1. UVOD

Nacionalni program zaštite potrošača strateški je dokument Republike Hrvatske u politici zaštite potrošača kojim se određuju ciljevi, mjere, prioritetna područja, te aktivnosti  u provođenju politike zaštite potrošača za razdoblje od četiri godine.

Nacionalni program zaštite potrošača za razdoblje od 2013. do 2016. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) donesen je  5. srpnja 2013. godine od strane Hrvatskog Sabora i objavljen je u Narodnim novinama, br. 90/13.

Ministarstvo gospodarstva kao resorno tijelo za politiku zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj provodilo je aktivnosti vezane uz provođenje politike zaštite potrošača i koordinaciju rada svih nositelja zaštite potrošača u vezi s provedbom Nacionalnog programa.

Ovo je Izvješće izrađeno temeljem podataka dostavljenih od strane tijela državne i javne vlasti,  jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, poslovne zajednice, te udruga za zaštitu potrošača i to: Ministarstva financija,   Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Ministarstva zdravlja, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture , Ministarstva turizma, Grada Duge Rese, Grada Karlovca, Grada Koprivnice, Grada Osijeka, Grada Rijeke, Grada Splita, Grada Šibenika, Grada Varaždina, Grada Vinkovaca, Grada Zadra, Grada Zagreba, Bjelovarsko-bilogorske županije, Brodsko-posavske županije, Istarske županije, Karlovačke županije, Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko-zagorske županije,  Ličko-senjske županije, Međimurske županije, Osječko-baranjske županije, Požeško-slavonske županije,   Primorsko-goranske županije, Sisačko-moslavačke županije, Splitsko-dalmatinske županije,Varaždinske županije, Virovitičko-podravske županije, Vukovarsko-srijemske županije, Zadarske županije, Zagrebačke županije, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca,  Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Hrvatske energetske regulatorne agencije,  Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), Hrvatske narodne banke, Centra za zaštitu potrošača Vukovarsko-srijemske županije „Glasa potrošača“, Društva za zaštitu potrošača Istre, „Potrošača“- Društva za zaštitu potrošača Hrvatske, "Potrošačkog foruma" Udruge za zaštitu i promicanje potrošačkih prava građana,  „ROZP“ – Regionalne organizacije zaštite potrošača, Udruge za zaštitu potrošača Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije, Varaždinskog potrošača, te Udruge za zaštitu potrošača grada Karlovca „Korana“.

Glavni cilj politike zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj je poboljšanje kvalitete života građana i dio je strateškog cilja Europske unije kojim se želi osigurati da svi građani Europske unije uživaju visoke standarde zaštite potrošača.

Cilj analize provedbe Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2013. do 2016. godine je utvrđivanje stvarnog stanja na području zaštite potrošača, odnosno procjenjivanje je li  sustav zaštite potrošača unaprjeđen u odnosu na prethodno razdoblje.  

Iako se u razdoblju od 2013. do  2016. godine u Republici Hrvatskoj na ovom području puno postiglo, proces izgradnje hrvatskog sustava zaštite potrošača još uvijek nije završen.

2. REGULATORNI OKVIR

Širenje internet trgovine na zajedničkom tržištu utjecalo je na potrebu stvaranja jedinstvenog  regulatornog okvira za sve članice Europske unije, koji osigurava pravnu sigurnost za potrošače i trgovce, čime se doprinosi stvaranju poticajnog okruženja za prekograničnu trgovinu, smanjenju troškova poslovanja i stvaranju većih dodatnih vrijednost u gospodarstvu. Cilj harmonizacije pravila o zaštiti potrošača bio je otklanjanje zapreka slobodnom kretanju roba i usluga na zajedničkom tržištu koje proizlaze iz različitih pravila u državama članicama, a kako bi se vratilo povjerenje potrošača i trgovaca u funkcioniranje zajedničkog tržišta i na taj način iskoristila njegova prednost. Jednaka pravila poslovanja na razini Europske unije s jedne strane, doprinosila bi smanjenju troškova poslovanja i otvaranju prostora za razvoj i rast gospodarske aktivnosti malog i srednjeg poduzetništva, koje treba biti sklonije traženju poslovnih prilika u drugim državama članicama, a s druge strane vratila bi povjerenje potrošača i potiču ih na korištenje svih prednosti zajedničkog tržišta.

Rezultat toga bilo je donošenje Direktive 2011/83/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća. Osim što uređuje prodaju na daljinu i prodaju izvan poslovnih prostorija, ova Direktiva sadrži i zajedničke odredbe koje se odnose na sve ugovore sklopljene između trgovaca i potrošača, a tiču se obveze informiranja potrošača o robi ili usluzi koju kupuje, ispunjenju ugovora, prijelazu rizika, obvezama obavještavanja potrošača, dodatna plaćanja, troškovi telefonske komunikacije i slično. Prodaja na daljinu i prodaja izvan poslovnih prostorija imaju neke zajedničke odredbe koje se odnose na sadržaj informacija, a koje je trgovac dužan dati potrošaču prije sklapanja ugovora na papiru ili nekom drugom trajnom mediju. Također, određen je rok  u kojem se potrošač može predomisliti vezano uz sklapanje ugovora o prodaji na daljinu ili prodaji izvan poslovnih prostorija, a iznosi 14 dana, kao i pravila vezano uz jednostrani raskid ugovora u odnosu na povrat robe i novca, a uređene su i obveze trgovaca i potrošača u slučajevima kad se potrošač predomisli vezano uz sklapanje ugovora o prodaji na daljinu ili prodaji izvan poslovnih prostorija, pa i u slučajevima, kad se potrošači odluče na jednostrani raskid ugovora nakon što su robu koristili u mjeri većoj nego što je to potrebno za utvrđivanje njenih karakteristika i funkcioniranja.

Predmetna Direktiva prenesena je u nacionalno zakonodavstvo Zakonom o zaštiti potrošača (Narodne novine, br. 41/14. i 110/15.) iz travnja 2014. godine, kojim su se osim navedenog , poboljšale pojedine odredbe za koje se tijekom provedbe pokazalo da ih je potrebno drugačije urediti.

Praksa je pokazala da se veliki broj kršenja potrošačkih prava odnosio na odredbe o akcijskoj prodaji, sniženju i rasprodaji. Naime, neki su trgovci prakticirali isticati akcijsku prodaju, sniženje i rasprodaju dulje vremensko razdoblje slijedom čega se mogao steći dojam da se ne radi zapravo o akcijskoj prodaji, sniženju, odnosno rasprodaji već o prodaji po redovnim cijenama, čime su zavaravali potrošače, radi čega je bilo potrebno ovo područje detaljnije urediti. Na pojedinim su se trgovinama nerijetko mogli vidjeti natpisi sniženje ili rasprodaja tijekom cijele godine, što činjenično nije točno, već se s time samo željelo privući potrošače.  Stoga se kroz posebne oblike prodaje nastojala urediti navedena problematika, a n amjera novih odredbi je bila bolje uređivanje ovog područja od čega bi imali koristi i potrošači i trgovci. Ovakvim se uređenjem željelo spriječiti zavaravanje potrošača, ali i nelojalno postupanje od strane pojedinih trgovaca prema ostalim trgovcima. Također, intencija je bila da potrošači točno znaju u kojem razdoblju trgovci provode sezonsko sniženje i koliko ono traje, a što se tiče ostalih neimenovanih posebnih oblika prodaje, trgovcima se ostavila mogućnost korištenja bilo kojih drugih naziva u razdoblju koje njima najbolje odgovora, u svrhu promocije svojih roba i usluga, pod uvjetom da istaknu redovnu cijenu roba ili usluga i cijenu tijekom trajanja promotivnih aktivnosti.

Kako bi se spriječilo dodatno zaduživanje potrošača, jedna od novina u Zakonu bila je propisivanje obveze trgovcu koji pruža javnu uslugu da na računu izvijesti potrošača o iznosu neplaćenih dospjelih novčanih potraživanja za prethodna razdoblja, a sve kako bi potrošač imao informaciju o stanju duga, slijedom čega bi mogao izvršiti svoju obvezu plaćanja.

Isto tako, pokazala se potreba ojačavanja uloge jedinica lokalne samouprave u provedbi politike zaštite potrošača, posebice u dijelu koji se odnosi na savjetovanje potrošača.

Tijekom provedbe projekata savjetovanja potrošača od strane udruga za zaštitu potrošača koje je organizirano u savjetovalištima u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Puli, osim upita koji se odnose na usluge elektroničkih komunikacija, financijske usluge i slično, potrošači su vrlo često postavljali pitanja koja se odnose na komunalne usluge, primjerice odvoz komunalnog otpada, te opskrba pitkom vodom. Veliki dio ovakvih upita u praksi nije bilo moguće savjetovati na nacionalnoj razini obzirom da se radilo o pitanjima koja su vezana isključivo uz područje na kojem potrošači trajno ili povremeno borave. Stoga je propisano da se savjetovanje potrošača organizira i na lokalnoj razini, a u cilju brzog i učinkovitog rješavanja potrošačkih pitanja.

Tijekom 2014. godine, provodeći edukaciju poslovne zajednice, vezano uz implementaciju Zakona o zaštiti potrošača, ukazano je na poteškoće kod obveznog isticanja dvije cijene u slučajevima kad posebni oblici prodaje traju kraće vremensko razdoblje. Iako je za potrošače bitna informacija o cijeni kao i pogodnosti koju im trgovci nude, pokazalo se da je ovakva odredba u praksi teško provediva. Primjerice, kada se radilo o posebnom obliku prodaje koji je započinjao u određenom dijelu dana i trajao svega nekoliko sati, obveza isticanja dviju cijena pojavljivala se trgovcima kao prepreka u ispunjavanju predmetne zakonske obveze, posebice kada se u trgovini nalazi veliki broj proizvoda.

U tom je smislu Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača iz listopada 2015. godine izmijenjena odredba o obvezi isticanje dviju cijena na način da se ista ne primjenjuje na situacije kada posebni oblici prodaje traju kraće od 3 dana. Usklađivanje termina početka sezonskog sniženja, s poslovnom praksom trgovaca kao i pojedinim vrstama roba, uređeno je Pravilnikom o uvjetima i načinu provođenja sezonskog sniženja (Narodne novine, br. 135/15.)  iz prosinca 2015. godine na način da se sezonsko sniženje odvija dva puta godišnje i to da zimsko sezonsko sniženje započinje 27. prosinca, a ljetno sezonsko sniženje započinje 1. srpnja kalendarske godine.

Također, praksa je pokazala da je potrebno zaštititi potrošače koji ne žele primati pozive od strane trgovaca koji svoje proizvode nude putem telefona ili poruka. Naime, u praksi su trgovci često telefonski kontaktirali potrošače i nudili im svoje proizvode i usluge, ne obraćajući pažnju na vrijeme i učestalost pozivanja. Potrošači starije životne dobi, kao ranjivi potrošači, postali su za predstavnike pojedinih trgovaca meta za ostvarivanje boljih poslovnih rezultata. Slijedom navedenog, a sukladno praksama zemalja članica poput Njemačke, Grčke, Italije, Velike Britanije, Belgije, ministar gospodarstva donio je u svibnju 2016. godine Pravilnik o Registru „NE ZOVI“ (Narodne novine, br. 47/16). Kako bi otklonili neželjene pozive, potrošači koji ne žele primati takve pozive ili poruke mogu u Registru „NE ZOVI“ upisati svoj broj telefona. Registar će voditi Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, a trgovci prije nego što kontaktiraju potrošača telefonom ili porukom, moraju provjeriti je li potrošač upisan u Registar, odnosno želi li primati njihove promidžbene obavijesti. Na taj će se način zaštititi ranjivi potrošači, koji često i ne razumiju što im se nudi, odnosno nisu niti svjesni da sklapaju ugovor.

Nadalje, potrošače je bilo potrebno zaštititi i u slučajevima kada sklapaju ugovor o uslugama putem telefona. Naime, potrošači vrlo često nisu bili svjesni činjenice da je pri komunikaciji s trgovcem putem telefona, vezano za pojedinu uslugu, došlo do sklapanja ugovora, već su toga postali svjesni tek kad im je usluga bila pružena ili kad im je za istu bio ispostavljen račun. Obzirom da Direktiva 2011/83/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o pravima potrošača, izmjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ i Direktive 1999/44/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/577/EEZ i Direktive 97/7/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća, daje mogućnost državi članici da u ovakvim slučajevima propiše dodatne zahtjeve, iskorištena je navedena mogućnost, na način da je u slučaju sklapanja ugovora o uslugama putem telefona, trgovac dužan dostaviti potrošaču ponudu na trajnom mediju na način kojim će nedvojbeno biti moguće utvrditi trenutak zaprimanja ponude, a ugovor se smatra sklopljenim kad potrošač potpisanu ponudu pošalje trgovcu.

Jedna od obveza Republike Hrvatske u pogledu europskog zakonodavstva je i prenošenje u nacionalno zakonodavstvo Direktive 2013/11/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ (Direktiva o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova) (SL L 165/63 od 18.06.2013.) koja je stupila na snagu 8. srpnja 2013. godine, a rok za njenu implementaciju u nacionalna zakonodavstva bio je 9. srpnja 2015. godine. Istog dana na snagu je stupila i Uredba (EU) br. 524/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013 o online rješavanju potrošačkih sporova i izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2009/22/EZ (Uredba o online rješavanju potrošačkih sporova) (SL L 165/1 od 18.06.2013.) – u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 524/2013.

Svrha predmetne Direktive jest omogućiti alternativno rješavanje svih potrošačkih sporova između trgovaca i potrošača na jednostavan, brz i jeftin način na cjelokupnom području Europske unije, bez obzira na to radi li se o prekograničnim ili nacionalnim sporovima, ujednačavanjem kriterija tijela za alternativno rješavanje sporova na području Europske unije.

Tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova u državama članicama Europske unije često se razlikuju u kvaliteti, područjima koja pokrivaju, te svijesti potrošača o njihovom postojanju, što koči i smanjuje povjerenje potrošača u prekograničnu kupnju dobara i usluga.

Cilj predmetne Direktive jest upravo premostiti navedene razlike te ujednačiti kriterije tijela za alternativno rješavanje sporova u svim državama članicama Europske unije, dovesti do većeg povjerenja potrošača u prekograničnu trgovinu, te do rasterećenja sudskog aparata, a budući da će se potrošački sporovi u većoj mjeri rješavati putem tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova, bez potrebe za sudskim rješavanjem takvih sporova.

Sukladno Uredbi o online rješavanju potrošačkih sporova, od 1. siječnja 2016. godine sa radom je započela ODR Platforma – interaktivna mrežna stranica putem koje potrošači mogu podnijeti zahtjev za alternativnim načinom rješavanja spora protiv trgovca iz bilo koje druge države članice Europske unije, i to on-line, bez potrebe za osobnim dolaskom i osobnim dostavljanjem dokumenata ili dostavljanjem putem pošte. Povezanost Direktive o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova i Uredbe o online rješavanju potrošačkih sporova vidljiva je upravo u tome što se zahtjevi za alternativnim rješavanjem potrošačkih sporova podneseni putem ODR Platforme mogu proslijediti isključivo onim tijelima za alternativno rješavanje potrošačkih sporova država članica koja udovoljavaju kriterijima predviđenim predmetnom Direktivom.

Zadaća Ministarstva gospodarstva, kao nadležnog tijela za provedbu predmetne Direktive, jest osiguravanje jednog ili više tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova koja će biti nadležna za rješavanje svih potrošačkih sporova, i to na cjelokupnom području Republike Hrvatske (tzv. „potpuna sektorska i geografska pokrivenost“), te nadzor tih tijela u smislu udovoljavanja kriterija  predviđenih predmetnom Direktivom.

Slijedom navedenog, Ministarstvo gospodarstva osnovalo je u travnju 2015. godine radnu skupinu i u suradnji sa svim dionicima u ovom području izradilo je Nacrt prijedloga Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova koji je upućen u proceduru Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora početkom rujna 2015. godine. Međutim zbog raspuštanja Hrvatskog sabora krajem rujna 2015. godine te raspisivanja  izbora, Zakon nije donesen.

U travnju 2016. godine Nacrt prijedloga zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova ponovno je upućen u  proceduru Vlade Republike Hrvatske, a potom u svibnju 2016. proceduru Hrvatskog sabora po hitnom postupku.

Međutim, Hrvatski sabor je donio zaključak da se o predmetnom Prijedlogu zakona provede rasprava u prvom čitanju, te da se sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja upute Vladi Republike Hrvatske radi pripreme Konačnog prijedloga zakona, odnosno upućivanja u drugo čitanje . Obzirom na raspuštanje Hrvatskog sabora u srpnju 2016. godine, predmetni Nacrt prijedloga zakona nije upućen u ponovnu proceduru Vlade Republike Hrvatske.

Iako u Republici Hrvatskoj već odavno postoje aktivna tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova, implementacija Direktive o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova trebala bi doprinijeti učinkovitijem sustavu za alternativno rješavanje sporova, te daljnjem razvoju i promociji takvog sustava, a budući da je alternativno rješavanje sporova u Republici Hrvatskoj relativno nepoznato i nedovoljno razvijeno.

Nadalje, tijekom posljednjeg desetljeća Europska komisija izvršila je sveobuhvatnu reviziju pravne stečevine u području zaštite potrošača, a među kojima je i revizija Direktive o paket putovanjima, paket odmorima i paket turama koja ima za rezultat donošenje nove Direktive (EU) 2015/2302 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 2006/2004 i Direktive 2011/83/EU Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/314/EEZ.

Budući da je turizam jedna od najvažnijih grana gospodarstva za Republiku Hrvatsku, te uzimajući u obzir neizmjernu važnost adekvatnog reguliranja te ujednačavanja prava putnika i obveza organizatora putovanja prilikom kupovine paket aranžmana unutar jedinstvenog europskog tržišta, Republika Hrvatska vrlo je aktivno sudjelovala u reviziji predmetne Direktive, pritom uzimajući u obzir interese putnika, odnosno potrošača te organizatora putovanja, kako bi se na najadekvatniji mogući način pomirili interesi tih subjekata. Cilj revizije Direktive bio je osuvremeniti područje zaštite putnika prilikom kupovine kombiniranih usluga putovanja za isto putovanje ili odmor tako što su u njezino područje primjene uključeni razni oblici paket aranžmana na internetu i potpomognuti putni aranžmani. Osim toga, svrha ove Direktive je osigurati bolje informiranje putnika o uslugama koje kupuju, te jamčiti učinkovitiju pravnu zaštitu u slučaju problema prilikom putovanja. Konačno, smanjenjem pravne rascjepkanosti i jačanjem uzajamnog priznavanja zaštite u slučaju insolventnosti cilj Direktive jest i u najvećoj mogućoj mjeri ukloniti prepreke prekograničnoj trgovini te smanjiti troškove usklađivanja za trgovce koji žele poslovati preko granica kao i omogućiti ravnopravne uvjete poslovanja na tržištu usluga putovanja, a koja se mora implementirati u nacionalno zakonodavstvo do 1. siječnja 2018. godine.

3. INSTITUCIONALNI OKVIR

3.1. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA

Sukladno članku 11. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela države uprave (Narodne novine, br. 150/11., 22/12., 39/13., 125/13. i 148/13.) Ministarstvo gospodarstva određeno je kao tijelo nadležno za politiku zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj u čijem su djelokrugu poslovi koji se sastoje od kreiranja ukupne politike zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj, kontinuiranog praćenja svih promjena europskog zakonodavstva i preuzimanja istih u hrvatsko zakonodavstvo, kao i čitav niz aktivnosti koje se odnose na samu provedbu politike zaštite potrošača.

U listopadu 2014. godine, temeljem Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva gospodarstva (Narodne novine, br. 102/13, 10/14 i 120/14 i 26/15 ) unutar Uprave za trgovinu i unutarnje tržište, Sektora za robe, usluge i zaštitu potrošača ustrojena je S lužba za politiku zaštite potrošača koja predlaže i provodi politiku zaštite potrošača, predlaže mjere za unaprjeđenje učinkovitosti cjelokupnog sustava zaštite potrošača na području Republike Hrvatske, obavlja poslove vezane uz prilagodbu pravnog sustava Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije u području zaštite potrošača, prati ostvarivanje ciljeva i zadataka utvrđenih strategijom politike zaštite potrošača; obavlja i koordinira poslove vezane uz rad Centralnoga informacijskog sustava zaštite potrošača; uređuje internetske stranice za područje zaštite potrošača; obavlja i koordinira poslove vezane uz rad nacionalnog Europskog potrošačkog centra; predlaže, prati i koordinira poslove vezano uz informiranje, edukaciju i savjetovanje potrošača, te podizanje javne svijesti o potrebi zaštite prava potrošača; pruža stručnu pomoć udrugama za zaštitu potrošača te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u poslovima zaštite potrošača, te koordinira aktivnosti vezano uz izvansudsko rješavanje potrošačkih sporova.

U posljednjih deset godina osim usklađivanja nacionalnog zakonodavstva iz područja zaštite potrošača s europskim zakonodavstvom, aktivnosti Ministarstva gospodarstva bile su usmjerene i na osiguravanju učinkovite provedbe usvojenog pravnog okvira, a koji hrvatskim građanima treba osigurati visoku razinu zaštite njihovih potrošačkih prava.  

Dobro osmišljena i implementirana politika zaštite potrošača omogućuje potrošačima  donošenje informiranih odluka, a što je jedna od ključnih komponenti održivog i učinkovitog razvoja tržišta.

Podizanje javne svijesti o potrošačkim pravima, jedan je od najvažnijih segmenata politike zaštite potrošača. Stoga je Ministarstvo usmjeravalo svoje aktivnosti na  kontinuirano educiranje i informiranje javnosti o svim relevantnim potrošačkim pitanjima, a kako bi potrošačima olakšalo snalaženje u mnoštvu složenih sektorskih propisa i omogućilo učinkovitije ostvarivanje njihovih prava.

U cilju stvaranja jedinstvenog portala za potrošače pristupilo se novom grafičkom dizajnu mrežne stranice „zaštite potrošača“ ( potrosac.mingo.hr ). Redizajnom je kreiran novi user friendly koncept portala koji omogućuje lako pretraživanje sadržaja i osigurava bolju selekciju tema. Objedinjene su i maksimalno istaknute ključne informacije, a kako bi sve kategorije potrošača na jednostavan i lak način došli do potrebnih informacija. Također su uvedene nove kategorije namijenjene trgovcima  i pružateljima usluga.

Nadalje, Ministarstvo gospodarstva je u veljači 2014. godine uspostavilo jedinstveni pristupni broj 072/414-414 za savjetovanje o pravima potrošača u okviru kojeg potrošači mogu dobiti pravni savjet svakog radnog dana od 10 do 14 sati.

Također, provodio se daljnji razvoj Centralnog informacijskog sustava zaštite potrošača (CISZP) kojim je potrošačima omogućeno da putem elektroničke pošte na jednom mjestu zatraže objašnjenja propisa i postupaka, savjet ili da upute prijavu za inspekcijski nadzor, vezano uz povredu njihovih potrošačkih prava.

Ovim se sustavom osnažila suradnja između Ministarstva gospodarstva, u okviru kojeg od 2014. godine djeluje tržišna inspekcija, i udruga za zaštitu potrošača koje provode projekt savjetovanja potrošača. Sustav se proširivao uključivanjem i drugih tijela, koja su sektorski nadležna za pojedina područja. Tako su, nakon nekoliko faza proširenja od uspostave sustava, 2014. godine u sustav uključeni Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo financija-Carinska uprava, Ministarstvo financija-Porezna uprava i Financijska agencija, a kako bi potrošač u što kraćem vremenu dobio potrebnu informaciju.

Kako važnu ulogu u podizanju razine svijesti potrošača imaju udruge za zaštitu potrošača, Ministarstvo je u suradnji s različitim udrugama za zaštitu potrošača provodilo projekte „Informiranje i edukacija potrošača“ i „Savjetovanje potrošača“, a u okviru kojih su  udrugama za zaštitu potrošača raspodijeljena bespovratna financijska sredstva u cilju savjetovanja, informiranja i edukacije potrošača o važnim potrošačkim pitanjima.

Budući da je od iznimne važnosti značajnije uključivanje jedinica lokalne i regionalne samouprave u ove procese , a obzirom da u proteklom razdoblju u Hrvatskoj nije došlo do odgovarajućeg razvoja politike zaštite potrošača na lokalnoj razini, Zakonom o zaštiti potrošača iz 2014. godine ojačana je uloga tijela jedinica lokalne samouprave, s ciljem sustavnog promicanja zaštite potrošača na svom području.

Kako je uočen trend povećanja potrošačkih upita iz kategorije javnih i komunalnih usluga, nastojala se razviti aktivnost savjetovanja potrošača na lokalnoj razini.

Slijedom toga, Ministarstvo gospodarstva pokrenulo je inicijativu „Grad informiranih potrošača“ s ciljem poboljšanja položaja potrošača na području cijele Hrvatske, te kako bi se osigurala jednaka informiranost svih građana u području zaštite potrošača. U ovoj inicijativi sudjelovala su 42 grada.

Primjer kvalitetne uključenosti lokalne samouprave u provedbi politike zaštite potrošača je suradnja Ministarstva gospodarstva s Gradom Zagrebom, koja se razvila tijekom 2015. i 2016. godine, kroz provedbu projekta savjetovanja potrošača. Naime, potpisivanjem Sporazuma o suradnji na provedbi projekta “Savjetovanje potrošača u savjetovalištu za zaštitu potrošača u  Zagrebačkoj regiji“ (prosinac 2014. i lipanj 2016. godine), Ministarstvo gospodarstva i Grad Zagreb utvrdili su suradnju na provedbi navedenog projekta, na način da Grad Zagreb sufinancira plaću jednog zaposlenika na provedbi projekta do iznosa od 100.000,00 kuna.

Do kraja 2016. godine očekuje se uključivanje i ostalih gradova u kojima se provodi projekt savjetovanja potrošača.

3.2. NACIONALNO VIJEĆE

Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača savjetodavno je tijelo Vlade Republike Hrvatske i  jedno je od važnijih nositelja politike zaštite potrošača.

Vijeće č ine predstavnici dr ž avnih tijela nadle ž nih za podru č je za š tite potro š a č a , Hrvatske gospodarske komore , Hrvatske obrtni č ke komore , Hrvatske udruge poslodavaca, trgovačkog suda, udruga za za š titu potro š a č a,  jedinica lokalne  samouprave na čijem se području provodi projekt savjetovanja potrošača sufinanciran iz državnog proračuna i neovisni stru č njaci iz podru č ja za š tite potro š a č a .

Vijeće sudjeluje u izradi Nacionalnog programa za zaštitu potrošača kao i izradi Izvješća o ostvarivanju mjera i aktivnosti utvrđenih Nacionalnim programom za proteklo razdoblje, a isto tako inicira izmjene i dopune postojećih te donošenje novih propisa u području zaštite potrošača, te na taj način aktivno sudjeluje u kreiranju politike zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj.

U sklopu Nacionalnog vijeća osnovana su 4 povjerenstva kojima predsjedaju predstavnici regulatornih tijela u Vijeću (Povjerenstvo za usluge elektroničkih komunikacija, Povjerenstvo za financijske usluge, Povjerenstvo za energetiku i Povjerenstvo za vodne usluge).  Povjerenstva su se sastajala ovisno o aktualnim događajima i temama na pojedinom tržištu, te su, izvještavajući o svome radu Vijeće, istome i predlagala teme za sjednice. Na taj način doprinijelo se operativnijem i fleksibilnijem načinu rada.

U izvještajnom razdoblju održano je ukupno 8 sjednica na kojima se raspravljalo o prijedlogu  Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2013.-2016. godine, osnivanju Europskog potrošačkog centra u Republici Hrvatskoj, Nacrtu prijedloga Zakona o zaštiti potrošača, kršenju prava potrošača u području elektroničkih komunikacija, kršenju prava potrošača pri implementaciji Zakona o tržištu toplinske energije, Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača, te problemima potrošača u ovršnim postupcima.          

4. NADZOR NAD TRŽIŠTEM

4.1. TRŽIŠNA INSPEKCIJA

Nacionalnim programom zaštite potrošača za razdoblje od 2013. do 2016. godine nadzor nad tržištem u području zaštite potrošača za izvještajno razdoblje bio je planiran u Državnom inspektoratu,  kao središnjem tijelu državne uprave s položajem državne upravne organizacije. Temeljem činjenice da je 1. siječnja 2014. stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave („Narodne novine“ br. 148/13.) kojim je prestao s radom Državni inspektorat, a dio poslova koji se odnosi na inspekcijske poslove zaštite potrošača prešao u nadležnost Ministarstva gospodarstva, proizlazi i obveza izvješćivanja o realizaciji dijela planiranih zadataka koji se odnose na poslove koji su preuzeti.

Inspekcijski nadzor nad provođenjem propisa koji reguliraju područje zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2014. obavljaju tržišni inspektori Ministarstva gospodarstva u Sektoru tržišne inspekcije u pet područnih jedinica organiziranih kao Službe inspekcijskog nadzora u Zagrebu, Osijeku, Varaždinu, Rijeci i Splitu uz koordinaciju Službe zaštite ekonomskih interesa potrošača i sigurnosti proizvoda ustrojene u sjedištu Ministarstva gospodarstva.

Poslovi tržišne inspekcije podrazumijevaju obavljanje inspekcijskog nadzora provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije kojima se uređuje zaštita ekonomskih interesa potrošača pri kupnji proizvoda i usluga, kao i pri drugim oblicima stjecanja proizvoda i usluga, opći sigurnosni zahtjevi za proizvode, tehnički zahtjevi za proizvode, postupci ocjenjivanja sukladnosti s propisanim zahtjevima, dokumenti o sukladnosti, isprave koje moraju imati proizvodi, označavanje, oglašavanje, obilježavanje i pakiranje proizvoda, homologacija vozila i dijelova vozila, zahtjevi energetske učinkovitosti proizvoda, prodaja javnih usluga potrošačima te opći uvjeti pružanja javnih usluga kao i obavljanje inspekcijskih i drugih poslova kada je to određeno posebnim propisima.

Budući da su se inspekcijski nadzori provedbe propisa do 31. prosinca 2013. godine obavljali u okviru  Državnog inspektorata Republike Hrvatske,  a od 1. siječnja 2014. godine poslovi i zadaci gospodarskih inspektora obavljaju se u okviru Ministarstvu gospodarstva, a podatci o realizaciji planova i aktivnosti odnose se na razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2015.

U razdoblju od 2014. do 2015. godine tržišni inspektori Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu, Sektora tržišne inspekcije Ministarstva gospodarstva, između ostalog, nadzirali su primjenu odredbi Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o potrošačkom kreditiranju kao i drugih propisa kojima se štite ekonomski interesi potrošača pri kupnji proizvoda i usluga kao i zakona i propisa kojima su uređeni opći sigurnosni zahtjevi za proizvode u svrhu zaštite potrošača.

Inspekcijski nadzori u kojima je provjeravana sigurnost proizvoda usmjereni su na one kategorije proizvoda koji mogu predstavljati rizik za sigurnost i zdravlje potrošača, a pri tome su korišteni različiti izvori informacija kao što su predstavke potrošača, informacije dostupne putem RAPEX sustava, obavijesti zaprimljene od strane gospodarskih subjekata o povlačenju proizvoda stavljenih na tržište i slično.

Budući da je sigurnost proizvoda stavljenih na tržište od iznimne važnosti kako u državama članicama Europske unije, tako i u Republici Hrvatskoj, pravo na siguran proizvod osnovno je pravo svakog potrošača i važan je dio politike zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj.

U slučajevima kada je nadzorom utvrđeno da proizvodi stavljeni na tržište predstavljaju rizik za sigurnost i zdravlje potrošača, inspektori su sukladno svojim ovlastima poduzimali odgovarajuće upravne mjere, uključujući i povlačenje proizvoda s tržišta kao i zabranu stavljanja na tržište.

Sukladno propisanom djelokrugu rada i Strateškom planu Ministarstva gospodarstva za razdoblje od 2014. do 2016. kojim su definirani ciljevi i zadaci Tržišne inspekcije, izvršena je analiza realizacije planiranih zadataka te u nastavku slijedi prikaz važnijih pokazatelja rada tržišnih inspektora za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2015.

Tržišna inspekcija Ministarstva gospodarstva je u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2015. obavljajući inspekcijske poslove u području zaštite potrošača ostvarila slijedeće rezultate:

U izvještajnom razdoblju  ržišni inspektori obavili su ukupno 26.554 inspekcijskih nadzora, te je zbog 4.612 utvrđenih povreda propisa doneseno 1.181 upravno rješenje, dok je nadležnim sudovima podneseno 2.463 optužnih prijedloga, te izdano 467 prekršajnih naloga ukupne vrijednosti 7.268.270,11 kn. Na donesena upravna rješenja inspektora uloženo je ukupno 109 žalbi.

Tijekom izvještajnog razdoblja zaprimljeno je ukupno 4.416 prijava potrošača.

U izvještajnom razdoblju obavljeno su ukupno 24.857 kontrola nad primjenom odredbi Zakona o zaštiti potrošača, od čega 20.490 redovnih kontrola, 496 kontrola po ciljanim akcijama, te 3.871 kontrola temeljem predstavki potrošača.

Od 3.871 predstavke potrošača, 779 ih je zaprimljeno putem Centralnog informacijskog    sustava za zaštitu potrošača (CISZP).

U inspekcijskim nadzorima sveukupno su utvrđene 3.353 povrede odredbi Zakona o zaštiti potrošača, zbog čega je donijeto 609 rješenja.

Zbog utvrđenih povreda propisa podneseno je 2.159 optužnih prijedloga za pokretanje prekršajnog postupka, te je doneseno 408 prekršajnih naloga kojima su izrečene novčane kazne u iznosu od 2.529.512,68 kn.

Tijekom izvještajnog razdoblja putem CPCS (Consumer Protection Cooperation System),  aplikacije (Sustav prekogranične suradnje u zaštiti potrošača) zaprimljene su tri obavijesti koje su se odnosile na internet trgovinu i nepoštenu poslovnu praksu, a bile su vezane za Republiku Hrvatsku, a Služba zaštite ekonomskih interesa potrošača i sigurnosti proizvoda je poslala 4 zahtjeva za razmjenom informacija, 2 zahtjeva za mjerama izvršenja kako bi zamoljeno tijelo poduzelo sve mjere izvršenja u cilju provjere i zaustavljanja, odnosno zabrane povrede unutar Europske unije.

U svim prijavama nije bilo inspekcijskog postupanja budući da trgovačka društva navedena u prijavama nisu imala niti sjedište niti prodajnog predstavnika registriranog u Republici Hrvatskoj.

Dosadašnja suradnja i komunikacija sa zemljama članicama Europske unije u pogledu obavješćivanja o prekršajima, odnosno poduzetim mjerama protiv trgovačkih društava koja u bilo kojem pogledu ne poštuju prava potrošača ili krše njihova prava po bilo kojoj osnovi je na visokoj razini i odlično funkcionira.

Kontakt osobe zemalja članica su u stalnom kontaktu putem navedene CPCS aplikacije, a radionice u organizaciji DG-SANCO-a odnosno DG-JUST-a (Opće uprave Europske komisije zadužene za područje zaštite potrošača) doprinose boljem i učinkovitijem radu.  

Mreža za suradnju u zaštiti potrošača (CPC) koja povezuje nacionalna tijela svih država članica radi otkrivanja, istrage i zaustavljanja nezakonite prekogranične poslovne prakse u izvještajnom razdoblju koordinirala je projektima pod nazivom SWEEP 2014 i SWEEP 2015, a koji su se odnosili na legalno i komercijalno jamstvo u području elektroničke robe, odnosno pretragu internet stranica koje se koriste za prodaju proizvoda, usluga, mješovitih ugovora i različitih digitalnih sadržaja, a u kojoj je sudjelovao i Sektor  ržišne inspekcije, Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu Ministarstva gospodarstva.

Inspekcijskim nadzorima obuhvaćeno je 37 internet stranica od kojih su kod 27 trgovaca utvrđene povrede odredbi članka 57. Zakona o zaštiti potrošača kojim su uređene predugovorne obavijesti te su protiv prekršitelja poduzete zakonom propisane mjere te Europskoj komisiji dostavljena završna izvješća o poduzetim mjerama i radnjama u propisanim rokovima.

Zaštita potrošača s aspekta sigurnosti i sukladnosti proizvoda koji su stavljeni na tržište obavljala se kroz inspekcijske nadzore provjere sigurnosnih zahtjeva, postupaka ispitivanja i ocjene sukladnosti s propisanim zahtjevima, postojanja propisane dokumentacije (potvrde o sukladnosti, izjave o sukladnosti, upute za uporabu, upute za sklapanje i održavanje, obavijesti i upozorenja o rizicima i dr.), označavanja propisanim oznakama, pravima i obvezama pravnih i fizičkih osoba koje tehničke proizvode stavljaju na tržište, te pravodobnosti obavješćivanja o opasnostima koje proizvodi mogu predstavljati.

Potrebno je napomenuti da su se inspekcijski nadzori sigurnosti i sukladnosti proizvoda tijekom 2014. godine obavljali većinom administrativnim putem, odnosno provjerom propisane dokumentacije koja prati proizvode u prometu, provjerom označavanja proizvoda propisanim oznakama, dok planirani nadzori putem uzorkovanja proizvoda nisu obavljeni iz razloga što u državnom proračunu nisu bila osigurana financijska sredstva za provedbu iste aktivnosti.

Tijekom 2015. godine inspekcijski nadzori obavljali su se administrativnim putem i uzorkovanjem proizvoda. Uzorkovano je i ispitano u akreditiranim laboratorijima 135 uzoraka tekstilnih proizvoda i obuće, 12 uzoraka električnih proizvoda, 12 uzoraka namještaja i vrtnog namještaja, 5 uzoraka rukavica za zaštitu od mehaničkih rizika te 66 uzoraka tekućih naftnih goriva.

Ukupno je obavljeno 9.327 kontrola primjene propisa u području sigurnosti proizvoda. Za utvrđene prekršaje podneseno je 99 optužnih prijedloga i prekršajnih naloga, te je doneseno 548 upravnih rješenja o otklanjanju nedostataka, odnosno o zabrani stavljanja na tržište nesukladnih proizvoda. Utvrđena su također i 754 neprocesuirana prekršaja.

Tijekom izvještajnog razdoblja obavljeno je ukupno 7.399 kontrola nad primjenom odredbi Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti kojima su obuhvaćena područja nadzora električnih proizvoda s aspekta zahtjeva niskonaponske opreme(LVD), elektromagnetske kompatibilnosti (EMC), zahtjeva za ekološki dizajn, zatim nadzora tekstilnih proizvoda i obuće, plinskih aparata, aerosolnih raspršivača, osobne zaštitne opreme i strojeva.

Za utvrđene povrede odredbi Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti podneseno je 74 optužnih prijedloga i prekršajnih naloga. Doneseno je 408 upravnih rješenja o otklanjaju nedostataka, odnosno o zabrani stavljanja na tržište nesukladnih proizvoda.

Temeljem provedbe nadzora nad primjenom odredbi Zakona o općoj sigurnosti proizvoda obavljeno je ukupno 2.514 kontrola kojima su obuhvaćena područja nadzora dječje opreme i namještaja, dječjih odjevnih predmeta s vezicama, vrtnog namještaja, proizvoda zavaravaju ć eg izgleda , koji nije hrana , a ima oblik , miris , boju , vanjski izgled , ambala ž u , oznake , obujam ili veli č inu koji potro š a č a , posebice djecu , dovodi u zabunu da ga zamijeni za hranu i zbog toga ga stavlja u usta ili proguta , š to mo ž e predstavljati opasnost i uzrokovati , primjerice gu š enje , trovanje te perforiranje ili opstrukciju probavnog trakta (u daljnjem tekstu: opasne imitacije), te upaljača.

Za utvrđene povrede odredbi Zakona o općoj sigurnosti proizvoda podneseno je 20 optužnih prijedloga i prekršajnih naloga. Doneseno je 30 upravnih rješenja o zabrani stavljanja na tržište opasnih proizvoda, odnosno o povlačenju s tržišta istih.

Tijekom izvještajnog razdoblja obavljene su ukupno 174 kontrole nad primjenom odredbi Zakona o građevnim proizvodima u kojima su zbog utvrđenih povreda podnesena 2 optužna prijedloga, te je doneseno 37 upravnih rješenja o otklanjaju nedostataka, odnosno o zabrani stavljanja na tržište nesukladnih proizvoda.

Obavljeno je ukupno 258 kontrola nad primjenom odredbi Zakona o energiji kojima je obuhvaćeno područje energetske učinkovitosti kućanskih aparata. Za utvrđene povrede Zakona podneseno je 14 optužnih prijedloga i prekršajnih naloga, te je doneseno je 13 upravnih rješenja o otklanjaju nedostataka.

U ostalim područjima nadzora nad primjenom odredbi Zakona o zaštiti zraka (Narodne novine, br. 130/11. i 47/14.) i Zakona o zaštiti okoliša (Narodne novine, br. 80/2013.),   ukupno je provedeno 563 kontrole nad primjenom odredbi navedenih Zakona.

Postupajući u okviru svoje nadležnosti, tržišni inspektori u sjedištu Sektora tržišne inspekcije su tijekom izvještajnog razdoblja izradili ukupno 161 nacrt drugostupanjskih rješenja po žalbama na prvostupanjska rješenja iz područja zaštite ekonomskih interesa potrošača i sigurnosti proizvoda.

Isto tako su iz svoga djelokruga rada, pripremili 127 pisanih odgovora povodom pokrenutih upravnih sporova pred Upravnim sudovima protiv rješenja Povjerenstva za žalbe.

Temeljem  odredbe članka 18. Uredbe (EZ) br. 765/2008 kojim je propisano da države članice uspostavljaju odgovarajuće komunikacijske i koordinacijske mehanizme između nacionalnih tijela za nadzor na tržištu, radi koordinacije između inspekcija nadležnih za nadzor tehničkih proizvoda stavljenih na tržište Republike Hrvatske, Odlukom Vlade Republike Hrvatske na sjednici održanoj 23. srpnja 2014. godine (u daljnjem tekstu: Odluka) osnovano je Povjerenstvo, čijim radom koordinira Ministarstvo gospodarstva (Sektor tržišne inspekcije, Odjel sigurnosti proizvoda).

Također, na temelju predmetne Odluke, Povjerenstvo koordinira inspekcijskim nadzorom nad provedbom Uredbe (EZ) br. 765/2008 i Uredbe (EZ) br. 764/2008 te koordinira i poslovima vezanim uz obavješćivanje Europske komisije o primjeni navedenih Uredbi.

Tijekom 2014. provedena je zajednička akcija Tržišne inspekcije Ministarstva gospodarstva i Inspekcije proizvodnje i prometa eksplozivnih tvari Ministarstva unutarnjih poslova obuhvativši nadzor električne opreme (rasvjetni lanci) i eksplozivnih sredstava (pirotehnika).

Inspekcijski nadzori provedeni su na području nadležnosti područnih jedinica Zagreb i Rijeka, a pri tome nisu utvrđene povrede propisa.

Tijekom izvještajnog razdoblja provodili su se inspekcijski nadzori tržišne inspekcije Ministarstva gospodarstva u suradnji s Carinskom upravom Ministarstva financija radi provedbe članaka 27. do 29. Uredbe (EU) br. 765/2008, vezano za provjeru proizvoda pri uvozu radi stavljanja na tržište Europske unije.

Sukladno obvezama propisanim navedenim člancima Uredbe, Carinska uprava je dužna obavijestiti tijelo za nadzor tržišta o svakoj obustavi puštanja proizvoda u slobodan promet u slučaju kada provjerom značajki utvrdi da bi proizvod mogao predstavljati ozbiljan rizik, da nije popraćen propisanom dokumentacijom, da nije propisno označen ili da je oznaka CE stavljena na pogrešan ili zavaravajući način.

Na temelju obavijesti zaprimljenih od Carinske uprave o obustavi puštanja proizvoda u slobodan promet, tržišna inspekcija je obavila 36 inspekcijskih nadzora, od kojih je u 9 nadzora u nadležnosti Područne jedinice Zagreb utvrđeno da su proizvodi nesukladni te su donesena rješenja o zabrani stavljanja proizvoda na tržište Europske unije.

Na međunarodnoj razini, odnosno između država članica Europske unije, međusobna suradnja u pogledu razmjene informacija o proizvodima koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača dobivenih na temelju poduzetih aktivnosti nadzora na tržištu pojedine zemlje članice, odvija se putem RAPEX sustava.

U Republici Hrvatskoj nacionalna kontaktna točka za razmjenu obavijesti putem RAPEX sustava ustrojena je pri Ministarstvu gospodarstva unutar Sektora tržišne inspekcije, odnosno Odjela sigurnosti proizvoda i povezana je s Europskom komisijom i kontaktnim točkama u ostalim državama članicama, te je na nacionalnoj razini ujedno povezana i sa kontaktnim mjestima određenim u Republici Hrvatskoj sukladno Uredbi o sustavu brze razmjene službenih obavijesti o proizvodima koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača (RAPEX) (Narodne novine br. 5/11., 120/14.).

Osim Ministarstva gospodarstva kao kontaktne točke, mrežu RAPEX sustava na nacionalnoj razini čine kontaktna mjesta i to: područne jedinice Ministarstva gospodarstva, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo financija – Carinska uprava, Državni zavod za mjeriteljstvo, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti.

U izvještajnom razdoblju nacionalna RAPEX kontaktna točka zaprimila je 4.569 obavijesti od Europske komisije o proizvodima pronađenim na tržištu Europske unije koji predstavljaju opasan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača. Nacionalna kontaktna točka izvijestila je Europsku komisiju o poduzetim mjerama sa 275 reakcija za proizvode koji su pronađeni  na tržištu Republike Hrvatske.

Na temelju zaprimljenih obavijesti Tržišna inspekcija obavila je inspekcijske nadzore te je na tržištu Republike Hrvatske pronašla 244 proizvoda, od kojih se 212 odnosilo na vozila, a 32 proizvoda uglavnom na dječju odjeću s vezicama, električnu opremu, dječju opremu i proizvode za djecu, opasne imitacije i građevne proizvode.

U obavljanju inspekcijskih nadzora od strane Ministarstva zdravlja, te Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture na tržištu Republike Hrvatske pronađen je ukupno 31 proizvod i to igračke i kozmetički proizvodi iz nadležnosti Ministarstva zdravlja, te vanbrodski motori iz nadležnosti Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture.

Tijekom izvještajnog razdoblja, Ministarstvo gospodarstva kao nacionalna kontaktna točka dostavilo je Europskoj komisiji 31 obavijest o proizvodima pronađenim na tržištu Republike Hrvatske koji predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača, od čega je 7 obavijesti dostavljeno na temelju inspekcijskih nadzora obavljenih od strane tržišne inspekcije Ministarstva gospodarstva, a radilo se o led svjetiljkama, aparatima za zavarivanje, opasnim imitacijama, upaljačima „novitetima“, krevetima na kat i plastičnim stolicama, a 24 obavijesti dostavljene su na temelju nadzora sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja, a radilo se o igračkama i nakitu.

Za razmjenu informacija među državama članicama o pitanjima koja se odnose na aktivnosti nadzora tržišta i time povezanim informacijama o nesukladnim proizvodima, osim RAPEX sustava  koristi se i ICSMS sustav, a isti se primjenjuje vezano uz obvezu Europske komisije iz članka 23. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

ICSMS sustav omogućava protok i razmjenu informacija između tijela za nadzor tržišta i sadrži informacije o proizvodima koji su bili predmet nadzora na tržištu glede ispunjavanja propisanih zahtjeva.

Unutar izvještajnog razdoblja tržišna inspekcija unijela je u ICSMS sustav podatke o 290 proizvoda koji su bili obuhvaćeni inspekcijskim nadzorima na tržištu Republike Hrvatske.

Tijekom dvogodišnjeg izvještajnog razdoblja predstavnici Tržišne inspekcije prisustvovali su sastancima ADCO (Administrative Cooperation) skupine za elektromagnetsku kompatibilnost, niskonaponsku opremu,  eko dizajn, energetsku učinkovitost, osobnu zaštitnu opremu, plinske aparate, strojeve i građevne proizvode. Sudjelovanje na sastancima ADCO skupine znatno je pridonijelo utvrđivanju i proširenju znanja inspektora u nadzoru na tržištu u navedenim sektorima, a značajno je napomenuti da je kompletne troškove sudjelovanja inspektora financirala Europska Komisija.

Sukladno članku 8. Zakona o općoj sigurnosti proizvoda (Narodne novine, br. 30/09., 139/10. i 14/14.) Ministarstvo gospodarstva obavještavalo je javnost o proizvodima pronađenim na tržištu Republike Hrvatske opasnim za sigurnost i zdravlje potrošača, a iste informacije redovito činilo dostupnim na svojim internetskim stranicama na sljedećem linku http://potrosac.mingo.hr/hr/rapex/opasni-proizvodi.php .

U vezi s navedenim, na temelju provedenih inspekcijskih nadzora tržišne inspekcije, na mrežnoj stranici Ministarstva gospodarstva tijekom izvještajnog razdoblja objavljeno je ukupno 225 obavijesti o proizvodima pronađenim na tržištu Republike Hrvatske koji predstavljaju rizik za potrošače, a riječ je o vozilima, informatičkoj opremi, dječjoj odjeći i obući, električnim proizvodima  (jacuzzi, aparat za zavarivanje, svjetleći lanci, električni sterilizator), građevnim proizvodima, igračkama, svjetiljkama, opasnim imitacijama, upaljačima „novitetima“ i kućanskim aparatima (sušilica rublja).

Tržišna inspekcija uključila se u provedbu zajedničke akcije nadzora potrošačkih proizvoda na tržištu Europske unije PROSAFE JA2014. U projekt je uključeno 35 tijela iz 27 zemalja Europske unije i zemalja članica EFTE koje će kroz zajedničku suradnju i koordinaciju sudjelovati u provedbi ovog projekta s ciljem pronalaska nesukladnih i nesigurnih proizvoda na tržištu.  Projekt je započeo s provedbom u svibnju 2015. godine, a završetak je predviđen za lipanj 2017. godine.

4.2. SANITARNA INSPEKCIJA

Ministarstvo zdravlja nadležno je za uspostavu i provedbu slijedećih politika iz područja sigurnosti hrane: kontaminanata u hrani, osim pesticida; prehrambenih aditiva, aroma i prehrambenih enzima u hrani; pomoćnih tvari u procesu proizvodnje (uključujući i otapala); dodataka prehrani; prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji i hrane obogaćene nutrijentima (dodavanje vitamina, minerala i drugih tvari hrani); hrane za posebne prehrambene potrebe;

brzo smrznute hrane; hrane podvrgnute ionizirajućem zračenju; hitnih mjera za hranu neživotinjskog podrijetla.

U razdoblju od 2013. - 2016. iz navedenog područja sanitarna inspekcija sudjelovala je u pripremi zakona i podzakonskih akata koji imaju za cilj visoku razinu zaštite zdravlja potrošača i nesmetani promet roba. U svrhu pravilne primjene redovito je provodila edukaciju subjekta u poslovanju s hranom i izrađuje potrebne upute, notifikaciju dodataka prehrani i hrane za posebne prehrambene potrebe, te je vodila Registar predmetnih proizvoda koji broji cca 3500 različitih proizvoda koji su uključeni u redoviti monitoring od strane sanitarne inspekcije.

Nadalje, zakonodavni okvir za uređenje sustava službenih kontrola hrane također je uređen Zakonom o službenim kontrolama koje se provode sukladno propisima o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja (Narodne novine broj: 81/13, 14/14 i 56/15) kojim su propisane i nadležnosti pojedinih tijela nadležnih za provođenje službenih kontrola hrane. Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja nadležna je za službene kontrole zdravstvene ispravnosti i higijene/sigurnosti hrane na razini proizvodnje i prerade hrane neživotinjskog podrijetla, hrane koja sadrži sastojke životinjskog i neživotinjskog podrijetla, hrane na razini maloprodaje, pri uvozu hrane neživotinjskog podrijetla, označavanja alergena na razini ugostiteljstva i institucionalnih kuhinja, službenih kontrola prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji, hrane za posebne prehrambene potrebe, hrane obogaćene nutrijentima, dodataka prehrani, predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom u svim fazama proizvodnje, prerade, distribucije i maloprodaje hrane. U tu svrhu sanitarna inspekcija je u izvještajnom razdoblju provela oko 80.000 nadzora i donijela oko 16.000 upravnih mjera u cilju unaprjeđenja sigurnosti hrane. Uz navedeno u izvještajnom razdoblju provedeno je 18000 laboratorijskih ispitivanja sigurnosti hrane i redovito sudjeluje u Sustav brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (HR RASFF sustav).

Ministarstvo zdravlja provodilo je i kontinuirani inspekcijski nadzor nad vodoopskrbnim objektima po pitanju sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta te uzimanja uzoraka vode za analizu u cilju utvrđivanja njene zdravstvene ispravnosti.

U razdoblju od 2013. - 2016. iz područja predmeta opće uporabe sanitarna inspekcija sudjelovala je u pripremi zakona i podzakonskih akata koji imaju za cilj zaštitu zdravlja potrošača i nesmetani promet roba, kao i usklađivanje istih sa europskim zakonodavstvom. U svrhu pravilne primjene propisa, educirali su se subjekti u poslovanju s predmetima opće uporabe te su se izrađivale i potrebne upute koje su dostupne na mrežnim stranicama Ministarstva zdravlja.

Sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja obavljala je i inspekcijske poslove koji se odnose na predmete opće uporabe, a u koje spadaju kozmetički proizvodi, igračke, deterdženti i sva sredstva za održavanje čistoće u kućanstvu i u industriji, materijali i predmeti koji dolaze u neposredan dodir s hranom, duhan i duhanski proizvodi.

Sanitarna inspekcija na području proizvodnje i/ili stavljanja na tržište predmeta opće uporabe nadzirala je zdravstvenu ispravnost i sigurnost predmeta opće uporabe u proizvodnji i/ili na tržištu, kako putem službenih kontrola, tako i na temelju predstavki stranaka te prilikom obavljanja redovitih nadzora.

Kontinuirano se pratila i nadzirala zdravstvena ispravnost odnosno sukladnost predmeta opće uporabe na tržištu Republike Hrvatske uključujući i ciljana sustavna ispitivanja radi praćenja zdravstvene ispravnosti odnosno sukladnosti (monitoring) predmeta opće uporabe - kozmetičkih proizvoda, materijala i predmeta koji dolaze u neposredan dodir s hranom, dječjih igračaka, predmeta široke potrošnje (nakit, tatoo boja i trajna šminka) deterdženata, itd.

U razdoblju 2013. do 2016. godine provodio se monitoring dječjih igračaka, karnevalskih maski i boja za lice, predmeta i materijala koji dolaze u neposredan dodir s hranom, predmeta široke potrošnje (deterdženata i nakita) i kozmetičkih proizvoda, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Zavodom za javno zdravstvo „Dr. A. Štampar“.    

U izvještajnom razdoblju uzeto je oko 1200 uzoraka prema planu uzorkovanja i službenim kontrolama kao i prema zaprimljenim prijavama.

Sanitarna inspekcija redovno kontrolira igračke, kozmetičke proizvode i nakit na tržištu Republike Hrvatske i putem RAPEX sustava - sustav brze razmjene informacija o opasnim proizvodima na tržištu EU. U predmetnom razdoblju sanitarna inspekcija provela je više od 2000 nadzora nad tržištem Republike Hrvatske postupajući po RAPEX obavijestima.

4.3. TURISTIČKA INSPEKCIJA

Nacionalnim programom zaštite potrošača za razdoblje 2013. do 2016. u okviru mjere 8.3. D aljnje jačanje nadzora nad tržištem u području zaštite potrošača, pod točkom 8.3.1.1.6. Turizam i ugostiteljstvo, bilo je obuhvaćeno provođenje inspekcijskog nadzora subjekata i objekata koji pružaju ugostiteljske usluge i usluge u turizmu, poglavito legalitet rada pružatelja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu, ispunjavanje propisanih minimalnih uvjeta i uvjeta za kategoriju ugostiteljskih i turističkih objekata, kao i kontrola kvalitete usluga koje se pružaju potrošačima kao i utvrđivanje, pridržavanje normativa usluga pića, napitaka i hrane, isticanja i pridržavanja cijena usluga, te izdavanje računa.

Sve navedene inspekcijske poslove do 1. siječnja 2014. godine obavljao je Državni inspektorat.  Od 1. siječnja 2014. godine, Turistička inspekcija Ministarstva turizma obavljala je inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa kojima se uređuju način i uvjeti pod kojima pravne i fizičke osobe obavljaju ugostiteljsku djelatnost ili pružaju ugostiteljske usluge i/ili pružaju usluge u turizmu, uključujući obavljanje ugostiteljske djelatnosti odnosno pružanje ugostiteljskih i/ili usluga u turizmu suprotno izdanom rješenju nadležnog tijela, osim u slučaju neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti ili neregistriranog pružanja ugostiteljskih usluga i/ili usluga u turizmu, a što je prešlo u nadležnost Ministarstva financija Carinske uprave.

Kao što je Državni inspektorat, tako je i Turistička inspekcija Ministarstva turizma nastavila kontinuirano provoditi inspekcijske nadzore sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine br. 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13, 30/14, 89/14 i 152/14), Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti  (Narodne novine, broj 85/15), Zakonu o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine br. 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) i provedbenim propisima donesenim na temelju tih zakona, uz pojačane inspekcijske nadzore za vrijeme turističke sezone radi osiguranja kvalitete pružanja usluga svim potrošačima koji se nalaze u Republici Hrvatskoj.

Turistički inspektori Ministarstva turizma su u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja            2016. godine obavili ukupno 25.024 inspekcijskih nadzora nad poslovanjem pružatelja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu. Od navedenog broja inspekcijskih nadzora, turistički inspektori u 16.513 slučajeva nisu utvrdili povrede propisa, što znači da je 66% nadziranih subjekata i objekata poslovalo u skladu s propisima, dok su u 8.511 (34%) inspekcijskih nadzora turistički inspektori utvrdili ukupno 9.960 raznih povreda propisa.

Za utvrđene povrede propisa turistički inspektori su podnijeli nadležnim prekršajnim sudovima 3.439 optužnih prijedloga za pokretanje prekršajnih postupaka, izdali 667 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od  2.208.649,18 kuna, naplatili 5.811 kazni na mjestu izvršenja prekršaja u ukupnom iznosu od 10.654.900,00 kuna.

Turistički inspektori su, u izvještajnom razdoblju, donijeli ukupno 2.701 upravno rješenje, od čega se 341 rješenje odnosilo na zabranu daljnjeg pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu, u dijelu u kojem se pružaju suprotno izdanom rješenju nadležnog ureda, odnosno Ministarstva turizma, 2.087 rješenja odnosilo se na otklanjanje utvrđenih nedostataka i nepravilnosti u određenom roku, 42 rješenja odnosila su se na zabranu daljnjeg pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu, jer pružatelj ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu nije u rješenjem određenom roku otklonio utvrđene nedostatke i nepravilnosti, 7 rješenja odnosilo se na zabranu pružanja ugostiteljskih usluga u objektu u kojem su utvrđeni nedostatci i nepravilnosti ugrožavali zdravlje i život gostiju ili zaposlenog osoblja, te su se 3 rješenja odnosila na naredbu prodavatelju usluge da vrati više naplaćeni iznos oštećenom kupcu usluge, dok su se ostala upravna rješenja odnosila na zabranu pružanja ugostiteljskih usluga ugostitelju koji se nije pridržavao propisanog radnog vremena i rješenja o zabrani kampiranja na zemljištu u privatnom vlasništvu, izvan kampova iz skupine »Kampovi« i kampova u domaćinstvu i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, ili na javnoj površini.

Od ukupno 9.960 inspekcijskim nadzorima utvrđenih povreda propisa, a vezano za zaštitu gostiju i putnika, kao potrošača,  2.087 odnosilo se na utvrđivanje nedostataka i nepravilnosti, 1.151 odnosilo se na onemogućavanje podnošenja pisanog prigovora gostima u ugostiteljskim objektima, odnosno u domaćinstvima i na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, 341  odnosilo se na pružanje ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu suprotno rješenju nadležnog ureda, odnosno Ministarstva turizma, 843 odnosilo se na neisticanje cijena usluga, 301  odnosilo se na neutvrđivanje normativa o utrošku namirnica za pojedino jelo, piće i napitak, 181 odnosilo se na oglašavanje i reklamiranje usluga i isticanje poruka u komercijalnom poslovanju, vrste i kategorije ugostiteljskog objekta, posebnog standarda, odnosno oznake kvalitete koja nije utvrđena rješenjem nadležnog ureda, odnosno Ministarstva, 68 odnosilo se na neizdavanje računa za pružene usluge, u 57 slučajeva pružatelji usluga u turizmu nisu vodili knjige žalbi, u 44 slučaja u ugostiteljskom objektu za smještaj nisu bili osigurani gosti od posljedica nesretnog slučaja, u 5 slučajeva turistička agencija nije osigurala jamčevinu, u 2 slučaja turistička agencija nije putniku prilikom uplate iznosa za turistički paket-aranžman izdala potvrdu o osiguranju jamčevine, u 4 slučaja turistička agencija nije s osiguravateljem sklopila ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu koju bi prouzročila putniku neispunjenjem, djelomičnim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obveza koje se odnose na paket-aranžman.

4.4. INSPEKCIJA PROIZVODNJE I PROMETA EKSPLOZIVNIH TVARI

Ministarstvo unutarnjih poslova nadležno je tijelo za nadzor eksplozivnih tvari na tržištu Republike Hrvatske, te je ujedno i kontaktno mjesto u Sustavu brze razmjene službenih obavijesti o proizvodima koji predstavljaju rizik za zdravlje i sigurnost potrošača (RAPEX).

U eksplozivne tvari koje se mogu naći u maloprodaji ubrajaju se pirotehnička sredstva razreda I, II, III, T1 i P1 i streljiva.

Na tržištu Republike Hrvatske u maloprodaji mogu se nalaziti isključivo pirotehnička sredstva i streljiva koja su stavljena u promet sukladno članku 6. Zakona o eksplozivnim tvarima (Narodne novine, br.178/04, 109/07, 67/08 i 144/10).

Pirotehnička sredstva razreda I mogu se prodavati tijekom cijele godine, dok se pirotehnička sredstva razreda II, III, T1 i P1 mogu prodavati od 15. prosinca do 1. siječnja samo u prodavaonicama oružja i streljiva ili u prodavaonicama koje imaju odobrenja za prodaju pirotehničkih sredstava.

Streljivo se isključivo prodaje u prodavaonicama oružja i streljiva, a može se prodavati samo fizičkim osobama koja posjeduju oružni list izdan od Ministarstva unutarnjih poslova.

Nadzor nad tržištem obavljaju nadzornici i inspektori Ministarstva unutarnjih poslova.

Redovni nadzor eksplozivnih tvari obavlja se tijekom cijele godine.

U razdoblju od 15. prosinca do 1. siječnja  obavljaju se pojačani nadzori maloprodaje pirotehničkih sredstva (operativna akcija „Mir i Dobro“).

Izvanredni nadzori obavljali su se po prijavi građana, obrtnika te pravnih osoba kad postoji opravdana sumnja da se obavljaju radnje koje su u suprotnosti sa odredbama Zakona o eksplozivnim tvarima ili kad postoji opravdana sumnja da se na tržištu nalazi opasan proizvod.

Nakon utvrđivanja nepravilnosti ili nesukladnosti, poduzimale su se potrebne mjere sukladno Zakonu o eksplozivnim tvarima, a u slučaju sumnje u opasnost proizvoda,  isti se  povlači sa tržišta te se daje na ispitivanje u ovlašteni laboratorij.

U sklopu RAPEX-a, kontakt osobe, ukoliko je potrebno, kontaktiraju kontaktnu točku u svrhu razmjena informacija i obavijesti.

Također, kontakt osobe redovno prate obavijesti putem RAPEX SUSTAVA te ukoliko se pojave obavijesti koje se odnose na pirotehnička sredstva ili streljiva koja predstavljaju ozbiljan rizik za zdravlje i sigurnost potrošača, Inspekcija proizvodnje i prometa eksplozivnih tvari Ministarstva unutarnjih poslova poduzima sve potrebne mjere kao i nadzore u svrhu utvrđivanja postojanosti predmetnih proizvoda na tržištu Republike Hrvatske te o svim poduzetim mjerama obavješćuje kontaktnu točku.

Od 2013. do 2016. godine putem RAPEX SUSTAVA zaprimljene su obavijesti za 44 pirotehnička sredstva i jednu vrstu streljiva.  U pogledu navedenih pirotehničkih sredstava  provedeni su nadzori i utvrđeno je da se ista nisu ni nalazila, te da nisu niti stavljena u promet na području Republike Hrvatske, o čemu je pravovremeno obaviještena kontaktna točka u Republici Hrvatskoj.

Za streljivo proizvođača Sako Ltd iz Finske, zaprimljena je obavijest u kojoj je Republika Hrvatska bila navedena kao zemlja destinacija.  Hitnim nadzorom utvrđeno je da se predmetno streljivo nalazilo na području Republike Hrvatske te su poduzete potrebne mjere za povlačenjem streljiva s tržišta i vraćanjem proizvođaču, o čemu je kontaktna točka bila odmah obaviještena. (dostavljena službena RAPEX reakcija).

Vezano za Program zajedničkih inspekcija nadzora Ministarstva unutarnjih poslova i Ministarstva gospodarstva, čija je provedba bila planirana kroz Program zajedničkih inspekcijskih nadzora a koji donosi Povjerenstvo za koordinaciju između inspekcija nadležnih za nadzor tehničkih proizvoda stavljenih na tržište Republike Hrvatske, obavljeni su zajednički inspekcijski nadzori u prosincu 2013., 2014. i 2015. godine.

5. EDUKACIJA I INFORMIRANJE POTROŠAČA

Sukladno standardima Europske unije, jedna od glavnih zadaća zemalja članica u provedbi politike zaštite potrošača je osigurati potrošačima bolju informiranost o njihovim pravima i mogućnosti njihove zaštite, odnosno uspostava djelotvornih alata (right tools) koji su razumljivi, dostupni i učinkoviti za potrošače. Primjerice, jedan od glavnih ciljeva strategije Europske komisije („A European Consumer Agenda - Jačanje povjerenja i rasta“ za razdoblje od 2012. do 2020.) je osnaživanje potrošača, odnosno poboljšanje njihove dobrobiti. Navedeno je moguće ostvariti kroz edukaciju, informiranje, savjetovanje potrošača i učinkovitim rješavanjem potrošačkih sporova.

Činjenica da je potrošač ekonomski slabija strana na tržištu, te da trgovac raspolaže s više znanja i informacija o proizvodima koje prodaje u odnosu na potrošača koji ih kupuje može dovesti do neravnoteže na tržištu. Stoga su glavne okosnice ove politike savjetovanje potrošača, permanentna edukacija i informiranje potrošača kao i učinkoviti instrumenti rješavanja pritužbi i sporova potrošača.

Nakon ulaska Republike Hrvatske u članstvo Europske unije, a sukladno općem cilj Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2013. - 2016. godine, podizanje znanja o pravima potrošača provodilo se putem aktivnosti koje su bile usmjerene na kontinuirano educiranje i informiranje javnosti o svim relevantnim potrošačkim pitanjima, a kako bi potrošačima olakšali snalaženje u mnoštvu složenih propisa i omogućilo učinkovitije ostvarivanje njihovih prava.

Svjesni činjenice da su propisi kojima su implementirani europski standardi zaštite potrošača ponekad veoma složeni i potrošačima i trgovcima, intenzivnije se radilo na edukaciji i informiranju svih dionika na tržištu, a  Ministarstvo gospodarstva je većinu svojih aktivnosti usmjerilo upravo na ostvarenje ovog važnog cilja u provedbi politike zaštite potrošača.

S tim u vezi, organiziran je čitav niz tematskih okruglih stolova i konferencija u cilju podizanja razine znanja ukupne javnosti o pojedinim potrošačkim pitanjima kao i sagledavanja problematika sa svih aspekata te pronalaženja odgovarajućih rješenja i unapređenja procedura.

Svjetski dan prava potrošača svake godine 15. ožujka aktualizira raspravu o pitanjima i problemima vezanim uz područje zaštite potrošača. Tim povodom u Republici Hrvatskoj svake godine organizirane su konferencije na nacionalnoj, regionalnoj, odnosno lokalnoj razini.

Tako je u ožujku 2013. godine u organizaciji Ministarstva gospodarstva i Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj, a povodom obilježavanja Tjedna jedinstvenog tržišta Europske unije, u Zagrebu održana Konferencija pod nazivom "Iskoristimo prednosti jedinstvenog tržišta Europske unije".

Na konferenciji je održana i radionica na temu "Trgovina i e-trgovina - s aspekta trgovaca i potrošača", na kojoj je zaključeno kako je razvoj elektroničkog poslovanja od ključne važnosti za ubrzanje poslovnih procesa, veću transparentnost, kao i smanjenje troškova poslovanja. Također, govorilo se i o administrativnim preprekama prilikom poslovanja trgovaca koji se bave grupnom online trgovinom. Zaključeno je da je potrebno više raditi i na medijskoj promociji kupovine putem interneta, obzirom da glavni razlog nekupovine leži u nepovjerenju samih kupaca.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana potrošača, Ministarstvo gospodarstva je u ožujku 2014. godine organiziralo Konferenciju pod nazivom "Hrvatski potrošač na jedinstvenom tržištu EU", u sklopu koje su održane dvije panel diskusije na temu "Zaštita potrošača - izazovi i prilike za gospodarstvo" i "Rješavanje pritužbi potrošača", a na kojima su bili prisutni predstavnici državnih institucija, lokalne i regionalne samouprave te udruga za zaštitu potrošača.

Također, u organizaciji Ministarstva gospodarstva i Hrvatske gospodarske komore 2015. godine održana je konferencija povodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite potrošača pod nazivom „Internet trgovina i potrošači“.

Putem ove konferencije javnost je informirana o postignutim rezultatima u području internet trgovine, potaknuta je razmjena iskustava te unaprijeđena suradnja svih dionika u ovom području. Kroz izlaganja i diskusiju na konferenciji je raspravljano o tome jesu li potrošači dovoljno zaštićeni prilikom kupnje na internetu, koje su obveze trgovaca koji prodaju putem internet trgovine, kako je internet trgovina regulirana u RepubliciHrvatskoj, te koji je značaj internet trgovine na nivou Republike Hrvatske i Europske unije.

Ministarstvo gospodarstva, u suradnji s partnerima Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom, a povodom Svjetskog dana zaštite prava potrošača, organiziralo je 2016. godine u Zagrebu konferenciju pod nazivom „Novi trendovi u rješavanju potrošačkih sporova“.

Cilj konferencije o novim trendovima u rješavanju potrošačkih sporova bio je pomoći boljem razumijevanju mehanizama alternativnog rješavanja potrošačkih sporova, predstaviti nove mogućnosti, razviti dijalog između svih zainteresiranih strana te potaknuti veću uključenost i suradnju.

Na konferenciji je naglašeno kako Ministarstvo gospodarstva, kao nositelj politike zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj, poboljšava nacionalni zakonodavni okvir kako bi se našim potrošačima i trgovcima omogućio jednostavan i brz pristup alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, posredovanjem za to specijaliziranih tijela, bez dodatnog opterećenja pravosudnog sustava ili strana u sporu.

Donošenjem Zakona o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova (ARS), kojim se u nacionalno zakonodavstvo prenosi Direktiva o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova i uređuje provedba Uredbe o online rješavanju potrošačkih sporova, trgovci sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i potrošači sa prebivalištem u Europskoj Uniji svoj prekogranični ili domaći spor nastao pri internetskoj kupnji moći će rješavati i putem interneta - na zajedničkoj Platformi za on-line rješavanje potrošačkih sporova čime će se omogućiti jednostavno, učinkovito, brzo i jeftino izvansudsko rješavanje sporova između potrošača i trgovaca. Također, pridonijet će se i daljnjem razvoju internetske trgovine te povećanju povjerenja i trgovaca i potrošača u jedinstveno tržište.

Zaključeno je da alternativno rješavanje sporova sve više prihvaćaju i trgovci i potrošači.

U radu konferencije sudjelovali su brojni ugledni panelisti – predstavnici sudova časti i centara za mirenje, potrošačkih udruga, regulatornih agencija i osiguravatelja.

Kako je veliki broj potrošača tražio zaštitu svojih prava na području financijskih usluga organizirana su brojna događanja na temu financijske pismenosti na kojima su aktivno sudjelovali i predstavnici Ministarstva gospodarstva.

Tako se Republika Hrvatska 2014. godine po prvi puta uključila u obilježavanje Svjetskog tjedna novca (Global Money Week), čiji je cilj financijskim obrazovanjem omogućiti građanima stjecanje financijske kompetencije, nužne u svakodnevnom životu.

Slijedom navedenog, u ožujku 2014. godine održan je Okrugli stol pod nazivom "Financijskim obrazovanjem do financijske pismenosti", na kojemu je istaknuta važnost financijskog obrazovanja, kao procesa izgradnje kompetencija kojim pojedinci podižu svoje razumijevanje financijskih proizvoda i sadržaja te putem informacija, poučavanja i objektivnih savjeta razvijaju vještine i samopouzdanje, kako bi mogli postati svjesniji financijskih rizika, ali i prilika za informirane odluke, te kako bi znali kome se obratiti za pomoć, izgraditi prikladne stavove i reakcije, a radi poboljšanja svog financijskog položaja i dobrog upravljanja novcem.

Od 2015. godine Republika Hrvatska se uključuje i u obilježavanje Europskoga tjedna novca, (European Money Week), čiji je cilj skrenuti pozornost na potrebu što ranijeg uključivanja mladih u obrazovanje za financijsku pismenost te ih potaknuti na razmjenu dobrih iskustava. Tako je u ožujku 2015. godine održan  Okrugli stol pod nazivom "'Financijskom pismenošću do zadovoljnijih građana“.

Osim toga, u sklopu Svjetskog tjedna novca, financijske institucije uključile su se u šire informiranje svih građana, a osobito mladih, o radu banaka, osiguravatelja, Zagrebačke burze i drugih financijskih institucija, kao dijela aktivnosti vezanih za financijsko obrazovanje.

U ožujku 2016. godine u sklopu obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca u Republici Hrvatskoj, a u cilju sustavnog i trajnog poticanja učenja o financijskoj pismenosti, kako bi što više građana, posebice mladih, steklo financijsko obrazovanje, organizirane su brojne aktivnosti, okrugli stolovi, posjeti učenika i studenata državnim i financijskim institucijama, studentske debate, predavanja za srednjoškolce i studente širom Hrvatske, prigodne nagradne igre i prezentacije, te mnoge druge aktivnosti. Osim toga, financijske institucije bile su uključene i u šire informiranje građana, a osobito mladih, o radu banaka, osiguravatelja, mirovinskih fondova, Zagrebačke burze i drugih financijskih institucija.

Održan je Okrugli stol na temu "Financijska pismenost i mladi", a na kojem je naglašeno kako edukacija o financijskoj pismenosti mora biti zajednički napor regulatora, industrije, udruga, građanskih inicijativa i ostalih dionika. Također je ukazano na važnost osvještavanja i upoznavanja mlade populacije s pitanjima iz područja javnih financija o državnim troškovima, deficitu i državnom dugu. Istaknuto je da se posebna pozornost posvećuje financijskoj pismenosti malih i srednjih poduzetnika te kako se radi na povezivanju financijskih institucija s jedne strane i poslovnih subjekata s druge strane.

Na Okruglom stolu je također predstavljeno i istraživanje financijske pismenosti, koje su krajem prošle godine provele Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Hrvatska narodna banka u suradnji s Ministarstvom financija, prema metodologiji OECD-a, a u kojem je sudjelovalo više od 1000 ispitanika od 18 do 79 godina. Istraživanje je pokazalo kako je prosječna ocjena financijske pismenosti hrvatskih građana 11,7 bodova od ukupno 21 boda. Pri tome je najniža financijska pismenost kod mladih osoba, a najviša kod građana s visokim obrazovanjem te u kućanstvima s većim primanjima.

Stoga je nužna edukacija u tom području mlađih osoba te onih s nižim primanjima, a istraživanje je dobra polazna osnova za kreiranje mjera u tom području.

U projektima Svjetskog i Europskog tjedna novca u Republici Hrvatskoj sudjelovali su: Ministarstvo financija, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska udruga banaka, Hrvatska narodna banka, Hrvatski ured za osiguranje, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Hrvatska gospodarska komora, Udruga društava za upravljanjem mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava te Hrvatska udruga poslodavaca

Ministarstvo gospodarstva također je prepoznalo važnost unaprjeđenja financijske pismenosti potrošača, pa se s toga tijekom 2015. godine u suradnji s Europskom komisijom provodila aktivnost u sklopu kampanje „Potrošači upoznajte svoja prava“, a u okviru koje se vršila edukacija potrošača korisnika financijskih usluga.

Također, radi unaprjeđenja prava potrošača u pojedinim sektorima, u okviru Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača, osnovano je Povjerenstvo za financijske usluge, a u cilju operativnijeg bavljenja problematikom navedenog sektora, odnosno aktualnim događajima i temama na financijskom tržištu.

Nadalje, u organizaciji Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) 2015. godine održana je konferencija pod nazivom "Financijske usluge - što znati i na što paziti?  Na konferenciji je naglašena važnost pravovremenog informiranja korisnika usluga u svrhu upoznavanja s rizicima povezanim s određenom financijskom uslugom ili proizvodom prije stupanja u poslovni odnos, a predstavljene su i edukativne brošure HANFA-e namijenjene korisnicima i potencijalnim korisnicima financijskih usluga. Kroz pet brošura su razumljivim i jednostavnim jezikom objašnjeni pojmovi povezani s tržištem kapitala, investicijskim fondovima, mirovinskim fondovima, osiguranjem i leasingom.

U organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje, u lipnju 2015. godine, održana je panel diskusija pod nazivom "Alternativno rješavanje sporova i osiguranje".

U okviru panel diskusije je između ostalog naglašena nužnost jačanja instituta izvansudskog rješavanja potrošačkih sporova, što je zadaća svih članica Europske unije temeljem Ugovora kojima se reguliraju prava potrošača. Postupci u izvansudskom rješavanju sporova vode se uz sudjelovanje nezavisnih pravnih stručnjaka, predstavnika potrošača i predstavnica trgovaca, a njihova je prednost manja formalnost postupka, te brže i jeftinije rješavanje potrošačkih sporova.

Zaključeno je da se u državama članicama Europske unije bilježi snažan rast broja postupaka mirenja u osiguranju, koja provode posebna tijela, te kako mirenje mora biti sastavni dio poslovne politike osiguratelja jer pridonosi jačanju povjerenja potrošača, nastavku poslovnog odnosa s klijentima nakon postupka mirenja, te naravno pridonosi i značajnom smanjenju troškova koji se izdvajaju za postupke pred sudovima.

Provođenje navedenih događanja omogućilo je razvijanje otvorenog dijaloga između svih dionika po pitanju financijskih i osiguravateljnih usluga u Republici Hrvatskoj te je omogućeno  prepoznavanje prilika za unapređenje odnosa potrošača i trgovaca, kao i dijeljenje ideja, povratnih informacija i iskustva, a u cilju poticanja bolje poslovne prakse.

Tijekom razdoblja provođenja Nacionalnog programa zaštite potrošača održane su i brojne edukacije poslovne zajednice na temu novosti u novom Zakonu o zaštiti potrošača. Navedene edukacije provođene su u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom udrugom poslodavaca i Hrvatskom obrtničkom komorom, a predstavnici tvrtki upoznati su s novinama u Zakonu o zaštiti potrošača koje se odnose na poslovnu zajednicu, kao i s implementacijom navedenog Zakona u praksi.

Obzirom da je Republika Hrvatska turistička zemlja, sigurnost proizvoda i usluga, zaštita gostiju kao potrošača u smislu osiguranja kvalitete usluga, normativa, pridržavanja cijena usluga, izdavanje računa i drugo, su vrijednosti koje sustav zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj podržava, a s ciljem što bolje zaštite ekonomskih interesa potrošača pri kupnji proizvoda i usluga. Tijekom ljeta pozornost se posvećuje što kvalitetnijoj provedbi turističke sezone, što znači i zaštiti naših gostiju te su tijekom 2014. i 2015. godine kroz seriju ciljanih seminara turistički djelatnici i članovi jedinica lokalne samouprave upoznati sa sustavom zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj.

Sudionicima seminara predstavljena je politika zaštite potrošača u Republici Hrvatskoj, te su upoznati s novitetima u Zakonu o zaštiti potrošača koji se odnose na trgovce koji posluju u sektoru turizma, posebice s odredbama koje se odnose na informiranje potrošača o proizvodu i usluzi, pravu na jednostrani raskid ugovora, kao i prodaji na daljinu i prodaji izvan poslovnih prostorija.

Također, predstavljen je i rad Europskog potrošačkog centra Hrvatska koji, kao dio mreže Europskog potrošačkog centra (ECC-Net), daje savjete i osigurava informacije o prekograničnoj kupovini te pomaže potrošačima, u suradnji s drugim Europskim potrošačkim centrima, u rješavanju prekograničnih pritužbi i sporova.

Vezano uz Direktivu o paket aranžmanima, predstavljene su neke od novina koje donosi revizija postojeće Direktive, kao i koristi koje će doprinijeti konkurentnosti organizatora putovanja iz RH na tržištu EU, kao i potrošačima.

Hrvatski mediji na državnoj i lokalnoj razini također su uvelike doprinijeli informiranju javnosti o važnosti zaštite potrošača. O problematici zaštite potrošača redovito su izvještavali u informativnim i tematskim emisijama u kojima su sudjelovali djelatnici Službe za politiku zaštitu potrošača. Specijalizirane emisije na Hrvatskoj radioteleviziji, 24sata TV, Hrvatskom radiju i Radio Sljemenu („Potrošački kod“, „Dobro jutro Hrvatska“, „Glas potrošača“ i „Se bum vas tužil“) uspjele su svojim zanimljivim potrošačkim temama skrenuti pozornost javnosti na aktualne probleme s kojima se potrošači svakodnevno susreću i time direktno utjecati na podizanje razine javne svijesti o potrebi zaštite potrošača.

U proteklom razdoblju, kako bi se doprinijelo što većoj informiranosti i educiranosti te općem znanju o potrošačkim pravima, provodila se i edukacija studenata i učenika, kao i nastavničkog osoblja u školskim i predškolskim ustanovama, tiskani su edukativni materijali te su se provodile tematske medijske kampanje.

U suradnji sa oglašivačem „24 sata“ tijekom 2013. i 2014. godine, provodila se javna kampanja putem koje je izvršena  promocija besplatnog telefona za potrošače 0800 400 408, banerima i PR člancima na „24sata.hr“ i „Pametnakuna.hr“, Fiksni boks za pitanja i odgovore na web stranici „Pametnakuna.hr“ – Vi pitate - Ministarstvo odgovara, objava različitih informativnih oglasa kao i provođenje ankete među potrošačima na web stranici „Pametnakuna.hr.“

Provedba svih navedenih aktivnosti omogućila je preventivnu edukaciju potrošača radi promicanja njihovih prava i ekonomskih interesa, naročito prije sklapanja ugovora sa trgovcem, te izravno doprinijela rješavanju potrošačkih problema, kao i podizanju ukupne razine znanja o potrošačkim pravima.

Ministarstvo gospodarstva tijekom proteklog razdoblja bilo je aktivno i u provedbi projekata Europske komisije putem kojih se provodi edukacija o temama iz područja  zaštite potrošača.

Tako, s ciljem započinjanja edukacije potrošača od najranije dobi, Europska Komisija je pokrenula društvenu web stranicu „Consumer Classroom“, koja putem interaktivnih i „user friendly“ alata prosvjetnim djelatnicima olakšava izradu nastavnih programa, a putem kojih se educira mlađa dobna skupina stanovništva.

Program „Consumer Champion“, koji je financiran od strane Europske komisije, promiče  razmjenu dobre prakse između stručnjaka iz nevladinog sektora, a provodi se putem umrežavanja platformi, e-learning tečajeva, tečajeva razredne nastave, te putem stručnih tečajeva.

Kako razina svijesti o pravima potrošača nije dovoljno razvijena u svim državama članicama Europske unije, a znanje potrošača o njihovim pravima i sposobnost ostvarivanja tih prava nisu zadovoljavajući, Europski parlament i Vijeće odlučili su da se u državama članicama koje su pristupile Europskoj uniji od 2004. godine nadalje provode informativne kampanje o pravima potrošača kako bi se poboljšala razina informiranosti potrošača i podigla svijest o njihovim pravima i interesima. U skladu s tom odlukom Europska komisija je u listopadu 2014. započela s provedbom informativne kampanje o pravima potrošača u Hrvatskoj.

Glavni ciljevi kampanje bili su podizanje svijesti o pravima potrošača, poticanje potrošača na traženje informacija i savjeta od potrošačkih udruga, ali i osvještavanje hrvatskih tvrtki o postupanju u skladu s pravima potrošača. Hrvatski potrošači, kao i poslovna zajednica, bili su informirani o potrošačkim pravima koja ostvaruju u Republici Hrvatskoj, ali i u ostalim zemljama Europske unije.

Slične su kampanje provedene u zemljama koje su pristupile Europskoj uniji od 2004. godine, a kampanja u Hrvatskoj provedena je u razdoblju od listopada 2014. do listopada 2015. godine. Aktivnosti za vrijeme trajanja kampanje uključivale su televizijsko i internetsko oglašavanje, održavanje internetske stranice ( www.prava-potrosaca.hr ), Facebook stranice i YouTube kanala, niz okruglih stolova sa sudionicima iz poslovne zajednice, te distribuciju informativnih brošura na različitim javnim događanjima koja su organizirana unutar 12 mjeseci. Glavne teme kampanje bile su potrošačka prava u slučajevima kupnje putem interneta, potrošačkih kredita i telekomunikacijskih pretplata.

5.1. UDRUGE ZA ZAŠTITU POTROŠAČA

5.1.1. PROJEKTI INFORMIRANJA I EDUKACIJE

Republika Hrvatska je prepoznala važnost stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva, kao jedne od pretpostavki i mjerila demokracije i stabilnosti političkoga sustava svake zemlje. Intenzivnom suradnjom s nevladinim sektorom, odnosno dobro strukturiranim udrugama za zaštitu potrošača u području informiranja i edukacije potrošača značajno se doprinijelo višoj razini informiranosti potrošača kao i senzibiliziranju javnosti za ovu problematiku.

U Republici Hrvatskoj važnu ulogu u ovim procesima imaju udruge za zaštitu potrošača.

Informiranje i edukaciju potrošača Ministarstvo gospodarstva provodilo je u suradnji s udrugama za zaštitu potrošača, i to putem natječaja, a na temelju kojih su se dodjeljivala nepovratna financijska sredstva za provođenje projekata, a putem kojih su udruge za zaštitu potrošača provodile informiranje i edukaciju potrošača o svim važnijim potrošačkim temama.

Za projekt „Informiranje i edukacija potrošača u 2013. godini“, sukladno natječaju, financijske potpore dodijeljene su udrugama za provođenje projekata u području financijske pismenosti i pružanja usluga elektroničkih komunikacija u ukupnom iznosu od 219.336,93 kuna:

1. „Potrošački forum“ udruga za zaštitu i promicanje potrošačkih prava građana, Osijek, za projekt: „Isplati se znati!“, u iznosu od 104.700,00 kuna

2. Hrvatski institut za financijsku edukaciju, Zagreb, za projekt: „Abeceda financija za mlade“, u iznosu od 48.810,00 kuna

3. „ROZP“ - regionalna organizacija zaštite potrošača, Karlovac, za projekt: „Pročitao sam i slažem se!“, u iznosu od 65.826,93 kuna.

Udruga „Hrvatski institut za financijsku edukaciju“ iz Zagreba je u sklopu projekta „Abeceda financija za mlade“ izradila mrežnu stranicu na kojoj se objavljuju teme vezane za upravljanje osobnim financijama, a s ciljem da se kontinuiranom financijskom edukacijom, već od rane dobi omogućuje razvijanje vještina i kompetencija koje rezultiraju kasnijim donošenjem informiranih odluka i prepoznavanju potencijalnih rizika prije zaključivanja ugovora o korištenju financijskih proizvoda i usluga.

U sklopu projekta „Pročitao sam i slažem se!“ udruge „ROZP - Regionalna organizacija zaštite potrošača“ iz Karlovca izrađena je mrežna stranica putem koje se potrošači mogu informirati i educirati o svojim pravima iz područja usluga elektroničkih komunikacija.

U sklopu projekta „Isplati se znati!“, udruge „Potrošački forum – udruga za zaštitu i promicanje potrošačkih prava“ iz Osijeka održane su savjetodavne radionice za osobnu potrošnju, savjetodavne radionice za stariju populaciju vezano za potpisivanje ugovora s pružateljima telekomunikacijskih usluga, te savjetodavne radionice koje se odnose na područje ovrha. Također, tiskani su i edukativni materijali iz područja telekomunikacijskih usluga i ovršnog prava.

Sve navedeno građanima je dostupno na mrežnim stranicama udruga za zaštitu potrošača koje su provodile navedene projekte, kao i na mrežnoj stranici zaštite potrošača Ministarstva gospodarstva.

Uz navedene inovativne i raznovrsne metode provedbe projekata, organizirani su okrugli stolovi i konferencije, tiskane su brojne brošure, insertirane su korisne upute u najčitanije dnevne novine, te su ostvareni brojni istupi u javnim medijima kao i u radio i tv emisijama za potrošače.

Aktivnosti udruga su, kao i proteklih godina, bile usmjerene na kreiranje i unapređivanje različitih alata koji potrošaču omogućuju edukaciju i jednostavnije ostvarivanje svojih potrošačkih prava. Sve navedeno značajno doprinosi edukaciji potrošača koja bi trebala podići razinu njihova znanja o svojim pravima i motivirati ih na mijenjanje navika i bolje prepoznavanje potrošačkih prava i obveza na tržištu roba i usluga.

Uslijed smanjenja financijskih sredstava u državnom proračunu, navedeni projekti nisu provođeni u razdoblju 2014. do 2016. godine.

5.1.2. PROVEDENE AKTIVNOSTI UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA

5.1.2.1. Glas potrošača Vinkovci

Centar za zaštitu potrošača Vukovarsko-srijemske županije „Glas potrošača“ djeluje od 2001. godine. Predmetna udruga nema niti jednog zaposlenog, a posao odrađuju volonteri. U uredu svaki dan radi nekoliko volontera koji bez naknade savjetuju potrošače putem telefona i mail-a u vremenu od 9,00-13,00 sati.

Dana 10. ožujka 2016. godine potpisan je Sporazum o suradnji između Grada Vinkovaca i Centra za zaštitu potrošača Vukovarsko-srijemske županije „Glas potrošača“.

Volonteri „Glasa potrošača“ članovi su različitih povjerenstava vezanih za reklamacije potrošača kod trgovaca (Plinara istočne Slavonije d.o.o. Vinkovci, HEP, Vinkovački vodovod), te zastupaju potrošače u sporovima pred institucijama (Tržišna inspekcija, HAKOM i dr.), te u komunikaciji s odvjetničkim uredima.

Nadalje, Centar za zaštitu potrošača Vukovarsko-srijemske županije „Glas potrošača“ u suradnji s Gradom Vinkovcima informirao je, savjetovao i zastupao potrošače  s područja Vinkovaca u ostvarivanju njihovih prava i obveza. Tiskani su i distribuirani edukativni materijali u vezi korištenja vodnih usluga, dimnjačarskih usluga, sakupljanja otpada, podnošenja prigovora potrošača prema trgovcima, te opskrbe prirodnim plinom.

Do kraja IV. kvartala 2016. planira se distribucija letka „Vodič kroz ovršni postupak i blokadu računa“ koji će konkretnije upoznati potrošače sa njihovim pravima.

5.1.2.2. „Korana“ Udruga za zaštitu potrošača grada Karlovca

Udruga za zaštitu potrošača grada Karlovca „Korana“ u razdoblju od 2014. do 2016. godine provodila je projekt pod nazivom „Ured za savjetodavnu pomoć“, koji je odobren i financiran od strane Grada Karlovca. Osnovna aktivnost navedenoga projekta bila je pružanje savjetodavne pomoći građanima grada Karlovca, ali i šire. Savjetovanje se provodilo u uredu za savjetodavnu pomoć, putem telefona, elektroničke pošte, društvenih mreža, te održavanjem predavanja o aktualnim temama u raznim institucijama (škole, dječje knjižare, prostorije udruge).

5.1.2.3."Potrošački forum" Udruga za zaštitu i promicanje potrošačkih prava građana

U sklopu projekta „Savjetovanje potrošača, financiranog od strane Ministarstva gospodarstva, djelatnici Savjetovališta u Osijeku rješavali su upite potrošača pristigle putem jedinstvenog telefonskog broja za potrošače – 072/414-414, putem Centralnog informacijskog sustava zaštite potrošača, običnom poštom ili osobnim savjetovanjem (osobni dolazak u udrugu).

Aktivnosti savjetovanja potrošača obuhvaćaju pojašnjenje propisa i postupaka za ostvarivanje prava i ekonomskih interesa potrošača, pomoć pri rješavanju konkretnih upita potrošača koji se odnose na kršenje njihovih prava od strane trgovaca, posredovanje pri rješavanju nastalih problema između potrošača i trgovaca na zahtjev potrošača, redovan unos podataka o rješavanju upita potrošača u Centralni informacijski sustav zaštite potrošača, te suradnju s ostalim savjetovalištima i Ministarstvom gospodarstva na provedbi navedenog projekta.

Tijekom 2013. godine potrošačima je pruženo ukupno 3.978 savjeta, 2014. godine 4.555 savjeta, 2015. godine 5.452 savjeta, dok je u 1. kvartalu 2016. godine potrošačima pruženo 987 savjeta.

Članovi udruge sudjelovali su u radu sljedećih tijela: Nacionalno vijeće za zaštitu potrošača, Savjetodavno vijeće Hrvatske agencije za hranu, Sudovi časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtničkoj komori, Savjeti u gradovima, te Povjerenstva za reklamacije potrošača pri davateljima javnih usluga.

Također, potrebno je istaknuti sudjelovanje članova udruge u radu Radne skupine za razdjelnike i Povjerenstva za financijske usluge pri Nacionalnom vijeću za zaštitu potrošača, kao i u javnim raspravama vezano uz nacrte prijedloga propisa iz područja zaštite potrošača.

Od ostalih aktivnosti u sklopu rada Udruge ostvarena je suradnja s medijima putem gostovanja u brojnim emisijama (osobito „Potrošački kod“ i „Svi smo mi potrošači), suradnja putem pisanih tekstova, suradnja putem društvenih mreža, suradnja s institucijama poput Ministarstva gospodarstva, Hrvatske agencije za hranu, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske narodne banke, suradnja s drugim udrugama i suradnja sa BEUC-om ( Europska krovna udruga potrošača) preko predstavnika za Republiku Hrvatsku.

Edukacija pojedinih kategorija potrošača provodila se u osnovnim i srednjim školama, na Pravnom fakultetu i Ekonomskom fakultetu u Osijeku, te u umirovljeničkim udrugama.

Projekti i kampanje provedene u razdoblju 2013.-2016. godine od strane „Potrošačkog foruma“:

2013.-2014.

„Isplati se znati“ – projekt namijenjen edukaciji osobama starije životne dobi kroz savjetodavne radionice. Projekt je održan u 5 županija u Republici Hrvatskoj i održano je ukupno trideset savjetodavnih radionica. Teme radionica bile su: sklapanje ugovora sa telekomunikacijskim operaterima, ovršni postupak, te osobna potrošnja. Predmetni projekt financiran je od strane Ministarstva gospodarstva u iznosu od 104.700,00 kn.

2014.

Projekt „Iz šupljeg u prazno“ nastavak je projekta „Isplati se znati“ u okviru kojeg su se održavale savjetodavne radionice na području Grada Osijeka. Projekt je financiran od strane Grada Osijeka u iznosu od 8.000,00 kn.

2014.-2015.

Udruga „Potrošački forum“ sudjelovala je u provođenju kampanje Europske komisije „Potrošači, upoznajte svoja prava!“. Aktivnosti za vrijeme trajanja kampanje uključivale su komunikaciju s potrošačima putem Facebook stranice i YouTube kanala, sudjelovanje na nizu okruglih stolova sa sudionicima iz poslovne zajednice, te distribuciju informativnih brošura na različitim javnim događanjima koja su organizirana unutar 12 mjeseci. Glavne teme kampanje bile su potrošačka prava u slučajevima kupnje putem interneta, potrošačkih kredita i telekomunikacijskih pretplata. Projekt je financiran od strane Europske komisije u iznosu od 15.000 EUR.

Od ostalih aktivnosti provođenih tijekom izvještajnog razdoblja potrebno je istaknuti sudjelovanja na brojnim seminarima, konferencijama, radionicama i okruglim stolovima, sudjelovanje na programu Consumer Champion s ciljem edukacije i podizanja nivoa profesionalnosti savjetnika, mentoriranje pripravnika pravne i ekonomske struke, zaposlenih preko u okviru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa u Savjetovalištu, te osposobljavanje istih za samostalno obavljanje poslova, kao i mentoriranje i rad s brojnim volonterima i njihovo uključivanje u projekte i obavljanje tekućih poslova Udruge.

5.1.2.4 . „ROZP“ – Regionalna organizacija zaštite potrošača

Članice ROZP-a pružale su aktivnu savjetodavnu potporu potrošačima (Uredi za savjetodavnu pomoć potrošačima), a pored toga ROZP je organizirao online savjetodavnu službu. Također, ROZP je osnovao i Klub potrošača na nacionalnoj razini.

Sklapanjem Sporazuma sa gradovima Cresom, Malim Lošinjem, Novskom, Ozljom, Slunjem i Vrbovskim o informiranju, edukaciji i savjetovanju potrošača na njihovom području, ROZP je započeo neposrednu suradnjom s lokanim samoupravama.

Osim navedenih gradova koji imaju Sporazum sa ROZP-om, jedino gradovi Karlovac i Zagreb, te Međimurska županija redovno su raspisivali natječaje za sufinanciranje rada udruga za zaštitu potrošača.

U izvještajnom razdoblju, u aktivnosti ROZP-a uključene su mlade obrazovane osobe. Kako bi se privukli mladi, ROZP je krenuo sa osnivanjem Klubova, pa je tako osnovan Klub „Zlatna Dolina“ u Požegi koji okuplja nezadovoljne potrošače javnih usluga. Također je osnovan Klub „Slunjčica“ – klub potrošačica, što je prvi oblik organiziranja potrošačica.

ROZP je podnijela zahtjev za članstvo u BEUC-u ( Europska krovna udruga potrošača), u okviru kojega djeluju i surađuju nevladine udruge za zaštitu potrošača na europskoj razini.

5.1.2.5. Udruga za zaštitu potrošača grada Koprivnice

Grad Koprivnica i Koprivničko-križevačka županija kao servisi svih građana grada i županije prepoznali su rad Udruge za zaštitu potrošača Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije na aktivnostima informiranja i educiranja te promicanju prava i interesa potrošača te su se donacijom za projekte aktivno uključili u sustavno unaprjeđenje politike zaštite potrošača na području županije sukladno odredbama Nacionalnog programa zaštite potrošača za razdoblje 2013. - 2016. godine.

Tijekom razdoblja od 2013. do 2016.godine provedena su četiri programa/kampanje kojima su obuhvaćeni razni poslove i aktivnosti vezani za zaštitu građana-potrošača Grada Koprivnice i Koprivničko-Križevačke županije.

Glavne zadaće u provedbi projekata bile su: sustavno podizanje razine znanja i opće svijesti građana potrošača, savjetovanje građana o njihovim potrošačkim pravima, savjetodavna pomoć pri ostvarenju zakinutih potrošačka prava građana, osnaživanje kapaciteta udruge i održivost aktivnosti udruge po završetku programa.

Provedene aktivnosti projekata omogućile su: aktivan dežurni potrošački info telefon za svakodnevne upite građana, kao i svakodnevni kontakt i rad s građanima, održavanje informativno-edukacijskih predavanja u gradskoj knjižnici u Koprivnici o aktualnim potrošačkim temama, održavanje građanskog informativnog potrošačkog pulta u županijskim gradovima, komunikaciju s građanima putem društvenih i komunikacijskih servisa, izradu i održavanje mrežne stranice udruge, kreiranje javnih kampanja za potrošače, tiskanje potrošačkih edukacijskih brošura, letaka i ostalih promidžbenih materijala, poticanje volonterskog rada, stručno usavršavanje članova udruge, suradnju s lokalnim medijima, objavu edukativnih članaka iz potrošačke tematike u medijima, te suradnju s drugim udrugama, društvima, organizacijama i institucijama.

5.1.2.6. Varaždinski potrošač

Osnovni cilj rada udruge „Varaždinski potrošač“ je zaštita i informiranje potrošača i omogućen je isključivo donacijama i potporom Grada Varaždina.

Za potrebe savjetovanja potrošača otvoren je INFO telefon na broju 042/211-110, putem kojega potrošači mogu dobiti savjete i informacije iz svih područja potrošačkog života.

Za potrebe informiranja i savjetovanja potrošača otvorena je adresa elektroničke pošte potrosac.varazdin@email.t-com.hr  putem koje potrošači mogu dobiti pisane informacije i savjete iz svih područja potrošačkog života. Putem mrežne stranice www.potrosac-varazdin.com  potrošači mogu pronaći informacije i savjete i linkove te uputiti direktni upit.

Varaždinski potrošač promovira, štiti i zastupa interese udruga za zaštitu potrošača i potrošača pri tijelima lokalne i regionalne (područne) samouprave na području djelovanja. Udruga je član Regionalne organizacije za zaštitu potrošača iz Karlovca te Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske.

Također, Udruga je sudjelovala u davanju prijedloga pri donošenju propisa iz područja zaštite potrošača kao što su Zakon o zaštiti potrošača, Registar NE ZOVI, Pravilnik o načinu i uvjetima obavljanja mrežne djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i to putem portala E - savjetovanje kao i na sastancima, radnim grupama i koordinacijama u  okviru Ministarstva gospodarstva, Ministarstva financija i drugih tijela.

Ostvarena je vrlo kvalitetna suradnja sa Savjetovalištem za zaštitu potrošača Split, tako da su članovi udruge, osim općih potrošačkih savjeta, u mogućnosti odgovoriti i na specifična pitanja i probleme potrošača iz područja financija, energetike i telekomunikacija.

Aktivno sudjelujući u radu emisije „Potrošački kod“, članovi udruge predlagali su teme i sudjelovali u realizaciji priloga s područja Varaždinske županije.

Članovi udruge sudjelovali su u povjerenstvima za pritužbe potrošača korisnika javnih usluga (Elektra, Parkovi, Čistoća, Varkom i dr.) te savjetima za zaštitu potrošača jedinica lokalne uprave i samouprave (Grad Varaždin, Grad Ludbreg, Općina Martijanec i drugi).

Udruga kontinuirano ima svoje predstavnike – stručnjake iz područja prava u Sudovima časti Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, te člana u Antikorupcijskom povjerenstvu Varaždinske županije.

Međunarodni dan zaštite potrošača 15. ožujka obilježavao se Danom otvorenih vrata u prostorijama udruge te sudjelovanjem u aktivnostima Saveza i drugih tijela.

Tijekom 2015. godine volonteri udruge ostvarili su 1.420 sati volonterskog rada, što je evidentirano u godišnjem Izvješću o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja pri Ministarstvu socijalne politike i mladih.

5.2. JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Sukladno odredbama ranije važećeg Zakona o zaštiti potrošača („Narodne novine“, br. 7 9/07 , 125/07, 79/09, 89/09, 133/09, 78/12 i 56/13) tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave bila su dužna sustavno promicati zaštitu potrošača na svom području te podupirati djelovanje udruga za zaštitu potrošača.

Budući da je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11., 144/12., 19/13. i 137/15.) propisano da samo jedinice lokalne samouprave, odnosno općine, gradovi i veliki gradovi,  između ostalog, obavljaju i poslove zaštite potrošača. Zakon o zaštiti potrošača iz 2014. godine usklađen je s navedenim tako da je člankom 126. predmetnog Zakona propisano da su j edinice lokalne samouprave dužne na svom području poduzimati mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti u području zaštite potrošača, a posebno: informirati i provoditi izobrazbu potrošača, organizirati savjetovanje potrošača, inicirati i podupirati projekte udruga koji unapređuju i promiču prava potrošača, sudjelovati u provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača na lokalnoj razini, te obavljati i druge poslove u skladu s posebnim propisima.

Nacionalnim programom zaštite potrošača za razdoblje 2013. do 2016. godine  predviđena je aktivnija uloga jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u provedbi politike zaštite potrošača, a kako bi se ispunio opći cilj Nacionalnog programa, odnosno podizanje znanja o pravima potrošača i jačanje uloge potrošača na tržištu.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave doprinijele su provedbi projekata udruga za zaštitu potrošača izdvajanjem sredstava putem Javnih poziva i Natječaja za financiranje.

Projekti udruga realizirani su kroz aktivnosti savjetovanja, informiranja i izobrazbe potrošača u obliku radio-emisija, distribucije tiskanih promotivnih materijala s potrebnim napucima o njihovim pravima u području prisilnih naplata računa, opskrbe energentima, javnim uslugama, podnošenja prigovora za ostvarivanje potrošačkih prava, zatim informiranje i savjetovanje potrošača o ostvarivanju njihovih prava putem mrežne stranice.  

Sagledavajući provođenje ovih aktivnosti u proteklom razdoblju može se zaključiti da neke od jedinica lokalne samouprave sustavno promiču zaštitu potrošača na svom području, dok se u nekim jedinicama aktivnosti na području zaštite potrošača trebaju značajno intenzivirati.

Pojedini gradovi prepoznali su rad udruga za zaštitu potrošača koje djeluju na njihovom području i uspostavili su kvalitetnu suradnju u informiranju i edukaciji potrošača u pitanjima od lokalnog odnosno regionalnog (područnog) značaja, dok je u pojedinim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave razvidan izostanak aktivnosti u provođenju politike zaštite potrošača nerijetko povezan s nepostojanjem udruga za promicanje zaštite potrošača.

5.2.1. JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE U KOJIMA DJELUJU UDRUGE ZA ZAŠTITE ZA ZAŠTITU POTROŠAČA

U nastavku je prikazan pregled aktivnosti u području zaštite potrošača u gradovima u kojima su osnovane udruge za zaštitu potrošača:

5.2.1.1. Grad Duga Resa

Gradsko Vijeće Grada Duge Rese kao predstavničko tijelo donijelo je u listopadu 2013. godine Odluku o osnivanju Vijeća za zaštitu potrošača javnih usluga kao savjetodavnog tijela Gradonačelnika i Gradskog vijeća Grada Duge Rese.

Vijeće je osnovano sa svrhom razmatranja i davanja mišljenje tijelima Grada Duge Rese kada odlučuju o pravima i obvezama građana – potrošača javnih usluga iz područja: distribucija plina i opskrba plinom, distribucija toplinske energije i opskrba toplinskom energijom, opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda, prijevoz putnika u javnom prometu, održavanja čistoće i odlaganja komunalnog otpada, održavanja javnih površina, održavanje nerazvrstanih cesta, tržnice na malo, održavanja groblja i prijevoz pokojnika, obavljanja dimnjačarskih poslova, javne rasvjete, te pružanje svih javnih usluga o kojma odlučuje gradonačelnik.

Temeljna zadaća Vijeća  propisana je istom Odlukom, a to je davanje mišljenja i preporuka gradonačelniku i Gradskom vijeću Grada Duge Rese za donošenje odluka o pitanjima pružanja javnih usluga na transparentan način, objektivan i nediskriminirajući način, a koja su određena člankom 24. stavkom 1. Zakona o zaštiti potrošača, članka 19. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i Nacionalnog programa zaštite potrošača Republike Hrvatske.

U 2014. godini održane su dvije sjednice Vijeća sa temama davanja mišljenja Vijeća gradonačelniku na prijedlog Odluke o cijenama vodnih usluga javne odvodnje i javne vodoopskrbe isporučitelja Komunalno Duga Resa d.d.

U 2015. godini održana je jedna sjednica na kojoj je V ijeće je također dalo  mišljenje  Gradonačelniku prije davanja suglasnosti na cijene vodnih usluga isporučitelja Komunalno Duga Resa d.d.,  u skladu sa Zakonom o vodama.

Predmetno Vijeće najviše se bavilo pitanjima prava i obveza potrošača javnih usluga koja se odnose na isporučitelja sa područja Grada Duge Rese – Komunalnog Duga Resa d.d., kao i Čistoće Duga Resa d.o.o. u odnosu na održavanje čistoće i odlaganja komunalnog otpada.

5.2.1.2. Grad Karlovac

U razdoblju od 2013. do 2016. godine, Grad Karlovac je vezano uz zaštitu potrošača, a u cilju podizanja svijesti potrošača o njihovim pravima, bolje informiranosti i pružanja savjetodavne pomoći, provodio sljedeće aktivnosti:

P utem mrežne stranice Grada Karlovca javnost je informirana o promjenama vezanim uz pružanje javnih komunalnih usluga iz nadležnosti Grada Karlovca, te o problematici o kojoj se raspravljalo na sjednicama Vijeća za zaštitu potrošača javnih usluga za Grada Karlovac.

Tvrtke u vlasništvu Grada Karlovca koje pružaju javne usluge: Vodovod i kanalizacija d.o.o., Čistoća d.o.o. i Gradska toplana d.o.o., samostalno su provodile aktivnosti informiranja, educiranja i savjetovanja potrošača vezano uz usluge koje pružaju potrošačima. Ove aktivnosti provodile su direktnim kontaktom s korisnicima telefonski ili u uredu tvrtke i putem svoje mrežne stranice.

Grad Karlovac financijski je podupirao rad, tj. aktivnosti i projekte udruga za zaštitu potrošača koje djeluju na području Karlovca, a to su: Udruga za zaštitu potrošača grada Karlovca i ROZP - regionalna organizacija zaštite potrošača. Ove udruge provodile su sljedeće aktivnosti:

- pružanje savjeta potrošačima osobno u uredu udruge, te putem telefona, mobitela, elektroničke pošte,  facebook stranice i predavanja

- provođenje edukacije potrošača i podizanje svijesti o pravima potrošača u obliku predavanja, savjetovanja, javnih tribina, okruglih stolova i slično pod nazivima:"Bit ću financijaš!", "Javne usluge na usluzi potrošačima", "Što svaki potrošač mora znati", "Pravo na reklamacije", "Djeca kao potrošači", "Ja student!", "Pročitao sam i slažem se!"

- medijsko prezentiranje udruge i aktualnih tema putem TV, radija i interneta (mrežna stranica, facebook)

- edukacija provoditelja aktivnosti, članova udruge (sudjelovanjem na predavanjima i slično)

- izdavanje tiskanih promidžbenih i edukativnih materijala

- objava informativnih i edukativnih tekstova putem mrežne stranice i facebook stranice

Grad Karlovac je u suradnji sa Zavodom za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu proveo projekt "Utvrđivanje ispravnosti označavanja i mikrobiološke kvalitete mliječnih proizvoda na tržnici grada Karlovca". Ovim projektom analiziran je 21 uzorak sira, svježeg sira i kiselog vrhnja te je održano jedno savjetovanje za proizvođače koji se bave preradom mlijeka kako bi ih se upoznalo s propisima i postupcima koje moraju poštivati u obavljanju svoje poljoprivredne djelatnosti. Vrijednost projekta iznosila je15.000,00 kuna.

Pregled financijske potpore Grada Karlovca udrugama za zaštitu potrošača i drugim subjektima tijekom promatranog razdoblja:

5.2.1.3. Grad Koprivnica

Grad Koprivnica osnovao je Savjet za zaštitu potrošača javnih usluga i to u svrhu provođenja zaštite potrošača javnih usluga na području Grada Koprivnice, u čijem su sastavu i dva predstavnika udruga za zaštitu potrošača koje djeluju na području grada Koprivnice. Zadaća naprijed navedenog Savjeta za zaštitu potrošača je predlaganje mjera za unapređenje uvjeta i načina korištenja javnih usluga, davanje mišljenje gradonačelniku o predloženim promjenama cijena javnih usluga, te obavljanje drugih poslova posredno ili neposredno vezanih uz zaštitu potrošača u pogledu utvrđivanja cijena javnih usluga.

Također, Grad Koprivnica je u 2015. i 2016. godini raspisao natječaj za sufinanciranje pojedinačnih projekata udruga iz područja zaštite potrošača.

Na predmetni natječaj objavljen 2015. godine javila se udruga za zaštitu potrošača Koprivničko-križevačke županije te joj je odobreno 5.900,00 kuna dok se na navedeni natječaj iz 2016. godine nije javila nit jedna udruga koja se bavi zaštitom prava potrošača.

5.2.1.4. Grad Osijek

U izvještajnom razdoblju Grad Osijek je proveo slijedeće aktivnosti u području zaštite potrošača:

Grad Osijek je s „Potrošačkim forumom“ Udrugom za zaštitu i promicanje potrošačkih prava građana- sklopio 16. listopada 2009. ugovor o korištenju prostora, temeljem obveze propisane Zakonom o zaštiti potrošača da je dužan osigurati prostor za obavljanje poslova savjetovanja potrošača iz Nacionalnog programa zaštite potrošača. Prostor je dodijeljen na korištenje na neodređeno vrijeme, bez obveze plaćanja naknade za korištenje, uz obvezu plaćanja režijskih troškova.

Nadalje, Grad Osijek je temeljem Javnog natječaja za sufinanciranje projekata i programa udruga građana sufinancirao u 2014. godini projekt "Iz šupljeg u prazno" – kako smanjiti i spriječiti nepotrebne troškove?! u iznosu od 8.000,00 kuna, a koji je prijavila i provela udruga za zaštitu prava potrošača „Potrošački forum“.

Također, Gradonačelnik Grada Osijeka donio je 12. studenoga 2013. godine Odluku o osnivanju i imenovanju Odbora za praćenje pružanja javnih usluga potrošačima (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 16A/13).

5.2.1.5. Grad Rijeka

Temeljem Odluke gradonačelnika Grada Rijeke od 13. prosinca 2012. godine, doneseno je Rješenje o imenovanju Savjeta za zaštitu potrošača javnih usluga i Poslovnik o radu Savjeta za zaštitu potrošača javnih usluga. Time su određene osobe i tijelo za praćenje pitanja zaštite potrošača javnih usluga od strane Grada Rijeke i njenih komunalnih društava.

Ured Grada je za aktivnosti i projekte zaštite prava potrošača u razdoblju od 2013. do 2016. godine sveukupno izdvojio iznos od 12.500,00 kuna. Naime, Ured Grada ima kontinuiranu suradnju s udrugom „Potrošačkim centrom“ iz Rijeke koji provodi niz projekata i aktivnosti na području grada Rijeke s ciljem promocije prava zaštite potrošača. Iznos od 12.500,00 kuna utrošen je kako slijedi:

U 2013. godini Potrošački centar Rijeka nije se prijavio na Otvoreni natječaj ureda Grada.

U 2014. godini Potrošački centar Rijeka prijavio se na Otvoreni natječaj Ureda Grada te je odobreno 2.500,00 kuna za Projekt „Pročitao sam i slažem se“.

U 2015. godini Potrošački centar Rijeka prijavio se na Otvoreni natječaj Ureda Grada te je odobreno 5.000,00 kuna za promociju zaštite prava potrošača i organizaciju savjetovanja u Mjesnim odborima Grada Rijeke.

U 2016. godini Potrošački centar Rijeka prijavio se na Otvoreni natječaj Ureda Grada te je odobreno 5.000,00 kuna za promociju zaštite prava potrošača i organizaciju savjetovanja u Mjesnim odborima Grada Rijeke.

5.2.1.6. Grad Split

U Gradu Splitu, mjere u području zaštite potrošača u pogledu javnih komunalnih usluga provodi isključivo Upravni odjel i to putem Savjeta Gradonačelnika Grada Splita za zaštitu potrošača pri pružanju javnih usluga.

Predmetno savjetodavno tijelo Gradonačelnika izrađuje pisana izvješća u svezi prijedloga organizacije obavljanja javnih usluga, cijena odnosno tarifnih sustava te prava i obveza potrošača pri priključenju i korištenju javnih usluga.

U sastavu Savjeta obvezno je sudjelovanje predstavnika udruga za zaštitu potrošača, a mandat članova Savjeta traje četiri godine.

Savjet Gradonačelnika Grada Splita za zaštitu potrošača pri pružanju javnih usluga ima pet članova, od kojih su dvije predstavnice udruga za zaštitu potrošača (Udruga Dalmatinski potrošač-Društvo za zaštitu potrošača Splita i Udruga za zaštitu korisnika komunalnih usluga-Solin).

U razdoblju od 2013. do 2016. godine Savjet Gradonačelnika Grada Splita za zaštitu potrošača pri pružanju javnih usluga održao je samo jednu sjednicu i to 14. veljače 2014. godine, na kojoj je dano pozitivno mišljenje na prijedlog povećanja osnovne cijene vodnih usluga koje pruža trgovačko društvo „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o. Split, kao isporučitelj vodnih usluga. Odluka Savjeta dostavljena je Gradonačelniku Grada Splita.

Savjet saziva sjednice po potrebi, do sada isključivo u svezi sa problematikom izmjena cijena javnih usluga.

Rad Savjeta odnosno naknada za rad članovima Savjeta financirana je iz Proračuna Grada Splita (samo za članove koji nisu zaposlenici Grada Splita).

Također u 2016. godini  započelo je  financiranje udruga za zaštitu potrošača na području Grada Splita i to putem natječaja. Sredstva koja su predviđena u 2016. godini iznosila su 50.000,00 kuna (Služba za gospodarstvo, turizam i međunarodne i EU fondove).

5.2.1.7. Grad Šibenik

U razdoblju od 2013. do 2016. godine u Gradu Šibeniku nije bilo aktivnosti iz djelokruga zaštite potrošača.

Naime, dana 3. srpnja 2012. godine održana je sjednica Savjeta potrošača u svezi davanja prethodnog mišljenja o zahtjevu koncesionara za povećanje cijene komunalne usluge prijevoza putnika brodom na relaciji Šibenik-Jadrija-Šibenik, te od tada do kraja izvještajnog razdoblja nije bilo potrebe za sastajanjem predmetnog Savjeta.

5.2.1.8. Grad Varaždin

Grad Varaždin surađuje s Udrugom za zaštitu prava potrošača „Varaždinski potrošač“ Varaždin čiji je cilj zaštita i informiranje potrošača, a aktivnosti koje se ostvaruju omogućene su isključivo putem potpore Grada Varaždina i donacijama drugih subjekata.

Cilj Programa kojeg Udruga „Varaždinski potrošač“ u suradnji s Gradom Varaždinom kontinuirano provodi od 2002. godine je informiranje i edukacija potrošača. Zakon o zaštiti potrošača u odredbi članka 126. obvezuje jedinice lokalne samouprave da na svom području poduzimaju mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti u području zaštite potrošača, a posebno da moraju:

 informirati i provoditi izobrazbu potrošača

 organizirati savjetovanje potrošača

 inicirati i podupirati projekte udruga koji unapređuju i promiču prava potrošača

 sudjelovati u provedbi Nacionalnog programa zaštite potrošača na lokalnoj razini

 obavljati i druge poslove u skladu s posebnim propisima.

Aktivnosti za traženi period, koje je Grad Varaždin, u suradnji s Udrugom „Varaždinski potrošač“, kontinuirano provodio  od 2013. do 2016. su informiranje, edukacija i savjetovanje potrošača što se odvijalo putem mrežne stranice, telefonom, neposredno u uredu udruge, elektroničkom poštom te preko medija.

Nadalje, Grad Varaždin sudjelovao je u organizaciji obilježavanja Svjetskog Dana prava potrošača 2013., 2014., 2015. i 2016. godine te je kontinuirano potpomagao sudjelovanje na stručnim skupovima, usavršavanje i stjecanje kompetencija, kako bi se potrošačima pružila što kvalitetnija pomoć.

5.2.1.9. Grad Vinkovci

U ožujku 2016. godine potpisan je Sporazum o suradnji  između Grada Vinkovaca i Centra za zaštitu potrošača Vukovarsko-srijemske županije „Glas potrošača“.

Grad Vinkovci osigurao je financijsku potporu za rad udruge Glas potrošača, na način da je 2013. godine udruzi dodijeljen iznos od 7.000,00 kn, u 2014. godini 7.500,00 kn a u 2015. godini iznos od 5.334,00 kn.

Za 2016. godinu proračunom Grada Vinkovaca planirano je 5.000,00 kuna za područje zaštite potrošača.

5.2.1.10. Grad Zadar

Grad Zadar je u razdoblju od 2013. do 2016. godine u području zaštite potrošača proveo sljedeće aktivnosti:

1.dodijeljen je prostor udruzi Zadarski potrošač s ciljem osiguravanja potpore za provođenje savjetovanja potrošača

2. tijekom 2015. godine objavljen je Natječaj za financiranje programa i projekata udruga iz područja zaštite potrošača u 2015. godini čiji predmet je bio prikupljanje programa i projekata iz područja zaštite potrošača kojima se provode aktivnosti edukacije i informiranja potrošača te unapređenja i promicanja prava potrošača koje su namijenjene stanovnicima na području Grada Zadra, a koje će se financirati iz Proračuna Grada Zadra.

Ukupni iznos sredstava koji je mogao biti dodijeljen na temelju ovog natječaja iznosio je 20.000,00 kuna. Međutim, na natječaj se nije nitko prijavio, tako da sredstva nisu dodijeljena.

TABLICA PROVEDENIH AKTIVNOSTI PO GRADOVIMA U KOJIMA DJELUJU UDRUGE ZA ZAŠTITU POTROŠAČA