Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost
A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
Glazba je duboko ukorijenjena u čovjeku i sastavni je dio svih kultura svijeta. Glazba i druge umjetnosti važne su za kvalitetan, skladan i cjelovit razvoj svakoga pojedinca. U obrazovnome je sustavu Republike Hrvatske učenje glazbe prepoznato i priznato kao neizostavan čimbenik u oblikovanju specifičnih glazbenih, ali i općih (generičkih) kompetencija učenika. U čitavoj se odgojno-obrazovnoj vertikali doprinosi razvoju glazbenih sposobnosti učenika u najširemu smislu te riječi i usvajanju jezika glazbe u njegovim simbolima, idejama i konceptima. Učenje glazbe utječe na razvoj pojedinca koji voli glazbu i ima trajnu potrebu za bavljenjem glazbom. Odgojno-obrazovni proces usmjeren je k stjecanju kriterija za vrednovanje glazbe, odnosno sposobnosti učenika da u glazbi različita podrijetla, stilova i vrsta, izdvaja kvalitetna i trajno vrijedna glazbena ostvarenja. Predmeti Glazbena kultura / Glazbena umjetnost učenicima pružaju jedinstvena iskustva koja rezultiraju:
●izražavanjem misli, osjećaja i stavova kojim se potiče kritičko mišljenje
●razvojem kreativnosti kao metakompetencije.
Učenje i poučavanje predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost u skladu je sa suvremenim znanstvenim spoznajama i kretanjima, koje upućuju na otvorenost i prilagodljivost procesa učenja i poučavanja, didaktički i metodički pluralizam, istraživačko, projektno i individualizirano učenje, ali i na potrebu uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije. Suvremeno poučavanje i učenje glazbe uključuje i elemente građanskoga te interkulturalnoga odgoja. U poučavanju i učenju glazbe verbalne su informacije svedene na najmanju mjeru, a naglasak je na susretu učenika s glazbom. Važan dio procesa učenja i poučavanja glazbe odnosi se na izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti u sklopu kojih učenici proširuju stečena znanja, vještine i stavove te istodobno sustavno razvijaju svoje interese i ostvaruju kvalitetan umjetnički rast i razvoj.
S obzirom na važnost koju ima za učenika učenje glazbe ima i višestruku društvenu ulogu (slika 1). Izlaskom iz okvira škole i integracijom u širu društvenu zajednicu i kulturu, škola i lokalna zajednica povezuju se u promicanju glazbene kulture i umjetnosti. Tijekom svojega obrazovnog puta, ali i kasnije, učenici će kao kompetentni korisnici kulture aktivno sudjelovati u glazbenome životu svoje sredine (u ulozi stvaratelja, izvođača ili publike) doprinositi očuvanju, prenošenju, obnavljanju i širenju kulturnoga nasljeđa.
Slika 1. Važnost predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost za učenika, školu, zajednicu i društvo
Predmetima Glazbena kultura / Glazbena umjetnost ostvaruju se temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti i opći ciljevi odgoja i obrazovanja iskazani u Okviru nacionalnoga kurikuluma (ONK). Osim načela učenja i poučavanja navedenih u ONK-u, Kurikulum predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost temelji se na pet načela koja su međusobno povezana i proizlaze jedno iz drugoga (tablica 1):
Tablica 1: načela predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost
Antropološko načelo
↓
Glazba je svojstvena čovjeku i neizostavan je oblik ljudske komunikacije. Kao takva čini sastavni dio učenikova života, u školi i izvan nje.
Psihološko načelo
↓
Učenjem i poučavanjem glazbe ostvaruje se potreba učenika za kreativnim izrazom. Sudjelovanjem u glazbenim aktivnostima učenici emotivno reagiraju na glazbu i učvršćuju vlastiti odnos s glazbom.
Kulturno-estetsko načelo
↓
Izravnim ili neizravnim susretom s glazbenim ostvarenjima učenici razvijaju glazbeni ukus, stječu kriterije za vrednovanje glazbe i sposobnost izražavanja vlastitih stavova o glazbi.
Načelo interkulturalnosti
↓
Upoznavanjem glazbe vlastite kulture i glazbi svijeta učenici razvijaju svijest o različitim, ali jednako vrijednim pojedincima, narodima, kulturama, religijama i običajima.
Načelo sinkroničnosti
Smislenim povezivanjem sadržaja i integrativnim pristupom glazbenim pojavama učenici usvajaju glazbeno-izražajne sastavnice, ideje, koncepte i principe organizacije glazbenoga djela.
Organizacija predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost i mjesto predmeta u kurikulumu proizlaze iz prirode same glazbe, a ona je:
●integrativna – koncepti/domene i odgojno-obrazovni ishodi predmeta međusobno su povezani i nadopunjuju se
●interdisciplinarna – postoji čvrsta povezanost s ostalim poljima umjetničkoga područja te su moguće i poželjne brojne korelacije s ostalim predmetima, kurikulumima područja i međupredmetnim temama
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI NASTAVNOGA PREDMETA GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
Učenik će:
Steći iskustva slobodnoga izražavanja i oblikovanja ideja, osjećaja i stavova u mediju glazbe s različitih perspektiva (izvođač, stvaralac, publika). Slobodno izražavanje glazbom i uz glazbu doprinijet će razvoju kreativnosti kao metakompetencije, a široka paleta samostalnih aktivnosti ili aktivnosti u skupini potaknut će društveno-emocionalni razvoj svih učenika, uključujući darovite i učenike s teškoćama. Prenošenjem i dijeljenjem umjetničkoga doživljaja i iskustva s drugima učenici će stvoriti potrebu za sudjelovanjem u kulturnome životu zajednice.
Upoznati glazbenu umjetnost reprezentativnim ostvarenjima klasične, tradicijske i popularne glazbe. Izoštravanje slušnoga iskustva učenika preduvjet je razvijanja glazbenoga ukusa, kritičkoga mišljenja i vlastitoga sustava vrijednosti te razumijevanja višestruke uloge glazbe u različitim kontekstima. Učenici će spoznaje povezati s konceptima kultura i stilova te ih interdisciplinarno spojiti s drugim umjetničkim i znanstvenim područjima.
Osvijestiti vrijednosti regionalne, nacionalne i europske kulturne baštine u kontekstu svjetske kulture radi poticanja interkulturalnoga razumijevanja i osnaživanja usmjerenoga iskorjenjivanja predrasuda i diskriminacije. Spoznati važnost znanja, sposobnosti, vjerovanja i običaja kao kulturnoga kapitala koji se prenosi i obogaćuje novim vrijednostima. Upoznavanjem nacionalne glazbe i glazbi svijeta učenici će izgraditi odnos prema vlastitoj kulturi, razumjeti i prihvatiti druge kulture te razviti kulturnu svijest i interkulturalne kompetencije.
Ostvarenjem navedenih ciljevarazviti glazbene sposobnosti u najširem smislu te riječi. Kroz čitavu odgojno-obrazovnu vertikalu proces učenja i poučavanja glazbe usmjeren je najvišem razvoju individualnih potencijala učenika.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI NASTAVNOGA PREDMETA GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
Učenje i poučavanje predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost ostvaruje se sljedećim domenama (slika 2).
Slika 2. Domene predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost
Domene predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost izrazito su međusobno povezane i nadopunjuju se, što upućuje na prisutnost svih domena u čitavoj odgojno-obrazovnoj vertikali, odnosno u svim ciklusima i na svim razinama. Odgojno-obrazovni ciljevi i jasno određeni ishodi učenja glazbe dostižu se primjerenom organizacijom obveznih i preporučenih sadržaja. Podjelom domena na različite aktivnosti omogućuje se isticanje pojedinih odgojno-obrazovnih ishoda tijekom procesa učenja i poučavanja (slika 3).
U učenju i poučavanju glazbe postoje i objedinjujući elementikoji su prisutni u svim domenama:
a)glazbeni jezik, čije je savladavanje potrebno za slušanje i vrednovanje glazbe, razumijevanje glazbe u kontekstu i glazbeno pismo, potrebno za izvođenje i stvaranje glazbe
b)informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) kao neizostavan dio suvremenoga učenja i poučavanja glazbe.
IKTse kao objedinjujući element učenja i poučavanja ostvaruje u sklopu svih domena, a može se organizirati i kao izborna/izvannastavna aktivnost. Osim ostaloga IKT uključuje:
- upoznavanje učenika s glazbenim računalnim programima
- učenje glazbenoga pisma pomoću računala
- audio obradu i eksperimentiranje sa zvukom
-rad u programima za skladanje glazbe.
Slika 3. Organizacija kurikuluma predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost
Predmetne su domene usklađene s domenama/konceptima umjetničkoga područjakurikuluma pa omogućuju uspješno i svrhovito povezivanje glazbe s ostalim umjetnostima (slika 4).
Slika 4. Domene predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost unutar umjetničkoga područja kurikuluma
Opis domena
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
Ishodište ove domene različiti su načini upoznavanja glazbe, koji prvenstveno obuhvaćaju slušanje glazbenih djela pomoću tonskih zapisa te neposredne susrete s glazbom. Aktivnim slušanjem učenici analiziraju glazbu, opažaju glazbene sastavnice i oblikovanje glazbenog djela te razlikuju izvođače i izvođačke sastave. Susret s umjetničkim djelom, bio on posredan ili neposredan, predstavlja za učenike jedinstven doživljaj te proširuje njihovu osjetilnu i emocionalnu spoznaju.
Upoznajući glazbu različitih vrsta, stilova, pravaca i žanrova, učenik stječe znanja o glazbeno-izražajnim sastavnicama i različitim razinama organizacije glazbenog djela, te razvija slušne vještine potrebne za razumijevanje glazbene umjetnosti i za optimalno estetsko iskustvo. Utemeljen stav o glazbi - određenom stilu, vrsti glazbe i žanru, ali i konkretnom glazbenom djelu - izgrađuje se poticanjem i razvojem kritičkog mišljenja kroz razgovor, refleksiju, diskusiju i debatu. Takav pristup značajno utječe na emocionalni, intelektualni i estetski razvoj učenika, a upoznata glazbena djela otvaraju mogućnosti traganja za novim i složenijim glazbenim iskustvima.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
Aktivnosti unutar ove domene za učenike predstavljaju jedinstveno iskustvo prenošenja osjećaja, misli i stavova, a pritom se oblikuju i razvijaju kreativne osobine i glazbene sposobnosti. Glazbene igre su idealno sredstvo spontanog sinkretičkog izraza. Aktivnostima pjevanja i sviranja te pridruženog pokreta i plesa, učenik razvija pjevačke sposobnosti, motoriku i koordinaciju te ovladava elementima glazbenog jezika i pisma. Poznavanje elemenata glazbenog jezika te određena razina ovladanosti glazbenim vještinama i sposobnostima omogućuju učenicima istraživanje različitih aspekata glazbe kroz aktivnosti glazbenog stvaralaštva, kao na primjer:
kreiranje ritamskih, melodijskih i tekstualnih promjena u poznatim skladbama
slobodno i ritmizirano kretanje
stvaranje originalnih kraćih i dužih glazbenih i plesnih tvorevina
Kreativna i stvaralačka iskustva potiču intrinzičnu motivaciju, razvoj samopouzdanja i socijalnih vještina, posebice u grupnim aktivnostima. Stjecanje sigurnosti u javnom nastupu otvara put aktivnom i cjeloživotnom sudjelovanju u kulturno-umjetničkim aktivnostima zajednice.
Otvorenost nastave glazbe pruža mogućnost stavljanja naglaska na neku od navedenih aktivnosti u skladu s dobi (razred/ciklus), sposobnostima i interesima učenika. Kvalitetno provođenje navedenih aktivnosti postavit će temelje za realizaciju izvannastavnih aktivnosti i izborne nastave poput pjevačkog zbora, instrumentalnih sastava, orkestra, plesne skupine, folklornog ansambla, skladanja i ostalog.
domena c: glazba u kontekstu
Učenje u domeni ostvaruje se širokim upoznavanjem glazbeno-umjetničkog nasljeđa, ali i suvremenih glazbenih trendova . Polazište i ove domene je doživljaj glazbe, a ostvaruje se u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okruženju, u kojem se vrlo jasno mogu spoznati uloge stvaralaca, izvođača i publike. Postupno kroz godine, učenik otkriva vrijednosti bogate regionalne, nacionalne i globalne glazbene i kulturne baštine te uočava razvoj, uloga i utjecaje glazbene umjetnosti na društvo.
Zbog razumijevanja suvremenih glazbenih kretanja, ali i sveprisutnog multimedijskog okruženja važno je da se glazba, odnosno njezine stilsko-izražajne sastavnice promatraju i u kontekstu prožimanja različitih vrsta glazbe te kroz usporedbu sa sastavnicama drugih umjetnosti. Naposljetku, potrebno je i korisno da učenik otvoreno, autentično i utemeljeno raspravlja o glazbi, glazbenim preferencijama te da iskazuje pozitivan stav prema vrijednostima u svim vrstama i žanrovima glazbe.
Učenjem i poučavanjem u domeni glazba u kontekstu stječu se sljedeća znanja, vještine i stavovi:
razumijevanje poruka glazbe različitih kultura
razumijevanje razvoja glazbe
utemeljeno kritičko mišljenje prema različitim pojavnim oblicima glazbe
oblikovanje identiteta utemeljenom na kulturnim iskustvima
odgovornosti prema vlastitoj glazbenoj kulturi, i kulturi drugih
poštivanje različitosti u izražavanju i vrednovanju glazbe
poštivanje glazbeno-umjetničke djelatnosti
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI I RAZRADA ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma nastavnih predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost definirani su na način da omogućuju kontinuirani razvoj i nadogradnju specifičnih glazbenih i generičkih kompetencija učenika. Stečena znanja, vještine i stavovi u određenom odgojno-obrazovnom ciklusu prožimat će sve ostale, više cikluse.
PRVI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
Odabirom dječjih pjesmica i brojalica te glazbenih djela klasične, tradicijske, popularne i filmske glazbe, učitelj će učenike uvesti u svijet glazbe. U prvome se odgojno-obrazovnom ciklusu polazi od doživljaja glazbe i pažnja se usmjerava na glazbeno iskustvo učenika i zbližavanje s glazbenom umjetnošću. Iz tog će razloga domena Izražavanje glazbom i uz glazbu (B) biti istaknuta (slika 5).
Slušanjem učenici prepoznaju, razlikuju i uspoređuju te izražavanjem uvažavaju sljedeća obilježja glazbe: karakter i ugođaj, visinu tona, melodiju, dinamiku, metar/ritam, tempo i boju/izvođače. Odgojno-obrazovni ishodi domene C ostvaruju se u okviru domena A i B.
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu
Slika 5: zastupljenost domena u 1. odgojno-obrazovnom ciklusu
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U 1. CIKLUSU
Domena A
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
Domena B
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
Domena C
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 1.1
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, glazba iz animiranih filmova)
Preporuka: 3 – 10 skladbi
A 1.2
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
-metar/dobe
-tempo
-visina tona
-melodija
-dinamika
-boja/izvođači
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 1.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 1.2
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
B 1.3
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 1.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
C 1.2
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
C 1.3
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 2.1
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, glazba iz animiranih filmova)
Preporuka: 3 – 10 skladbi
A 2.2
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
-metar/dobe
-tempo
-visina tona
-melodija
-dinamika
-boja/izvođači
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 2.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 2.2
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
B 2.3
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 2.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
C 2.2
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
C 2.3
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
DRUGI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
Tijekom drugog odgojno-obrazovnog ciklusa, domene A i B se postupno izjednačavaju (slika 6). Odgojno-obrazovni ishodi u domeni A postaju kompleksniji, s ciljem izoštravanja slušnog iskustva učenika:
-upoznavanje glazbala/skupina glazbala i pjevačkih glasova/skupina glazbala
-upoznavanje osnovnih glazbenih oblika
-slušno prepoznavanje i analiza različitih glazbenih obilježja
Domena C se proširuje u odnosu na prvi ciklus - učenici upoznaju hrvatsku tradicijsku glazbu u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici) i užem zavičajnom području.
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu
Slika 6: zastupljenost domena u 2. odgojno-obrazovnom ciklusu
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U 2. CIKLUSU
Domena A
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
Domena B
stvaranje/improviziranje/sviranje
su izborne aktivnosti
Domena C
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A3.1
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka: 3 – 10 skladbi
A 3.2
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
-metar/dobe
-tempo
-visina tona
-melodija
-dinamika
-boja/izvođači
-oblik
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 3.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 3.2
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
B 3.3
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima,
uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava
Razlikuje osnovne skupine glazbala (glazbala s tipkama, glazbala sa žicama, puhačka glazbala i udaraljke).
Razlikuje osnovne skupine pjevačkih glasova (dječji, ženski, muški).
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 4.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te
vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 4.2
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
B 4.3
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima,
uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
B 4.4
IZBORNO
Svira uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te izražava svoj doživljaj glazbe.
Služi se notnim pismom za potrebe sviranja.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 4.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
-posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
-promatra glazbeno djelo iz različitih perspektiva (skladatelj, izvođači, publika)
C 4.2
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
C 4.3
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja:
-prepoznaje različite uloge glazbe
-opisuje karakter i ugođaj skladbe
-razlikuje pojedine vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska) i vrste glazbe (npr. klasična, popularna, filmska, jazz)
C 4.4
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici).
Napomena: tradicijska glazba se obrađuje prema načelu zavičajnosti.
na kraju 5. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 5.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 5 – 12 skladbi
A 5.2
Razlikuje pjevačke glasove te opaža njihovu izvedbenu ulogu.
Razlikuje boje pjevačkih glasova.
Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski).
Razlikuje vrste pjevačkih zborova.
Napomena:
Upoznaju se svi pjevački glasovi (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas).
Učitelj može odlučiti predstaviti visoke i duboke glasove u petom razredu (sopran, alt, tenor, bas) te srednje glasove u šestom razredu (mezzosopran, bariton).
A 5.3
Razlikuje zvuk i izgled glazbala.
Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama.
Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno).
Napomena:
Upoznaju se sve skupine glazbala.
Učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu.
A 5.4
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje osnovne glazbene oblike:
dvodijelni oblik (ab, aabb, aaba), strofni oblik (ab s repeticijom),
trodijelni oblik (aba, abc), glazbenu periodu kao oblik (aa’)
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 5.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 5.2
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
B 5.3
IZBORNO
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga
stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 5.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
-posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
-razlikuje različita mjesta za izvođenje glazbe (npr. koncertna dvorana, operna kuća, kazalište, crkva, različiti otvoreni ili zatvoreni prostori)
C 5.2
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, plesom/pokretom ili likovnim izrazom).
C 5.3
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe užeg zavičajnog područja.
Napomena: upoznati najmanje dvije regije.
TREĆI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
U trećemu odgojno-obrazovnom ciklusu, naglasak se stavlja na domenu A (slika 7).
Učenici upoznaju obilježja:
-vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe i različitih izvođačkih sastava
-različitih vrsta glazbe (klasične, tradicijske, popularne)
-glazbenih i glazbeno-scenskih vrsta
-glazbeno-stilskih razdoblja
-pojedinih pravaca glazbe 20. i 21. stoljeća te popularnih žanrova
-stapanja različitih vrsta glazbe (crossover)
Domena B je u ovome ciklusu manje izražena, a domena C se i dalje proširuje i nadopunjuje se s domenom A. Učenici će u trećem ciklusu proširiti znanja o tradicijskoj glazbi, upoznavanjem:
-tradicijske glazbe svih regija Hrvatske, uključujući i glazbu manjinskih kultura
-europske tradicijske glazbe
-tradicijske glazbe geografski udaljenijih područja/naroda/kultura (drugi kontinenti)
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu
Slika 7: zastupljenost domena u 3. odgojno-obrazovnom ciklusu
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U 3. CIKLUSU
Domena A
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
Domena B
izborne aktivnosti/ishodi su sviranje,
pokret i ples, glazbene igre i stvaralaštvo
Domena C
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
na kraju 6. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 6.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 5 – 12 skladbi
A 6.2
Razlikuje pjevačke glasove te opaža njihovu izvedbenu ulogu.
Razlikuje boje pjevačkih glasova.
Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski).
Razlikuje vrste pjevačkih zborova.
Napomena:
Upoznaju se svi pjevački glasovi (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas).
Učitelj može odlučiti predstaviti visoke i duboke glasove u petom razredu (sopran, alt, tenor, bas) te srednje glasove u šestom razredu (mezzosopran, bariton).
A 6.3
Razlikuje zvuk i izgled glazbala.
Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama.
Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno).
Napomena:
Upoznaju se sve skupine glazbala.
Učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu.
A 6.4
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje:
-vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje pojedine glazbene oblike:
-obvezno - rondo, tema s varijacijama
-preporučeno - složena trodijelna pjesma
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 6.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 6.2
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
B 6.3
IZBORNO
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga
stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 6.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
-posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
-(virtualno) posjećuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu
-razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti (koncert, recital, predstava, pokus, ulični performans, zvučna instalacija itd.)
-istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju
C 6.2
Na različite načine iskazuje doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, likovnim izrazom, plesom/pokretom).
C 6.3
Temeljem slušanja, razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna).
C 6.4
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske culture.
Napomena: upoznati najmanje dvije regije i najmanje jednu manjinsku kulturu.
na kraju 7. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 7.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 5 – 15 skladbi
A 7.2
Slušno prepoznaje obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna).
Prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje različite vrste glazbe prema karakterističnim glazbenim obilježjima, izvođačkome sastavu i načinima izvođenja.
A 7.3
Na temelju slušanja, prepoznaje različite glazbene vrste.
Razlikuje, opisuje i uspoređuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste.
Uspoređuje organizaciju različitih glazbenih vrsta, navodeći sličnosti i razlike.
Glazbena djela svrstava u određenu glazbenu vrstu, prema njihovim karakteristikama.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 7.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 72
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
B 7.3
IZBORNO
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga
stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 7.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
-posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
-posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu razlikuje različite načine stvaranja glazbe (skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka)
-istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju
-istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u medijima/na internetu
C 7.2
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) te opaža i prihvaća kulturne različitosti u vlastitom okružju.
C 7.3
Opaža međusobne utjecaje različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
C 7.4
Temeljem slušanja, opisuje obilježja europske tradicijske glazbe.
Napomena: upoznati najmanje dva područja europske tradicijske glazbe.
na kraju 8. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 8.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 5 – 15 skladbi
A 8.2
Slušno prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja (srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, glazba 20. i 21. stoljeća).
Glazbena djela svrstava u određeno glazbeno-stilsko razdoblje, prema njihovim karakteristikama.
A 8.3
Slušno i vizualno prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje glazbeno-scenske vrste (opera, opereta, mjuzikl, balet).
Opisuje organizaciju glazbeno-scenskih vrsta (brojevi, činovi, prizori).
Objašnjava ulogu svih sudionika u stvaranju i izvedbi određene glazbeno-scenske vrste (skladatelj, libretist, dirigent, kostimograf, scenograf, solisti, zbor, orkestar itd.).
Slušno razlikuje glazbene brojeve (uvertira, arija, recitativ, solistički ansambli, zborovi).
Opisuje povezanost glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu.
Glazbena djela svrstava u određenu glazbeno-scensku vrstu, prema njihovim karakteristikama.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 8.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 8.2
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
B 8.3
IZBORNO
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga
stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 8.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
-posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
-posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu
-razlikuje načine upoznavanja glazbe, glazbenog doživljaja/iskustva (snimka, izvedba uživo, emitiranje - radio, televizija, internet, izvedba uživo uz prethodno nasnimljeni zvuk itd.)
-istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju
-istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u medijima/na internetu
C 8.2
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
C 8.3
Opisuje spajanje različitih vrsta glazbe (crossover), uspoređuje glazbeno- izražajne sastavnice i istražuje globalne trendove.
C 8.4
Temeljem slušanja, opisuje obilježja tradicijske glazbe geografski udaljenijih naroda/kultura (Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Afrika, Australija, Azija).
Napomena: upoznati najmanje dva područja/kontinenta.
ČETVRTI I PETI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
U predmetu Glazbena umjetnost, sve se glazbene pojave i sva slušna iskustva osvještavaju u različitim kulturnim i društveno-povijesnim kontekstima. Odgojno-obrazovni ishodi domena A i C su komplementarni i ostvaruju se integrativno (domena A u okviru domene C).
Aktivnosti i sadržaji domene B ostvaruju se sukladno interesima i željama učenika, uz moguće povezivanje glazbe s ostalim umjetnostima (slika 8).
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti i suodnosu domena.
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu
Slika 8: zastupljenost domena u 4. i 5. odgojno-obrazovnom ciklusu
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U 4. I 5. CIKLUSU
Domena A
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
Domena B
aktivnosti su izborne i ostvaruju se
prema interesima učenika
Domena C
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
Uz realizaciju obveznih i preporučenih sadržaja, u okviru 4. i 5. ciklusa ponuđeno je dvanaest izbornih tema (tablice 2 i 3). Učitelj može samostalno odabrati koje će teme realizirati u kojoj godini učenja. Obvezno je realizirati najmanje jednu temu godišnje, odnosno dvije teme po ciklusu. Naslovi tema su postavljeni vrlo široko i učitelj ih može sadržajno koncipirati na različite načine te povezivati glazbu s ostalim područjima kurikuluma, međupredmetnim temama i nastavnim predmetima.
Tablica 2: Izborne teme u 4. i 5. ciklusu
IZBORNE TEME
ČOVJEK I GLAZBA
GLAZBA I POKRET
GLAZBA I PROŠLOST
GLAZBA I ZNANOST
GLAZBA I RELIGIJA
GLAZBA I IDEOLOGIJA
GLAZBENO DJELO:
STVARANJE - IZVEDBA - PUBLIKA
VRIJEME U GLAZBI:
TEMPO, METAR, RITAM
POPULARNA GLAZBA,
MEDIJI I INTERNET
GLAZBOTERAPIJA
GLAZBA, PLES I OBIČAJI
DREVNIH CIVILIZACIJA
TRADICIJSKA GLAZBA,
PLES I OBIČAJI
(HRVATSKA, EUROPA, SVIJET)
Tablica 3: Obvezni I preporučeni sadržaji u 4. I 5. ciklusu
OBVEZNI SADRŽAJI
PREPORUČENI SADRŽAJI
VRSTE GLAZBE, GLAZBENO-STILSKA RAZDOBLJA, PRAVCI/POKRETI I GLAZBENI ŽANROVI
- klasična, tradicijska i popularna glazba
- srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika),
glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
A 1.4
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 1.1
IZBORNO
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 1.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
C 1.2
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina e opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
C 1.3
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
C 1.4
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja (crossover i fuzija).
C 1.5
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 2.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 10 – 30 skladbi
A 2.2
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
A 2.4
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 2.1
IZBORNO
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 2.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
C 2.2
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina e opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
C 2.3
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
C 2.4
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
C 2.5
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 3.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 10 – 30 skladbi
A 3.2
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
A 3.4
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 3.1
IZBORNO
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 3.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini. Vrednuje kvalitetu i autentičnost izvedbe.
C 3.2
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina te analizira formalne, neformalne i informalne utjecaje na oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
C 3.3
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
C 3.4
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 4.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 10 – 30 skladbi
A 4.2
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
A 4.4
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 4.1
IZBORNO
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 4.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini. Vrednuje kvalitetu i autentičnost izvedbe.
Kritički promišlja o vrijednosti i značaju glazbeno-umjetničkih djela.
C 4.2
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina te analizira formalne, neformalne i informalne utjecaje na oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
C 4.3
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravce i žanrove u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
C 4.4
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (dvogodišnji program), učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 1.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 10 – 30 skladbi
A 1.2
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
A 1.4
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 1.1
IZBORNO
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 1.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
C 1.2
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina e opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
C 1.3
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
C 1.4
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja (crossover i fuzija).
C 1.5
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (dvogodišnji program), učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 2.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 10 – 30 skladbi
A 2.2
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
A 2.4
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 2.1
IZBORNO
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 2.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
C 2.2
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina e opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
C 2.3
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
C 2.4
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
C 2.5
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA
F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
F.1 ISKUSTVA UČENJA
Učenje i poučavanjeglazbe temelji se na obilježjima otvorenoga i humanističkog kurikuluma, u kojemu su sve aktivnosti usmjerene prema realizaciji visoko kvalitetnog, učinkovitog i poticajnog procesa učenja i poučavanja. Utvrđeni se odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju sukladno sposobnostima, iskustvima, interesima i preferencijama svakog učenika. Treba uzeti u obzir da se učenici susreću s glazbom i upoznaju je u različitim formalnim, neformalnim i informalnim kontekstima, a to su:
a) učionica, odnosno opremljen kabinet za učenje i poučavanje glazbe
b) škola kao poticajan prostor za realizaciju glazbenih i ostalih umjetničkih aktivnosti
c) izvanučioničko okružje, koje je prilika za neposredan i autentičan susret s glazbom (kazališta, koncertne dvorane, operne kuće, ali i različite situacije iz svakodnevnog života)
d) virtualno okružje (mediji/internet), pri čemu je učenike potrebno odgojiti za kritički i selektivan pristup glazbenoj ponudi.
Iskustva učenja usmjerena su na:
-uspostavljanje demokratskog, kreativnog i opuštenog ozračja koje će sve učenike potaknuti na sudjelovanje u glazbenim aktivnostima, zainteresirati ih za glazbu te pobuditi u njima osjećaj zadovoljstva
-cjelovit razvoj djeteta i mlade osobe u kognitivnim, psihomotornim i afektivnim dimenzijama toga razvoja
-optimalne puteve stjecanja glazbenih sposobnosti, pritom ne zaboravljajući da je u realizaciji svih glazbenih aktivnosti proces važniji od rezultata
ULOGA UČITELJA
Svakome je učitelju Glazbene kulture/Glazbene umjetnosti ukazana mogućnost da sukladno sklonostima i preferencijama učenika samostalno utvrdi izvedbene aktivnosti, organizirajući odgojno-obrazovne ishode iz tri komplementarne i kompatibilne domene. Upravo je iz tog razloga uloga kompetentnog učitelja u realizaciji nastave glazbe izrazito značajna. Učitelj u odgojno-obrazovnom procesu ostvaruje cijelu paletu glazbenih aktivnosti, koje se kreću od neposrednog poučavanja do projektne nastave kojom se učenje glazbe proširuje izvan okvira nastavnog sata i učionice.
Otvorenost kurikuluma učiteljima omogućuje da zadane kurikulumske jezgre preoblikuju u izvedbene materijale:
-koristeći vlastiti kreativni potencijal, slobodnim odabirom i organizacijom sadržaja i načina rada
-u skladu sa suvremenim metodičkim spoznajama i dostupnom tehnologijom
-u suradnji s učenicima, uvažavajući različitosti glazbenih doživljaja, specifičnosti u stilovima učenja, stupnju sposobnosti i razvojnih vještina
U svim se glazbenim aktivnostima ostvaruje potpuna integracija svih učenika i pruža im se prilika za otkrivanje i optimalan razvoj individualnih glazbenih kompetencija. Učitelj glazbe uvažava ekonomske, socijalne, kulturološke, vjerske i svjetonazorske razlike među učenicima i pristupa individualno svakom učeniku, koliko je to moguće s obzirom na broj učenika u razrednom odjeljenju. Istodobno teži koherentnosti najčešće heterogenih razreda, što je od naročite važnosti za realizaciju, praćenje i vrednovanje skupnih glazbenih aktivnosti poput pjevanja, sviranja, pokreta uz glazbu i glazbenih igara. S posebnom pažnjom treba pristupiti planiranju nastavnih zadataka za učenike s poteškoćama i omogućiti im glazbena iskustva u skladu s njihovim mogućnostima. Ovi će učenici na nastavi glazbe dobiti priliku razviti kreativno mišljenje te slušne, izražajne, motoričke i socijalne vještine. Važna uloga učitelja je otkrivanje darovitih učenika, njegovanje darovitosti i prema interesima učenika, upućivanje na druge oblike glazbenoga obrazovanja.
MATERIJALI I IZVORI
Za učenje i poučavanje glazbe potrebna je specijalizirana učionica (kabinet), koja je uz standardna sredstva i pomagala opremljena:
1.Uređajima za reprodukciju audio i video zapisa (hi-fi linija, računalo s pristupom internetu, kvalitetni zvučnici i projektor);
2.Glasovirom i/ili nekim drugim instrumentom;
3.Dječjim instrumentarijem;
4.Sredstvima za primjenu IKT-a u nastavi glazbe.
Učenici će i u drugim, učenju i poučavanju primjerenim prostorima na kreativan način ostvarivati odgojno-obrazovne ishode te obogatiti osobna kulturna iskustva. U učenju i poučavanju glazbe se također vodi računa o pomnom odabiru kvalitetne glazbene literature koja zadovoljava stručno-glazbene, pedagoške, društvene i umjetničke/estetske kriterije.
F.2 ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA PROCESA
Učenje i poučavanje glazbe je u svim odgojno-obrazovnim ciklusima i razinama zastupljeno s jednim satom tjedno u redovnoj nastavi.
Škole su obvezne omogućiti proširenje učenja i poučavanja glazbe u vidu izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula, izvanučioničke nastave, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti te različitih vrsta projekata planiranih školskim kurikulumom. Navedeni oblici rada omogućuju kvalitetan umjetnički rast i razvoj svakog učenika. Predstavljaju i djelotvoran način prevencije društveno neprihvatljivog ponašanja, stoga se preporučaju u svim ciklusima i svim godinama učenja.
Na ovaj se način kod učenika stvara potreba za cjeloživotnim istraživanjem glazbe, daljnjim razvijanjem glazbenih sposobnosti i vještina, produbljivanjem “glazbenih znanja” i naposljetku, sudjelovanjem u glazbenom životu zajednice.
Ovi oblici rada okarakterizirani su principom dobrovoljnog uključivanja učenika. Oblikuju se u skladu s potrebama, željama i sklonostima učenika, omogućujući grupiranje učenika različite dobi, a uključuju:
1.Glazbene radionice, igraonice i slušaonice
2.Različite ansamble (komorne sastave, zborove i orkestre)
3.Umjetničke projekte u kojima su uz glazbu implementirane i ostale umjetnosti (npr. postava mjuzikla)
4.Interdisciplinarne projekte u kojima se glazba povezuje s ostalim nastavnim predmetima/ područjima/međupredmetnim temama
5.Izvanučioničku nastavu koja uključuje posjete glazbeno-kulturnim ustanovama te glazbeno-edukativne izlete
F.3 AKTIVNOSTI U NASTAVI GLAZBE
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE
U učenju i poučavanju glazbe, sve se relevantne aktivnosti temelje na slušnom iskustvu. Pri aktivnom, analitički usmjerenom i višekratnom slušanju glazbe, glazbeno je djelo sredstvo upoznavanja:
●glazbeno-izražajnih sastavnica
●principa organizacije glazbenog djela (glazbeni oblici, glazbene vrste)
●obilježja glazbenih djela visoke kulture te različitih i raznovrsnih tradicijskih kultura i supkultura
Od svih aktivnosti u nastavi glazbe, slušanje i upoznavanje glazbe pruža najviše mogućnosti za estetski odgoj učenika. Pritom glazbeno djelo postaje jednim od ciljeva nastave glazbe i upoznaje se zbog njegove ljepote i utvrđene trajne vrijednosti. Sadržaji predstavljeni aktivnošću slušanja trebaju za učenike biti atraktivni, a u tehničkom i izvedbenom pogledu najbolje moguće kvalitete. S obzirom na dob učenika, potrebno je paziti na trajanje i karakter skladbi te mogućnosti njihova povezivanja s različitim kontekstima. Učenike treba upoznati s najkvalitetnijim glazbenim djelima različitih razdoblja, stilova, vrsta i žanrova, kako bi se uspostavila vrijednosna mjerila za estetsko i kritičko doživljavanje glazbe i kod učenika razvio glazbeni ukus. Od posebne je važnosti neposredan susret s glazbom u autentičnom okružju i treba ga omogućiti učenicima u što većoj mjeri. Fleksibilnost procesa učenja i poučavanja koju pruža otvoreni kurikulum i realizacija projektnih tjedana, učenicima omogućuje sudjelovanje u kulturno-glazbenim događajima i u sâmoj školi.
PJEVANJE
S ciljem njegovanja glasa i razvijanja kulture lijepoga pjevanja, učenike se kontinuirano potiče na aktivno sudjelovanje u ovoj aktivnosti. Svjesna će aktivnost rezultirati uključenosti učenika u smjeru izražajnije i bolje interpretacije određene pjesme. Krajnji rezultat učenja bit će lijepo izvedena pjesma, s jasnim i razumljivim tekstom te tempom i dinamikom usklađenim karakteru pjesme. Posebna se pozornost polaže na pravilan pjevački razvoj i ostvarivanje pjevačkih potencijala te moguće usmjeravanje na dodatno bavljenje pjevanjem kroz različite izvannastavne/izborne sadržaje. Lijepo će pjevanje kod učenika razviti senzibilitet za glazbu, potaknuti emocionalne reakcije i pospješiti stjecanje kompetencija za estetsko i kritičko vrednovanje glazbe.
Pjesme se u nastavi glazbe uče usvajanjem po sluhu. Učitelj pritom na glazbalu (klavijature, gitara, harmonika) izvodi harmonijsku pratnju. Pjevanje uz matricu bi trebalo izbjegavati. Prema preporukama za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj samostalno odabire pjesme - umjetničke/autorske, dječje i tradicijske.
Prilikom odabira pjesama, treba voditi računa o:
●zanimljivosti i atraktivnosti, ali i umjetničkoj vrijednosti pjesama
●interesima i dobi učenika te sukladno tome primjerenoj težini pjesama (opseg i struktura melodije, ritamske figure i kombinacije, prikladan tempo)
●jasnoći teksta i primjerenosti sadržaja
●interkulturnom načelu prema kojem će učenici upoznati pjesme različitih kultura, na različitim jezicima i narječjima, uz odgovarajuću etnomuzikološku obradu
SVIRANJE
Sviranje otvara mogućnost aktivnog sudjelovanja učenika u reprodukciji i interpretaciji jednostavnijih glazbenih djela. Za potrebe sviranja, učenici usvajaju simbole glazbenoga pisma. Aktivnosti sviranja mogu biti:
●sviranje metra i ritma
●sviranje melodije i/ili harmonijske pratnje
●glazbeno stvaralaštvo i ritamska/melodijska/harmonijska improvizacija
U skladu s interesima, sposobnostima i dobi učenika, sviranje se može realizirati na dječjem instrumentariju 6 (Glazbene instrumente u prvom ciklusu mogu samostalno izraditi i sami učenici. Dječji instrumentarij podrazumijeva ritamske i melodijske udaraljke zadovoljavajuće kvalitete.), korištenjem tijela kao instrumenta (tjeloglazba), na standardnim glazbalima te proizvodnjom zvuka na elektronskim instrumentima i/ili računalu.
GLAZBENE IGRE
Glazbene se igre na različite načine mogu primijeniti u svim odgojno-obrazovnim ciklusima. Postoje glazbene igre koje:
●uključuju pjevanje i/ili druge aktivnosti izvođenja glazbe
●pospješuju slušnu percepciju i pamćenje glazbe
●uz slušanje glazbe učenike potiču na ples i pokret
●uključuju glazbeno stvaralaštvo (uz moguću upotrebu IKT-a)
●služe kao sredstvo ponavljanja i utvrđivanja različitih „glazbenih znanja“
Glazbenim se igrama značajni glazbeni pojmovi i činjenice usvajaju nesvjesno i uz zabavu. Igre sa slušanjem doprinose pamćenju kvalitetnih i trajno vrijednih glazbenih djela i razvoju glazbenog ukusa. Kvalitetno osmišljene računalne glazbene igre pozitivno utječu na kognitivni, psihomotorni i afektivni razvoj učenika.
STVARALAŠTVO
Važno je istaknuti da se kreativne glazbene aktivnosti ne poistovjećuju isključivo sa stvaranjem glazbe u užem smislu te riječi. One uključuju zamišljanje (npr. gdje, kada i kako bi se mogla izvesti određena skladba), pretpostavljanje (npr. u kojim se smjerovima mogu razvijati određene vrste glazbe u budućnosti), planiranje (npr. osmišljavanje i organizacija glazbene izvedbe), predviđanje (npr. procjena mogućih prepreka u realizaciji glazbeno-umjetničkog projekta) i poboljšavanje (npr. prilagodba i promjena aktivnosti u skladu s postavljenim ciljevima).
INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA (IKT)
Aktualne potrebe učenika u 21. stoljeću upućuju na korištenjeinformacijsko-komunikacijske tehnologije. Učenje i poučavanje uz pomoć IKT-a uključuje rad s računalnim programima namijenjenim e-učenju; korištenje društvenih mreža; alate za uvježbavanje glazbenih znanja i vještina; izvođenje, skladanje, uređivanje, snimanje i improvizaciju; izradu prezentacijskih izvješća i naposljetku, povezivanje učenika, razreda, škola te lokalne zajednice. Digitalna tehnologija koristan je alat koji može nadopuniti redovnu nastavu, omogućiti dostupnost raznolikim glazbenim sadržajima te osuvremeniti cjelokupni proces učenja i poučavanja.
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
G.1 SVRHA VREDNOVANJA U UČENJU I POUČAVANJU GLAZBE
Učenje i poučavanje glazbe ostvaruje se u ozračju koje potiče prirodnu sklonost svakog djeteta i mlade osobe za izražavanjem vlastitih ideja, osjećaja i stavova. Uloga glazbe u afektivnom, psihomotornom, spoznajnom, estetskom i psihosocijalnom razvoju, ostvaruje se aktivnim glazbenim iskustvom, usklađenim s razvojnim mogućnostima i interesima učenika. Vrednovanje ostvarene razine odgojno-obrazovnih ishoda u učenju i poučavanju glazbe provodi se isključivo zbog dobrobiti učenika. Učenici su središte odgojno-obrazovnog procesa i oni u pravilu vole glazbu i žele se njome baviti na različite načine. Praćenje i vrednovanje učenika sastavni je dio svakoga nastavnog sata glazbe i treba se odvijati prirodno, ne stvarajući stresnu situaciju za učenike. Vrednovanje treba biti usko povezano, usklađeno te istovremeno osmišljeno i planirano s učenjem i poučavanjem.
DIJAGNOSTIČKO VREDNOVANJE
Na početku svake godine/ciklusa/razine odgoja i obrazovanja, od iznimne je važnosti dijagnosticirati inicijalnu sliku o sposobnostima i vještinama učenika te njihovim interesima, navikama i preferencijama. Prema inicijalnim procjenama, kontinuirano će se i sustavno nadograđivati proces učenja i poučavanja te pomno pratiti individualni i skupni napredak učenika. Sa svrhom planiranja optimalnog procesa učenja i poučavanja, posebna se pažnja usmjerava prema različitim početnim iskustvima učenika te tempu i mogućnostima razvoja glazbenih i generičkih kompetencija.
FORMATIVNO VREDNOVANJE
U učenju i poučavanju glazbe, temeljno načelo vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda je kontinuirano praćenje procesa razvoja znanja, vještina, sposobnosti i stavova učenika.
U planiranju, organizaciji i izvedbi raznovrsnih glazbenih aktivnosti, proces je važniji od krajnjeg rezultata. Prati se i vrednuje angažiranost učenika u određenim glazbenim aktivnostima poput pjevanja i sviranja, a ne glazbene sposobnosti. U ovakvim će se aktivnostima učenike u pravilu pratiti grupno, a učenike s posebno izraženim sposobnostima i interesom nastavnik može vrednovati i prilikom samostalne glazbene izvedbe. Formativni se pristup zadržava kao princip u vrednovanju ishoda u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali, pri čemu se potiče učenikovo slobodno i neopterećeno traganje za optimalnim glazbenim ili s glazbom povezanim izrazom. Već samim sudjelovanjem u aktivnostima izražavanja, izvođenja i stvaranja, učenici stječu glazbene sposobnosti/vještine i razvijaju glazbeni senzibilitet pa se usvojenost većine odgojno-obrazovnih ishoda ne provjerava na kraju godine (sumativnim vrednovanjem).
KRITERIJSKO VREDNOVANJE
U predmetima Glazbena kultura i glazbena umjetnost prednost se daje kriterijskom vrednovanju. To znači da će učitelj pojedinog učenika vrednovati prema unaprijed definiranim kriterijima, orijentirajući se pomoću razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Ne preporuča se normativno vrednovanje, koje podrazumijeva uspoređivanje postignuća pojedinoga učenika s postignućima ostalih učenika.
G.2 PRISTUPI VREDNOVANJU U PREDMETIMA GLAZBENA KULTURA / UMJETNOST
Temeljni pristupi vrednovanja koji su prisutni u svim domenama predmeta su:
a.Vrednovanje za učenje
b.Vrednovanje kao učenje
c.Vrednovanje naučenoga
G.2.1 VREDNOVANJE ZA UČENJE
Ovaj se pristup vrednovanju u nastavi glazbe odvija za vrijeme sâmoga procesa učenja i poučavanja i ima višestruku ulogu:
●kvalitativna povratna informacija učenicima o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (znanja, vještina i stavova)
●razmjena iskustava o procesima učenja i usvojenosti znanja i vještina, u odnosu na postavljena očekivanja
●motivacija učenicima za poboljšanje učenja, ali i nastavnicima za unaprjeđenje i planiranje budućeg učenja i poučavanja
Kvalitativne povratne informacije bit će motivacija učenicima u poboljšanju učenja i posebno će biti od pomoći u razumijevanju sljedećih procesa:
1.razvoj strategija za slušanje glazbe, kao alata za uspješnu analizu glazbe, kritički pristup glazbenom djelu i estetski doživljaj
2.razvoj vlastitih glazbenih sposobnosti i vještina, koji uključuje prikladan i optimalan odabir glazbenih aktivnosti koje bi pospješile taj razvoj
3.razvoj metakognitivnih vještina, kao alata za povezivanje slušnoga iskustva i različitih glazbenih i ostalih znanja
Tehnike prikupljanja podataka kod vrednovanja za učenje su:
-praćenje, promatranje i bilježenje učeničkih aktivnosti
-opažanje učenika prilikom skupnoga ili individualnog rada
-razgovor s učenikom
Vrednovanje za učenje ne rezultira ocjenom, već razmjenom informacija o učenju i rezultatima učenja.
G.2.2 VREDNOVANJE KAO UČENJE
Vrednovanje kao učenje jest pristup vrednovanju koji se temelji na ideji da učenici vrednovanjem uče, stoga nužno podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja. Vrednovanje kao učenje učenike potiče na praćenje, refleksiju i samovrednovanje vlastitog učenja. Kritičnost prema aktivnostima i rezultatima vlastitoga rada u svim domenama, podrazumijeva odgovoran odnos prema obvezama i pozitivno utječe na intrinzičnu motivaciju učenika. Samovrednovanje treba poticati od najranijih dana, usmjeravajući učenike na argumentirano iskazivanje zadovoljstva ili nezadovoljstva učinjenim odnosno naučenim, a sukladno iskazanom planirati poboljšanja. Navedeni postupci posebno su vrijedni i učinkoviti u razvoju kreativnosti u aktivnostima izražavanja, izvođenja i stvaranja. Uz ohrabrivanje i poticanje učenika u razvoju kompetencija, potrebno je mudro koristiti mnoštvo prilika za učenje na pogreškama. Sloboda koja raste uz spoznaju kako se može pogriješiti otvara put samoostvarenju učenika i oslobađanju njegovih kreativnih potencijala. Uz samoanalizu i samovrednovanje, učenici će procjenjivati rad i napredak drugih učenika i vrednovati skupne glazbene aktivnosti.
U svrhu estetskog odgoja učenika i oblikovanja vrijednosnih kriterija, od iznimne je važnosti naučiti vrednovati glazbeno djelo kao umjetnički proces (glazbenu izvedbu) i proizvod (glazbeno djelo trajne umjetničke vrijednosti).
Vrednovanje kao učenje u učenju i poučavanju glazbe odnosi se na:
●samoanalizu i samovrednovanje procesa razvoja vlastitih generičkih i glazbenih kompetencija
●samoprocjenu vlastitog uspjeha prilikom izražavanja, izvođenja ili stvaranja
●procjenu izražavanja/izvođenja/stvaranja kod drugih učenika
●vrednovanje izražavanja/izvođenja/stvaranja kao skupne glazbene aktivnosti, gdje će vrednovanje uključivati planiranje i organizaciju aktivnosti, realizaciju aktivnosti (proces) i predstavljanje aktivnosti (rezultat)
●kritičko vrednovanje glazbenog djela, uz primjenu utvrđenih estetskih kriterija
●vrednovanje izvedbe glazbenog djela doživljenog u autentičnom, prilagođenom ili virtualnom okružju, koje uključuje vrednovanje originalnosti izvedbe, primjerenosti izvedbe određenom kontekstu (mjestu i publici) te prihvaćanje djela od strane publike
G.2.3 VREDNOVANJE NAUČENOGA
Vrednovanje naučenoga jest sumativno vrednovanje kojemu je svrha procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nakon određenoga (kraćega ili dužega) razdoblja učenja i poučavanja. Provodi se periodično, nakon određene nastavne cjeline, odnosno obrazovnog razdoblja.
Vrednovanje usvojenih znanja, vještina i stavova u nastavi glazbe, usklađuje se s definiranim odgojno-obrazovnim ishodima kurikuluma predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost, razradom ključnih sadržaja ishoda te različitim razinama usvojenosti (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna). Međutim, razine usvojenosti se ne smiju protumačiti kao brojčane ocjene. One su određene tako da opisuju postignuća učenika na kraju školske godine pa ih učitelji neće moći izravno primijeniti u svakome pojedinom vrednovanju. To se posebno odnosi na odgojno-obrazovne ishode vezane uz poznavanje glazbe (A domena) te pjevanje i ostale aktivnosti (B domena) gdje će se naglasak staviti na sustavno praćenje učenika tijekom godine, bez sumativne procjene na kraju određene nastavne cjeline/razdoblja.
Razine usvojenosti u svim odgojno-obrazovnim ciklusima su:
a.putokaz za kvalitativno opisivanje postignuća učenika
b.orijentir za izradu kriterija vrednovanja koje će učitelji odrediti samostalno
Tehnike prikupljanja podataka u svrhu vrednovanja naučenoga su:
-različiti usmeni i pisani oblici provjere
-samostalni radovi učenika
-bilješke o praćenju učeničkih aktivnosti
ELEMENTI VREDNOVANJA
Obvezni elementi vrednovanja koji rezultiraju opisnom i/ili brojčanom ocjenom su:
1.Slušanje glazbe
2.Aktivnosti u učenju glazbe
3.Razumijevanje glazbe u kontekstu
Elementi vrednovanja su usklađeni s jasno određenim odgojno-obrazovnim ishodima za svaku godinu učenja (tablica 4).
Tablica 4: Elementi vrednovanja u predmetima Glazbena kultura/Glazbena umjetnost
SLUŠANJE
GLAZBE
AKTIVNOSTI
U UČENJU GLAZBE
RAZUMIJEVANJE GLAZBE
U KONTEKSTU
Opažanje, razlikovanje i analiza glazbeno-izražajnih sastavnica
(ovisno o dobi učenika i razredu/ ciklusu/razini):
- tempo-metar-ritam
- visina tona, melodija
- dinamika
- boja/izvođači
- organizacija (oblik i vrsta)
- tekstura (slog)
Izražavanje, izvođenje i stvaranje:
- uključenost učenika u
realizaciju skupnih glazbenih
aktivnosti
- individualna glazbena
aktivnost učenika
(ne ocjenjuje se kao vještina)
Razumijevanje:
- obilježja različitih vrsta glazbe
-obilježja hrvatske tradicijske glazbe, europske glazbe i glazbi svijeta
- međusobnih utjecaja različitih vrsta glazbe
- razvoja glazbene umjetnosti kroz povijest
Povezivanje:
- glazbe s ostalim umjetnostima (predmet Glazbena umjetnost)
- glazbe sa znanošću,
tehnologijom i medijima (predmet Glazbena umjetnost)
Slušno identificiranje obilježja:
- različitih vrsta glazbe
- različitih glazbeno-stilskih
razdoblja, pravaca i žanrova
Sudjelovanje u glazbeno-kulturnom životu škole i zajednice.
Samostalno istraživanje glazbe pomoću različitih izvora.
Osobni osvrt na doživljaj glazbe u autentičnom, prilagođenom ili virtualnom okružju (u pisanom ili usmenom obliku).
Poznavanje glazbeprisutno je u svim predmetnim domenama jer se glazba neće upoznati isključivo aktivnošću slušanja, nego i njezinim izvođenjem te doživljavanjem u određenom kontekstu. Poznavanje glazbe će se formativno pratiti i vrednovati tijekom čitave nastavne godine. Međutim, navođenje naziva skladbi i imena skladatelja se neće sumativno provjeravati i brojčano ocjenjivati jer se naglasak stavlja na dubinu poznavanja skladbe.
Poznavanje činjenica i definicija nema nikakvu značajniju vrijednost, ukoliko se ne može praktično primijeniti u analizi glazbenog djela.
Potrebno je i neophodno naglasiti koji se elementi u nastavi glazbeneće ocjenjivati brojčano:
-poznavanje notnoga pisma
-razina glazbene izvedbe (vještina pjevanja/sviranja)
-verbalne informacije o glazbi koje nisu povezane sa slušnim iskustvom učenika (npr. životopisi skladatelja)
Učenike koji su u određenim aktivnostima postigli visoku kvalitetu, može se vrednovati brojčanom ocjenom i potaknuti za daljnji napredak.
IZVJEŠĆIVANJE
Svrha izvješćivanja je pravodobna, jasna i precizna povratna informacija učenicima, roditeljima i učiteljima o postignućima u tri postojeće predmetne domene, ali i u napredovanju u razvoju socijalnih, komunikacijskih i metakognitivnih vještina. S učenicima je nužno je izgraditi klimu suradništva i povjerenja, kako bi slobodno razgovarati o vlastitim postignućima te bili motivirani za daljnje učenje.
U prvome odgojno-obrazovnom ciklusu nema brojčanih ocjena i koriste se kvalitativni opisivači postignuća:
-potrebna podrška u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda
-ostvareni odgojno-obrazovni ishodi
-iznimno ostvareni odgojno-obrazovni ishodi
U drugome odgojno-obrazovnom ciklusu se uz kvalitativne opise uvode brojčane ocjene i koristi se postojeća ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva (1 - nedovoljan, 2 - dovoljan, 3 - dobar, 4 - vrlo dobar i 5 - odličan).
U trećemu, četvrtom i petom odgojno-obrazovnom ciklusu određuju se zaključne brojčane ocjene. Uz usvojenost specifičnih glazbenih kompetencija, učitelj daje procjenu određenih elemenata generičkih kompetencija:
-odgovornost
-samostalnost i samoinicijativnost
-komunikacija i suradnja
DONOŠENJE ZAKLJUČNE (PR)OCJENE
Zaključna (pr)ocjena ne bi trebala biti aritmetička sredina pojedinačnih ocjena prikupljenih iz pristupa vrednovanja naučenoga. Ona treba odražavati ono što je učenik dominantno pokazao vrednovanjem naučenoga u pojedinim elementima, ali u određenoj mjeri treba uvažiti i pokazatelje o učenikovu učenju i napredovanju prikupljene drugim pristupima vrednovanja (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje).
Zaključna (pr)ocjena postignuća učenika u učenju i poučavanju glazbe proizlazi iz jasno određenih i razrađenih odgojno-obrazovnih ishoda. Davanje važnosti pojedinoj domeni u donošenju zaključne (pr)ocjene treba biti u suglasju sa zastupljenošću domena u učenju i poučavanju glazbe kroz odgojno-obrazovnu vertikalu. Izraženost domena u pojedinim ciklusima prilikom donošenja zaključne (pr)ocjene može se okvirno prikazati (tablica x), ali ne i odrediti točnim postotcima/ponderima, s obzirom na prirodu sâme glazbe, pa tako i nastavnog predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost (tablica 5).
U prvom odgojno-obrazovnom ciklusu i većem dijelu drugog odgojno-obrazovnog ciklusa, naglasak je stavljen na domenu Izražavanje glazbom i uz glazbu, s tim da će se glazbene aktivnosti (pr)ocjenjivati kroz uključenost i motiviranost učenika, a ne kao glazbeno-izvođačke i/ili stvaralačke vještine.Slušanje glazbe je u ranijim ciklusima priprema za opažanje i razlikovanje složenijih glazbeno-izražajnih sastavnica i značajki, a Glazba u kontekstu će se upoznavati na temelju slušanja i aktivnog muziciranja. Ove će domene u prvom ciklusu imati manji udio u donošenju zaključne (pr)ocjene.
Prelaskom iz drugoga u treći odgojno-obrazovni ciklus, naglasak se s domene Izražavanje glazbom i uz glazbu postupno prenosi na domenu Slušanje i upoznavanje glazbe. Dob učenika u trećem odgojno-obrazovnom ciklusu optimalna je za doživljaj, analizu i razumijevanje glazbenih djela putem slušnog opažanja i razlikovanja značajki tona, izvođača i načina izvođenja te oblikovnih struktura.
U četvrtom i petom ciklusu, naglasak se stavlja na komplementarnost domena Slušanje i upoznavanje glazbe i Glazba u kontekstu. Različite se glazbene aktivnosti u okviru domene Izražavanje glazbom i uz glazbu ostvaruju prema sklonostima i sposobnostima učenika i ne moraju ulaziti u zaključnu (pr)ocjenu.
Tablica 5: Zastupljenost domena u određivanju zaključne (pr)ocjene
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu
1. ciklus
2. ciklus
3. ciklus
4. i 5. ciklus
H. DODATAK 1
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO DOMENAMA PREDMETA
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a 1. 1.
POZNAJE
ODREĐENI
BROJ
SKLADBI
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, glazba iz animiranih filmova).
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, glazba iz animiranih filmova).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik poznaje 3 -10 skladbi
-za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
-višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
-nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
-učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
-učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
-poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a)slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b)prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c)navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d)navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e)navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Odabir glazbenih djela:
-učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
-odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a 1. 2
TEMELJEM
SLUŠANJA, RAZLIKUJE
POJEDINE
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE.
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
-metar/dobe
-tempo
-visina tona
-dinamika
-boja/izvođači
Opaža pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Opisuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Uspoređuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice
(unutar iste skladbe, u različitim skladbama).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe
-učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja:
a.tempo - brzo, polagano
b.visina tona - visoko, duboko
c.dinamika - glasno, tiho
d.boja/izvođači - jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova)
Napomena: nije potrebno korištenje stručne terminologije.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b 1. 1.
SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b 1. 2.
PJEVA/
IZVODI
PJESME
I BROJALICE.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica tijekom godine
-učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesu učenika)
-učitelj odabire pjesme primjerenoga opsega, s osnovnim ritamskim vrijednostima i pauzama
-učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (umjeren, spor), dinamika (glasno, tiho)
b 1. 3.
IZVODI GLAZBENE IGRE UZ PJEVANJE, SLUŠANJE GLAZBE
I POKRET
UZ GLAZBU.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Uz pomoć učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
b 1. 4.
STVARA/IMPROVIZIRA MELODIJSKE I RITAMSKE CJELINE TE SVIRA UZ PJESME/BROJALICE KOJE IZVODI.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c 1. 1.
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
c 1. 2.
ISKAZUJE
DOŽIVLJAJ GLAZBE.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
c 1. 3.
NA OSNOVU SLUŠANJA GLAZBE
I AKTIVNOG
MUZICIRANJA PREPOZNAJE RAZLIČITE
ULOGE GLAZBE
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe
(svečana glazba, glazba za ples i sl.).
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a 2. 1
POZNAJE
ODREĐENI
BROJ
SKLADBI
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, popularna)
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik poznaje 3 - 10 skladbi
-za realizaciju ishoda A 2.1 obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
-višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
-nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
-učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
-učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
-poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a)slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b)prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c)navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d)navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e)navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Odabir glazbenih djela:
-učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
-odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a 2. 2
TEMELJEM
SLUŠANJA, RAZLIKUJE
POJEDINE
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE.
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
-metar/dobe
-tempo
-visina tona
-melodija
-dinamika
-boja/izvođači
Opaža pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Opisuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Uspoređuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice
(unutar iste skladbe, u različitim skladbama).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe
-učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja:
a.tempo - brzo, umjereno, polagano
b.visina tona - visoko, srednje, duboko
c.melodija - uzlazna, silazna
d.dinamika - glasno, srednje glasno, tiho
e.boja/izvođači - jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova)
Napomena: nije potrebno korištenje stručne terminologije.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b 2. 1.
SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b 2. 2.
PJEVA/
IZVODI
PJESME
I BROJALICE.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-učenik pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica tijekom godine
-učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesima učenika)
-učitelj odabire pjesme primjerenoga opsega, s osnovnim ritamskim vrijednostima i pauzama
-učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (brz, umjeren, spor), dinamika (glasno, srednje glasno, tiho)
b 2. 3.
IZVODI GLAZBENE IGRE UZ PJEVANJE, SLUŠANJE GLAZBE
I POKRET
UZ GLAZBU.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Uz pomoć učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Napomena: nije potrebno korištenje stručne terminologije.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b 3. 1.
SUDJELUJE
U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b 3. 2.
PJEVA/
IZVODI
PJESME
I BROJALICE.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica tijekom godine
-učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesu učenika)
-vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
-učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna, četverodobna), tempo (brz, umjeren, spor, postupno sporije/brže), dinamika (glasno,srednje glasno, tiho, postupno glasnije/tiše)
b 3. 3.
IZVODI
GLAZBENE IGRE UZ PJEVANJE, SLUŠANJE
GLAZBE
I POKRET UZ GLAZBU.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Uz pomoć učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c 3. 1.
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU
TE RAZLIKUJE
PRIMJERENO
I NEPRIMJERENO PONAŠANJE PUBLIKE.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj te razlikuje primjereno
i neprimjereno ponašanje publike.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
-posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
-razlikuje primjereno od neprimjerenoga ponašanja publike
c 3. 2.
ISKAZUJE
DOŽIVLJAJ GLAZBE.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
c 3. 3.
NA OSNOVU SLUŠANJA GLAZBE
I AKTIVNOG
MUZICIRANJA PREPOZNAJE RAZLIČITE
ULOGE GLAZBE.
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.) te razlikuje pojedine vrste glazbe .
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja:
-prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.)
-razlikuje pojedine vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska) i vrste glazbe (npr. klasična, popularna)
na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
4. 1.
POZNAJE
ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna).
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik poznaje 3 - 10 skladbi
-
-za realizaciju ishoda A 4.1 obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
-višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
-ovaj se ishodne vrednuje brojčanom ocjenom
-nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
-učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
-učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
-poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a.slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b.prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c.navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d.navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e.navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Odabir glazbenih djela:
-učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
-odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a
4. 2.
TEMELJEM SLUŠANJA, RAZLIKUJE
POJEDINE
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE, OSNOVNE
SKUPINE
GLAZBALA
I PJEVAČKIH GLASOVA
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
metar/dobe, tempo, visina tona,
melodija, dinamika, boja/izvođači, oblik.
Razlikuje osnovne skupine glazbala
(glazbala s tipkama, glazbala sa žicama, puhačka glazbala i udaraljke).
Razlikuje osnovne skupine pjevačkih glasova (dječji, ženski, muški).
Opaža pojedine glazbeno-izražajne sastavnice i navodi osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova.
Razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice, osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova.
Opisuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice, osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova.
Uspoređuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (unutar iste skladbe, u različitim skladbama), osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe te prepoznaje dvodobnost i trodobnost
-učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja:
a.tempo - brzo, umjereno, polagano; postupno ubrzavanje, postupno usporavanje
d.dinamika - glasno, srednje glasno, srednje tiho, tiho; postupno glasnije, postupno tiše
e.boja/izvođači - jedan, više (uz prepoznavanje pojedinih glazbala/skupina glazbala i pjevačkih glasova)
f.oblik - dvodijelnost, trodijelnost
Napomena:
-u 2. i 3. odgojno-obrazovnom ciklusu, učenici će postupno upoznavati talijanske oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja (npr. allegro, andante, adagio; piano, pianissimo, mezzopiano, forte, fortissimo, mezzoforte, crescendo, decrescendo; cantabile itd.)
-oznake se usvajaju bez nužnog zapamćivanja i verbaliziranja
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
4. 1.
SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b
4. 2.
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE I TRADICIJSKE
PJESME IZ HRVATSKE I IZ SVIJETA.
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
-pjeva/izvodi najmanje 15 pjesama/brojalica tijekom godine
-vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
-učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna, četverodobna), tempo (brz, umjeren, spor, postupno sporije/brže), dinamika (glasno,srednje glasno, tiho, postupno glasnije/tiše)
-
b
4. 3.
IZVODI GLAZBENE IGRE UZ PJEVANJE, SLUŠANJE GLAZBE
I POKRET UZ GLAZBU.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Uz pomoć učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
b
4. 4.
Izborni ishod
SVIRA UZ PJESME/
BROJALICE
KOJE IZVODI
TE STVARA/
IMPROVIZIRA MELODIJSKE
I RITAMSKE CJELINE.
Svira uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te izražava svoj doživljaj glazbe.
Služi se notnim pismom za potrebe sviranja.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira na udaraljkama i/ili tjeloglazbom i/ili melodijskom glazbalu uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
4. 1.
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU
I PROMATRA
GLAZBENO DJELO
IZ RAZLIČITIH
PERSPEKTIVA: SKLADATELJ, IZVOĐAČI, PUBLIKA
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj i promatra glazbeno djelo iz različitih perspektiva: skladatelj, izvođači, publika.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
-posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
promatra glazbeno djelo iz različitih perspektiva (skladatelj, izvođači, publika)
c
4. 2.
ISKAZUJE
DOŽIVLJAJ GLAZBE
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
c
4. 3.
NA OSNOVU SLUŠANJA GLAZBE
I AKTIVNOG
MUZICIRANJA PREPOZNAJE RAZLIČITE
ULOGE GLAZBE
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe, opisuje karakter i ugođaj skladbe te razlikuje pojedine vrste glazbe.
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja:
-prepoznaje različite uloge glazbe
-opisuje karakter i ugođaj skladbe
-razlikuje pojedine vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska) i vrste glazbe (npr. klasična, popularna, filmska, jazz)
c
4. 4.
TEMELJEM
SLUŠANJA,
PJEVANJA I PLESA /POKRETA,
UPOZNAJE OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE
U VLASTITOJ SREDINI
(LOKALNOJ ZAJEDNICI)
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi vlastite sredine (lokalne zajednice).
Napomena: tradicijska glazba se obrađuje prema načelu zavičajnosti
Opaža pojedina obilježja hrvatske tradicijske glazbe u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici).
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici).
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi vlastite sredine (lokalne zajednice).
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi vlastite sredine (lokalne zajednice).
na kraju 5. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
5. 1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna).
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik poznaje 3-10 skladbi
-za realizaciju ishoda A 5.1 obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
-višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
-ovaj se ishodne vrednuje brojčanom ocjenom
-nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
-učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
-učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
-poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a.slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b.prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c.navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d.navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e.navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Odabir glazbenih djela:
-učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
-odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a
5. 2.
RAZLIKUJE PJEVAČKE GLASOVE TE OPAŽA NJIHOVU IZVEDBENU ULOGU
Razlikuje boje pjevačkih glasova.
Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski).
Razlikuje vrste pjevačkih zborova.
Prepoznaje kategorije dječjih, muških i ženskih glasova u solističkim i skupnim izvedbama.
Razlikuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama.
Opisuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama.
Uspoređuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove
U solističkim i skupnim izvedbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno
-upoznaju se svi pjevački glasovi (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas)
-učitelj može odlučiti predstaviti visoke i duboke glasove u petom razredu (sopran, alt, tenor, bas) te srednje glasove u šestom razredu (mezzosopran, bariton)
Preporučeno
- učenik opaža i uspoređuje načine pjevanja u različitim vrstama glazbe
a
5. 3.
RAZLIKUJE GLAZBALA
I SKUPINE GLAZBALA
TE OPAŽA IZVEDBENU
ULOGU GLAZBALA.
Razlikuje zvuk i izgled glazbala.
Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama.
Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno).
Prepoznaje zvuk
i izgled pojedinih glazbala.
Opisuje zvuk
i izgled većine glazbala te ih pridružuje odgovarajućim skupinama.
Uspoređuje glazbala po zvuku, pridružuje ih odgovarajućim skupinama i opaža njihovu izvedbenu ulogu u upoznatim skladbama.
Uspoređuje glazbala po zvuku, pridružuje ih odgovarajućim skupinama i opaža njihovu izvedbenu ulogu u nepoznatim skladbama.
-učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu
Preporučeno
-učenik upoznaje tradicijska glazbala različitih regija hrvatske, manjinskih kultura te europskih i geografski udaljenijih kultura (u 2. i 3. odgojno-obrazovnom ciklusu)
-
a
5. 4.
TEMELJEM SLUŠANJA
GLAZBE,
RAZLIKUJE OSNOVNE GLAZBENE
OBLIKE.
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje osnovne glazbene oblike:
- dvodijelni oblik (ab, aabb, aaba)
- strofni oblik (ab s repeticijom)
- trodijelni oblik (aba, abc)
- glazbenu periodu kao oblik (aa’)
Uz pomoć/poticaj učitelja, opaža različite dijelove i dijelove koji se ponavljaju.
Razlikuje osnovne glazbene oblike.
Prepoznaje strukturu osnovnih glazbenih oblika u upoznatim skladbama.
Uspoređuje strukturu osnovnih glazbenih oblika.
Prepoznaje strukturu osnovnih glazbenih oblika u nepoznatim skladbama.
U osnovnim glazbenim oblicima prepoznaje i izdvaja elemente oblikovanja (motiv, frazu, rečenicu).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-za upoznavanje glazbenih oblika potrebno je cjelovito slušanje skladbe/skladba i preporuča se višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
-tijekom aktivnog slušanja, učenik može pratiti shemu oblika (na ploči, u udžbeniku)
-glazbeni oblici i elementi oblikovanja preporučuju se opažati i u okviru B domene
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
5. 1.
SUDJELUJE
U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b
5. 2.
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE
I TRADICIJSKE PJESME IZ HRVATSKE
I IZ SVIJETA
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
b
5. 3.
Izborni ishod
SVIRANJEM I/ILI POKRETOM IZVODI UMJETNIČKU, TRADICIJSKU, POPULARNU
ILI VLASTITU GLAZBU TE SUDJELUJE
U RAZLIČITIM GLAZBENIM IGRAMA
I AKTIVNOSTIMA GLAZBENOGA STVARALAŠTVA..
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom
uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnju te kraće instrumentalne skladbe (na ritamskim i melodijskim udaraljkama ili na nekome drugom jednostavnijem melodijskom glazbalu).
Prepoznaje i služi se simbolima notnoga pisma za potrebe sviranja.
Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva (pjevanje, sviranje, ples i pokret, uporaba IKT-a).
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
5. 1.
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU
I RAZLIKUJE RAZLIČITA MJESTA ZA IZVOĐENJE GLAZBE
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj i razlikuje različita mjesta za izvođenje glazbe (npr. koncertna dvorana, operna kuća, kazalište, crkva, različiti otvoreni ili zatvoreni prostori).
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
-posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
-razlikuje različita mjesta za izvođenje glazbe (npr. koncertna dvorana, operna kuća, kazalište, crkva, različiti otvoreni ili zatvoreni prostori)
c
5. 2.
ISKAZUJE
DOŽIVLJAJ GLAZBE
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, plesom/pokretom ili likovnim izrazom).
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, plesom/pokretom ili likovnim izrazom).
c
5. 3.
TEMELJEM
SLUŠANJA,
PJEVANJA
I PLESA/POKRETA, UPOZNAJE OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE UŽEG ZAVIČAJNOG
PODRUČJA
Napomena: upoznati najmanje dvije regije
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi užeg zavičajnog područja.
Opaža pojedina obilježja hrvatske tradicijske glazbe užeg zavičajnog područja.
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe užeg zavičajnog područja.
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi užeg zavičajnog područja.
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi dviju regija iz užeg zavičajnog područja.
na kraju 6. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
6. 1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik poznaje do 5 - 12 skladbi
-
-za realizaciju ishoda A 6.1 obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
-višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
-ovaj se ishodne vrednuje brojčanom ocjenom
-nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
-učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
-učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
-poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a.slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b.prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c.navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d.navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e.navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
f.navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
Odabir glazbenih djela:
-učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
-odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a
6. 2.
RAZLIKUJE PJEVAČKE GLASOVE TE OPAŽA NJIHOVU IZVEDBENU ULOGU.
Razlikuje boje pjevačkih glasova.
Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski).
Razlikuje vrste pjevačkih zborova.
Svrstava pjevačke glasove u kategorije u upoznatim i nepoznatim skladbama.
Prepoznaje kategorije dječjih, muških i ženskih glasova u solističkim i skupnim izvedbama.
Razlikuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama.
Prepoznaje pjevačke glasove u upoznatim skladbama i svrstava ih u kategorije.
Opisuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove
u solističkim i skupnim izvedbama.
Prepoznaje pjevačke glasove u nepoznatim skladbama i svrstava ih u kategorije.
Uspoređuje duboke, srednje
i visoke muške
i ženske pjevačke glasove
u solističkim
i skupnim izvedbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno
-upoznaju se svi pjevački glasovi (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas)
-učitelj može odlučiti predstaviti visoke i duboke glasove u petom razredu (sopran, alt, tenor, bas) te srednje glasove u šestom razredu (mezzosopran, bariton)
Preporučeno
-učenik opaža i uspoređuje načine pjevanja u različitim vrstama glazbe
-učenik opisuje izražajnost glasova u različitim glazbenim izvedbama
a
6. 3.
RAZLIKUJE GLAZBALA I SKUPINE GLAZBALA TE OPAŽA IZVEDBENU ULOGU GLAZBALA.
Razlikuje zvuk i izgled glazbala.
Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama.
Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno).
Prepoznaje zvuk
i izgled pojedinih glazbala.
Opisuje zvuk
i izgled većine glazbala te ih pridružuje odgovarajućim skupinama.
Uspoređuje glazbala po zvuku, pridružuje ih odgovarajućim skupinama i opaža njihovu izvedbenu ulogu u upoznatim skladbama.
Uspoređuje glazbala po zvuku, pridružuje ih odgovarajućim skupinama i opaža njihovu izvedbenu ulogu u nepoznatim skladbama.
-učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu
Preporučeno
-učenik upoznaje tradicijska glazbala različitih regija hrvatske, manjinskih kultura te europskih i geografski udaljenijih kultura (u 2. i 3. odgojno-obrazovnom ciklusu)
a
6. 4.
TEMELJEM
SLUŠANJA GLAZBE, RAZLIKUJE VOKALNU,
INSTRUMENTALNU I VOKALNO-INSTRUMENTALNU GLAZBU
TE RAZLIČITE IZVOĐAČKE SASTAVE.
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje:
- vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu
- različite vokalne, instrumentalne
i vokalno-instrumentalne sastave
(solo, komorni sastav, zbor, orkestar)
Razlikuje vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu.
Razlikuje različite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne sastave.
Opisuje različite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne sastave.
Uspoređuje različite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne sastave.
a
6. 5.
TEMELJEM SLUŠANJA GLAZBE, RAZLIKUJE POJEDINE GLAZBENE OBLIKE
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje pojedine glazbene oblike:
obvezno: rondo, tema s varijacijama
preporučeno: složena trodijelna pjesma
Uz pomoć/poticaj učitelja, opaža različite dijelove i dijelove koji se ponavljaju.
Razlikuje pojedine glazbene oblike.
Prepoznaje strukturu glazbenih oblika u upoznatim skladbama.
Uspoređuje strukturu pojedinih glazbenih oblika.
Prepoznaje strukturu osnovnih glazbenih oblika u nepoznatim skladbama.
Prepoznaje i izdvaja elemente oblikovanja (motiv, frazu, rečenicu).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-za upoznavanje glazbenih oblika potrebno je cjelovito slušanje (upoznavanje) skladbe
-tijekom aktivnog slušanja, učenik može pratiti shemu oblika (na ploči, u udžbeniku)
-glazbeni oblici i elementi oblikovanja mogu se opažati i u okviru B domene
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
6. 1.
SUDJELUJE
U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b
6. 2.
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE
I TRADICIJSKE PJESME IZ HRVATSKE
I IZ SVIJETA
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
b
6. 3.
Izborni ishod
SVIRANJEM I/ILI POKRETOM IZVODI UMJETNIČKU, TRADICIJSKU, POPULARNU
ILI VLASTITU GLAZBU TE SUDJELUJE
U RAZLIČITIM GLAZBENIM IGRAMA
I AKTIVNOSTIMA GLAZBENOGA STVARALAŠTVA..
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom
uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnju te kraće instrumentalne skladbe (na ritamskim i melodijskim udaraljkama ili na nekome drugom jednostavnijem melodijskom glazbalu).
Prepoznaje i služi se simbolima notnoga pisma za potrebe sviranja.
Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva (pjevanje, sviranje, ples i pokret, uporaba IKT-a).
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
6. 1.
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU
TE RAZLIKUJE RAZNOVRSNE OBLIKE PREDSTAVLJANJA GLAZBENE UMJETNOSTI
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti (koncert, recital, predstava, pokus, ulični performans, zvučna instalacija itd.).
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
-posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
-(virtualno) posjećuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu
-razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti (koncert, recital, predstava, pokus, ulični performans, zvučna instalacija itd.)
-istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju
c
6. 2.
ISKAZUJE
DOŽIVLJAJ GLAZBE TE OPAŽA
KULTURNE RAZLIČITOSTI
U VLASTITOM OKRUŽJU
Na različite načine iskazuje doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, likovnim izrazom, plesom/pokretom).
Na različite načine iskazuje doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, likovnim izrazom, plesom/pokretom).
c
6. 3.
TEMELJEM SLUŠANJA, RAZLIKUJE,
OPISUJE I USPOREĐUJE OBILJEŽJA RAZLIČITIH
VRSTA GLAZBE
Razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna).
Razlikuje pojedina obilježja klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Opisuje obilježja klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Uspoređuje pojedina obilježja klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Uspoređuje obilježja klasične, tradicijske i popularne glazbe u primjerima prema vlastitom izboru.
c
6. 4.
TEMELJEM
SLUŠANJA,
PJEVANJA
I PLESA/POKRETA, UPOZNAJE OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE ŠIREG ZAVIČAJNOG
PODRUČJA
I GLAZBE NAJMANJE JEDNE MANJINSKE KULTURE
Napomena: upoznati najmanje dvije regije
i najmanje jednu manjinsku kulturu
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi šireg zavičajnog područja i glazbi najmanje jedne manjinske kulture.
Opaža pojedina obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture.
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture.
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture.
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi dviju ili više regija iz šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture.
na kraju 7. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
7. 1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik poznaje 5 - 15 skladbi
-za realizaciju ishoda A 7.1 obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
-višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
-ovaj se ishodne vrednuje brojčanom ocjenom
-nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
-učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
-učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
-poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a.slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b.prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c.navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d.navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e.navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
f.navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
Odabir glazbenih djela:
-učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
-odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a
7. 2.
SLUŠNO PREPOZNAJE OBILJEŽJA RAZLIČITIH VRSTA GLAZBE (KLASIČNA, TRADICIJSKA, POPULARNA).
Prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje različite vrste glazbe prema karakterističnim glazbenim obilježjima, izvođačkome sastavu i načinima izvođenja.
Razlikuje različite vrste glazbe.
Opisuje različite vrste glazbe.
Uspoređuje različite vrste glazbe.
Analizira i objašnjava različite vrste glazbe prema karakterističnim glazbenim obilježjima, izvođačkome sastavu i načinima izvođenja.
a
7.
3.
NA TEMELJU SLUŠANJA, PREPOZNAJE RAZLIČITE GLAZBENE VRSTE.
Razlikuje, opisuje i uspoređuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste.
Uspoređuje organizaciju različitih glazbenih vrsta, navodeći sličnosti i razlike.
Glazbena djela svrstava u određenu glazbenu vrstu, prema njihovim karakteristikama.
Razlikuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste.
Opisuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste.
Uspoređuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste;
Upoznata glazbena djela, prema njihovim karakteristikama, svrstavau određenu glazbenu vrstu.
Uspoređuje organizaciju različitih glazbenih vrsta, navodeći sličnosti i razlike;
Nepoznata glazbena djela, prema njihovim karakteristikama, svrstava u određenu glazbenu vrstu.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik upoznaje najmanje jednu višestavačnu glazbenu vrstu u cijelosti (kraća skladba po izboru učitelja)
-učenik uspoređuje glazbene vrste prema njihovim karakteristikama:
-solopjesma, glasovirska minijatura, suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma
Preporučene glazbene vrste:
-oratorij, kantata, misa, rekvijem, gudački kvartet (kao vrsta)
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
7. 1.
SUDJELUJE
U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b
7. 2.
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE
I TRADICIJSKE PJESME IZ HRVATSKE
I IZ SVIJETA
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
b
7. 3.
Izborni ishod
SVIRANJEM I/ILI POKRETOM IZVODI UMJETNIČKU, TRADICIJSKU, POPULARNU
ILI VLASTITU GLAZBU TE SUDJELUJE
U RAZLIČITIM GLAZBENIM IGRAMA
I AKTIVNOSTIMA GLAZBENOGA STVARALAŠTVA..
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom
uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnju te kraće instrumentalne skladbe (na ritamskim i melodijskim udaraljkama ili na nekome drugom jednostavnijem melodijskom glazbalu).
Prepoznaje i služi se simbolima notnoga pisma za potrebe sviranja.
Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva (pjevanje, sviranje, ples i pokret, uporaba IKT-a).
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
7. 1.
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU
TE RAZLIKUJE RAZLIČITE NAČINE STVARANJA GLAZBE
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje različite načine stvaranja glazbe (skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka).
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
-posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
-posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu razlikuje različite načine stvaranja glazbe (skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka)
-istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju
-istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u medijima/na internetu
c
7. 2.
ISKAZUJE DOŽIVLJAJ
GLAZBE
TE OPAŽA
I PRIHVAĆA KULTURNE RAZLIČITOSTI
U VLASTITOM OKRUŽJU.
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) te opaža i prihvaća kulturne različitosti u vlastitom okružju.
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) te opaža i prihvaća kulturne različitosti u vlastitom okružju.
c
7. 3.
OPAŽA MEĐUSOBNE UTJECAJE RAZLIČITIH
VRSTA GLAZBE.
Opaža međusobne utjecaje različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
Opaža elemente:
- tradicijske glazbe u klasičnoj i popularnoj glazbi
- klasične glazbe u filmskoj, jazz i popularnoj glazbi
Opisuje elemente:
- tradicijske glazbe u klasičnoj i popularnoj glazbi
- klasične glazbe u filmskoj, jazz i popularnoj glazbi
Uspoređuje elemente:
- tradicijske glazbe u klasičnoj i popularnoj glazbi
- klasične glazbe u filmskoj, jazz i popularnoj glazbi
Analizira utjecaj:
- tradicijske glazbe na razvoj klasične glazbe i popularnih žanrova
- klasične glazbe na filmsku, jazz i popularnu glazbu
c
7. 4.
TEMELJEM SLUŠANJA,
OPISUJE OBILJEŽJA EUROPSKE TRADICIJSKE GLAZBE.
Napomena: upoznati najmanje dva područja europske tradicijske glazbe
Temeljem slušanja, opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u europskoj tradicijskoj glazbi.
Opaža pojedina obilježja europske tradicijske glazbe.
Opaža i opisuje većinu obilježja europske tradicijske glazbe.
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u europskoj tradicijskoj glazbi.
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u europskoj tradicijskoj glazbi
Dvaju ili više područja.
na kraju 8. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a 8. 1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik poznaje 5 – 15 skladbi
-
-za realizaciju ishoda A 8.1 obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
-višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
-ovaj se ishodne vrednuje brojčanom ocjenom
-nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
-učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
-učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
-poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a.slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b.prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c.navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d.navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e.navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
f.navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
Odabir glazbenih djela:
-učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
-odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a 8. 2.
SLUŠNO PREPOZNAJE OBILJEŽJA GLAZBE RAZLIČITIH GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA.
Prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja (srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, glazba 20. i 21. stoljeća)
Glazbena djela svrstava u određeno glazbeno-stilsko razdoblje, prema njihovim karakteristikama.
Razlikuje pojedina obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja.
Opisuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja.
Uspoređuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja.
Upoznata glazbena djela, prema njihovim karakteristikama, svrstavau određeno glazbeno-stilsko razdoblje.
Analizira i objašnjava obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja.
Nepoznata glazbena djela, prema njihovim karakteristikama, svrstavau određeno glazbeno-stilsko razdoblje.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno:
-predstaviti glazbeno-stilska razdoblja: srednji vijek, renesansu, barok, klasicizam i romantizam i upoznati učenike s glavnim obilježjima (karakteristike razdoblja, najznačajniji predstavnici i djela)
-predstaviti glazbu 20. i 21. stoljeća, ne ulazeći detaljno u glazbene stilove/pravce/žanrove
Preporučeno:
- upoznati učenike s pojedinim stilovima, pravcima i žanrovima glazbe 20. i 21. stoljeća, uključujući i popularnu glazbu (npr. jazz, blues, rock)
a 8. 3.
SLUŠNO
I VIZUALNO PREPOZNAJE, RAZLIKUJE,
OPISUJE
I USPOREĐUJE GLAZBENO-SCENSKE VRSTE.
Slušno i vizualno prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje glazbeno-scenske vrste (opera, opereta, mjuzikl, balet).
Opisuje organizaciju glazbeno-scenskih vrsta (brojevi, činovi, prizori).
Objašnjava ulogu svih sudionika u stvaranju i izvedbi određene glazbeno-scenske vrste (skladatelj, libretist, dirigent, kostimograf, scenograf, solisti, zbor, orkestar itd.). Slušno razlikuje glazbene brojeve (uvertira, arija, recitativ, solistički ansambli, zborovi).
Opisuje povezanost glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu. Glazbena djela svrstava u određenu glazbeno-scensku vrstu, prema njihovim karakteristikama.
Razlikuje različite glazbeno-scenske vrste.
Prepoznaje prisutnost različitih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu.
Opisuje različite glazbeno-scenske vrste i njihovu organizaciju (brojevi, scene/slike/prizori, činovi)
Opisuje povezanost glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu.
Slušno razlikuje glazbene brojeve (uvertira, arija, recitativ, solistički ansambli, zborovi).
Upoznata glazbena djela, prema njihovim karakteristikama, svrstavau određenu glazbeno-scensku vrstu.
Uspoređuje glazbene brojeve (uvertira, arija, recitativ, solistički ansambli, zborovi).
Nepoznata glazbena djela, prema njihovim karakteristikama, svrstavau određenu glazbeno-scensku vrstu.
Objašnjava ulogu svih sudionika u stvaranju i izvedbi određene glazbeno-scenske vrste.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno:
-upoznaju se sve glazbeno-scenske vrste: opera, opereta, mjuzikl (rock opera), balet
-učitelj koristi audiovizualne primjere
-učenik upoznaje najmanje jednu glazbeno-scensku vrstu u autentičnom okružju
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
8. 1.
SUDJELUJE
U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b
8. 2.
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE
I TRADICIJSKE PJESME IZ HRVATSKE
I IZ SVIJETA
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
b
8. 3.
Izborni ishod
SVIRANJEM I/ILI POKRETOM IZVODI UMJETNIČKU, TRADICIJSKU, POPULARNU
ILI VLASTITU GLAZBU TE SUDJELUJE
U RAZLIČITIM GLAZBENIM IGRAMA
I AKTIVNOSTIMA GLAZBENOGA STVARALAŠTVA..
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom
uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnju te kraće instrumentalne skladbe (na ritamskim i melodijskim udaraljkama ili na nekome drugom jednostavnijem melodijskom glazbalu).
Prepoznaje i služi se simbolima notnoga pisma za potrebe sviranja.
Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva (pjevanje, sviranje, ples i pokret, uporaba IKT-a).
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
8. 1.
UPOZNAJE GLAZBU
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU
TE RAZLIKUJE NAČINE UPOZNAVANJA GLAZBE (GLAZBENOG DOŽIVLJAJA/ISKUSTVA)
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje načine upoznavanja glazbe, glazbenog doživljaja/iskustva (snimka, izvedba uživo, emitiranje - radio, televizija, internet, izvedba uživo uz prethodno nasnimljeni zvuk itd.).
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
-posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
-posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu
-razlikuje načine upoznavanja glazbe, glazbenog doživljaja/iskustva (snimka, izvedba uživo, emitiranje - radio, televizija, internet, izvedba uživo uz prethodno nasnimljeni zvuk itd.)
-istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženjuistražuje glazbeno-kulturnu ponudu u medijima/na internetu
c
8. 2.
ISKAZUJE DOŽIVLJAJ GLAZBE, KORISTEĆI ODREĐENI BROJ STRUČNIH TERMINA
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
c
8. 3.
OPISUJE SPAJANJE RAZLIČITIH VRSTA GLAZBE (CROSSOVER)
Opisuje spajanje različitih vrsta glazbe (crossover), uspoređuje glazbeno- izražajne sastavnice i istražuje globalne trendove.
Opisuje spajanje različitih vrsta glazbi (crossover):
-opaža i uspoređuje glazbeno-izražajne sastavnice
-istražuje globalne trendove
c
8. 4.
TEMELJEM SLUŠANJA, OPISUJE OBILJEŽJA TRADICIJSKE GLAZBE GEOGRAFSKI UDALJENIJIH
NARODA/KULTURA (SJEVERNA AMERIKA, JUŽNA AMERIKA,
AFRIKA, AUSTRALIJA, AZIJA).
Napomena: upoznati najmanje dva područja/kontinenta.
Temeljem slušanja, opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u tradicijskoj glazbi geografski udaljenijih naroda/kultura.
Opaža pojedina obilježja tradicijske glazbe geografski udaljenijih naroda/kultura.
Opaža i opisuje većinu obilježja tradicijske glazbe geografski udaljenijih naroda/kultura.
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u tradicijskoj glazbi geografski udaljenijih naroda/kultura.
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u tradicijskoj glazbi geografski udaljenijih naroda/kultura
Dvaju ili više područja/ kontinenata.
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
1.
1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik poznaje 10 do 30 skladbi
-od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
-za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
-višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
-ovaj se ishodne vrednuje brojčanom ocjenom
-nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
-od učenika se očekuje
-učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
-učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
a
1.
2.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE
I OBLIKOVNE STRUKTURE
ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE
I POPULARNE GLAZBE.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Prepoznaje pojedine
glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u skladbama.
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe.
Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati:
-različita glazbala i izvođačke sastave
-glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
Napomena: učitelj koji primjenjuje dijakronijski model u prvom razredu može umjesto tradicijske glazbe predstaviti glazbu drevnih civilizacija.
a
1.
3.
SLUŠNO PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA
TE GLAZBENIH PRAVACA
I ŽANROVA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
a
1.
4.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE
I GLAZBI SVIJETA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
1.
1.
OSTVARUJE RAZLIČITE
GLAZBENE
AKTIVNOSTI
U SKLADU
S VLASTITIM
INTERESIMA
I SKLONOSTIMA (PJEVANJE,
SVIRANJE,
PLES I POKRET, STVARALAŠTVO
I UPORABA IKT-A)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti
(pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
●usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih
●obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima
●vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja.
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini.
c
1.
2.
OPISUJE SUSRET
S GLAZBOM
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU,
KORISTEĆI
ODREĐENI BROJ STRUČNIH
TERMINA
TE OPISUJE
OBLIKOVANJE VLASTITIH
GLAZBENIH
PREFERENCIJA.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
-na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
-opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
c
1.
3.
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI
KROZ POVIJEST.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu.
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
-realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
c
1.
4.
RAZLIKUJE RAZLIČITE VRSTE GLAZBE I GLAZBENE ŽANROVE
TE OPISUJE NJIHOVE MEĐUSOBNE UTJECAJE
I SPAJANJA (CROSSOVER
I FUZIJA).
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja (crossover i fuzija).
Razlikuje pojedina obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova.
Opisuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opaža njihove međusobne utjecaje.
Uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opisuje njihove međusobne utjecaje.
Objašnjava međusobne utjecaje i spajanja različitih vrsta i žanrova glazbe.
c
1.
5.
POVEZUJE
GLAZBENU UMJETNOST
S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno:
- - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma,
narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba)
- - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet –
povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
2.
1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik poznaje 10 do 30 skladbi
-od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
-za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
-višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
-ovaj se ishodne vrednuje brojčanom ocjenom
-nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
-od učenika se očekuje
-učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
-učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
a
2. 2.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE
I OBLIKOVNE STRUKTURE
ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE
I POPULARNE GLAZBE.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Prepoznaje pojedine
glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u skladbama.
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe.
Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati:
-različita glazbala i izvođačke sastave
-glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
a
2. 3.
SLUŠNO PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA
TE GLAZBENIH PRAVACA
I ŽANROVA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
a
2. 4.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE I GLAZBI SVIJETA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
2.
1.
OSTVARUJE RAZLIČITE
GLAZBENE
AKTIVNOSTI
U SKLADU
S VLASTITIM
INTERESIMA
I SKLONOSTIMA (PJEVANJE,
SVIRANJE,
PLES I POKRET, STVARALAŠTVO
I UPORABA IKT-A)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti
(pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
●usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih
●obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima
●vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja.
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini.
c
2.
2.
OPISUJE SUSRET
S GLAZBOM
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU,
KORISTEĆI
ODREĐENI BROJ STRUČNIH
TERMINA
TE OPISUJE
OBLIKOVANJE VLASTITIH
GLAZBENIH
PREFERENCIJA.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
-na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
-opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
c
2.
3.
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI
KROZ POVIJEST.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu.
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
-realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
c
2.
4.
OPISUJE UTJECAJ TRADICIJSKIH ELEMENATA
NA KLASIČNU
I POPULARNU GLAZBU.
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Prepoznaje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi.
Opisuje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi.
Objašnjava utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Analizira i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
c
2.
5.
POVEZUJE
GLAZBENU UMJETNOST
S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno:
- - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma,
narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba)
- - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet –
povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
3.
1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik poznaje 10 do 30 skladbi
-od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
-za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
-višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
-ovaj se ishodne vrednuje brojčanom ocjenom
-nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
-od učenika se očekuje
-učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
-učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
a
3.
2.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE
I OBLIKOVNE STRUKTURE
ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE
I POPULARNE GLAZBE.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Prepoznaje pojedine
glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u skladbama.
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe.
Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati:
-različita glazbala i izvođačke sastave
-glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
a
3.
3.
SLUŠNO PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA
TE GLAZBENIH PRAVACA
I ŽANROVA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
a
3.
4.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE
I GLAZBI SVIJETA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
3.
1.
OSTVARUJE RAZLIČITE
GLAZBENE
AKTIVNOSTI
U SKLADU
S VLASTITIM
INTERESIMA
I SKLONOSTIMA (PJEVANJE,
SVIRANJE,
PLES I POKRET, STVARALAŠTVO
I UPORABA IKT-A)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti
(pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
●usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih
●obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima
●vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja.
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini.
c
3.
2.
OPISUJE SUSRET
S GLAZBOM
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU,
KORISTEĆI
ODREĐENI BROJ STRUČNIH
TERMINA
TE OPISUJE
OBLIKOVANJE VLASTITIH
GLAZBENIH
PREFERENCIJA.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
-na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
-opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
c
3.
3.
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI
KROZ POVIJEST.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu.
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
-realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
c
3.
4.
POVEZUJE
GLAZBENU UMJETNOST
S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno:
- - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma,
narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba)
- - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet –
povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
4.
1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik poznaje 10 do 30 skladbi
-od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
-za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
-višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
-ovaj se ishodne vrednuje brojčanom ocjenom
-nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
-od učenika se očekuje
-učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
-učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
a
4.
2.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE
I OBLIKOVNE STRUKTURE
ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE
I POPULARNE GLAZBE.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Prepoznaje pojedine
glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u skladbama.
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe.
Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati:
-različita glazbala i izvođačke sastave
-glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
a
4.
3.
SLUŠNO PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA
TE GLAZBENIH PRAVACA
I ŽANROVA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
a
4.
4.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE
I GLAZBI SVIJETA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
4.
1.
OSTVARUJE RAZLIČITE
GLAZBENE
AKTIVNOSTI
U SKLADU
S VLASTITIM
INTERESIMA
I SKLONOSTIMA (PJEVANJE,
SVIRANJE,
PLES I POKRET, STVARALAŠTVO
I UPORABA IKT-A)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti
(pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
●usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih
●obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima
●vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja.
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini.
c
4.
2.
OPISUJE SUSRET
S GLAZBOM
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU,
KORISTEĆI
ODREĐENI BROJ STRUČNIH
TERMINA
TE OPISUJE
OBLIKOVANJE VLASTITIH
GLAZBENIH
PREFERENCIJA.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
-na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
-opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
c
4.
3.
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI
KROZ POVIJEST.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu.
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
-realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
c
4.
4.
POVEZUJE
GLAZBENU UMJETNOST
S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno:
- - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma,
narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba)
- - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet –
povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (dvogodišnji program), učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
1.
1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik poznaje 10 do 30 skladbi
-od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
-za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
-višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
-ovaj se ishodne vrednuje brojčanom ocjenom
-nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
-od učenika se očekuje
-učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
-učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
a
1.
2.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE
I OBLIKOVNE STRUKTURE
ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE
I POPULARNE GLAZBE.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Prepoznaje pojedine
glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u skladbama.
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe.
Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati:
-različita glazbala i izvođačke sastave
-glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
Napomena: učitelj koji primjenjuje dijakronijski model u prvom razredu može uz tradicijsku glazbu predstaviti glazbu drevnih civilizacija.
a
1.
3.
SLUŠNO PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA
TE GLAZBENIH PRAVACA
I ŽANROVA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
a
1.
4.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE
I GLAZBI SVIJETA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
1.
1.
OSTVARUJE RAZLIČITE
GLAZBENE
AKTIVNOSTI
U SKLADU
S VLASTITIM
INTERESIMA
I SKLONOSTIMA (PJEVANJE,
SVIRANJE,
PLES I POKRET, STVARALAŠTVO
I UPORABA IKT-A)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti
(pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
●usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih
●obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima
●vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja.
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini.
c
1.
2.
OPISUJE SUSRET
S GLAZBOM
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU,
KORISTEĆI
ODREĐENI BROJ STRUČNIH
TERMINA
TE OPISUJE
OBLIKOVANJE VLASTITIH
GLAZBENIH
PREFERENCIJA.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
-na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
-opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
c
1.
3.
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI
KROZ POVIJEST.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu.
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
-realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
c
1.
4.
RAZLIKUJE RAZLIČITE VRSTE GLAZBE I GLAZBENE ŽANROVE
TE OPISUJE NJIHOVE MEĐUSOBNE UTJECAJE
I SPAJANJA (CROSSOVER
I FUZIJA).
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja (crossover i fuzija).
Razlikuje pojedina obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova.
Opisuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opaža njihove međusobne utjecaje.
Uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opisuje njihove međusobne utjecaje.
Objašnjava međusobne utjecaje i spajanja različitih vrsta i žanrova glazbe.
c
1.
5.
POVEZUJE
GLAZBENU UMJETNOST
S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno:
- - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma,
narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba)
- - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet –
povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (dvogodišnji program), učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
2.
1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-učenik poznaje 10 do 30 skladbi
-od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
-za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje, a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
-višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
-ovaj se ishodne vrednuje brojčanom ocjenom
-nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
-od učenika se očekuje
-učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
-učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
a
2.
2.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE
I OBLIKOVNE STRUKTURE
ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE
I POPULARNE GLAZBE.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Prepoznaje pojedine
glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u skladbama.
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe.
Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati:
-različita glazbala i izvođačke sastave
-glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
a
2.
3.
SLUŠNO PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA
TE GLAZBENIH PRAVACA
I ŽANROVA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
a
2.
4.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE I GLAZBI SVIJETA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
1.
1.
OSTVARUJE RAZLIČITE
GLAZBENE
AKTIVNOSTI
U SKLADU
S VLASTITIM
INTERESIMA
I SKLONOSTIMA (PJEVANJE,
SVIRANJE,
PLES I POKRET, STVARALAŠTVO
I UPORABA IKT-A)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti
(pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
●usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih
●obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima
●vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja.
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini.
c
2.
2.
OPISUJE SUSRET
S GLAZBOM
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU,
KORISTEĆI
ODREĐENI BROJ STRUČNIH
TERMINA
TE OPISUJE
OBLIKOVANJE VLASTITIH
GLAZBENIH
PREFERENCIJA.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
-na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
-opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
c
2.
3.
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI
KROZ POVIJEST.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu.
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
-u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
-realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
c
2.
4.
OPISUJE UTJECAJ TRADICIJSKIH ELEMENATA
NA KLASIČNU
I POPULARNU GLAZBU.
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Prepoznaje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi.
Opisuje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi.
Objašnjava utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Analizira i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
c
2.
5.
POVEZUJE
GLAZBENU UMJETNOST
S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno:
- - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma,
narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba)
- - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet –
povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
I. DODATAK 2: PREPORUČENE PJESMICE, BROJALICE I GLAZBENE IGRE ZA PRVA TRI RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
1. RAZRED
PJESMICE I BROJALICE
GLAZBENE IGRE
Autorske
V. Gerčik: Kišica
J. Bitenc: Tika-taka
S. Mikac/B. Hribar: Himna prvoškolaca
J. Bitenc: Mlin
Lj. Goran: Semafor
D. Basrak: Padaj, padaj snježiću
H. Nedjalkov: Pahuljice
V. Tomerlin: Združena slova
M. Pirnik: Zvončić u proljeće
J. Kaplan: Pčela
J. Kennedy: Hoki-poki
M. Matanović: Plava uspavanka
A. Grétry: Magarac i kukavica
A. Dedić: Nije lako bubamarcu
M. Matanović: Vučja želja
Z. Špoljar: Proljetna pjesma
R. Kuhar: Abeceda
Tradicijske
Djeca i maca (Hrvatska)
Kad si sretan (Švedska)
Spavaj mali Božiću (Hrvatska)
Iš, iš, iš, ja sam mali miš (Hrvatska)
En-den-dore (Hrvatska)
Kalendara (Hrvatska)
Pjevaj mi, pjevaj, sokole (Hrvatska)
Ja posijah repu (Hrvatska)
Miš mi je polje popasel (Hrvatska)
S pjevanjem
Pliva riba
U kolu je sestrica
S tonovima/melodijama/ritmovima
Dan-noć
Ritamska igra jeke
Uz slušanje glazbe
Vlakić
Ledena kraljica
2. RAZRED
PJESMICE I BROJALICE
GLAZBENE IGRE
Autorske
M. Matanović: Molba gljive muhare
V. Stojanov: Jesenska pjesma
Lj. Goran: Tramvaj
I. Stamač: Maestral
J. Gotovac: Dom
J. B. Lully: Dok mjesec sja
P. Stupel: Novogodišnja pjesma
J. Kaplan: Zeko pleše
V. Tomerlin: Žabe
M. Matanović: Limači
M. Matanović: Lovcu
M. Matanović: Ide zima
L. Županović: Zapjevajmo složno svi
P. Stupel: Jesen je došla
Tradicijske
O, Jelo, Jelice (Hrvatska)
Mali ples (Slovačka)
Blistaj, blistaj, zvijezdo mala (Francuska)
Bratec Martin (Francuska) (kanon)
Pleši, pleši poskoči (Slovačka)
Kukavica (Austrija)
Djetešce nam se rodilo (Hrvatska)
Eci, peci, pec (Hrvatska)
Jedna vrana gakala (Hrvatska)
Grad se beli (Hrvatska)
Savila se bijela loza vinova (Hrvatska)
Bingo (Amerika)
S pjevanjem
Muzikaš
Ja posijah lan
S tonovima/melodijama/ritmovima
Melodijski kružići
Ritamski kružići
Uz slušanje glazbe
Orkestar
Ples s balonima
Pokret uz glazbu
· Tradicijski plesovi iz užeg zavičajnog područja
Slobodne plesne strukture uz slušanje glazbe
3. RAZRED
PJESMICE I BROJALICE
GLAZBENE IGRE
Autorske
J. Kaplan: Saonice male Sanje
A. Dedić: Sretna Nova godina
A. Dedić: Himna zadrugara
B. Mihaljević: Zeko i potočić
A. Kabiljo: Zekini jadi
N. Hercigonja: Šaputanje
G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak žuti
I. Šimić, A. Gardaš: Žuta pjesma (kanon)
A. Dedić: Dobro jutro
W. A. Mozart: Čežnja za proljećem
J. S. Bach: Ah, što volim
J. Pierpont: Zvončići
J. Lulić: Zima
Z. Grgošević: Gle, ide jež (kanon)
Tradicijske
Pliva patka preko Save (Hrvatska)
Ode zima (Švicarska)
Tri listića (Španjolska);
Kočija (Indonezija)
Ftiček veli (Hrvatska)
Raca plava po Dravi (Hrvatska)
Ćuk sedi (Hrvatska)
Evo san ti doša (Hrvatska)
Sunce sije, kiša će (Hrvatska)
Proljeće u šumi (Finska)
Okitimo grančice (Wales)
Oj, pastiri, čudo novo (Hrvatska)
S pjevanjem
Mali ples
Mi smo djeca vesela
S tonovima/melodijama/ritmovima
Meloritamskaigra jeke/odgovora
Glazbeni kviz s pjesmicama
Uz slušanje glazbe
Dirigent
Osmišljavanje pokreta u grupi
Pokret uz glazbu
Društveni plesovi
Tradicijski plesovi užeg i šireg zavičajnog područja
Suvremeni ples
J. DODATAK 3: POPIS GLAZBENIH DJELA * (Napomena: popis glazbenih djela će biti dorađen za finalnu inačicu dokumenta, uz eventualne promjene u organizaciji popisa (po ciklusima i/ili po kategorijama djela)
SKLADATELJ
GLAZBENO DJELO
KLJUČNI POJMOVI
CIKLUS
Aa, Michel van der
(1970.)
One
komorna opera
4. i 5. ciklus
Abraham, Edgar
(?)
Suita za alt-saksofon i gudače
saksofon
3. ciklus
Adam, Adolphe
(1803. - 1856.)
Giselle – Valcer iz 1. čina
balet
valcer
3. ciklus
Adams, John
(1947.)
China Gates
minimalizam
4. i 5. ciklus
Common tones in simple time
boja, tempo (puls)
20. stoljeće
4. i 5. ciklus
Grand Pianola music
minimalizam
4. i 5. ciklus
Short Ride in a Fast Machine
tempo - metar - ritam
udaraljke
minimalizam
4. i 5. ciklus
Tromba Lontana
truba
20. stoljeće
3. ciklus
Albéniz, Isaac
(1860. – 1909.)
Asturias
gitara
3. ciklus
Albinoni, Tomaso Giovanni
(1671. - 1751.)
Adagio u g-molu za violinu, gudače i orgulje
gudačka glazbala
tempo
3. ciklus
Koncert za obou, gudače i basso continuo u D-duru
oboa
basso continuo
barok
4. i 5. ciklus
Anderson, Charles Eduard -Chuck Berry
(1926.)
Johnny B. Good, Roll Over Beethoven
popularna glazba
rock’n’roll
3. 4. i 5. ciklus
Aznavour, Charles
(1924.)
Lei (She)
popularna glazba
šansona
Allegri, Gregorio
(1582. – 1652.)
Miserere
zborska glazba
imitacija
4. i 5. ciklus
Apocalyptica
Path
violončelo
crossover
3. i 4. ciklus
Arcadelt, Jacob
(1507. – 1568.)
Ave Maria
a cappella
mješoviti zbor
homofoni slog
3. i 4. ciklus
Arlen, Harold
(1905. – 1986.)
Somewhere over the Rainbow (film Čarobnjak iz Oza)
glazba iz mjuzikla
1. ciklus
Auric, Georges
(1899. – 1963.)
Trio za obou, klarinet i fagot
trio
komorna glazba
drvena puhačka glazbala
3. i 4. ciklus
Ayreon
Into the Electric Castle
tematski (konceptualni) album
fuzija
4. i 5. ciklus
Bach, Johann Sebastian
(1685. - 1750.)
Brandenburški koncert br. 5, BWV 1050, 1. stavak
barok
koncert
4. i 5. ciklus
Kantata BWV 82: Ich habe genug
oboa
tenor
kantata
4. i 5. ciklus
Kantata BWV 147: Herz und Mund und Tat und Leben -
Jesu, meine Freude
barok
duhovna kantata
4. i 5. ciklus
Kantata BWV 209 Non sa che sia dolore
blok-flauta
3. i 4. ciklus
Kantata BWV 211: Kantata o kavi
svjetovna kantata
3. i 4. ciklus
Koncert za obou d'amore, BWV 1055
oboa d’amore
4. i 5. ciklus
Magnificat, BWV 243a: Esurientes
duhovna glazba
magnificat
4. i 5. ciklus
Partita u d-molu BWV 1004, Ciaccona
partita
violina
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Pasakalja u c-molu za orgulje, BWV 582
pasakalja (passacaglia)
orgulje
4. i 5. ciklus
Preludij i fuga u C-duru, BWV 846 iz 1. sveska zbirke Das wohltemperierte Klavier
klavir, čembalo
preludij, fuga
imitacija
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Preludij i fuga u c-molu, BWV 847 iz 1. sveska zbirke Das wohltemperierte Klavier
klavir, čembalo
preludij, fuga
imitacija
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Suita br. 1, Gigue
kontrabas
3. ciklus
Suita br.2 u h-molu, BWV 1067, 7. stavak - Badinerie
glazbeno-izražajne sastavnice
flauta
barok
svi ciklusi
Suita br.3 u D-duru, BWV 1068, 2. stavak - Air
glazbeno-izražajne sastavnice
gudačka glazbala
barok
svi ciklusi
Toccata i fuga u d-molu, BWV 565
(preporuka: izvedba na harmonici)
čembalo, orgulje, harmonika
tokata, fuga
barok
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Bajamonti, Julije
(1744-1800)
Prijenos svetoga Dujma
oratorij
4. i 5. ciklus
Barry, John
(1933.-2011.)
James Bond - tema
filmska glazba
električna gitara
3. ciklus
Barber, Samuel
(1910. - 1981.)
Adagio za gudače
gudačka glazbala
20. stoljeće
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Canzone op. 38a za flautu i klavir
komorna glazba
flauta, klavir
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Knoxwille, Summer of 1915
djelo za glas i orkestar
20. stoljeće
4. i 5. ciklus
Souvenirs, op. 28 – Pas de deux; Two-step; Hesitation-Tango
klavir četveroručno
3. i 4. ciklus
Bartók, Bela
(1881. - 1945.)
Koncert za orkestar, 4. stavak Intermezzo Interrotto - Allegretto
Simfonija br. 40 u g-molu, KV 550, 1. stavak Molto Allegro
simfonija klasicizma
sonatni oblik
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Sonata za klavir br. 8 u a-molu, KV 310, 1. stavak
klavirska sonata
3. i 4. ciklus
Sonata za klavir br. 11 u A-duru, KV 331, 1. stavak
tema s varijacijama
3. i 4. ciklus
Sonata za klavir br. 11 u A-duru, KV 331, 3. stavak (Alla turca)
složena trodijelna pjesma
3. i 4. ciklus
Sonata za klavir br. 14 u c-molu, KV 457, 1. stavak
klavirska sonata
3. i 4. ciklus
Sonata za klavir br. 16 u C-duru, KV 545 („Sonata Facile“)
preporuka: slušanje u cijelosti
klavirska sonata
3. i 4. ciklus
Sonata za dva klavira u D-duru, KV 448, 1. stavak
sonata za dva klavira
Mozart efekt
3. i 4. ciklus
Rekvijem – Requiem Aeternam: Kyrie Eleison
rekvijem
dvostruka fuga
4. i 5. ciklus
Rekvijem – Lacrymosa
rekvijem
4. i 5. ciklus
Rekvijem – Tuba mirum
Requiem - Dies irae
rekvijem
4. i 5. ciklus
Mulić Zoran
(1955.)
Sokol ga nije volio - uvodna tema
filmska glazba
tambure
3. i 4. ciklus
Murcia, Santiago de
(1673. – 1739.)
Folias Gallegas
gitara
3. ciklus
Musorgski, Modest Petrovič
(1839. - 1881.)
Noć na pustoj gori
simfonijska pjesma
4. i 5. ciklus
Slike s izložbe – Promenada, Gnom, Stari dvorac, Balet pilića u ljuskama, Samuel Goldenberg i Schmuyle, Tržnica u Limogesu, Katakombe, Koliba babe Jage, Velika kijevska vrata
preporuka: M. Ravel – orkestralna verzija
glazbeno-izražajne sastavnice
klavirski ciklus
programnost
1., 2. i 3. ciklus
Velika kijevska vrata (Greg Lake, obr.)
crossover
3. i 4. ciklus
Navarette, Javier
(1958.)
Pan's Labyrinth – Lullaby
filmska glazba
3. i 4. ciklus
Nieland, Jan
(1903. – 1963.)
Sonatina br. 1 za djecu
flauta i orkestar
3. ciklus
Nyman, Michael
(1944.)
Koncert za klavir: 1. stavak The Beach; 2. stavak The Woods;
3. stavak – The Hut; 4. stavak The Release
klavirski koncert
20. stoljeće
programnost
4. i 5. ciklus
Obrovac, Tamara
(1962.)
Daleko je
crossover
tradicijska glazba
tarantella
3. i 4. ciklus
Neću više Jazz kantati
crossover
tradicijska glazba
jazz
3. i 4. ciklus
Odak, Krsto
(1888. - 1965.)
Passacaglia za gudače, op. 35
gudačka glazbala
pasakalja (passacaglia)
4. i 5. ciklus
Offenbach, Jacques
(1819. - 1880.)
Hoffmannove priče: Barkarola
opera
instrumentalni ulomak (interludij)
2. i 3. ciklus
Orfej u podzemnom svijetu: Can-can
opereta
2. i 3. ciklus
Orff, Carl
(1895. - 1982.)
Carmina Burana – O Fortuna
svjetovna kantata
3. i 4. ciklus
Carmina Burana – Olim Lacus Colueram
kontratenor
3. i 4. ciklus
Pachelbel, Johann
(1653. - 1706.)
Kanon u D-duru
kanon
varijacije
2. i 3. ciklus
Paganini, Niccolo
(1782. - 1840.)
Capriccio br. 24 u a-molu, op.1
violina
virtuozitet
3. i 4. ciklus
Koncert za violinu i orkestar u h-molu, op. 7, br. 2, 3. stavak La campanella
virtuozitet
violinski koncert
3. i 4. ciklus
Page, Jimmy
(1944.)
Whole Lotta Love vs. Beethoven 5th Symphony
crossover
violončelo
duo
3. i 4. ciklus
Palestrina, Giovanni Pierluigi da
(1525. - 1594.)
Missa Papae Marcelli , Kyrie
misa
4. i 5 ciklus
Paoli, Gino
(1934.)
Sapore di sale (S okusom soli)
popularna glazba
kancona
4. i 5. ciklus
Papandopulo, Boris
(1906. - 1991.)
Sinfonieta za gudački orkestar, 3. stavak Perpetuum mobile
gudačka glazbala
3. i 4. ciklus
Parać, Frano
(1948.)
Judita
opera
4. i 5. ciklus
u dogovoru s HJ
Pastoral
harmonika
3. ciklus
Parker, Jim
(1934.)
Harlem
puhačka glazbala
3. ciklus
Pärt, Arvo
(1935.)
Cantus in memoriam Benjamin Britten
gudački orkestar i zvono
kanon
tempo (puls)
4. i 5. ciklus
Festina lente
gudački orkestar, harfa
4. i 5. ciklus
Für Alina
klavir
visina tona
tempo – puls
minimalizam
4. i 5. ciklus
My heart is in the highlands
pjesma
kontratenor, orgulje
melodija (ponavljanje tona)
4. i 5. ciklus
Spiegel im Spiegel
klavir, viola
4. i 5. ciklus
Summa
gudačka glazbala
4. i 5. ciklus
Patricij, Andrija
(oko 1550.)
Son questi bei crin d’oro
4. i 5. ciklus
Pejačević, Dora
(1885. - 1923,)
Život cvijeća op. 19, izbor
glasovirska minijatura
romantizam
3. i 4. ciklus
Klavirski trio u C-duru, op.29
klavirski trio
3. ciklus
Penderecki, Krzistof
(1933.)
Tren Ofiarom Hiroszymi
gudačka glazbala
polifonija
tehnika sviranja
trenodija (tužaljka)
glazbena poruka
4. i 5. ciklus
Pergolesi, Giovanni Battista
(1710. - 1736.)
Gdje je onaj cvijetak žuti
1. i 2. ciklus
Tre Giorni son che Nina
barokna arija
3. i 4. ciklus
Stabat mater – Quando corpus morietur
duhovna glazba
sopran i kontraalt (duet)
4. i 5. ciklus
La serva padrona – Stizzoso, mio stizzoso
opera buffa
sopran
arija
4. i 5. ciklus
Piazzola, Astor
(1921. – 1992.)
Oblivion
Tres minutos con la realidad
harmonika
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Piston, Walter
(1894. – 1976.)
Fantazija za engleski rog, harfu i gudače
glazbala
4. i 5. ciklus
Poulenc, Francis
(1899. - 1963.)
Chancons Francaises
mješoviti zbor
pjevački glasovi
4. i 5. ciklus
Sonata za flautu i klavir
flauta
sonata
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Sonata za obou i klavir
oboa
sonata
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Prés (Prez), Josquin de
(1450/55. - 1521.)
L’homme arme
misa
4. i 5. ciklus
Prokofjev, Sergej
(1891. - 1953.)
Peća i vuk
upoznavanje glazbala
glazbena priča
1. ciklus
Romeo i Julija – Ples vitezova
balet
4. i 5. ciklus
Sonata za violinu i klavir u D-duru, br. 2 op. 94 („Bis“), 1. stavak
sonata
violina
4. i 5. ciklus
Sonata za violončelo i klavir u C-duru, op. 119, 2. stavak
sonata
violončelo
4. i 5. ciklus
Puccini, Giacomo
(1858. - 1924.)
Gianni Schicchi: Arija Laurette O mio babbino caro
opera, arija
ženski pjevački glasovi
4. i 5. ciklus
Messa di Gloria – Agnus Dei
duhovna glazba
4. i 5. ciklus
Turandot: Arija Kalafa Nessun dorma.
opera, arija
muški pjevački glasovi
4. i 5. ciklus
Purcell, Henry
(1659. - 1695.)
Abdelazer suita - Rondo
rondo
suita
3. i 4. ciklus
Didona i Eneja – Dido's Lament „Thy hand, Belinda“
barokna opera
4. i 5. ciklus
Kralj Artur – Cold Song
barokna opera
4. i 5. ciklus
Rahmanjinov, Sergej
(1873. - 1943.)
Preludij op. 3 br. 2 u cis-molu
klavir
kasni romantizam
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Preludij op. 23 br. 5 u g-molu
klavir
kasni romantizam
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Rapsodija na Paganinijevu temu, op. 43
rapsodija
virtuozitet
glazbeni citat
4. i 5. ciklus
Rameau, Jean-Philippe
(1683. - 1764.).
Kokoš
klavir, čembalo
barok
2. i 3. ciklus
Ramírez, Ariel
(1921. - 2010.)
Missa Criolla – Kyrie; Gloria
utjecaj tradicije
duhovna glazba 20. stoljeća
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Ravel, Maurice
(1875. - 1937.)
Bolero
glazbeno-izražajne sastavnice
2. i 3. ciklus
Gudački kvartet u F-duru
impresionizam
gudački kvartet
4. i 5. ciklus
Uvod i allegro za harfu, flautu, klarinet i gudački kvartet
impresionizam
glazbala
4. i 5. ciklus
Reich, Steve
(1936.)
Drumming
glazbeno-izražajne sastavnice
udaraljke
minimalizam
4. i 5. ciklus
Music for 18 musicians
minimalizam
4. i 5. ciklus
Electric Counterpoint III
električna gitara
minimalizam
4. i 5. ciklus
New York Counterpoint
klarinet
obrada zvuka
4. i 5. ciklus
Reinhardt, Django
(1910. – 1953.)
Minor swing
jazz, swing
1. ciklus
Richter, Max
(1966.)
Spring 1
crossover
transformacija glazbenog djela (Vivaldi:Godišnja doba)
4. i 5. ciklus
Luminous
crossover (klasična i filmska glazba)
minimalizam
4. i 5. ciklus
Rimski-Korsakov, Nikolaj
(1844. - 1908.)
Bumbarov let
virtuozitet
glazbeno-izražajne sastavnice
1., 2. i 3. ciklus
Priča o caru Saltanu (suita iz opere)
orkestralna suita 19. stoljeća
4. i 5. ciklus
Šeherezada, op. 35
harfa
simfonijska suita
Priče iz tisuću I jedne noći
programna glazba
4. i 5. ciklus
Španjolski capriccio, op. 34
oboa
orkestralna suita
utjecaj folklora
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Robić Ivo
(1923.-2000.)
Samo jednom se ljubi
popularna glazba
4. i 5. ciklus
Rodgers, Richard
(1902.-1979.)
Carousel - You'll Never Walk Alone
mjuzikl
pjesme za različite prigode
(navijačka pjesma)
1., 2. i 3. ciklus
Moje pjesme, moji snovi – Do, Re, Mi
Moje najdraže stvari
Runolist
mjuzikl
1. i 2. ciklus
Rodrigo, Joaquín
(1901. - 1999.)
Concierto de Aranjuez, 2. st.
engleski rog
3. i 4. ciklus
Rossini, Gioachino
(1792. - 1868.)
Duet mačaka
duet
različite izvedbe (dva soprana; sopran I bas; dječji glasovi)
2. i 3. ciklus
Seviljski brijač – Uvertira
uvertira opere
3 i 4. ciklus
Seviljski brijač – Arija Figara Largo al Factotum
arija
bariton
opera buffa
1., 2. i 3. ciklus
Seviljski brijač – Arija Figara La calunnia e un venticello
arija
bariton
opera buffa
3. i 4. ciklus
Stabat Mater – Cuius animam
duhovna glazba
4. i 5. ciklus
Wilhelm Tell – Uvertira
uvertira opere
3 i 4. ciklus
Rundek, Darko
(1956.)
Apokalipso
popularna glazba
4. i 5. ciklus
Rotta Nino
(1911.-1971.)
The Goodfather – tema
filmska glazba
truba
mandolina
3. ciklus
Runjanin, Josip (1821. – 1878.);
Mihanović, Antun (1796. – 1861.)
Lijepa naša domovino
himna
1. ciklus
Runjić, Zdenko
(1942.-2004.)
Galeb i ja
popularna glazba
3. 4. i 5. ciklus
Ne žuri, djevojčice
popularna glazba
4. i 5. ciklus
Rutter, John
(1945.)
Gloria
suvremena zborska glazba
duhovna glazba
4. i 5. ciklus
Magnificat – Et misericordia
suvremena zborska glazba
duhovna glazba
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Magnificat – Magnificat
suvremena zborska glazba
duhovna glazba
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Rekvijem – Lux Aeterna
suvremena zborska glazba
duhovna glazba
4. i 5. ciklus
Suite Antique (svi stavci)
flauta
3. ciklus
4. i 5. ciklus
The Beatles Concerto (svi stavci)
međusobni utjecaji različitih vrsta glazbe
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Rypdal, Terje
(1947.)
Il canzoniere
suvremena vokalno-instrumentalna glazba
4. i 5. ciklus
Simfonija br. 2 „The new era“
simfonija
suvremena glazba
4. i 5. ciklus
Saint-Saëns, Camille
(1835. - 1921.)
Camille Havanaise, op. 83
violina i orkestar
utjecaji folklora
4. i 5. ciklus
Danse Macabre, op. 40
simfonijska pjesma
programna glazba
4. i 5. ciklus
Karneval životinja – Uvod i kraljevska koračnica lava
glazbeno-izražajne sastavnice
1. i 2. ciklus
Karneval životinja – Pilići i kokoši
glazbeno-izražajne sastavnice
tempo, ritam
1. i 2. ciklus
Karneval životinja – Brze životinje
glazbeno-izražajne sastavnice
tempo
1. i 2. ciklus
Karneval životinja – Kornjače
glazbeno-izražajne sastavnice
tempo
1. i 2. ciklus
Karneval životinja – Slon
glazbeno-izražajne sastavnice
kontrabas
1. i 2. ciklus
3. ciklus
Karneval životinja – Klokani
glazbeno-izražajne sastavnice
1. i 2. ciklus
Karneval životinja – Akvarij
glazbeno-izražajne sastavnice
glass harmonica
1. i 2. ciklus
3. ciklus
Karneval životinja – Osobe s dugim ušima
glazbeno-izražajne sastavnice
1. i 2. ciklus
Karneval životinja – Kukavica u dubini šume
glazbeno-izražajne sastavnice
klarinet
1. i 2. ciklus
3. ciklus
Karneval životinja – Krletka
glazbeno-izražajne sastavnice
1. i 2. ciklus
Karneval životinja – Pijanisti
glazbeno-izražajne sastavnice
klavir
ljestvica, melodija
1. i 2. ciklus
3. ciklus
Karneval životinja – Fosili
glazbeno-izražajne sastavnice
ksilofon
1. i 2. ciklus
3. ciklus
Karneval životinja – Labud
glazbeno-izražajne sastavnice
violončelo
1. i 2. ciklus
3. ciklus
Karneval životinja – Finale
glazbeno-izražajne sastavnice
1. i 2. ciklus
Rondo capriccioso, op. 28
violina i orkestar
4. i 5. ciklus
Sonata za fagot i klavir op. 168, 1. stavak
fagot
3. ciklus
Sakač, Branimir
(1918.-1979.)
Djevojka i hrast - uvodna tema
filmska glazba
motiv u glazbi 20. stoljeća
4. i 5. ciklus
Santana, Carlos
(1947.)
Europa
popularna glazba
2. i 3. ciklus
Sarasate, Pablo de
(1844. - 1908.)
Ciganski napjevi, op. 20
violina
virtuozitet
2. i 3. ciklus
Satie, Erik
(1866. – 1925.)
Gymnopedi br. 1
Preporuka: Debussy - orkestracija
klavir
avangarda, nadrealizam
4. i 5. ciklus
Gnossienne br. 1
klavir
avangarda, nadrealizam
4. i 5. ciklus
Savall, Ariana
(1972.)
Bella Terra (bilo što s albuma)
ženski pjevački glas
harfa
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Schönberg, Claude-Michel
(1944.)
Les Miserables - Look Down,
mjuzikl
muški zbor
3. i 4. ciklus
Les Miserables - On My Own
mjuzikl
song
3. i 4. ciklus
Schubert, Franz
(1797. - 1828.)
Ave Maria, op. 52, br. 6
pjevački glasovi
3. ciklus
Kvintet u A-duru za klavir i gudače (Forellenquintett), op. 114 D 667, 4. stavak
tema s varijacijama
3. ciklus
Simfonija br. 8 u h-molu („Nedovršena“), 1. stavak
simfonija u romantizmu
4. i 5. ciklus
Ružica u gaju
solopjesma
strofni oblik
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Vilinski kralj
solopjesma
varirani strofni oblik
4. i 5. ciklus
Schumann, Robert
(1810. - 1856.)
Dječji prizori, op. 15 – Slatko sanjarenje
1., 2. i 3. ciklus
Album za mlade, op. 68 – Divlji jahač
1., 2. i 3. ciklus
Album za mlade, op. 68 – Radostan seljak
1., 2. i 3. ciklus
Serra, Éric
(1959.)
Le Grand Bleu - tema
filmska glaza
šum, ton
elektronička glazba
3. i 4. ciklus
Sherman, Richard
(1928.)
The Jungle Book, - I Wan'na Be Like You,
Bare Necessities
animrani film (mjuzikl)
jazz
3. i 4. ciklus
Schwartz, Stephen
(1948.)
Wicked - The Wizard and I
mjuzikl
3. i 4. ciklus
Shore, Howard
(1946.)
Lord of the Rings, The Shire
filmska glazba
irska frula
crossover (glazbe svijeta-Irska)
3. i 4. ciklus
Simović, Tomislav
(1931.-2014.)
Profesor Baltazar
filmska glazba (animirani film)
2. i 3. ciklus
Surogat
filmska glazba (animirani film)
2. i 3. ciklus
Skjavetić, Julije
(1530/35. – 1565.)
Pater noster
motet
4. i 5. ciklus
Smetana, Bedřich
(1824. - 1884.)
Moja domovina – Vltava
simfonijska pjesma
programna glazba
3. ciklus
Prodana nevjesta – Uvertira
nacionalna opera
4. i 5. ciklus
Smith, Robert W.
(1958.)
Afrika: ceremonija, pjesma, i ritual
udaraljke
tempo – metar – ritam
3. i 4. ciklus
Sondheim, Stephen
(1930.)
Into the Woods - No One Is Alone
mjuzikl
kvartet glasova
3. i 4. ciklus
Swenney Tood - Not While I'm Around
mjuzikl
dječji glas
3. i 4. ciklus
Sorkočević, Luka
(1734. - 1789.)
Simfonija br. 3 u D-duru
Simfonija br. 5 u D-duru
Simfonija tr. 7 u G-duru
hrvatski skladatelji
klasicizam
simfonija
4. i 5. ciklus
Soule, Jeremy
(1975.)
Guild Wars (bilo koja sezona)
primjenjena glazba
3. i 4. ciklus
Stamp, Jack
(1954.)
Simfonija br. 1, 1. stavak Elegija
udaraljke
3. i 4. ciklus
Stewart, Dave (1950.);
Dulfer, Candy (1969.)
Lily Was Here
saksofon
popularna glazba
3. i 4. ciklus
Stipišić, Zlatan
(1968.)
Anđeo u tebi
popularna glazba
rock
duet
4. i 5. ciklus
Cesarica
popularna glazba
3. ciklus
Tempera
popularna glazba
4. i 5. ciklus
Stoller, Mike
(1933.)
Hound Dog
popularna glazba
rock’n’roll
4. i 5. ciklus
Stand by Me
popularna glazba
soul
3. 4. i 5. ciklus
Strang, Gerald
(1908. – 1983.)
Percussion Music
udaraljke
3. i 4. ciklus
Strauss, Johann I (stariji)
(1804. - 1849.)
Radetzsky marš
marš
1., 2. i 3. ciklus
Strauss, Johann II (mlađi)
(1825. - 1899.)
Na lijepom plavom Dunavu
trodobna mjera
1., 2. i 3. ciklus
Pizzicato polka, Tritsh-Tratsch polka
polka
tempo - metar - ritam
1., 2. i 3. ciklus
Šišmiš: Uvertira
opereta
3. ciklus
Strauss, Richard
(1864. - 1949.)
Četiri posljednje pjesme: Zalazak sunca
pjesma za glas i orkestar
4. i 5. ciklus
Fanfare
fanfare
truba
3 i 4. ciklus
Koncert za obou, I. stavak
oboa
3 i 4. ciklus
Koncert za rog u Es-duru, op. 11, 1. stavak
rog
3 i 4. ciklus
Metamorfoze
gudačka glazbala
kasni romantizam
4. i 5. ciklus
Tako je govorio Zaratustra
simfonijska pjesma
programna glazba
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Uspavanka br. 1, op. 41
sopran
pjesma uz orkestar
kasni romantizam
4. i 5. ciklus
Vesele zgode Tilla Eulenspiegela
simfonijska pjesma
programna glazba
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Stravinski, Igor
(1882. - 1971.)
Duetto
duo fagota
3. i 4. ciklus
Fanfare za novi teatar
duo truba
3. i 4. ciklus
Petruška – 2. scena: Petruškina soba
balet
4. i 5. ciklus
Posvećenje proljeća – 1. dio: Divljenje Zemlji - Uvod
balet
4. i 5. ciklus
Tango
klavir
jazz
3. i 4. ciklus
Zvezdoliki
muški pjevački zbor
vokalno-instrumentalna glazba
20. stoljeće
dinamika
4. i 5. ciklus
Strozzi, Barbara
(1619. - 1677.)
Canto di bella boca
duet (sopran, alt)
ženski pjevački glasovi
3. ciklus
Suk, Josef
(1929. - 2011.)
Serenada za gudače u Es-duru, op.6, 1. stavak
gudačka glazbala
serenada
3 i 4. ciklus
Šostakovič, Dmitrij
(1906. - 1975.)
Jazz suita br. 2: Valcer br. 2
Valcer
elementi jazza
3. ciklus
Romanca
4. i 5. ciklus
Sonata za violončelo i klavir u d-molu, op. 40, 4. stavak
violončelo i klavir
4. i 5. ciklus
Zlatno doba - Polka
balet
ksilofon
3. ciklus
Štolcer-Slavenski, Josip
(1896. - 1955.)
Voda zvira
zborska glazba
utjecaj tradicije
3 i 4. ciklus
Špišić, Zvonko (1937.);
Slamnig, Ivan (1930. – 2001.)
Barbara
u dogovoru s HJ
5. ciklus
Špišić, Zvonko(1937.)/ Britvić Drago
Milioner
popularna glazba
šansona
4. i 5. ciklus
Špišić, Zvonko
(1937.)
Suza za zagorske brege
popularna glazba
domoljubna pjesma
4. i 5. ciklus
Tailleferre, Germaine
(1892. – 1983.)
Concertino za harfu i klavir
harfa
4. i 5. ciklus
Tallis, Thomas
(1505. - 1585.)
Spem in alium
motet
zborska glazba
4. i 5. ciklus
Tartini, Giuseppe
(1692. – 1770.)
Sonata za violinu u g-molu („Đavolji triler“)
soloviolina
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Tavener, John
(1944.)
Funeral Canticle
Tree of Life
filmska glazba
4. i 5. ciklus
Prayer of the Heart (Björk)
duhovna vokalna glazba
boja glasa
crossover
3 i 4. ciklus
The Lamb
disonanca i konsonanca
4. i 5. ciklus
The Protecting Veil
violončelo
boja, tempo/puls
4. i 5. ciklus
Tcherepnin (Čerepnin) Alexander
(1899. – 1977.)
Suita za soloviolončelo
violončelo
3. ciklus
The Modern Jazz Quartet
Vendome
udaraljke s određenom visinom tona
3. i 4. ciklus
Theodorakis, Mikis
(1925.)
Zorba the Greek – Zorba's Dance
filmska glazba
glazbe svijeta - Grčka
buzuki
3. i 4. ciklus
Tiersen, Yann
(1970.)
Amelié - J'y suis jamais allé
filmska glazba
harmonika
3. i 4. ciklus
Tijardović, Ivo
(1895. - 1976.)
Mala Floramye - Šjor Bepo moj
opereta
tercet
3. ciklus
Mala Floramye - Daleko m’e biser mora
opereta
arija
3. ciklus
Spli’ski akvarel, izbor
opereta
3. ciklus
Tomkins, Thomas
(1572. – 1656.)
Too much I Once Lamented
4. i 5. ciklus
Tournier, Marcel
(1879. – 1951.)
Jazz band
harfa
3. i 4. ciklus
Tradicijska glazba Hrvatske:
narodne pjesme i plesovi Dalmacije
Izašla je zelena naranča, Falile se Kaštelanke, Linđo, Trogirska kvadrilja i šotić, Stari splitski plesovi, Dubrovačka kontradanca
Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
Glazba je duboko ukorijenjena u čovjeku i sastavni je dio svih kultura svijeta. Glazba i druge umjetnosti važne su za kvalitetan, skladan i cjelovit razvoj svakoga pojedinca. U obrazovnome je sustavu Republike Hrvatske učenje glazbe prepoznato i priznato kao neizostavan čimbenik u oblikovanju specifičnih glazbenih, ali i općih (generičkih) kompetencija učenika. U čitavoj se odgojno-obrazovnoj vertikali doprinosi razvoju glazbenih sposobnosti učenika u najširemu smislu te riječi i usvajanju jezika glazbe u njegovim simbolima, idejama i konceptima. Učenje glazbe utječe na razvoj pojedinca koji voli glazbu i ima trajnu potrebu za bavljenjem glazbom. Odgojno-obrazovni proces usmjeren je k stjecanju kriterija za vrednovanje glazbe, odnosno sposobnosti učenika da u glazbi različita podrijetla, stilova i vrsta, izdvaja kvalitetna i trajno vrijedna glazbena ostvarenja. Predmeti Glazbena kultura / Glazbena umjetnost učenicima pružaju jedinstvena iskustva koja rezultiraju:
● bogatijom slikom svijeta
● razumijevanjem odnosa između umjetnosti i zbilje
● tumačenjem poruka koje prenosi jezik glazbe
● izgradnjom identiteta (osobnog, kulturnog, nacionalnog, globalnog)
● oblikovanjem sustava vrijednosti
● izražavanjem misli, osjećaja i stavova kojim se potiče kritičko mišljenje
● razvojem kreativnosti kao metakompetencije.
Učenje i poučavanje predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost u skladu je sa suvremenim znanstvenim spoznajama i kretanjima , koje upućuju na otvorenost i prilagodljivost procesa učenja i poučavanja, didaktički i metodički pluralizam, istraživačko, projektno i individualizirano učenje, ali i na potrebu uporabe informacijsko-komunikacijske tehnologije. Suvremeno poučavanje i učenje glazbe uklju č uje i elemente građanskoga te interkulturalnoga odgoja. U poučavanju i učenju glazbe verbalne su informacije svedene na najmanju mjeru, a naglasak je na susretu učenika s glazbom. Važan dio procesa učenja i poučavanja glazbe odnosi se na izvannastavne i izvanškolske glazbene aktivnosti u sklopu kojih učenici proširuju stečena znanja, vještine i stavove te istodobno sustavno razvijaju svoje interese i ostvaruju kvalitetan umjetnički rast i razvoj.
S obzirom na važnost koju ima za učenika učenje glazbe ima i višestruku društvenu ulogu (slika 1). Izlaskom iz okvira škole i integracijom u širu društvenu zajednicu i kulturu, škola i lokalna zajednica povezuju se u promicanju glazbene kulture i umjetnosti. Tijekom svojega obrazovnog puta, ali i kasnije, učenici će kao kompetentni korisnici kulture aktivno sudjelovati u glazbenome životu svoje sredine (u ulozi stvaratelja, izvođača ili publike) doprinositi očuvanju, prenošenju, obnavljanju i širenju kulturnoga nasljeđa.
Slika 1. Važnost predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost za učenika, školu, zajednicu i društvo
Predmetima Glazbena kultura / Glazbena umjetnost ostvaruju se temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti i opći ciljevi odgoja i obrazovanja iskazani u Okviru nacionalnoga kurikuluma (ONK). Osim načela učenja i poučavanja navedenih u ONK-u, Kurikulum predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost temelji se na pet načela koja su međusobno povezana i proizlaze jedno iz drugog a (tablica 1):
Tablica 1: načela predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost
Antropološko načelo
↓
Glazba je svojstvena čovjeku i neizostavan je oblik ljudske komunikacije. Kao takva čini sastavni dio učenikova života, u školi i izvan nje.
Psihološko načelo
↓
Učenjem i poučavanjem glazbe ostvaruje se potreba učenika za kreativnim izrazom. Sudjelovanjem u glazbenim aktivnostima učenici emotivno reagiraju na glazbu i učvršćuju vlastiti odnos s glazbom.
Kulturno-estetsko načelo
↓
Izravnim ili neizravnim susretom s glazbenim ostvarenjima učenici razvijaju glazbeni ukus, stječu kriterije za vrednovanje glazbe i sposobnost izražavanja vlastitih stavova o glazbi.
Načelo interkulturalnosti
↓
Upoznavanjem glazbe vlastite kulture i glazbi svijeta učenici razvijaju svijest o različitim, ali jednako vrijednim pojedincima, narodima, kulturama, religijama i običajima.
Načelo sinkroničnosti
Smislenim povezivanjem sadržaja i integrativnim pristupom glazbenim pojavama učenici usvajaju glazbeno-izražajne sastavnice, ideje, koncepte i principe organizacije glazbenoga djela.
Organizacija predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost i mjesto predmeta u kurikulumu proizlaze iz prirode same glazbe, a ona je:
● integrativna – koncepti/domene i odgojno-obrazovni ishodi predmeta međusobno su povezani i nadopunjuju se
● interdisciplinarna – postoji čvrsta povezanost s ostalim poljima umjetničkoga područja te su moguće i poželjne brojne korelacije s ostalim predmetima, kurikulumima područja i međupredmetnim temama
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI NASTAVNOGA PREDMETA GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
Učenik će:
Steći iskustva slobodnoga izražavanja i oblikovanja ideja, osjećaja i stavova u mediju glazbe s različitih perspektiva (izvođač, stvaralac, publika). Slobodno izražavanje glazbom i uz glazbu doprinijet će razvoju kreativnosti kao metakompetencije, a široka paleta samostalnih aktivnosti ili aktivnosti u skupini potaknut će društveno-emocionalni razvoj svih učenika, uključujući darovite i učenike s teškoćama. Prenošenjem i dijeljenjem umjetničkoga doživljaja i iskustva s drugima učenici će stvoriti potrebu za sudjelovanjem u kulturnome životu zajednice.
Upoznati glazbenu umjetnost reprezentativnim ostvarenjima klasične, tradicijske i popularne glazbe . Izoštravanje slušnoga iskustva učenika preduvjet je razvijanja glazbenoga ukusa, kritičkoga mišljenja i vlastitoga sustava vrijednosti te razumijevanja višestruke uloge glazbe u različitim kontekstima. Učenici će spoznaje povezati s konceptima kultura i stilova te ih interdisciplinarno spojiti s drugim umjetničkim i znanstvenim područjima.
Osvijestiti vrijednosti regionalne, nacionalne i europske kulturne baštine u kontekstu svjetske kulture radi poticanja interkulturalnoga razumijevanja i osnaživanja usmjerenoga iskorjenjivanja predrasuda i diskriminacije. Spoznati važnost znanja, sposobnosti, vjerovanja i običaja kao kulturnoga kapitala koji se prenosi i obogaćuje novim vrijednostima. Upoznavanjem nacionalne glazbe i glazbi svijeta učenici će izgraditi odnos prema vlastitoj kulturi, razumjeti i prihvatiti druge kulture te razviti kulturnu svijest i interkulturalne kompetencije.
Ostvarenjem navedenih ciljeva razviti glazbene sposobnosti u najširem smislu te riječi . Kroz čitavu odgojno-obrazovnu vertikalu proces učenja i poučavanja glazbe usmjeren je najvišem razvoju individualnih potencijala učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. DOMENE U ORGANIZACIJI NASTAVNOGA PREDMETA GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
Učenje i poučavanje predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost ostvaruje se sljedećim domenama (slika 2).
Slika 2. Domene predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost
Domene predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost izrazito su međusobno povezane i nadopunjuju se, što upućuje na prisutnost svih domena u čitavoj odgojno-obrazovnoj vertikali, odnosno u svim ciklusima i na svim razinama. Odgojno-obrazovni ciljevi i jasno određeni ishodi učenja glazbe dostižu se primjerenom organizacijom obveznih i preporučenih sadržaja. Podjelom domena na različite aktivnosti omogućuje se isticanje pojedinih odgojno-obrazovnih ishoda tijekom procesa učenja i poučavanja (slika 3).
U učenju i poučavanju glazbe postoje i objedinjujući elementi koji su prisutni u svim domenama:
a) glazbeni jezik , čije je savladavanje potrebno za slušanje i vrednovanje glazbe, razumijevanje glazbe u kontekstu i glazbeno pismo , potrebno za izvođenje i stvaranje glazbe
b) informacijsko-komunikacijska tehnologija (IKT) kao neizostavan dio suvremenoga učenja i poučavanja glazbe.
IKT se kao objedinjujući element učenja i poučavanja ostvaruje u sklopu svih domena, a može se organizirati i kao izborna/izvannastavna aktivnost. Osim ostaloga IKT uključuje:
- upoznavanje učenika s glazbenim računalnim programima
- učenje glazbenoga pisma pomoću računala
- audio obradu i eksperimentiranje sa zvukom
- rad u programima za skladanje glazbe.
Slika 3. Organizacija kurikuluma predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost
Predmetne su domene usklađene s domenama/konceptima umjetničkoga područja kurikuluma pa omogućuju uspješno i svrhovito povezivanje glazbe s ostalim umjetnostima (slika 4).
Slika 4. Domene predmeta Glazbena kultura / Glazbena umjetnost unutar umjetničkoga područja kurikuluma
Opis domena
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
Ishodište ove domene različiti su načini upoznavanja glazbe, koji prvenstveno obuhvaćaju slušanje glazbenih djela pomoću tonskih zapisa te neposredne susrete s glazbom. Aktivnim slušanjem učenici analiziraju glazbu, opažaju glazbene sastavnice i oblikovanje glazbenog djela te razlikuju izvođače i izvođačke sastave. Susret s umjetničkim djelom, bio on posredan ili neposredan, predstavlja za učenike jedinstven doživljaj te proširuje njihovu osjetilnu i emocionalnu spoznaju.
Upoznajući glazbu različitih vrsta, stilova, pravaca i žanrova, učenik stječe znanja o glazbeno-izražajnim sastavnicama i različitim razinama organizacije glazbenog djela, te razvija slušne vještine potrebne za razumijevanje glazbene umjetnosti i za optimalno estetsko iskustvo. Utemeljen stav o glazbi - određenom stilu, vrsti glazbe i žanru, ali i konkretnom glazbenom djelu - izgrađuje se poticanjem i razvojem kritičkog mišljenja kroz razgovor, refleksiju, diskusiju i debatu. Takav pristup značajno utječe na emocionalni, intelektualni i estetski razvoj učenika, a upoznata glazbena djela otvaraju mogućnosti traganja za novim i složenijim glazbenim iskustvima.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
Aktivnosti unutar ove domene za učenike predstavljaju jedinstveno iskustvo prenošenja osjećaja, misli i stavova, a pritom se oblikuju i razvijaju kreativne osobine i glazbene sposobnosti. Glazbene igre su idealno sredstvo spontanog sinkretičkog izraza. Aktivnostima pjevanja i sviranja te pridruženog pokreta i plesa , učenik razvija pjevačke sposobnosti, motoriku i koordinaciju te ovladava elementima glazbenog jezika i pisma. Poznavanje elemenata glazbenog jezika te određena razina ovladanosti glazbenim vještinama i sposobnostima omogućuju učenicima istraživanje različitih aspekata glazbe kroz aktivnosti glazbenog stvaralaštva , kao na primjer:
kreiranje ritamskih, melodijskih i tekstualnih promjena u poznatim skladbama
slobodno i ritmizirano kretanje
stvaranje originalnih kraćih i dužih glazbenih i plesnih tvorevina
Kreativna i stvaralačka iskustva potiču intrinzičnu motivaciju, razvoj samopouzdanja i socijalnih vještina, posebice u grupnim aktivnostima. Stjecanje sigurnosti u javnom nastupu otvara put aktivnom i cjeloživotnom sudjelovanju u kulturno-umjetničkim aktivnostima zajednice.
Otvorenost nastave glazbe pruža mogućnost stavljanja naglaska na neku od navedenih aktivnosti u skladu s dobi (razred/ciklus), sposobnostima i interesima učenika. Kvalitetno provođenje navedenih aktivnosti postavit će temelje za realizaciju izvannastavnih aktivnosti i izborne nastave poput pjevačkog zbora, instrumentalnih sastava, orkestra, plesne skupine, folklornog ansambla, skladanja i ostalog.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
domena c: glazba u kontekstu
Učenje u domeni ostvaruje se širokim upoznavanjem glazbeno-umjetničkog nasljeđa, ali i suvremenih glazbenih trendova . Polazište i ove domene je doživljaj glazbe, a ostvaruje se u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okruženju, u kojem se vrlo jasno mogu spoznati uloge stvaralaca, izvođača i publike. Postupno kroz godine, učenik otkriva vrijednosti bogate regionalne, nacionalne i globalne glazbene i kulturne baštine te uočava razvoj, uloga i utjecaje glazbene umjetnosti na društvo.
Zbog razumijevanja suvremenih glazbenih kretanja, ali i sveprisutnog multimedijskog okruženja važno je da se glazba, odnosno njezine stilsko-izražajne sastavnice promatraju i u kontekstu prožimanja različitih vrsta glazbe te kroz usporedbu sa sastavnicama drugih umjetnosti. Naposljetku, potrebno je i korisno da učenik otvoreno, autentično i utemeljeno raspravlja o glazbi, glazbenim preferencijama te da iskazuje pozitivan stav prema vrijednostima u svim vrstama i žanrovima glazbe.
Učenjem i poučavanjem u domeni glazba u kontekstu stječu se sljedeća znanja, vještine i stavovi:
razumijevanje poruka glazbe različitih kultura
razumijevanje razvoja glazbe
utemeljeno kritičko mišljenje prema različitim pojavnim oblicima glazbe
oblikovanje identiteta utemeljenom na kulturnim iskustvima
odgovornosti prema vlastitoj glazbenoj kulturi, i kulturi drugih
poštivanje različitosti u izražavanju i vrednovanju glazbe
poštivanje glazbeno-umjetničke djelatnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI I RAZRADA ISHODA
Odgojno-obrazovni ishodi kurikuluma nastavnih predmeta Glazbena kultura i Glazbena umjetnost definirani su na način da omogućuju kontinuirani razvoj i nadogradnju specifičnih glazbenih i generičkih kompetencija učenika. Stečena znanja, vještine i stavovi u određenom odgojno-obrazovnom ciklusu prožimat će sve ostale, više cikluse.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
PRVI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
Odabirom dječjih pjesmica i brojalica te glazbenih djela klasične, tradicijske, popularne i filmske glazbe, učitelj će učenike uvesti u svijet glazbe. U prvome se odgojno-obrazovnom ciklusu polazi od doživljaja glazbe i pažnja se usmjerava na glazbeno iskustvo učenika i zbližavanje s glazbenom umjetnošću. Iz tog će razloga domena Izražavanje glazbom i uz glazbu (B) biti istaknuta (slika 5).
Slušanjem učenici prepoznaju, razlikuju i uspoređuju te izražavanjem uvažavaju sljedeća obilježja glazbe: karakter i ugođaj, visinu tona, melodiju, dinamiku, metar/ritam, tempo i boju/izvođače. Odgojno-obrazovni ishodi domene C ostvaruju se u okviru domena A i B.
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu
Slika 5: zastupljenost domena u 1. odgojno-obrazovnom ciklusu
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U 1. CIKLUSU
Domena A
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
Domena B
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
Domena C
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 1.1
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, glazba iz animiranih filmova)
Preporuka: 3 – 10 skladbi
A 1.2
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
- metar/dobe
- tempo
- visina tona
- melodija
- dinamika
- boja/izvođači
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 1.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 1.2
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
B 1.3
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
B 1.4
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 1.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
C 1.2
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
C 1.3
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 2.1
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, glazba iz animiranih filmova)
Preporuka: 3 – 10 skladbi
A 2.2
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
- metar/dobe
- tempo
- visina tona
- melodija
- dinamika
- boja/izvođači
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 2.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 2.2
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
B 2.3
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
B 2.4
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 2.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
C 2.2
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
C 2.3
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
DRUGI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
Tijekom drugog odgojno-obrazovnog ciklusa, domene A i B se postupno izjednačavaju (slika 6). Odgojno-obrazovni ishodi u domeni A postaju kompleksniji, s ciljem izoštravanja slušnog iskustva učenika:
- upoznavanje glazbala/skupina glazbala i pjevačkih glasova/skupina glazbala
- upoznavanje osnovnih glazbenih oblika
- slušno prepoznavanje i analiza različitih glazbenih obilježja
Domena C se proširuje u odnosu na prvi ciklus - učenici upoznaju hrvatsku tradicijsku glazbu u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici) i užem zavičajnom području.
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu
Slika 6: zastupljenost domena u 2. odgojno-obrazovnom ciklusu
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U 2. CIKLUSU
Domena A
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
Domena B
stvaranje/improviziranje/sviranje
su izborne aktivnosti
Domena C
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A3.1
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka: 3 – 10 skladbi
A 3.2
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
- metar/dobe
- tempo
- visina tona
- melodija
- dinamika
- boja/izvođači
- oblik
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 3.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 3.2
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
B 3.3
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima,
uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava
glazbeno-izražajne sastavnice.
B 3.4
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 3.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
- posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
- razlikuje primjereno od neprimjerenoga ponašanja publike
C 3.2
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
C 3.3
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja:
- prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.)
- razlikuje pojedine vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska) i vrste glazbe (npr. klasična, popularna)
na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 4.1
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 3 – 10 skladbi
A 4.2
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe, tempo, visina tona, melodija, dinamika, boja/izvođači, oblik.
Razlikuje osnovne skupine glazbala (glazbala s tipkama, glazbala sa žicama, puhačka glazbala i udaraljke).
Razlikuje osnovne skupine pjevačkih glasova (dječji, ženski, muški).
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 4.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te
vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 4.2
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
B 4.3
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima,
uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
B 4.4
IZBORNO
Svira uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te izražava svoj doživljaj glazbe.
Služi se notnim pismom za potrebe sviranja.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 4.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
- posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
- promatra glazbeno djelo iz različitih perspektiva (skladatelj, izvođači, publika)
C 4.2
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
C 4.3
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja:
- prepoznaje različite uloge glazbe
- opisuje karakter i ugođaj skladbe
- razlikuje pojedine vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska) i vrste glazbe (npr. klasična, popularna, filmska, jazz)
C 4.4
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici).
Napomena: tradicijska glazba se obrađuje prema načelu zavičajnosti.
na kraju 5. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 5.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 5 – 12 skladbi
A 5.2
Razlikuje pjevačke glasove te opaža njihovu izvedbenu ulogu.
Razlikuje boje pjevačkih glasova.
Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski).
Razlikuje vrste pjevačkih zborova.
Napomena:
Upoznaju se svi pjevački glasovi (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas).
Učitelj može odlučiti predstaviti visoke i duboke glasove u petom razredu (sopran, alt, tenor, bas) te srednje glasove u šestom razredu (mezzosopran, bariton).
A 5.3
Razlikuje zvuk i izgled glazbala.
Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama.
Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno).
Napomena:
Upoznaju se sve skupine glazbala.
Učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu.
A 5.4
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje osnovne glazbene oblike:
dvodijelni oblik (ab, aabb, aaba), strofni oblik (ab s repeticijom),
trodijelni oblik (aba, abc), glazbenu periodu kao oblik (aa’)
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 5.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 5.2
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
B 5.3
IZBORNO
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga
stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 5.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
- posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
- razlikuje različita mjesta za izvođenje glazbe (npr. koncertna dvorana, operna kuća, kazalište, crkva, različiti otvoreni ili zatvoreni prostori)
C 5.2
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, plesom/pokretom ili likovnim izrazom).
C 5.3
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe užeg zavičajnog područja.
Napomena: upoznati najmanje dvije regije.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
TREĆI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
U trećemu odgojno-obrazovnom ciklusu, naglasak se stavlja na domenu A (slika 7).
Učenici upoznaju obilježja:
- vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbe i različitih izvođačkih sastava
- različitih vrsta glazbe (klasične, tradicijske, popularne)
- glazbenih i glazbeno-scenskih vrsta
- glazbeno-stilskih razdoblja
- pojedinih pravaca glazbe 20. i 21. stoljeća te popularnih žanrova
- stapanja različitih vrsta glazbe ( crossover )
Domena B je u ovome ciklusu manje izražena, a domena C se i dalje proširuje i nadopunjuje se s domenom A. Učenici će u trećem ciklusu proširiti znanja o tradicijskoj glazbi, upoznavanjem:
- tradicijske glazbe svih regija Hrvatske, uključujući i glazbu manjinskih kultura
- europske tradicijske glazbe
- tradicijske glazbe geografski udaljenijih područja/naroda/kultura (drugi kontinenti)
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti domena.
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu
Slika 7: zastupljenost domena u 3. odgojno-obrazovnom ciklusu
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U 3. CIKLUSU
Domena A
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
Domena B
izborne aktivnosti/ishodi su sviranje ,
pokret i ples , glazbene igre i stvaralaštvo
Domena C
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
na kraju 6. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 6.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 5 – 12 skladbi
A 6.2
Razlikuje pjevačke glasove te opaža njihovu izvedbenu ulogu.
Razlikuje boje pjevačkih glasova.
Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski).
Razlikuje vrste pjevačkih zborova.
Napomena:
Upoznaju se svi pjevački glasovi (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas).
Učitelj može odlučiti predstaviti visoke i duboke glasove u petom razredu (sopran, alt, tenor, bas) te srednje glasove u šestom razredu (mezzosopran, bariton).
A 6.3
Razlikuje zvuk i izgled glazbala.
Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama.
Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno).
Napomena:
Upoznaju se sve skupine glazbala.
Učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu.
A 6.4
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje:
- vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu
- različite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne sastave (solo, komorni sastav, zbor, orkestar)
A 6.5
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje pojedine glazbene oblike:
- obvezno - rondo, tema s varijacijama
- preporučeno - složena trodijelna pjesma
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 6.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 6.2
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
B 6.3
IZBORNO
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga
stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 6.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
- posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
- (virtualno) posjećuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu
- razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti (koncert, recital, predstava, pokus, ulični performans, zvučna instalacija itd.)
- istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju
C 6.2
Na različite načine iskazuje doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, likovnim izrazom, plesom/pokretom).
C 6.3
Temeljem slušanja, razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna).
C 6.4
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske culture.
Napomena: upoznati najmanje dvije regije i najmanje jednu manjinsku kulturu.
na kraju 7. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 7.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 5 – 15 skladbi
A 7.2
Slušno prepoznaje obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna).
Prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje različite vrste glazbe prema karakterističnim glazbenim obilježjima, izvođačkome sastavu i načinima izvođenja.
A 7.3
Na temelju slušanja, prepoznaje različite glazbene vrste.
Razlikuje, opisuje i uspoređuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste.
Uspoređuje organizaciju različitih glazbenih vrsta, navodeći sličnosti i razlike.
Glazbena djela svrstava u određenu glazbenu vrstu, prema njihovim karakteristikama.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 7.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 72
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
B 7.3
IZBORNO
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga
stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 7.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
- posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
- posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu razlikuje različite načine stvaranja glazbe (skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka)
- istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju
- istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u medijima/na internetu
C 7.2
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) te opaža i prihvaća kulturne različitosti u vlastitom okružju.
C 7.3
Opaža međusobne utjecaje različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
C 7.4
Temeljem slušanja, opisuje obilježja europske tradicijske glazbe.
Napomena: upoznati najmanje dva područja europske tradicijske glazbe.
na kraju 8. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 8.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 5 – 15 skladbi
A 8.2
Slušno prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja (srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, glazba 20. i 21. stoljeća).
Glazbena djela svrstava u određeno glazbeno-stilsko razdoblje, prema njihovim karakteristikama.
A 8.3
Slušno i vizualno prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje glazbeno-scenske vrste (opera, opereta, mjuzikl, balet).
Opisuje organizaciju glazbeno-scenskih vrsta (brojevi, činovi, prizori).
Objašnjava ulogu svih sudionika u stvaranju i izvedbi određene glazbeno-scenske vrste (skladatelj, libretist, dirigent, kostimograf, scenograf, solisti, zbor, orkestar itd.).
Slušno razlikuje glazbene brojeve (uvertira, arija, recitativ, solistički ansambli, zborovi).
Opisuje povezanost glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu.
Glazbena djela svrstava u određenu glazbeno-scensku vrstu, prema njihovim karakteristikama.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 8.1
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
B 8.2
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice i stilska obilježja pjesme.
B 8.3
IZBORNO
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga
stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 8.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
- posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
- posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu
- razlikuje načine upoznavanja glazbe, glazbenog doživljaja/iskustva (snimka, izvedba uživo, emitiranje - radio, televizija, internet, izvedba uživo uz prethodno nasnimljeni zvuk itd.)
- istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju
- istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u medijima/na internetu
C 8.2
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
C 8.3
Opisuje spajanje različitih vrsta glazbe ( crossover) , uspoređuje glazbeno- izražajne sastavnice i istražuje globalne trendove.
C 8.4
Temeljem slušanja, opisuje obilježja tradicijske glazbe geografski udaljenijih naroda/kultura (Sjeverna Amerika, Južna Amerika, Afrika, Australija, Azija).
Napomena: upoznati najmanje dva područja/kontinenta.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ČETVRTI I PETI ODGOJNO-OBRAZOVNI CIKLUS
U predmetu Glazbena umjetnost, sve se glazbene pojave i sva slušna iskustva osvještavaju u različitim kulturnim i društveno-povijesnim kontekstima. Odgojno-obrazovni ishodi domena A i C su komplementarni i ostvaruju se integrativno (domena A u okviru domene C).
Aktivnosti i sadržaji domene B ostvaruju se sukladno interesima i željama učenika, uz moguće povezivanje glazbe s ostalim umjetnostima (slika 8).
Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda sukladno je zastupljenosti i suodnosu domena.
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu
Slika 8: zastupljenost domena u 4. i 5. odgojno-obrazovnom ciklusu
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI U 4. I 5. CIKLUSU
Domena A
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
Domena B
aktivnosti su izborne i ostvaruju se
prema interesima učenika
Domena C
svi odgojno-obrazovni ishodi su obvezni
Uz realizaciju obveznih i preporučenih sadržaja , u okviru 4. i 5. ciklusa ponuđeno je dvanaest izbornih tema (tablice 2 i 3). Učitelj može samostalno odabrati koje će teme realizirati u kojoj godini učenja. Obvezno je realizirati najmanje jednu temu godišnje, odnosno dvije teme po ciklusu. Naslovi tema su postavljeni vrlo široko i učitelj ih može sadržajno koncipirati na različite načine te povezivati glazbu s ostalim područjima kurikuluma, međupredmetnim temama i nastavnim predmetima.
Tablica 2: Izborne teme u 4. i 5. ciklusu
IZBORNE TEME
ČOVJEK I GLAZBA
GLAZBA I POKRET
GLAZBA I PROŠLOST
GLAZBA I ZNANOST
GLAZBA I RELIGIJA
GLAZBA I IDEOLOGIJA
GLAZBENO DJELO:
STVARANJE - IZVEDBA - PUBLIKA
VRIJEME U GLAZBI:
TEMPO, METAR, RITAM
POPULARNA GLAZBA,
MEDIJI I INTERNET
GLAZBOTERAPIJA
GLAZBA, PLES I OBIČAJI
DREVNIH CIVILIZACIJA
TRADICIJSKA GLAZBA,
PLES I OBIČAJI
(HRVATSKA, EUROPA, SVIJET)
Tablica 3: Obvezni I preporučeni sadržaji u 4. I 5. ciklusu
OBVEZNI SADRŽAJI
PREPORUČENI SADRŽAJI
VRSTE GLAZBE, GLAZBENO-STILSKA RAZDOBLJA, PRAVCI/POKRETI I GLAZBENI ŽANROVI
- klasična, tradicijska i popularna glazba
- srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam (bečka klasika),
romantizam
- realizam, verizam, nacionalni stilovi
- impresionizam, ekspresionizam, neoklasicizam, minimalizam
- spajanje različitih vrsta glazbe ( crossover ) i prožimanje žanrova (fuzija)
- galantni stil
- specifičnosti unutar jednog glazbeno-stilskog razdoblja
(npr. rani i kasni romantizam)
- ostali neostilovi, pravci i pokreti glazbe 20. i 21. stoljeća
- tradicijska i popularna glazba: različiti pravci, žanrovi, podžanrovi i
hibridni stilovi
SKLADATELJI
- najmanje pet „velikih“ skladatelja u svakom odgojno-obrazovnom ciklusu: predstavljanjem opusa skladatelja prikazat će se ujedno
i obilježja određenog glazbeno-stilskog razdoblja/pravca/pokreta (glazbeno-izražajne sastavnice, tehnike i postupci)
IZVOĐAČKI SASTAVI
- sve skupine glazbala i sva glazbala
- komorni sastavi - duo/duet, trio/tercet, kvartet, kvintet
- sastav standardnog orkestra i mješoviti zbor
- tradicijska i povijesna glazbala, povijesni razvoj orkestra
- elektronički instrumenti i glazbala/instrumenti u suvremenoj glazbi
- ostali povijesni i suvremeni ansambli
GLAZBENI OBLICI, GLAZBENE I GLAZBENO-SCENSKE VRSTE, RAZLIČITE SKLADBE
- dvodijelni oblik, trodijelni i složeni trodijelni oblik, rondo,
ema s varijacijama, sonatni oblik
- suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma, solopjesma,
glasovirska minijatura, fuga
- oratorij/pasija, kantata, misa/ rekvijem
- opera, opereta, mjuzikl, balet
- glazba za scenu/kazalište (eng. incidental music )
- glazbeni oblici i vrste specifični za pojedina glazbeno- stilska razdoblja
(npr. balada, motet, madrigal, preludij, pasakalja, tokata, serenada,
divertimento, koncertna uvertira itd.)
- različite svjetovne, duhovne i didaktičke skladbe (npr. pjesma uz
orkestar, Stabat Mater, Magnificat, etida, invencija itd.)
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 1.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 10 – 30 skladbi
A 1.2
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo,
dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
A 1.3
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja
glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
A 1.4
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 1.1
IZBORNO
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 1.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
C 1.2
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina e opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
C 1.3
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
C 1.4
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta ) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja ( crossover i fuzija ).
C 1.5
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 2.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 10 – 30 skladbi
A 2.2
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
A 2.3
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja
glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
A 2.4
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 2.1
IZBORNO
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 2.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
C 2.2
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina e opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
C 2.3
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
C 2.4
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
C 2.5
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 3.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 10 – 30 skladbi
A 3.2
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
A 3.3
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja
glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
A 3.4
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 3.1
IZBORNO
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 3.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini. Vrednuje kvalitetu i autentičnost izvedbe.
C 3.2
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina te analizira formalne, neformalne i informalne utjecaje na oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
C 3.3
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
C 3.4
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 4.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 10 – 30 skladbi
A 4.2
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
A 4.3
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja
glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
A 4.4
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 4.1
IZBORNO
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 4.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini. Vrednuje kvalitetu i autentičnost izvedbe.
Kritički promišlja o vrijednosti i značaju glazbeno-umjetničkih djela.
C 4.2
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina te analizira formalne, neformalne i informalne utjecaje na oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
C 4.3
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravce i žanrove u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
C 4.4
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (dvogodišnji program), učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 1.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 10 – 30 skladbi
A 1.2
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
A 1.3
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja
glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
A 1.4
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 1.1
IZBORNO
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 1.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
C 1.2
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina e opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
C 1.3
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
C 1.4
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta ) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja ( crossover i fuzija ).
C 1.5
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (dvogodišnji program), učenik:
DOMENA
r.br.
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHOD I RAZRADA ISHODA
SLUŠANJE
I UPOZNAVANJE
GLAZBE (A)
A 2.1
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna)
Preporuka: 10 – 30 skladbi
A 2.2
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
A 2.3
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja
glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
A 2.4
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
IZRAŽAVANJE
GLAZBOM
I UZ GLAZBU (B)
B 2.1
IZBORNO
Ostvaruje različite glazbene aktivnosti u skladu s vlastitim interesima i sklonostima (pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo i uporaba IKT-a)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
GLAZBA
U KONTEKSTU (C)
C 2.1
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
C 2.2
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina e opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
C 2.3
Opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
C 2.4
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
C 2.5
Povezuje glazbenu umjetnost s ostalim umjetnostima.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. POVEZANOST S DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F.1 ISKUSTVA UČENJA
Učenje i poučavanje glazbe temelji se na obilježjima otvorenoga i humanističkog kurikuluma , u kojemu su sve aktivnosti usmjerene prema realizaciji visoko kvalitetnog, učinkovitog i poticajnog procesa učenja i poučavanja. Utvrđeni se odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju sukladno sposobnostima, iskustvima, interesima i preferencijama svakog učenika. Treba uzeti u obzir da se učenici susreću s glazbom i upoznaju je u različitim formalnim, neformalnim i informalnim kontekstima, a to su:
a) učionica , odnosno opremljen kabinet za učenje i poučavanje glazbe
b) škola kao poticajan prostor za realizaciju glazbenih i ostalih umjetničkih aktivnosti
c) izvanučioničko okružje , koje je prilika za neposredan i autentičan susret s glazbom (kazališta, koncertne dvorane, operne kuće, ali i različite situacije iz svakodnevnog života)
d) virtualno okružje (mediji/internet), pri čemu je učenike potrebno odgojiti za kritički i selektivan pristup glazbenoj ponudi.
Iskustva učenja usmjerena su na:
- uspostavljanje demokratskog, kreativnog i opuštenog ozračja koje će sve učenike potaknuti na sudjelovanje u glazbenim aktivnostima, zainteresirati ih za glazbu te pobuditi u njima osjećaj zadovoljstva
- cjelovit razvoj djeteta i mlade osobe u kognitivnim, psihomotornim i afektivnim dimenzijama toga razvoja
- optimalne puteve stjecanja glazbenih sposobnosti, pritom ne zaboravljajući da je u realizaciji svih glazbenih aktivnosti proces važniji od rezultata
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ULOGA UČITELJA
Svakome je učitelju Glazbene kulture/Glazbene umjetnosti ukazana mogućnost da sukladno sklonostima i preferencijama učenika samostalno utvrdi izvedbene aktivnosti, organizirajući odgojno-obrazovne ishode iz tri komplementarne i kompatibilne domene. Upravo je iz tog razloga uloga kompetentnog učitelja u realizaciji nastave glazbe izrazito značajna. Učitelj u odgojno-obrazovnom procesu ostvaruje cijelu paletu glazbenih aktivnosti, koje se kreću od neposrednog poučavanja do projektne nastave kojom se učenje glazbe proširuje izvan okvira nastavnog sata i učionice.
Otvorenost kurikuluma učiteljima omogućuje da zadane kurikulumske jezgre preoblikuju u izvedbene materijale:
- koristeći vlastiti kreativni potencijal, slobodnim odabirom i organizacijom sadržaja i načina rada
- u skladu sa suvremenim metodičkim spoznajama i dostupnom tehnologijom
- u suradnji s učenicima, uvažavajući različitosti glazbenih doživljaja, specifičnosti u stilovima učenja, stupnju sposobnosti i razvojnih vještina
U svim se glazbenim aktivnostima ostvaruje potpuna integracija svih učenika i pruža im se prilika za otkrivanje i optimalan razvoj individualnih glazbenih kompetencija. Učitelj glazbe uvažava ekonomske, socijalne, kulturološke, vjerske i svjetonazorske razlike među učenicima i pristupa individualno svakom učeniku, koliko je to moguće s obzirom na broj učenika u razrednom odjeljenju. Istodobno teži koherentnosti najčešće heterogenih razreda, što je od naročite važnosti za realizaciju, praćenje i vrednovanje skupnih glazbenih aktivnosti poput pjevanja, sviranja, pokreta uz glazbu i glazbenih igara. S posebnom pažnjom treba pristupiti planiranju nastavnih zadataka za učenike s poteškoćama i omogućiti im glazbena iskustva u skladu s njihovim mogućnostima. Ovi će učenici na nastavi glazbe dobiti priliku razviti kreativno mišljenje te slušne, izražajne, motoričke i socijalne vještine. Važna uloga učitelja je otkrivanje darovitih učenika, njegovanje darovitosti i prema interesima učenika, upućivanje na druge oblike glazbenoga obrazovanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
MATERIJALI I IZVORI
Za učenje i poučavanje glazbe potrebna je specijalizirana učionica (kabinet), koja je uz standardna sredstva i pomagala opremljena:
1. Uređajima za reprodukciju audio i video zapisa (hi-fi linija, računalo s pristupom internetu, kvalitetni zvučnici i projektor);
2. Glasovirom i/ili nekim drugim instrumentom;
3. Dječjim instrumentarijem;
4. Sredstvima za primjenu IKT-a u nastavi glazbe.
Učenici će i u drugim, učenju i poučavanju primjerenim prostorima na kreativan način ostvarivati odgojno-obrazovne ishode te obogatiti osobna kulturna iskustva. U učenju i poučavanju glazbe se također vodi računa o pomnom odabiru kvalitetne glazbene literature koja zadovoljava stručno-glazbene, pedagoške, društvene i umjetničke/estetske kriterije.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F.2 ORGANIZACIJA ODGOJNO-OBRAZOVNOGA PROCESA
Učenje i poučavanje glazbe je u svim odgojno-obrazovnim ciklusima i razinama zastupljeno s jednim satom tjedno u redovnoj nastavi.
Škole su obvezne omogućiti proširenje učenja i poučavanja glazbe u vidu izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula, izvanučioničke nastave, izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti te različitih vrsta projekata planiranih školskim kurikulumom. Navedeni oblici rada omogućuju kvalitetan umjetnički rast i razvoj svakog učenika. Predstavljaju i djelotvoran način prevencije društveno neprihvatljivog ponašanja, stoga se preporučaju u svim ciklusima i svim godinama učenja.
Na ovaj se način kod učenika stvara potreba za cjeloživotnim istraživanjem glazbe, daljnjim razvijanjem glazbenih sposobnosti i vještina, produbljivanjem “glazbenih znanja” i naposljetku, sudjelovanjem u glazbenom životu zajednice.
Ovi oblici rada okarakterizirani su principom dobrovoljnog uključivanja učenika . Oblikuju se u skladu s potrebama, željama i sklonostima učenika, omogućujući grupiranje učenika različite dobi, a uključuju:
1. Glazbene radionice, igraonice i slušaonice
2. Različite ansamble (komorne sastave, zborove i orkestre)
3. Umjetničke projekte u kojima su uz glazbu implementirane i ostale umjetnosti (npr. postava mjuzikla)
4. Interdisciplinarne projekte u kojima se glazba povezuje s ostalim nastavnim predmetima/ područjima/međupredmetnim temama
5. Izvanučioničku nastavu koja uključuje posjete glazbeno-kulturnim ustanovama te glazbeno-edukativne izlete
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F.3 AKTIVNOSTI U NASTAVI GLAZBE
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE
U učenju i poučavanju glazbe, sve se relevantne aktivnosti temelje na slušnom iskustvu . Pri aktivnom, analitički usmjerenom i višekratnom slušanju glazbe, glazbeno je djelo sredstvo upoznavanja:
● glazbeno-izražajnih sastavnica
● principa organizacije glazbenog djela (glazbeni oblici, glazbene vrste)
● obilježja glazbenih djela visoke kulture te različitih i raznovrsnih tradicijskih kultura i supkultura
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Od svih aktivnosti u nastavi glazbe, slušanje i upoznavanje glazbe pruža najviše mogućnosti za estetski odgoj učenika. Pritom glazbeno djelo postaje jednim od ciljeva nastave glazbe i upoznaje se zbog njegove ljepote i utvrđene trajne vrijednosti. Sadržaji predstavljeni aktivnošću slušanja trebaju za učenike biti atraktivni, a u tehničkom i izvedbenom pogledu najbolje moguće kvalitete. S obzirom na dob učenika, potrebno je paziti na trajanje i karakter skladbi te mogućnosti njihova povezivanja s različitim kontekstima. Učenike treba upoznati s najkvalitetnijim glazbenim djelima različitih razdoblja, stilova, vrsta i žanrova, kako bi se uspostavila vrijednosna mjerila za estetsko i kritičko doživljavanje glazbe i kod učenika razvio glazbeni ukus. Od posebne je važnosti neposredan susret s glazbom u autentičnom okružju i treba ga omogućiti učenicima u što većoj mjeri. Fleksibilnost procesa učenja i poučavanja koju pruža otvoreni kurikulum i realizacija projektnih tjedana, učenicima omogućuje sudjelovanje u kulturno-glazbenim događajima i u sâmoj školi.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
PJEVANJE
S ciljem njegovanja glasa i razvijanja kulture lijepoga pjevanja, učenike se kontinuirano potiče na aktivno sudjelovanje u ovoj aktivnosti. Svjesna će aktivnost rezultirati uključenosti učenika u smjeru izražajnije i bolje interpretacije određene pjesme. Krajnji rezultat učenja bit će lijepo izvedena pjesma, s jasnim i razumljivim tekstom te tempom i dinamikom usklađenim karakteru pjesme. Posebna se pozornost polaže na pravilan pjevački razvoj i ostvarivanje pjevačkih potencijala te moguće usmjeravanje na dodatno bavljenje pjevanjem kroz različite izvannastavne/izborne sadržaje. Lijepo će pjevanje kod učenika razviti senzibilitet za glazbu, potaknuti emocionalne reakcije i pospješiti stjecanje kompetencija za estetsko i kritičko vrednovanje glazbe.
Pjesme se u nastavi glazbe uče usvajanjem po sluhu. Učitelj pritom na glazbalu (klavijature, gitara, harmonika) izvodi harmonijsku pratnju. Pjevanje uz matricu bi trebalo izbjegavati. Prema preporukama za ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj samostalno odabire pjesme - umjetničke/autorske, dječje i tradicijske.
Prilikom odabira pjesama, treba voditi računa o:
● zanimljivosti i atraktivnosti, ali i umjetničkoj vrijednosti pjesama
● interesima i dobi učenika te sukladno tome primjerenoj težini pjesama (opseg i struktura melodije, ritamske figure i kombinacije, prikladan tempo)
● jasnoći teksta i primjerenosti sadržaja
● interkulturnom načelu prema kojem će učenici upoznati pjesme različitih kultura, na različitim jezicima i narječjima, uz odgovarajuću etnomuzikološku obradu
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
SVIRANJE
Sviranje otvara mogućnost aktivnog sudjelovanja učenika u reprodukciji i interpretaciji jednostavnijih glazbenih djela. Za potrebe sviranja, učenici usvajaju simbole glazbenoga pisma. Aktivnosti sviranja mogu biti:
● sviranje metra i ritma
● sviranje melodije i/ili harmonijske pratnje
● glazbeno stvaralaštvo i ritamska/melodijska/harmonijska improvizacija
U skladu s interesima, sposobnostima i dobi učenika, sviranje se može realizirati na dječjem instrumentariju 6 ( Glazbene instrumente u prvom ciklusu mogu samostalno izraditi i sami učenici. Dječji instrumentarij podrazumijeva ritamske i melodijske udaraljke zadovoljavajuće kvalitete.) , korištenjem tijela kao instrumenta (tjeloglazba), na standardnim glazbalima te proizvodnjom zvuka na elektronskim instrumentima i/ili računalu.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
GLAZBENE IGRE
Glazbene se igre na različite načine mogu primijeniti u svim odgojno-obrazovnim ciklusima. Postoje glazbene igre koje:
● uključuju pjevanje i/ili druge aktivnosti izvođenja glazbe
● pospješuju slušnu percepciju i pamćenje glazbe
● uz slušanje glazbe učenike potiču na ples i pokret
● uključuju glazbeno stvaralaštvo (uz moguću upotrebu IKT-a)
● služe kao sredstvo ponavljanja i utvrđivanja različitih „glazbenih znanja“
Glazbenim se igrama značajni glazbeni pojmovi i činjenice usvajaju nesvjesno i uz zabavu. Igre sa slušanjem doprinose pamćenju kvalitetnih i trajno vrijednih glazbenih djela i razvoju glazbenog ukusa. Kvalitetno osmišljene računalne glazbene igre pozitivno utječu na kognitivni, psihomotorni i afektivni razvoj učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
STVARALAŠTVO
Važno je istaknuti da se kreativne glazbene aktivnosti ne poistovjećuju isključivo sa stvaranjem glazbe u užem smislu te riječi. One uključuju zamišljanje (npr. gdje, kada i kako bi se mogla izvesti određena skladba), pretpostavljanje (npr. u kojim se smjerovima mogu razvijati određene vrste glazbe u budućnosti), planiranje (npr. osmišljavanje i organizacija glazbene izvedbe), predviđanje (npr. procjena mogućih prepreka u realizaciji glazbeno-umjetničkog projekta) i poboljšavanje (npr. prilagodba i promjena aktivnosti u skladu s postavljenim ciljevima).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA (IKT)
Aktualne potrebe učenika u 21. stoljeću upućuju na korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije. Učenje i poučavanje uz pomoć IKT-a uključuje rad s računalnim programima namijenjenim e-učenju; korištenje društvenih mreža; alate za uvježbavanje glazbenih znanja i vještina; izvođenje, skladanje, uređivanje, snimanje i improvizaciju; izradu prezentacijskih izvješća i naposljetku, povezivanje učenika, razreda, škola te lokalne zajednice. Digitalna tehnologija koristan je alat koji može nadopuniti redovnu nastavu, omogućiti dostupnost raznolikim glazbenim sadržajima te osuvremeniti cjelokupni proces učenja i poučavanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU GLAZBENA KULTURA I GLAZBENA UMJETNOST
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G.1 SVRHA VREDNOVANJA U UČENJU I POUČAVANJU GLAZBE
Učenje i poučavanje glazbe ostvaruje se u ozračju koje potiče prirodnu sklonost svakog djeteta i mlade osobe za izražavanjem vlastitih ideja, osjećaja i stavova. Uloga glazbe u afektivnom, psihomotornom, spoznajnom, estetskom i psihosocijalnom razvoju, ostvaruje se aktivnim glazbenim iskustvom , usklađenim s razvojnim mogućnostima i interesima učenika. Vrednovanje ostvarene razine odgojno-obrazovnih ishoda u učenju i poučavanju glazbe provodi se isključivo zbog dobrobiti učenika . Učenici su središte odgojno-obrazovnog procesa i oni u pravilu vole glazbu i žele se njome baviti na različite načine. Praćenje i vrednovanje učenika sastavni je dio svakoga nastavnog sata glazbe i treba se odvijati prirodno, ne stvarajući stresnu situaciju za učenike. Vrednovanje treba biti usko povezano, usklađeno te istovremeno osmišljeno i planirano s učenjem i poučavanjem.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
DIJAGNOSTIČKO VREDNOVANJE
Na početku svake godine/ciklusa/razine odgoja i obrazovanja, od iznimne je važnosti dijagnosticirati inicijalnu sliku o sposobnostima i vještinama učenika te njihovim interesima, navikama i preferencijama. Prema inicijalnim procjenama, kontinuirano će se i sustavno nadograđivati proces učenja i poučavanja te pomno pratiti individualni i skupni napredak učenika. Sa svrhom planiranja optimalnog procesa učenja i poučavanja, posebna se pažnja usmjerava prema različitim početnim iskustvima učenika te tempu i mogućnostima razvoja glazbenih i generičkih kompetencija.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
FORMATIVNO VREDNOVANJE
U učenju i poučavanju glazbe, temeljno načelo vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda je kontinuirano praćenje procesa razvoja znanja, vještina, sposobnosti i stavova učenika.
U planiranju, organizaciji i izvedbi raznovrsnih glazbenih aktivnosti , proces je važniji od krajnjeg rezultata. Prati se i vrednuje angažiranost učenika u određenim glazbenim aktivnostima poput pjevanja i sviranja, a ne glazbene sposobnosti. U ovakvim će se aktivnostima učenike u pravilu pratiti grupno, a učenike s posebno izraženim sposobnostima i interesom nastavnik može vrednovati i prilikom samostalne glazbene izvedbe. Formativni se pristup zadržava kao princip u vrednovanju ishoda u cijeloj odgojno-obrazovnoj vertikali, pri čemu se potiče učenikovo slobodno i neopterećeno traganje za optimalnim glazbenim ili s glazbom povezanim izrazom. Već samim sudjelovanjem u aktivnostima izražavanja, izvođenja i stvaranja, učenici stječu glazbene sposobnosti/vještine i razvijaju glazbeni senzibilitet pa se usvojenost većine odgojno-obrazovnih ishoda ne provjerava na kraju godine (sumativnim vrednovanjem).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
KRITERIJSKO VREDNOVANJE
U predmetima Glazbena kultura i glazbena umjetnost prednost se daje kriterijskom vrednovanju . To znači da će učitelj pojedinog učenika vrednovati prema unaprijed definiranim kriterijima, orijentirajući se pomoću razina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.
Ne preporuča se normativno vrednovanje , koje podrazumijeva uspoređivanje postignuća pojedinoga učenika s postignućima ostalih učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G.2 PRISTUPI VREDNOVANJU U PREDMETIMA GLAZBENA KULTURA / UMJETNOST
Temeljni pristupi vrednovanja koji su prisutni u svim domenama predmeta su:
a. Vrednovanje za učenje
b. Vrednovanje kao učenje
c. Vrednovanje naučenoga
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G.2.1 VREDNOVANJE ZA UČENJE
Ovaj se pristup vrednovanju u nastavi glazbe odvija za vrijeme sâmoga procesa učenja i poučavanja i ima višestruku ulogu:
● kvalitativna povratna informacija učenicima o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (znanja, vještina i stavova)
● razmjena iskustava o procesima učenja i usvojenosti znanja i vještina, u odnosu na postavljena očekivanja
● motivacija učenicima za poboljšanje učenja, ali i nastavnicima za unaprjeđenje i planiranje budućeg učenja i poučavanja
Kvalitativne povratne informacije bit će motivacija učenicima u poboljšanju učenja i posebno će biti od pomoći u razumijevanju sljedećih procesa:
1. razvoj strategija za slušanje glazbe , kao alata za uspješnu analizu glazbe, kritički pristup glazbenom djelu i estetski doživljaj
2. razvoj vlastitih glazbenih sposobnosti i vještina , koji uključuje prikladan i optimalan odabir glazbenih aktivnosti koje bi pospješile taj razvoj
3. razvoj metakognitivnih vještina , kao alata za povezivanje slušnoga iskustva i različitih glazbenih i ostalih znanja
Tehnike prikupljanja podataka kod vrednovanja za učenje su:
- praćenje, promatranje i bilježenje učeničkih aktivnosti
- opažanje učenika prilikom skupnoga ili individualnog rada
- razgovor s učenikom
Vrednovanje za učenje ne rezultira ocjenom, već razmjenom informacija o učenju i rezultatima učenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G.2.2 VREDNOVANJE KAO UČENJE
Vrednovanje kao učenje jest pristup vrednovanju koji se temelji na ideji da učenici vrednovanjem uče, stoga nužno podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja. Vrednovanje kao učenje učenike potiče na praćenje, refleksiju i samovrednovanje vlastitog učenja. Kritičnost prema aktivnostima i rezultatima vlastitoga rada u svim domenama, podrazumijeva odgovoran odnos prema obvezama i pozitivno utječe na intrinzičnu motivaciju učenika. Samovrednovanje treba poticati od najranijih dana, usmjeravajući učenike na argumentirano iskazivanje zadovoljstva ili nezadovoljstva učinjenim odnosno naučenim, a sukladno iskazanom planirati poboljšanja. Navedeni postupci posebno su vrijedni i učinkoviti u razvoju kreativnosti u aktivnostima izražavanja, izvođenja i stvaranja. Uz ohrabrivanje i poticanje učenika u razvoju kompetencija, potrebno je mudro koristiti mnoštvo prilika za učenje na pogreškama. Sloboda koja raste uz spoznaju kako se može pogriješiti otvara put samoostvarenju učenika i oslobađanju njegovih kreativnih potencijala. Uz samoanalizu i samovrednovanje, učenici će procjenjivati rad i napredak drugih učenika i vrednovati skupne glazbene aktivnosti.
U svrhu estetskog odgoja učenika i oblikovanja vrijednosnih kriterija, od iznimne je važnosti naučiti vrednovati glazbeno djelo kao umjetnički proces (glazbenu izvedbu) i proizvod (glazbeno djelo trajne umjetničke vrijednosti).
Vrednovanje kao učenje u učenju i poučavanju glazbe odnosi se na:
● samoanalizu i samovrednovanje procesa razvoja vlastitih generičkih i glazbenih kompetencija
● samoprocjenu vlastitog uspjeha prilikom izražavanja, izvođenja ili stvaranja
● procjenu izražavanja/izvođenja/stvaranja kod drugih učenika
● vrednovanje izražavanja/izvođenja/stvaranja kao skupne glazbene aktivnosti, gdje će vrednovanje uključivati planiranje i organizaciju aktivnosti, realizaciju aktivnosti (proces) i predstavljanje aktivnosti (rezultat)
● kritičko vrednovanje glazbenog djela, uz primjenu utvrđenih estetskih kriterija
● vrednovanje izvedbe glazbenog djela doživljenog u autentičnom, prilagođenom ili virtualnom okružju, koje uključuje vrednovanje originalnosti izvedbe, primjerenosti izvedbe određenom kontekstu (mjestu i publici) te prihvaćanje djela od strane publike
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G.2.3 VREDNOVANJE NAUČENOGA
Vrednovanje naučenoga jest sumativno vrednovanje kojemu je svrha procjena usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda nakon određenoga (kraćega ili dužega) razdoblja učenja i poučavanja. Provodi se periodično, nakon određene nastavne cjeline, odnosno obrazovnog razdoblja.
Vrednovanje usvojenih znanja, vještina i stavova u nastavi glazbe, usklađuje se s definiranim odgojno-obrazovnim ishodima kurikuluma predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost, razradom ključnih sadržaja ishoda te različitim razinama usvojenosti (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra i iznimna). Međutim, razine usvojenosti se ne smiju protumačiti kao brojčane ocjene . One su određene tako da opisuju postignuća učenika na kraju školske godine pa ih učitelji neće moći izravno primijeniti u svakome pojedinom vrednovanju. To se posebno odnosi na odgojno-obrazovne ishode vezane uz poznavanje glazbe (A domena) te pjevanje i ostale aktivnosti (B domena) gdje će se naglasak staviti na sustavno praćenje učenika tijekom godine, bez sumativne procjene na kraju određene nastavne cjeline/razdoblja.
Razine usvojenosti u svim odgojno-obrazovnim ciklusima su:
a. putokaz za kvalitativno opisivanje postignuća učenika
b. orijentir za izradu kriterija vrednovanja koje će učitelji odrediti samostalno
Tehnike prikupljanja podataka u svrhu vrednovanja naučenoga su:
- različiti usmeni i pisani oblici provjere
- samostalni radovi učenika
- bilješke o praćenju učeničkih aktivnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
ELEMENTI VREDNOVANJA
Obvezni elementi vrednovanja koji rezultiraju opisnom i/ili brojčanom ocjenom su:
1. Slušanje glazbe
2. Aktivnosti u učenju glazbe
3. Razumijevanje glazbe u kontekstu
Elementi vrednovanja su usklađeni s jasno određenim odgojno-obrazovnim ishodima za svaku godinu učenja (tablica 4).
Tablica 4: Elementi vrednovanja u predmetima Glazbena kultura/Glazbena umjetnost
SLUŠANJE
GLAZBE
AKTIVNOSTI
U UČENJU GLAZBE
RAZUMIJEVANJE GLAZBE
U KONTEKSTU
Opažanje, razlikovanje i analiza glazbeno-izražajnih sastavnica
(ovisno o dobi učenika i razredu/ ciklusu/razini):
- tempo-metar-ritam
- visina tona, melodija
- dinamika
- boja/izvođači
- organizacija (oblik i vrsta)
- tekstura (slog)
Izražavanje, izvođenje i stvaranje:
- uključenost učenika u
realizaciju skupnih glazbenih
aktivnosti
- individualna glazbena
aktivnost učenika
(ne ocjenjuje se kao vještina)
Razumijevanje:
- obilježja različitih vrsta glazbe
-obilježja hrvatske tradicijske glazbe, europske glazbe i glazbi svijeta
- međusobnih utjecaja različitih vrsta glazbe
- razvoja glazbene umjetnosti kroz povijest
Povezivanje :
- glazbe s ostalim umjetnostima (predmet Glazbena umjetnost)
- glazbe sa znanošću,
tehnologijom i medijima (predmet Glazbena umjetnost)
Slušno identificiranje obilježja:
- različitih vrsta glazbe
- različitih glazbeno-stilskih
razdoblja, pravaca i žanrova
Sudjelovanje u glazbeno-kulturnom životu škole i zajednice.
Samostalno istraživanje glazbe pomoću različitih izvora.
Osobni osvrt na doživljaj glazbe u autentičnom, prilagođenom ili virtualnom okružju (u pisanom ili usmenom obliku).
Poznavanje glazbe prisutno je u svim predmetnim domenama jer se glazba neće upoznati isključivo aktivnošću slušanja, nego i njezinim izvođenjem te doživljavanjem u određenom kontekstu. Poznavanje glazbe će se formativno pratiti i vrednovati tijekom čitave nastavne godine. Međutim, navođenje naziva skladbi i imena skladatelja se neće sumativno provjeravati i brojčano ocjenjivati jer se naglasak stavlja na dubinu poznavanja skladbe.
Poznavanje činjenica i definicija nema nikakvu značajniju vrijednost, ukoliko se ne može praktično primijeniti u analizi glazbenog djela.
Potrebno je i neophodno naglasiti koji se elementi u nastavi glazbe neće ocjenjivati brojčano :
- poznavanje notnoga pisma
- razina glazbene izvedbe (vještina pjevanja/sviranja)
- verbalne informacije o glazbi koje nisu povezane sa slušnim iskustvom učenika (npr. životopisi skladatelja)
Učenike koji su u određenim aktivnostima postigli visoku kvalitetu, može se vrednovati brojčanom ocjenom i potaknuti za daljnji napredak.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
IZVJEŠĆIVANJE
Svrha izvješćivanja je pravodobna, jasna i precizna povratna informacija učenicima, roditeljima i učiteljima o postignućima u tri postojeće predmetne domene, ali i u napredovanju u razvoju socijalnih, komunikacijskih i metakognitivnih vještina. S učenicima je nužno je izgraditi klimu suradništva i povjerenja, kako bi slobodno razgovarati o vlastitim postignućima te bili motivirani za daljnje učenje.
U prvome odgojno-obrazovnom ciklusu nema brojčanih ocjena i koriste se kvalitativni opisivači postignuća:
- potrebna podrška u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda
- ostvareni odgojno-obrazovni ishodi
- iznimno ostvareni odgojno-obrazovni ishodi
U drugome odgojno-obrazovnom ciklusu se uz kvalitativne opise uvode brojčane ocjene i koristi se postojeća ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva (1 - nedovoljan, 2 - dovoljan, 3 - dobar, 4 - vrlo dobar i 5 - odličan).
U trećemu, četvrtom i petom odgojno-obrazovnom ciklusu određuju se zaključne brojčane ocjene. Uz usvojenost specifičnih glazbenih kompetencija, učitelj daje procjenu određenih elemenata generičkih kompetencija:
- odgovornost
- samostalnost i samoinicijativnost
- komunikacija i suradnja
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
DONOŠENJE ZAKLJUČNE (PR)OCJENE
Zaključna (pr)ocjena ne bi trebala biti aritmetička sredina pojedinačnih ocjena prikupljenih iz pristupa vrednovanja naučenoga. Ona treba odražavati ono što je učenik dominantno pokazao vrednovanjem naučenoga u pojedinim elementima, ali u određenoj mjeri treba uvažiti i pokazatelje o učenikovu učenju i napredovanju prikupljene drugim pristupima vrednovanja (vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje).
Zaključna (pr)ocjena postignuća učenika u učenju i poučavanju glazbe proizlazi iz jasno određenih i razrađenih odgojno-obrazovnih ishoda. Davanje važnosti pojedinoj domeni u donošenju zaključne (pr)ocjene treba biti u suglasju sa zastupljenošću domena u učenju i poučavanju glazbe kroz odgojno-obrazovnu vertikalu. Izraženost domena u pojedinim ciklusima prilikom donošenja zaključne (pr)ocjene može se okvirno prikazati (tablica x), ali ne i odrediti točnim postotcima/ponderima, s obzirom na prirodu sâme glazbe, pa tako i nastavnog predmeta Glazbena kultura/Glazbena umjetnost (tablica 5).
U prvom odgojno-obrazovnom ciklusu i većem dijelu drugog odgojno-obrazovnog ciklusa, naglasak je stavljen na domenu Izražavanje glazbom i uz glazbu, s tim da će se glazbene aktivnosti (pr)ocjenjivati kroz uključenost i motiviranost učenika, a ne kao glazbeno-izvođačke i/ili stvaralačke vještine. Slušanje glazbe je u ranijim ciklusima priprema za opažanje i razlikovanje složenijih glazbeno-izražajnih sastavnica i značajki, a Glazba u kontekstu će se upoznavati na temelju slušanja i aktivnog muziciranja. Ove će domene u prvom ciklusu imati manji udio u donošenju zaključne (pr)ocjene.
Prelaskom iz drugoga u treći odgojno-obrazovni ciklus, naglasak se s domene Izražavanje glazbom i uz glazbu postupno prenosi na domenu Slušanje i upoznavanje glazbe. Dob učenika u trećem odgojno-obrazovnom ciklusu optimalna je za doživljaj, analizu i razumijevanje glazbenih djela putem slušnog opažanja i razlikovanja značajki tona, izvođača i načina izvođenja te oblikovnih struktura.
U četvrtom i petom ciklusu, naglasak se stavlja na komplementarnost domena Slušanje i upoznavanje glazbe i Glazba u kontekstu. Različite se glazbene aktivnosti u okviru domene Izražavanje glazbom i uz glazbu ostvaruju prema sklonostima i sposobnostima učenika i ne moraju ulaziti u zaključnu (pr)ocjenu.
Tablica 5: Zastupljenost domena u određivanju zaključne (pr)ocjene
A - Slušanje i upoznavanje glazbe
B - Izražavanje glazbom i uz glazbu
C - Glazba u kontekstu
1. ciklus
2. ciklus
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
H. DODATAK 1
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO DOMENAMA PREDMETA
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a 1. 1.
POZNAJE
ODREĐENI
BROJ
SKLADBI
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, glazba iz animiranih filmova).
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna, glazba iz animiranih filmova).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 3 -10 skladbi
- za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a) slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b) prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c) navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d) navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e) navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Odabir glazbenih djela:
- učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
- odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a 1. 2
TEMELJEM
SLUŠANJA, RAZLIKUJE
POJEDINE
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE.
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
- metar/dobe
- tempo
- visina tona
- dinamika
- boja/izvođači
Opaža pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Opisuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Uspoređuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice
(unutar iste skladbe, u različitim skladbama).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe
- učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja:
a. tempo - brzo, polagano
b. visina tona - visoko, duboko
c. dinamika - glasno, tiho
d. boja/izvođači - jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova)
Napomena: nije potrebno korištenje stručne terminologije.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b 1. 1 .
SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b 1. 2 .
PJEVA/
IZVODI
PJESME
I BROJALICE.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica tijekom godine
- učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesu učenika)
- učitelj odabire pjesme primjerenoga opsega, s osnovnim ritamskim vrijednostima i pauzama
- učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (umjeren, spor), dinamika (glasno, tiho)
b 1. 3 .
IZVODI GLAZBENE IGRE UZ PJEVANJE, SLUŠANJE GLAZBE
I POKRET
UZ GLAZBU.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Uz pomoć učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
b 1. 4 .
STVARA/IMPROVIZIRA MELODIJSKE I RITAMSKE CJELINE TE SVIRA UZ PJESME/BROJALICE KOJE IZVODI.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c 1. 1.
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
c 1. 2.
ISKAZUJE
DOŽIVLJAJ GLAZBE.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
c 1. 3.
NA OSNOVU SLUŠANJA GLAZBE
I AKTIVNOG
MUZICIRANJA PREPOZNAJE RAZLIČITE
ULOGE GLAZBE
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe
(svečana glazba, glazba za ples i sl.).
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a 2. 1
POZNAJE
ODREĐENI
BROJ
SKLADBI
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska , popularna)
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska , popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 3 - 10 skladbi
- za realizaciju ishoda A 2.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a) slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b) prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c) navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d) navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e) navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Odabir glazbenih djela:
- učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
- odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a 2. 2
TEMELJEM
SLUŠANJA, RAZLIKUJE
POJEDINE
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE.
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
- metar/dobe
- tempo
- visina tona
- melodija
- dinamika
- boja/izvođači
Opaža pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Opisuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Uspoređuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice
(unutar iste skladbe, u različitim skladbama).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe
- učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja:
a. tempo - brzo, umjereno, polagano
b. visina tona - visoko, srednje, duboko
c. melodija - uzlazna, silazna
d. dinamika - glasno, srednje glasno, tiho
e. boja/izvođači - jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova)
Napomena: nije potrebno korištenje stručne terminologije.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b 2. 1.
SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b 2. 2.
PJEVA/
IZVODI
PJESME
I BROJALICE.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- učenik pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica tijekom godine
- učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesima učenika)
- učitelj odabire pjesme primjerenoga opsega, s osnovnim ritamskim vrijednostima i pauzama
- učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna), tempo (brz, umjeren, spor), dinamika (glasno, srednje glasno, tiho)
b 2. 3.
IZVODI GLAZBENE IGRE UZ PJEVANJE, SLUŠANJE GLAZBE
I POKRET
UZ GLAZBU.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Uz pomoć učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
b 2. 4.
STVARA/
IMPROVIZIRA MELODIJSKE
I RITAMSKE CJELINE
TE SVIRA UZ PJESME/
BROJALICE
KOJE IZVODI.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama
Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
Stvara/improvizira melodijske/ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, tjeloglazbom i/ili udaraljkama izražavajući svoj doživljaj glazbe.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c 2. 1.
UPOZNAJE GLAZBU
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj.
Napomena: učenik može posjetiti glazbenu školu i upoznati glazbala koja može učiti.
c 2. 2.
ISKAZUJE
DOŽIVLJAJ GLAZBE
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
c 2. 3.
NA OSNOVU SLUŠANJA GLAZBE
I AKTIVNOG
MUZICIRANJA PREPOZNAJE RAZLIČITE
ULOGE GLAZBE
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.).
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe
(svečana glazba, glazba za ples i sl.).
na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a 3.1.
POZNAJE
ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 3 - 10 skladbi
-
- za realizaciju ishoda A 3.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a. slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b. prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c. navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Odabir glazbenih djela:
- učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
- odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a 3.2.
TEMELJEM SLUŠANJA, RAZLIKUJE
POJEDINE
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE.
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
- metar/dobe
- tempo
- visina tona
- melodija
- dinamika
- boja/izvođači
- oblik
Opaža pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Opisuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice.
Uspoređuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice
(unutar iste skladbe, u različitim skladbama).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe te prepoznaje dvodobnost i trodobnost
- učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja:
a. tempo - brzo, umjereno, polagano
b. visina tona - visoko, srednje, duboko
c. melodija - uzlazna, silazna, pjevna
d. dinamika - glasno, srednje glasno, srednje tiho, tiho; postupno glasnije, postupno tiše
e. boja/izvođači - jedan, više (uz neobvezno prepoznavanje pojedinih glazbala i pjevačkih glasova)
f. oblik - isto, različito (dijelovi pjesme/skladbe)
Napomena: nije potrebno korištenje stručne terminologije.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b 3. 1.
SUDJELUJE
U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te opisuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b 3. 2.
PJEVA/
IZVODI
PJESME
I BROJALICE.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Pjeva/izvodi pjesme i brojalice te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 10 pjesama/brojalica tijekom godine
- učitelj potiče pjevanje/izvođenje određenog broja pjesama/brojalica napamet (prema sposobnostima i interesu učenika)
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna, četverodobna), tempo (brz, umjeren, spor, postupno sporije/brže), dinamika (glasno,srednje glasno, tiho, postupno glasnije/tiše)
b 3. 3.
IZVODI
GLAZBENE IGRE UZ PJEVANJE, SLUŠANJE
GLAZBE
I POKRET UZ GLAZBU.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Uz pomoć učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
b 3. 4.
STVARA/
IMPROVIZIRA MELODIJSKE
I RITAMSKE CJELINE
TE SVIRA
UZ PJESME/
BROJALICE KOJE IZVODI.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, pljeskanjem, lupkanjem, koračanjem i/ili udaraljkama.
Svira na udaraljkama ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi .
Stvara/improvizira melodijske/ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, tjeloglazbom i/ili udaraljkama izražavajući svoj doživljaj glazbe.
Svira na udaraljkama (dječji instrumentarij) ili tjeloglazbom uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c 3. 1.
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU
TE RAZLIKUJE
PRIMJERENO
I NEPRIMJERENO PONAŠANJE PUBLIKE.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj te razlikuje primjereno
i neprimjereno ponašanje publike.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
- posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
- razlikuje primjereno od neprimjerenoga ponašanja publike
c 3. 2.
ISKAZUJE
DOŽIVLJAJ GLAZBE.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
c 3. 3.
NA OSNOVU SLUŠANJA GLAZBE
I AKTIVNOG
MUZICIRANJA PREPOZNAJE RAZLIČITE
ULOGE GLAZBE.
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.) te razlikuje pojedine vrste glazbe .
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja:
- prepoznaje različite uloge glazbe (svečana glazba, glazba za ples i sl.)
- razlikuje pojedine vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska) i vrste glazbe (npr. klasična, popularna)
na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
4. 1.
POZNAJE
ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, jazz, popularna).
Poznaje određeni broj kraćih skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 3 - 10 skladbi
-
- za realizaciju ishoda A 4.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a. slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b. prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c. navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Odabir glazbenih djela:
- učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
- odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a
4. 2.
TEMELJEM SLUŠANJA, RAZLIKUJE
POJEDINE
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE, OSNOVNE
SKUPINE
GLAZBALA
I PJEVAČKIH GLASOVA
Temeljem slušanja, razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice:
metar/dobe, tempo, visina tona,
melodija, dinamika, boja/izvođači, oblik.
Razlikuje osnovne skupine glazbala
(glazbala s tipkama, glazbala sa žicama, puhačka glazbala i udaraljke).
Razlikuje osnovne skupine pjevačkih glasova (dječji, ženski, muški).
Opaža pojedine glazbeno-izražajne sastavnice i navodi osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova.
Razlikuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice, osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova.
Opisuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice, osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova.
Uspoređuje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (unutar iste skladbe, u različitim skladbama), osnovne skupine glazbala i pjevačkih glasova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik pljeskanjem ili koračanjem tijekom slušanja označava metar/dobe te prepoznaje dvodobnost i trodobnost
- učenik prepoznaje pojedine glazbeno-izražajne sastavnice (uz pomoć učitelja / uz poticaj učitelja / samostalno), s naglaskom na kontrastna obilježja:
a. tempo - brzo, umjereno, polagano; postupno ubrzavanje, postupno usporavanje
b. visina tona - visoko, srednje, duboko
c. melodija - uzlazna, silazna, pjevna, postupna, skokovita
d. dinamika - glasno, srednje glasno, srednje tiho, tiho; postupno glasnije, postupno tiše
e. boja/izvođači - jedan, više (uz prepoznavanje pojedinih glazbala/skupina glazbala i pjevačkih glasova)
f. oblik - dvodijelnost, trodijelnost
Napomena:
- u 2. i 3. odgojno-obrazovnom ciklusu, učenici će postupno upoznavati talijanske oznake za tempo, dinamiku i način izvođenja (npr. allegro, andante, adagio; piano, pianissimo, mezzopiano, forte, fortissimo, mezzoforte, crescendo, decrescendo; cantabile itd.)
- oznake se usvajaju bez nužnog zapamćivanja i verbaliziranja
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
4. 1.
SUDJELUJE U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi glazbe, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b
4. 2.
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE I TRADICIJSKE
PJESME IZ HRVATSKE I IZ SVIJETA.
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
Preporuke za ostvarenje ishoda:
- pjeva/izvodi najmanje 15 pjesama/brojalica tijekom godine
- vještina izvođenja i usvojenost teksta ne vrednuju se brojčanom ocjenom
- učenik uvažava sljedeće glazbeno-izražajne sastavnice: metar/dobe (dvodobna, trodobna, četverodobna), tempo (brz, umjeren, spor, postupno sporije/brže), dinamika (glasno,srednje glasno, tiho, postupno glasnije/tiše)
-
b
4. 3.
IZVODI GLAZBENE IGRE UZ PJEVANJE, SLUŠANJE GLAZBE
I POKRET UZ GLAZBU.
Izvodi glazbene igre uz pjevanje, s tonovima/melodijama /ritmovima, uz slušanje glazbe te prati glazbu pokretom, a pritom opaža e uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Uz pomoć učitelja izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom djelomično uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Izvodi glazbene igre s pjevanjem, s tonovima/melodijama/ritmovima, uz slušanje glazbe i prati pokretom pjesme i skladbe te pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
b
4. 4.
Izborni ishod
SVIRA UZ PJESME/
BROJALICE
KOJE IZVODI
TE STVARA/
IMPROVIZIRA MELODIJSKE
I RITAMSKE CJELINE.
Svira uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi i pritom uvažava glazbeno-izražajne sastavnice.
Stvara/improvizira melodijske i ritamske cjeline te izražava svoj doživljaj glazbe.
Služi se notnim pismom za potrebe sviranja.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira na udaraljkama i/ili tjeloglazbom i/ili melodijskom glazbalu uz pjesme/brojalice koje pjeva/izvodi.
Stvara/improvizira melodijske/ritamske cjeline pjevanjem, pokretom, tjeloglazbom i/ili udaraljkama i/ili melodijskim glazbalom izražavajući svoj doživljaj glazbe.
Za potrebe sviranja služi se notnim pismom.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
4. 1.
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU
I PROMATRA
GLAZBENO DJELO
IZ RAZLIČITIH
PERSPEKTIVA: SKLADATELJ, IZVOĐAČI, PUBLIKA
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj i promatra glazbeno djelo iz različitih perspektiva: skladatelj, izvođači, publika.
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
- posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
promatra glazbeno djelo iz različitih perspektiva (skladatelj, izvođači, publika)
c
4. 2 .
ISKAZUJE
DOŽIVLJAJ GLAZBE
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
Iskazuje doživljaj glazbe riječima, plesom/pokretom ili likovnim izrazom.
c
4. 3 .
NA OSNOVU SLUŠANJA GLAZBE
I AKTIVNOG
MUZICIRANJA PREPOZNAJE RAZLIČITE
ULOGE GLAZBE
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja prepoznaje različite uloge glazbe, opisuje karakter i ugođaj skladbe te razlikuje pojedine vrste glazbe.
Na osnovu slušanja glazbe i aktivnog muziciranja:
- prepoznaje različite uloge glazbe
- opisuje karakter i ugođaj skladbe
- razlikuje pojedine vrste pjesama (npr. autorska, tradicijska) i vrste glazbe (npr. klasična, popularna, filmska, jazz)
c
4. 4 .
TEMELJEM
SLUŠANJA,
PJEVANJA I PLESA /POKRETA,
UPOZNAJE OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE
U VLASTITOJ SREDINI
(LOKALNOJ ZAJEDNICI)
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi vlastite sredine (lokalne zajednice).
Napomena: tradicijska glazba se obrađuje prema načelu zavičajnosti
Opaža pojedina obilježja hrvatske tradicijske glazbe u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici).
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe u vlastitoj sredini (lokalnoj zajednici).
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi vlastite sredine (lokalne zajednice).
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi vlastite sredine (lokalne zajednice).
na kraju 5. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
5. 1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna).
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 3-10 skladbi
- za realizaciju ishoda A 5.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a. slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b. prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c. navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Odabir glazbenih djela:
- učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
- odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a
5. 2.
RAZLIKUJE PJEVAČKE GLASOVE TE OPAŽA NJIHOVU IZVEDBENU ULOGU
Razlikuje boje pjevačkih glasova.
Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski).
Razlikuje vrste pjevačkih zborova.
Prepoznaje kategorije dječjih, muških i ženskih glasova u solističkim i skupnim izvedbama.
Razlikuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama.
Opisuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama.
Uspoređuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove
U solističkim i skupnim izvedbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno
- upoznaju se svi pjevački glasovi (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas)
- učitelj može odlučiti predstaviti visoke i duboke glasove u petom razredu (sopran, alt, tenor, bas) te srednje glasove u šestom razredu (mezzosopran, bariton)
Preporučeno
- učenik opaža i uspoređuje načine pjevanja u različitim vrstama glazbe
a
5. 3.
RAZLIKUJE GLAZBALA
I SKUPINE GLAZBALA
TE OPAŽA IZVEDBENU
ULOGU GLAZBALA.
Razlikuje zvuk i izgled glazbala.
Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama.
Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno).
Prepoznaje zvuk
i izgled pojedinih glazbala.
Opisuje zvuk
i izgled većine glazbala te ih pridružuje odgovarajućim skupinama.
Uspoređuje glazbala po zvuku, pridružuje ih odgovarajućim skupinama i opaža njihovu izvedbenu ulogu u upoznatim skladbama.
Uspoređuje glazbala po zvuku, pridružuje ih odgovarajućim skupinama i opaža njihovu izvedbenu ulogu u nepoznatim skladbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno
- upoznaju se sve skupine glazbala :
a. gudačka glazbala (violina, viola, violončelo, kontrabas)
b. trzalačka glazbala (harfa, gitara, tambure, mandolina, lutnja)
c. glazbala s tipkama (klavir, čembalo, orgulje, harmonika, čelesta)
d. drvena puhačka glazbala (flauta, oboa, engleski rog, fagot, klarinet, saksofon)
e. limena puhačka glazbala (truba, rog, trombon, tuba)
f. udaraljke s neodređenom visinom tona (veliki i mali bubanj, tamburin, trokutić, činele itd.)
g. udaraljke s određenom visinom tona (gong, marimba, vibrafon, ksilofon, metalofon, zvona, zvončići)
- učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu
Preporučeno
- učenik upoznaje tradicijska glazbala različitih regija hrvatske, manjinskih kultura te europskih i geografski udaljenijih kultura (u 2. i 3. odgojno-obrazovnom ciklusu)
-
a
5. 4.
TEMELJEM SLUŠANJA
GLAZBE,
RAZLIKUJE OSNOVNE GLAZBENE
OBLIKE.
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje osnovne glazbene oblike:
- dvodijelni oblik (ab, aabb, aaba)
- strofni oblik (ab s repeticijom)
- trodijelni oblik (aba, abc)
- glazbenu periodu kao oblik (aa’)
Uz pomoć/poticaj učitelja, opaža različite dijelove i dijelove koji se ponavljaju.
Razlikuje osnovne glazbene oblike.
Prepoznaje strukturu osnovnih glazbenih oblika u upoznatim skladbama .
Uspoređuje strukturu osnovnih glazbenih oblika.
Prepoznaje strukturu osnovnih glazbenih oblika u nepoznatim skladbama .
U osnovnim glazbenim oblicima prepoznaje i izdvaja elemente oblikovanja (motiv, frazu, rečenicu).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- za upoznavanje glazbenih oblika potrebno je cjelovito slušanje skladbe/skladba i preporuča se višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- tijekom aktivnog slušanja, učenik može pratiti shemu oblika (na ploči, u udžbeniku)
- glazbeni oblici i elementi oblikovanja preporučuju se opažati i u okviru B domene
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
5. 1.
SUDJELUJE
U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b
5. 2.
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE
I TRADICIJSKE PJESME IZ HRVATSKE
I IZ SVIJETA
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
b
5. 3.
Izborni ishod
SVIRANJEM I/ILI POKRETOM IZVODI UMJETNIČKU, TRADICIJSKU, POPULARNU
ILI VLASTITU GLAZBU TE SUDJELUJE
U RAZLIČITIM GLAZBENIM IGRAMA
I AKTIVNOSTIMA GLAZBENOGA STVARALAŠTVA..
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom
uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnju te kraće instrumentalne skladbe (na ritamskim i melodijskim udaraljkama ili na nekome drugom jednostavnijem melodijskom glazbalu).
Prepoznaje i služi se simbolima notnoga pisma za potrebe sviranja.
Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva (pjevanje, sviranje, ples i pokret, uporaba IKT-a).
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
5. 1.
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU
I RAZLIKUJE RAZLIČITA MJESTA ZA IZVOĐENJE GLAZBE
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju, posjećujući najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj i razlikuje različita mjesta za izvođenje glazbe (npr. koncertna dvorana, operna kuća, kazalište, crkva, različiti otvoreni ili zatvoreni prostori).
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
- posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
- razlikuje različita mjesta za izvođenje glazbe (npr. koncertna dvorana, operna kuća, kazalište, crkva, različiti otvoreni ili zatvoreni prostori)
c
5. 2.
ISKAZUJE
DOŽIVLJAJ GLAZBE
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, plesom/pokretom ili likovnim izrazom).
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, plesom/pokretom ili likovnim izrazom).
c
5. 3.
TEMELJEM
SLUŠANJA,
PJEVANJA
I PLESA/POKRETA, UPOZNAJE OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE UŽEG ZAVIČAJNOG
PODRUČJA
Napomena: upoznati najmanje dvije regije
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi užeg zavičajnog područja.
Opaža pojedina obilježja hrvatske tradicijske glazbe užeg zavičajnog područja.
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe užeg zavičajnog područja.
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi užeg zavičajnog područja.
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi dviju regija iz užeg zavičajnog područja.
na kraju 6. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
6. 1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje do 5 - 12 skladbi
-
- za realizaciju ishoda A 6.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a. slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b. prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c. navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
f. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
Odabir glazbenih djela:
- učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
- odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a
6. 2.
RAZLIKUJE PJEVAČKE GLASOVE TE OPAŽA NJIHOVU IZVEDBENU ULOGU.
Razlikuje boje pjevačkih glasova.
Opaža izvedbenu ulogu pjevačkih glasova (solo, komorni, zborski).
Razlikuje vrste pjevačkih zborova.
Svrstava pjevačke glasove u kategorije u upoznatim i nepoznatim skladbama.
Prepoznaje kategorije dječjih, muških i ženskih glasova u solističkim i skupnim izvedbama.
Razlikuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove u solističkim i skupnim izvedbama.
Prepoznaje pjevačke glasove u upoznatim skladbama i svrstava ih u kategorije.
Opisuje duboke, srednje i visoke muške i ženske pjevačke glasove
u solističkim i skupnim izvedbama.
Prepoznaje pjevačke glasove u nepoznatim skladbama i svrstava ih u kategorije.
Uspoređuje duboke, srednje
i visoke muške
i ženske pjevačke glasove
u solističkim
i skupnim izvedbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno
- upoznaju se svi pjevački glasovi (sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas)
- učitelj može odlučiti predstaviti visoke i duboke glasove u petom razredu (sopran, alt, tenor, bas) te srednje glasove u šestom razredu (mezzosopran, bariton)
Preporučeno
- učenik opaža i uspoređuje načine pjevanja u različitim vrstama glazbe
- učenik opisuje izražajnost glasova u različitim glazbenim izvedbama
a
6. 3.
RAZLIKUJE GLAZBALA I SKUPINE GLAZBALA TE OPAŽA IZVEDBENU ULOGU GLAZBALA.
Razlikuje zvuk i izgled glazbala.
Pridružuje glazbala odgovarajućim skupinama.
Opaža izvedbenu ulogu glazbala (solističko, komorno, orkestralno).
Prepoznaje zvuk
i izgled pojedinih glazbala.
Opisuje zvuk
i izgled većine glazbala te ih pridružuje odgovarajućim skupinama.
Uspoređuje glazbala po zvuku, pridružuje ih odgovarajućim skupinama i opaža njihovu izvedbenu ulogu u upoznatim skladbama.
Uspoređuje glazbala po zvuku, pridružuje ih odgovarajućim skupinama i opaža njihovu izvedbenu ulogu u nepoznatim skladbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno
- upoznaju se sve skupine glazbala :
h. gudačka glazbala (violina, viola, violončelo, kontrabas)
i. trzalačka glazbala (harfa, gitara, tambure, mandolina, lutnja)
j. glazbala s tipkama (klavir, čembalo, orgulje, harmonika, čelesta)
k. drvena puhačka glazbala (flauta, oboa, engleski rog, fagot, klarinet, saksofon)
l. limena puhačka glazbala (truba, rog, trombon, tuba)
m. udaraljke s neodređenom visinom tona (veliki i mali bubanj, tamburin, trokutić, činele itd.)
n. udaraljke s određenom visinom tona (gong, marimba, vibrafon, ksilofon, metalofon, zvona, zvončići)
- učitelj odlučuje o redoslijedu upoznavanja glazbala/skupina glazbala u petom i šestom razredu
Preporučeno
- učenik upoznaje tradicijska glazbala različitih regija hrvatske, manjinskih kultura te europskih i geografski udaljenijih kultura (u 2. i 3. odgojno-obrazovnom ciklusu)
a
6. 4.
TEMELJEM
SLUŠANJA GLAZBE, RAZLIKUJE VOKALNU,
INSTRUMENTALNU I VOKALNO-INSTRUMENTALNU GLAZBU
TE RAZLIČITE IZVOĐAČKE SASTAVE.
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje:
- vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu
- različite vokalne, instrumentalne
i vokalno-instrumentalne sastave
(solo, komorni sastav, zbor, orkestar)
Razlikuje vokalnu, instrumentalnu i vokalno-instrumentalnu glazbu.
Razlikuje različite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne sastave.
Opisuje različite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne sastave.
Uspoređuje različite vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne sastave.
a
6. 5.
TEMELJEM SLUŠANJA GLAZBE, RAZLIKUJE POJEDINE GLAZBENE OBLIKE
Temeljem slušanja glazbe, razlikuje pojedine glazbene oblike:
obvezno : rondo, tema s varijacijama
preporučeno : složena trodijelna pjesma
Uz pomoć/poticaj učitelja, opaža različite dijelove i dijelove koji se ponavljaju.
Razlikuje pojedine glazbene oblike.
Prepoznaje strukturu glazbenih oblika u upoznatim skladbama .
Uspoređuje strukturu pojedinih glazbenih oblika.
Prepoznaje strukturu osnovnih glazbenih oblika u nepoznatim skladbama .
Prepoznaje i izdvaja elemente oblikovanja (motiv, frazu, rečenicu).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- za upoznavanje glazbenih oblika potrebno je cjelovito slušanje (upoznavanje) skladbe
- tijekom aktivnog slušanja, učenik može pratiti shemu oblika (na ploči, u udžbeniku)
- glazbeni oblici i elementi oblikovanja mogu se opažati i u okviru B domene
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
6. 1.
SUDJELUJE
U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b
6. 2.
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE
I TRADICIJSKE PJESME IZ HRVATSKE
I IZ SVIJETA
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
b
6. 3.
Izborni ishod
SVIRANJEM I/ILI POKRETOM IZVODI UMJETNIČKU, TRADICIJSKU, POPULARNU
ILI VLASTITU GLAZBU TE SUDJELUJE
U RAZLIČITIM GLAZBENIM IGRAMA
I AKTIVNOSTIMA GLAZBENOGA STVARALAŠTVA..
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom
uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnju te kraće instrumentalne skladbe (na ritamskim i melodijskim udaraljkama ili na nekome drugom jednostavnijem melodijskom glazbalu).
Prepoznaje i služi se simbolima notnoga pisma za potrebe sviranja.
Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva (pjevanje, sviranje, ples i pokret, uporaba IKT-a).
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
6. 1.
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU
TE RAZLIKUJE RAZNOVRSNE OBLIKE PREDSTAVLJANJA GLAZBENE UMJETNOSTI
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti (koncert, recital, predstava, pokus, ulični performans, zvučna instalacija itd.).
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
- posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
- (virtualno) posjećuje znamenite kulturne ustanove u Hrvatskoj i svijetu
- razlikuje raznovrsne oblike predstavljanja glazbene umjetnosti (koncert, recital, predstava, pokus, ulični performans, zvučna instalacija itd.)
- istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju
c
6. 2.
ISKAZUJE
DOŽIVLJAJ GLAZBE TE OPAŽA
KULTURNE RAZLIČITOSTI
U VLASTITOM OKRUŽJU
Na različite načine iskazuje doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, likovnim izrazom, plesom/pokretom).
Na različite načine iskazuje doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, likovnim izrazom, plesom/pokretom).
c
6. 3.
TEMELJEM SLUŠANJA, RAZLIKUJE,
OPISUJE I USPOREĐUJE OBILJEŽJA RAZLIČITIH
VRSTA GLAZBE
Razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna).
Razlikuje pojedina obilježja klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Opisuje obilježja klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Uspoređuje pojedina obilježja klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Uspoređuje obilježja klasične, tradicijske i popularne glazbe u primjerima prema vlastitom izboru.
c
6. 4.
TEMELJEM
SLUŠANJA,
PJEVANJA
I PLESA/POKRETA, UPOZNAJE OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE ŠIREG ZAVIČAJNOG
PODRUČJA
I GLAZBE NAJMANJE JEDNE MANJINSKE KULTURE
Napomena: upoznati najmanje dvije regije
i najmanje jednu manjinsku kulturu
Temeljem slušanja, pjevanja i plesa/pokreta, upoznaje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u hrvatskoj tradicijskoj glazbi šireg zavičajnog područja i glazbi najmanje jedne manjinske kulture.
Opaža pojedina obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture.
Opaža i opisuje većinu obilježja hrvatske tradicijske glazbe šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture.
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture.
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u hrvatskoj tradicijskoj glazbi dviju ili više regija iz šireg zavičajnog područja i glazbe najmanje jedne manjinske kulture.
na kraju 7. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
7. 1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 5 - 15 skladbi
- za realizaciju ishoda A 7.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a. slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b. prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c. navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
f. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
Odabir glazbenih djela:
- učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
- odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a
7. 2.
SLUŠNO PREPOZNAJE OBILJEŽJA RAZLIČITIH VRSTA GLAZBE (KLASIČNA, TRADICIJSKA, POPULARNA).
Prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje različite vrste glazbe prema karakterističnim glazbenim obilježjima, izvođačkome sastavu i načinima izvođenja.
Razlikuje različite vrste glazbe.
Opisuje različite vrste glazbe.
Uspoređuje različite vrste glazbe.
Analizira i objašnjava različite vrste glazbe prema karakterističnim glazbenim obilježjima, izvođačkome sastavu i načinima izvođenja.
a
7.
3.
NA TEMELJU SLUŠANJA, PREPOZNAJE RAZLIČITE GLAZBENE VRSTE.
Razlikuje, opisuje i uspoređuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste.
Uspoređuje organizaciju različitih glazbenih vrsta, navodeći sličnosti i razlike.
Glazbena djela svrstava u određenu glazbenu vrstu, prema njihovim karakteristikama.
Razlikuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste.
Opisuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste.
Uspoređuje pojedine vokalne, instrumentalne i vokalno-instrumentalne glazbene vrste;
Upoznata glazbena djela , prema njihovim karakteristikama, svrstava u određenu glazbenu vrstu.
Uspoređuje organizaciju različitih glazbenih vrsta, navodeći sličnosti i razlike;
Nepoznata glazbena djela , prema njihovim karakteristikama, svrstava u određenu glazbenu vrstu.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik upoznaje najmanje jednu višestavačnu glazbenu vrstu u cijelosti (kraća skladba po izboru učitelja)
- učenik uspoređuje glazbene vrste prema njihovim karakteristikama:
a. izvođački sastav
b. broj stavaka (jednostavačnost/ višestavačnost)
c. sadržaj (duhovno/svjetovno, apsolutno/programno)
Obvezne glazbene vrste:
- solopjesma, glasovirska minijatura, suita, sonata, koncert, simfonija, simfonijska pjesma
Preporučene glazbene vrste:
- oratorij, kantata, misa, rekvijem, gudački kvartet (kao vrsta)
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
7. 1.
SUDJELUJE
U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b
7. 2.
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE
I TRADICIJSKE PJESME IZ HRVATSKE
I IZ SVIJETA
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
b
7. 3.
Izborni ishod
SVIRANJEM I/ILI POKRETOM IZVODI UMJETNIČKU, TRADICIJSKU, POPULARNU
ILI VLASTITU GLAZBU TE SUDJELUJE
U RAZLIČITIM GLAZBENIM IGRAMA
I AKTIVNOSTIMA GLAZBENOGA STVARALAŠTVA..
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom
uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnju te kraće instrumentalne skladbe (na ritamskim i melodijskim udaraljkama ili na nekome drugom jednostavnijem melodijskom glazbalu).
Prepoznaje i služi se simbolima notnoga pisma za potrebe sviranja.
Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva (pjevanje, sviranje, ples i pokret, uporaba IKT-a).
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
7. 1.
UPOZNAJE GLAZBU U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU
TE RAZLIKUJE RAZLIČITE NAČINE STVARANJA GLAZBE
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje različite načine stvaranja glazbe (skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka).
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
- posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
- posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu razlikuje različite načine stvaranja glazbe (skladanje, improvizacija, aranžiranje, računalna obrada zvuka)
- istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženju
- istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u medijima/na internetu
c
7. 2.
ISKAZUJE DOŽIVLJAJ
GLAZBE
TE OPAŽA
I PRIHVAĆA KULTURNE RAZLIČITOSTI
U VLASTITOM OKRUŽJU.
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) te opaža i prihvaća kulturne različitosti u vlastitom okružju.
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) te opaža i prihvaća kulturne različitosti u vlastitom okružju.
c
7. 3.
OPAŽA MEĐUSOBNE UTJECAJE RAZLIČITIH
VRSTA GLAZBE.
Opaža međusobne utjecaje različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, j azz , popularna).
Opaža elemente:
- tradicijske glazbe u klasičnoj i popularnoj glazbi
- klasične glazbe u filmskoj, jazz i popularnoj glazbi
Opisuje elemente:
- tradicijske glazbe u klasičnoj i popularnoj glazbi
- klasične glazbe u filmskoj, jazz i popularnoj glazbi
Uspoređuje elemente:
- tradicijske glazbe u klasičnoj i popularnoj glazbi
- klasične glazbe u filmskoj, jazz i popularnoj glazbi
Analizira utjecaj:
- tradicijske glazbe na razvoj klasične glazbe i popularnih žanrova
- klasične glazbe na filmsku, jazz i popularnu glazbu
c
7. 4.
TEMELJEM SLUŠANJA,
OPISUJE OBILJEŽJA EUROPSKE TRADICIJSKE GLAZBE.
Napomena: upoznati najmanje dva područja europske tradicijske glazbe
Temeljem slušanja, opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u europskoj tradicijskoj glazbi.
Opaža pojedina obilježja europske tradicijske glazbe.
Opaža i opisuje većinu obilježja europske tradicijske glazbe.
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u europskoj tradicijskoj glazbi.
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u europskoj tradicijskoj glazbi
Dvaju ili više područja.
na kraju 8. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena kultura, učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a 8. 1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz , popularna).
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna).
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 5 – 15 skladbi
-
- za realizaciju ishoda A 8.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
- poznavanje glazbe se usložnjava na sljedeći način:
a. slušno prepoznavanje (zvuči poznato)
b. prepoznavanje naziva skladbe iz nekoliko ponuđenih odgovora (može se realizirati kao igra ili kviz)
c. navođenje isključivo naziva skladbe ili imena skladatelja
d. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe
e. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pripadnost određenoj vrsti glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
f. navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
Odabir glazbenih djela:
- učitelj samostalno odabire glazbena djela za slušanje, primjerena dobi učenika
- odabirom glazbenih djela trebaju se realizirati svi navedeni odgojno-obrazovni ishodi u određenoj godini učenja
a 8. 2.
SLUŠNO PREPOZNAJE OBILJEŽJA GLAZBE RAZLIČITIH GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA .
Prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja (srednji vijek, renesansa, barok, klasicizam, romantizam, glazba 20. i 21. stoljeća)
Glazbena djela svrstava u određeno glazbeno-stilsko razdoblje, prema njihovim karakteristikama.
Razlikuje pojedina obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja.
Opisuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja.
Uspoređuje obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja.
Upoznata glazbena djela , prema njihovim karakteristikama, svrstava u određeno glazbeno-stilsko razdoblje.
Analizira i objašnjava obilježja glazbe različitih glazbeno-stilskih razdoblja.
Nepoznata glazbena djela , prema njihovim karakteristikama, svrstava u određeno glazbeno-stilsko razdoblje.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno:
- predstaviti glazbeno-stilska razdoblja: srednji vijek, renesansu, barok, klasicizam i romantizam i upoznati učenike s glavnim obilježjima (karakteristike razdoblja, najznačajniji predstavnici i djela)
- predstaviti glazbu 20. i 21. stoljeća, ne ulazeći detaljno u glazbene stilove/pravce/žanrove
Preporučeno:
- upoznati učenike s pojedinim stilovima, pravcima i žanrovima glazbe 20. i 21. stoljeća, uključujući i popularnu glazbu (npr. jazz , blues , rock )
a 8. 3.
SLUŠNO
I VIZUALNO PREPOZNAJE, RAZLIKUJE,
OPISUJE
I USPOREĐUJE GLAZBENO-SCENSKE VRSTE.
Slušno i vizualno prepoznaje, razlikuje, opisuje i uspoređuje glazbeno-scenske vrste (opera, opereta, mjuzikl, balet).
Opisuje organizaciju glazbeno-scenskih vrsta (brojevi, činovi, prizori).
Objašnjava ulogu svih sudionika u stvaranju i izvedbi određene glazbeno-scenske vrste (skladatelj, libretist, dirigent, kostimograf, scenograf, solisti, zbor, orkestar itd.). Slušno razlikuje glazbene brojeve (uvertira, arija, recitativ, solistički ansambli, zborovi).
Opisuje povezanost glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu. Glazbena djela svrstava u određenu glazbeno-scensku vrstu, prema njihovim karakteristikama.
Razlikuje različite glazbeno-scenske vrste.
Prepoznaje prisutnost različitih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu.
Opisuje različite glazbeno-scenske vrste i njihovu organizaciju (brojevi, scene/slike/prizori, činovi)
Opisuje povezanost glazbe i drugih umjetnosti u operi, opereti, mjuziklu i baletu.
Slušno razlikuje glazbene brojeve (uvertira, arija, recitativ, solistički ansambli, zborovi).
Upoznata glazbena djela , prema njihovim karakteristikama, svrstava u određenu glazbeno-scensku vrstu.
Uspoređuje glazbene brojeve (uvertira, arija, recitativ, solistički ansambli, zborovi).
Nepoznata glazbena djela , prema njihovim karakteristikama, svrstava u određenu glazbeno-scensku vrstu.
Objašnjava ulogu svih sudionika u stvaranju i izvedbi određene glazbeno-scenske vrste.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Obvezno:
- upoznaju se sve glazbeno-scenske vrste : opera, opereta, mjuzikl ( rock opera), balet
- učitelj koristi audiovizualne primjere
- učenik upoznaje najmanje jednu glazbeno-scensku vrstu u autentičnom okružju
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
8. 1.
SUDJELUJE
U ZAJEDNIČKOJ
IZVEDBI GLAZBE.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih, pokazuje ustrajnost
i koncentraciju, obogaćuje izvođenje novim izražajnim elementima te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi uz poticaj učitelja.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, nastoji uskladiti vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje zajedničku izvedbu.
Sudjeluje u zajedničkoj izvedbi, usklađuje vlastitu izvedbu s izvedbama drugih te vrednuje vlastitu izvedbu, izvedbe drugih i zajedničku izvedbu.
b
8. 2.
PJEVANJEM IZVODI AUTORSKE
I TRADICIJSKE PJESME IZ HRVATSKE
I IZ SVIJETA
Pjevanjem izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta, uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
Uz pomoć učitelja pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam i tekst.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom djelomično uvažava
pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
Pjeva/izvodi autorske i tradicijske pjesme iz Hrvatske i iz svijeta te pritom uvažava pravila kulture pjevanja, intonaciju, ritam, tekst, glazbeno-izražajne sastavnice
i stilska obilježja pjesme.
b
8. 3.
Izborni ishod
SVIRANJEM I/ILI POKRETOM IZVODI UMJETNIČKU, TRADICIJSKU, POPULARNU
ILI VLASTITU GLAZBU TE SUDJELUJE
U RAZLIČITIM GLAZBENIM IGRAMA
I AKTIVNOSTIMA GLAZBENOGA STVARALAŠTVA..
Svira pratnju upoznatim skladbama i/ili samostalno svira kraće instrumentalne skladbe služeći se notnim pismom za potrebe sviranja i/ili računalnim programima za notografiju.
Izražava se pokretom
uz glazbu.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva.
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
Svira dobe, kraće ritamske obrasce i pratnju te kraće instrumentalne skladbe (na ritamskim i melodijskim udaraljkama ili na nekome drugom jednostavnijem melodijskom glazbalu).
Prepoznaje i služi se simbolima notnoga pisma za potrebe sviranja.
Izražava se pokretom uz glazbu prateći pokretom glazbeno-izražajne sastavnice i/ili izvodeći plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe i/ili oblikujući nove plesne strukture samostalno ili u skupini.
Sudjeluje u različitim glazbenim igrama i aktivnostima glazbenoga stvaralaštva (pjevanje, sviranje, ples i pokret, uporaba IKT-a).
Predstavlja vlastitu izvedbu u razredu i/ili izvan njega.
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
8. 1.
UPOZNAJE GLAZBU
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU
TE RAZLIKUJE NAČINE UPOZNAVANJA GLAZBE (GLAZBENOG DOŽIVLJAJA/ISKUSTVA)
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju te razlikuje načine upoznavanja glazbe, glazbenog doživljaja/iskustva (snimka, izvedba uživo, emitiranje - radio, televizija, internet, izvedba uživo uz prethodno nasnimljeni zvuk itd.).
Upoznaje glazbu u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju:
- posjećuje najmanje jedan glazbeno-kulturni događaj
- posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu
- razlikuje načine upoznavanja glazbe, glazbenog doživljaja/iskustva (snimka, izvedba uživo, emitiranje - radio, televizija, internet, izvedba uživo uz prethodno nasnimljeni zvuk itd.)
- istražuje glazbeno-kulturnu ponudu u vlastitom okruženjuistražuje glazbeno-kulturnu ponudu u medijima/na internetu
c
8. 2.
ISKAZUJE DOŽIVLJAJ GLAZBE, KORISTEĆI ODREĐENI BROJ STRUČNIH TERMINA
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
Na različite načine iskazuje vlastiti doživljaj glazbe (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina.
c
8. 3.
OPISUJE SPAJANJE RAZLIČITIH VRSTA GLAZBE ( CROSSOVER)
Opisuje spajanje različitih vrsta glazbe ( crossover) , uspoređuje glazbeno- izražajne sastavnice i istražuje globalne trendove.
Opisuje spajanje različitih vrsta glazbi ( crossover):
- opaža i uspoređuje glazbeno-izražajne sastavnice
- istražuje globalne trendove
c
8. 4.
TEMELJEM SLUŠANJA, OPISUJE OBILJEŽJA TRADICIJSKE GLAZBE GEOGRAFSKI UDALJENIJIH
NARODA/KULTURA (SJEVERNA AMERIKA, JUŽNA AMERIKA,
AFRIKA, AUSTRALIJA, AZIJA).
Napomena: upoznati najmanje dva područja/kontinenta.
Temeljem slušanja, opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti (tekst, ples/pokret, odjeća i obuća) u tradicijskoj glazbi geografski udaljenijih naroda/kultura.
Opaža pojedina obilježja tradicijske glazbe geografski udaljenijih naroda/kultura.
Opaža i opisuje većinu obilježja tradicijske glazbe geografski udaljenijih naroda/kultura.
Opisuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u tradicijskoj glazbi geografski udaljenijih naroda/kultura.
Uspoređuje obilježja glazbe i drugih umjetnosti u tradicijskoj glazbi geografski udaljenijih naroda/kultura
Dvaju ili više područja/ kontinenata.
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
1.
1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
- od učenika se očekuje
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
a
1.
2.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE
I OBLIKOVNE STRUKTURE
ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE
I POPULARNE GLAZBE.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Prepoznaje pojedine
glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u skladbama.
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe.
Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati:
- različita glazbala i izvođačke sastave
- glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
Napomena: učitelj koji primjenjuje dijakronijski model u prvom razredu može umjesto tradicijske glazbe predstaviti glazbu drevnih civilizacija.
a
1.
3.
SLUŠNO PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA
TE GLAZBENIH PRAVACA
I ŽANROVA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
a
1.
4.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE
I GLAZBI SVIJETA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
1.
1.
OSTVARUJE RAZLIČITE
GLAZBENE
AKTIVNOSTI
U SKLADU
S VLASTITIM
INTERESIMA
I SKLONOSTIMA (PJEVANJE,
SVIRANJE,
PLES I POKRET, STVARALAŠTVO
I UPORABA IKT-A)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti
(pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
● usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih
● obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima
● vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj odabire sadržaje ishoda sukladno preferencijama učenika
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
1.
1.
UPOZNAJE GLAZBU
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja.
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini.
c
1.
2.
OPISUJE SUSRET
S GLAZBOM
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU,
KORISTEĆI
ODREĐENI BROJ STRUČNIH
TERMINA
TE OPISUJE
OBLIKOVANJE VLASTITIH
GLAZBENIH
PREFERENCIJA.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
- na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
- opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
c
1.
3.
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI
KROZ POVIJEST.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu.
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
- realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
c
1.
4.
RAZLIKUJE RAZLIČITE VRSTE GLAZBE I GLAZBENE ŽANROVE
TE OPISUJE NJIHOVE MEĐUSOBNE UTJECAJE
I SPAJANJA ( CROSSOVER
I FUZIJA ).
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta ) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja ( crossover i fuzija ).
Razlikuje pojedina obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova.
Opisuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opaža njihove međusobne utjecaje.
Uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opisuje njihove međusobne utjecaje.
Objašnjava međusobne utjecaje i spajanja različitih vrsta i žanrova glazbe.
c
1.
5.
POVEZUJE
GLAZBENU UMJETNOST
S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno:
- - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma,
narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba)
- - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet –
povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
2.
1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
- od učenika se očekuje
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
a
2. 2.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE
I OBLIKOVNE STRUKTURE
ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE
I POPULARNE GLAZBE.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Prepoznaje pojedine
glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u skladbama.
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe.
Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati:
- različita glazbala i izvođačke sastave
- glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
a
2. 3.
SLUŠNO PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA
TE GLAZBENIH PRAVACA
I ŽANROVA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
a
2. 4.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE I GLAZBI SVIJETA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
2.
1.
OSTVARUJE RAZLIČITE
GLAZBENE
AKTIVNOSTI
U SKLADU
S VLASTITIM
INTERESIMA
I SKLONOSTIMA (PJEVANJE,
SVIRANJE,
PLES I POKRET, STVARALAŠTVO
I UPORABA IKT-A)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti
(pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
● usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih
● obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima
● vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj odabire sadržaje ishoda sukladno preferencijama učenika
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
2.
1.
UPOZNAJE GLAZBU
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja.
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini.
c
2.
2.
OPISUJE SUSRET
S GLAZBOM
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU,
KORISTEĆI
ODREĐENI BROJ STRUČNIH
TERMINA
TE OPISUJE
OBLIKOVANJE VLASTITIH
GLAZBENIH
PREFERENCIJA.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
- na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
- opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
c
2.
3.
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI
KROZ POVIJEST.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu.
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
- realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
c
2.
4.
OPISUJE UTJECAJ TRADICIJSKIH ELEMENATA
NA KLASIČNU
I POPULARNU GLAZBU.
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Prepoznaje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi.
Opisuje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi.
Objašnjava utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Analizira i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
c
2.
5.
POVEZUJE
GLAZBENU UMJETNOST
S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno:
- - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma,
narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba)
- - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet –
povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
na kraju 3. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
3.
1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
- od učenika se očekuje
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
a
3.
2.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE
I OBLIKOVNE STRUKTURE
ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE
I POPULARNE GLAZBE.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Prepoznaje pojedine
glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u skladbama.
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe.
Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati:
- različita glazbala i izvođačke sastave
- glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
a
3.
3.
SLUŠNO PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA
TE GLAZBENIH PRAVACA
I ŽANROVA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
a
3.
4.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE
I GLAZBI SVIJETA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
3.
1.
OSTVARUJE RAZLIČITE
GLAZBENE
AKTIVNOSTI
U SKLADU
S VLASTITIM
INTERESIMA
I SKLONOSTIMA (PJEVANJE,
SVIRANJE,
PLES I POKRET, STVARALAŠTVO
I UPORABA IKT-A)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti
(pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
● usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih
● obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima
● vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj odabire sadržaje ishoda sukladno preferencijama učenika
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
3.
1.
UPOZNAJE GLAZBU
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja.
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini.
c
3.
2.
OPISUJE SUSRET
S GLAZBOM
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU,
KORISTEĆI
ODREĐENI BROJ STRUČNIH
TERMINA
TE OPISUJE
OBLIKOVANJE VLASTITIH
GLAZBENIH
PREFERENCIJA.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
- na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
- opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
c
3.
3.
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI
KROZ POVIJEST.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu.
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
- realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
c
3.
4.
POVEZUJE
GLAZBENU UMJETNOST
S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno:
- - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma,
narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba)
- - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet –
povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
na kraju 4. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (četverogodišnji program), učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
4.
1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
- od učenika se očekuje
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
a
4.
2.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE
I OBLIKOVNE STRUKTURE
ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE
I POPULARNE GLAZBE.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Prepoznaje pojedine
glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u skladbama.
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe.
Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati:
- različita glazbala i izvođačke sastave
- glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
a
4.
3.
SLUŠNO PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA
TE GLAZBENIH PRAVACA
I ŽANROVA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
a
4.
4.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE
I GLAZBI SVIJETA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
4.
1.
OSTVARUJE RAZLIČITE
GLAZBENE
AKTIVNOSTI
U SKLADU
S VLASTITIM
INTERESIMA
I SKLONOSTIMA (PJEVANJE,
SVIRANJE,
PLES I POKRET, STVARALAŠTVO
I UPORABA IKT-A)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti
(pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
● usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih
● obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima
● vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj odabire sadržaje ishoda sukladno preferencijama učenika
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
4.
1.
UPOZNAJE GLAZBU
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja.
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini.
c
4.
2.
OPISUJE SUSRET
S GLAZBOM
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU,
KORISTEĆI
ODREĐENI BROJ STRUČNIH
TERMINA
TE OPISUJE
OBLIKOVANJE VLASTITIH
GLAZBENIH
PREFERENCIJA.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
- na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
- opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
c
4.
3.
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI
KROZ POVIJEST.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu.
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
- realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
c
4.
4.
POVEZUJE
GLAZBENU UMJETNOST
S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno:
- - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma,
narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba)
- - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet –
povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
na kraju 1. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (dvogodišnji program), učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
1.
1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
- od učenika se očekuje
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
a
1.
2.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE
I OBLIKOVNE STRUKTURE
ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE
I POPULARNE GLAZBE.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Prepoznaje pojedine
glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u skladbama.
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe.
Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati:
- različita glazbala i izvođačke sastave
- glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
Napomena: učitelj koji primjenjuje dijakronijski model u prvom razredu može uz tradicijsku glazbu predstaviti glazbu drevnih civilizacija.
a
1.
3.
SLUŠNO PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA
TE GLAZBENIH PRAVACA
I ŽANROVA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
a
1.
4.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE
I GLAZBI SVIJETA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
1.
1.
OSTVARUJE RAZLIČITE
GLAZBENE
AKTIVNOSTI
U SKLADU
S VLASTITIM
INTERESIMA
I SKLONOSTIMA (PJEVANJE,
SVIRANJE,
PLES I POKRET, STVARALAŠTVO
I UPORABA IKT-A)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti
(pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
● usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih
● obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima
● vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj odabire sadržaje ishoda sukladno preferencijama učenika
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
1.
1.
UPOZNAJE GLAZBU
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja.
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini.
c
1.
2.
OPISUJE SUSRET
S GLAZBOM
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU,
KORISTEĆI
ODREĐENI BROJ STRUČNIH
TERMINA
TE OPISUJE
OBLIKOVANJE VLASTITIH
GLAZBENIH
PREFERENCIJA.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
- na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
- opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
c
1.
3.
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI
KROZ POVIJEST.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu.
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
- realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
c
1.
4.
RAZLIKUJE RAZLIČITE VRSTE GLAZBE I GLAZBENE ŽANROVE
TE OPISUJE NJIHOVE MEĐUSOBNE UTJECAJE
I SPAJANJA ( CROSSOVER
I FUZIJA ).
Razlikuje različite vrste glazbe - klasična, jazz, filmska, popularna i tradicijska glazba (hrvatska tradicijska glazba i glazbe svijeta ) te opisuje njihove međusobne utjecaje i spajanja ( crossover i fuzija ).
Razlikuje pojedina obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova.
Opisuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opaža njihove međusobne utjecaje.
Uspoređuje obilježja različitih vrsta glazbe i glazbenih žanrova te opisuje njihove međusobne utjecaje.
Objašnjava međusobne utjecaje i spajanja različitih vrsta i žanrova glazbe.
c
1.
5.
POVEZUJE
GLAZBENU UMJETNOST
S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno:
- - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma,
narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba)
- - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet –
povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
na kraju 2. godine učenja i poučavanja predmeta glazbena umjetnost (dvogodišnji program), učenik:
domena a: slušanje i upoznavanje glazbe
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a
2.
1.
POZNAJE ODREĐENI
BROJ
SKLADBI.
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, popularna)
Poznaje određeni broj skladbi (cjelovite skladbe, stavci ili ulomci) različitih vrsta glazbe (klasična, tradicijska, filmska, jazz, popularna)
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- učenik poznaje 10 do 30 skladbi
- od učenika se očekuje navođenje imena skladatelja i naziva skladbe te pojedinih/svih bitnih obilježja skladbe (vrsta glazbe, glazbeno-stilsko razdoblje, glazbeni oblik, određena glazbena ili glazbeno-scenska vrsta itd.)
- za realizaciju ishoda A 1.1 obvezno je cjelovito slušanje , a preporuča se i višekratno (ne nužno uzastopno) slušanje
- višekratnim slušanjem učitelj će poticati učenika na zapamćivanje skladbe (dijela ili cjelovite skladbe), imena skladatelja i naziva skladbe
- ovaj se ishod ne vrednuje brojčanom ocjenom
- nisu raspisane razine usvojenosti, jer ih učenici neće ravnomjerno postići kod svih skladbi
- od učenika se očekuje
- učitelj će tijekom godine na različite načine pratiti ostvarenje ishoda (preporučaju se formativni oblici praćenja)
- učitelj će ustrajnim i kontinuiranim radom poticati učenike na što višu razinu poznavanja glazbenih djela
a
2.
2.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA
GLAZBENO-IZRAŽAJNE SASTAVNICE
I OBLIKOVNE STRUKTURE
ISTAKNUTIH SKLADBI KLASIČNE, TRADICIJSKE
I POPULARNE GLAZBE.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice (izvođački sastav, metar, ritam, tempo, dinamika, melodija, tonska građa, harmonija, glazbeni slog, oblik glazbenog djela) istaknutih skladbi klasične, tradicijske i popularne glazbe.
Prepoznaje pojedine
glazbeno-izražajne sastavnice i oblikovne strukture u skladbama.
Razlikuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u skladbama.
Opisuje glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u upoznatim skladbama.
Uspoređuje i svrstava glazbeno-izražajne sastavnice
i oblikovne strukture u nepoznatim skladbama.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Realizacija odgojno-obrazovnoga ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog ili sinkronijskog modela učenja i poučavanja glazbe.
Učenici će kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno (sinkronijski pristup) upoznati:
- različita glazbala i izvođačke sastave
- glazbene oblike, glazbene i glazbeno-scenske vrste
Preporuča se slušanje (i gledanje) dviju ili više izvedbi istog glazbenog djela/stavka/ulomka te usporedba različitih izvedbi.
a
2.
3.
SLUŠNO PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA GLAZBENO-STILSKIH RAZDOBLJA
TE GLAZBENIH PRAVACA
I ŽANROVA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Prepoznaje osnovna obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Razlikuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Opisuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Analizira i uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja te glazbenih stilova, pravaca i žanrova.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Glazbeno-stilska razdoblja te stilovi, pravci i žanrovi se mogu usvajati kronološki (dijakronijski pristup) ili integrativno, svladavanjem različitih glazbenih pojava (sinkronijski pristup). Izbor dijakronijskog ili sinkronijskog modela uvjetovat će realizaciju navedenog ishoda.
a
2.
4.
SLUŠNO
PREPOZNAJE
I ANALIZIRA OBILJEŽJA HRVATSKE TRADICIJSKE
GLAZBE I GLAZBI SVIJETA.
Slušno analizira (prepoznaje, razlikuje, opisuje, uspoređuje) obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Prepoznaje osnovna obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Razlikuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Opisuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Analizira i uspoređuje obilježja hrvatske tradicijske glazbe i glazbi svijeta.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
Učitelj samostalno odabire i tematski povezuje tradicijsku glazbu različitih regija Hrvatske, Europe i ostalih kontinenata.
domena b: izražavanje glazbom i uz glazbu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b
1.
1.
OSTVARUJE RAZLIČITE
GLAZBENE
AKTIVNOSTI
U SKLADU
S VLASTITIM
INTERESIMA
I SKLONOSTIMA (PJEVANJE,
SVIRANJE,
PLES I POKRET, STVARALAŠTVO
I UPORABA IKT-A)
Izvodi napjeve hrvatske i svjetske glazbene baštine uvažavajući sve umjetničke elemente .
Izvodi plesnu koreografiju različitih djela klasične, tradicijske i popularne glazbe u skupini ili u paru.
Stvara glazbu različite tonske građe, metro-ritamske organizacije i oblika .
Usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih učenika u skupini, opaža, razumije i prihvaća različite uloge i razine odgovornosti u skupini te pritom vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih.
Pronalazi nova rješenja
u interpretaciji glazbe.
U skladu s interesima javno nastupa u razredu, školi ili izvan nje.
Samostalno ili u skupini ostvaruje različite glazbene aktivnosti
(pjevanje, sviranje, ples i pokret, stvaralaštvo, uporaba IKT-a)
● usklađuje vlastito izvođenje s izvođenjem drugih
● obogaćuje izvođenje pjesme novim izražajnim elementima
● vrednuje vlastitu izvedbu i izvedbe drugih
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- realizacija ishoda ovisi o sklonostima i sposobnostima učenika te organizaciji procesa učenja i poučavanja
- učitelj odabire sadržaje ishoda sukladno preferencijama učenika
domena c: glazba u kontekstu
odgojno-obrazovni ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c
2.
1.
UPOZNAJE GLAZBU
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU.
Posjećuje, prepoznaje i imenuje znamenite kulturne institucije u Hrvatskoj i svijetu.
Samostalno se informira, opisuje i procjenjuje kulturno-glazbenu ponudu u svojoj sredini.
Posjećuje kulturno-glazbena događanja.
Opisuje kulturno-glazbena događanja.
Procjenjuje i uspoređuje kulturno-glazbena događanja.
Samostalno se informira o kulturno-glazbenoj ponudi u svojoj sredini.
c
2.
2.
OPISUJE SUSRET
S GLAZBOM
U AUTENTIČNOM, PRILAGOĐENOM
I VIRTUALNOM OKRUŽJU,
KORISTEĆI
ODREĐENI BROJ STRUČNIH
TERMINA
TE OPISUJE
OBLIKOVANJE VLASTITIH
GLAZBENIH
PREFERENCIJA.
Na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina .
Opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija.
- na različite načine opisuje susret s glazbom u autentičnom, prilagođenom i virtualnom okružju (usmenim ili pisanim osvrtom, prezentacijom, člankom) koristeći određeni broj stručnih termina
- opisuje oblikovanje vlastitih glazbenih preferencija (utjecaj različitih čimbenika poput škole, društva, okružja, medija, kulture te kvalitete izvedbe)
c
2.
3.
OPISUJE RAZVOJ GLAZBENE UMJETNOSTI
KROZ POVIJEST.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja, pravaca i žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu. Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Okvirno opisuje razvoj glazbene umjetnosti kroz povijest.
Opisuje pojedina obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova.
Uspoređuje obilježja glazbeno-stilskih razdoblja/ pravaca/ žanrova u društveno-povijesnome i kulturnome kontekstu.
Povezuje razvoj glazbene umjetnosti s općim društveno- povijesnim i kulturnim razvojem.
Preporuka za ostvarenje ishoda:
- u okviru glazbeno-stilskih razdoblja, učenik razlikuje/opisuje/uspoređuje/analizira različite izvođače i izvođačke sastave te razvoj glazbenih oblika i glazbenih vrsta
- realizacija ishoda će ovisiti o odabiru dijakronijskog odnosno sinkronijskog modela u učenju i poučavanju glazbe
c
2.
4.
OPISUJE UTJECAJ TRADICIJSKIH ELEMENATA
NA KLASIČNU
I POPULARNU GLAZBU.
Opisuje, objašnjava i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Prepoznaje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi.
Opisuje tradicijske elemente u klasičnoj i popularnoj glazbi.
Objašnjava utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
Analizira i procjenjuje utjecaj tradicijskih elemenata na klasičnu i popularnu glazbu.
c
2.
5.
POVEZUJE
GLAZBENU UMJETNOST
S OSTALIM UMJETNOSTIMA.
Prepoznaje, opisuje, uspoređuje i analizira elemente (sredstva, simbole, tehnike i postupke) umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Prepoznaje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Opisuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Uspoređuje elemente umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Analizira i raspravlja o elementima umjetničkoga izraza u glazbi i ostalim umjetnostima.
Preporuka za ostvarenje ishoda
Učenik umjetnosti pristupa interdisciplinarno:
- - Opisujući i uspoređujući sastavnice različitih umjetničkih izraza određenih razdoblja, (npr. književnost sakralnog karaktera i duhovna glazba renesanse; barokno slikarstvo i glazbi, formu i oblik u umjetnosti klasicizma,
narodna umjetnost i romantizam, suvremeni ples i suvremena glazba)
- - Analizirajući i raspravljajući o povezanosti slikarskih, skladateljskih, plesnih i književnih tehnikama i postupcima (npr .madrigalizmi –povezanost glazbenih sastavnica i stilskih figura u književnosti klasični balet –
povezanost glazbe i plesa, ,impresionizam – povezanost glazba i slikarstvo, opera kao multimedijska umjetnost, mjuzikl - razvoj kroz glazbu i film).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
I. DODATAK 2: PREPORUČENE PJESMICE, BROJALICE I GLAZBENE IGRE ZA PRVA TRI RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE
1. RAZRED
PJESMICE I BROJALICE
GLAZBENE IGRE
Autorske
V. Gerčik: Kišica
J. Bitenc: Tika-taka
S. Mikac/B. Hribar: Himna prvoškolaca
J. Bitenc: Mlin
Lj. Goran: Semafor
D. Basrak: Padaj, padaj snježiću
H. Nedjalkov: Pahuljice
V. Tomerlin: Združena slova
M. Pirnik: Zvončić u proljeće
J. Kaplan: Pčela
J. Kennedy: Hoki-poki
M. Matanović : Plava uspavanka
A. Grétry: Magarac i kukavica
A. Dedić: Nije lako bubamarcu
M. Matanović : Vučja želja
Z. Špoljar: Proljetna pjesma
R. Kuhar : Abeceda
Tradicijske
Djeca i maca (Hrvatska)
Kad si sretan (Švedska)
Spavaj mali Božiću (Hrvatska)
Iš, iš, iš, ja sam mali miš (Hrvatska)
En-den-dore (Hrvatska)
Kalendara (Hrvatska)
Pjevaj mi, pjevaj, sokole (Hrvatska)
Ja posijah repu (Hrvatska)
Miš mi je polje popasel (Hrvatska)
S pjevanjem
Pliva riba
U kolu je sestrica
S tonovima/melodijama/ritmovima
Dan-noć
Ritamska igra jeke
Uz slušanje glazbe
Vlakić
Ledena kraljica
2. RAZRED
PJESMICE I BROJALICE
GLAZBENE IGRE
Autorske
M. Matanović: Molba gljive muhare
V. Stojanov: Jesenska pjesma
Lj. Goran: Tramvaj
I. Stamač: Maestral
J. Gotovac: Dom
J. B. Lully: Dok mjesec sja
P. Stupel: Novogodišnja pjesma
J. Kaplan: Zeko pleše
V. Tomerlin: Žabe
M. Matanović : Limači
M. Matanović : Lovcu
M. Matanović : Ide zima
L. Županović: Zapjevajmo složno svi
P. Stupel: Jesen je došla
Tradicijske
O, Jelo, Jelice (Hrvatska)
Mali ples (Slovačka)
Blistaj, blistaj, zvijezdo mala (Francuska)
Bratec Martin (Francuska) (kanon)
Pleši, pleši poskoči (Slovačka)
Kukavica (Austrija)
Djetešce nam se rodilo ( Hrvatska )
Eci, peci, pec (Hrvatska)
Jedna vrana gakala (Hrvatska)
Grad se beli (Hrvatska)
Savila se bijela loza vinova (Hrvatska)
Bingo (Amerika)
S pjevanjem
Muzikaš
Ja posijah lan
S tonovima/melodijama/ritmovima
Melodijski kružići
Ritamski kružići
Uz slušanje glazbe
Orkestar
Ples s balonima
Pokret uz glazbu
· Tradicijski plesovi iz užeg zavičajnog područja
Slobodne plesne strukture uz slušanje glazbe
3. RAZRED
PJESMICE I BROJALICE
GLAZBENE IGRE
Autorske
J. Kaplan: Saonice male Sanje
A. Dedić: Sretna Nova godina
A. Dedić: Himna zadrugara
B. Mihaljević: Zeko i potočić
A. Kabiljo: Zekini jadi
N. Hercigonja: Šaputanje
G. B. Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak žuti
I. Šimić, A. Gardaš : Žuta pjesma (kanon)
A. Dedić: Dobro jutro
W. A. Mozart: Čežnja za proljećem
J. S. Bach: Ah, što volim
J. Pierpont : Zvončići
J. Lulić : Zima
Z. Grgošević : Gle, ide jež (kanon)
Tradicijske
Pliva patka preko Save (Hrvatska)
Ode zima (Švicarska)
Tri listića (Španjolska);
Kočija (Indonezija)
Ftiček veli (Hrvatska)
Raca plava po Dravi (Hrvatska)
Ćuk sedi (Hrvatska)
Evo san ti doša (Hrvatska)
Sunce sije, kiša će (Hrvatska)
Proljeće u šumi (Finska)
Okitimo grančice (Wales)
Oj, pastiri, čudo novo (Hrvatska)
S pjevanjem
Mali ples
Mi smo djeca vesela
S tonovima/melodijama/ritmovima
Meloritamskaigra jeke/odgovora
Glazbeni kviz s pjesmicama
Uz slušanje glazbe
Dirigent
Osmišljavanje pokreta u grupi
Pokret uz glazbu
Društveni plesovi
Tradicijski plesovi užeg i šireg zavičajnog područja
Suvremeni ples
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
J. DODATAK 3: POPIS GLAZBENIH DJELA * (Napomena: popis glazbenih djela će biti dorađen za finalnu inačicu dokumenta, uz eventualne promjene u organizaciji popisa (po ciklusima i/ili po kategorijama djela)
SKLADATELJ
GLAZBENO DJELO
KLJUČNI POJMOVI
CIKLUS
Aa, Michel van der
(1970.)
One
komorna opera
4. i 5. ciklus
Abraham, Edgar
(?)
Suita za alt-saksofon i gudače
saksofon
3. ciklus
Adam, Adolphe
(1803. - 1856.)
Giselle – Valcer iz 1. čina
balet
valcer
3. ciklus
Adams, John
(1947.)
China Gates
minimalizam
4. i 5. ciklus
Common tones in simple time
boja, tempo (puls)
20. stoljeće
4. i 5. ciklus
Grand Pianola music
minimalizam
4. i 5. ciklus
Short Ride in a Fast Machine
tempo - metar - ritam
udaraljke
minimalizam
4. i 5. ciklus
Tromba Lontana
truba
20. stoljeće
3. ciklus
Albéniz, Isaac
(1860. – 1909.)
Asturias
gitara
3. ciklus
Albinoni, Tomaso Giovanni
(1671. - 1751.)
Adagio u g-molu za violinu, gudače i orgulje
gudačka glazbala
tempo
3. ciklus
Koncert za obou, gudače i basso continuo u D-duru
oboa
basso continuo
barok
4. i 5. ciklus
Anderson, Charles Eduard -Chuck Berry
(1926.)
Johnny B. Good, Roll Over Beethoven
popularna glazba
rock’n’roll
3. 4. i 5. ciklus
Aznavour, Charles
(1924.)
Lei (She)
popularna glazba
šansona
Allegri, Gregorio
(1582. – 1652.)
Miserere
zborska glazba
imitacija
4. i 5. ciklus
Apocalyptica
Path
violončelo
crossover
3. i 4. ciklus
Arcadelt, Jacob
(1507. – 1568.)
Ave Maria
a cappella
mješoviti zbor
homofoni slog
3. i 4. ciklus
Arlen, Harold
(1905. – 1986.)
Somewhere over the Rainbow (film Čarobnjak iz Oza)
glazba iz mjuzikla
1. ciklus
Auric, Georges
(1899. – 1963.)
Trio za obou, klarinet i fagot
trio
komorna glazba
drvena puhačka glazbala
3. i 4. ciklus
Ayreon
Into the Electric Castle
tematski (konceptualni) album
fuzija
4. i 5. ciklus
Bach, Johann Sebastian
(1685. - 1750.)
Brandenburški koncert br. 5, BWV 1050, 1. stavak
barok
koncert
4. i 5. ciklus
Kantata BWV 82: Ich habe genug
oboa
tenor
kantata
4. i 5. ciklus
Kantata BWV 147: Herz und Mund und Tat und Leben -
Jesu, meine Freude
barok
duhovna kantata
4. i 5. ciklus
Kantata BWV 209 Non sa che sia dolore
blok-flauta
3. i 4. ciklus
Kantata BWV 211: Kantata o kavi
svjetovna kantata
3. i 4. ciklus
Koncert za obou d'amore, BWV 1055
oboa d’amore
4. i 5. ciklus
Magnificat, BWV 243a: Esurientes
duhovna glazba
magnificat
4. i 5. ciklus
Partita u d-molu BWV 1004, Ciaccona
partita
violina
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Pasakalja u c-molu za orgulje, BWV 582
pasakalja (passacaglia)
orgulje
4. i 5. ciklus
Preludij i fuga u C-duru, BWV 846 iz 1. sveska zbirke Das wohltemperierte Klavier
klavir, čembalo
preludij, fuga
imitacija
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Preludij i fuga u c-molu, BWV 847 iz 1. sveska zbirke Das wohltemperierte Klavier
klavir, čembalo
preludij, fuga
imitacija
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Suita br. 1, Gigue
kontrabas
3. ciklus
Suita br.2 u h-molu, BWV 1067, 7. stavak - Badinerie
glazbeno-izražajne sastavnice
flauta
barok
svi ciklusi
Suita br.3 u D-duru, BWV 1068, 2. stavak - Air
glazbeno-izražajne sastavnice
gudačka glazbala
barok
svi ciklusi
Toccata i fuga u d-molu, BWV 565
(preporuka: izvedba na harmonici)
čembalo, orgulje, harmonika
tokata, fuga
barok
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Bajamonti, Julije
(1744-1800)
Prijenos svetoga Dujma
oratorij
4. i 5. ciklus
Barry, John
(1933.-2011.)
James Bond - tema
filmska glazba
električna gitara
3. ciklus
Barber, Samuel
(1910. - 1981.)
Adagio za gudače
gudačka glazbala
20. stoljeće
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Canzone op. 38a za flautu i klavir
komorna glazba
flauta, klavir
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Knoxwille, Summer of 1915
djelo za glas i orkestar
20. stoljeće
4. i 5. ciklus
Souvenirs, op. 28 – Pas de deux; Two-step; Hesitation-Tango
klavir četveroručno
3. i 4. ciklus
Bartók, Bela
(1881. - 1945.)
Koncert za orkestar, 4. stavak Intermezzo Interrotto - Allegretto
tempo
glazbala
redefiniranje koncerta
20. stoljeće
4. i 5. ciklus
Rumunjski plesovi
tradicijski elementi
gudačka glazbala
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Bécaud, Gilbert
(1927.-2001.)
Et Maintenant (What Now My Love),
Love on the Rocks
popularna glazba
šansona
4. i 5. ciklus
Bax, Arnold
(1883. – 1953.)
Narodna priča za violončelo i klavir
komorna glazba
violončelo
3. i 4. ciklus
Summer Music
simfonijska pjesma
3. i 4. ciklus
Becker, John Joseph
(1886. – 1961.)
The Abongo – a Primitive Dance
udaraljke
3. i 4. ciklus
Beethoven, Ludwig van
(1770. - 1827.)
Fidelio - Kvartet “Mir ist so wundebar”
njemačka opera
pjevački glasovi (kvartet)
4. i 5. ciklus
Ptičja tuga
glazbena perioda
1. i 2. ciklus
Simfonija br. 5 u c-molu, op. 67, 1. stavak
sonatni oblik
simfonija
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Simfonija br. 6 u F-duru (Pastoralna), op. 68, 1. stavak; 5. stavak
programna glazba
simfonija
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Simfonija br. 7 u A-duru, op. 92, 2. stavak
dvostruka tema s varijacijama
4. i 5. ciklus
Simfonija br. 9 u d-molu, op. 125, 4. stavak
upotreba glasa u simfoniji
dvostruka zborska fuga
4. i 5. ciklus
Sonata za klavir br. 8 u c-molu (Patetična), op. 13,
2. stavak - Adagio cantabile
(preporuka: upoznati sonatu u cijelosti)
klavir
sonata
rondo (2. stavak)
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Sonata za klavir br. 14 u cis-molu (Mjesečeva), op. 27, br. 2
klavir
sonata
romantizam
4. i 5. ciklus
Sonata za klavir br. 17 u d-molu (Oluja), op. 31, br. 2
(preporuka: upoznati sonatu u cijelosti)
klavir
sonata
romantizam
4. i 5. ciklus
Sonata za klavir br. 23 u f-molu (“Appassionata”), op. 57
klavir
sonata
romantizam
4. i 5. ciklus
Romanca za violinu i orkestar u F-duru, op. 50
violina, orkestar
romantizam
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Za Elizu
klavir
rondo
2. i 3. ciklus
Whole Lotta Love vs. Beethoven 5th Symphony - 2Cellos
crossover
violončelo
duo
3 i 4. ciklus
Bellamy, Matthew James (Muse)
(1978.)
I Belong To You / Mon Cœur S'ouvre À Ta Voix
Butterflies and Hurricanes
crossover
(popularna glazba, citati klasične glazbe)
3 i 4. ciklus
Bellini, Vincenzo
(1801. - 1835.)
Norma - Arija Norme Casta diva
sopran
bel canto
arija
opera
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Berio, Luciano
(1925. – 2003.)
Sequenza br. 1
flauta
4. i 5. ciklus
Sequenza br. 2
harfa
4. i 5. ciklus
Sequenza br. 3
alt
4. i 5. ciklus
Berlioz, Hector
(1803. - 1869.)
Fantastična simfonija, 2. st. “Ples”
programna glazba
programna simfonija
ples
3. ciklus
Fantastična simfonija, 5. st. “San o vještičjem sjelu”
programna glazba
programna simfonija
3. ciklus
Bernstein Elmer
(1922.-2004.)
The Magnificent Seven
filmska glazba
3. ciklus
Bernstein, Leonard
(1918. - 1990.)
West Side Story: America
mjuzikl
3. ciklus
Bersa, Blagoje
(1873. - 1934.)
Mjesečina
zborska glazba
4. i 5. ciklus
Sunčana polja
simfonijska pjesma
glazbala (npr. oboa)
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Biber, Heinrich Ignaz Franz von
(1644. – 1704.)
Passacaglia
violina
virtuozitet
varijacije
4. i 5. ciklus
Biro Miroslav (1895.-1960.)
Britvić Drago (1935.-2005.)
Mirno teku rijeke
popularna glazba
šansona
4. i 5. ciklus
Bizet, Georges
(1838. - 1975.)
Carmen - Arija Carmen L’amour est un oiseau rebelle (Habanera);
opera, arija
alt
realizam, verizam
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Carmen - Arija (Couplets) Escamilla (Toreadora) Votre toast je peu vous le rendre
opera, arija
bas-bariton
realizam, verizam
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Carmen - Koračnica i zbor dječaka: Avec la garde montante
zbor u operi; zbor dječaka
blok-flauta
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Carmen - Uvertira
uvertira opere
realizam, verizam
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Bjelinski, Bruno
(1909. – 1992.)
Concertino za rog i gudače
rog
3. ciklus
Bjørnstad, Ketil
(1952.)
Pianology
crossover
3. i 4. ciklus
The Sea
crossover
glazbala, instrumenti, zvukovi
4. i 5. ciklus
Black, James Milton
(1856.-1938.)
Oh, When the Saints (Louis Armstrong)
gospel, jazz
1. ciklus
Bloch, Ernest
(1880. – 1959.)
Suite Hebraique
viola
3. i 4. ciklus
Boccherini, Luigi Rodolfo
(1743. - 1805.)
Kvintet u E-duru, op. 13, br. 5, Menuet
gudački kvintet
složena trodijelna pjesma
3. ciklus
Borodin, Alexander
(1833. – 1887.)
Knez Igor: Polovjecki plesovi
nacionalna opera
4. i 5. ciklus
Bosanac, Franjo
(1485?-1535?)
Ricercare
lutnja
renesansa
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Bowie, David (Jones, David Robert) (1947.-2016.)
Space Oddity
popularna glazba
rock
4. i 5. ciklus
Heroes
popularna glazba
rock
4. i 5. ciklus
Let ’ s Dance
Popularna glazba
Fuzija
Funk rock
4. i 5. ciklus
Brel, Jacques
(1929.-1978.)
Mon enfance, Le plat pays
popularna glazba
šansona
4. i 5. ciklus
Brahms, Johannes
(1833. - 1897.)
Mađarski plesovi WoO 1
Preporuka: br. 5 (fis-mol/g-mol) i br. 6 (Des-dur/D-dur)
glazbeno-izražajne sastavnice
klavir
orkestracija
2. i 3. ciklus
Simfonija br. 3 u F-duru, op. 90, 3. st.
simfonija romantizma
4. i 5. ciklus
Uspavanka
tempo, ugođaj
1. i 2. ciklus
Bridge, Frank
(1879. – 1941.)
Summer
simfonijska pjesma
4. i 5. ciklus
Britten, Benjamin
(1913. - 1976.)
Ceremony of Carols
20.stoljeće
suvremena vokalno-instrumentalna glazba
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Mlada osoba upoznaje orkestar, op.4
glazbeno-izražajne sastavnice
skupine glazbala
svi ciklusi
3. ciklus
Simple Symphony, 2. stavak: Playful Pizzicato;
gudačka glazbala
pizzicato
3. ciklus
Šest metamorfoza prema Ovidu
oboa solo
4. i 5. ciklus
Brkanović, Željko
(1937.)
Antependij
Harmonika
3. ciklus
Brooker, Gary (Procol Harum)
(1945.)
Shine On Brightly - In Held Twas In I
crossover
3 i 4. ciklus
Bukvić, Dalibor
(1968.)
Actus
orkestar
skupine glazbala
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Fantasia, 2. stavak
flauta
rondo
3. ciklus
Propheties
klavir
tema s varijacijama
3. i 4. ciklus
Spatial – danse des apparitions
elektronički instrumenti
elektronička glazba
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Buxtehude, Dieterich
(1637/39. – 1707.)
Tokata u d-molu, BuxVW 155
orgulje
tokata
4. i 5. ciklus
Caccini, Giulio
(1551. - 1618.)
Ave Maria
melizmatički način pjevanja
sekvence
4. i 5. ciklus
Cage, John
(1912. – 1992.)
Totem ancestor
preparirani klavir
4. i 5. ciklus
Caldara, Antonio
(1670. – 1736.)
Sebben, Crudele
arija, sopran
3. i 4. ciklus
Carmichael Hoagland, Howard (1899.-1981.)
Georgia on My Mind,
Stardust
popularna glazba
jazz
4. i 5. ciklus
Caruso, Enrico;
Capurro, Giovanni
(1873. – 1921.)
O, sole mio
napolitanska pjesma
duet
2. ciklus
Chaplin, Charles Spencer
(1889.-1977.)
Smile
popularna glazba
jazz
3.,4. i 5. ciklus
Charpentier, Marc-Antoine
(1643. – 1704.)
Te Deum: Uvod – marš i rondo
vokalno-instrumentalna glazba
timpani
limena puhačka glazbala
3. i 4. ciklus
Chilcott, Bob
(1955.)
Little Jazz Mass
misa
elementi jazza
3 i 4. ciklus
Twelve Days of Christmas
božićna pjesma
jazz, swing
citati u glazbi
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Collins, Phill
(1951.)
Tarzan - You'll Be in My Heart
animirani film (mjuzikl)
- crossover pop glazba
2. i 3. ciklus
Chopin, Frédéric
(1810. - 1849.)
Balada br. 1 u g-molu
balada
4. i 5. ciklus
Etida u c-molu, br. 12, op. 10 (“Revolucionarna”)
etida
klavir
virtuozitet
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Fantasie-Impromptu u cis-molu, op. 66
klavir
glasovirska minijatura
zapisana improvizacija
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Preludij u e-molu, op. 28
preludij
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Poloneza u As-duru, op. 53;
klavir
glasovirska minijatura
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Scherzo u cis-molu, op. 39, br. 3
klavir
glasovirska minijatura
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Sonata za klavir br. 2 u b-molu, op. 35, 3. st. Marche funebre
sonata
složena trodijelna pjesma
4. i 5. ciklus
Vacer u Es-duru (Veliki briljantni valcer), op. 18;
klavir
glasovirska minijatura
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Cimarosa, Domenico
(1749. - 1801.)
Koncert za obou i gudače u C-duru
oboa
3. ciklus
Conti, Bill
(1942.)
Rocky -tema
filmska glazba
elektronička glazbala
3. i 4. ciklus
Cook, Samuel
(1931.-1964.)
Wanderful World
popularna glazba
soul
4.i 5. ciklus
Copland, Aaron
(1900. - 1990.)
Appalachian Spring
orkestralna suita; balet
20. stoljeće
4. i 5. ciklus
Fanfare za običnog čovjeka
puhačka glazbala
3. ciklus
Corea, Chick
(1941.)
Crystal Silence
jazz, fuzija
4. i 5. ciklus
Couperin, Francois
(1668. – 1733.)
Tajanstvene prepreke
čembalo
2. i 3. ciklus
Cowell, Henry
(1897. – 1965.)
Pulse za pet svirača
udaraljke
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Seven Paragraphs
gudačka glazbala
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Crnačka duhovna glazba
Nobody Knows the Trouble I˙ve Seen
tempo – metar – ritam
način pjevanja
izvođački sastav
2. ciklus
Crudup, Arthur
1905.-1974.)
That’s All Right (Elvis Presley)
popularna glazba
rock’n’roll
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Cummings, Robert
(?)
Koncert za saksofon
saksofon
3. ciklus
Darby, Ken
(1909.-1992.)
Love Me Tender
popularna glazba
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Darling, David
(1941.)
Cello Blue
violončelo
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Upland
violončelo
3. ciklus
4. i 5. ciklus
David, Meck (1912.)
Hoffman, Al (1902.-1960.)
Livingston, Jerry (1909.-1987.)
Bibbidi-Bobbidi-Boo (Louis Armstrong)
glazba iz animiranih filmova
1. ciklus
Dun, Tan
(1957.)
Crouching Tiger, Hidden Dragon - Farewell
filmska glazba
violončelo
crossover (glazbe svijeta-Kina)
3 i 4. ciklus
Čajkovski, Pjotr Iljič
(1840 - 1893.)
Album za mlade op. 39: Slatko sanjarenje
trodijelna pjesma
ciklus skladbi
2. ciklus
Evgenij Onjegin: Poloneza
orkestralni ulomak (interludij)
u operi
3. ciklus
Evgenij Onjegin: Valcer
orkestralni ulomak (interludij)
u operi
3. ciklus
Koncert za klavir i orkestar br. 1 u b-molu, op. 23, 1. stavak
koncert
klavir
virtuozitet
tonska građa (prelazak iz mola u dur/mutacija)
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Labuđe jezero (balet)
Preporuka:
1. čin – Valcer; Pas de Deux crnog labuda; Ples patuljaka; Finale
2. čin – Ples labudova
3. čin – Pas de six ; Čardaš; Ruski ples, Španjolski ples; Napuljski ples
4. čin – Ples malih labudova; Finale
balet
činovi, slike i brojevi u baletu
plesni koraci
tempo – metar – ritam
različiti plesovi
1., 2. i 3. ciklus
Labuđe jezero – suita iz baleta
preporuka: slušati u cijelosti
orkestralna suita 19. stoljeća
4. i 5. ciklus
Orašar (balet)
Preporuka:
Marš; Ples šećerne vile; Ruski ples (Trepak); Kineski ples; ; Ples snježnih pahuljica; Ples drvenih flauta;
Valcer cvijeća
balet
činovi, slike i brojevi u baletu
plesni koraci
tempo – metar – ritam
različiti plesovi
čelesta (Ples šećerne vile)
složena trodijelna pjesma (Valcer cvijeća)
1., 2. i 3. ciklus
“Ščelkunčikova suita” (orkestralna suita iz baleta Orašar)
orkestralna suita 19. stoljeća
4. i 5. ciklus
Simfonija br. 4 u f-molu, op. 36, 3. stavak
gudačka glazbala
pizzicato
3. ciklus
Simfonija br. 5 u e-molu, op. 64, 1. stavak
simfonija romantizma
4. i 5. ciklus
Simfonija br. 6 u h-molu, op. 74 (“Patetična”), 1. stavak
simfonija romantizma
romantična melodija
4. i 5. ciklus
Talijanski capriccio, op. 45
fantazija
glazbala (posebno puhačka)
4. i 5. ciklus
Trnoružica: Valcer
valcer
složena trodijelna pjesma
3. ciklus
Uvertira 1812, op. 49
orkestralna uvertira
4. i 5. ciklus
Čaleta Joško, obr./Crnić Hrvoje, obr.
1 pura, 2 pandura, Lado Electro
crossover
tradicijska glazba
elektronička glazba
3 i 4. ciklus
Davies, Peter Maxwell
(1934. – 2016.)
Turris Campanarum Sonantium
udaraljke
3. i 4. ciklus
Debussy, Claude-Achille
(1862. - 1918.)
Arabeska br. 1
impresionizam
4. i 5. ciklus
Suite Bergamasque: 3. stavak Mjesečina (Clair de lune)
preporuka: slušati u cijelosti
impresionizam
4. i 5. ciklus
More (La mer)
impresionizam
simfonijske skice
programnost
4. i 5. ciklus
Preludij za poslijepodne jednog fauna
impresionizam
simfonijska pjesma
programna glazba
4. i 5. ciklus
Reverie
impresionizam
4. i 5. ciklus
Sonata za violončelo i klavir u d-molu, 1. stavak Prologue
impresionizam
violončelo
sonata
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Syrinx
flauta
solističko glazbalo
impresionizam
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Dedić, Arsen
(1938. - 2015.)
U registraturi – uvodna tema
filmska glazba
klavir
orkestar
3. i 4. ciklus
Glembajevi - uvodna tema
neobarok
basso continuo
3. i 4. ciklus
Odlazak (Tin Ujević)
odnos glazbe I teksta
šestosminska mjera
3. ciklus
4. i 5. ciklus
u dogovoru s HJ
Ono sve što znaš o meni
preporuka: TBF (Nostalgična)
popularna glazba
šansona
4. i 5. ciklus
Moderato cantabile,
Kuća pored mora
popularna glazba
šansona
4. i 5. ciklus
Delibes, Léo
(1836. - 1891.)
Copelia - Valcer
balet
valcer
3. ciklus
Lakmé „Dome epais...“
duet
ženski pjevački glasovi
3. i 4. ciklus
Delius, Frederick
(1862. – 1934.)
Florida Suite: Sunset
programna glazba
simfonijska suita
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Devčić, Natko
(1914. - 1997.)
Istarska suita - Poskočica
utjecaj tradicijskih elemenata
orkestracija
4. i 5. ciklus
Doldinger, Klaus
(1936.)
Das Boot - tema
preporuka: techno verzija U96
filmska glazba
elektronička glazba (crossover)
3. i 4. ciklus
Domino, Antoine
(1928.)
Ain’t That A Shame
popularna glazba
boogie-woogie
4. i 5. ciklus
Donizetti, Gaetano
(1797. - 1848.)
Koncert za engleski rog i orkestar u G-duru
engleski rog
3. ciklus
Ljubavni napitak - arija Nemorina Una furtiva lagrima
komična opera
4. i 5. ciklus
Dowland, John
(1563. - 1626.)
Come Again
Renesansa
glas i lutnja
4. i 5. ciklus
Flow my Tears
renesansa
glas i lutnja
4. i 5. ciklus
Dukas, Paul
(1865. - 1935.)
Čarobnjakov učenik
simfonijska pjesma
3. ciklus
Dvořák, Antonín
(1841. - 1904.)
Gudački kvartet br. 12 u F-duru, op. 96 („Američki“), 4. stavak
gudački kvartet
sonatni rondo
4. i 5. ciklus
Rusalka – Pjesma mjesecu
nacionalna (češka) opera
slavenska mitologija
harfa
4. i 5. ciklus
Romanca za klavir i violinu, op. 11
komorna glazba, romantična melodija
4. i 5. ciklus
Serenada za gudače u E-duru, op. 22
gudačka glazbala
serenada
4. i 5. ciklus
Simfonija br. 9 u e-molu, op. 72 („Iz novoga svijeta“)
1. stavak
simfonija romantizma
sonatni oblik s tri teme
4. i 5. ciklus
Simfonija br. 9 u e-molu, op. 72 („Iz novoga svijeta“)
2. stavak
trodijelni oblik (tema)
simfonija romantizma
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Slavenski plesovi op. 46
preporuka: br. 2 u e-molu (Dumka); br. 8 u g-molu (Furiant)
glazbeno-izražajne sastavnice
orkestar
1., 2. i 3. ciklus
Slavenski plesovi op. 72
preporuka: br. 2 u e-molu (Starinski)
složena trodijelna pjesma
3. ciklus
Dylan Bob
(1941.)
Pat Garrett and Billy the Kid
filmska glazba
country
3 i 4. ciklus
A Hard Rains Gonna Fall
popularna glazba
4. i 5. ciklus
Elfmann, Danny
(1953.)
The Nightmare Before Christmas - What’s This?
mjuzikl
3 i 4. ciklus
Encina, Juan del
(1468. – 1529.)
Fata le porte
muški pjevački glasovi
muški zbor
3. i 4. ciklus
Cucu, cucu!
hoquetus
3. i 4. ciklus
Enescu, George
(1881. - 1955.)
Rumunjska rapsodija br. 1
elementi tradicije
4. i 5. ciklus
Esenvalds, Eriks
(1977.)
Northern Lights
O Salutaris Hostia
Stars
suvremena zborska glazba
4. i 5. ciklus
Falla, Manuel de
(1876. - 1946.)
Trorogi šešir - Farruca
balet
engleski rog
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Fauré, Gabriel
(1845. - 1924.)
Cantique de Jean Racine
vokalno-instrumentalna glazba
4. i 5. ciklus
Aurore; Chanson d'Amour; Clair de Lune; Le secret; Mandoline
solopjesma
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Pavana u fis-molu, op. 50
flauta, gudači pizzicato
pavana (renesansni ples)
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Rekvijem - In paradisum deducant; Pie Jesu
rekvijem
4. i 5. ciklus
Sicilienne, op. 78
violončelo
3. i 4. ciklus
Fernandez, Joseito
(1908. – 1979.)
Guantanamera
Popularna glazba
(Kuba)
1. i 2. ciklus
Fornsette, John of
(13. st.)
Sumer is icumen in
kanon
programnost
srednji vijek
4. i 5. ciklus
Franck, César
(1822. - 1890.)
Simfonija u d-molu, 2. stavak
simfonija romantizma
4. i 5. ciklus
Franssens, Joep
(1955.)
Harmony of the Spheres
glazbeno-izražajne sastavnice
vokalno-instrumentalna glazba
20. stoljeće
4. i 5. ciklus
Phasing
glazbeno-izražajne sastavnice
vokalno-instrumentalna glazba
20. stoljeće
4. i 5. ciklus
Frederik II. veliki
(1712. – 1786.)
Sonata za flautu i čembalo br. 2
flauta
čembalo
4. i 5. ciklus
Gabriel, Peter
(1950.)
Vitamin String Quartet – In Your Eyes
preporuka: vokalna izvedba Peter Gabriel Youssou N¨Dour, Afrika
crossover
glazbe svijeta -Afrika
gudački kvartet
3 i 4. ciklus
Gardner, Key
(1941. – 2002.)
Rainforest
harfa
3. i 4. ciklus
Gaubert, Philippe
(1879. – 1941.)
Fantazija za flautu i klavir
komorna glazba
flauta
4. i 5. ciklus
Gaudio, Robert John
(1942.)
Jersey Boys - Can't Take My Eyes Off You
mjuzikl
pop glazba
3. ciklus
Jersey Boys - Sherry
mjuzikl
falset
3. ciklus
The Sun Ain’t Gonna Shine Anymore (The Walker Brothers)
popularna glazba
4.i 5. ciklus
Gershwin, George
(1898. - 1937.)
I Got Rhythm za klavir i orkestar
varijacije
4. i 5. ciklus
Porgy & Bess: arija Klare Summertime
opera
elementi jazza
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Rapsody in Blue
elementi jazza
4. i 5. ciklus
Rialto Ripple
rag
rondo
3. ciklus
Giacchino, Michael
(1967.)
Up - tema
filmska glazba
orkestar,
truba sa sordinom
glasovir
3 i 4. ciklus
Gilbert, Paul
(1966.)
Technical Difficulties - 2Cellos
crossover
duo
violončelo
3 i 4. ciklus
Glass, Philip Morris
(1937.)
Einstein on the Beach (ulomak – Knee 5
minimalizam
4. i 5. ciklus
Glassworks, 2. stavak Floe
minimalizam
4. i 5. ciklus
Mad Rush
minimalizam
4. i 5. ciklus
Music Box
minimalizam
4. i 5. ciklus
Negro River (ansambl Uakti)
minimalizam
4. i 5. ciklus
Prophecies
minimalizam
orgulje
4. i 5. ciklus
Songs & Poems for solo cello, Song III
minimalizam
violončelo
4. i 5. ciklus
The Truman Show, Truman Sleeps
filmska glazba
minimalizam
4. i 5. ciklus
Glazunov, Aleksander
(1865. - 1936.)
Godišnja doba - Waltz of the Cornflowers and Poppies
balet
valcer
3. ciklus
Elegija
viola
3. i 4. ciklus
Glire, Reinhold
(1874. – 1956.)
Intermezzo
kontrabas
komorna glazba
3. i 4. ciklus
Gluck, Christoph Willibald
(1714. - 1787.)
Orfej i Euridika - arija Orfeja Che farò senza Euridice
opera
Gluckova operna reforma
kontratenor
rondo
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Godowsky, Leopold
(1870. - 1938.)
Java suite – Gamelan; Chattering Monkeys; In the Kraton
klavir
ciklus
programnost
4. i 5. ciklus
Goldsmith, Jerry
(1929.-2004.)
Suita iz animiranog filma Mulan
preporuka: Vanessa Mae - Reflection (violina solo)
filmska glazba
crossoover (klasična, popularna glazba, glazbe svijeta)
3. ciklus
Gotovac, Pero
(1927.)
Ave Maria
suvremena zborska glazba
3. i 4. ciklus
Granados, Enrique
(1867. – 1916.)
Španjolski ples br. 2 – Oriental
kontrabas
3. i 4. ciklus
Epilogo-serenata del espectro
gitarski trio
3. i 4. ciklus
Grappelli, Stephane
(1908. – 1997.)
Stardust
violina
3. i 4. ciklus
Grieg, Edvard Hagerup
(1843. - 1907.)
Koncert za klavir i orkestar u a-molu, 1. stavak
koncert
sonatni oblik
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Lirski komadi
Preporuka:
op. 12 br. 2 Valcer
op. 38 br. 4 Norveški ples; br. 8 Kanon
op. 43. br. 1 Leptir
op. 47 br. 1 Valse-Impromptu
op. 54 br. 3 Marš patuljaka; br. 6 Zvona
op. 62 br. 4 Potočić
op. 65 br. 6 Vjenčanje
glasovirska minijatura
glazbeno-izražajne sastavnice
2. i 3. ciklus
Norveški plesovi op. 35
elementi folklora
tempo – metar - ritam
2. i 3. ciklus
Suita „Iz Holbergovih vremena“
(preporuka: slušanje originalne i orkestrirane varijante)
skladba za dva klavira
orkestracija
4. i 5. ciklus
Suita Peer Gynt br. 1, op. 46
Jutro
Asina smrt
Anitrin ples
U pećini gorskoga kralja
glazbeno-izražajne sastavnice
glazba za scenu/dramu
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Gotovac, Jakov
(1895. - 1982.)
Ero s onoga svijeta, op. 17
komična opera
3. i 4. ciklus
Simfonijsko kolo, op. 12
orkestralna glazba
3. i 4. ciklus
Himna slobodi
mješoviti zbor
4. i 5. ciklus
u dogovoru s HJ
Koleda, op. 11
narodni obred
utjecaj folklore
vokalno-instrumentalna glazba
način pjevanja
3. i 4. ciklus
Zvonimirova lađa, op.29 (V. Nazor)
mješoviti zbor
4. i 5. ciklus
u dogovoru s HJ
Gulda, Friedrich
(1930 - 2000.)
Koncert za violončelo i duhački orkestar
(preporuka: 1. stavak)
crossover
3. 4. I 5. ciklus
Hačaturjan, Aram
(1903. - 1978.)
Gajane – Ples sa sabljama
glazbeno-izražajne sastavnice glazbala
balet
svi ciklusi
Spartak – Adagio Spartaka i Frigije
balet
4. i 5. ciklus
Halley, Bill
(1925. – 1981.)
Rock around the clock
rock˙n˙roll
1. ciklus
Hamlisch, Marvin
(1944.-2012.)
A Chorus Line - I Hope I Get It
mjuzikl
pjevani i plesni broj
3. ciklus
Harfman, Boris (obadio).
Dej mi
crossover
tradicijska glazba
elektronička glazba
3 i 4. ciklus
Hatze, Josip
(1879. - 1959.)
Majka
solopjesma
3. ciklus
Serenada
solopjesma
3. ciklus
Händel, Georg Friedrich
(1685. - 1759.)
Glazba na vodi: Druga suita u D-duru, HWV 349,
2. stavak Alla hornpipe
barok
3 i 4. ciklus
Glazba za kraljevski vatromet, HWV 351, 1. stavak Ouverture
barok
orkestar
3 i 4. ciklus
Koncert za obou i orkestar br. 3 u g-molu
oboa
barok
koncert
3. i 4. ciklus
Mesija – Aleluja
vokalno-instrumentalna glazba mješoviti zbor
oratorij
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Mesija – And with his Stripes we are healed
oratorij
četveroglasna zborska fuga
4. i 5. ciklus
Mesija – For unto us the Child is born; Amen; And the Glry of the Lord
oratorij
4. i 5. ciklus
Suita u d-molu, HWV 437, 3. stavak Sarabande
suita
cembalo
tema s varijacijama
3. ciklus
Joy to the world
božićna pjesma
2. ciklus
Harrison, Lou
(1917. – 2003.)
6 sonata za cembalo, br. 1
čembalo
3. i 4. ciklus
Koncert za flautu i udaraljke br. 1
puls
3. i 4. ciklus
Fuga za udaraljke
udaraljke
3. i 4. ciklus
Suita za udaraljke
udaraljke
3. i 4. ciklus
Hassler, Hans Leo
(1564. - 1612.)
Tanzen und springen
svjetnovna glazba
madrigal
4. i 5. ciklus
Haydn, Franz Joseph
(1732. - 1809.)
Gudački kvartet u C-duru op.76, br. 3. (Kaiserquartett), 2. stavak
gudačka glazbala
gudački kvartet
tema s varijacijama
3 i 4. ciklus
Koncert za trubu i orkestar u Es-duru
(preporuka: slušanje u cijelosti)
koncert
truba
3 i 4. ciklus
Simfonija br. 94 u G-duru (Simfonija iznenađenja), 2. stavak
tema s varijacijama
3 i 4. ciklus
Simfonija br. 104 u D-duru (Londonska), 4. stavak
(Oj Jelena, Jelena)
simfonija
bečka klasika
3 i 4. ciklus
Hazo, Samuel Robert
(1966.)
Fantazija na japansku narodnu pjesmu
glazbala
3. i 4. ciklus
Hermann Bernard
(1911.-1975.)
Vertigo - uvodna tema
filmska glazba
3 i 4. ciklus
Hewson, Paul David- Bono Vox
(1960.)
Spiderman - Rise Above
mjuzikl
rock glazba
3 i 4. ciklus
Honegger, Arthur
(1892. - 1955.)
Pacific 231- Mouvement symphonique
20. stoljeće
orkestracija
4. i 5. ciklus
Horner, James
(1953.)
Braveheart - tema
filmska glazba
crossover - glazbe svijeta Škotska
flauta
gajde
3 i 4. ciklus
Ives, Charles
(1874. – 1954.)
Neodgovoreno pitanje
orkestar
20. stoljeće
4. i 5. ciklus
Jarnović, Ivan Mane
(1747. - 1804.)
Koncertantni kvintet br. 3 u F-duru, 1. stavak Allegro con spirito
hrvatski skladatelji
klasicizam
4. i 5. ciklus
Koncert za violinu i orkestar u A-duru
hrvatski skladatelji
klasicizam
4. i 5. ciklus
Jacobs, Jim
(1942.)
Briljantin - Summer Nights; You’re the One That I Want
mjuzikl
duet
3. ciklus
Jarre, Maurice
(1924.-2009.)
Doctor Zhivago - Larina tema
filmska glazba
3. ciklus
Jenkins Karl
(1944.)
Avatar - Adiemus
filmska glazba
zbor
new age glazba
3 i 4. ciklus
Palladio
gudački orkestar
3. ciklus
4. i 5. ciklus
John, Elton
(1947.)
Aida - Written in the Stars
mjuzikl
duet
3. ciklus
Billy Eliott - Electricity
mjuzikl
plesni i pjevani broj
3. ciklus
The Lion King - Circle of Life
mjuzikl
zbor
crossover - glazbe svijeta
3 i 4. ciklus
Jones, Trevor
(1949.)
Excalibur - Wedding Chant Kyrie
filmska glazba
duhovna glazba (crossover)
pjevački zbor
3 i 4. ciklus
The Last of the Mohicans - tema
filmska glazba
glazbe svijeta (crossover)
3 i 4. ciklus
Joplin, Scott
(1867. – 1917.)
Maple Leaf Rag
ragtime
2. ciklus
Juranić, Zoran
(1947.)
Sonata za gitaru – Preludio, Scherzo, Ciacciona
gitara
3. i 4. ciklus
Jusić, Đelo
(1939.)
Jedan dan
popularna glazba
3. 4. i 5. ciklus
La musica di notte
popularna glazba
2. i 3. ciklus
Kabiljo, Alfi
(1935.)
Jalta, Jalta: Zelena livada (Neka cijeli ovaj svijet)
mjuzikl
3. ciklus
Kamen, Michael
(1948. – 2003.)
Koncert za saksofon i orkestar, 3. stavak
saksofon
3. i 4. ciklus
Kvintet
Preporuka: pogledati video
limena puhačka glazbala
3. i 4. ciklus
Kapustin, Nikolai
(1937.)
24 preludes in jazz style
jazz
3. i 4. ciklus
Kempf, Davorin
(1947.)
Četiri godišnja doba
ženski zbor
suvremena zborska glazba
konsonanca I disonanca
4. i 5. ciklus
Harfa trave
klavir
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Mariposa de luz (Leptir svjetlosti)
klavir
4. i 5. ciklus
Pet haiku za mezzosopran I klavir
mezzosporan
4. i 5. ciklus
Pyramids
obrada zvuka
elektronička glazba
4. i 5. ciklus
Tri pogleda na Osorsku katedralu – 1. Pogled iz davnine; 2. Pogled na zvonik;
3. Pogled na oltar
klavir
4. i 5. ciklus
Klobučar Anđelko
(1931.)
Breza - uvodna tema
filmska glazba
3. i 4. ciklus
Kamenita vrata - uvodna tema
filmska glazba
obrada zvuka
3. i 4. ciklus
U gori raste zelen bor, završna tema
tradicijska glazba (crossover),
varijacije
3. i 4. ciklus
Knight, Peter (The Moodey Blues)
(1917. - 1985.)
Days of Future Passed - The Day Begins
crossover
3 i 4. ciklus
Knopfler, Mark
(1949.)
Going home (tema iz filma Lokalni heroj)
Filmska glazba
2. ciklus
Koechlin, Charles
(1867. – 1950.)
Etida br. 1
saksofon
3. ciklus
Korngold, Erich Wolfgang
(1897.-1957.)
The Adventures of Robin Hood
filmska glazba
orkestar, crossover (klasična glazba)
neoromantizam
3. i 4. ciklus
Krieger Henry
(1945.)
Dreamgirls, Listen
mjuzikl
sopran
soul
3. i 4. ciklus
Kuljerić Igor
(1938.-2006.)
Potonulo groblje
filmska glazba
4. i 5. ciklus
Kuntarić, Ljubo
(1925.)
Autobus Calypso
preporuka: Cubismo - verzija
popularna glazba
croosover -glazbe svijeta
4. i 5. ciklus
Lasso, Orlando di
(1530/32. - 1594.)
Eco (Jeka)
dvozborni stil
4. i 5. ciklus
Super flumina Babilonys
duhovna glazba
polifonija
peteroglasje
4. i 5. ciklus
Lauridsen, Morten
(1943.)
Lux Aeterna - O magnum mysterium
suvremena zborska glazba
4. i 5. ciklus
Lebrun, Ludwig August
(1752. – 1790.)
Koncert za obou i orkestar br. 1 u d-molu
oboa
3. i 4. ciklus
Leigh, Mitch
(1928.-2014.)
Man of La Mancha, Impossible Dream
preporuka: Il Divo, Elvis Presley, The Tempatations
mjuzikl
crossover
3. i 4. ciklus
Legrand Michel
(1932.)
Summer of 42 - tema
filmska glazba
glasovir + orkestar
jazz
3. i 4. ciklus
Lennon, John (1940. – 1980.)
McCartney, Paul (1942.)
Yellow Submarine
All my loving
Yesterday
popularna glazba
1. ciklus
2. ciklus
Lhotka-Kalinski, Ivo
(1913. – 1987.)
Stari dubrovački plesovi: ples br. 1
ples
1. ciklus
Lhotka, Fran
(1883. - 1962.)
Đavo u selu
balet
3. i 4. ciklus
Ligeti, Gyorgy
(1923. - 2006.)
Athmospheres
filmska glazba
4. i 5. ciklus
Bagatela, br. 1 (šest bagatela)
puhačka glazbala
3. i 4. ciklus
Continuum
čembalo
3. i 4. ciklus
Hungarian rock
orgulje
3. i 4. ciklus
Le grand Macabre
opera 20. stoljeća
4. i 5. ciklus
Lux aeterna
mješoviti zbor
4. i 5. ciklus
Poeme Symphonique
konkretna glazba
4. i 5. ciklus
Lisinski, Vatroslav
(1819. - 1854.)
Večer
orkestralna idila
4. i 5. ciklus
Iz Zagorja/ Prosto zrakom ptica leti
zborska skladba
4. i 5. ciklus
Ribar
solo popijevka
4. i 5. ciklus
Porin - Zbor Hrvatica
ženski zbor
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Livadić, Ferdo
(1799.-1879.)
Još Hrvatska nij’ propala
zborska skladba
4. i 5. ciklus
Notturno u fis-molu
klavirska minijatura
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Liszt, Franz
(1811. - 1886.)
Les Preludes
simfonijska pjesma
4. i 5. ciklus
Liebestraum br. 3
klavir
3. ciklus
Mađarska rapsodija br. 2
preporuka: poslušati i orkestralnu verziju
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Paganini etida br. 3 ”La Campanella”
virtuozitet
transformacija glazbenog djela
4. i 5. ciklus
Loussier, Jacques
(1934.)
The Bach Book (bilo što s albuma)
crossover
4. i 5. ciklus
Lukačić, Ivan
(1584?-1648)
Canite et psalite
motet
4. i 5. ciklus
Quam pulchra es amica mea
motet
4. i 5. ciklus
Lully, Jean Baptiste
(1632. – 1687.)
Dok mjesec sja
dvodijelna pjesma
1. i 2. ciklus
Lutoslawski, Witold
(1913. - 1994.)
Varijacije na Paganinijevu temu u a-molu za dva klavira
varijacije
virtuozitet
transformacija glazbenog djela
4. i 5. ciklus
Lynne Jeffrey (ELO)
(1947.)
Face the Music - Waterfall, Strange Magic
crossover
3. i 4. ciklus
MacDermot, Galt
(1928.)
Kosa – Let the Sunshine In
mjuzikl
3. i 4. ciklus
Kosa - Aquarius
mjuzikl
3. i 4. ciklus
Mahler, Gustav
(1860. - 1911.)
Simfonija br. 4 u G-duru, 4. stavak
kasni romantizam
simfonija
zbor u simfoniji
4. i 5. ciklus
Mancini, Henry
(1924.-1994.)
Pink Panther - tema
filmska glazba
jazz
saksofon
2. i 3. ciklus
Marcello, Allessandro
(1673. – 1747.)
Koncert za obou u d-molu
oboa
3. i 4. ciklus
Maršan Đani (1944.)
Britvić Drago (1935.-2005.)
Bože, čuvaj Hrvatsku
popularna glazba
domoljubna pjesma
svi ciklusi
Massenet, Jules
(1842. - 1912.)
Taïs - Meditacija
opera
3. i 4. ciklus
Matz, Rudolf
(1901. - 1988.)
Elegija
violoncello
tradicijski elementi
3. i 4. ciklus
Humoreska
violončelo
3. i 4. ciklus
Mayfield, Percy
(1920.-1984.)
Hit the Road Jack
R&B
4. i 5. ciklus
McHugh, James Francis
(1894.-1969.)
On the Sunny Side of the Street (Louis Armstrong)
jazz
1. ciklus
McLean, Donald
(1945.)
American Pie
fuzija
folk rock
4. i 5. ciklus
Mendelssohn Bartholdy, Felix
(1809. - 1847.)
Koncert za violinu i orkestar u e-molu, op. 64
(preporuka: 1. i 2. stavak)
koncert
romantizam
violina
4. i 5. ciklus
San Ivanjske noći, op. 61 – Svadbena koračnica
glazba za scenu/dramu
4. i 5. ciklus
Simfonija br. 4 u A-duru, op. 90, (Talijanska), 1. stavak
simfonija u romantizmu
sonatni rondo
4. i 5. ciklus
Menken, Alan
(1949.)
Hercules - I Won't Say (I'm in Love)
animirani film (mjuzikl)
solo + pjevački kvintet
2. i 3. ciklus
Beauty and the Beast - Be Our Guest,
animirani film (mjuzikl)
solisti i zbor
2. i 3. ciklus
Beauty and the Beast - If I Can’t Love Her
animirani film (mjuzikl)
bariton
2. i 3. ciklus
Merle, Travis
(1917.-1983.)
Sixteen Tons
popularna glazba
country
4. i 5. ciklus
Mercury, Freddie
(1946.-1991.)
A Night at the Opera - Bohemian Rhapsody
crossover
3. i 4. ciklus
We Are the Champions
Popularna glazba
1. i 2. ciklus
Metcalfe, John
(1964.)
Sycamore
minimalizam
gudačka glazbala
udaraljke, ritam, tempo
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Milhaud, Darius
(1892. - 1974.)
Scaramouche suita za dva klavira
1. stavak – Vif; 2. stavak – Modere; 3. stavak – Braziliera
Preporuka: originalna sladba za saksofon I orkestar; varijanta za dva klavira
utjecaj tradicije
kontrasti stavaka
trodijelnost
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Suita za violinu, klarinet i klavir
komorna glazba
klarinet
3. i 4. ciklus
Miller, Glen
(1904. – 1944.)
In the Mood ; Sunrise Serenade
trombon
2. i 3. ciklus
Minkov, Mark
(1944. – 2012.)
Landscape
engleski rog i klavir
4. i 5. ciklus
Modugno, Domenico
(1928.-1994.)
Volare
popularna glazba
kancona
4. i 5. ciklus
Monteverdi, Claudio
(1567. - 1643.)
Orfej – Toccata
ranobarokna opera
grčka mitologija
4. i 5. ciklus
Orfej – Rosa del ciel, vita del mondo
ranobarokna opera
grčka mitologija
4. i 5. ciklus
Morricone Enio
(1928.)
For A Few Dollars More
filmska glazba
3. i 4. ciklus
Once Upon a Time In America
filmska glazba
panova flauta
3. i 4. ciklus
The Mission – Gabriel's Oboe
filmska glazba
oboa
3. i 4. ciklus
Morley, Thomas
(1557/58. - 1602.)
April Is in My Mistress’ Face
svjetovni madrigal
4. i 5. ciklus
My Bonny Lass She Smileth
svjetovni madrigal (ballet)
4. i 5. ciklus
Mozart, Leopold
(1719. – 1787.)
Dječja simfonija
simfonija
2. i 3. ciklus
Koncert za trombon u D-duru, Adagio
trombon
koncert
3., 4. I 5. ciklus
Mozart, Wolfgang Amadeus
(1756. - 1791.)
12 varijacija in C na francusku pjesmu "Ah vous dirai-je maman", KV 265
tempo/metar/ritam
tema s varijacijama
1., 2. i 3. ciklus
Čarobna frula – Uvertira
uvertira opere
3. i 4. ciklus
Čarobna frula – Arija Kraljice noći: Der Hölle Rache
arija
singspiel
sopran
3. i 4. ciklus
Čarobna frula – Arija Papagena, 2. čin: Ein Mädchen oder Weibchen wünscht Papageno sich
arija
singspiel
3. i 4. ciklus
Čarobna frula – Arija Sarastra O Isis und Osiris
arija
singspiel
3. i 4. ciklus
Čarobna frula – Zbor Das klinget so herrlich das klinget so schön (finale 1. čina)
zbor u opera
3. i 4. ciklus
Don Giovanni - Duet Don Giovannija i Zerline iz 1. čina Là ci darem la mano
duet
pjevački glasovi
3. i 4. ciklus
Don Giovanni - Canzonetta Don Giovannija iz 2. čina Deh, vieni alla finestra
bariton
mandolina
3. i 4. ciklus
Figarov pir - Arija Figara iz 1. čina Non più andrai farfalone amoroso
Cosi fan tutte
arija
3. i 4. ciklus
Koncert za fagot u B-duru, KV 191, 1. stavak (Allegro)
fagot
3. i 4. ciklus
Koncert za klavir i orkestar u C-duru br. 21 (KV 467), 2. stavak Andante
klavirski koncert
3. i 4. ciklus
Koncert za klavir i orkestar u A-duru br. 23 (KV 488), 2. stavak Andante
klavirski koncert
3. i 4. ciklus
Koncertantna simfonija za violinu, violu i orkestar u Es-duru KV 364, 2. stavak
koncertantna simfonija
(za nekoliko solista i orkestar)
3. i 4. ciklus
Mala noćna muzika KV 525, 1. stavak
gudačka glazbala
sonatni oblik
sedenada
2. i 3. ciklus
Mala noćna muzika KV 525, 2. stavak
gudačka glazbala
rondo
sedenada
2. i 3. ciklus
Mala noćna muzika KV 525, 3. stavak
gudačka glazbala
složena trodijelna pjesma
sedenada
2. i 3. ciklus
Mala noćna muzika KV 525, 4. stavak
gudačka glazbala
sonatni rondo
sedenada
2. i 3. ciklus
Simfonija br. 25 u g-molu, KV 183,
1. stavak Allegro con brio; 2. stavak Andante
simfonija klasicizma
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Simfonija br. 38 (Praška u D-duru, KV 504,
1. stavak Adagio – Allegro
simfonija klasicizma
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Simfonija br. 39 u Es-duru, KV 543, 1. stavak Adagio – Allegro
simfonija klasicizma
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Simfonija br. 40 u g-molu, KV 550, 1. stavak Molto Allegro
simfonija klasicizma
sonatni oblik
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Sonata za klavir br. 8 u a-molu, KV 310, 1. stavak
klavirska sonata
3. i 4. ciklus
Sonata za klavir br. 11 u A-duru, KV 331, 1. stavak
tema s varijacijama
3. i 4. ciklus
Sonata za klavir br. 11 u A-duru, KV 331, 3. stavak (Alla turca)
složena trodijelna pjesma
3. i 4. ciklus
Sonata za klavir br. 14 u c-molu, KV 457, 1. stavak
klavirska sonata
3. i 4. ciklus
Sonata za klavir br. 16 u C-duru, KV 545 („Sonata Facile“)
preporuka: slušanje u cijelosti
klavirska sonata
3. i 4. ciklus
Sonata za dva klavira u D-duru, KV 448, 1. stavak
sonata za dva klavira
Mozart efekt
3. i 4. ciklus
Rekvijem – Requiem Aeternam: Kyrie Eleison
rekvijem
dvostruka fuga
4. i 5. ciklus
Rekvijem – Lacrymosa
rekvijem
4. i 5. ciklus
Rekvijem – Tuba mirum
Requiem - Dies irae
rekvijem
4. i 5. ciklus
Mulić Zoran
(1955.)
Sokol ga nije volio - uvodna tema
filmska glazba
tambure
3. i 4. ciklus
Murcia, Santiago de
(1673. – 1739.)
Folias Gallegas
gitara
3. ciklus
Musorgski, Modest Petrovič
(1839. - 1881.)
Noć na pustoj gori
simfonijska pjesma
4. i 5. ciklus
Slike s izložbe – Promenada, Gnom, Stari dvorac, Balet pilića u ljuskama, Samuel Goldenberg i Schmuyle, Tržnica u Limogesu, Katakombe, Koliba babe Jage, Velika kijevska vrata
preporuka: M. Ravel – orkestralna verzija
glazbeno-izražajne sastavnice
klavirski ciklus
programnost
1., 2. i 3. ciklus
Velika kijevska vrata (Greg Lake, obr.)
crossover
3. i 4. ciklus
Navarette, Javier
(1958.)
Pan's Labyrinth – Lullaby
filmska glazba
3. i 4. ciklus
Nieland, Jan
(1903. – 1963.)
Sonatina br. 1 za djecu
flauta i orkestar
3. ciklus
Nyman, Michael
(1944.)
Koncert za klavir: 1. stavak The Beach; 2. stavak The Woods;
3. stavak – The Hut; 4. stavak The Release
klavirski koncert
20. stoljeće
programnost
4. i 5. ciklus
Obrovac, Tamara
(1962.)
Daleko je
crossover
tradicijska glazba
tarantella
3. i 4. ciklus
Neću više Jazz kantati
crossover
tradicijska glazba
jazz
3. i 4. ciklus
Odak, Krsto
(1888. - 1965.)
Passacaglia za gudače, op. 35
gudačka glazbala
pasakalja (passacaglia)
4. i 5. ciklus
Offenbach, Jacques
(1819. - 1880.)
Hoffmannove priče: Barkarola
opera
instrumentalni ulomak (interludij)
2. i 3. ciklus
Orfej u podzemnom svijetu: Can-can
opereta
2. i 3. ciklus
Orff, Carl
(1895. - 1982.)
Carmina Burana – O Fortuna
svjetovna kantata
3. i 4. ciklus
Carmina Burana – Olim Lacus Colueram
kontratenor
3. i 4. ciklus
Pachelbel, Johann
(1653. - 1706.)
Kanon u D-duru
kanon
varijacije
2. i 3. ciklus
Paganini, Niccolo
(1782. - 1840.)
Capriccio br. 24 u a-molu, op.1
violina
virtuozitet
3. i 4. ciklus
Koncert za violinu i orkestar u h-molu, op. 7, br. 2, 3. stavak La campanella
virtuozitet
violinski koncert
3. i 4. ciklus
Page, Jimmy
(1944.)
Whole Lotta Love vs. Beethoven 5th Symphony
crossover
violončelo
duo
3. i 4. ciklus
Palestrina, Giovanni Pierluigi da
(1525. - 1594.)
Missa Papae Marcelli , Kyrie
misa
4. i 5 ciklus
Paoli, Gino
(1934.)
Sapore di sale (S okusom soli)
popularna glazba
kancona
4. i 5. ciklus
Papandopulo, Boris
(1906. - 1991.)
Sinfonieta za gudački orkestar, 3. stavak Perpetuum mobile
gudačka glazbala
3. i 4. ciklus
Parać, Frano
(1948.)
Judita
opera
4. i 5. ciklus
u dogovoru s HJ
Pastoral
harmonika
3. ciklus
Parker, Jim
(1934.)
Harlem
puhačka glazbala
3. ciklus
Pärt, Arvo
(1935.)
Cantus in memoriam Benjamin Britten
gudački orkestar i zvono
kanon
tempo (puls)
4. i 5. ciklus
Festina lente
gudački orkestar, harfa
4. i 5. ciklus
Für Alina
klavir
visina tona
tempo – puls
minimalizam
4. i 5. ciklus
My heart is in the highlands
pjesma
kontratenor, orgulje
melodija (ponavljanje tona)
4. i 5. ciklus
Spiegel im Spiegel
klavir, viola
4. i 5. ciklus
Summa
gudačka glazbala
4. i 5. ciklus
Patricij, Andrija
(oko 1550.)
Son questi bei crin d’oro
4. i 5. ciklus
Pejačević, Dora
(1885. - 1923,)
Život cvijeća op. 19, izbor
glasovirska minijatura
romantizam
3. i 4. ciklus
Klavirski trio u C-duru, op.29
klavirski trio
3. ciklus
Penderecki, Krzistof
(1933.)
Tren Ofiarom Hiroszymi
gudačka glazbala
polifonija
tehnika sviranja
trenodija (tužaljka)
glazbena poruka
4. i 5. ciklus
Pergolesi, Giovanni Battista
(1710. - 1736.)
Gdje je onaj cvijetak žuti
1. i 2. ciklus
Tre Giorni son che Nina
barokna arija
3. i 4. ciklus
Stabat mater – Quando corpus morietur
duhovna glazba
sopran i kontraalt (duet)
4. i 5. ciklus
La serva padrona – Stizzoso, mio stizzoso
opera buffa
sopran
arija
4. i 5. ciklus
Piazzola, Astor
(1921. – 1992.)
Oblivion
Tres minutos con la realidad
harmonika
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Piston, Walter
(1894. – 1976.)
Fantazija za engleski rog, harfu i gudače
glazbala
4. i 5. ciklus
Poulenc, Francis
(1899. - 1963.)
Chancons Francaises
mješoviti zbor
pjevački glasovi
4. i 5. ciklus
Sonata za flautu i klavir
flauta
sonata
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Sonata za obou i klavir
oboa
sonata
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Prés (Prez), Josquin de
(1450/55. - 1521.)
L’homme arme
misa
4. i 5. ciklus
Prokofjev, Sergej
(1891. - 1953.)
Peća i vuk
upoznavanje glazbala
glazbena priča
1. ciklus
Romeo i Julija – Ples vitezova
balet
4. i 5. ciklus
Sonata za violinu i klavir u D-duru, br. 2 op. 94 („Bis“), 1. stavak
sonata
violina
4. i 5. ciklus
Sonata za violončelo i klavir u C-duru, op. 119, 2. stavak
sonata
violončelo
4. i 5. ciklus
Puccini, Giacomo
(1858. - 1924.)
Gianni Schicchi: Arija Laurette O mio babbino caro
opera, arija
ženski pjevački glasovi
4. i 5. ciklus
Messa di Gloria – Agnus Dei
duhovna glazba
4. i 5. ciklus
Turandot: Arija Kalafa Nessun dorma.
opera, arija
muški pjevački glasovi
4. i 5. ciklus
Purcell, Henry
(1659. - 1695.)
Abdelazer suita - Rondo
rondo
suita
3. i 4. ciklus
Didona i Eneja – Dido's Lament „Thy hand, Belinda“
barokna opera
4. i 5. ciklus
Kralj Artur – Cold Song
barokna opera
4. i 5. ciklus
Rahmanjinov, Sergej
(1873. - 1943.)
Preludij op. 3 br. 2 u cis-molu
klavir
kasni romantizam
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Preludij op. 23 br. 5 u g-molu
klavir
kasni romantizam
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Rapsodija na Paganinijevu temu, op. 43
rapsodija
virtuozitet
glazbeni citat
4. i 5. ciklus
Rameau, Jean-Philippe
(1683. - 1764.).
Kokoš
klavir, čembalo
barok
2. i 3. ciklus
Ramírez, Ariel
(1921. - 2010.)
Missa Criolla – Kyrie; Gloria
utjecaj tradicije
duhovna glazba 20. stoljeća
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Ravel, Maurice
(1875. - 1937.)
Bolero
glazbeno-izražajne sastavnice
2. i 3. ciklus
Gudački kvartet u F-duru
impresionizam
gudački kvartet
4. i 5. ciklus
Uvod i allegro za harfu, flautu, klarinet i gudački kvartet
impresionizam
glazbala
4. i 5. ciklus
Reich, Steve
(1936.)
Drumming
glazbeno-izražajne sastavnice
udaraljke
minimalizam
4. i 5. ciklus
Music for 18 musicians
minimalizam
4. i 5. ciklus
Electric Counterpoint III
električna gitara
minimalizam
4. i 5. ciklus
New York Counterpoint
klarinet
obrada zvuka
4. i 5. ciklus
Reinhardt, Django
(1910. – 1953.)
Minor swing
jazz, swing
1. ciklus
Richter, Max
(1966.)
Spring 1
crossover
transformacija glazbenog djela (Vivaldi:Godišnja doba)
4. i 5. ciklus
Luminous
crossover (klasična i filmska glazba)
minimalizam
4. i 5. ciklus
Rimski-Korsakov, Nikolaj
(1844. - 1908.)
Bumbarov let
virtuozitet
glazbeno-izražajne sastavnice
1., 2. i 3. ciklus
Priča o caru Saltanu (suita iz opere)
orkestralna suita 19. stoljeća
4. i 5. ciklus
Šeherezada, op. 35
harfa
simfonijska suita
Priče iz tisuću I jedne noći
programna glazba
4. i 5. ciklus
Španjolski capriccio, op. 34
oboa
orkestralna suita
utjecaj folklora
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Robić Ivo
(1923.-2000.)
Samo jednom se ljubi
popularna glazba
4. i 5. ciklus
Rodgers, Richard
(1902.-1979.)
Carousel - You'll Never Walk Alone
mjuzikl
pjesme za različite prigode
(navijačka pjesma)
1., 2. i 3. ciklus
Moje pjesme, moji snovi – Do, Re, Mi
Moje najdraže stvari
Runolist
mjuzikl
1. i 2. ciklus
Rodrigo, Joaquín
(1901. - 1999.)
Concierto de Aranjuez, 2. st.
engleski rog
3. i 4. ciklus
Rossini, Gioachino
(1792. - 1868.)
Duet mačaka
duet
različite izvedbe (dva soprana; sopran I bas; dječji glasovi)
2. i 3. ciklus
Seviljski brijač – Uvertira
uvertira opere
3 i 4. ciklus
Seviljski brijač – Arija Figara Largo al Factotum
arija
bariton
opera buffa
1., 2. i 3. ciklus
Seviljski brijač – Arija Figara La calunnia e un venticello
arija
bariton
opera buffa
3. i 4. ciklus
Stabat Mater – Cuius animam
duhovna glazba
4. i 5. ciklus
Wilhelm Tell – Uvertira
uvertira opere
3 i 4. ciklus
Rundek, Darko
(1956.)
Apokalipso
popularna glazba
4. i 5. ciklus
Rotta Nino
(1911.-1971.)
The Goodfather – tema
filmska glazba
truba
mandolina
3. ciklus
Runjanin, Josip (1821. – 1878.);
Mihanović, Antun (1796. – 1861.)
Lijepa naša domovino
himna
1. ciklus
Runjić, Zdenko
(1942.-2004.)
Galeb i ja
popularna glazba
3. 4. i 5. ciklus
Ne žuri, djevojčice
popularna glazba
4. i 5. ciklus
Rutter, John
(1945.)
Gloria
suvremena zborska glazba
duhovna glazba
4. i 5. ciklus
Magnificat – Et misericordia
suvremena zborska glazba
duhovna glazba
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Magnificat – Magnificat
suvremena zborska glazba
duhovna glazba
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Rekvijem – Lux Aeterna
suvremena zborska glazba
duhovna glazba
4. i 5. ciklus
Suite Antique (svi stavci)
flauta
3. ciklus
4. i 5. ciklus
The Beatles Concerto (svi stavci)
međusobni utjecaji različitih vrsta glazbe
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Rypdal, Terje
(1947.)
Il canzoniere
suvremena vokalno-instrumentalna glazba
4. i 5. ciklus
Simfonija br. 2 „The new era“
simfonija
suvremena glazba
4. i 5. ciklus
Saint-Saëns, Camille
(1835. - 1921.)
Camille Havanaise, op. 83
violina i orkestar
utjecaji folklora
4. i 5. ciklus
Danse Macabre, op. 40
simfonijska pjesma
programna glazba
4. i 5. ciklus
Karneval životinja – Uvod i kraljevska koračnica lava
glazbeno-izražajne sastavnice
1. i 2. ciklus
Karneval životinja – Pilići i kokoši
glazbeno-izražajne sastavnice
tempo, ritam
1. i 2. ciklus
Karneval životinja – Brze životinje
glazbeno-izražajne sastavnice
tempo
1. i 2. ciklus
Karneval životinja – Kornjače
glazbeno-izražajne sastavnice
tempo
1. i 2. ciklus
Karneval životinja – Slon
glazbeno-izražajne sastavnice
kontrabas
1. i 2. ciklus
3. ciklus
Karneval životinja – Klokani
glazbeno-izražajne sastavnice
1. i 2. ciklus
Karneval životinja – Akvarij
glazbeno-izražajne sastavnice
glass harmonica
1. i 2. ciklus
3. ciklus
Karneval životinja – Osobe s dugim ušima
glazbeno-izražajne sastavnice
1. i 2. ciklus
Karneval životinja – Kukavica u dubini šume
glazbeno-izražajne sastavnice
klarinet
1. i 2. ciklus
3. ciklus
Karneval životinja – Krletka
glazbeno-izražajne sastavnice
1. i 2. ciklus
Karneval životinja – Pijanisti
glazbeno-izražajne sastavnice
klavir
ljestvica, melodija
1. i 2. ciklus
3. ciklus
Karneval životinja – Fosili
glazbeno-izražajne sastavnice
ksilofon
1. i 2. ciklus
3. ciklus
Karneval životinja – Labud
glazbeno-izražajne sastavnice
violončelo
1. i 2. ciklus
3. ciklus
Karneval životinja – Finale
glazbeno-izražajne sastavnice
1. i 2. ciklus
Rondo capriccioso, op. 28
violina i orkestar
4. i 5. ciklus
Sonata za fagot i klavir op. 168, 1. stavak
fagot
3. ciklus
Sakač, Branimir
(1918.-1979.)
Djevojka i hrast - uvodna tema
filmska glazba
motiv u glazbi 20. stoljeća
4. i 5. ciklus
Santana, Carlos
(1947.)
Europa
popularna glazba
2. i 3. ciklus
Sarasate, Pablo de
(1844. - 1908.)
Ciganski napjevi, op. 20
violina
virtuozitet
2. i 3. ciklus
Satie, Erik
(1866. – 1925.)
Gymnopedi br. 1
Preporuka: Debussy - orkestracija
klavir
avangarda, nadrealizam
4. i 5. ciklus
Gnossienne br. 1
klavir
avangarda, nadrealizam
4. i 5. ciklus
Savall, Ariana
(1972.)
Bella Terra (bilo što s albuma)
ženski pjevački glas
harfa
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Schönberg, Claude-Michel
(1944.)
Les Miserables - Look Down ,
mjuzikl
muški zbor
3. i 4. ciklus
Les Miserables - On My Own
mjuzikl
song
3. i 4. ciklus
Schubert, Franz
(1797. - 1828.)
Ave Maria, op. 52, br. 6
pjevački glasovi
3. ciklus
Kvintet u A-duru za klavir i gudače (Forellenquintett), op. 114 D 667, 4. stavak
tema s varijacijama
3. ciklus
Simfonija br. 8 u h-molu („Nedovršena“), 1. stavak
simfonija u romantizmu
4. i 5. ciklus
Ružica u gaju
solopjesma
strofni oblik
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Vilinski kralj
solopjesma
varirani strofni oblik
4. i 5. ciklus
Schumann, Robert
(1810. - 1856.)
Dječji prizori, op. 15 – Slatko sanjarenje
1., 2. i 3. ciklus
Album za mlade, op. 68 – Divlji jahač
1., 2. i 3. ciklus
Album za mlade, op. 68 – Radostan seljak
1., 2. i 3. ciklus
Serra, Éric
(1959.)
Le Grand Bleu - tema
filmska glaza
šum, ton
elektronička glazba
3. i 4. ciklus
Sherman, Richard
(1928.)
The Jungle Book, - I Wan'na Be Like You,
Bare Necessities
animrani film (mjuzikl)
jazz
3. i 4. ciklus
Schwartz, Stephen
(1948.)
Wicked - The Wizard and I
mjuzikl
3. i 4. ciklus
Shore, Howard
(1946.)
Lord of the Rings, The Shire
filmska glazba
irska frula
crossover (glazbe svijeta-Irska)
3. i 4. ciklus
Simović, Tomislav
(1931.-2014.)
Profesor Baltazar
filmska glazba (animirani film)
2. i 3. ciklus
Surogat
filmska glazba (animirani film)
2. i 3. ciklus
Skjavetić, Julije
(1530/35. – 1565.)
Pater noster
motet
4. i 5. ciklus
Smetana, Bedřich
(1824. - 1884.)
Moja domovina – Vltava
simfonijska pjesma
programna glazba
3. ciklus
Prodana nevjesta – Uvertira
nacionalna opera
4. i 5. ciklus
Smith, Robert W.
(1958.)
Afrika: ceremonija, pjesma, i ritual
udaraljke
tempo – metar – ritam
3. i 4. ciklus
Sondheim, Stephen
(1930.)
Into the Woods - No One Is Alone
mjuzikl
kvartet glasova
3. i 4. ciklus
Swenney Tood - Not While I'm Around
mjuzikl
dječji glas
3. i 4. ciklus
Sorkočević, Luka
(1734. - 1789.)
Simfonija br. 3 u D-duru
Simfonija br. 5 u D-duru
Simfonija tr. 7 u G-duru
hrvatski skladatelji
klasicizam
simfonija
4. i 5. ciklus
Soule, Jeremy
(1975.)
Guild Wars (bilo koja sezona)
primjenjena glazba
3. i 4. ciklus
Stamp, Jack
(1954.)
Simfonija br. 1, 1. stavak Elegija
udaraljke
3. i 4. ciklus
Stewart, Dave (1950.);
Dulfer, Candy (1969.)
Lily Was Here
saksofon
popularna glazba
3. i 4. ciklus
Stipišić, Zlatan
(1968.)
Anđeo u tebi
popularna glazba
rock
duet
4. i 5. ciklus
Cesarica
popularna glazba
3. ciklus
Tempera
popularna glazba
4. i 5. ciklus
Stoller, Mike
(1933.)
Hound Dog
popularna glazba
rock’n’roll
4. i 5. ciklus
Stand by Me
popularna glazba
soul
3. 4. i 5. ciklus
Strang, Gerald
(1908. – 1983.)
Percussion Music
udaraljke
3. i 4. ciklus
Strauss, Johann I (stariji)
(1804. - 1849.)
Radetzsky marš
marš
1., 2. i 3. ciklus
Strauss, Johann II (mlađi)
(1825. - 1899.)
Na lijepom plavom Dunavu
trodobna mjera
1., 2. i 3. ciklus
Pizzicato polka, Tritsh-Tratsch polka
polka
tempo - metar - ritam
1., 2. i 3. ciklus
Šišmiš: Uvertira
opereta
3. ciklus
Strauss, Richard
(1864. - 1949.)
Četiri posljednje pjesme: Zalazak sunca
pjesma za glas i orkestar
4. i 5. ciklus
Fanfare
fanfare
truba
3 i 4. ciklus
Koncert za obou, I. stavak
oboa
3 i 4. ciklus
Koncert za rog u Es-duru, op. 11, 1. stavak
rog
3 i 4. ciklus
Metamorfoze
gudačka glazbala
kasni romantizam
4. i 5. ciklus
Tako je govorio Zaratustra
simfonijska pjesma
programna glazba
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Uspavanka br. 1, op. 41
sopran
pjesma uz orkestar
kasni romantizam
4. i 5. ciklus
Vesele zgode Tilla Eulenspiegela
simfonijska pjesma
programna glazba
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Stravinski, Igor
(1882. - 1971.)
Duetto
duo fagota
3. i 4. ciklus
Fanfare za novi teatar
duo truba
3. i 4. ciklus
Petruška – 2. scena: Petruškina soba
balet
4. i 5. ciklus
Posvećenje proljeća – 1. dio: Divljenje Zemlji - Uvod
balet
4. i 5. ciklus
Tango
klavir
jazz
3. i 4. ciklus
Zvezdoliki
muški pjevački zbor
vokalno-instrumentalna glazba
20. stoljeće
dinamika
4. i 5. ciklus
Strozzi, Barbara
(1619. - 1677.)
Canto di bella boca
duet (sopran, alt)
ženski pjevački glasovi
3. ciklus
Suk, Josef
(1929. - 2011.)
Serenada za gudače u Es-duru, op.6, 1. stavak
gudačka glazbala
serenada
3 i 4. ciklus
Šostakovič, Dmitrij
(1906. - 1975.)
Jazz suita br. 2: Valcer br. 2
Valcer
elementi jazza
3. ciklus
Romanca
4. i 5. ciklus
Sonata za violončelo i klavir u d-molu, op. 40, 4. stavak
violončelo i klavir
4. i 5. ciklus
Zlatno doba - Polka
balet
ksilofon
3. ciklus
Štolcer-Slavenski, Josip
(1896. - 1955.)
Voda zvira
zborska glazba
utjecaj tradicije
3 i 4. ciklus
Špišić, Zvonko (1937.);
Slamnig, Ivan (1930. – 2001.)
Barbara
u dogovoru s HJ
5. ciklus
Špišić, Zvonko(1937.)/ Britvić Drago
Milioner
popularna glazba
šansona
4. i 5. ciklus
Špišić, Zvonko
(1937.)
Suza za zagorske brege
popularna glazba
domoljubna pjesma
4. i 5. ciklus
Tailleferre, Germaine
(1892. – 1983.)
Concertino za harfu i klavir
harfa
4. i 5. ciklus
Tallis, Thomas
(1505. - 1585.)
Spem in alium
motet
zborska glazba
4. i 5. ciklus
Tartini, Giuseppe
(1692. – 1770.)
Sonata za violinu u g-molu („Đavolji triler“)
soloviolina
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Tavener, John
(1944.)
Funeral Canticle
Tree of Life
filmska glazba
4. i 5. ciklus
Prayer of the Heart (Björk)
duhovna vokalna glazba
boja glasa
crossover
3 i 4. ciklus
The Lamb
disonanca i konsonanca
4. i 5. ciklus
The Protecting Veil
violončelo
boja, tempo/puls
4. i 5. ciklus
Tcherepnin (Čerepnin) Alexander
(1899. – 1977.)
Suita za soloviolončelo
violončelo
3. ciklus
The Modern Jazz Quartet
Vendome
udaraljke s određenom visinom tona
3. i 4. ciklus
Theodorakis, Mikis
(1925.)
Zorba the Greek – Zorba's Dance
filmska glazba
glazbe svijeta - Grčka
buzuki
3. i 4. ciklus
Tiersen, Yann
(1970.)
Amelié - J'y suis jamais allé
filmska glazba
harmonika
3. i 4. ciklus
Tijardović, Ivo
(1895. - 1976.)
Mala Floramye - Šjor Bepo moj
opereta
tercet
3. ciklus
Mala Floramye - Daleko m’e biser mora
opereta
arija
3. ciklus
Spli’ski akvarel, izbor
opereta
3. ciklus
Tomkins, Thomas
(1572. – 1656.)
Too much I Once Lamented
4. i 5. ciklus
Tournier, Marcel
(1879. – 1951.)
Jazz band
harfa
3. i 4. ciklus
Tradicijska glazba Hrvatske:
narodne pjesme i plesovi Dalmacije
Izašla je zelena naranča, Falile se Kaštelanke, Linđo, Trogirska kvadrilja i šotić, Stari splitski plesovi, Dubrovačka kontradanca
tradicijska glazba, ples i običaji
2. i 3. ciklus
Tradicijska glazba Hrvatske:
narodne pjesme i plesovi
Gorske Hrvatske
Oj, javore, Pjevaj mi, pjevaj sokole, Ličko (nijemo) kolo, Đipac, Kukunješće,
tradicijska glazba, ples i običaji
2. i 3. ciklus
Tradicijska glazba Hrvatske:
narodne pjesme i plesovi
Istre i Kvarnera
Vrbniče nad morem, Katarina zlata kći, Cviće moje, Dječja poskočica, Stara polka, Svirka na mihu, Balun
tradicijska glazba, ples i običaji
2. i 3. ciklus
Tradicijska glazba Hrvatske:
narodne pjesme i plesovi
Međimurja i Podravine
Ljubav se ne trži, Ki so dečki, Grad se beli, Pajeriš, Jurin polka, Klinček stoji pod oblokom, Išla žena na gosti
tradicijska glazba, ples i običaji
2. i 3. ciklus
Tradicijska glazba Hrvatske:
narodne pjesme i plesovi
Slavonije, Baranje i Srijema
U livadi pod jasenom, Moja diridika, Sinoć kad je pao mrak, Šokačko kolo,
Povraćanac, Ajd na livo, Opa cupa skoči
tradicijska glazba, ples i običaji
2. i 3. ciklus
Tradicijska glazba Hrvatske:
narodne pjesme i plesovi
Središnje i sjeverozapadne Hrvatske
Lepi Juro, Lepe ti je Zagorje zelene, Letovanić, Miš mi je polje popasel,
Turopolski drmeš, Čučerska polka, Zagorski tanec, Krajc polka
tradicijska glazba, ples i običaji
2. i 3. ciklus
Tradicijske pjesme i plesovi
Albanije
Vallja e Burrave, S'thyhet jo Tepelena, Ilirski ples,
tradicijska glazba, ples i običaji
3 i 4. ciklus
Tradicijske pjesme i plesovi
Belgije
Nek svud ljubav sja
tradicijska glazba, ples i običaji
3 i 4. ciklus
Tradicijske pjesme i plesovi
Bosne i Hercegovine
Lijepi li su mostarski dućani, Emina, Kad ja pođoh na Bentbašu
tradicijska glazba, ples i običaji
3 i 4. ciklus
Tradicijske pjesme i plesovi
Crne gore
U jablana visokoga
tradicijska glazba, ples i običaji
3 i 4. ciklus
Tradicijske pjesme i plesovi
Engleske
Greensleaves
tradicijska glazba, ples i običaji
3 i 4. ciklus
Tradicijske pjesme i plesovi
Gruzije
Gazapkhuli (gruzijsko polifono pjevanje)
tradicijska glazba, ples i običaji
3 i 4. ciklus
Tradicijske pjesme i plesovi
Irske
The Irish Rover
tradicijska glazba, ples i običaji
3 i 4. ciklus
Tradicijske pjesme i plesovi
Makedonije
Biljana platno beleše, Jovano, Jovane, Jano mori, Dračevka
tradicijska glazba, ples i običaji
3 i 4. ciklus
Tradicijske pjesme i plesovi
Poljske
Kad se pjeva, Zelena lipa (Lipka Zielona), Krakowiak, Kujawiak
tradicijska glazba, ples i običaji
3 i 4. ciklus
Tradicijske pjesme i plesovi
Roma
Djelem, Djelem, Ederlezi, Me sem lacho sviraco
tradicijska glazba, ples i običaji
3 i 4. ciklus
Tradicijske pjesme i plesovi
Rumunjske
Am cazut m-am ridicat (provjeriti prijevod)
tradicijska glazba, ples i običaji
3 i 4. ciklus
Tradicijske pjesme i plesovi
Rusije
Oči crne, Kaćuša, Kalinka, Kazačok
tradicijska glazba, ples i običaji
3 i 4. ciklus
Tradicijske pjesme i plesovi
Slovenije
Moj očka ma, Na planincah, Slovenska polka
tradicijska glazba, ples i običaji
3 i 4. ciklus
Tradicijske pjesme i plesovi
Ukrajine
Šćedrik, Ой , ходить сон коло вікон (San prolazi kraj prozora, uspavanka)
tradicijska glazba, ples i običaji
3 i 4. ciklus
Uhlik, Tomislav
(1956.)
Capriccio za violinu, violončelo i klavir
trio
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Concertino u ljetnu večer
kvartet saksofona
3. ciklus
Četiri ljetna dana za flautu, klarinet, harfu I gudački kvartet
glazbala
3. i 4. ciklus
Fagoterija
kvartet fagota
3. i 4. ciklus
Koncert za alt saksofon
saksofon
3. i 4. ciklus
Koncert br. 2 za rog
rog
3. i 4. ciklus
Missa Brevis
komorni zbor
duhovna glazba
4. i 5. ciklus
Na gori Kalvariovi
(izvodi: LADO)
oratorij
4. i 5. ciklus
Notturno
gudačka glazbala
3. i 4. ciklus
Odlazak zime za clarinet, violu I klavir
trio
3. i 4. ciklus
Rođendan za flautu I harfu
duo
3. i 4. ciklus
Serenada za 4 klarineta
kvartet klarineta
3. i 4. ciklus
Sonata za flautu I klavir
sonata
flauta
2. i 3. ciklus
Sub rosa za flautu, fagot i harfu
trio
3. i 4. ciklus
Šest epizoda za puhački kvintet
puhačka glazbala
3. i 4. ciklus
Vangelis
(1943.)
Blade Runner - završna tema
filmska glazba
elektronička glazba
3 i 4. ciklus
Vanhal, Johann Baptist
(1739. – 1813.)
Koncert za kontrabas, 3. stavak Allegro
kontrabas
3. ciklus
Vasks, Peteris
(1946.)
Books for Cello
violončelo solo
virtuozitet
4. i 5. ciklus
Musica dolorosa
gudački orkestar
glissando
4. i 5. ciklus
Vaughan Williams, Ralph
(1872. – 1958.)
Koncert za obou
oboa
3. i 4. ciklus
Venosa, Carlo Gesualdo da
(1566. - 1613.)
Verdi, Giuseppe
(1813. - 1901.)
Aida - Trijumfalni marš (fanfare) iz 2. čina
fanfare
3. i 4. ciklus
Nabukodonosor - Zbor zatočenika (Židova)
zbor u operi
3 i 4. ciklus
Otello - Arija Desdemone Ave Maria
arija
Verdijeve opere
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Rigoletto - Arija Vojvode La donna è mobile
arija
Verdijeve opere
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Rigoletto – Kvartet
pjevački kvartet
Verdijeve opere
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Traviata - Arija Alfreda Libiamo nei lieti calici
arija
Verdijeve opere
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Traviata - Arija Germonta Di Provenza il mar il sol
arija
Verdijeve opere
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Trubadur - Zbor Cigana
zbor u operi
3 i 4. ciklus
Villa-Lobos, Heitor
(1887. – 1959.)
Koncert za usnu harmoniku
usna harmonika
3. i 4. ciklus
Preludij za gitaru br. 1 u e-molu
gitara
3. ciklus
Vivaldi, Antonio
(1678. - 1741.)
Četiri godišnja doba - Koncert za violinu i orkestar br. 1 u E duru, Op. 8, RV 269, "La primavera" (Proljeće)
preporuka: svi stavci
glazbeno-izražajne sastavnice
koncert
barok
programnost
svi ciklusi
Četiri godišnja doba - Koncert za violinu i orkestar br. 2 u G molu, Op. 8, RV 315, "L'estate" (Ljeto)
preporuka: svi stavci
glazbeno-izražajne sastavnice
koncert
barok
programnost
svi ciklusi
Četiri godišnja doba - Koncert za violinu i orkestar br. 3 u F duru, Op. 8, RV 293, "L'autunno" (Jesen)
preporuka: svi stavci
glazbeno-izražajne sastavnice
koncert
barok
programnost
svi ciklusi
Četiri godišnja doba - Koncert za violinu i orkestar br. 4 u F molu, Op. 8, RV 297, "L'inverno" (Zima)
preporuka: svi stavci
glazbeno-izražajne sastavnice
koncert
barok
programnost
svi ciklusi
Gloria
duhovna glazba
vokalno-instrumentalna glazba
barok
4. i 5. ciklus
Koncert u F-duru za blokflautu, gudače i kontinuo RV 433 “La tempesta di mare”, 3. stavak
blokflauta
3. ciklus
Koncert za sopranino blokflautu, gudače i kontinuo, 3. stavak
blokflauta
3. ciklus
Koncert za dva violončela u g-molu, RV 521
3. i 4. ciklus
Koncert za dvije violine u a-molu, RV 522
violina
koncert
barok
4. i 5. ciklus
Koncert za mandolinu u C-duru, RV 425
mandolin
koncert
barok
4. i 5. ciklus
Trio sonata u d-molu, RV 63 („La Folia“)
sonata
barok
4. i 5. ciklus
Wainwright, Rufus
(1973.)
Agnus Dei
crossover
3 i 4. ciklus
Little Sister
crossover
3 i 4. ciklus
Wagner, Richard
(1813. - 1883.)
Lohengrin – Uvertira
uvertira opere
Wagnerova operna reforma
4. i 5. ciklus
Lohengrin – Svedbena pjesma
zbor u operi
Wagnerova operna reforma
4. i 5. ciklus
Lutajući Holandez – Uvertira
uvertira opere
Wagnerova operna reforma
4. i 5. ciklus
Majstori pjevači – Uvertira
uvertira opere
Wagnerova operna reforma
4. i 5. ciklus
Tannhäuser – Uvertira
uvertira opere
Wagnerova operna reforma
trombon
4. i 5. ciklus
Tannhäuser – Zbor hodočasnika
zbor u operi
Wagnerova operna reforma
4. i 5. ciklus
Tristan i Izolda – Uvertira
uvertira opere
Wagnerova operna reforma
4. i 5. ciklus
Valkira – Kas Valkira (preludij 3. činu)
instrumentalni ulomak (interludij)
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Warlock, Peter
(1894. – 1930.)
Capriol Suite
gudački orkestar
utjecaj tradicije (Wales)
3. i 4. ciklus
Warren, Harry (1893. – 1981.);
Gordon, Mack (1904. – 1959.)
Chatanooga Choo Choo
jazz
1. ciklus
Waters, George Roger (Pink Floyd)
(1943)
The Wall- The Trial
crossover
3 i 4. ciklus
Watkins, Daivd
(1939.)
Fire Dance
harfa
3. i 4. ciklus
Webber, Andrew Lloyd
(1948.)
Cats – Memory
mjuzikl
2. i 3. ciklus
Cats – The Rum Tum Tugger
mjuzikl
3. ciklus
Evita – Don’t Cry for Me Argentina
mjuzikl
3. ciklus
Jesus Christ Superstar – Uvertira
mjuzikl (rock-opera)
3. ciklus
Jesus Christ Superstar – What's the Buzz
mjuzikl (rock-opera)
3. ciklus
Jesus Christ Superstar – Hosanna
mjuzikl (rock-opera)
muški pjevački glasovi
rondo
3. ciklus
Jesus Christ Superstar – The Last Supper
mjuzikl (rock-opera)
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Jesus Christ Superstar – Superstar
mjuzikl (rock-opera)
3. ciklus
Love never dies – Til I Hear You Sing
muški pjevački glasovi
mjuzikl
3. ciklus
The Phantom of the Opera - The Phantom of the Opera
mjuzikl
orgulje
3. ciklus
4. i 5. ciklus
The Phantom of the Opera – Music of the Night
mjuzikl
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Whistle Down the Wind - No Matter What
mjuzikl
dječji zbor
2. i 3. ciklus
Weber, Carl Maria von
(1786. - 1826.)
Koncert za klarinet i orkestar u f-molu br. 1, op. 73
klarinet
3. i 4. ciklus
Strijelac Vilenjak – Uvertira
nacionalna opera
4. i 5. ciklus
Strijelac Vilenjak – Zbor lovaca
nacionalna opera
4. i 5. ciklus
Weiss, Sylvius Leopold
(1687. – 1750.)
Passacaglia
lutnja
4. i 5. ciklus
Whitacre, Eric
(1970.)
Equus
puhačka glazbala
3. ciklus
Lux Aurumque
suvremena zborska glazba
konsonanca i disonanca
4. i 5. ciklus
Sleep
suvremena zborska glazba
konsonanca i disonanca
4. i 5. ciklus
Wiedoeft, Rudy
(1893. – 1940.)
Saxophobia
saksofon
3. ciklus
Williams, John
(1932.)
Shindler's List - tema
filmska glazba
violina
3. ciklus
Star Wars - Duel of the Fates,
suita
filmska glazba
orkestar
zbor
dinamičko nijansiranje
3. ciklus
Harry Potter – Hedwig's Theme
filmska glazba
čelesta
3. ciklus
Wilson, Brian
(1942.)
Good Vibrations
pop
4. i 5. ciklus
God Only Knows
pop
4. i 5.ciklus
Wirén, Dag
(1905. – 1986.)
Serenada za gudače
gudačka glazbala
20. stoljeće
4. i 5. ciklus
Wyschegradsky Ivan
(1893. – 1979.)
24 preludija u četvrttonovima
četvrttonski klavir
4. i 5. ciklus
Yared, Gabriel
(1949.)
The English Patient - uvodna tema
filmska glaza
crossover (filmska, klasična, glazbe svijeta-Mađarska)
3. ciklus
Yiruma
(1978.)
River Flows In You
crossover
2. i 3. ciklus
Zabel, Albert
(1834. – 1910.)
La Source
harfa
3. i 4. ciklus
Zajc, Ivan
(1832.-1914.)
Ave Maria
mješoviti zbor
3. ciklus
Nikola Šubić Zrinski - zakletva Zrinskog
nacionalna opera
arija
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Nikola Šubić Zrinski - Finale “U boj, u boj”
nacionalna opera
solist-zbor
3. ciklus
4. i 5. ciklus
Zappa, Frank
(1940. – 1993.)
The Sinister Footwear, br. 2
fuzija
4. i 5. ciklus
Zimmer, Hans
(1957.)
The Lion King - This Land
filmska glazba
orkestar - zbor
afrička glazba
3. ciklus
Gladiator – tema
Interstellar
King Arthur – Hold the Ice
Pearl Harbor – Tennessee
Kišni čovjek – Tema
filmska glazba
3. ciklus
9bach
Album „Tincian“ (bilo što s albuma)
crossover
4. i 5. ciklus
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
K. DODATAK 4
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
POJMOVNIK (u izradi)
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja