I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 2. te članku 69. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Prvim Zakonom o kulturnim vijećima iz 2001. godine  uvedene su promjene u sustav kulturne politike u Republici Hrvatskoj. Njegovim donošenjem 2001. godine, omogućeno je uvođenje kulturnih vijeća pri Ministarstvu kulture te na lokalnoj i regionalnoj razini, dok je Zakonom o kulturnim vijećima iz 2004. uvedena obveza osnivanja kulturnih vijeća za sve županije i gradove s više od 30.000 stanovnika.  

U razdoblju od donošenja Zakona o kulturnim vijećima („Narodne novine“, broj 48/04, 44/09 i 68/13) do danas, dogodile su se značajne promjene u postupku ostvarivanja zadaća kulturnih vijeća za raznorodne vrste umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, čija područja djelovanja uređuje ovaj Zakon. Dinamika promjena javnih potreba u kulturi u proteklih petnaest godina te nova iskustva unutar kulturnih i umjetničkih praksi uvjetovala su izmjenu dosadašnjeg kulturograma djelatnosti i njihova unapređenja, a time i usklađivanja uloge kulturnih vijeća s aktualnim iskustvima iz prakse. Nadalje, neka od dosadašnjih kulturnih vijeća nisu zaživjela ni opravdala potrebu njihova osnivanja Zakonom o kulturnim vijećima (Vijeće za financiranje međunarodnih projekata), kao što se nije ukazala ni potreba za osnivanjem drugih kulturnih vijeća temeljem odluke ministra nadležnog za kulturu, kako je to predviđao navedeni  Zakon.    

Prema važećem Zakonu osnovano je osam  kulturnih vijeća: Vijeće za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti, Vijeće za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti, knjižnu, Vijeće za nakladničku i knjižarsku djelatnost, Vijeće za vizualne umjetnosti, Vijeće za kulturno-umjetnički amaterizam, Vijeće za inovativne umjetničke i kulturne prakse, Vijeće za međunarodnu kulturnu suradnju i Vijeće za financiranje međunarodnih projekata. Do sada su se zadaće navedenih Vijeća, sadržane u iznošenju stručnih prijedloga iz nadležnih područja u okviru postupka utvrđivanja Programa javnih potreba u kulturi, odvijale u skladu sa Zakonom o kulturnim vijećima, Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi (Narodne novine, br.  47/90, 27/93, 38/09) i Pravilnikom o izboru i utvrđivanju javnih potreba u kulturi  (Narodne novine, br. 69/12,  44/13, 91/13, 72/15).

S obzirom na prethodno navedeno, novim Zakonom, osim ukidanja Vijeća za financiranje međunarodnih projekata koje, kako je prethodno navedeno nije zaživjelo u praksi, izmijenit će se dosadašnji naziv Vijeća za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti u Vijeće za kazališnu umjetnost, Vijeća za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti u Vijeće za glazbenu umjetnost, Vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost u Vijeće za knjigu i nakladništvo, Vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse u Vijeće za inovativne umjetničke prakse, sukladno sveobuhvatnom kontekstu tih kulturnih područja.  

Također će se precizirati  rad kulturnih vijeća kako bi se naglasila savjetodavna uloga vijeća i otklonile dvojbe u praksi koje su se zbog neujednačenih termina (prijedlozi, mišljenja, odluke) otvarale u pojedinim odredbama važećeg Zakona. Imajući u vidu status kulturnih vijeća kao savjetodavnih tijela ministra nadležnog za kulturu, ukazalo se svrsishodnim da u slučaju razrješenja ministra nadležnog za kulturu koji je obavio njihova imenovanja, članovi Vijeća svoj mandat stave na raspolaganje radi čega je takva mogućnost i predviđena.

S obzirom na složenost zadaća i odgovornost koju u obavljanju tih zadaća Vijeće ima prema javnosti, u odnosu na važeći Zakon sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13 i 85/15) bilo je potrebno osnažiti pristup informacijama, te se stoga predviđa jasna obveza objavljivanja zapisnika o radu Vijeća zajedno s odlukom ministra nadležnog za kulturu, čime je povećana transparentnost rada kulturnih vijeća, a istovremeno je zaštićen proces donošenja odluka, odnosno izražavanje stavova i mišljenja članova vijeća u procesu odlučivanja. Dosadašnje iskustvo rada također je ukazalo na potrebu preciziranja odredaba koji se tiču razloga za razrješenje člana kulturnog vijeća prije isteka mandata i sukoba interesa, pa su na jasniji način definirani razlozi koji predstavljaju potencijalni sukob interesa, obvezu izuzimanja iz raspravljanja i odlučivanja u slučaju postojanja tih razloga, uz istovremeno sankcioniranje nepridržavanja ovih odredaba razrješenjem prije isteka mandata

2.Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom

Predloženim zakonom uređuju se sljedeća pitanja:

- određuje se da je svrha osnivanja kulturnih vijeća u ostvarivanju utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti, te se definira savjetodavna uloga kulturnih vijeća pri donošenju programa javnih potreba u kulturi na državnoj razini ili razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

- propisuju se područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva za koja se osnivaju Vijeća pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture, njihov sastav, postupak izbora i imenovanja, mandat i razlozi za prestanak mandata prije isteka vremena

- propisuje se osnivanje kulturnih vijeća od strane jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i određuje obvezno osnivanje vijeća za područje županije, Grada Zagreba te  gradova koji imaju više od 20.000 stanovnika te se određuje koje se odredbe Zakona na odgovarajući način primjenjuju na rad tih Vijeća, a o kojim pitanjima aktom predstavničkog tijela odlučuju navedene jedinice samostalno

- određuje se sastav i djelokrug rada Nacionalnog vijeća za kulturu te njegovo sazivanje;

- propisuju se akti koje donosi kulturno vijeće te način njihova rada u postupku vrednovanja programa, način ostvarivanja javnosti rada vijeća te pravo na naknadu putnih troškova i troškova smještaja i mogućnost ostvarivanja prava na naknadu za rad

- uređuje se pitanje sukoba interesa te obveza izuzimanja iz raspravljanja i odlučivanja članova vijeća kada su oni ili s njima povezane osobe u mogućem sukobu interesa

- propisuje se način osiguranja obavljanja stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova za potrebe rada vijeća te način osiguranja sredstava za njihov rad

- prijelaznom odredbom propisuje se nastavak rada kulturnih vijeća i članova kulturnih vijeća do isteka mandata, odnosno razrješenja, obveza usklađivanja akata i rada predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te obveza osnivanja kulturnih vijeća u gradovima s više od 20.000 stanovnika

- završnom odredbom određuje se dan stupanja na snagu ovoga Zakona i njegova objava u „Narodnim novinama“.

3.Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Donošenjem predloženoga Zakona uskladit će se rad kulturnih vijeća s potrebama i zahtjevima koji su proizašli iz dosadašnje petnaestogodišnje prakse rada kulturnih vijeća. Kako je svrha osnivanja kulturnih vijeća omogućavanje ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti, tako je uloga vijeća savjetodavnog karaktera u donošenju programa javnih potreba u kulturi na državnoj ili lokalnoj, odnosno regionalnoj razini, koja se ostvaruje davanjem prijedloga, stručnih podloga ili mišljenja. Ta je njihova zadaća osobito naglašena u postupku vrednovanja programa i predlaganju iznosa financijske potpore koje oni kao prijedloge upućuju ministru nadležnom za kulturu koji donosi odluku.

Zakonom se također uređuje osnivanje i rad kulturnih vijeća na dvije razine, pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture te onih koja se osnivaju u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Propisana su pitanja o kojima su predstavnička tijela tih jedinica ovlaštena samostalno odlučiti, te je određeno koje se odredbe ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju na njihov rad.  Za kulturna vijeća koja se osnivaju pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture, područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva njihova djelovanja određena su prema potrebama koje je definirala dosadašnja praksa, dok je broj članova tih vijeća racionaliziran, odnosno smanjen na pet članova, što i dalje omogućava učinkovitu i stručnu pokrivenost svih zakonom propisanih područja njihova rada.

Zakonom se osobito pridonosi rješavanju situacija koje predstavljaju sukob interesa, te predviđa obveza izuzimanja iz raspravljanja i odlučivanja člana kulturnog vijeća u slučaju sukoba interesa, s obzirom da je nepoštivanje navedene odredbe razlog za razrješenje člana vijeća prije isteka mandata. Ujedno su na jasan način definirani i ostali razlozi za razrješenje člana kulturnog vijeća prije isteka mandata, s time da je po prvi puta predviđeno stavljanje mandata na raspolaganje člana vijeća u slučaju prestanka mandata ministra nadležnog za kulturu koji je donio odluku o njegovu imenovanju.

Zakonom se također definira način na koji se ostvaruje javnost rada kulturnih vijeća tako što se propisuje obveza objavljivanja na mrežnim stranicama zapisnika o radu vijeća zajedno s odlukom ministra nadležnog za kulturu. Time se osigurava transparentnost rada kulturnih vijeća, na način koji ne narušava proces odlučivanja, odnosno izražavanja stavova i mišljenja u tijeku postupka odlučivanja.

Zakonom je uvedeno pravo člana kulturnog vijeća koji ima prebivalište izvan mjesta rada kulturnog vijeća, na naknadu putnih troškova i troškova smještaja kada je nazočan na sjednici vijeća. Pravo na naknadu za rad pak može se ostvariti zavisno od prisustvovanja na sjednicama kulturnog vijeća.

Propisivanjem obveze osnivanja kulturnih vijeća za područja gradova koji imaju više od 20.000 stanovnika, povećat će se njihov broj, što će pridonijeti jačanju poticanja kulturnog i umjetničkog stvaralaštva na lokalnoj, odnosno regionalnoj razini.

III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provođenje ovoga Zakona planirana su sredstva u državnom proračunu u iznosu od 765.422,58 kuna godišnje kojima će se financirati troškovi rada kulturnih vijeća. Također će trebati osigurati u proračunima jedinica lokalne samouprave određena sredstva za rad kulturnih vijeća koja oni osnivaju.

IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA S OBRAZLOŽENJEM

PRIJEDLOG ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA

I. OPĆA ODREDBA

Članak 1.

(1) Kulturna vijeća (u daljnjem tekstu: Vijeća) osnivaju se sukladno ovom Zakonu za pojedina područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva radi ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti kao savjetodavna tijela za predlaganje Programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za koja se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna Republike Hrvatske i proračuna navedenih jedinica.

(2) U ostvarivanju zadaća iz stavka 1. ovoga članka, Vijeća pružaju stručnu pomoć pri donošenju Programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njegovom financiranju, razmatraju stanje u pojedinim područjima umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, daju prijedloge za poticanje njihova razvitka i unaprjeđivanja, kao i stručne podloge i mišljenja, te obavljaju i druge poslove sukladno ovom Zakonu.

(3) Pored odredaba ovoga Zakona kojima se uređuju pitanja vezana uz njihovo osnivanje, zadaće i rad, na kulturna vijeća jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave primjenjuju se odgovarajuće i odredbe članka 5. stavka 2., te članaka 8. i 9. ovoga Zakona.

II. KULTURNA  VIJEĆA PRI MINISTARSTVU NADLEŽNOM ZA POSLOVE KULTURE

Članak 2.

Pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture osnivaju se Vijeća za sljedeća područja:

- knjigu i nakladništvo,

- kazališnu umjetnost,

- glazbenu umjetnost,

- vizualne umjetnosti,

- međunarodnu kulturnu suradnju,

- kulturno-umjetnički amaterizam,

- inovativne umjetničke prakse.

Članak 3.

(1) Vijeća imaju pet članova. Za članove Vijeća imenuju se kulturni djelatnici i umjetnici te drugi stručnjaci afirmirani u svojim područjima.

(2) Ministar nadležan za kulturu i predsjednik Vijeća mogu pozivati kulturne djelatnike, umjetnike i druge stručnjake na sjednice Vijeća bez prava odlučivanja.

(3) U radu Vijeća sudjeluju bez prava odlučivanja i dužnosnici i drugi djelatnici ministarstva nadležnog za poslove kulture zaduženi za područje rada Vijeća.

Članak 4.

(1) Ministar nadležan za kulturu pokreće postupak izbora članova Vijeća javnim pozivom ustanovama u kulturi, umjetničkim organizacijama i udrugama te drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u području kulture i umjetnosti za podnošenje pisanih i obrazloženih prijedloga kandidata za člana Vijeća, za svako pojedino područje djelovanja Vijeća prema članku 2. ovoga Zakona.

(2) Javni poziv iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove kulture , a rok za podnošenje prijedloga ne može biti kraći od 15 dana od dana njegove objave.

(3) Na temelju prispjelih prijedloga ministar nadležan za kulturu imenuje članove Vijeća.

Članak 5.

(1) Članovi Vijeća imenuju se na četiri godine.

(2) Ministar nadležan za kulturu razriješit će člana Vijeća i prije isteka vremena iz stavka 1. ovoga članka:

- ako podnese zahtjev za razrješenje,

- ako se protivno odredbi članka 9. ovoga Zakona nije izuzeo iz raspravljanja i odlučivanja,

- ako ne ispunjava ili neuredno ispunjava obveze utvrđene ovim Zakonom ili drugim propisima te općim aktom kojim a se uređuje rad Vijeća,

- ako svojim djelovanjem ili ponašanjem narušava ugled Vijeća ili ministarstva nadležnog za poslove kulture,

- ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo.

(3) Prijedlog za pokretanje postupka razrješenja na temelju stavka 2. podstavka 2., 3., 4. i 5. ovog članka mogu podnijeti i predlagatelji člana Vijeća iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Član Vijeća stavlja mandat na raspolaganje ako prestane mandat ministru nadležnom za kulturu koji je donio odluku o njegovom imenovanju.

III. KULTURNA VIJEĆA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 6.

(1) Vijeća se osnivaju za područje županije, Grada Zagreba te grada koji ima više od 20.000 stanovnika, a mogu ih osnovati i drugi gradovi i općine ako to ocijene svrhovitim.

(2) Akt o osnivanju Vijeća iz stavka 1. ovoga članka donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Aktom o osnivanju utvrđuje se djelokrug, broj i mandat članova Vijeća, postupak izbora, imenovanja i razrješenja članova, zadaće, način rada i odlučivanja Vijeća sukladno ovom Zakonu.

(3) Akt o osnivanju Vijeća iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se ministarstvu nadležnom za  poslove kulture .

IV. NACIONALNO VIJEĆE ZA KULTURU

Članak 7.

(1) Ministar nadležan za kulturu može sazvati Nacionalno vijeće za kulturu kao savjetodavno tijelo za pružanje stručne pomoći pri stvaranju strategije kulturnog razvitka.

(2) Nacionalno vijeće za kulturu čine predsjednici Vijeća iz članka 2. ovoga Zakona i predsjednici Vijeća osnovanih po posebnom zakonu, a predsjedava mu ministar nadležan za kulturu.

(3) U radu Nacionalnog vijeća za kulturu na poziv ministra nadležnog za kulturu mogu sudjelovati i predsjednici Vijeća županija, Grada Zagreba, gradova i općina.

V. RAD VIJEĆA

Članak 8.

(1) Vijeće donosi Poslovnik o radu i Kriterije za vrednovanje programa prema nadležnim  područjima.

(2) U postupku vrednovanja programa, Vijeće nakon provedenog postupka dostavlja ministru nadležnom za kulturu svoj prijedlog koji sadrži popis programa s predloženim iznosom financijske potpore.

(3) Ministar nadležan za kulturu razmatra prijedlog iz stavka 2. ovoga članka te o njemu donosi odluku.

(4) Javnost rada Vijeća ostvaruje se objavljivanjem zapisnika o radu Vijeća zajedno s odlukom ministra nadležnog za kulturu iz stavka 3. ovoga članka na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove kulture.

(5) Članovi Vijeća s prebivalištem izvan mjesta rada Vijeća imaju pravo na naknadu putnih troškova i troškova smještaja kada prisustvuju sjednicama Vijeća.

(6) Članovi Vijeća mogu imati pravo na naknadu za rad kada prisustvuju sjednicama Vijeća sukladno odluci ministra nadležnog za kulturu, odnosno župana, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnika ili općinskog načelnika.

Članak 9.

(1) Član Vijeća dužan je izuzeti se iz raspravljanja i odlučivanja:

- ako je predlagatelj projekta koji je predmet rada Vijeća pravna osoba u kojoj je on ili s njim povezana osoba vlasnik, dioničar, imatelj udjela, član upravljačkog ili nadzornog tijela pravne osobe, ravnatelj ili drugi voditelj poslovanja te pravne osobe,

- ako je on ili s njim povezana osoba u ugovornom ili drugom odnosu s predlagateljem projekta.

(2) Povezane osobe u smislu stavka 1. ovog članka su srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni ili izvanbračni drug te posvojitelj ili posvojenik.

Članak 10.

(1) Stručne, administrativne, tehničke i druge poslove potrebne za rad Vijeća iz članka 2. ovoga Zakona obavljaju stručne službe ministarstva nadležnog za poslove kulture.

(2) Općinski načelnik, gradonačelnik, gradonačelnik Grada Zagreba i župan osiguravaju obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova potrebnih za rad Vijeća iz članka 6. ovoga Zakona, kao i sredstva potrebna za njihov rad.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona članovi Vijeća za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti nastavljaju svoj rad kao članovi Vijeća za kazališnu umjetnost, članovi Vijeća za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti kao članovi Vijeća za glazbenu umjetnost, članovi Vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost kao članovi Vijeća za knjigu i nakladništvo, članovi Vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse kao članovi Vijeća za inovativne umjetničke prakse, do isteka mandata, odnosno razrješenja dužnosti.

(2) Članovi Vijeća za kulturno-umjetnički amaterizam, Vijeća za međunarodnu kulturnu suradnju, Vijeća za vizualne umjetnosti koji su imenovani prema odredbama Zakonu o kulturnim vijećima (Narodne novine br. 48/04, 44/09, 68/13) nastavljaju svoj rad kao članovi ovih Vijeća prema odredbama ovoga Zakona do isteka mandata, odnosno razrješenja dužnosti.

Članak 12.

(1) Predstavnička tijela županija, Grada Zagreba i gradova dužna su uskladiti svoje akte o osnivanju Vijeća sukladno odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od njegova stupanja na snagu.

(2) Članovima vijeća županija, Grada Zagreba i gradova koja su osnovana prema Zakonu o kulturnim vijećima (»Narodne novine«, br. 48/04, 44/09, 68/13.), prestaje mandat danom imenovanja novih članova vijeća prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 13.

(1) Predstavnička tijela gradova koji imaju više od 20.000 stanovnika, a nemaju osnovana kulturna vijeća, dužna su donijeti akt o osnivanju i akt o imenovanju članova kulturnih vijeća najkasnije do 1. siječnja 2017. godine.

Članak 14.

(1) Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O b r a z l o ž e n j e

Člankom 1. propisuje se da se kulturna vijeća osnivaju za pojedina područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva radi ostvarivanja utjecaja kulturnih djelatnika i umjetnika na razvoj kulture i umjetnosti, kao savjetodavna tijela za predlaganje programa javnih potreba u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Nadalje se propisuje da u ostvarivanju svojih zakonskih zadaća Vijeća razmatraju stanje u pojedinim područjima umjetničkog i kulturnog stvaralaštva, daju prijedloge za poticanje njihova razvitka i unaprjeđivanja, kao i stručne podloge i mišljenja, te obavljaju i druge poslove sukladno Zakonu. Također se uređuje koje se odredbe Zakona na odgovarajući način primjenjuju na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Člankom 2. određuju se da se pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture osnivaju Vijeća za sljedeća područja umjetničkog i kulturnog stvaralaštva: knjigu i nakladništvo, kazališnu umjetnost, glazbenu umjetnost, vizualne umjetnosti, međunarodnu kulturnu suradnju, kulturno-umjetnički amaterizam i inovativne umjetničke prakse.

Člankom 3. propisuje se da se pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture osnivaju Vijeća od pet članova, iz redova kulturnih djelatnika i umjetnika i drugih stručnjaka afirmiranih u svojim područjima. Određuje se da ministar nadležan za kulturu i predsjednik Vijeća mogu pozivati kulturne djelatnike, umjetnike i druge stručnjake na sjednice Vijeća bez prava odlučivanja, a da u radu Vijeća sudjeluju bez prava odlučivanja i dužnosnici i drugi djelatnici ministarstva nadležnog za poslove kulture zaduženi za područje rada Vijeća.

Člankom 4. propisuje se postupak izbora članova Vijeća pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture na način da ministar nadležan za kulturu pokreće postupak izbora članova Vijeća javnim pozivom ustanovama u kulturi, umjetničkim organizacijama i udrugama te drugim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u području kulture i umjetnosti za podnošenje pisanih i obrazloženih prijedloga kandidata za člana Vijeća za svako pojedino područje djelovanja Vijeća koje je određeno Zakonom. Javni poziv objavljuje se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove kulture , a rok za podnošenje prijedloga ne može biti kraći od 15 dana od dana njegove objave. Ministar nadležan za kulturu imenuje članove Vijeća na temelju pristiglih prijedloga.

Člankom 5. određuje se trajanje mandata članova Vijeća koja se osnivaju pri ministarstvu nadležnom za poslove kulture te razlozi za njihovo razrješenje prije isteka navedenog razdoblja. Također se propisuje da prijedlog za pokretanje postupka razrješenja, osim u slučaju razrješenja na vlastiti zahtjev, mogu podnijeti pravne i fizičke osobe koje su bile predlagatelji člana Vijeća, kao i da član Vijeća stavlja mandat na raspolaganje ako prestane mandat ministru nadležnom za kulturu koji je donio odluku o njegovom imenovanju.

Člankom 6. propisuje se da se Vijeća osnivaju za područje županije, Grada Zagreba te grada koji ima više od 20.000 stanovnika te omogućava i drugim gradovima i općinama da ih osnuju ako to ocijene svrhovitim. Akt o osnivanju navedenih Vijeća donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njime se utvrđuje djelokrug, broj i mandat članova Vijeća, postupak izbora, imenovanja i razrješenja članova, zadaće, način rada i odlučivanja Vijeća te se dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove kulture .

Člankom 7 . uređuje se ovlast za sazivanje, predsjedavanje i sastav Nacionalnog vijeća za kulturu kao savjetodavnog tijela za pružanje stručne pomoći pri stvaranju strategije kulturnog razvitka. U radu Nacionalnog vijeća za kulturu na poziv ministra nadležnog za kulturu mogu sudjelovati i predsjednici Vijeća županija, Grada Zagreba, gradova i općina.

Člankom 8. propisuje se da Vijeće donosi Poslovnik o radu i Kriterije za vrednovanje programa prema nadležnim  područjima. Vijeće u postupku vrednovanja programa dostavlja ministru nadležnom za kulturu svoj prijedlog koji sadrži popis programa s predloženim iznosom financijske potpore. Ministar nadležan za kulturu razmatra prijedlog Vijeća i donosi odluku. Također se uređuje način ostvarivanja javnosti rada Vijeća kroz objavu zapisnika o radu Vijeća zajedno s odlukom ministra nadležnog za kulturu na mrežnim stranicama. Propisuje se da članovi Vijeća s prebivalištem izvan mjesta rada Vijeća imaju pravo na naknadu putnih troškova i troškova smještaja kada prisustvuju sjednicama Vijeća, a da članovi Vijeća mogu imati pravo na naknadu za rad kada prisustvuju sjednicama Vijeća sukladno odluci ministra nadležnog za kulturu odnosno župana, gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnika ili općinskog načelnika.

Člankom 9. propisuju se razlozi zbog kojih je član Vijeća dužan izuzeti se iz raspravljanja i odlučivanja.

Člankom 10. određuje se da stručne, administrativne, tehničke i druge poslove potrebne za rad kulturnih vijeća obavljaju stručne službe ministarstva nadležnog za poslove kulture . Općinski načelnik, gradonačelnik, gradonačelnik Grada Zagreba i župan osiguravaju obavljanje stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova potrebnih za rad kulturnih vijeća jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sredstva potrebna za njihov rad.

Člankom 11. određuje se da danom stupanja na snagu ovoga Zakona, članovi Vijeća za dramsku i plesnu umjetnost te izvedbene umjetnosti nastavljaju svoj rad kao članovi Vijeća za kazališnu umjetnost, članovi Vijeća za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti kao članovi Vijeća za glazbenu umjetnost, članovi Vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost kao članovi Vijeća za knjigu i nakladništvo, članovi Vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse kao članovi Vijeća za inovativne umjetničke prakse, do isteka mandata, odnosno razrješenja dužnosti. Članovi Vijeća za kulturno-umjetnički amaterizam, Vijeća za međunarodnu kulturnu suradnju, Vijeća za vizualne umjetnosti koji su imenovani prema odredbama Zakonu o kulturnim vijećima (Narodne novine br. 48/04, 44/09, 68/13) nastavljaju svoj rad kao članovi ovih Vijeća prema odredbama ovoga Zakona do isteka mandata, odnosno razrješenja dužnosti.

Člankom 12. propisuje se rok u kojem su predstavnička tijela županija, Grada Zagreba i gradova dužna uskladiti svoje akte o osnivanju Vijeća sukladno odredbama ovoga Zakona. Članovima vijeća županija, Grada Zagreba i gradova koja su osnovana prema prijašnjem Zakonu o kulturnim vijećima prestaje mandat danom imenovanja novih članova vijeća prema odredbama ovoga Zakona.

Člankom 13. određuje se da su predstavnička tijela gradova koji imaju više od 20.000 stanovnika, a nemaju osnovana kulturna vijeća, dužna donijeti akt o osnivanju i akt o imenovanju članova kulturnih vijeća najkasnije do 1. siječnja 2017. godine.

Člankom 14. određuje se stupanje na snagu Zakona te objava u „Narodnim novinama“.