E-SAVJETOVANJA

Savjetovanja Upute Istraživanja
  • Prijavi se
  • Registriraj se

Preuzmi Word dokumentOstali dokumenti


Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i sporta

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

ISKAZ O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O DRŽAVNOJ POTPORI ZA ISTRAŽIVAČKO-RAZVOJNE PROJEKTE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Travanj 2016.

 

 

 

 

 

 

 

 

  • Ukupno komentara:
  • Ukupno općih komentara:
  • Ukupno nadopuna teksta:
0
Komentiraj

1. PROBLEM

 

Poticanje istraživanja, razvoja i inovacija ključan je element europskih politika u svrhu ostvarivanja ciljeva rasta, produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva. Strategijom Europa 2020. nastoji se potaknuti rast europskog gospodarstva, a jedan od pet ciljeva odnosi se upravo na učinkovita ulaganja u inovacije. Sve zemlje Europske unije (EU) provode niz mjera kako bi se približile cilju navedene Strategije: povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj na 3% BDP-a do 2020. godine. Stoga se u novoj financijskoj perspektivi EU za razdoblje 2014. - 2020. svi elementi inovacijskog sustava EU prilagođavaju potrebi brzog transfera znanja i tehnologija u gospodarstvo.

Prema podacima Eurostata, razina izdataka stagnira od 2010. i znatno je ispod prosjeka država EU: Udio hrvatskog BDP-a namijenjen aktivnostima istraživanja i razvoja u razdoblju od 2002.-2014. smanjen je s 0,95% BDP-a (2002.) na 0,79% BDP-a (2014.) - prosjek u EU iznosi 2,03% (2014.).

Privatni izdaci za istraživanje i razvoj pali su s 0,41% BDP-a (2013.) na 0,38% BDP-a (2014.) - prosjek u EU 1,3% BDP-a (2014.). Međutim, od ukupno uloženih sredstava u istraživanje i razvoj (GERD) u 2014. godini, 0,33% sredstava dolazi iz javnog sektora (GOVERD), a 0,34% iz privatnog sektora (BERD).

U ukupnom iznosu, Hrvatska je utrošila oko 354.7 milijuna EUR na istraživanje i razvoj u 2013. (Eurostat, 2014.). Od ukupne sume bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj (eng. GERD), 50,1% otpada na izdatke za istraživanje i razvoj poslovnog sektora (eng. BERD), dok je prosjek EU 63,8%.

Razlog slabije pozicije Republike Hrvatske kada se mjeri inovacijska izvedba su sljedeći:

−nepostojanje takozvane sustavne inovacijske politike, odnosno njezine neučinkovitosti, složenosti i rascjepkanosti hrvatskog inovacijskog sustava kojem generalno nedostaje bolja koordinacija i sinergija njegovih različitih dijelova;

−negativno gospodarsko okruženje u kojem nedostaju tehnološko relevantna poduzeća koja bi zahtijevala intenzivniju suradnju sa znanstveno-istraživačkom zajednicom, sama jačala svoje proizvodne i inovativne sposobnosti te poticala komercijalizaciju rezultata istraživanja;

−malo učešće poslovnog sektora u aktivnostima istraživanja i razvoja;

−nedostatka inovacijske sposobnosti poslovnog sektora;

−mali broj primijenjenih (industrijskih) istraživanja.

Prema podacima Innovation Union Scoreboarda za 2015. godinu, prosječan inovacijski indeks prikazuje napredak s 0.260 u 2007. godini na 0.306 u 2013. godini, no Hrvatska je i dalje u skupini zemalja s obilježjem „umjerenog inovatora“ s ispod-prosječnim rezultatima te zaostaje za tranzicijskim zemljama (kao što su Mađarska ili Slovenija).

Prema podacima Eurostata, sveukupna razina patentne aktivnosti je niska u usporedbi s ostalim državama članicama. Podaci za 2014. godinu ukazuju da je u Hrvatskoj 30 puta manje patenata na milijun stanovnika u usporedbi s prosjekom EU (broj patenata na milijun stanovnika godišnje za Hrvatsku je 2012. iznosio 6,8, dok je prosjek za države članice EU približno 113 patenata).

Zakon o državnim potporama određuje da je korisnik državne potpore svaka pravna i fizička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu roba i usluga, a prima državnu potporu, bez obzira na njezin oblik i namjenu.

 

Slijedom navedenoga, ključno je izraditi zakonodavni okvir koji potiče ulaganje u istraživanje i razvoj svih subjekata u poslovnom sektoru, omogućavajući veće poticaje za projekte malih i srednjih poduzeća. Također se želi dodatno poticati interes poslovnog sektora za suradnju s javnim istraživačkim sektorom u provedbi istraživačko-razvojnih projekata, budući da je uočen problem u nedostatku interakcije ta dva sektora.

Krajnji cilj korištenja potpore za istraživačko-razvojne projekte trebao bi biti razvoj ideje odnosno proizvoda, usluge ili procesa i uspješnijeg poslovanja čitavog poduzeća, dok je za davatelja potpore cilj povećanje ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj (u 2013. samo 43% ukupnog izdvajanja) te u konačnici povećanje ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj (strateški cilj 1.4% BDP-a do 2020., a u 2014. je iznosio 0,79%).

Pri tome se istraživačko-razvojni projekti definiraju kao one operacije koje uključuju aktivnosti koje se protežu na jednu ili više kategorija istraživanja i razvoja i čiji je cilj postići nedjeljivu zadaću precizne gospodarske, znanstvene ili tehničke prirode s jasno unaprijed definiranim ciljevima. Istraživačko-razvojni projekt može se sastojati od nekoliko radnih paketa, aktivnosti ili usluga i uključuje jasne ciljeve, aktivnosti koje će se provoditi u cilju postizanja tih ciljeva (uključujući očekivane troškove) i konkretne predmete isporuke za utvrđivanje ishoda tih aktivnosti i njihovo uspoređivanje s odgovarajućim ciljevima.

Sukladno pozitivnim poreznim propisima Republike Hrvatske korisnicima potpore smatraju se obveznici poreza na dobit sukladno Zakonu o porezu na dobit, registrirani na teritoriju Republike Hrvatske koji koriste poticajnu mjeru, odnosno kojima se odobrava potpora u skladu s predloženim posebnim zakonom ili na njemu utemeljenim propisima. Korisnici ostvaruju pravo na potporu za one aktivnosti za koje u prijavi mogu kvantitativno pokazati da će doprinijeti povećanju aktivnosti istraživanja i razvoja prijavitelja.

Korisnici se svrstavaju u kategoriju malih, srednjih i velikih poduzeća prema definicijama iz Priloga I. Uredbe odnosno „mala i srednja poduzeća” ili „MSP-ovi” su poduzeća koja imaju manje od 250 zaposlenih i godišnji promet koji ne premašuje 50 milijuna EUR i/ili godišnju bilancu koja ne premašuje 43 milijuna EUR; unutar kategorije MSP-ova malo poduzeće definira se kao poduzeće koje ima manje od 50 zaposlenih, a čiji godišnji promet i/ili godišnja bilanca ne premašuje 10 milijuna EUR, uključujući i druge uvjete iz Priloga I. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 оd 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (Službeni list Europske unije, br. L 187/1 od 26. lipnja 2014.; u daljnjem tekstu: Uredba o općem skupnom izuzeću).

 

0
Komentiraj

2. CILJEVI

 

Opći cilj potpore je poticanje povećanja ulaganja privatnog sektora u istraživanje, razvoj i inovacije u svrhu razvoja inovativnih proizvoda, procesa i usluga, koji će dovesti do povećanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

U skladu s Uredbom o općem skupnom izuzeću, ova mjera državne potpore je izuzeta obveze prijave utvrđene u članku 108. stavku 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te koristi instrument Potpore za istraživanje, razvoj i inovacije, sadržan u članku 25. Uredbe.

Ulaganje u istraživanje i razvoj je neizvjesno i ne mora nužno dovesti do razvoja proizvoda, usluga i procesa koji će imati primjenu u gospodarstvu ili će komercijalizacija rezultata projekata uslijediti tek u sljedećoj fazi koja nije predmet ove vrste potpore.

Očekuje se da bi se usvajanjem ovog zakonodavnog okvira trebalo povećati broj korisnika koji ostvaruju pravo na potporu u odnosu na mjeru državne potpore za istraživačko-razvojne projekte koja se provodila od 2007. do 2014. godine, a da bi se uspješnost implementacije zakonodavnog okvira i na njemu utemeljenih propisa mogla mjeriti putem:

− broja ostvarenih suradnji korisnika s malim ili srednjim poduzećima, odnosno suradnji korisnika sa znanstvenim organizacijama,

− povećanja broja istraživača kod korisnika,

− povećanja broja provedenih temeljnih i industrijskih istraživanja te eksperimentalnog razvoja s inovacijskim potencijalom kod korisnika i

− broja patenata odnosno drugih prava intelektualnog vlasništva proizašlih iz projekata koji su ostvarili potporu.

 

0
Komentiraj

3. MOGUĆE OPCIJE

 

0
Komentiraj

3.1. OPCIJA 1. ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje)

Opcija ne poduzimati ništa ne rješava uočene probleme koji dovode do pravne nedorečenosti u području korištenja državnih potpora za istraživanje i razvoj. Također, s obzirom na činjenicu da su Strategijom poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014.-2020. predviđene mjere poreznih olakšica za MSP-ove, potrebno je svakako donijeti zakonodavni okvir koji će omogućiti realizaciju dijela mjera predviđenih navedenom Strategijom. Provedba ove mjere je predviđena i Nacionalnim programom reformi Vlade RH.

0
Komentiraj

3.2. OPCIJA 2. (nenormativno rješenje)

Ministarstvo bi moglo pokušati primijeniti dio odredbi iz Zakona o poticanju ulaganja (Narodne novine, broj: 102/15) u parcijalnoj mjeri, međutim to normativno rješenje nije prilagođeno za mjere državne potpore za istraživanje i razvoj. Naime, navedeni Zakon se odnosi na regionalne mjere pri čemu se njihov učinak mjeri na regionalnoj razini dok bi mjere državne potpore za istraživanje i razvoj kako bi one bile definirane novim normativnim rješenjem pripadale „horizontalnom tipu potpore“ Ova mjera nije sektorski orijentirana, već namijenjena svim gospodarskim subjektima, a to podrazumijeva manji rizik narušavanja tržišnog natjecanja. Osim toga, horizontalne potpore su potpore s velikim učinkom poticaja, što znači da sva dodijeljena sredstva istovremeno potiču ulaganja od strane korisnika u one djelatnosti za koje je potpora dodijeljena i time dovode do porasta sveukupnog ulaganja u istraživanje i razvoj.

0
Komentiraj

3.3. OPCIJA 3. (normativno rješenje)

Navedena opcija podrazumijeva izmjenu članaka 111. a-e. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07 - OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13 i 101/14 - O i RUSRH; u daljnjem tekstu: Zakon) kojim je mjera porezne olakšice za istraživačko-razvojne projekte bila propisana, a koja se Ugovorom o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, nakon 31. prosinca 2014. ne može provoditi na temelju navedenog pravnog okvira. Dodatno, Uredba o općem skupnom izuzeću koja je stupila na snagu 17. lipnja 2014. godine, a koja predstavlja obvezujući pravni okvir za državne potpore za istraživanje, razvoj i inovacije za sve davatelje takvih mjera potpore u EU, navodi drugačiju terminologiju, definicije i intenzitete u odnosu na članke 111.a-e koje je stoga nužno staviti van snage ili izmijeniti. Budući da Uredba o općem skupnom izuzeću propisuje i druge odredbe koje takva mjera treba zadovoljiti, a koje nisu bile navedene u člancima 111.a-f Zakona, izmjene navedenih članaka ne omogućavaju sveobuhvatnu pravnu podlogu za provođenje državne potpore za istraživačko-razvojne projekte.

0
Komentiraj

3.4. OPCIJA 4. (normativno rješenje)

Opcija 4 podrazumijeva izmjenu izradu posebnog zakona kojim se propisuje mjera državne potpore za istraživačko-razvojne projekte, koja je u razdoblju od 2007. do 2014. godine bila utemeljena na člancima 111. a-f. Zakona i Pravilniku o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte (Narodne novine, broj: 116/2007). Izradom posebnog zakona kojim bi se propisala takva mjera omogućuje se usklađivanje s EU regulativom, konkretno Uredbom o općem skupnom izuzeću koja je stupila na snagu 17. lipnja 2014. godine. Dodatno, u odnosu na izmjene članaka 111.a-f Zakona, izrada Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte omogućava usklađivanje sa svim relevantnim odredbama Uredbe o općem skupnom izuzeću, Okvira zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije

(Službeni list Europske unije 2014/C 198/01) i Zakona o državnim potporama (Narodne novine, broj: 47/2014) i na taj način osigurava sveobuhvatna pravna podloga za provođenje mjere državne potpore za istraživačko-razvojne projekte.

 

 

0
Komentiraj

4. USPOREDBA OPCIJA

 

Opcije

Koristi

Troškovi

Opcija 1:

ne poduzimati ništa

Cilj nije moguće postići opcijom ne poduzimati ništa.

Mogući troškovi u slučaju pokretanja sudskih postupaka vezanih uz neodgovarajuće reguliranu mjeru državne potpore.

Opcija 2:

(nenormativno rješenje)

Cilj nije moguće postići na odgovarajući način nenormativnim rješenjem.

Mogući troškovi u slučaju pokretanja sudskih postupaka vezanih uz neodgovarajuće reguliranu mjeru državne potpore.

Opcija 3:

(normativno rješenje)

Izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju bi omogućile donošenje Programa državne potpore za istraživačko-razvojne projekte i provedbu mjere, ali ne bi bilo omogućeno odgovarajuće praćenje i evaluaciju mjere.

Potrebno je osigurati sredstva za provođenje postupka evaluacije zahtjeva za državnu potporu.

 

Provedbom mjere u obliku porezne olakšice se očekuje „gubitak“ u Državnom proračunu u iznosu do 500 mil HRK godišnje, sukladno učinku mjere u razdoblju 2011.-2014.

 

Opcija 4:

(normativno rješenje)

Donošenjem Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte omogućava se u potpunosti usklađivanje s Uredbom o općem skupnom izuzeću i omogućava provedba mjere koja će doprinijeti povećanju ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj.

 

Osim usklađivanja vrsta istraživanja i prihvatljivih troškova za koje je moguće ostvariti poreznu olakšicu, definicija za provedbu mjere i intenziteta potpore s Uredbom o općem skupnom izuzeću, posebni zakon bi omogućio i uključivanje mehanizama za praćenje provedbe i evaluaciju učinka, što nije bilo predviđeno u mjeri koja se provodila od 2007.-2014.

Potrebno je osigurati sredstva za provođenje postupka evaluacije zahtjeva za državnu potporu (predviđa se da će barem djelomično navedene troškove snositi sami korisnici sukladno novim odredbama).

 

Provedbom mjere u obliku porezne olakšice se očekuje „gubitak“ u Državnom proračunu u iznosu do 500 mil HRK godišnje, sukladno učinku mjere u razdoblju 2011.-2014.

 

 

 

5. SAVJETOVANJE

Ispunjava se nakon provedenog savjetovanja.

 

6. PREPORUČENA OPCIJA

Preporuča se opcija 4 odnosno donošenje Zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte kao opcija kojom se najbolji način i u najkraćem vremenskom roku rješava trenutačni problem neadekvatnog pravnog okvira.

 

7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA

Ispunjava se nakon provedenog savjetovanja.

 

8. PRILOZI

Ispunjava se nakon provedenog savjetovanja.

0
Komentiraj

Komentari

Odustani
qwe rtz
Odustani
Odustani
uredi obriši prikaži sakrij
Zastario!
dodaj odgovor uredi odgovor obriši odgovor
Copyright © 2022 Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, Ured za zakonodavstvo. Izjava o pristupačnosti.