom količinom podataka

o Mjerom 2 osigurat će se dostupnost digitalne baze javnih podataka putem platforme koja bi služila kao skladište otvorenih podataka, s implementiranim analitičkim alatima i elementima umjetne inteligencije.

Procijenjeni manjak ulaganja: Tijekom izrade ovog dokumenta, za predmetni digitalni cilj nije prepoznat manjak ulaganja radi njegovog ostvarenja. Tijekom budućih revizija dokumenta, navest će se  potencijalni manjak ulaganja, ukoliko isti bude prepoznat.

Europska digitalna prava i načela: Prilikom uvođenja novih regulatornih rješenja poštivat će se načelo Stavljanje ljudi u središte digitalne transformacije kako bi transformacija koristila svima i da poboljšala živote svih ljudi. Novim regulativnim rješenjima definirat će se jasna pravila za implementaciju digitalnih tehnologija i novih rješenja, dok će prvenstveno osigurati sigurnu i etičku implementaciju takvih tehnologija. Nadalje, prilikom osiguravanja dostupnosti digitalne baze anonimiziranih podataka aktivno poticati načelo Sigurnost, zaštita i osnaživanje. Prilikom uspostave takve baze podataka osigurat će se visoka razina sigurnosti i zaštite privatnosti podataka građana.

3.1.8. Digitalni cilj 8: Više od 90 % MSP-ova u Uniji dosegnulo je barem osnovnu razinu digitalnog intenziteta

 Nacionalna polazna vrijednost : 50 % (2021.); Polazna vrijednost EU-a: 55 % zaposlenih (2021.)

 Ukupna vremenska crta:

Proračun svih mjera koje se mogu pripisati cilju

 Javno ulaganje:

o Već utrošeno : 28.736.603,82 EUR

o Ukupno planirano: 160,5 mil. EUR

Odgovor mjera na izazove specifične za državu članicu:

 Prvi izazov – Niska razina integracije digitalnih tehnologija u poslovanje MSP-a

o Očekuje se da će se Mjerom 1 doprinijeti većoj razini integracije digitalnih tehnologija uvođenjem financijskih sredstava za kulturne i kreativne industrije za prilagodbu poslovanja jedinstvenom digitalnom tržištu . Nadalje, Mjerom 3 osigurat će se dodatna financijska sredstva za digitalizaciju poslovanja MSP-ova. Istovremeno, Mjerom 4 uspostavit će se (E)DIH-ovi, a što će unaprijedit konkurentnosti lokalnih i regionalnih gospodarstava poticanjem inovacija putem digitalnih tehnologija te će se pritom usredotočiti na regionalne i lokalne prednosti kako bi se odgovorilo na regionalne i lokalne potrebe gospodarstva. Također, mjerom 4, odnosno širenjem mreže E(DIH)-ova, poticat će se jača primjena digitalnih tehnologija u svakodnevno poslovanje, posebice MSP-ova.

 Drugi izazov –  Ne prilagođeno zakonodavstvo i administracija za primjenu digitalnih tehnologija

o Mjerom 2 doprinijet će se prilagodbi zakonodavstva koje direktno ili indirektno utječe na poslovanje, razvoj i primjenu inovacija utemeljenih na digitalnim tehnologijama (npr. r egulatorno sigurno testno okruženje (engl. Regulatory Sandbox)). Nadalje, predmetnom mjerom osigurat će se dostupnost digitalnih usluga javne uprave za poduzetnike, a što će potaknuti veću primjenu digitalnih tehnologija u poslovanje te ujedno smanjiti administrativno opterećenje poslovanja.

Procijenjeni manjak ulaganja: Tijekom izrade ovog dokumenta, za predmetni digitalni cilj nije prepoznat manjak ulaganja radi njegovog ostvarenja. Tijekom budućih revizija dokumenta, navest će se  potencijalni manjak ulaganja, ukoliko isti bude prepoznat.

Europska digitalna prava i načela: Provedbom dodatnih financijskih sredstva za kulturne i kreativne industrije potaknut će se uključivanje poduzetnika iz ovog sektora na digitalno tržište. Očekuje se da će mjera osnažiti i potaknuti primjenu digitalnih tehnologija u svim sektorima i za poduzetništvo osigurati potrebne preduvjete za digitalizaciju poslovanje te aktivnu upotrebu i razvoj nove tehnologije. Administrativno rasterećenje poduzetnika, smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja te digitalizacija javnih usluga za poduzetnike (G2B) potaknuti će uključivanje širokog spektra MSP-ova radi daljnjeg stvaranja poticajnog i konkurentnog poslovnog okruženja koje potiče uporabu digitalnih tehnologija. Ovime će se doprinijeti poštivanju načela Poticanje sudjelovanja u digitalnom javnom prostoru te Solidarnost i uključenost. Nadalje, provedbom dodatnih financijskih sredstva za ulaganje u primjenu novih tehnologija poticat će se načelo Solidarnosti u uključenost. O snažit će se i potaknuti primjenu digitalnih tehnologija u svim sektorima i za poduzetništvo osigurati potrebne preduvjete za digitalizaciju poslovanje te aktivnu upotrebu i razvoj nove tehnologije. Širenjem mreže (E)DIH-ova potaknuti će se inovativna i pametna gospodarska transformacija, što će osigurati uključivanje značajnog broja poduzetnika u digitalnu transformaciju.

3.1.9. Digitalni cilj 9: Unija olakšava rast svojih inovativnih rastućih (scale-up) poduzeća i poboljšava njihov pristup financiranju, čime će se broj jednoroga u Europi barem udvostručiti

 Nacionalna polazna vrijednost : 2  (2022.); Polazna vrijednost EU-a: 179 (2022.)

 Ukupna vremenska crta:

Proračun svih mjera koje se mogu pripisati cilju

 Javno ulaganje:

o Ukupno planirano: 29.862.225 EUR

Odgovor mjera na izazove specifične za državu članicu:

 Prvi izazov – Slaba razvijenost istraživačke i inovacijske infrastrukture

o Mjerom 1 podržat će se pridruživanje RH EDIC-ima s ciljem ostvarenja sinergijskog učinka u inovacijama i istraživanju suradnjom privatnog i javnog sektora te akademske zajednice. Istovremeno, Mjerom 2 uspostavit će se jasni pravni okvir za ulaganja skupnim financiranjem i poboljšanje uvjeta za prikupljanje sredstava za nove fondove privatnog (vlasničkog/kvazivlasničkog) kapitala.

Procijenjeni manjak ulaganja: Tijekom izrade ovog dokumenta, za predmetni digitalni cilj nije prepoznat manjak ulaganja radi njegovog ostvarenja. Tijekom budućih revizija dokumenta, navest će se  potencijalni manjak ulaganja, ukoliko isti bude prepoznat.

Europska digitalna prava i načela: Širenjem mreže (E)DIH-ova i pridruživanjem RH EDIC projektima, poticat će se suradnja javnog i privatnog sektora te digitalna transformacija poduzeća  i uvođenje naprednih tehnologija. Ovom mjerom aktivno će se promovirati načelo Solidarnost i uključenost, kako bi što veći broj poduzeća  sudjelovao u digitalnoj transformaciji gospodarstva. Diverzifikacijom tržišta kapitala, također će se poticati uključivanje što većeg broja investitora, posebice kada je riječ o brzorastućim i visokotehnološkim poduzećima, u inovacijski ekosustav. Istovremeno, veći broj poduzeća bit će uključeno u financiranje od strane fondova rizičnog kapitala, a što će povećati njihove šanse da postanu jednorozi.

3.1.10. Digitalni cilj 10: 100 % ključnih javnih usluga dostupno je putem interneta i, gdje je to relevantno, građani i poduzeća u Uniji imaju mogućnost interakcije s javnim upravama putem interneta

 Nacionalna polazna vrijednost : 69 bodova za  usluge za građane i 68 bodova za  usluge za poduzetnike (2021.); Polazna vrijednost EU-a: 75 bodova za usluge za građane i 82 bodova za usluge za poduzetnike (2021.)

 Ukupna vremenska crta:

Proračun svih mjera koje se mogu pripisati cilju

 Javno ulaganje:

o Već utrošeno : 19,6 mil. EUR

o Ukupno alocirano: 124,5 mil. EUR

Odgovor mjera na izazove specifične za državu članicu:

 Prvi izazov – Nekonsolidirana državna digitalna infrastruktura i slaba razina interoperabilnosti javne uprave

o Mjerom 1 planira se ulaganje u konsolidaciju i nadogradnju državne informacijske infrastrukture naprednim softverskim rješenjima. Unaprijeđeni sustav državne informacijske infrastrukture pridonijet će standardizaciji digitalnih usluga i efikasnosti pružanja istih, racionalizaciji troškova cijelog IKT sustava javne uprave, ali i smanjenju potrošnje električne energije, a time i zagađenja okoliša. Mjerom će se uspostaviti Centar dijeljenih usluga i omogućiti postizanje interoperabilnosti državne informacijske infrastrukture, a što će, u konačnici, unaprijediti efikasnost i efektivnost u pružanju elektroničkih javnih usluga građanima i poduzećima.

 Drugi izazov – Nestandardiziranost pojedinih javnih elektroničkih usluga

o Mjerom 2 planirana je implementacija eStandarda kojima se osigurava jednoobraznost e-Usluga u državi, pristupačnost i jednostavnost korištenja za samog korisnika te minimalna razina kvalitete i pristupačnosti koju treba postići tijekom razvoja i nadogradnje elektroničke usluge. Predloženim zaključkom tijela javnog sektora obvezna su pri razvoju novih i nadogradnjama postojećih e-Usluga osigurati korištenje Standarda, a Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva obavljat će savjetovanje, edukaciju, nadzor i kontrolu provedbe Standarda. Uspostavom informacijskog sustav podržat će se sve procese i obrasce definirane u sklopu e.Standarda kako bi se osigurala jasna slika statusa razvoja i unaprjeđenja e-Usluga.

 Treći izazov – Nedostatne digitalne kompetencije službenika javnopravnih tijela

o Mjerom 3 osigurat će se uvođenje kompetencijskog modela radi redefiniranja znanja i kompetencija potrebnih za obavljanje poslova u javnoj upravi, uz nove programe osposobljavanja za razvoj digitalnih kompetencija. Istovremeno, u suradnji s Državnom školom za javnu upravu, educirat će se i službenike javnopravnih tijela s ciljem razvoja njihovih digitalnih kompetencija za provođenje javnih usluga u digitalnom okruženju .

 Četvrti izazov – Nedovoljno usklađen pristup korisničke podrške za sve elektroničke usluge javne uprave

o Mjerom 4 planirana je uspostava centraliziranog sustava korisničke podrške za sve javne elektroničke usluge, kojom će se korisnicima omogućiti kvalitetnije i brže dobivanje potrebnih informacija te će im se, s ciljem kontinuiranog poboljšanja elektroničkih usluga javne uprave, omogućiti ocjenjivanje kvalitete interakcije s javnom upravom..

Procijenjeni manjak ulaganja: Tijekom izrade ovog dokumenta, za predmetni digitalni cilj nije prepoznat manjak ulaganja radi njegovog ostvarenja. Tijekom budućih revizija dokumenta, navest će se  potencijalni manjak ulaganja, ukoliko isti bude prepoznat.

Europska digitalna prava i načela: Unaprijedit će se državna informacijska infrastruktura, a posebna pozornosti prilikom provedbe projekata bit će na način kojim se smanjuje njihov utjecaj na okoliš i društvo. Prilikom provedbe planiranih mjera za digitalizaciju svih javnih usluga poticat će se načela Solidarnost i uključenost te Sigurnost, zaštita i osnaživanje. Digitalizacijom svih javnih usluga, svaki građanin će u svakom trenutku i iz svakog mjesta imati pristup javnim uslugama. Nadalje, primjenjujući Standard razvoja e-Usluga, one će biti lako pristupačne svim skupinama građana Dizajn javnih usluga, ali i ostalih javnih web stranica bit će prilagođen osoba s raznim poteškoćama, kao što su poteškoće u čitanju i prepoznavanju boja. Istovremeno, posebna pozornost posvetit će se zaštiti osobnih podataka građana, ali i cijeloj državnoj informatičkoj infrastrukturi. Nadalje, uspostavom centraliziranog sustava korisničke podrške za sve e-Usluge također će se olakšati korištenje digitalnih javnih usluga, posebice osobama sa slabijim digitalnim kompetencijama. S druge strane, izradom digitalne mobilne platforme olakšat će se pristup digitalnim javnim uslugama, poštujući pritom sve razine sigurnosti. Uspostavljen je NIAS program koji omogućuje sigurno korištenje digitalnih javnih usluga putem mobilne platforme ili web preglednika.

3.1.11. Digitalni cilj 11: 100 % građana Unije ima pristup svojim elektroničkim zdravstvenim zapisima

 Nacionalna polazna vrijednost : 100 %

Svi građani Republike Hrvatske imaju pristup svojim elektroničkim zdravstvenim zapisima. Stoga, nisu planirane mjere koje bi doprinijele postizanju predmetnog digitalnog cilja.

Uvedene su funkcionalnosti eKartonO - Portal zdravlja za pacijente.

Središnji elektronički zdravstveni zapis pacijenta, odnosno eKarton, objedinjen je i strukturiran skup osobnih zdravstvenih podataka o pacijentu, prikupljenih i pohranjenih u Centralni informacijski zdravstveni sustav – CEZIH kojem pristup imaju samo ovlašteni liječnici koji sudjeluju u liječenju pacijenta i za koje je pacijent dao pristanak. Podaci se prikupljaju dobro uhodanim uslugama, poput eRecepta ili eUputnica, kroz zaštićenu virtualnu privatnu mrežu, a maksimalnu sigurnost jamči čitav niz zaštitnih mjera, uključujući kriptirani promet podataka te pametne identifikacijske kartice putem kojih ovlašteni zdravstveni djelatnici pristupaju sustavu. Zdravstvenim djelatnicima je na raspolaganju i mobilna aplikacija eKarton koju zdravstveni djelatnici mogu koristiti preko svojih mobilnih uređaja uz korištenje odgovarajućih vjerodajnica Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) prikladnih za korištenje na mobilnim uređajima.

Važan dio nadogradnje funkcionalnosti je i komunikacija s pacijentima putem Portala zdravlja   za pacijente koji  aktivno uključuje pacijente u zdravstveni sustav te na jednostavan način obuhvaća medicinske i administrativne podatke u digitalnom obliku i, u konačnici, rasterećuje zdravstvene djelatnike dijela administrativnog posla. Kroz Portal zdravlja za pacijente, dostupan putem sustava e-Građani, pacijenti mogu  vidjeti sve svoje propisane i izdane lijekove i nalaze te dodatno samostalno upravljati pravima pristupa i zaštititi  svoju privatnost, a mogu   vidjeti i detalje o tome tko je i kada pristupao pojedinim dijelovima eKartona. Postoji i mobilna aplikacija Portal zdravlja koju pacijenti mogu koristiti preko svojih mobilnih uređaja uz korištenje odgovarajućih vjerodajnica Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava (NIAS) prikladnih za korištenje na mobilnim uređajima.

3.1.12. Digitalni cilj 12: 100 % građana Unije ima pristup sigurnim sredstvima za elektroničku identifikaciju (eID) priznatima u cijeloj Uniji, čime im se omogućuje potpuna kontrola nad transakcijama koje uključuju njihov identitet i osobnim podacima koje dijele

 Nacionalna polazna vrijednost :

o Prijavljena najmanje jedna nacionalna shema eID-a u skladu s Uredbom (EU) 910/2014 – 1 (2023.)

o Izdan digitalni novčanik u skladu s Prijedlogom Uredbe (EU) br. 910/2014 o uspostavi okvira za europski digitalni identitet – n/p

 Ukupna vremenska crta:

Proračun svih mjera koje se mogu pripisati cilju

 Javno ulaganje:

o Ukupno planirano: 0,9 mil. EUR

Procijenjeni manjak ulaganja: Tijekom izrade ovog dokumenta, za predmetni digitalni cilj nije prepoznat manjak ulaganja radi njegovog ostvarenja. Tijekom budućih revizija dokumenta, navest će se  potencijalni manjak ulaganja, ukoliko isti bude prepoznat.

Europska digitalna prava i načela: Prilikom provedbe planirane mjera za uvođenje digitalne osobne iskaznice poticat će se načela Solidarnost i uključenost te Sigurnost, zaštita i osnaživanje. Ovom mjerom svim građanima će se omogućiti uporaba digitalne osobne iskaznice te svih njezinih funkcionalnosti.  Istovremeno, posebna pozornost posvetit će se zaštiti osobnih podataka građana.

3.2   Opis mjera

3.2.1. Mjera 1.1 – Kontinuiran razvoj digitalnih kompetencija građana kroz ciljane edukacije i treninge⁵

  [5] Digitalni cilj 1: Najmanje 80 % osoba u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine

3.2.2. Mjera 1.2 – Razvoj kompetencija radne snage za primjenu digitalnih tehnologija⁶

  [6] Digitalni cilj 1: Najmanje 80 % osoba u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine

3.2.3. Mjera 1.3 – Digitalno sazrijevanje osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava obrazovanja⁷

  [7] Digitalni cilj 1: Najmanje 80 % osoba u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine

3.2.4. Mjera 1.4 – Modernizacija visokog obrazovanja za digitalno doba⁸

  [8] Digitalni cilj 1: Najmanje 80 % osoba u dobi od 16 do 74 godine ima barem osnovne digitalne vještine

3.2.5. Mjera 2.1 – Povećanje broja IKT stručnjaka⁹

  [9] Digitalni cilj 2: Najmanje 20 milijuna stručnjaka u području IKT-a zaposleno je u Uniji, uz promicanje pristupa žena tom području i povećanje broja osoba s diplomom u području IKT-a

3.2.6. Mjera 2.2 – Izrada poticajnog okvira za privlačenje istraživača u STEM i IKT područja¹⁰

  [10] Digitalni cilj 2: Najmanje 20 milijuna stručnjaka u području IKT-a zaposleno je u Uniji, uz promicanje pristupa žena tom području i povećanje broja osoba s diplomom u području IKT-a

3.2.7. Mjera 2.3 – Poticanje neformalnog obrazovanja i prekvalifikacija odraslih za stjecanje IKT vještina zaposlenih, nezaposlenih uključujući i ranjive skupine¹¹

  [11] Digitalni cilj 2: Najmanje 20 milijuna stručnjaka u području IKT-a zaposleno je u Uniji, uz promicanje pristupa žena tom području i povećanje broja osoba s diplomom u području IKT-a

3.2.8. Mjera 2.4 – Razvoj istraživačko- tehnološke infrastrukture¹²

  [12] Digitalni cilj 2: Najmanje 20 milijuna stručnjaka u području IKT-a zaposleno je u Uniji, uz promicanje pristupa žena tom području i povećanje broja osoba s diplomom u području IKT-a

3.2.9. Mjera 2.5 – Provedba Deklaracije o posvećenosti pitanju žena u digitalnom svijetu¹³

  [13] Digitalni cilj 2: Najmanje 20 milijuna stručnjaka u području IKT-a zaposleno je u Uniji, uz promicanje pristupa žena tom području i povećanje broja osoba s diplomom u području IKT-a

3.2.10. Mjera 3.1 – Osiguravanje preduvjeta za prostorno planiranje i bržu gradnju¹⁴

  [14] Digitalni cilj 3: Svi krajnji korisnici na fiksnoj lokaciji pokriveni su gigabitnom mrežom do zaključne točke mreže i sva naseljena područja pokrivena su bežičnim mrežama velike brzine sljedeće generacije s performansama barem jednakima 5G, u skladu s načelom tehnološke neutralnosti

3.2.11. Mjera 3.2 – Regulacija utjecaja troškova korištenja nekretnina na razvoj mreža¹⁵

  [15] Digitalni cilj 3: Svi krajnji korisnici na fiksnoj lokaciji pokriveni su gigabitnom mrežom do zaključne točke mreže i sva naseljena područja pokrivena su bežičnim mrežama velike brzine sljedeće generacije s performansama barem jednakima 5G, u skladu s načelom tehnološke neutralnosti

3.2.12. Mjera 3.3 – Omogućavanje potpora za razvoj mreža u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja¹⁶