Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta grčki jezik
A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA GRČKI JEZIK
Klasični su jezici riječ kroz vjekove. Oni posreduju ukupnost ljudskoga iskustva i duha drevnih civilizacija koje leže u temeljima hrvatske, europske i svjetske kulture. Učeći ih, osoba stječe uvid u unutarnju strukturu niza jezičnih, kulturnih, civilizacijskih i humanih fenomena. Stoga oni pozivaju na putovanje kroz povijest čovjekove težnje za učenjem i spoznajom. Učenik tako, što se više udubljuje u prošlost dobiva više alata za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti. Oplemenjujući se čitanjem klasika, on razumijeva kulturnu raznolikost kao zajedničku baštinu ljudskog iskustva.
Premda je klasični grčki jezik dosegnuo vrhunac u V. stoljeću pr. Kr. u djelima velikih filozofa, tragediografa i povjesničara, zbog svoje gipke građe, bogatstva oblika i preciznosti izričaja, postao je univerzalnim jezikom ljudske misli u suptilnim osjećajima pjesnika, snazi govorničkog uvjerenja, neumoljivosti logike pojmova u filozofskom, teološkom i znanstvenom diskursu tijekom tromilenijskog razvoja. Stoga je polazišna točka učenja grčkog jezika uvijek tekst koji svježinom i dubinom misli s lakoćom svladava tisućljeća od kada je kao poruka poslan, do danas kada se kao pouka prima. Njegova jezična komponenta vježba analizu i sintezu, a proučavanje zvuka i ritma, tvorbe oblika i zakonitosti rečenice osnažuje istraživačke sposobnosti nudeći u istim riječima mnoštvo varijanti točnog razumijevanja.
S druge strane, očitavanje sadržaja književnih djela i njegova integracija u vremenski, prostorni i društveni kontekst nužno potiče intelektualnu živost i odgaja kreativnu, slobodnu i aktivnu osobu. Čitanjem grčkih klasika učenik ulazi u prisnu komunikaciju s autorom koja ga osposobljava da ideje teksta implementira u vlastiti osobni razvoj i društveno djelovanje.
Osobito je važan i iznimno velik interdisciplinarni potencijal Grčkog jezika kao nastavnog predmeta. On se može razvijati u suradnji s hrvatskim jezikom i modernim jezicima kroz uočavanje jezičnih analogija i osobito leksičkih i etimoloških sličnosti. Još se više logosom grčkoga može oplemeniti ukupno razumijevanje hrvatske i svjetske književnosti. S jednakim uspjehom može se usmjeriti prema prirodoslovlju kao putokaz prema njegovu ishodištu i izvoru sve njegove terminologije ili primijeniti na dublje i potpunije razumijevanje društveno–humanističkih predmeta. Jednaki se potencijal može izraziti i projektnom nastavom u učionici i izvan nje te suradnjom s drugim obrazovnim i kulturnim ustanovama.
Za učenike u Republici Hrvatskoj dodir s epigrafskim spomenicima, artefaktima i drugim materijalnim ostacima grčke kulture na hrvatskoj obali Jadrana, od jonskih kolonija do bizantskih bazilika, otvara i spoznajni put prema širem shvaćanju vlastita identiteta. Tako grčki jezik, zajedno s latinskim duboko ukorijenjen u mediteranski civilizacijski krug, postaje gradivni element samospoznaje, naša polazišna i razlikovna točka u regionalnom, nacionalnom, europskom i globalnom kontekstu.
Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA GRČKI JEZIK
Temeljni je cilj učenja grčkog jezika razumijevanje teksta koji je mjesto susreta jezičnih zakonitosti i civilizacijskih sadržaja. Da bi ga ostvario, učenik će:
1.razvijati sposobnost razumijevanja i prevođenja teksta, čime se povećava učenikova sposobnost analize i sinteze
2.ovladavati jezičnom strukturom grčkog jezika uz sposobnost prepoznavanja i povezivanja tih kategorija u hrvatskom i stranim jezicima; stjecanjem tih znanja učenik će razviti i sposobnost uočavanja i razumijevanja koncepta reda i analogije te međuovisnosti i varijabilnosti
3.usvajati vokabular i ovladavati leksičkim kompetencijama uz razumijevanje riječi grčkog podrijetla i njihove primjene, čime će razvijati sposobnost integracije odnosa sličnoga, različitoga i zajedničkoga
4.uočavati korelaciju između književnosti, civilizacije i kulture te međuovisnost društveno-političkog okružja i kulturne produkcije, a upoznavanjem vrijednosti grčkog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini stjecat će sposobnost vrednovanja antičke baštine, čime će razvijati alate za kritičko sagledavanje kulturoloških fenomena i stvaranje kulturno-civilizacijskog identiteta
5.stjecati sposobnost razumijevanja sadašnjosti i oblikovanja budućnosti dijakronijskom komunikacijom, odnosno čitanjem tekstova i njihovih poruka unutar i izvan vremena kada su napisani čime će naučiti uočavati sličnosti i razlike u ljudskom djelovanju kroz vrijeme te trajnost ljudskih iskustava.
Tablični prikaz odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Grčki jezik
Učenje grčkog jezika realizira se postizanjem triju ciljeva na tekstualnoj razini, a iz svakog od njih proizlazi njegova kontekstualnost.
1.
t e k s t u a l n i
k o n t e k s t u a l n i
razumijevanje teksta
razumijevanje morfološke strukture
▪Ovladavanje morfološkim kategorijama unutar grčkog jezika.
▪Prepoznavanje tih kategorija u hrvatskom jeziku i stranim jezicima.
uočavanje koncepta reda i razumijevanje analogije i analize.
analiza konteksta i očitavanje ideja.
razumijevanje sintaktičke strukture
▪Shvaćanje sintaktičkih kategorija i prepoznavanje istih unutar grčke rečenice i teksta.
▪Uočavanje sličnosti i razlika sintaktičke strukture grčkog jezika s hrvatskim i stranim jezicima.
uočavanje strukture međuovisnosti, varijabilnosti i sinteze.
usvajanje vokabulara
▪Ovladavanje leksičkim kompetencijama.
▪Razumijevanje etimologije riječi grčkoga podrijetla i njihova primjena.
integracija odnosa sličnoga, različitoga i zajedničkoga.
uočavanje međuovisnosti društveno-političkog okruženja i kulturne produkcije
▪Razumijevanje osnovnih značajki grčke kulture i civilizacije te njihova utjecaja na daljnji razvoj civilizacije.
razvoj alata za kritičko sagledavanje kulturoloških fenomena.
uspostava odnosa: ideja/čovjek/djelo-vanje.
vrednovanje antičke baštine
▪Upoznavanje s vrijednostima grčkog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
stvaranje kulturno-civilizacijskog identiteta.
3.
dijakronijska komunikacija
razumijevanje i uočavanje sličnosti i razlika u ljudskom djelovanju kroz vrijeme
▪Razumijevanje čitanih tekstova i poruka njihovih autora unutar i izvan vremena u kojem su napisani.
razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti.
uočavanje trajnosti ljudskog iskustva.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA GRČKI JEZIK
Opis domena
1.jezična pismenost
Pravilno čitanje i pisanje.
Vokabular – sustavno obogaćivanje fonda grčkih riječi, prepoznavanje grčkog korijena u riječima hrvatskog jezika i stranih jezika (etimologija).
Gramatika – poznavanje osnova grčke fonologije, morfologije i sintakse.
2.iskustvo teksta i komunikacija
Analiza rečenice i teksta – sposobnost analize rečenice i teksta pokazuje razumijevanje grčkog jezika.
Prijevod rečenice i teksta – sposobnost prijevoda rečenice i teksta pokazuje mogućnost izravne i neizravne komunikacije.
Kontekstualizacija pročitanog i razumijevanje poruke teksta.
3.civilizacija i baština
a.Građanin i društvo
Podrijetlo i elementi građanstva, političkog ustroja i oblika vladavine.
Razumijevanje današnjeg društvenog i političkog ustroja na nacionalnoj i globalnoj razini i njihovih korijena u grčkom društvu.
Razumijevanje pojmova kao što su razum, obrazovanje, religija, odanost i pripadnost, njihove interakcije i važnosti u svim segmentima života.
b.Umjetnost, kultura i estetika
Razumijevanje utjecaja grčke umjetnosti, kulture i estetike na kasnija razdoblja putem interpretacije tekstova i artefakata.
Aktualiziranje antike u suvremenom svijetu.
Razumijevanje utjecaja ljepote, ideala harmonije, kreativnosti grčke književnosti i umjetnosti na razvoj vrijednosti kulture.
c.Identitet i baština
Grčki tragovi na tlu Hrvatske i Europe i njihov utjecaj na oblikovanje hrvatskoga i europskoga građanskog i nacionalnog identiteta (od antičke Grčke do danas).
Razrada domena
Učenje grčkog jezika oblikuje se oko tri okosnice: razumijevanje teksta, razumijevanje odnosa teksta i kulture u kojoj je nastao te razumijevanje dijakronijskih mijena recepcije teksta koje obuhvaćaju reinterpretaciju teksta i baštine u postklasičnom i suvremenom razdoblju. Te se okosnice isprepliću kroz tri domene učenja grčkog jezika – Jezičnu pismenost, Iskustvo teksta i komunikaciju te Civilizaciju i baštinu – odnosno tri područja kojima se učenik kreće proučavajući, učeći i sve se više približavajući konačnim ciljevima. Svi oni koji počnu učiti grčki jezik najprije će proći put od početnog dekodiranja potpuno nepoznatog pisma do tečnog čitanja i pisanja s razumijevanjem pročitanoga i napisanoga. S vremenom će otkrivati Sokrata i druge velike mislioce u kontekstu mjesta, vremena i najviše jezika, pratit će razvoj demokracije od Atene do danas ili pak poimanje domoljublja od Sparte do modernih vremena, uspoređivat će tadašnje i sadašnje političke govornike, spoznavati mit ne samo kao priču nego i kao poruku moralne vrijednosti koju su iz njega iščitavali stari Grci.
U domeni Jezična pismenost učenik nakon svladavanja pravilnog čitanja i pisanja uči o gramatičkoj strukturi grčkog jezika – vrste glasova, deklinacije, komparacije, konjugacije pa razne rečenične konstrukcije pomalo zauzimaju svoje mjesto i zajedno stvaraju logički red u umu mladog čovjeka. Razne vrste riječi poprimaju razumljiv oblik, rečenice od jednostavnih rastu prema sve složenijima, a fond poznatih riječi biva sve bogatiji. Osim znanja raznih gramatičkih i leksičkih oblika učenik stječe mogućnost i sposobnost spoznavanja sličnosti, različitosti i zajedničkih elemenata između grčkog i hrvatskog jezika te grčkog i drugih jezika.
Domena Iskustvo teksta i komunikacija jest nadogradnja prethodne. Učenik uči kako razumjeti i prevesti pročitani tekst. Analizom rečenice otkrit će njezinu unutarnju strukturu, shvatiti međusobnu povezanost riječi u rečenici i prepoznati poruku teksta. Učenik u ovoj domeni također uči da komunikacija nije samo razgovor dvoje ili više ljudi već da se komunicirati može na puno razina – izravno i neizravno, doslovno i metaforički, riječima i znakovima, govoreći, čitajući, pišući, šuteći, u sadašnjem trenutku, ali i otkrivajući poruke iz nekoga prošlog doba.
Posljednja domena Civilizacija i baštinana temelju izvornih tekstova poučava razumijevanju i promišljanju o društvenim, religijskim, filozofskim i umjetničkim dosezima starih Grka te o njihovu utjecaju na razvoj kasnijih razdoblja sve do danas na području Hrvatske, Europe i svijeta. Promišljanje i djelovanje grčkoga čovjeka stvorili su temelj svijeta u kojem mi danas živimo, kao i mnogih, sad već prošlih svjetova – starog Rima, europske renesanse, razdoblja oblikovanja sustava parlamentarizma. Homerova Ilijada i Odiseja, Demostenovi govori, tragedije i komedije, Periklova Atena, grčke kolonije, Lumbardska psefizma, Eufrazijeva bazilika u Poreču ili bizantske povelje u Dubrovačkom arhivu jesu djelić jedne velike slagalice koja čini temelj zapadne civilizacije, čiji smo dio i kao društvo i kao pojedinci.
Grafički prikaz
Slika 1. Grafički prikaz nastavnoga predmeta Grčki jezik
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Na svim razinama učenja, primjereno dobi učenika, teži se razvijanju interesa, pozitivnog stava i samopouzdanja pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i njihovim međudjelovanjem u različitim situacijama kao i sposobnosti promišljanja o pisanim i govorenim tekstovima radi jačanja osobnih stavova, vrijednosti, identiteta i odgovornosti učenika.
Putem domena Jezične pismenosti, Iskustva teksta i komunikacije te Civilizacije i baštine učenici se upoznaju s različitim strategijama učenja i pristupima učenju te ih svrhovito primjenjuju, a domene se neprestano isprepliću i blisko su povezane. Težina tekstova (od jednostavnih rečenica i prilagođenog teksta do izvornih tekstova u različitim žanrovima iz različitih razdoblja) uvjetuje i napredak u stjecanju vještina, znanja i sposobnosti učenika. Vokabular, teme tekstova i civilizacijske teme moraju biti svrhovito isprepletene kako bi učenik dobio cjelovitu sliku o grčkom jeziku, civilizaciji, misli i naslijeđu. Ujedno, on time razvija temeljne kompetencije kroz različite oblike mišljenja, rada i korištenja alata te osobnog i socijalnog razvoja.
Osnovne škole – nastavljači (klasična gimnazija) (105+105+105+105+105+96)
Kurikulum grčkog jezika za učenike osnovnih škola i nastavljače u klasičnim gimnazijama zamišljen je kao cjelina organizirana u dva ciklusa. U manjem (osnovnoškolskom) ciklusu učenik na prilagođenim tekstovima prolazi spoznajni krug: svijet bogova – svijet ljudi – svijet umjetnosti – svijet postklasičnoga grčkog i grčke baštine u Hrvatskoj.
Isti spoznajni krug prolazi i učenik koji učenje grčkog jezika nastavlja u klasičnoj gimnaziji, ovaj put na izvornim tekstovima. Tako mu se svijet bogova i drevnih mitskih junaka otvara u djelima Homera i drugih epskih pjesnika. Svijetom ljudi vode ga historiografi i govornici. Uvid u svijet ljudske intime pružaju mu lirski pjesnici, a promišljanje o svim svjetovima – filozofi. Na kraju, zatvarajući krug, u svijet bogova vraća se slijedeći genij tragičkih pjesnika.
1. razina (godina učenja) – 7. razred
Na kraju prve godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 7. 1
vlada pravilima čitanja, pisanja i naglašavanja.
Nabraja redom znakove grčkog alfabeta.
Prepoznaje i pravilno čita i piše grčki alfabet i pripadajuće znakove (naglasci, spiritusi i interpunkcijski znakovi).
Primjenjuje i upotrebljava pravila čitanja i pisanja.
Nabraja redom znakove grčkog alfabeta. Prepoznaje pravila čitanja, pisanja i naglašavanja teuz kontinuiranu pomoć učitelja uspijeva čitati i pisati grčke riječi.
Upotrebljava grčko pismo samostalno u čitanju i pisanju uz učiteljevupomoć u naglašavanju te uz njegovu pomoćčita i piše grčke riječi.
Samostalno primjenjuje pravila čitanja i pisanja. Upotrebljava pravila naglašavanja u poznatim riječima te tečno čita i piše grčke riječi.
Samostalno upotrebljava pravila naglašavanja u poznatim i nepoznatim riječima te tečno čita i piše grčke riječi.
a. 7. 2
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnijegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i imenuje jednostavnijegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavnijegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Grupirai uz učiteljevu pomoć tvori jednostavnijegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Samostalno raščlanjuje, uspoređuje i tvori jednostavnijegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
a. 7. 3
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu (npr. nazivi školskih predmeta).
Uz pomoć učitelja pronalazi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uz učiteljevu pomoć uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 7. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 7. 2
razumije i objašnjava prilagođeni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu ili prilagođeni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi rečenice ili prilagođeni grčki tekst.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz učiteljevu pomoć izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 7. 1
imenuje pojmove vezane uz grčki panteon.
Prepoznaje i opisuje grčke bogove i njima posvećene atribute, simbole i građevine.
Nabraja olimpska božanstva.
Nabraja olimpska božanstva i njima posvećene atribute, simbole i građevine.
Povezuje olimpska božanstva s njima posvećenim atributima, simbolima i građevinama te uz učiteljevu pomoć objašnjava njihove međuodnose i uočava prirodne sile s kojima su povezani.
Samostalno, svojim riječima obrazlaže odnose među olimpskim bogovima i uočava prirodne sile s kojima su povezani.
c. 7. 2
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim etičkim vrijednostima međuljudskih odnosa na temelju grčkih mitova.
Uočava temelje i vrijednosti obiteljskih odnosa.
Tumači odnos pojedinac – zajednica.
Uočava i komentira društveno neprihvatljiva ponašanja.
Navodi i definira osnovne značajke međuljudskih odnosa.
Definira obiteljske odnose, odnos pojedinac-zajednica te društveno neprihvatljiva ponašanja.
Opisuje i tumači obiteljske odnose, odnos pojedinac-zajednica te društveno neprihvatljiva ponašanja.
Istražuje međuljudske odnose te daje primjere i uspoređuje ih sa suvremenim životom.
c. 7. 3
opisuje događaje i područja u hrvatskoj povezane s grčkom civilizacijom i mitologijom.
Navodi i povezuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje i smješta na zemljopisnoj karti područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Povezuje mit i povijest vezanu uz područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Svojim riječima prepričava događaje povezujući mit, povijest i sadašnjost.
preporuka za ostvarivanje ishoda
a. 7. 2
Preporučuje se da se obrađuju sljedeći jednostavniji gramatički oblici: I. i II. deklinacija, prezentska osnova (indikativ, imperfekt, infinitiv, imperativ u aktivu i mediopasivu glagoli na –ω i biti) te osobne i posvojne zamjenice i αὐτός.
Preporučuje se da obrađena gramatika bude u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
b. 7. 2; c. 7. ½
Preporučuje se da teme rečenica, prilagođenih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu povezane s mitologijom. Preporučuje se čitati prilagođene tekstove koji tematiziraju kozmogoniju, teogoniju, 12 olimpskih bogova i druge mitove i basne po izboru učitelja.
c. 7. 3
Preporučuje se da teme rečenica, prilagođenih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu: Apsirtidi i Jantarni put.
2. Razina (godina učenja) – 8. Razred
Na kraju druge godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 8. 1
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavne i složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i izdvaja složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i imenuje jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te uz pomoć učitelja prepoznaje neke složene gramatičkeoblike i njihove odnose.
Opisuje i uz učiteljevu pomoć grupira jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te uz pomoć učitelja izdvaja neke složene gramatičkeoblike i njihove odnose.
Grupirai uz učiteljevu pomoć tvori jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te samostalno izdvaja neke složene gramatičkeoblike i njihove odnose.
Samostalno raščlanjuje, uspoređuje i tvori jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te samostalno izdvaja neke složene gramatičkeoblike i njihove odnose.
a. 8. 2
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica te uočava najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uz učiteljevu pomoć uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 8. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz učiteljevu pomoć prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 8. 2
razumije i objašnjava prilagođeni grčki.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu ili prilagođeni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenog grčkog teksta.
Uz pomoć razumije sadržaj i prevodi rečenice ili prilagođeni grčki tekst.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz pomoć izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 8. 1
komentira, diskutira i zaključuje o vrijednostima građanskih i ljudskih vrlina i mana na temelju priča o grčkim junacima i znamenitim ljudima.
Nabraja i opisuje grčke junake i znamenite ljude.
Istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta.
Tumači odnos pojedinac – zajednica.
Uočava i komentira ljudske i građanske vrline i mane.
Nabraja grčke junake i znamenite ljude.
Opisuje osnovne značajke grčkih junaka i znamenitih ljudi te definira pojmove domoljublja, građanstva, identiteta, junaštva.
Opisuje i tumači značajke grčkih junaka i znamenitih ljudi te pojmove domoljublja, građanstva, identiteta, junaštva.
Svojim riječima objašnjava temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta, ljudskih i građanskih vrlina i mana dajući primjere iz svakodnevnog života.
c. 8. 2
opisuje događaje i područja u hrvatskoj povezane s grčkom civilizacijom i mitologijom.
Navodi i povezuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje i smješta na zemljopisnoj karti područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Povezuje mit i povijest vezanu uz područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Svojim riječima prepričava događaje povezujući mit, povijest i sadašnjost.
preporuka za ostvarivanje ishoda
a. 8. 2
Preporučuje se da se obrađuju sljedeći jednostavni gramatički oblici: III. deklinacija, particip prezentske osnove, oblici prezentske osnove /indikativ, imperfekt, infinitiv, imperativ u aktivu i mediopasivu/ stegnutih glagola i glagola na –μι ι.
Također se preporučuje uvođenje ostalih glagolskih oblika u tekstove uz komentar, na razini prepoznavanja oblika i značenja.
Preporučuje se da obrađena gramatika bude u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
b. 8. 2; c. 8. 1
Preporučuje se da teme rečenica, prilagođenih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu priče o poznatim junacima iz Homerovih epova i poznatim ljudima iz grčke povijesti (vojskovođe, političari, književnici, filozofi...).
c. 8. 3
Preporučuje se da teme rečenica, prilagođenih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu: Odisej i grčke kolonije u Hrvatskoj.
3. razina (godina učenja) – 1. razred
Na kraju treće godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 1. 1
pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova,
Navodi osnovne stope,
Definira osnovna pravila prozodije.
Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje pjesničke metre.
Oblikuje metričku shemu i pravilno skandira pjesničke metre.
Navodi osnovne stope i prepoznaje metar na temelju forme teksta.
Prepoznaje kvantitetu slogova, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te skandira poznate stihove.
Oblikuje metričku shemu i samostalno pravilno skandira poznate stihove.
Oblikuje metričku shemu i samostalno prepoznaje i skandira na nepoznatim stihovima.
a. 1. 2
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složenegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složenegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i imenuje složenegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složenegramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz učiteljevu pomoć prepoznaje unutar poznatog teksta.
Grupirai uz učiteljevu pomoć tvori složenegramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih prepoznaje unutar teksta.
Samostalno raščlanjuje, uspoređuje i tvori složenegramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih prepoznaje i unutar nepoznatog teksta.
a. 1. 3
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatuk
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, samostalno upotrebljava poznate riječi te uz učiteljevu pomoć uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima izabirući ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 1. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz učiteljevu pomoć prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 1. 2
izdvaja i analizira osobitosti homerova jezika i stila.
Navodi, grupira i opisuje značajke epskog pjesništva (usmena književnost) i Homerova jezika (stalni epiteti, formule).
Navodi značajke epskog pjesništva i Homerova jezika.
Uočava i izdvaja značajke epskog pjesništva i Homerova jezika.
Analizira značajke epskog pjesništva i Homerova jezika uz učiteljevu pomoć.
Analizira značajke epskog pjesništva i Homerova jezika samostalno.
b. 1. 3
razumije i objašnjava prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornog grčkog teksta.
Čitanjem teksta razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi rečenice, prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te
Izdvaja bitne podatke iz rečenice, prilagođenog i/ili izvornog grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz pomoć učitelja izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornog grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornog grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 1. 1
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz grčki narod i jezik.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčka plemena, pokrajine, dijalekte i organiziranu religiju (svetkovine i svetišta).
Uočava važnost humanističkih vrijednosti, prihvaćanja različitosti te razvija osjećaj odgovornosti.
Imenuje grčka plemena, pokrajine, dijalekte i svetišta te uočava važnost humanističkih vrijednosti.
Uz pomoć učitelja smješta grčka plemena, pokrajine, dijalekte i svetišta u vremenu i prostoru te uočava važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
Samostalno smješta grčka plemena, pokrajine, dijalekte, svetkovine i svetišta u vremenu i prostoru te uočava važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
Uspoređuje i grupira grčka plemena, pokrajine, dijalekte, svetkovine i svetišta u vremenu i prostoru te uočava važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti i razvija osjećaj odgovornosti.
c. 1. 2
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim značajkama mikenske i minojske kulture.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz mikensku i minojsku kulturu.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Povezuje i kreativno se služi mitskim, umjetničkim i povijesnim izvorima vezanim uz mikensku i minojsku kulturu.
Nabraja osobe i naselja vezana uz mikensku i minojsku kulturu te razlikuje mit i povijesni izvor.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz mikensku i minojsku kulturu. Razlikuje mit i povijesni izvor te uz učiteljevu pomoć prepoznaje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture te se uz smjernice kreativno se služi mitskim, umjetničkim i povijesnim izvorima vezanima uz mikensku i minojsku kulturu.
Povezuje, obuhvaća i kreativno se služi mitskim, umjetničkim i povijesnim izvorima vezanima uz mikensku i minojsku kulturu.
preporuka za ostvarivanje ishoda
a. 1. 2
Preporučuje se da se obrađuju sljedeći složeni gramatički oblici: ostale zamjenice, komparacija, futurska / indikativ, infinitiv, particip / i aorisna osnova / indikativ, infinitiv, imperativ, particip /aktivna, medijalna i pasivna, nepravilna komparacija.
Također se preporučuje uvođenje ostalih glagolskih oblika u tekstove uz komentar, na razini prepoznavanja oblika i značenja.
Preporučuje se da obrađena gramatika bude u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
b. 1. 3; c. 1. 2
Preporučuje se da teme prilagođenih i izvornih tekstova te civilizacijskih sadržaja budu povezane s grčkom epikom.
4. razina (godina učenja) – 2. razred
Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 2. 1
pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova,
Navodi osnovne stope i
Definira osnovna pravila prozodije.
Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje pjesničke metre.
Oblikuje metričku shemu i pravilno skandira pjesničke metre
Navodi osnovne stope i prepoznaje metar na temelju forme teksta.
Prepoznaje kvantitetu slogova, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te skandira poznate stihove.
Oblikuje metričku shemu i samostalno pravilno skandira poznate stihove.
Oblikuje metričku shemu i samostalno prepoznaje i skandira na nepoznatim stihovima.
a. 2. 2
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složenijegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složenijegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i imenuje složenijegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složenijegramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz učiteljevu pomoć prepoznaje unutar poznatog teksta.
Grupirai uz pomoć tvori složenijegramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih prepoznaje unutar teksta.
Samostalno raščlanjuje, uspoređuje i tvori složenijegramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih prepoznaje i unutar nepoznatog teksta.
a. 2. 3
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učiteljauočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, samostalno upotrebljava poznate riječi te uz učiteljevu pomoć uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima izabirući ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 2. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 2. 2
izdvaja, opisuje i ujedinjuje osnovne značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Navodi, grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Uočavai rabi osnovne stilske postupke grčke retorike.
Kreativno rabi znanja o retorici oblikujući govor na zadanu temu.
Nabraja značajke i historiografije, retorike i lirske poezije te uz učiteljevu pomoć i smjerniceoblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
Uočava i izdvaja značajke historiografije, retorike i lirske poezije na izvornom tekstu te uočava stilske postupke grčke retorike.
Uz smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
Uz učiteljevu pomoć grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije te uz pomoć učitelja primjenjuje i kreativno rabi stilske postupke grčke retorike oblikujući govor na temu iz grčke kulture ili svakodnevnog života.
Samostalno grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije. Primjenjuje i kreativno rabi stilske postupke grčke retorike oblikujući govor na temu iz grčke kulture ili svakodnevnog života te uspoređuje grčku liriku s hrvatskom i rimskom lirskom poezijom.
b. 2. 3
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst te iznosi vlastito mišljenje o sadržaju.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastito mišljenje o pročitanom tekstu.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz pomoć učitelja izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta aktivno uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Samostalno razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke te razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta; kritički raspravlja o temama i uzročno-posljedičnim vezama.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 2. 1
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz grčku povijest.
Imenuje, opisuje i uspoređuje polise, glavne povijesne događaje i ljude.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz ključne povijesne događaje.
Uočava sličnosti i razlike među polisima te uspoređuje sa sadašnjim vremenom.
Imenuje i smješta u prostoru i vremenu polise i ključne povijesne događaje.
Opisuje polise i ključne povijesne događaje te ih smješta u prostoru i vremenu.
Samostalno smješta u prostoru i vremenu i uz učiteljevu pomoć uspoređuje polise i ključne povijesne događaje te uočava sličnosti i razlike sa sadašnjosti.
Samostalno uspoređuje i grupira polise i ključne povijesne događaje te povezuje kulturni utjecaj antike na sadašnjost.
c. 2. 2
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanima uz državno uređenje i vladavinu.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz državno uređenje, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Povezuje sadržaje vezane uz grčku povijest i državno uređenje koristeći se vlastitom kreativnosti i iskazujući vlastita stajališta.
Prepoznaje pojmove vezane uz državno uređenje, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Prepoznaje i uspoređuje različita državna uređenja, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Uspoređuje i povezuje različita državna uređenja, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme te iskazuje vlastite stavove služeći se vlastitom kreativnosti.
Povezuje i svojim riječima objašnjava oblike državnog uređenja, vladavine, rata i mirnodopskog vremena služeći se vlastitom kreativnosti.
preporuka za ostvarivanje ishoda
a. 2. 2
Preporučuje se da se obrađuju sljedeći složeniji gramatički i sintaktički oblici: konjunktiv i optativ svih vremena te participi i infinitivi uz stalnu primjenu na izvornom tekstu.
b. 2. 2/3; c. 2. 1/2
Preporučuje se da teme izvornih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu povezane s historiografijom, retorikom i lirskom poezijom.
5. razina (godina učenja) – 3. razred
Na kraju pete godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 3. 1
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoćuočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, samostalno upotrebljava poznate riječi te uz pomoć učitelja uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, izabire ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 3. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 3. 2
uočava i povezuje značajke jezika i stila grčke drame i filozofije.
Navodi, grupira i opisuje značajke jezika i stila grčke drame i filoz ofije.
Nabraja značajke grčke drame i filozofije.
Uočava i izdvaja značajke grčke drame i filozofije.
Grupira i opisuje značajke grčke drame i filozofije.
Raščlanjuje i povezuje značajke grčke drame i filozofije.
b. 3. 3
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst te iznosi vlastiti stav o sadržaju.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz pomoć učitelja izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta aktivno uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta kritički raspravljajući o temama i uzročno-posljedičnim vezama.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 3. 1
nabraja, smješta, povezuje te zaključuje o pojmovima vezanima uz grčko kazalište i filozofske škole.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčke drame, tragediografe i komediografe, filozofe i filozofske škole.
Smješta u prostor i vrijeme autore drama, filozofe i pripadnike filozofskih škola.
Povezuje i ujedinjuje pojmove vezane uz grčko kazalište i filozofske škole služeći se vlastitom kreativnosti i iskazujući vlastite stavove.
Uz pomoć učitelja smješta u prostor i vrijeme autore drama, filozofe i pripadnike filozofskih škola te imenuje grčke tragedije i komedije.
Samostalno imenuje grčke tragedije i komedije te uz pomoć učitelja opisuje radnju grčkih drama i osnovne značajke filozofskih škola iznoseći vlastito mišljenje o pročitanom tekstu.
Samostalno opisuje i uz pomoć učitelja uspoređuje grčke drame, autore drama te pristupe u različitim filozofskim školama iznoseći vlastite argumentirane stavove o pročitanom tekstu.
Izvještava o sadržaju grčkih drama, o životu i djelu autora drama te o filozofima i različitim filozofskim školama iznoseći vlastite kritičke stavove o pročitanom tekstu.
c. 3. 2
imenuje, opisuje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Prikazuje i vrednuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
Prepoznaje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i podučavanja.
Povezuje i grupira pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja te uz učiteljevu pomoć prikazuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
Samostalno povezuje i grupira pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja te uz učiteljevu pomoć vrednuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
c. 3. 3
sažima, uspoređuje i objašnjava tijek i posebnosti grčke književne povijesti.
Smješta u prostor i vrijeme ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Razlikuje, uspoređuje i okuplja autore po žanrovima.
Imenuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti i smješta ih u prostor i vrijeme.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i razlikuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Samostalno prepoznaje i uspoređuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti kao iautore po žanrovima.
Samostalno povezuje i grupira ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti te autore po žanrovima.
preporuka za ostvarivanje ishoda
b. 3. 2/3; c. 3. 1/2
Preporučuje se da teme izvornih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu povezane s grčkom dramom i filozofijom.
6. razina (godina učenja) – 4. razred
Na kraju šeste godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 4. 1
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkoga podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, samostalno upotrebljava poznate riječi te uz pomoć učitelja uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, izabire ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 4. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta .
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 4. 2
uočava i izdvaja značajke jezika u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
Navodi, grupira i opisuje značajke u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
Nabraja značajke u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
Uočava i izdvaja značajke u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
Grupira i opisuje značajke u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
Raščlanjuje i povezuje značajke u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
b. 4. 3
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst te iznosi vlastiti stav o sadržaju.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz pomoć učitelja izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta.
Aktivno uočava i tumači uzročno-posljedične veze.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta.
Kritički raspravlja o temama i uzročno-posljedičnim vezama.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 4. 1
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz helenizam i postklasično razdoblje.
Smješta u prostor i vrijeme autore i djela helenizma i postklasičnog razdoblja.
Smješta u prostor i vrijeme autore i djela helenizma i postklasičnog razdoblja.
Prepoznaje i uspoređuje autore i djela helenizma i postklasičnog razdoblja.
Uz pomoć učitelja povezuje i grupira pojmove vezane uz helenizam i postklasično razdoblje.
Samostalno povezuje i grupira pojmove vezane uz helenizam i postklasično razdoblje.
c. 4. 2
komentira, diskutira i zaključuje o pojmovima vezanima uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju.
Povezuje i grupira pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju.
Samostalno izlaže, dramatizira i/ili izrađuje prikaz odabrane teme iz književnosti kulture i civilizacije.
Uspoređuje različite ideje, stavove i vrijednosti te kritički promatra stereotipe i predrasude o različitim kulturama.
Prepoznaje pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju, a uz učiteljevo vodstvo izlaže, dramatizira i/ili izrađuje prikaz odabrane teme iz književnosti kulture i civilizacije.
Uspoređuje pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju, različite ideje, stavove i vrijednosti.
Uz učiteljevo vodstvo izlaže, dramatizira i/ili izrađuje prikaz odabrane teme iz književnosti kulture i civilizacije.
Povezuje i grupira pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju, različite ideje, stavove i vrijednosti te kritički promatra stereotipe i predrasude o različitim kulturama.
Uz vodstvo učitelja izlaže, dramatizira te osmišljava projekt na temu iz književnosti kulture i civilizacije.
Samostalno povezuje i grupira pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju, različite ideje, stavove i vrijednosti te kritički promatra stereotipe i predrasude o različitim kulturama.
Izlaže, dramatizira ili osmišljava projekt na temu iz književnosti kulture i civilizacije.
preporuka za ostvarivanje ishoda
b. 4. 1/2; c. 4. ½
Preporučuje se da u prvom polugodištu izvorni tekstovi i civilizacijski sadržaji budu povezani s razdobljem helenizma i postklasičnim grčkim jezikom.
U drugom polugodištu predviđa se sinteza i/ili refleksija na cjelokupno učenje grčkog jezika s pomoću projektne nastave. Odabir tema, metoda i način obrade potpuno su prepušteni učiteljevu izboru.
Kurikulum početnog učenja grčkog jezika u klasičnim gimnazijama u početku je usmjeren stjecanju i razvijanju jezičnih kompetencija na prilagođenim tekstovima. Zatim, radom na izvornim tekstovima, učenik prolazi spoznajni krug: svijet bogova – svijet ljudi – svijet umjetnosti – svijet postklasičnoga grčkog i grčke baštine u hrvatskoj. Svijet bogova i drevnih mitskih junaka otvara mu se u djelima homera i drugih epskih pjesnika. Svijetom ljudi vode ga historiografi i govornici. Uvid u svijet ljudske intime pružaju mu lirski pjesnici, a promišljanje o svim svjetovima filozofi. Na kraju, zatvarajući krug, u svijet bogova vraća se slijedeći genij tragičkih pjesnika.
1. razina (godina učenja)
Na kraju prve godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 1. 1
vlada pravilima čitanja, pisanja i naglašavanja.
Nabraja redom znakove grčkog alfabeta.
Prepoznaje i pravilno čita i piše grčki alfabet i pripadajuće znakove (naglasci, spiritusi i interpunkcijski znakovi).
Primjenjuje i upotrebljava pravila čitanja i pisanja.
Nabraja redom znakove grčkog alfabeta, prepoznaje pravila čitanja, pisanja i naglašavanja teuz kontinuiranu pomoć učitelja uspijeva čitati i pisati grčke riječi.
Upotrebljava grčko pismo samostalno u čitanju i pisanju uz pomoć učitelja u naglašavanju te uz njegovu pomoćčita i piše grčke riječi.
Samostalnoprimjenjuje pravila čitanja i pisanja, upotrebljava pravila naglašavanja u poznatim riječima te tečno čita i piše grčke riječi.
Samostalno upotrebljava pravila naglašavanja u poznatim i nepoznatim riječima te tečno čita i piše grčke riječi.
a. 1. 2
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te prepoznaje i izdvaja neke složene gramatičke oblike.
Definira, opisuje i tvorijednostavnije i jednostavnegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređujejednostavnije i jednostavnegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i izdvaja neke složene gramatičke oblike.
Prepoznaje i imenuje jednostavnije i jednostavnegramatičke oblike riječi i njihove odnose te prepoznaje neke složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose uz učiteljevu pomoć.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavnije i jednostavnegramatičke oblike riječi i njihove odnose te izdvaja neke složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose uz učiteljevu pomoć.
Grupirai uz pomoć učitelja stvara jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Samostalno izdvaja neke složene gramatičke oblike i razlikuje njihove odnose uz učiteljevu pomoć.
Samostalno raščlanjuje, uspoređuje i tvorijednostavnije i jednostavnegramatičke oblike riječi i njihove odnose te samostalno izdvaja neke složene gramatičke oblike i samostalno razlikuje njihove odnose.
a. 1. 3
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova.
Koristi se samostalno rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učiteljauočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova. Koristi se dvojezičnim rječnicima. Samostalno upotrebljava poznate riječi te uz pomoć učitelja uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova. Koristi se dvojezičnim rječnicima, izabire ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 1. 1
prepoznaje, razlikuje ianalizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 1. 2
razumije i objašnjava prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi rečenice, prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst i opisuje kontekst.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te uz njegovu pomoć izdvaja bitne podatke te objašnjava kontekst.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz pomoć učitelja izdvaja bitne podatke i razumije kontekst.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi.
Izdvaja bitne podatke te razumije kontekst.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 1. 1
imenuje i objašnjava činjenice i pojmove vezane uz povijest grčkog naroda i jezika u vremenu i prostoru.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčka plemena, pokrajine, dijalekte i organiziranu religiju (svetkovine i svetišta).
Procjenjuje važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
Imenuje grčka plemena, pokrajine, dijalekte i svetišta te opisuje važnost humanističkih vrijednosti.
Uz pomoć učitelja smješta grčka plemena, pokrajine, dijalekte i svetišta u vremenu i prostoru te prepoznaje važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
Samostalno smješta grčka plemena, pokrajine, dijalekte, svetkovine i svetišta u vremenu i prostoru te pokazuje važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
Uspoređuje i grupira grčka plemena, pokrajine, dijalekte, svetkovine i svetišta u vremenu i prostoru te samostalno procjenjuje važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
c. 1. 2
opisuje, objašnjava, komentira i vrednuje temeljne pojmove grčke mitologije (bogovi).
Navodi, opisuje i razlikuje bogove grčkog panteona, prepričava mitove o postanku svijeta i bogova.
Povezuje i vrednuje umjetničke i povijesne izvore vezane uz mitologiju.
Navodi bogove grčkog panteona, njihova obilježja i rimske ekvivalente te uz učiteljevu pomoćprepoznaje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
Opisuje bogove grčkog panteona, njihova obilježja i rimske ekvivalente te samostalnoprepoznaje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
Uspoređuje bogove grčkog panteona, njihova obilježja i rimske ekvivalente te uz učiteljevu pomoćrazlikuje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
Procjenjuje i tumači bogove grčkog panteona, njihova obilježja i rimske ekvivalente te samostalnorazlikuje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
c. 1. 3
opisuje događaje i područja u hrvatskoj povezane s grčkom civilizacijom i mitologijom.
Navodi i povezuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje i smješta na zemljopisnoj karti područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Povezuje mit i povijest vezanu uz područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Samostalno uspoređuje mit i povijest i povezuje sa sadašnjosti.
preporuka za ostvarivanje ishoda
a. 1. 2
Preporučuje se da se obrađuju sljedeći jednostavniji i jednostavni gramatički oblici: I., II. i III. deklinacija, prezentska osnova (bez konj. i opt.) u aktivu i mediopasivu.
Također se preporučuje uvođenje ostalih glagolskih oblika u tekstove uz komentar, na razini prepoznavanja oblika i značenja.
Preporučuje se da obrađena gramatika bude u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
b. 1. 2; c. 1. 2
Preporučuje se da teme rečenica, prilagođenih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu povezane s mitologijom i organiziranom religijom. Preporučuje se čitati prilagođene tekstove koji tematiziraju kozmogoniju, teogoniju, 12 olimpskih bogova.
c. 1. 3
Preporučuje se da teme rečenica, prilagođenih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu Apsirtidi i Jantarni put, gradovi, mjesta i otoci povezani s grčkom kolonizacijom u Hrvatskoj.
2. razina (godina učenja)
Na kraju druge godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 2. 1
pravilno skandira daktilski heksametar.
Prepoznaje kvantitetu slogova.
Navodi osnovne stope.
Definira osnovna pravila prozodije.
Oblikuje metričku shemu i pravilno skandira daktilski heksametar.
Navodi osnovne stope i prepoznaje daktilski heksametar.
Prepoznaje kvantitetu slogova, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te skandira poznate stihove pisane u daktilskom heksametru.
Oblikuje metričku shemu i samostalno pravilno skandira poznate stihove pisane u daktilskom heksametru.
Oblikuje metričku shemu i samostalno skandira daktilski heksametar i na nepoznatim stihovima.
a. 2. 2
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složene i složenije gramatičke i sintaktičke oblike riječi.
Definira, opisuje i tvorisložene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređujesložene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Objašnjavasložene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i imenuje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složenegramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz pomoć učitelja prepoznaje unutar poznatog teksta.
Grupirai uz pomoć učitelja tvorisložene gramatičke oblike riječi i njihove odnose. Prepoznaje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz pomoć učitelja objašnjavaunutar poznatog teksta.
Samostalno raščlanjuje, uspoređuje i tvorisložene gramatičke oblike riječi i njihove odnose te primjenjuje i samostalno objašnjava složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose unutar teksta.
a. 2. 3
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoćuočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, samostalno upotrebljava poznate riječi te uz učiteljevu pomoć uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima izabirući ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 2. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 2. 2
izdvaja i analizira osobitosti homerova jezika i stila.
Navodi, grupira i opisuje značajke epskog pjesništva (usmena književnost) i Homerova jezika (stalni epiteti, formule).
Navodi značajke epskog pjesništva i Homerova jezika.
Uočava i izdvaja značajke epskog pjesništva i Homerova jezika.
Analizira značajke epskog pjesništva i Homerova jezika uz učiteljevu pomoć.
Analizira značajke epskog pjesništva i Homerova jezika samostalno.
b. 2. 3
razumije i objašnjava prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu iz prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta.
Čitanjem teksta razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi rečenice iz prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz rečenice, prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz pomoć učitelja izdvaja bitne podatke, razumije kontekst poruke rečenice prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke. Razumije kontekst poruke rečenice prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 2. 1
opisuje, objašnjava, komentira i vrednuje temeljne pojmove grčke mitologije (junaci).
Navodi, opisuje i razlikuje grčke junake.
Prepričava mitove povezane s grčkim junacima.
Povezuje i vrednuje umjetničke i povijesne izvore vezane uz mitologiju.
Navodi junake grčkih mitova te uz pomoć učitelja prepoznaje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
Opisuje junake grčkih mitova i samostalno prepoznaje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
Uspoređuje junake grčkih mitova i uz učiteljevu pomoć objašnjava umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
Procjenjuje i tumači junake grčkih mitova te samostalno razlikuje i komentira umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
c. 2. 2
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim karakteristikama mikenske i minojske kulture.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezana uz mikensku i minojsku kulturu.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Povezuje i kreativno koristi mitske, umjetničke i povijesne izvore vezane uz mikensku i minojsku kulturu.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezana uz mikensku i minojsku kulturu.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezana uz mikensku i minojsku kulturu. Razlikuje mit i povijesni izvor te uz pomoć učitelja prepoznaje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture te uz smjernice kreativno rabi mitske, umjetničke i povijesne izvore vezane uz mikensku i minojsku kulturu.
Samostalno povezuje i kreativno koristi mitske, umjetničke i povijesne izvore vezane uz mikensku i minojsku kulturu.
preporuka za ostvarivanje ishoda
a. 2. 2
Preporučuje se da se obrađuju sljedeći složeni i složeniji gramatički oblici: zamjenice te oblici futurske, aorisne i pasivne osnove (bez konj. i opt.).
Također se preporučuje uvođenje ostalih gramatičkih sadržaja u tekstove uz komentar, na razini prepoznavanja oblika i značenja.
Preporučuje se da obrađena gramatika bude u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
b. 2. 2/3; c. 2. 1/2
Preporučuje se da teme prilagođenih i izvornih tekstova te civilizacijskih sadržaja budu povezane s grčkom epikom.
3. razina (godina učenja)
Na kraju treće godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 3. 1
pravilno skandira lirske metre.
Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje te pravilno skandira različite lirske metre (elegijski distih, alkejsku i sapfičku strofu).
Prepoznaje lirski metar na temelju forme teksta.
Prepoznaje lirski metar na temelju forme teksta i sheme, uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te uz njegovu pomoć skandira poznate stihove pisane u lirskom metru.
Oblikuje metričku shemu i samostalno pravilno skandira poznate stihove pisane u lirskom metru te nepoznate u elegijskom distihu.
Samostalno skandira elegijski distih na nepoznatim stihovima, a lirske metre prepoznaje na nepoznatom tekstu i skandira prema zadanoj shemi.
a. 3. 2
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složenijegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složenijegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i imenuje složenijegramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složenijegramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz učiteljevu pomoć prepoznaje unutar poznatog teksta.
Grupirai uz pomoć učitelja tvori složenijegramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih prepoznaje unutar teksta.
Samostalno raščlanjuje, uspoređuje i tvori složenijegramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih prepoznaje i unutar nepoznatog teksta.
a. 3. 3
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, samostalno upotrebljava poznate riječi te uz pomoć učitelja uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima izabirući ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 3. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 3. 2
izdvaja i opisuje osnovne značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Navodi, grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Primjenjuje stilske postupke grčke retorike.
Kreativno rabi znanja o retorici oblikujući govor na zadanu temu.
Nabraja značajke historiografije, retorike i lirske poezije uz učiteljevu pomoć i smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
Uočava i izdvaja značajke historiografije, retorike i lirske poezije na izvornom tekstu, te uz učiteljeve smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
Uz pomoć učitelja grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije. Uz učiteljevu pomoć primjenjuje i kreativno rabi stilske postupke grčke retorike oblikujući govor na temu iz grčke kulture ili svakodnevnog života.
Samostalno grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije. Primjenjuje i kreativno rabi stilske postupke grčke retorike oblikujući govor na temu iz grčke kulture ili svakodnevnog života. Uspoređuje grčku liriku s hrvatskom i rimskom lirskom poezijom.
b. 3. 3
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst te iznosi vlastiti stav o sadržaju.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi.
Uz učiteljevu pomoć izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta aktivno uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi. Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta.
Kritički raspravlja o temama i uzročno-posljedičnim vezama.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 3. 1
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz grčku povijest.
Imenuje, opisuje i uspoređuje polise, glavne povijesne događaje i ljude.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz glavne povijesne događaje.
Uočava sličnosti i razlike među polisima te ih uspoređuje sa sadašnjim vremenom.
Imenuje i smješta u prostoru i vremenu polise i ključne povijesne događaje.
Opisuje polise i ključne povijesne događaje te ih smješta u prostoru i vremenu.
Samostalno smješta u prostoru i vremenu i uz pomoć učitelja uspoređuje polise i ključne povijesne događaje te uočava sličnosti i razlike sa sadašnjosti.
Samostalno uspoređuje i grupira polise i ključne povijesne događaje te povezuje kulturni utjecaj antike na sadašnjost.
c. 3. 2
komentira, diskutira izaključuje o osnovnim pojmovima vezanima uz državno uređenje i vladavinu.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz državno uređenje, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Povezuje sadržaje vezane uz grčku povijest i državno uređenje koristeći kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje pojmove vezane uz državno uređenje, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Prepoznaje i uspoređuje različita državna uređenja, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Uspoređuje i povezuje različita državna uređenja, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme te iskazuje vlastite stavove koristeći kreativnost.
Povezuje i svojim riječima objašnjava oblike državnog uređenja, vladavine, rata i mirnodopskog vremena koristeći kreativnost.
preporuka za ostvarivanje ishoda
a. 3. 2
Preporučuje se da se obrađuju sljedeći složeni i složeniji gramatički oblici: komparacija pridjeva, brojevi, te konjunktivi, optativ i perfektna osnova na razini prepoznavanja oblika i značenja.
Preporučuje se da obrađena gramatika bude u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
b. 3. 2/3; c. 3. 1/2
Preporučuje se da teme izvornih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu povezane s historiografijom, retorikom i lirskom poezijom.
4. razina (godina učenja)
Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 4. 1
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoćuočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, samostalno upotrebljava poznate riječi te uz pomoć učitelja uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, izabire ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 4. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 4. 2
uočava i povezuje značajke jezika i stila grčke drame i filozofije.
Navodi, grupira i opisuje značajke jezika i stila grčke drame i filozofije.
Nabraja značajke grčke drame i filozofije.
Uočava i izdvaja značajke grčke drame i filozofije.
Grupira i opisuje značajke grčke drame i filozofije.
Raščlanjuje i povezuje značajke grčke drame i filozofije.
b. 4. 3
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst te iznosi vlastito mišljenje o sadržaju.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznosi vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi. Uz pomoć učitelja izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta. Aktivno uočava i tumači uzročno-posljedične veze.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta. Kritički raspravlja o temama i uzročno-posljedičnim vezama.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 4. 1
nabraja, smješta, povezuje te zaključuje o pojmovima vezanima uz grčko kazalište i filozofske škole.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčke drame, tragediografe i komediografe, filozofe i filozofske škole.
Smješta u prostor i vrijeme autore drama, filozofe i pripadnike filozofskih škola.
Povezuje i grupira pojmove vezane uz grčko kazalište i filozofske škole koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Uz pomoć učitelja smješta u prostor i vrijeme autore drama, filozofe i pripadnike filozofskih škola te imenuje grčke tragedije i komedije.
Samostalno imenuje grčke tragedije i komedije te uz učiteljevu pomoć opisuje radnju grčkih drama i osnovne značajke filozofskih škola iznoseći vlastite stavove o pročitanom tekstu.
Samostalno opisuje i uz pomoć učitelja uspoređuje grčke drame, autore drama te pristupe u različitim filozofskim školama iznoseći vlastite argumentirane stavove o pročitanom tekstu.
Izvještava o sadržaju grčkih drama te o životu i djelu autora drama i filozofima i različitim filozofskim školama. Iznosi vlastite kritičke stavove o pročitanom tekstu.
c. 4. 2
imenuje, opisuje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i podučavanja.
Prikazuje i vrednuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
Prepoznaje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Povezuje i ujedinjuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja te uz pomoć učitelja prikazuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
Samostalno povezuje i ujedinjuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja te uz pomoć učitelja vrednuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
c. 4. 3
sažima, uspoređuje i objašnjava tijek i posebnosti grčke književne povijesti.
Smješta u prostor i vrijeme ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Razlikuje, uspoređuje i povezuje autore po žanrovima.
Imenuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti i smješta ih u prostor i vrijeme.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i razlikuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Samostalno prepoznaje i uspoređuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti kao iautore po žanrovima.
Samostalno povezuje i grupira ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti te autore po žanrovima.
preporuka za ostvarivanje ishoda
b. 4. 2/3; c. 4. 1/2/3
Preporučuje se da teme izvornih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu povezane s grčkom dramom i filozofijom.
U drugom polugodištu preporuča se sinteza i/ili refleksija na cjelokupno učenje grčkog jezika s pomoću projektne nastave. Odabir tema, metoda i način obrade potpuno su prepušteni učiteljevu izboru.
E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA
Iako su klasični jezici sastavni dio jezično-komunikacijskog područja, tematski i sadržajno brojne su njihove poveznice sa svim odgojno-obrazovnim područjima, osobito s društveno-humanističkim. Grčka književna predaja u širem smislu rodno je mjesto filozofije, historiografije, političke, društvene i kulturne teorije, psihologije itd. Na grčkom se tlu pojedinac prvi put emancipirao od kolektiva, racionalno promišljanje svijeta suprotstavilo se mitskom poimanju zbilje, a demokracija kao forma društvenog ustroja proživjela je svoje djetinjstvo. U rimskom kontekstu, s druge strane, zaživjela je prva poznata globalizacija i nema tog segmenta društvenog i misaonog života čovjeka koji nije obilježen latinskim jezikom i baštinom moćne civilizacije koja je njime govorila i pisala. Posvemašnju prisutnost termina podrijetlom iz klasičnih jezika u svim disciplinama zapadne i globalne znanosti, tehnike i umjetnosti nije potrebno posebno isticati. Isto se odnosi i na tjelesno-zdravstveno područje.
Stoga klasični jezici mogu sudjelovati u svih šest međupredmetnih tema predviđenih i opisanih u ONK-u.
Široko obrazovanje stvara samopouzdanog i odgovornog čovjeka. Što je više takvih ljudi, i zajednica u kojoj žive postaje čvršća, sigurnija i ugodnija. Učenjem klasičnih jezika i njihovih civilizacijskih sadržaja učenik gradi temelje na kojima će izrasti u mladog čovjeka koji promišlja svijet u kojem živi crpeći iz spoznaja o svjetovima koji su mu prethodili, odgovornog u svojim postupcima i svjesnog da se samo poštovanjem prema drugima dolazi do poštovanja prema sebi. Veliki antički govornici i mislioci do danas su uzor umijeća pristojnog, razumljivog i argumentiranoga javnog govorenja te tolerantnog i smirenog slušanja, a tolerantna i argumentirana komunikacija zalog je stvaranja uspješnog društva.
Učenje klasičnih jezika čiji su izvorni govornici učeniku nedostupni stvara kod njega sposobnost prilagodbe na posve netipičnu jezičnu situaciju. On bi trebao razviti novu strategiju za upravljanje i organizaciju vlastita učenja, slikovito rečeno arhivsku mrežu primjenjivu u usvajanju svih odgojno-obrazovnih područja, služeći se pritom svim tradicionalnim i suvremenim izvorima znanja. Tako oblikovana sposobnost razumijevanja odnosa u velikim i malim sustavima i kontekstualizacije novih sadržaja izvrsna je potka u cjeloživotnom učenju.
Informacijska tehnologija je neobično plodonosna upravo u slučaju relativno ograničenih korpusa kakav predstavlja očuvana grčka književna predaja. Mogućnosti njezine kreativne uporabe doslovno su neograničene, a brzina i preciznost koju ona donosi može znatno olakšati poučavanje i učenje. Klasična je filologija bila među prvim humanističkim disciplinama koja je bez predrasuda i kreativno krenula primjenjivati nove tehnologije i danas je među vodećim eksponentima tzv. digitalne humanistike.
S obzirom na to da je antička Grčka kolijevka koncepta građanstva i demokracije, a antički Rim tvorac pojma res publica, opravdano je očekivati da bi se podrobnim proučavanjem upravo tih kultura kod učenika mogao razviti senzibilitet prema građanskoj vrlini unutar DANAŠNJIH društava. Proučavanje oblika političke participacije u antičkoj Grčkoj i Rimu dobra je prilika učeniku za prepoznavanje analogija i različitosti u političkom ustroju svoje zajednice. Uočavanjem silnih razlika na području etike, religije, obiteljskih odnosa i pravnih normi učenik će lako dobiti poticaj za promišljanje o dominantnim modelima u suvremenom društvu.
Bogata antička baština u Hrvatskoj, dobrim dijelom nepoznata, ponekad zanemarena, a gotovo uvijek nedovoljno vrednovana i iskorištena, izvrstan je poligon za usavršavanje poduzetničkih vještina upravo u onim područjima koja su strateški i marketinški izazovna, kao što su poduzetništvo u kulturi i obrazovanju te osobito u kulturnom turizmu.
Koncept međuovisnosti tjelesnog i duševnog zdravlja nastao u Antici periodično biva ponovno otkrivan u različitim socioekonomskim kontekstima. Unutar klasičnih jezika danas se lako i iznimno funkcionalno ostvaruje kroz projekte vezane uz zdravstvenu kulturu i poticaj na refleksiju o estetskoj komponenti tjelesnog izgleda kao zrcala zdravlja duha. Isti je princip kao zlatni rez jednako lako primijeniti i na odnos čovjeka prema prirodi koja ga okružuje.
F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA GRČKI JEZIK
Znanje klasičnih jezika uključuje gramatičko, leksičko i civilizacijsko razumijevanje izvornog teksta i poruke koju on prenosi pa je za ostvarivanje cilja učenja potrebno redovno i kontinuirano učenje unutar svih domena. U procesu učenja i poučavanja središnje mjesto ima učenik, a učenje u kojem on ima mogućnost izbora i koje poštuje njegove individualne potrebe razvija motivaciju i time povećava kvalitetu učenja i konačni rezultat. Stoga, jezična pismenost treba se razvijati postupno, u skladu s mogućnosti učenika. To podrazumijeva sustavno praćenje napredovanja i stupnja usvojenosti kompetencija kod svakog učenika posebno. U sadržajnom smislu gramatički sadržaji nisu cilj učenja i poučavanja i ne trebaju biti sami sebi svrhom nego su uvijek u funkciji razumijevanja teksta. Tekstovi na izvornom jeziku prate propisane preporučene teme i civilizacijske sadržaje. U procesu učenja i poučavanja učenikova uloga je partnerska i on zajedno s učiteljem i prema učiteljevoj preporuci suodlučuje o sadržaju koji će se unutar propisanih domena obrađivati. Time se povećava učenikova odgovornost i potiče kritičko mišljenje. U modernom pristupu učenju i poučavanju klasičnih jezika učitelj je partner i moderator u procesu učenja. Učenike stalno prati i usmjerava, a prije svega jasno upućuje na cilj i očekivanja u svakom dijelu rada. To kod učenika razvija svijest o učenju, potiče motivaciju i samoprocjenu uspješnosti. Učenje i poučavanje u tom smislu treba biti manje predavačko, a više vođeno na način da se izborom različitih metoda pouke poštuju individualne mogućnosti učenika. Sadržaji se trebaju predstaviti na poticajan način uzimajući u obzir iskustva učenika kako bi se sadržaj približio i lakše razumio. Odgovornost učitelja je predstaviti učenicima dostupna pomagala, uputiti ih kako se njima mogu primjereno služiti i voditi učenje preporučujući provjerene izvore informacija. U suvremenom društvu učiteljeva je dužnost učenike stalno upozoravati na provjeravanje točnosti i pouzdanosti informacija i sadržaja do kojih dolaze posredstvom audiovizualne tehnologije, interneta i društvenih mreža. Učitelj je odgovoran za kontinuirano korigiranje i usmjeravanje u pravilnom korištenju stečenih znanja i primjeni naučenog u svakodnevnom životu i u različitim područjima ljudskog djelovanja.
U učenju i poučavanju klasičnih jezika preporučuje se korištenje šireg spektra materijala i izvora kao što su klasični udžbenici, čitanke, rječnici, gramatike, monografije, zatim latinski i grčki rukopisi, tekstovi na izvornom jeziku i književni prijevodi. Učenicima treba biti na raspolaganju upotreba svih oblika suvremene tehnologije radi uvježbavanja jezičnih sadržaja i obogaćivanja rječničkog fonda. Preporučuje se korištenje raspoloživih audiovizualnih sredstava i interaktivno učenje uz pomoć aplikacija, interneta i društvenih mreža i za svladavanje civilizacijskih ishoda kao i u područjima jezične pismenosti i komunikacije. Tekstovi na kojima se razvijaju komunikacijske kompetencije mogu biti prilagođeni i izvorni. Dodatno se uz čitanje na izvornom jeziku mogu izabirati ulomci klasičnih autora u prijevodu za samostalni rad učenika ili vođeno čitanje, no prijevodi se u poučavanju ne smiju koristiti kao zamjena za tekst na izvornom jeziku. U poglavlju Odgojno-obrazovni ishodi navedene su preporuke za gramatičke sadržaje, tekstove i civilizacijske teme za svaku pojedinu razinu učenja grčkog jezika. Ti se sadržaji i autori smatraju preporučenim minimumom, a učitelj ima slobodu te sadržaje proširiti i odrediti kojim će ih redoslijedom i u kojem opsegu obraditi. Kako bi se sadržaji kvalitetno obradili, preporučuje se komentiranje i kontekstualizacija pročitanog teksta i potkrijepa u vidu projektne nastave.
Učenje i poučavanje se može izvoditi u učionici i izvan nje. Prirodno okruženje za rad na tekstu je učionica, no to mogu biti i knjižnice i arhivi, muzeji i druga mjesta izvan škole koja raspolažu dokumentima pisanima grčkim jezikom. Izvođenje projektne nastave u suradnji s učiteljima drugih predmeta i/ili stručnjacima iz različitih srodnih područja iz drugih institucija vrlo je vrijedno za implementaciju stečenih znanja u širi društveni kontekst. Učenicima pomaže da bolje shvate sadržaj, omogućava produbljivanje određene teme i sagledavanje iz različitih kutova, potiče kreativnost i suradnju. Projektna i međupredmetna nastava u većoj se mjeri mogu izvoditi izvan učionice. Za bolje razumijevanje kulturno-civilizacijskih sadržaja, preporučuje se i terenska nastava koja obuhvaća obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti i istraživački rad na terenu. Republika Hrvatska obiluje spomenicima grčke i rimske kulture koje učenici mogu obići i u neposrednom kontaktu steći cjelovit uvid u svoje kulturno naslijeđe.
Učenje i poučavanje klasičnih jezika bez obzira na to gdje se održava treba razvijati učenikove potencijale i učitelj treba težiti da u svakom učeniku prepozna u kojem se području lakše izražava te mu omogućiti da se razvije upravo u tom segmentu predmetnog učenja. Ako je učenik spretniji u jezičnim sadržajima, treba ga poticati da u toj domeni ostvari puni potencijal, a onog koji je više zainteresiran za civilizacijske sadržaje, treba usmjeriti k napredovanju u tom području.
U našem obrazovnom sustavu grčki jezik moguće je učiti od dvanaeste godine života u različitom opsegu i trajanju ovisno o programu škole. Do kraja školovanja grčki jezik moguće je učiti dvije, četiri ili šest godina. Bez obzira na godine učenja cjelokupno obrazovanje koncipirano je tako da daje osnovna znanja i vještine koje predstavljaju bazu za daljnju nadogradnju i cjeloživotno učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja treba voditi računa o svim domenama jer je jezična pismenost preduvjet uspješnoj komunikaciji, a komunikacija na klasičnim jezicima nužno je dijakronijska pa podrazumijeva vladanje civilizacijskim, kulturnim i humanističkim područjem koje ti jezici posreduju. Stoga je potrebno u učenju i poučavanju posvetiti podjednako vrijeme svim domenama jer njihova cjelokupnost pridonosi razvoju pojedinca u pogledu individualnih stavova i kritičkog mišljenja, što ga odgaja u odgovornog člana zajednice.
U početnom učenju i učenju u kraćim programima preporučuje se usmjeriti dodatnu pozornost na osamostaljivanje u pravilnom korištenju dostupnih izvora kao što su rječnici i gramatike. Treba odvojiti posebno vrijeme za usvajanje i širenje vokabulara jer su korijeni klasičnih jezika u rječničkom fondu svih modernih jezika.
Učenje i poučavanje klasičnih jezika može biti organizirano u većim ili manjim skupinama. U razrednom odjelu učenje i poučavanje može se organizirati prema različitim tipovima zadataka unutar domena individualno, u paru, u manjim skupinama ili može raditi cijeli razred zajedno. Poželjno je poticati i međurazrednu i međugeneracijsku suradnju na projektima. Time se razvija timski duh, stariji mogu prenijeti svoja znanja u neposrednom kontaktu, a mlađi uče od starijih i stječu nova iskustva koja ih obogaćuju, oplemenjuju i pripremaju za život.
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU GRČKI JEZIK
U sklopu učenja i poučavanja klasičnih jezika vrednovanje je integralni dio cjelokupnog procesa učenja i poučavanja. Vrednovanje nije samo sebi svrhom niti je ocjena igdje navedena kao ishod ili cilj učenja. Stoga je proces vrednovanja potrebno shvatiti kao mjerenje prolaznog vremena i koristan indikator učeniku i učitelju na putu ostvarivanja ishoda i postizanja ciljeva učenja. Bilo bi dobro da proces vrednovanja bude diskretan, neagresivan i transparentan, a poželjno da ocjena nikada ne bude ni nagrada ni kazna.
U procesu vrednovanja najvažnije je da svaki postupak, metoda ili sredstvo pružaju informaciju o razini usvojenosti ishoda. U slučaju klasičnih jezika to u prvom redu znači da se vrednuje učenikova sposobnost kojom je u stanju unutar svakog pojedinog odgojno-obrazovnog ciklusa razumjeti i prevesti gramatički i leksički sve zahtjevniji tekst i napredovati u razumijevanju civilizacijskih fenomena sadržanih u njemu. Istodobno, osobito u višim ciklusima obrazovanja, potrebno je ispitivati napredak u interpretaciji teksta, njegovoj kontekstualizaciji unutar vremena kada je nastao, vremena prijenosa i sadašnjega trenutka čitanja.
Stoga su elementi/sastavnice vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda u klasičnim jezicima povezani s domenama iz kojih proizlaze, sljedeći:
1.JEZIK – element u kojem se vrednuje usvojenost gramatičkih sadržaja i razumijevanje jezičnih zakonitosti te pravila čitanja i pisanja, a mora biti sastavni dio vrednovanja na svima razinama učenja klasičnih jezika.
2.VOKABULAR – kao iznimno važan element učenja klasičnih jezika na svim razinama u kojem se vrednuje napredak učenika u usvajanju sve većeg opsega riječi kao i osnove lingvističkih zakonitosti i vještina.
3.TEKST I KNJIŽEVNOST – u kojem se vrednuje napredak u razumijevanju, prevođenju i interpretaciji prilagođenog ili izvornog teksta, ovisno o razni učenja i tipu škole. U klasičnim gimnazijama (i višim razinama gimnazijskog učenja) unutar ovog elementa vrednuje se i poznavanje povijesti književnosti i stila autora koji se obrađuju.
4.CIVILIZACIJA I BAŠTINA – element u kojem se vrednuju znanja o grčkoj civilizaciji, njezinu utjecaju na kulturu kasnijih razdoblja te razumijevanje humanističkih fenomena iz nje proisteklih na svim razinama učenja. Osobito je važno unutar ove sastavnice vrednovati poznavanje grčke baštine u Hrvatskoj te njezino vrednovanje.
Jezik i vokabular povezani su i proizlaze iz domene jezična pismenost, a razdvojeni su na dva elementa radi važnosti usvajanja sve većeg opsega vokabulara na različitim razinama učenja za usvajanje ishoda u svim domenama i ostvarivanje ciljeva na razini predmeta. Element vrednovanja pod nazivom tekst i književnost proizlazi iz domene iskustvo teksta i komunikacija, a naziv elementa Civilizacija i baština jednak je nazivu pripadajuće domene.
Pristupi vrednovanju prema elementima moraju biti prilagođeni uvjetima, razini učenja i skupini učenika, a moraju uključivati raznolike oblike usmene i pisane provjere znanja kako bi učenici mogli pokazati razinu usvojenosti ishoda na sebi najprikladniji način. U pisanim provjerama preporučuje se izrada zadataka koji naučeno gradivo ispituju na različite načine i traže zaključivanje, povezivanje i razumijevanje, a ne samo reproduktivno i činjenično poznavanje gradiva. Posebno je bitno i u pisanim i u usmenim oblicima vrednovanja ostvarivanja ishoda u elementu Tekst i književnost jednaku važnost pridati analizi i prijevodu kao i razumijevanju i interpretaciji teksta, ali i povezivanju s domenom Civilizacija i baština.
Uz neposredne procjene razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, dokaze o napredovanju učenika pružaju i učenikov interes za sam predmet, samostalnost u izvršavanju zadataka, ukupnost njegova odnosa prema predmetu te drugim učenicima i učitelju kao njegovim posrednicima. Kao što je već naglašeno u poglavlju Učenje i poučavanje, učenika spretnijeg u jezičnim sadržajima treba poticati da u toj domeni ostvari puni potencijal, a onog koji je više zainteresiran za civilizacijske sadržaje treba usmjeriti k napredovanju u tom području.
Pri davanju zaključne (pr)ocjene treba jednako vrednovati napredak u ostvarenju ishoda učenja u sve tri domene i u svim sastavnicama, ne dajući nijednoj veću važnost niti prednost, nego njegujući ukupnost poznavanja klasičnih jezika i svega što oni posreduju. Učenici i njihovi roditelji se o napredovanju učenika trebaju izvještavati redovito putem međusobnih konzultativnih razgovora, pisanih bilježaka o radu i napredovanju učenika te ostalim službenim i dostupnim načinima komunikacije.
Prijedlog nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta grčki jezik
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA GRČKI JEZIK
Klasični su jezici riječ kroz vjekove. Oni posreduju ukupnost ljudskoga iskustva i duha drevnih civilizacija koje leže u temeljima hrvatske, europske i svjetske kulture. Učeći ih, osoba stječe uvid u unutarnju strukturu niza jezičnih, kulturnih, civilizacijskih i humanih fenomena. Stoga oni pozivaju na putovanje kroz povijest čovjekove težnje za učenjem i spoznajom. Učenik tako, što se više udubljuje u prošlost dobiva više alata za razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti. Oplemenjujući se čitanjem klasika, on razumijeva kulturnu raznolikost kao zajedničku baštinu ljudskog iskustva.
Premda je klasični grčki jezik dosegnuo vrhunac u V. stoljeću pr. Kr. u djelima velikih filozofa, tragediografa i povjesničara, zbog svoje gipke građe, bogatstva oblika i preciznosti izričaja, postao je univerzalnim jezikom ljudske misli u suptilnim osjećajima pjesnika, snazi govorničkog uvjerenja, neumoljivosti logike pojmova u filozofskom, teološkom i znanstvenom diskursu tijekom tromilenijskog razvoja. Stoga je polazišna točka učenja grčkog jezika uvijek tekst koji svježinom i dubinom misli s lakoćom svladava tisućljeća od kada je kao poruka poslan, do danas kada se kao pouka prima. Njegova jezična komponenta vježba analizu i sintezu, a proučavanje zvuka i ritma, tvorbe oblika i zakonitosti rečenice osnažuje istraživačke sposobnosti nudeći u istim riječima mnoštvo varijanti točnog razumijevanja.
S druge strane, očitavanje sadržaja književnih djela i njegova integracija u vremenski, prostorni i društveni kontekst nužno potiče intelektualnu živost i odgaja kreativnu, slobodnu i aktivnu osobu. Čitanjem grčkih klasika učenik ulazi u prisnu komunikaciju s autorom koja ga osposobljava da ideje teksta implementira u vlastiti osobni razvoj i društveno djelovanje.
Osobito je važan i iznimno velik interdisciplinarni potencijal Grčkog jezika kao nastavnog predmeta. On se može razvijati u suradnji s hrvatskim jezikom i modernim jezicima kroz uočavanje jezičnih analogija i osobito leksičkih i etimoloških sličnosti. Još se više logosom grčkoga može oplemeniti ukupno razumijevanje hrvatske i svjetske književnosti. S jednakim uspjehom može se usmjeriti prema prirodoslovlju kao putokaz prema njegovu ishodištu i izvoru sve njegove terminologije ili primijeniti na dublje i potpunije razumijevanje društveno–humanističkih predmeta. Jednaki se potencijal može izraziti i projektnom nastavom u učionici i izvan nje te suradnjom s drugim obrazovnim i kulturnim ustanovama.
Za učenike u Republici Hrvatskoj dodir s epigrafskim spomenicima, artefaktima i drugim materijalnim ostacima grčke kulture na hrvatskoj obali Jadrana, od jonskih kolonija do bizantskih bazilika, otvara i spoznajni put prema širem shvaćanju vlastita identiteta. Tako grčki jezik, zajedno s latinskim duboko ukorijenjen u mediteranski civilizacijski krug, postaje gradivni element samospoznaje, naša polazišna i razlikovna točka u regionalnom, nacionalnom, europskom i globalnom kontekstu.
Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba učenika s teškoćama, kurikulum se prilagođava u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
Radi zadovoljavanja odgojno-obrazovnih potreba darovitih učenika, uvodi se razlikovni kurikulum u skladu sa smjernicama Okvira za poticanje iskustava učenja i vrednovanje postignuća darovite djece i učenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA NASTAVNOGA PREDMETA GRČKI JEZIK
Temeljni je cilj učenja grčkog jezika razumijevanje teksta koji je mjesto susreta jezičnih zakonitosti i civilizacijskih sadržaja. Da bi ga ostvario, učenik će:
1. razvijati sposobnost razumijevanja i prevođenja teksta, čime se povećava učenikova sposobnost analize i sinteze
2. ovladavati jezičnom strukturom grčkog jezika uz sposobnost prepoznavanja i povezivanja tih kategorija u hrvatskom i stranim jezicima; stjecanjem tih znanja učenik će razviti i sposobnost uočavanja i razumijevanja koncepta reda i analogije te međuovisnosti i varijabilnosti
3. usvajati vokabular i ovladavati leksičkim kompetencijama uz razumijevanje riječi grčkog podrijetla i njihove primjene, čime će razvijati sposobnost integracije odnosa sličnoga, različitoga i zajedničkoga
4. uočavati korelaciju između književnosti, civilizacije i kulture te međuovisnost društveno-političkog okružja i kulturne produkcije, a upoznavanjem vrijednosti grčkog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini stjecat će sposobnost vrednovanja antičke baštine, čime će razvijati alate za kritičko sagledavanje kulturoloških fenomena i stvaranje kulturno-civilizacijskog identiteta
5. stjecati sposobnost razumijevanja sadašnjosti i oblikovanja budućnosti dijakronijskom komunikacijom, odnosno čitanjem tekstova i njihovih poruka unutar i izvan vremena kada su napisani čime će naučiti uočavati sličnosti i razlike u ljudskom djelovanju kroz vrijeme te trajnost ljudskih iskustava.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Tablični prikaz odgojno-obrazovnih ciljeva učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Grčki jezik
Učenje grčkog jezika realizira se postizanjem triju ciljeva na tekstualnoj razini, a iz svakog od njih proizlazi njegova kontekstualnost.
1.
t e k s t u a l n i
k o n t e k s t u a l n i
razumijevanje teksta
razumijevanje morfološke strukture
▪ Ovladavanje morfološkim kategorijama unutar grčkog jezika.
▪ Prepoznavanje tih kategorija u hrvatskom jeziku i stranim jezicima.
uočavanje koncepta reda i razumijevanje analogije i analize.
analiza konteksta i očitavanje ideja.
razumijevanje sintaktičke strukture
▪ Shvaćanje sintaktičkih kategorija i prepoznavanje istih unutar grčke rečenice i teksta.
▪ Uočavanje sličnosti i razlika sintaktičke strukture grčkog jezika s hrvatskim i stranim jezicima.
uočavanje strukture međuovisnosti, varijabilnosti i sinteze.
usvajanje vokabulara
▪ Ovladavanje leksičkim kompetencijama.
▪ Razumijevanje etimologije riječi grčkoga podrijetla i njihova primjena.
integracija odnosa sličnoga, različitoga i zajedničkoga.
2.
razumijevanje korelacije književnost/civiliza-cija/kultura
uočavanje međuovisnosti društveno-političkog okruženja i kulturne produkcije
▪ Razumijevanje osnovnih značajki grčke kulture i civilizacije te njihova utjecaja na daljnji razvoj civilizacije.
razvoj alata za kritičko sagledavanje kulturoloških fenomena.
uspostava odnosa: ideja/čovjek/djelo-vanje.
vrednovanje antičke baštine
▪ Upoznavanje s vrijednostima grčkog naslijeđa na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.
stvaranje kulturno-civilizacijskog identiteta.
3.
dijakronijska komunikacija
razumijevanje i uočavanje sličnosti i razlika u ljudskom djelovanju kroz vrijeme
▪ Razumijevanje čitanih tekstova i poruka njihovih autora unutar i izvan vremena u kojem su napisani.
razumijevanje sadašnjosti i oblikovanje budućnosti.
uočavanje trajnosti ljudskog iskustva.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOGA KURIKULUMA GRČKI JEZIK
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Opis domena
1. jezična pismenost
Pravilno čitanje i pisanje.
Vokabular – sustavno obogaćivanje fonda grčkih riječi, prepoznavanje grčkog korijena u riječima hrvatskog jezika i stranih jezika (etimologija).
Gramatika – poznavanje osnova grčke fonologije, morfologije i sintakse.
2. iskustvo teksta i komunikacija
Analiza rečenice i teksta – sposobnost analize rečenice i teksta pokazuje razumijevanje grčkog jezika.
Prijevod rečenice i teksta – sposobnost prijevoda rečenice i teksta pokazuje mogućnost izravne i neizravne komunikacije.
Kontekstualizacija pročitanog i razumijevanje poruke teksta.
3. civilizacija i baština
a. Građanin i društvo
Podrijetlo i elementi građanstva, političkog ustroja i oblika vladavine.
Razumijevanje današnjeg društvenog i političkog ustroja na nacionalnoj i globalnoj razini i njihovih korijena u grčkom društvu.
Razumijevanje pojmova kao što su razum, obrazovanje, religija, odanost i pripadnost, njihove interakcije i važnosti u svim segmentima života.
b. Umjetnost, kultura i estetika
Razumijevanje utjecaja grčke umjetnosti, kulture i estetike na kasnija razdoblja putem interpretacije tekstova i artefakata.
Aktualiziranje antike u suvremenom svijetu.
Razumijevanje utjecaja ljepote, ideala harmonije, kreativnosti grčke književnosti i umjetnosti na razvoj vrijednosti kulture.
c. Identitet i baština
Grčki tragovi na tlu Hrvatske i Europe i njihov utjecaj na oblikovanje hrvatskoga i europskoga građanskog i nacionalnog identiteta (od antičke Grčke do danas).
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Razrada domena
Učenje grčkog jezika oblikuje se oko tri okosnice: razumijevanje teksta, razumijevanje odnosa teksta i kulture u kojoj je nastao te razumijevanje dijakronijskih mijena recepcije teksta koje obuhvaćaju reinterpretaciju teksta i baštine u postklasičnom i suvremenom razdoblju. Te se okosnice isprepliću kroz tri domene učenja grčkog jezika – Jezičnu pismenost, Iskustvo teksta i komunikaciju te Civilizaciju i baštinu – odnosno tri područja kojima se učenik kreće proučavajući, učeći i sve se više približavajući konačnim ciljevima. Svi oni koji počnu učiti grčki jezik najprije će proći put od početnog dekodiranja potpuno nepoznatog pisma do tečnog čitanja i pisanja s razumijevanjem pročitanoga i napisanoga. S vremenom će otkrivati Sokrata i druge velike mislioce u kontekstu mjesta, vremena i najviše jezika, pratit će razvoj demokracije od Atene do danas ili pak poimanje domoljublja od Sparte do modernih vremena, uspoređivat će tadašnje i sadašnje političke govornike, spoznavati mit ne samo kao priču nego i kao poruku moralne vrijednosti koju su iz njega iščitavali stari Grci.
U domeni Jezična pismenost učenik nakon svladavanja pravilnog čitanja i pisanja uči o gramatičkoj strukturi grčkog jezika – vrste glasova, deklinacije, komparacije, konjugacije pa razne rečenične konstrukcije pomalo zauzimaju svoje mjesto i zajedno stvaraju logički red u umu mladog čovjeka. Razne vrste riječi poprimaju razumljiv oblik, rečenice od jednostavnih rastu prema sve složenijima, a fond poznatih riječi biva sve bogatiji. Osim znanja raznih gramatičkih i leksičkih oblika učenik stječe mogućnost i sposobnost spoznavanja sličnosti, različitosti i zajedničkih elemenata između grčkog i hrvatskog jezika te grčkog i drugih jezika.
Domena Iskustvo teksta i komunikacija jest nadogradnja prethodne. Učenik uči kako razumjeti i prevesti pročitani tekst. Analizom rečenice otkrit će njezinu unutarnju strukturu, shvatiti međusobnu povezanost riječi u rečenici i prepoznati poruku teksta. Učenik u ovoj domeni također uči da komunikacija nije samo razgovor dvoje ili više ljudi već da se komunicirati može na puno razina – izravno i neizravno, doslovno i metaforički, riječima i znakovima, govoreći, čitajući, pišući, šuteći, u sadašnjem trenutku, ali i otkrivajući poruke iz nekoga prošlog doba.
Posljednja domena Civilizacija i baština na temelju izvornih tekstova poučava razumijevanju i promišljanju o društvenim, religijskim, filozofskim i umjetničkim dosezima starih Grka te o njihovu utjecaju na razvoj kasnijih razdoblja sve do danas na području Hrvatske, Europe i svijeta. Promišljanje i djelovanje grčkoga čovjeka stvorili su temelj svijeta u kojem mi danas živimo, kao i mnogih, sad već prošlih svjetova – starog Rima, europske renesanse, razdoblja oblikovanja sustava parlamentarizma. Homerova Ilijada i Odiseja , Demostenovi govori, tragedije i komedije, Periklova Atena, grčke kolonije, Lumbardska psefizma, Eufrazijeva bazilika u Poreču ili bizantske povelje u Dubrovačkom arhivu jesu djelić jedne velike slagalice koja čini temelj zapadne civilizacije, čiji smo dio i kao društvo i kao pojedinci.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Grafički prikaz
Slika 1. Grafički prikaz nastavnoga predmeta Grčki jezik
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI , RAZRADA ISHODA I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA
Na svim razinama učenja, primjereno dobi učenika, teži se razvijanju interesa, pozitivnog stava i samopouzdanja pri ovladavanju jezičnim djelatnostima i njihovim međudjelovanjem u različitim situacijama kao i sposobnosti promišljanja o pisanim i govorenim tekstovima radi jačanja osobnih stavova, vrijednosti, identiteta i odgovornosti učenika.
Putem domena Jezične pismenosti, Iskustva teksta i komunikacije te Civilizacije i baštine učenici se upoznaju s različitim strategijama učenja i pristupima učenju te ih svrhovito primjenjuju, a domene se neprestano isprepliću i blisko su povezane. Težina tekstova (od jednostavnih rečenica i prilagođenog teksta do izvornih tekstova u različitim žanrovima iz različitih razdoblja) uvjetuje i napredak u stjecanju vještina, znanja i sposobnosti učenika. Vokabular, teme tekstova i civilizacijske teme moraju biti svrhovito isprepletene kako bi učenik dobio cjelovitu sliku o grčkom jeziku, civilizaciji, misli i naslijeđu. Ujedno, on time razvija temeljne kompetencije kroz različite oblike mišljenja, rada i korištenja alata te osobnog i socijalnog razvoja.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Osnovne škole – nastavljači (klasična gimnazija) (105+105+105+105+105+ 96 )
Kurikulum grčkog jezika za učenike osnovnih škola i nastavljače u klasičnim gimnazijama zamišljen je kao cjelina organizirana u dva ciklusa. U manjem (osnovnoškolskom) ciklusu učenik na prilagođenim tekstovima prolazi spoznajni krug: svijet bogova – svijet ljudi – svijet umjetnosti – svijet postklasičnoga grčkog i grčke baštine u Hrvatskoj.
Isti spoznajni krug prolazi i učenik koji učenje grčkog jezika nastavlja u klasičnoj gimnaziji, ovaj put na izvornim tekstovima. Tako mu se svijet bogova i drevnih mitskih junaka otvara u djelima Homera i drugih epskih pjesnika. Svijetom ljudi vode ga historiografi i govornici. Uvid u svijet ljudske intime pružaju mu lirski pjesnici, a promišljanje o svim svjetovima – filozofi. Na kraju, zatvarajući krug, u svijet bogova vraća se slijedeći genij tragičkih pjesnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razina (godina učenja) – 7. razred
Na kraju prve godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 7. 1
vlada pravilima čitanja, pisanja i naglašavanja.
Nabraja redom znakove grčkog alfabeta.
Prepoznaje i pravilno čita i piše grčki alfabet i pripadajuće znakove (naglasci, spiritusi i interpunkcijski znakovi).
Primjenjuje i upotrebljava pravila čitanja i pisanja.
Nabraja redom znakove grčkog alfabeta. Prepoznaje pravila čitanja, pisanja i naglašavanja te uz kontinuiranu pomoć učitelja uspijeva čitati i pisati grčke riječi.
Upotrebljava grčko pismo samostalno u čitanju i pisanju uz učiteljevu pomoć u naglašavanju te uz njegovu pomoć čita i piše grčke riječi.
Samostalno primjenjuje pravila čitanja i pisanja. Upotrebljava pravila naglašavanja u poznatim riječima te tečno čita i piše grčke riječi.
Samostalno upotrebljava pravila naglašavanja u poznatim i nepoznatim riječima te tečno čita i piše grčke riječi.
a. 7. 2
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i imenuje jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Grupira i uz učiteljevu pomoć tvori jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Samostalno raščlanjuje, uspoređuje i tvori jednostavnije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
a. 7. 3
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu (npr. nazivi školskih predmeta).
Uz pomoć učitelja pronalazi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uz učiteljevu pomoć uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 7. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuj e odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 7. 2
razumije i objašnjava prilagođeni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu ili prilagođeni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi rečenice ili prilagođeni grčki tekst.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz učiteljevu pomoć izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 7. 1
imenuje pojmove vezane uz grčki panteon.
Prepoznaje i opisuje grčke bogove i njima posvećene atribute, simbole i građevine.
Nabraja olimpska božanstva.
Nabraja olimpska božanstva i njima posvećene atribute, simbole i građevine.
Povezuje olimpska božanstva s njima posvećenim atributima, simbolima i građevinama te uz učiteljevu pomoć objašnjava njihove međuodnose i uočava prirodne sile s kojima su povezani.
Samostalno, svojim riječima obrazlaže odnose među olimpskim bogovima i uočava prirodne sile s kojima su povezani.
c. 7. 2
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim etičkim vrijednostima međuljudskih odnosa na temelju grčkih mitova.
Uočava temelje i vrijednosti obiteljskih odnosa.
Tumači odnos pojedinac – zajednica.
Uočava i komentira društveno neprihvatljiva ponašanja.
Navodi i definira osnovne značajke međuljudskih odnosa.
Definira obiteljske odnose, odnos pojedinac-zajednica te društveno neprihvatljiva ponašanja.
Opisuje i tumači obiteljske odnose, odnos pojedinac-zajednica te društveno neprihvatljiva ponašanja.
Istražuje međuljudske odnose te daje primjere i uspoređuje ih sa suvremenim životom.
c. 7. 3
opisuje događaje i područja u hrvatskoj povezane s grčkom civilizacijom i mitologijom.
Navodi i povezuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje i smješta na zemljopisnoj karti područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Povezuje mit i povijest vezanu uz područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Svojim riječima prepričava događaje povezujući mit, povijest i sadašnjost.
preporuka za ostvarivanje ishoda
a. 7. 2
Preporučuje se da se obrađuju sljedeći jednostavniji gramatički oblici: I. i II. deklinacija, prezentska osnova (indikativ, imperfekt, infinitiv, imperativ u aktivu i mediopasivu glagoli na – ω i biti ) te osobne i posvojne zamjenice i α ὐ τ ό ς .
Preporučuje se da obrađena gramatika bude u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
b. 7. 2; c. 7. ½
Preporučuje se da teme rečenica, prilagođenih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu povezane s mitologijom. Preporučuje se čitati prilagođene tekstove koji tematiziraju kozmogoniju, teogoniju, 12 olimpskih bogova i druge mitove i basne po izboru učitelja.
c. 7. 3
Preporučuje se da teme rečenica, prilagođenih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu: Apsirtidi i Jantarni put.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. Razina (godina učenja) – 8. Razred
Na kraju druge godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 8. 1
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavne i složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i izdvaja složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i imenuje jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te uz pomoć učitelja prepoznaje neke složene gramatičke oblike i njihove odnose.
Opisuje i uz učiteljevu pomoć grupira jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te uz pomoć učitelja izdvaja neke složene gramatičke oblike i njihove odnose.
Grupira i uz učiteljevu pomoć tvori jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te samostalno izdvaja neke složene gramatičke oblike i njihove odnose.
Samostalno raščlanjuje, uspoređuje i tvori jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te samostalno izdvaja neke složene gramatičke oblike i njihove odnose.
a. 8. 2
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla koje susreće u svakodnevnom životu.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica te uočava najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te uz učiteljevu pomoć uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz obrađenih rečenica i prilagođenih tekstova te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 8. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuj e odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz učiteljevu pomoć prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 8. 2
razumije i objašnjava prilagođeni grčki.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu ili prilagođeni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenog grčkog teksta.
Uz pomoć razumije sadržaj i prevodi rečenice ili prilagođeni grčki tekst.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke iz rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz pomoć izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice ili prilagođenoga grčkog teksta.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 8. 1
komentira, diskutira i zaključuje o vrijednostima građanskih i ljudskih vrlina i mana na temelju priča o grčkim junacima i znamenitim ljudima.
Nabraja i opisuje grčke junake i znamenite ljude.
Istražuje temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta.
Tumači odnos pojedinac – zajednica.
Uočava i komentira ljudske i građanske vrline i mane.
Nabraja grčke junake i znamenite ljude.
Opisuje osnovne značajke grčkih junaka i znamenitih ljudi te definira pojmove domoljublja, građanstva, identiteta, junaštva.
Opisuje i tumači značajke grčkih junaka i znamenitih ljudi te pojmove domoljublja, građanstva, identiteta, junaštva.
Svojim riječima objašnjava temelje i vrijednosti domoljublja, pripadnosti, identiteta, ljudskih i građanskih vrlina i mana dajući primjere iz svakodnevnog života.
c. 8. 2
opisuje događaje i područja u hrvatskoj povezane s grčkom civilizacijom i mitologijom.
Navodi i povezuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje i smješta na zemljopisnoj karti područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Povezuje mit i povijest vezanu uz područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Svojim riječima prepričava događaje povezujući mit, povijest i sadašnjost.
preporuka za ostvarivanje ishoda
a. 8. 2
Preporučuje se da se obrađuju sljedeći jednostavni gramatički oblici: III. deklinacija, particip prezentske osnove, oblici prezentske osnove /indikativ, imperfekt, infinitiv, imperativ u aktivu i mediopasivu/ stegnutih glagola i glagola na – μι ι.
Također se preporučuje uvođenje ostalih glagolskih oblika u tekstove uz komentar, na razini prepoznavanja oblika i značenja.
Preporučuje se da obrađena gramatika bude u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
b. 8. 2; c. 8. 1
Preporučuje se da teme rečenica, prilagođenih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu priče o poznatim junacima iz Homerovih epova i poznatim ljudima iz grčke povijesti (vojskovođe, političari, književnici, filozofi...).
c. 8. 3
Preporučuje se da teme rečenica, prilagođenih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu: Odisej i grčke kolonije u Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razina (godina učenja) – 1. razred
Na kraju treće godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 1. 1
pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova,
Navodi osnovne stope,
Definira osnovna pravila prozodije.
Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje pjesničke metre.
Oblikuje metričku shemu i pravilno skandira pjesničke metre.
Navodi osnovne stope i prepoznaje metar na temelju forme teksta.
Prepoznaje kvantitetu slogova , uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te skandira poznate stihove.
Oblikuje metričku shemu i samostalno pravilno skandira poznate stihove.
Oblikuje metričku shemu i samostalno prepoznaje i skandira na nepoznatim stihovima.
a. 1. 2
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i imenuje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz učiteljevu pomoć prepoznaje unutar poznatog teksta.
Grupira i uz učiteljevu pomoć tvori složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih prepoznaje unutar teksta.
Samostalno raščlanjuje, uspoređuje i tvori složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih prepoznaje i unutar nepoznatog teksta.
a. 1. 3
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatuk
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, samostalno upotrebljava poznate riječi te uz učiteljevu pomoć uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima izabirući ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 1. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuj e odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz učiteljevu pomoć prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 1. 2
izdvaja i analizira osobitosti homerova jezika i stila.
Navodi, grupira i opisuje značajke epskog pjesništva (usmena književnost) i Homerova jezika (stalni epiteti, formule).
Navodi značajke epskog pjesništva i Homerova jezika.
Uočava i izdvaja značajke epskog pjesništva i Homerova jezika.
Analizira značajke epskog pjesništva i Homerova jezika uz učiteljevu pomoć.
Analizira značajke epskog pjesništva i Homerova jezika samostalno.
b. 1. 3
razumije i objašnjava prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornog grčkog teksta.
Čitanjem teksta razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi rečenice, prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te
Izdvaja bitne podatke iz rečenice, prilagođenog i/ili izvornog grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz pomoć učitelja izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornog grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornog grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 1. 1
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz grčki narod i jezik.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčka plemena, pokrajine, dijalekte i organiziranu religiju (svetkovine i svetišta).
Uočava važnost humanističkih vrijednosti, prihvaćanja različitosti te razvija osjećaj odgovornosti.
Imenuje grčka plemena, pokrajine, dijalekte i svetišta te uočava važnost humanističkih vrijednosti.
Uz pomoć učitelja smješta grčka plemena, pokrajine, dijalekte i svetišta u vremenu i prostoru te uočava važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
Samostalno smješta grčka plemena, pokrajine, dijalekte, svetkovine i svetišta u vremenu i prostoru te uočava važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
Uspoređuje i grupira grčka plemena, pokrajine, dijalekte, svetkovine i svetišta u vremenu i prostoru te uočava važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti i razvija osjećaj odgovornosti.
c. 1. 2
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim značajkama mikenske i minojske kulture.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz mikensku i minojsku kulturu.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Povezuje i kreativno se služi mitskim, umjetničkim i povijesnim izvorima vezanim uz mikensku i minojsku kulturu.
Nabraja osobe i naselja vezana uz mikensku i minojsku kulturu te razlikuje mit i povijesni izvor.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz mikensku i minojsku kulturu. Razlikuje mit i povijesni izvor te uz učiteljevu pomoć prepoznaje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture te se uz smjernice kreativno se služi mitskim, umjetničkim i povijesnim izvorima vezanima uz mikensku i minojsku kulturu.
Povezuje, obuhvaća i kreativno se služi mitskim, umjetničkim i povijesnim izvorima vezanima uz mikensku i minojsku kulturu.
preporuka za ostvarivanje ishoda
a. 1. 2
Preporučuje se da se obrađuju sljedeći složeni gramatički oblici: ostale zamjenice, komparacija, futurska / indikativ, infinitiv, particip / i aorisna osnova / indikativ, infinitiv, imperativ, particip /aktivna, medijalna i pasivna, nepravilna komparacija.
Također se preporučuje uvođenje ostalih glagolskih oblika u tekstove uz komentar, na razini prepoznavanja oblika i značenja.
Preporučuje se da obrađena gramatika bude u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
b. 1. 3; c. 1. 2
Preporučuje se da teme prilagođenih i izvornih tekstova te civilizacijskih sadržaja budu povezane s grčkom epikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razina (godina učenja) – 2. razred
Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 2. 1
pravilno skandira pjesničke metre.
Prepoznaje kvantitetu slogova,
Navodi osnovne stope i
Definira osnovna pravila prozodije.
Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje pjesničke metre.
Oblikuje metričku shemu i pravilno skandira pjesničke metre
Navodi osnovne stope i prepoznaje metar na temelju forme teksta.
Prepoznaje kvantitetu slogova , uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te skandira poznate stihove.
Oblikuje metričku shemu i samostalno pravilno skandira poznate stihove.
Oblikuje metričku shemu i samostalno prepoznaje i skandira na nepoznatim stihovima.
a. 2. 2
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i imenuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz učiteljevu pomoć prepoznaje unutar poznatog teksta.
Grupira i uz pomoć tvori složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih prepoznaje unutar teksta.
Samostalno raščlanjuje, uspoređuje i tvori složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih prepoznaje i unutar nepoznatog teksta.
a. 2. 3
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, samostalno upotrebljava poznate riječi te uz učiteljevu pomoć uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima izabirući ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 2. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuje odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 2. 2
izdvaja, opisuje i ujedinjuje osnovne značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Navodi, grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Uočava i rabi osnovne stilske postupke grčke retorike.
Kreativno rabi znanja o retorici oblikujući govor na zadanu temu.
Nabraja značajke i historiografije, retorike i lirske poezije te uz učiteljevu pomoć i smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
Uočava i izdvaja značajke historiografije, retorike i lirske poezije na izvornom tekstu te uočava stilske postupke grčke retorike.
Uz smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
Uz učiteljevu pomoć grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije te uz pomoć učitelja primjenjuje i kreativno rabi stilske postupke grčke retorike oblikujući govor na temu iz grčke kulture ili svakodnevnog života.
Samostalno grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije. Primjenjuje i kreativno rabi stilske postupke grčke retorike oblikujući govor na temu iz grčke kulture ili svakodnevnog života te uspoređuje grčku liriku s hrvatskom i rimskom lirskom poezijom.
b. 2. 3
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst te iznosi vlastito mišljenje o sadržaju.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznos i vlastito mišljenje o pročitanom tekstu.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz pomoć učitelja izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta aktivno uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Samostalno razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke te razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta; kritički raspravlja o temama i uzročno-posljedičnim vezama.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 2. 1
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz grčku povijest.
Imenuje, opisuje i uspoređuje polise, glavne povijesne događaje i ljude.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz ključne povijesne događaje.
Uočava sličnosti i razlike među polisima te uspoređuje sa sadašnjim vremenom.
Imenuje i smješta u prostoru i vremenu polise i ključne povijesne događaje.
Opisuje polise i ključne povijesne događaje te ih smješta u prostoru i vremenu.
Samostalno smješta u prostoru i vremenu i uz učiteljevu pomoć uspoređuje polise i ključne povijesne događaje te uočava sličnosti i razlike sa sadašnjosti.
Samostalno uspoređuje i grupira polise i ključne povijesne događaje te povezuje kulturni utjecaj antike na sadašnjost.
c. 2. 2
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanima uz državno uređenje i vladavinu.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz državno uređenje, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Povezuje sadržaje vezane uz grčku povijest i državno uređenje koristeći se vlastitom kreativnosti i iskazujući vlastita stajališta.
Prepoznaje pojmove vezane uz državno uređenje, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Prepoznaje i uspoređuje različita državna uređenja, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Uspoređuje i povezuje različita državna uređenja, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme te iskazuje vlastite stavove služeći se vlastitom kreativnosti.
Povezuje i svojim riječima objašnjava oblike državnog uređenja, vladavine, rata i mirnodopskog vremena služeći se vlastitom kreativnosti.
preporuka za ostvarivanje ishoda
a. 2. 2
Preporučuje se da se obrađuju sljedeći složeniji gramatički i sintaktički oblici: konjunktiv i optativ svih vremena te participi i infinitivi uz stalnu primjenu na izvornom tekstu.
b. 2. 2/3; c. 2. 1/2
Preporučuje se da teme izvornih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu povezane s historiografijom, retorikom i lirskom poezijom.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
5. razina (godina učenja) – 3. razred
Na kraju pete godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 3. 1
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoć uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, samostalno upotrebljava poznate riječi te uz pomoć učitelja uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, izabire ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 3. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuj e odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 3. 2
uočava i povezuje značajke jezika i stila grčke drame i filozofije.
Navodi, grupira i opisuje značajke jezika i stila grčke drame i filoz ofije.
Nabraja značajke grčke drame i filozofije.
Uočava i izdvaja značajke grčke drame i filozofije.
Grupira i opisuje značajke grčke drame i filozofije.
Raščlanjuje i povezuje značajke grčke drame i filozofije.
b. 3. 3
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst te iznosi vlastiti stav o sadržaju.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznos i vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz pomoć učitelja izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta aktivno uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta kritički raspravljajući o temama i uzročno-posljedičnim vezama.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 3. 1
nabraja, smješta, povezuje te zaključuje o pojmovima vezanima uz grčko kazalište i filozofske škole.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčke drame, tragediografe i komediografe, filozofe i filozofske škole.
Smješta u prostor i vrijeme autore drama, filozofe i pripadnike filozofskih škola.
Povezuje i ujedinjuje pojmove vezane uz grčko kazalište i filozofske škole služeći se vlastitom kreativnosti i iskazujući vlastite stavove.
Uz pomoć učitelja smješta u prostor i vrijeme autore drama, filozofe i pripadnike filozofskih škola te imenuje grčke tragedije i komedije.
Samostalno imenuje grčke tragedije i komedije te uz pomoć učitelja opisuje radnju grčkih drama i osnovne značajke filozofskih škola iznoseći vlastito mišljenje o pročitanom tekstu.
Samostalno opisuje i uz pomoć učitelja uspoređuje grčke drame, autore drama te pristupe u različitim filozofskim školama iznoseći vlastite argumentirane stavove o pročitanom tekstu.
Izvještava o sadržaju grčkih drama, o životu i djelu autora drama te o filozofima i različitim filozofskim školama iznoseći vlastite kritičke stavove o pročitanom tekstu.
c. 3. 2
imenuje, opisuje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Prikazuje i vrednuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
Prepoznaje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i podučavanja.
Povezuje i grupira pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja te uz učiteljevu pomoć prikazuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
Samostalno povezuje i grupira pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja te uz učiteljevu pomoć vrednuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
c. 3. 3
sažima, uspoređuje i objašnjava tijek i posebnosti grčke književne povijesti.
Smješta u prostor i vrijeme ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Razlikuje, uspoređuje i okuplja autore po žanrovima.
Imenuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti i smješta ih u prostor i vrijeme.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i razlikuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Samostalno prepoznaje i uspoređuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti kao i autore po žanrovima.
Samostalno povezuje i grupira ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti te autore po žanrovima.
preporuka za ostvarivanje ishoda
b. 3. 2/3; c. 3. 1/2
Preporučuje se da teme izvornih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu povezane s grčkom dramom i filozofijom.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
6. razina (godina učenja) – 4. razred
Na kraju šeste godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 4. 1
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz izvornih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkoga podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, samostalno upotrebljava poznate riječi te uz pomoć učitelja uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, izabire ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 4. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenici i/ili tekstu.
Određuj e odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta .
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 4. 2
uočava i izdvaja značajke jezika u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
Navodi, grupira i opisuje značajke u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
Nabraja značajke u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
Uočava i izdvaja značajke u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
Grupira i opisuje značajke u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
Raščlanjuje i povezuje značajke u helenizmu i postklasičnom razdoblju.
b. 4. 3
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst te iznosi vlastiti stav o sadržaju.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznos i vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz pomoć učitelja izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta.
Aktivno uočava i tumači uzročno-posljedične veze.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta.
Kritički raspravlja o temama i uzročno-posljedičnim vezama.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 4. 1
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz helenizam i postklasično razdoblje.
Smješta u prostor i vrijeme autore i djela helenizma i postklasičnog razdoblja.
Smješta u prostor i vrijeme autore i djela helenizma i postklasičnog razdoblja.
Prepoznaje i uspoređuje autore i djela helenizma i postklasičnog razdoblja.
Uz pomoć učitelja povezuje i grupira pojmove vezane uz helenizam i postklasično razdoblje.
Samostalno povezuje i grupira pojmove vezane uz helenizam i postklasično razdoblje.
c. 4. 2
komentira, diskutira i zaključuje o pojmovima vezanima uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju.
Povezuje i grupira pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju.
Samostalno izlaže, dramatizira i/ili izrađuje prikaz odabrane teme iz književnosti kulture i civilizacije.
Uspoređuje različite ideje, stavove i vrijednosti te kritički promatra stereotipe i predrasude o različitim kulturama.
Prepoznaje pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju, a uz učiteljevo vodstvo izlaže, dramatizira i/ili izrađuje prikaz odabrane teme iz književnosti kulture i civilizacije.
Uspoređuje pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju, različite ideje, stavove i vrijednosti.
Uz učiteljevo vodstvo izlaže, dramatizira i/ili izrađuje prikaz odabrane teme iz književnosti kulture i civilizacije.
Povezuje i grupira pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju, različite ideje, stavove i vrijednosti te kritički promatra stereotipe i predrasude o različitim kulturama.
Uz vodstvo učitelja izlaže, dramatizira te osmišljava projekt na temu iz književnosti kulture i civilizacije.
Samostalno povezuje i grupira pojmove vezane uz grčku književnost, kulturu i civilizaciju, različite ideje, stavove i vrijednosti te kritički promatra stereotipe i predrasude o različitim kulturama.
Izlaže, dramatizira ili osmišljava projekt na temu iz književnosti kulture i civilizacije.
preporuka za ostvarivanje ishoda
b. 4. 1/2; c. 4. ½
Preporučuje se da u prvom polugodištu izvorni tekstovi i civilizacijski sadržaji budu povezani s razdobljem helenizma i postklasičnim grčkim jezikom.
U drugom polugodištu predviđa se sinteza i/ili refleksija na cjelokupno učenje grčkog jezika s pomoću projektne nastave. Odabir tema, metoda i način obrade potpuno su prepušteni učiteljevu izboru.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Početnici (klasična gimnazija) (105 + 105 + 105 +96)
Kurikulum početnog učenja grčkog jezika u klasičnim gimnazijama u početku je usmjeren stjecanju i razvijanju jezičnih kompetencija na prilagođenim tekstovima. Zatim, radom na izvornim tekstovima, učenik prolazi spoznajni krug: svijet bogova – svijet ljudi – svijet umjetnosti – svijet postklasičnoga grčkog i grčke baštine u hrvatskoj. Svijet bogova i drevnih mitskih junaka otvara mu se u djelima homera i drugih epskih pjesnika. Svijetom ljudi vode ga historiografi i govornici. Uvid u svijet ljudske intime pružaju mu lirski pjesnici, a promišljanje o svim svjetovima filozofi. Na kraju, zatvarajući krug, u svijet bogova vraća se slijedeći genij tragičkih pjesnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1. razina (godina učenja)
Na kraju prve godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 1. 1
vlada pravilima čitanja, pisanja i naglašavanja.
Nabraja redom znakove grčkog alfabeta.
Prepoznaje i pravilno čita i piše grčki alfabet i pripadajuće znakove (naglasci, spiritusi i interpunkcijski znakovi).
Primjenjuje i upotrebljava pravila čitanja i pisanja.
Nabraja redom znakove grčkog alfabeta , prepoznaje pravila čitanja, pisanja i naglašavanja te uz kontinuiranu pomoć učitelja uspijeva čitati i pisati grčke riječi.
Upotrebljava grčko pismo samostalno u čitanju i pisanju uz pomoć učitelja u naglašavanju te uz njegovu pomoć čita i piše grčke riječi.
Samostalno primjenjuje pravila čitanja i pisanja, upotrebljava pravila naglašavanja u poznatim riječima te tečno čita i piše grčke riječi.
Samostalno upotrebljava pravila naglašavanja u poznatim i nepoznatim riječima te tečno čita i piše grčke riječi.
a. 1. 2
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te prepoznaje i izdvaja neke složene gramatičke oblike.
Definira, opisuje i tvori jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i izdvaja neke složene gramatičke oblike.
Prepoznaje i imenuje jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te prepoznaje neke složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose uz učiteljevu pomoć.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te izdvaja neke složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose uz učiteljevu pomoć.
Grupira i uz pomoć učitelja stvara jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Samostalno izdvaja neke složene gramatičke oblike i razlikuje njihove odnose uz učiteljevu pomoć.
Samostalno raščlanjuje, uspoređuje i tvori jednostavnije i jednostavne gramatičke oblike riječi i njihove odnose te samostalno izdvaja neke složene gramatičke oblike i samostalno razlikuje njihove odnose.
a. 1. 3
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova.
Koristi se samostalno rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova. K oristi se dvojezičnim rječnicima. Samostalno upotrebljava poznate riječi te uz pomoć učitelja uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih tekstova. Koristi se dvojezičnim rječnicima, izabire ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 1. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuj e odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 1. 2
razumije i objašnjava prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu, prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi rečenice, prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst i opisuje kontekst.
Uz učiteljevu pomoć razumije sadržaj i prevodi te uz njegovu pomoć izdvaja bitne podatke te objašnjava kontekst.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz pomoć učitelja izdvaja bitne podatke i razumije kontekst.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi.
Izdvaja bitne podatke te razumije kontekst.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 1. 1
imenuje i objašnjava činjenice i pojmove vezane uz povijest grčkog naroda i jezika u vremenu i prostoru.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčka plemena, pokrajine, dijalekte i organiziranu religiju (svetkovine i svetišta).
Procjenjuje važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
Imenuje grčka plemena, pokrajine, dijalekte i svetišta te opisuje važnost humanističkih vrijednosti.
Uz pomoć učitelja smješta grčka plemena, pokrajine, dijalekte i svetišta u vremenu i prostoru te prepoznaje važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
Samostalno smješta grčka plemena, pokrajine, dijalekte, svetkovine i svetišta u vremenu i prostoru te pokazuje važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
Uspoređuje i grupira grčka plemena, pokrajine, dijalekte, svetkovine i svetišta u vremenu i prostoru te samostalno procjenjuje važnost humanističkih vrijednosti i prihvaćanja različitosti.
c. 1. 2
opisuje, objašnjava, komentira i vrednuje temeljne pojmove grčke mitologije (bogovi).
Navodi, opisuje i razlikuje bogove grčkog panteona , prepričava mitove o postanku svijeta i bogova.
Povezuje i vrednuje umjetničke i povijesne izvore vezane uz mitologiju.
Navodi bogove grčkog panteona, njihova obilježja i rimske ekvivalente te uz učiteljevu pomoć prepoznaje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
Opisuje bogove grčkog panteona, njihova obilježja i rimske ekvivalente te samostalno prepoznaje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
Uspoređuje bogove grčkog panteona, njihova obilježja i rimske ekvivalente te uz učiteljevu pomoć razlikuje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
Procjenjuje i tumači bogove grčkog panteona, njihova obilježja i rimske ekvivalente te samostalno razlikuje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
c. 1. 3
opisuje događaje i područja u hrvatskoj povezane s grčkom civilizacijom i mitologijom.
Navodi i povezuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Imenuje i smješta na zemljopisnoj karti područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Povezuje mit i povijest vezanu uz područja i gradove u RH koji se spominju u grčkim mitovima i povijesnim izvorima.
Samostalno uspoređuje mit i povijest i povezuje sa sadašnjosti.
preporuka za ostvarivanje ishoda
a. 1. 2
Preporučuje se da se obrađuju sljedeći jednostavniji i jednostavni gramatički oblici: I., II. i III. deklinacija, prezentska osnova (bez konj. i opt.) u aktivu i mediopasivu.
Također se preporučuje uvođenje ostalih glagolskih oblika u tekstove uz komentar, na razini prepoznavanja oblika i značenja.
Preporučuje se da obrađena gramatika bude u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
b. 1. 2; c. 1. 2
Preporučuje se da teme rečenica, prilagođenih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu povezane s mitologijom i organiziranom religijom. Preporučuje se čitati prilagođene tekstove koji tematiziraju kozmogoniju, teogoniju, 12 olimpskih bogova.
c. 1. 3
Preporučuje se da teme rečenica, prilagođenih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu Apsirtidi i Jantarni put, gradovi, mjesta i otoci povezani s grčkom kolonizacijom u Hrvatskoj.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
2. razina (godina učenja)
Na kraju druge godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 2. 1
pravilno skandira daktilski heksametar.
Prepoznaje kvantitetu slogova.
Navodi osnovne stope.
Definira osnovna pravila prozodije.
Oblikuje metričku shemu i pravilno skandira daktilski heksametar.
Navodi osnovne stope i prepoznaje daktilski heksametar.
Prepoznaje kvantitetu slogova , uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te skandira poznate stihove pisane u daktilskom heksametru.
Oblikuje metričku shemu i samostalno pravilno skandira poznate stihove pisane u daktilskom heksametru.
Oblikuje metričku shemu i samostalno skandira daktilski heksametar i na nepoznatim stihovima.
a. 2. 2
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složene i složenije gramatičke i sintaktičke oblike riječi.
Definira, opisuje i tvori složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Objašnjava složene i složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i imenuje složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz pomoć učitelja prepoznaje unutar poznatog teksta.
Grupira i uz pomoć učitelja tvori složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose. Prepoznaje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz pomoć učitelja objašnjava unutar poznatog teksta.
Samostalno raščlanjuje, uspoređuje i tvori složene gramatičke oblike riječi i njihove odnose te primjenjuje i samostalno objašnjava složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose unutar teksta.
a. 2. 3
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoć uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, samostalno upotrebljava poznate riječi te uz učiteljevu pomoć uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima izabirući ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 2. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuj e odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz učiteljevu pomoć određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 2. 2
izdvaja i analizira osobitosti homerova jezika i stila.
Navodi, grupira i opisuje značajke epskog pjesništva (usmena književnost) i Homerova jezika (stalni epiteti, formule).
Navodi značajke epskog pjesništva i Homerova jezika.
Uočava i izdvaja značajke epskog pjesništva i Homerova jezika.
Analizira značajke epskog pjesništva i Homerova jezika uz učiteljevu pomoć.
Analizira značajke epskog pjesništva i Homerova jezika samostalno.
b. 2. 3
razumije i objašnjava prilagođeni i/ili izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi rečenicu iz prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke rečenice, prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta.
Čitanjem teksta razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi rečenice iz prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz rečenice, prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te uz pomoć učitelja izdvaja bitne podatke, razumije kontekst poruke rečenice prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke. Razumije kontekst poruke rečenice prilagođenog i/ili izvornoga grčkog teksta te razvija samopouzdanje i vještine donošenja odluka te suradničke odnose u skupini u skladu sa svojim sposobnostima.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 2. 1
opisuje, objašnjava, komentira i vrednuje temeljne pojmove grčke mitologije (junaci).
Navodi, opisuje i razlikuje grčke junake.
Prepričava mitove povezane s grčkim junacima.
Povezuje i vrednuje umjetničke i povijesne izvore vezane uz mitologiju.
Navodi junake grčkih mitova te uz pomoć učitelja prepoznaje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
Opisuje junake grčkih mitova i samostalno prepoznaje umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
Uspoređuje junake grčkih mitova i uz učiteljevu pomoć objašnjava umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
Procjenjuje i tumači junake grčkih mitova te samostalno razlikuje i komentira umjetničke prikaze povezane s mitologijom.
c. 2. 2
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim karakteristikama mikenske i minojske kulture.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezana uz mikensku i minojsku kulturu.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Povezuje i kreativno koristi mitske, umjetničke i povijesne izvore vezane uz mikensku i minojsku kulturu.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezana uz mikensku i minojsku kulturu.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezana uz mikensku i minojsku kulturu. Razlikuje mit i povijesni izvor te uz pomoć učitelja prepoznaje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture.
Prepoznaje i uspoređuje osnovne materijalne ostatke i artefakte mikenske i minojske kulture te uz smjernice kreativno rabi mitske, umjetničke i povijesne izvore vezane uz mikensku i minojsku kulturu.
Samostalno povezuje i kreativno koristi mitske, umjetničke i povijesne izvore vezane uz mikensku i minojsku kulturu.
preporuka za ostvarivanje ishoda
a. 2. 2
Preporučuje se da se obrađuju sljedeći složeni i složeniji gramatički oblici: zamjenice te oblici futurske, aorisne i pasivne osnove (bez konj. i opt.).
Također se preporučuje uvođenje ostalih gramatičkih sadržaja u tekstove uz komentar, na razini prepoznavanja oblika i značenja.
Preporučuje se da obrađena gramatika bude u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
b. 2. 2/3; c. 2. 1/2
Preporučuje se da teme prilagođenih i izvornih tekstova te civilizacijskih sadržaja budu povezane s grčkom epikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
3. razina (godina učenja)
Na kraju treće godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 3. 1
pravilno skandira lirske metre.
Na temelju sheme i forme teksta prepoznaje te pravilno skandira različite lirske metre (elegijski distih, alkejsku i sapfičku strofu).
Prepoznaje lirski metar na temelju forme teksta.
Prepoznaje lirski metar na temelju forme teksta i sheme , uz pomoć učitelja oblikuje metričku shemu te uz njegovu pomoć skandira poznate stihove pisane u lirskom metru.
Oblikuje metričku shemu i samostalno pravilno skandira poznate stihove pisane u lirskom metru te nepoznate u elegijskom distihu.
Samostalno skandira elegijski distih na nepoznatim stihovima, a lirske metre prepoznaje na nepoznatom tekstu i skandira prema zadanoj shemi.
a. 3. 2
prepoznaje, primjenjuje i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Definira, opisuje i tvori složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Raščlanjuje, grupira i uspoređuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Prepoznaje i imenuje složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose.
Opisuje i uz pomoć učitelja grupira složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih uz učiteljevu pomoć prepoznaje unutar poznatog teksta.
Grupira i uz pomoć učitelja tvori složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih prepoznaje unutar teksta.
Samostalno raščlanjuje, uspoređuje i tvori složenije gramatičke oblike riječi i njihove odnose te ih prepoznaje i unutar nepoznatog teksta.
a. 3. 3
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz učiteljevu pomoć pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz pomoć učitelja uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, samostalno upotrebljava poznate riječi te uz pomoć učitelja uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima izabirući ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 3. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuj e odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 3. 2
izdvaja i opisuje osnovne značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Navodi, grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije.
Primjenjuje stilske postupke grčke retorike.
Kreativno rabi znanja o retorici oblikujući govor na zadanu temu.
Nabraja značajke historiografije, retorike i lirske poezije uz učiteljevu pomoć i smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
Uočava i izdvaja značajke historiografije, retorike i lirske poezije na izvornom tekstu, te uz učiteljeve smjernice oblikuje kraći govor na temu iz svakodnevnog života.
Uz pomoć učitelja grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije. Uz učiteljevu pomoć primjenjuje i kreativno rabi stilske postupke grčke retorike oblikujući govor na temu iz grčke kulture ili svakodnevnog života.
Samostalno grupira i opisuje značajke historiografije, retorike i lirske poezije. Primjenjuje i kreativno rabi stilske postupke grčke retorike oblikujući govor na temu iz grčke kulture ili svakodnevnog života. Uspoređuje grčku liriku s hrvatskom i rimskom lirskom poezijom.
b. 3. 3
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst te iznosi vlastiti stav o sadržaju.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznos i vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi.
Uz učiteljevu pomoć izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta aktivno uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi. Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta.
Kritički raspravlja o temama i uzročno-posljedičnim vezama.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 3. 1
nabraja, smješta i povezuje pojmove vezane uz grčku povijest.
Imenuje, opisuje i uspoređuje polise, glavne povijesne događaje i ljude.
Smješta u prostor i vrijeme osobe i naselja vezane uz glavne povijesne događaje.
Uočava sličnosti i razlike među polisima te ih uspoređuje sa sadašnjim vremenom.
Imenuje i smješta u prostoru i vremenu polise i ključne povijesne događaje.
Opisuje polise i ključne povijesne događaje te ih smješta u prostoru i vremenu.
Samostalno smješta u prostoru i vremenu i uz pomoć učitelja uspoređuje polise i ključne povijesne događaje te uočava sličnosti i razlike sa sadašnjosti.
Samostalno uspoređuje i grupira polise i ključne povijesne događaje te povezuje kulturni utjecaj antike na sadašnjost.
c. 3. 2
komentira, diskutira i zaključuje o osnovnim pojmovima vezanima uz državno uređenje i vladavinu.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz državno uređenje, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Povezuje sadržaje vezane uz grčku povijest i državno uređenje koristeći kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Prepoznaje pojmove vezane uz državno uređenje, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Prepoznaje i uspoređuje različita državna uređenja, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme.
Uspoređuje i povezuje različita državna uređenja, vladavinu, rat i mirnodopsko vrijeme te iskazuje vlastite stavove koristeći kreativnost.
Povezuje i svojim riječima objašnjava oblike državnog uređenja, vladavine, rata i mirnodopskog vremena koristeći kreativnost.
preporuka za ostvarivanje ishoda
a. 3. 2
Preporučuje se da se obrađuju sljedeći složeni i složeniji gramatički oblici: komparacija pridjeva, brojevi, te konjunktivi, optativ i perfektna osnova na razini prepoznavanja oblika i značenja.
Preporučuje se da obrađena gramatika bude u funkciji teksta, a ne tekst u funkciji gramatike.
b. 3. 2/3; c. 3. 1/2
Preporučuje se da teme izvornih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu povezane s historiografijom, retorikom i lirskom poezijom.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
4. razina (godina učenja)
Na kraju četvrte godine učenja i poučavanja učenik:
domena a: jezična pismenost
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
a. 4. 1
prepoznaje, upotrebljava i raščlanjuje riječi iz prilagođenih tekstova te grecizme u hrvatskom jeziku.
Pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova.
Koristi se dvojezičnim rječnicima u knjižnom i digitalnom formatu.
Uočava, pravilno upotrebljava i raščlanjuje riječi grčkog podrijetla.
Uz pomoć učitelja pronalazi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uočava grecizme u hrvatskom jeziku.
Uz pomoć učitelja pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima te uz učiteljevu pomoć uočava i prepoznaje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, samostalno upotrebljava poznate riječi te uz pomoć učitelja uočava, prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
Samostalno pronalazi i navodi u rječničkom obliku riječi iz prilagođenih ili izvornih tekstova, koristi se dvojezičnim rječnicima, izabire ispravnu opciju značenja te samostalno prepoznaje i raščlanjuje najčešće grecizme u hrvatskom jeziku.
domena b: iskustvo teksta i komunikacija
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
b. 4. 1
prepoznaje, razlikuje i analizira odnose riječi u rečenicama.
Određuj e odnose riječi u rečenici.
Prepoznaje i povezuje suodnose unutar rečenice i/ili teksta.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i određuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Uz pomoć učitelja određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i povezuje odnose riječi u poznatom tekstu.
Samostalno određuje i analizira odnose riječi u nepoznatom tekstu.
b. 4. 2
uočava i povezuje značajke jezika i stila grčke drame i filozofije.
Navodi, grupira i opisuje značajke jezika i stila grčke drame i filozofije.
Nabraja značajke grčke drame i filozofije.
Uočava i izdvaja značajke grčke drame i filozofije.
Grupira i opisuje značajke grčke drame i filozofije.
Raščlanjuje i povezuje značajke grčke drame i filozofije.
b. 4. 3
razumije i objašnjava izvorni grčki tekst.
Razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst.
Izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke iz izvornoga grčkog teksta.
Na temelju različitih izvornih tekstova raspravlja o različitim temama uočavajući i tumačeći uzročno-posljedične veze.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj i prevodi izvorni grčki tekst te iznosi vlastito mišljenje o sadržaju.
Uz pomoć učitelja razumije sadržaj, prevodi i izdvaja bitne podatke iz izvornoga grčkog teksta te uočavajući uzročno-posljedične veze, iznos i vlastiti stav o pročitanom tekstu.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi. Uz pomoć učitelja izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta. Aktivno uočava i tumači uzročno-posljedične veze.
Samostalno razumije sadržaj i prevodi te izdvaja bitne podatke i razumije kontekst poruke izvornoga grčkog teksta. Kritički raspravlja o temama i uzročno-posljedičnim vezama.
domena c: civilizacija i baština
ishod
razrada ishoda
razina usvojenosti
zadovoljavajuća
dobra
vrlo dobra
iznimna
c. 4. 1
nabraja, smješta, povezuje te zaključuje o pojmovima vezanima uz grčko kazalište i filozofske škole.
Imenuje, opisuje i uspoređuje grčke drame, tragediografe i komediografe, filozofe i filozofske škole.
Smješta u prostor i vrijeme autore drama, filozofe i pripadnike filozofskih škola.
Povezuje i grupira pojmove vezane uz grčko kazalište i filozofske škole koristeći vlastitu kreativnost i iskazujući vlastite stavove.
Uz pomoć učitelja smješta u prostor i vrijeme autore drama, filozofe i pripadnike filozofskih škola te imenuje grčke tragedije i komedije.
Samostalno imenuje grčke tragedije i komedije te uz učiteljevu pomoć opisuje radnju grčkih drama i osnovne značajke filozofskih škola iznoseći vlastite stavove o pročitanom tekstu.
Samostalno opisuje i uz pomoć učitelja uspoređuje grčke drame, autore drama te pristupe u različitim filozofskim školama iznoseći vlastite argumentirane stavove o pročitanom tekstu.
Izvještava o sadržaju grčkih drama te o životu i djelu autora drama i filozofima i različitim filozofskim školama. Iznosi vlastite kritičke stavove o pročitanom tekstu.
c. 4. 2
imenuje, opisuje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Prepoznaje i uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i podučavanja.
Prikazuje i vrednuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
Prepoznaje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Uspoređuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja.
Povezuje i ujedinjuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja te uz pomoć učitelja prikazuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
Samostalno povezuje i ujedinjuje pojmove vezane uz grčku tradiciju učenja i poučavanja te uz pomoć učitelja vrednuje tehnološke i medijske aspekte prenošenja znanja.
c. 4. 3
sažima, uspoređuje i objašnjava tijek i posebnosti grčke književne povijesti.
Smješta u prostor i vrijeme ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Razlikuje, uspoređuje i povezuje autore po žanrovima.
Imenuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti i smješta ih u prostor i vrijeme.
Uz pomoć učitelja prepoznaje i razlikuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti.
Samostalno prepoznaje i uspoređuje ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti kao i autore po žanrovima.
Samostalno povezuje i grupira ključne osobe i osnovne razvojne pravce grčke književnosti te autore po žanrovima.
preporuka za ostvarivanje ishoda
b. 4. 2/3; c. 4. 1/2/3
Preporučuje se da teme izvornih tekstova i civilizacijskih sadržaja budu povezane s grčkom dramom i filozofijom.
U drugom polugodištu preporuča se sinteza i/ili refleksija na cjelokupno učenje grčkog jezika s pomoću projektne nastave. Odabir tema, metoda i način obrade potpuno su prepušteni učiteljevu izboru.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA, MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA
Iako su klasični jezici sastavni dio jezično-komunikacijskog područja, tematski i sadržajno brojne su njihove poveznice sa svim odgojno-obrazovnim područjima, osobito s društveno-humanističkim. Grčka književna predaja u širem smislu rodno je mjesto filozofije, historiografije, političke, društvene i kulturne teorije, psihologije itd. Na grčkom se tlu pojedinac prvi put emancipirao od kolektiva, racionalno promišljanje svijeta suprotstavilo se mitskom poimanju zbilje, a demokracija kao forma društvenog ustroja proživjela je svoje djetinjstvo. U rimskom kontekstu, s druge strane, zaživjela je prva poznata globalizacija i nema tog segmenta društvenog i misaonog života čovjeka koji nije obilježen latinskim jezikom i baštinom moćne civilizacije koja je njime govorila i pisala. Posvemašnju prisutnost termina podrijetlom iz klasičnih jezika u svim disciplinama zapadne i globalne znanosti, tehnike i umjetnosti nije potrebno posebno isticati. Isto se odnosi i na tjelesno-zdravstveno područje.
Stoga klasični jezici mogu sudjelovati u svih šest međupredmetnih tema predviđenih i opisanih u ONK-u.
Široko obrazovanje stvara samopouzdanog i odgovornog čovjeka. Što je više takvih ljudi, i zajednica u kojoj žive postaje čvršća, sigurnija i ugodnija. Učenjem klasičnih jezika i njihovih civilizacijskih sadržaja učenik gradi temelje na kojima će izrasti u mladog čovjeka koji promišlja svijet u kojem živi crpeći iz spoznaja o svjetovima koji su mu prethodili, odgovornog u svojim postupcima i svjesnog da se samo poštovanjem prema drugima dolazi do poštovanja prema sebi. Veliki antički govornici i mislioci do danas su uzor umijeća pristojnog, razumljivog i argumentiranoga javnog govorenja te tolerantnog i smirenog slušanja, a tolerantna i argumentirana komunikacija zalog je stvaranja uspješnog društva.
Učenje klasičnih jezika čiji su izvorni govornici učeniku nedostupni stvara kod njega sposobnost prilagodbe na posve netipičnu jezičnu situaciju. On bi trebao razviti novu strategiju za upravljanje i organizaciju vlastita učenja, slikovito rečeno arhivsku mrežu primjenjivu u usvajanju svih odgojno-obrazovnih područja, služeći se pritom svim tradicionalnim i suvremenim izvorima znanja. Tako oblikovana sposobnost razumijevanja odnosa u velikim i malim sustavima i kontekstualizacije novih sadržaja izvrsna je potka u cjeloživotnom učenju.
Informacijska tehnologija je neobično plodonosna upravo u slučaju relativno ograničenih korpusa kakav predstavlja očuvana grčka književna predaja. Mogućnosti njezine kreativne uporabe doslovno su neograničene, a brzina i preciznost koju ona donosi može znatno olakšati poučavanje i učenje. Klasična je filologija bila među prvim humanističkim disciplinama koja je bez predrasuda i kreativno krenula primjenjivati nove tehnologije i danas je među vodećim eksponentima tzv. digitalne humanistike.
S obzirom na to da je antička Grčka kolijevka koncepta građanstva i demokracije, a antički Rim tvorac pojma res publica, opravdano je očekivati da bi se podrobnim proučavanjem upravo tih kultura kod učenika mogao razviti senzibilitet prema građanskoj vrlini unutar DANAŠNJIH društava. Proučavanje oblika političke participacije u antičkoj Grčkoj i Rimu dobra je prilika učeniku za prepoznavanje analogija i različitosti u političkom ustroju svoje zajednice. Uočavanjem silnih razlika na području etike, religije, obiteljskih odnosa i pravnih normi učenik će lako dobiti poticaj za promišljanje o dominantnim modelima u suvremenom društvu.
Bogata antička baština u Hrvatskoj, dobrim dijelom nepoznata, ponekad zanemarena, a gotovo uvijek nedovoljno vrednovana i iskorištena, izvrstan je poligon za usavršavanje poduzetničkih vještina upravo u onim područjima koja su strateški i marketinški izazovna, kao što su poduzetništvo u kulturi i obrazovanju te osobito u kulturnom turizmu.
Koncept međuovisnosti tjelesnog i duševnog zdravlja nastao u Antici periodično biva ponovno otkrivan u različitim socioekonomskim kontekstima. Unutar klasičnih jezika danas se lako i iznimno funkcionalno ostvaruje kroz projekte vezane uz zdravstvenu kulturu i poticaj na refleksiju o estetskoj komponenti tjelesnog izgleda kao zrcala zdravlja duha. Isti je princip kao zlatni rez jednako lako primijeniti i na odnos čovjeka prema prirodi koja ga okružuje.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
F. UČENJE I POUČAVANJE NASTAVNOGA PREDMETA GRČKI JEZIK
Znanje klasičnih jezika uključuje gramatičko, leksičko i civilizacijsko razumijevanje izvornog teksta i poruke koju on prenosi pa je za ostvarivanje cilja učenja potrebno redovno i kontinuirano učenje unutar svih domena. U procesu učenja i poučavanja središnje mjesto ima učenik, a učenje u kojem on ima mogućnost izbora i koje poštuje njegove individualne potrebe razvija motivaciju i time povećava kvalitetu učenja i konačni rezultat. Stoga, jezična pismenost treba se razvijati postupno, u skladu s mogućnosti učenika. To podrazumijeva sustavno praćenje napredovanja i stupnja usvojenosti kompetencija kod svakog učenika posebno. U sadržajnom smislu gramatički sadržaji nisu cilj učenja i poučavanja i ne trebaju biti sami sebi svrhom nego su uvijek u funkciji razumijevanja teksta. Tekstovi na izvornom jeziku prate propisane preporučene teme i civilizacijske sadržaje. U procesu učenja i poučavanja učenikova uloga je partnerska i on zajedno s učiteljem i prema učiteljevoj preporuci suodlučuje o sadržaju koji će se unutar propisanih domena obrađivati. Time se povećava učenikova odgovornost i potiče kritičko mišljenje. U modernom pristupu učenju i poučavanju klasičnih jezika učitelj je partner i moderator u procesu učenja. Učenike stalno prati i usmjerava, a prije svega jasno upućuje na cilj i očekivanja u svakom dijelu rada. To kod učenika razvija svijest o učenju, potiče motivaciju i samoprocjenu uspješnosti. Učenje i poučavanje u tom smislu treba biti manje predavačko, a više vođeno na način da se izborom različitih metoda pouke poštuju individualne mogućnosti učenika. Sadržaji se trebaju predstaviti na poticajan način uzimajući u obzir iskustva učenika kako bi se sadržaj približio i lakše razumio. Odgovornost učitelja je predstaviti učenicima dostupna pomagala, uputiti ih kako se njima mogu primjereno služiti i voditi učenje preporučujući provjerene izvore informacija. U suvremenom društvu učiteljeva je dužnost učenike stalno upozoravati na provjeravanje točnosti i pouzdanosti informacija i sadržaja do kojih dolaze posredstvom audiovizualne tehnologije, interneta i društvenih mreža. Učitelj je odgovoran za kontinuirano korigiranje i usmjeravanje u pravilnom korištenju stečenih znanja i primjeni naučenog u svakodnevnom životu i u različitim područjima ljudskog djelovanja.
U učenju i poučavanju klasičnih jezika preporučuje se korištenje šireg spektra materijala i izvora kao što su klasični udžbenici, čitanke, rječnici, gramatike, monografije, zatim latinski i grčki rukopisi, tekstovi na izvornom jeziku i književni prijevodi. Učenicima treba biti na raspolaganju upotreba svih oblika suvremene tehnologije radi uvježbavanja jezičnih sadržaja i obogaćivanja rječničkog fonda. Preporučuje se korištenje raspoloživih audiovizualnih sredstava i interaktivno učenje uz pomoć aplikacija, interneta i društvenih mreža i za svladavanje civilizacijskih ishoda kao i u područjima jezične pismenosti i komunikacije. Tekstovi na kojima se razvijaju komunikacijske kompetencije mogu biti prilagođeni i izvorni. Dodatno se uz čitanje na izvornom jeziku mogu izabirati ulomci klasičnih autora u prijevodu za samostalni rad učenika ili vođeno čitanje, no prijevodi se u poučavanju ne smiju koristiti kao zamjena za tekst na izvornom jeziku. U poglavlju Odgojno-obrazovni ishodi navedene su preporuke za gramatičke sadržaje, tekstove i civilizacijske teme za svaku pojedinu razinu učenja grčkog jezika. Ti se sadržaji i autori smatraju preporučenim minimumom, a učitelj ima slobodu te sadržaje proširiti i odrediti kojim će ih redoslijedom i u kojem opsegu obraditi. Kako bi se sadržaji kvalitetno obradili, preporučuje se komentiranje i kontekstualizacija pročitanog teksta i potkrijepa u vidu projektne nastave.
Učenje i poučavanje se može izvoditi u učionici i izvan nje. Prirodno okruženje za rad na tekstu je učionica, no to mogu biti i knjižnice i arhivi, muzeji i druga mjesta izvan škole koja raspolažu dokumentima pisanima grčkim jezikom. Izvođenje projektne nastave u suradnji s učiteljima drugih predmeta i/ili stručnjacima iz različitih srodnih područja iz drugih institucija vrlo je vrijedno za implementaciju stečenih znanja u širi društveni kontekst. Učenicima pomaže da bolje shvate sadržaj, omogućava produbljivanje određene teme i sagledavanje iz različitih kutova, potiče kreativnost i suradnju. Projektna i međupredmetna nastava u većoj se mjeri mogu izvoditi izvan učionice. Za bolje razumijevanje kulturno-civilizacijskih sadržaja, preporučuje se i terenska nastava koja obuhvaća obilazak kulturno-povijesnih znamenitosti i istraživački rad na terenu. Republika Hrvatska obiluje spomenicima grčke i rimske kulture koje učenici mogu obići i u neposrednom kontaktu steći cjelovit uvid u svoje kulturno naslijeđe.
Učenje i poučavanje klasičnih jezika bez obzira na to gdje se održava treba razvijati učenikove potencijale i učitelj treba težiti da u svakom učeniku prepozna u kojem se području lakše izražava te mu omogućiti da se razvije upravo u tom segmentu predmetnog učenja. Ako je učenik spretniji u jezičnim sadržajima, treba ga poticati da u toj domeni ostvari puni potencijal, a onog koji je više zainteresiran za civilizacijske sadržaje, treba usmjeriti k napredovanju u tom području.
U našem obrazovnom sustavu grčki jezik moguće je učiti od dvanaeste godine života u različitom opsegu i trajanju ovisno o programu škole. Do kraja školovanja grčki jezik moguće je učiti dvije, četiri ili šest godina. Bez obzira na godine učenja cjelokupno obrazovanje koncipirano je tako da daje osnovna znanja i vještine koje predstavljaju bazu za daljnju nadogradnju i cjeloživotno učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja treba voditi računa o svim domenama jer je jezična pismenost preduvjet uspješnoj komunikaciji, a komunikacija na klasičnim jezicima nužno je dijakronijska pa podrazumijeva vladanje civilizacijskim, kulturnim i humanističkim područjem koje ti jezici posreduju. Stoga je potrebno u učenju i poučavanju posvetiti podjednako vrijeme svim domenama jer njihova cjelokupnost pridonosi razvoju pojedinca u pogledu individualnih stavova i kritičkog mišljenja, što ga odgaja u odgovornog člana zajednice.
U početnom učenju i učenju u kraćim programima preporučuje se usmjeriti dodatnu pozornost na osamostaljivanje u pravilnom korištenju dostupnih izvora kao što su rječnici i gramatike. Treba odvojiti posebno vrijeme za usvajanje i širenje vokabulara jer su korijeni klasičnih jezika u rječničkom fondu svih modernih jezika.
Učenje i poučavanje klasičnih jezika može biti organizirano u većim ili manjim skupinama. U razrednom odjelu učenje i poučavanje može se organizirati prema različitim tipovima zadataka unutar domena individualno, u paru, u manjim skupinama ili može raditi cijeli razred zajedno. Poželjno je poticati i međurazrednu i međugeneracijsku suradnju na projektima. Time se razvija timski duh, stariji mogu prenijeti svoja znanja u neposrednom kontaktu, a mlađi uče od starijih i stječu nova iskustva koja ih obogaćuju, oplemenjuju i pripremaju za život.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU GRČKI JEZIK
U sklopu učenja i poučavanja klasičnih jezika vrednovanje je integralni dio cjelokupnog procesa učenja i poučavanja. Vrednovanje nije samo sebi svrhom niti je ocjena igdje navedena kao ishod ili cilj učenja. Stoga je proces vrednovanja potrebno shvatiti kao mjerenje prolaznog vremena i koristan indikator učeniku i učitelju na putu ostvarivanja ishoda i postizanja ciljeva učenja. Bilo bi dobro da proces vrednovanja bude diskretan, neagresivan i transparentan, a poželjno da ocjena nikada ne bude ni nagrada ni kazna.
U procesu vrednovanja najvažnije je da svaki postupak, metoda ili sredstvo pružaju informaciju o razini usvojenosti ishoda. U slučaju klasičnih jezika to u prvom redu znači da se vrednuje učenikova sposobnost kojom je u stanju unutar svakog pojedinog odgojno-obrazovnog ciklusa razumjeti i prevesti gramatički i leksički sve zahtjevniji tekst i napredovati u razumijevanju civilizacijskih fenomena sadržanih u njemu. Istodobno, osobito u višim ciklusima obrazovanja, potrebno je ispitivati napredak u interpretaciji teksta, njegovoj kontekstualizaciji unutar vremena kada je nastao, vremena prijenosa i sadašnjega trenutka čitanja.
Stoga su elementi/sastavnice vrednovanja odgojno-obrazovnih ishoda u klasičnim jezicima povezani s domenama iz kojih proizlaze, sljedeći:
1. JEZIK – element u kojem se vrednuje usvojenost gramatičkih sadržaja i razumijevanje jezičnih zakonitosti te pravila čitanja i pisanja, a mora biti sastavni dio vrednovanja na svima razinama učenja klasičnih jezika.
2. VOKABULAR – kao iznimno važan element učenja klasičnih jezika na svim razinama u kojem se vrednuje napredak učenika u usvajanju sve većeg opsega riječi kao i osnove lingvističkih zakonitosti i vještina.
3. TEKST I KNJIŽEVNOST – u kojem se vrednuje napredak u razumijevanju, prevođenju i interpretaciji prilagođenog ili izvornog teksta, ovisno o razni učenja i tipu škole. U klasičnim gimnazijama (i višim razinama gimnazijskog učenja) unutar ovog elementa vrednuje se i poznavanje povijesti književnosti i stila autora koji se obrađuju.
4. CIVILIZACIJA I BAŠTINA – element u kojem se vrednuju znanja o grčkoj civilizaciji, njezinu utjecaju na kulturu kasnijih razdoblja te razumijevanje humanističkih fenomena iz nje proisteklih na svim razinama učenja. Osobito je važno unutar ove sastavnice vrednovati poznavanje grčke baštine u Hrvatskoj te njezino vrednovanje.
Jezik i vokabular povezani su i proizlaze iz domene jezična pismenost, a razdvojeni su na dva elementa radi važnosti usvajanja sve većeg opsega vokabulara na različitim razinama učenja za usvajanje ishoda u svim domenama i ostvarivanje ciljeva na razini predmeta. Element vrednovanja pod nazivom tekst i književnost proizlazi iz domene iskustvo teksta i komunikacija, a naziv elementa Civilizacija i baština jednak je nazivu pripadajuće domene.
Pristupi vrednovanju prema elementima moraju biti prilagođeni uvjetima, razini učenja i skupini učenika, a moraju uključivati raznolike oblike usmene i pisane provjere znanja kako bi učenici mogli pokazati razinu usvojenosti ishoda na sebi najprikladniji način. U pisanim provjerama preporučuje se izrada zadataka koji naučeno gradivo ispituju na različite načine i traže zaključivanje, povezivanje i razumijevanje, a ne samo reproduktivno i činjenično poznavanje gradiva. Posebno je bitno i u pisanim i u usmenim oblicima vrednovanja ostvarivanja ishoda u elementu Tekst i književnost jednaku važnost pridati analizi i prijevodu kao i razumijevanju i interpretaciji teksta, ali i povezivanju s domenom Civilizacija i baština.
Uz neposredne procjene razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda, dokaze o napredovanju učenika pružaju i učenikov interes za sam predmet, samostalnost u izvršavanju zadataka, ukupnost njegova odnosa prema predmetu te drugim učenicima i učitelju kao njegovim posrednicima. Kao što je već naglašeno u poglavlju Učenje i poučavanje , učenika spretnijeg u jezičnim sadržajima treba poticati da u toj domeni ostvari puni potencijal, a onog koji je više zainteresiran za civilizacijske sadržaje treba usmjeriti k napredovanju u tom području.
Pri davanju zaključne (pr)ocjene treba jednako vrednovati napredak u ostvarenju ishoda učenja u sve tri domene i u svim sastavnicama, ne dajući nijednoj veću važnost niti prednost, nego njegujući ukupnost poznavanja klasičnih jezika i svega što oni posreduju. Učenici i njihovi roditelji se o napredovanju učenika trebaju izvještavati redovito putem međusobnih konzultativnih razgovora, pisanih bilježaka o radu i napredovanju učenika te ostalim službenim i dostupnim načinima komunikacije.
Komentirate u ime: Ministarstvo znanosti i obrazovanja