Uvod

Državni ured za upravljanje državnom imovinom (dalje u tekstu: Državni ured ili DUUDI) izrađuje i predlaže Vladi Republike Hrvatske Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od jedne godine sukladno članku 12. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/13, 18/16). Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2017. godinu (dalje u tekstu i kao Plan upravljanja 2017.) predstavlja četvrti planski dokument koji je izradio Državni ured.

Tri su ključna i međusobno povezana dokumenta upravljanja i raspolaganja državnom imovinom iz nadležnosti DUUDI-ja normirana člankom 10. Zakona u upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske: Strategija upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, Plan upravljanja i Izvješće o provedbi Plana upravljanja. Osim diferenciranosti po ročnosti, glavne su poveznice navedenih dokumenata transparentnost u prikazivanju podataka, kontinuitet praćenja i analiza ostvarenih rezultata, što predstavlja značajni iskorak u odnosu na dosadašnju praksu. Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/13), koju je donio Hrvatski sabor 14. lipnja 2013. godine (dalje u tekstu i kao Strategija upravljanja), određeni su srednjoročni ciljevi i smjernice upravljanja državnom imovinom, uvažavajući pritom gospodarske i razvojne interese Republike Hrvatske. Pojedinačnim godišnjim planovima upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, koje je DUUDI prethodno izradio za 2014. (1), 2015. (2) i 2016. godinu, određeni su kratkoročni ciljevi i smjernice upravljanja, te su operacionalizirane provedbene mjere, a sve u svrhu provođenja Strategije upravljanja. Iako Plan upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2016. godinu (dalje u tekstu: Plan upravljanja za 2016. godinu) nije donesen iz objektivnih razloga (rizici izvan korisnika proračuna – raspuštanje Sabora i rad tehničke Vlade, formiranje nove Vlade i Sabora, te ponovno raspuštanje Sabora, donošenje odluke o prijevremenim izborima i rad tehničke Vlade), definirane smjernice, usuglašene s ostalim tijelima državne uprave i obrađene u ovome Planu, operativno se provode u Državnom uredu, Centru za restrukturiranje i prodaju (dalje u tekstu kao CERP) i društvu Državne nekretnine d. o. o. od siječnja 2016. godine, te Plan upravljanja za 2016. godinu akceptira i najnovije izmjene i aktualnosti upravljačke politike nastale u međurazdoblju (3). Također, sve aktivnosti navedene u Planu upravljanja za 2016. godinu, koji je javno objavljen na mrežnim stranicama DUUDI-ja (4), detaljno su razrađene i akceptirane u strateško–planskim dokumentima, odnosno u Revidiranom strateškom planu Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom za razdoblje 2016 - 2018. (5), kao i u Nacionalnom programu reformi 2016. (6)

Planovi upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske usklađeni su sa Strategijom upravljanja te sadržavaju detaljnu analizu stanja i razrađene planirane aktivnosti u upravljanju pojedinim oblicima imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Izvješće o provedbi Plana upravljanja, kao treći ključan dokument upravljanja imovinom, dostavlja se do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu Vladi Republike Hrvatske, koja ga daje Hrvatskome saboru na usvajanje. DUUDI je dosad izradio dva Izvješća o provedbi plana i to za 2014. (7)  i 2015. godinu (8). Tako je u rujnu 2015. godine prvi put izrađen opsežan materijal Izvješća o provedbi Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2014. godinu koji je u dotadašnjoj praksi predstavljao prvi i jedinstveni dokument sveobuhvatnog prikaza transparentnog upravljanja državnom imovinom, koji je Vlada Republike Hrvatske prihvatila na svojoj 256. sjednici održanoj 24. rujna 2015. godine, i koji je dodatno uključivao i sistematizirane aktivnosti u vezi s provedbom ciljeva za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2015. godine. Izvješće o provedbi Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2015. godinu Vlada Republike Hrvatske je na 14. sjednici održanoj 13. travnja 2016. godine prihvatila, te je isto upućeno na usvajanje u Hrvatski sabor, koji je na svojoj trećoj sjednici raspravljao navedeno Izvješće, a rasprava je zaključena 11. svibnja 2016. godine.

Plan upravljanja 2017. izrađen je na crti definirane:

- vizije DUUDI-ja , kako slijedi: sustavno, koordinirano, razvidno, optimalno i dugoročno održivo upravljanje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske , temeljeno na načelima javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti, koje je u službi postizanja gospodarskih, infrastrukturnih i drugih strateških razvojnih ciljeva i zaštite nacionalnih interesa, sa svrhom očuvanja imovine i njene važnosti za život i rad postojećih i budućih naraštaja.

- misije DUUDI- ja, kako slijedi: stvoriti uvjete i izgraditi kapacitete koji će osigurati izradu kvalitetnih provedbenih propisa i ključnih dokumenata upravljanja i raspolaganja državnom imovinom te provedbu istih, a vezano uz organizirano, racionalno, razvidno i javno upravljanje i nadzor nad državnom imovinom i s njome povezanim obvezama u ime i za račun građana Republike Hrvatske; omogućiti uspostavu cjelovite i sistematizirane evidencije svih pojavnih oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske i njome povezanih značajki, u službi gospodarskog rasta i zaštite nacionalnih interesa; poduzimanje potrebnih mjera za što učinkovitiju uporabu svih pojavnih oblika imovine u vlasništvu Republike Hrvatske; pronalaženje i implementacija sustavnih rješenja upravljanja državnom imovinom i optimalnih promjena koje mogu pridonijeti povećanju učinkovitosti ove javne usluge, uz visok stupanj profesionalnosti.

Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2017. godinu sastoji se od 15 poglavlja koja sadržavaju cjelovito i potanko razrađene planirane aktivnosti koje prate strukturu planova upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske prethodnih godina, odnosno strukturu utvrđenu Uredbom o propisanom sadržaju Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 24/14). Poglavljima g odišnjih planova definiraju se kratkoročni ciljevi, pružaju izvedbene mjere, odnosno specificiraju aktivnosti za ostvarenje ciljeva, te određuju smjernice upravljanja, a sve u svrhu učinkovitog upravljanja i raspolaganja imovinom Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, planovi upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske sagledavaju vlasništvo države kroz različite pojavne oblike imovine, uvažavajući pritom značajke hrvatske ekonomije koju karakteriziraju značajne makroekonomske neravnoteže. Vezano uz to, a s ciljem učinkovitog upravljanja državnom imovinom kao snažnom polugom realizacije strateških razvojnih ciljeva, usmjerenih na poticanje gospodarskog prosperiteta, ekonomske stabilnosti te prvenstveno uravnoteženja financija i smanjenja zaduženosti opće države, DUUDI poduzima aktivnosti na aktivaciji državne imovine iz svoje nadležnosti (9). Planirane se aktivnosti kontinuirano i fleksibilno prilagođavaju aktualnim uvjetima u domaćem i međunarodnom okružju.

Nastavno na ranije opisano, DUUDI kontinuirano, od pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji, iz svoje nadležnosti i članstvom u Radnoj skupini za provedbu Europskog semestra, a u suradnji s relevantnim institucijama, sudjeluje u izradi Nacionalnog programa reformi (reformske mjere vezane uz javna poduzeća i preporuke CSR country - specific recommendations ) i Programa konvergencije Republike Hrvatske u sklopu provedbe programa gospodarskih i strukturnih reformi država članica Europske unije i fiskalne konsolidacije u okviru procedure prekomjernog proračunskog manjka (doprinos u dijelu koji se odnosi na transfer dobiti strateških trgovačkih društava), a te će se aktivnosti nastaviti i tijekom 2017. godine. DUUDI je tako po treći put nositelj niza reformskih mjera u Nacionalnom programu reformi 2016. (10), i to u reformskom potpodručju pod nazivom „Poboljšanje raspolaganja i upravljanja državnom imovinom“, te su prvi put u pokazateljima učinka ostvarenja reformskih mjera, pored izmjene zakonskog i podzakonskog okvira, predviđeni i fiskalni učinci na državni proračun, i to: oko 500 milijuna eura u 2016. i prvoj polovici 2017. godine, i to od prodaje stanova, poslovnih prostora, zemljišta, uplate dividende, prodaje dionica i poslovnih udjela, dok će se za mjeru u vezi s financijskim restrukturiranjem strateških trgovačkih društava u poteškoćama procjena fiskalnog učinka moći izraditi tek nakon izrade planova restrukturiranja istih. Ključne reformske mjere koje će se provoditi u 2016. godini su: kvalitetnije definiranje politike vlasnika u strateškim trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske, financijsko restrukturiranje strateških trgovačkih društava u poteškoćama, reevaluacija strateške imovine i smanjenje državnog portfelja trgovačkih društava, smanjenje državnog portfelja stanova, poslovnih prostora i zemljišta, i redefiniranje pojma i strukture sveobuhvatne evidencije državne imovine. Navedene mjere provodit će se u okviru područja „Makroekonomska stabilnost i fiskalna održivost“, a ključni su  učinci koji se žele postići smanjenje fiskalnih rizika za državni proračun, veći doprinos javnih poduzeća razvoju Republike Hrvatske te smanjenje javnog duga kroz aktivaciju državne imovine. Detaljnija razrada provedbenih aktivnosti i ključnih točaka ostvarenja reformskih mjera s naznačenim rokovima navedena je prethodno u dokumentu Revidirani strateški plan Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom za razdoblje 2016. - 2018. Budući da su se u razradi aktivnosti pojedinih poglavlja slijedile i aktivnosti iskazane u okviru reformskih mjera, u razradi aktivnosti Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2017. godinu prihvaćeno je i planirano usvajanje prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, s obzirom na to da je isti iskazan kao pravno-upravni instrument ostvarenja reformskih mjera. (11)

Također, Programom konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2016. - 2019. (12), a temeljem članka 44. Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (13) utvrđena je mogućnost dodatne mjere, u svrhu umanjenja prekomjernog proračunskog manjka, koja se odnosi na trgovačka društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, koja se obvezuju na uplatu dijela dobiti, odnosno viška prihoda nad rashodima u državni proračun. Odluku o uplati donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima. U tom smislu, Programom konvergencije planira se povlačenje dijela ostvarene dobiti iz 2015. godine za navedena trgovačka društva iz portfelja DUUDI-ja, a fiskalni učinak navedene mjere procjenjuje se na 0,2 % BDP-a u 2016. godini. Uplata dobiti odnosi se isključivo na dobit ostvarenu u prethodnoj kalendarskoj godini, pa nije podložna statističkom tretmanu superdividende.

Smjernicama Europske unije u upravljanju državnom imovinom upućuje se i na nužnost sveobuhvatne evidencije državne imovine kao infrastrukturne pretpostavke učinkovitog upravljanja državnom imovinom. Važna smjernica Strategije jest da svi podaci u Središnjem registru moraju biti konkretni, točni i redovito ažurirani, kako bi pružali vjerodostojan uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. U skladu s razumijevanjem da se d onošenje odluka o uporabi državne imovine treba zasnivati na prikupljanim i obrađenim pravodobnim i vjerodostojnim podacima o cjelokupnoj imovini i s njome povezanim obvezama, DUUDI je u 2015. godini započeo aktivnosti na višegodišnjem projektu izgradnje Informacijskog sustava upravljanja državnom imovinom (ISUDIO) kao podatkovne i programske nadogradnje postojećeg Registra državne imovine i njegove transformacije u upravljački informacijski sustav, čija je realizacija planirana u srednjem roku, fazno, kroz više fiskalnih razdoblja. Realizacija projekta izrade i implementacije aplikacijskog sustava za prvu fazu projekta ISUDIO – razvoj podatkovnog modela i dizajn aplikacijskog sustava za pojavne oblike nekretnina, obuhvaćena je Planom upravljanja za 2016. godinu. U organizaciji Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, 14. lipnja ove godine održan je i radni međuresorni sastanak u svrhu predstavljanja srednjoročnog projekta izgradnje i implementacije Informacijskog sustava za upravljanje državnom imovinom (ISUDIO) kao višefazne podatkovne i programske nadogradnje postojećeg Registra državne imovine. Budući da je riječ o višegodišnjem projektu, a ktivnosti na projektu ISUDIO i ciljevi koji se žele postići obuhvaćeni su strateškim i planskim dokumentima DUUDI-ja (14). Riječ je, dakle, o aktivnostima koje će se nastaviti i u 2017. godini te se detaljnije razrađuju u Poglavlju 14. ovog dokumenta. Također, projekt ISUDIO   u funkciji je redefiniranja pojma i opsega evidencije državne imovine, što je ujedno i jedna od prioritetnih mjera u sklopu ciklusa koordinacije gospodarske i fiskalne politike unutar Europske unije. Riječ je o ključnom području Makroekonomska stabilnost i financijska održivost, potpodručju Poboljšanje raspolaganja i upravljanja državnom imovinom, reformskoj mjeri broj 5 u Nacionalnom programu reformi 2016.

Uspostava Središnjeg registra državne imovine i njegova podatkovna i programska nadogradnja složeni su procesi, te u skladu s ciljevima Strategije upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine pretpostavljaju, u srednjem roku, rezultirati funkcionalnom uspostavom sveobuhvatnog Središnjeg registra državne imovine. Osigurati transparentan uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu RH kroz podatkovnu i programsku nadogradnju postojećeg Registra državne imovine, odnosno izgradnju i implementaciju informacijskog sustava za upravljanje državnom imovinom (ISUDIO) glavni je cilj prethodno u tekstu spomenute reformske mjere redefiniranja pojma i strukture sveobuhvatne evidencije državne imovine. Upravo je uspostava nacionalnih registara imovine, odnosno informacijskih sustava o stanju, vrijednosti i uporabi državne imovine, kao i centralizacija nadzora nad državnom imovinom i upravljanja njome, česta pojava u sklopu međunarodnih reformi javnog sektora.

Temeljem Izvješća Komisije Vijeću i Europskom parlamentu o suzbijanju korupcije (15), kojim se, između ostalog, u upravljanju državnom imovinom upućuje na transparentno upravljanje i sustavno sprečavanje korupcije (16) u javnoj upravi i trgovačkim društvima koja su u državnom vlasništvu, uključivanjem i povećanjem kontrolnih ovlasti, vezano uz sukob interesa u vezi s članovima uprava i nadzornih odbora. U svrhu transparentnog i antikorupcijskog djelovanja, nastavljajući dobru praksu iz ranijih godina, DUUDI na svojim mrežnim stranicama i stranicama Digitalnog informacijsko-dokumentacijskog ureda (17) kontinuirano ažurira i objavljuje Registar imenovanih članova nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske. Nadalje, kako bi se stvorili preduvjeti za sprečavanje korupcije na svim razinama, a s ciljem promicanja sveobuhvatnih politika prevencije i visokih standarda odgovornosti u svom radu, na mrežnim stranicama DUUDI-ja objavljuju se podaci iz Središnjeg registra državne imovine, informacije o upravljanju nekretninama u državnom vlasništvu, kao i podaci o upravljanju udjelima strateških društava (18). Znatan doprinos i novitet aktivnostima suzbijanja korupcije i sprečavanja sukoba interesa predstavlja i novodonesena podzakonska regulativa (19)  koju je predložio DUUDI kao stručni nositelj, i to Odluka Vlade Republike Hrvatske o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (20) i nova Uredba o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (21).

Pored navedenog, DUUDI će u 2017. godini nastaviti proaktivno djelovati s ciljem traženja novih putova spajanjem privatnog i javnog financiranja. Potencijal za razvoj jest ostvarenje projekata brownfield investicija (22), što će se provoditi u međuresornoj suradnji s nadležnim tijelima, kao i svih ostalih aktivnosti temeljem zaduženja DUUDI-ja kao sunositelja/nositelja različitih mjera iz pojedinačnih strateških dokumenata ostalih tijela državne uprave.

Trgovačka društva u državnom vlasništvu, zbog potencijalnog učinka na državne financije, imaju važnu ulogu u gospodarstvima mnogih zemalja članica Europske unije. Stoga DUUDI, uvažavajući važnost navedene tematike, primjenjujući OECD pravila, a u suradnji s Europskom komisijom (DG ECFIN) i drugim tijelima državne uprave, razvija sveobuhvatan, širi i transparentan pregled poduzeća u državnom vlasništvu, s naročitim osvrtom na restrukturiranje strateških trgovačkih društava u poteškoćama, kako bi se dosljedno ostvarivale planirane aktivnosti, anticipirao utjecaj na državni proračun te omogućile financijska stabilnost i reforme djelotvornoga tržišnoga natjecanja. DUUDI, u suradnji s Ministarstvom financija, uz svoje aktivnosti, mjere i analize te praćenje poslovanja, objavljuje godišnja i polugodišnja financijska izvješća za strateška trgovačka društva.

Trgovačkim društvima od posebnog interesa, u kojima Republika Hrvatska ima većinski dio i za koja su Strategijom upravljanja predviđeni restrukturiranje, privatizacija ili prodaja te izlazak na tržište kapitala, pristupa se pojedinačno, razmatrajući pritom ukupan gospodarski učinak za državu ili budućeg vlasnika, stimulirajući konkurenciju i osiguravajući ravnopravne tržišne utakmice (23), vodeći pritom računa o dugoročnim učincima pojedinačnih odluka.

Planirani prihodi upravljanja državnom imovinom za proračun Republike Hrvatske prikazani su kako slijedi:

Vlada Republike Hrvatske donijela je dokument Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016. – 2018. godine (25), koji se temelji na strateškim planovima za trogodišnje razdoblje proračunskih korisnika te Nacionalnom programu reformi, kao i Programu konvergencije. Svrha su tog dokumenta provođenje srednjoročne fiskalne strategije definirane Programom konvergencije u nacionalnu proračunsku metodologiju te definiranje okvira za proračunske planove proračunskih i izvanproračunskih korisnika, kao i trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske (portfelj DUUDI-ja), koji ulaze u statistički obuhvat opće države (izražena prilagodba uslijedila je zbog prelaska na uporabu metodologije ESA 2010). (26) Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016. – 2018. godine i u idućim je godinama, zbog postupka prekomjernog proračunskog manjka, predviđen nastavak prakse povlačenja dobiti trgovačkih društava u vlasništvu države u državni proračun, a to će biti regulirano odlukom Vlade Republike Hrvatske. Iz svega ranije navedenoga razvidna je povezanost dugoročno donesenih Vladinih dokumenata čija se operacionalizacija provodi u DUUDI-ju u pojedinačnim izrađenim godišnjim, strateškim i ostalim dokumentima.

Da bi se otklonile uočene nepravilnosti temeljem Izvješća Državnog ureda za reviziju o obavljenoj financijskoj reviziji DUUDI-ja za 2014. godinu, izrađen je Plan provedbe naloga i preporuka, koji je dostavljen Državnom uredu za reviziju. Budući da je zadnji predviđeni rok provedbe naloga i preporuka toga Plana prosinac 2017. godine, planira se nastavak provedbe istih od strane zaduženih osoba, u nastojanju da se pritom poštuju zadani rokovi.

Tijekom godina, strukture planova i, posljedično, izvješća o provedbi planova mijenjani su u svrhu primjenjivosti metoda usporedbe i učinkovitije mjerljivosti rezultata provedbe plana. Koncept izrade Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2017. godinu nastavlja praksu iz prethodne godine, kojom su izmijenjeni sažeci na kraju svakog poglavlja na način da su pojedini obveznici izrade Plana za svaki strateški cilj zasebno definirali mjere/aktivnosti koje vode prema ispunjenju pojedinog cilja. Naime, 2017. godina jest peta i posljednja godina provođenja strateškog dokumenta, te se u njoj očekuju strukturirane poveznice aktivnosti Plana upravljanja i ciljeva Strategije upravljanja. Nova strategija upravljanja državnom imovinom, s čijom će se izradom započeti iduće godine, zahtijeva konsenzus široke društvene zajednice, čime bi se determinirali dugoročni ciljevi, stabiliziralo investicijsko okruženje te jasno odredili nacionalni i ekonomski ciljevi prilagođeni sadašnjim okolnostima, anticipirajući pritom dugoročne i objektivne analize eventualnih budućih učinaka.

Zaključno, Planom upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2017. godinu predviđaju se, između ostalog, različite proaktivno usmjerene i transparentne aktivnosti u svrhu smanjenja fiskalnog rizika za državni proračun i smanjenje javnog duga kroz aktivaciju državne imovine, vodeći pritom računa o dugoročno orijentiranom pristupu upravljanja državnom imovinom, što podrazumijeva kvantifikaciju ostvarenih učinaka i povezanih rizika upravljanja. Iz svega navedenog proizlazi temeljno određenje pažljivog, učinkovitog i odgovornog upravljanja državnom imovinom u maniri dobrog gospodara s jasno definiranim nacionalnim i ekonomskim ciljevima.  

1. Godišnji plan korporativnog upravljanja trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

Dionice i poslovni udjeli predstavljanju državnu imovinu kojom se upravlja u okviru korporativnog upravljanja trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Trgovačka društva predstavljaju važan dio bruto društvenog proizvoda, zaposlenosti te je njihovo poslovanje vrlo važno za građane i dijelove poslovnog sektora.

Podizanje kvalitete korporativnog upravljanja u trgovačkim društvima iznimno je važno za osiguravanje njihova pozitivnog doprinosa cjelokupnoj ekonomskoj učinkovitosti i konkurentnosti države. Iz navedenih razloga, Vlada Republike Hrvatske u okviru godišnjih planova korporativnog upravljanja trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku objavljuje vlasničku politiku koja utvrđuje ciljeve poslovanja, razvoja i restrukturiranja trgovačkih društava.

Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine definirani su sljedeći ciljevi korporativnog upravljanja trgovačkim društvima:

1. učinkovito ostvarivanje vlasničkih prava Republike Hrvatske putem Vlade Republike Hrvatske i centraliziranih vlasničkih tijela odgovornih Vladi Republike Hrvatske

2. država, kao aktivan vlasnik, provodeći vlasničku politiku, osigurat će da se upravljanje u trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske obavlja transparentno i odgovorno, profesionalno i učinkovito u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima  (Narodne novine, broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13 i 110/15), Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/13, 18/16) i načelima korporativnog upravljanja – primjena smjernica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) (The OECD guidelines on Corporate Governance at State – Owned Enterprises, 2005.), kao dosad najšire prihvaćene u praksi europskih država. (27)

3. nastojati da trgovačka društva od posebnog interesa, djelomično ili u cijelosti, uvrste svoje dionice na uređeno tržište kapitala (burze).

1.1. Zakonski propisi, akti i dokumenti kojima je uređeno korporativno upravljanje trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku

1. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/13, 18/16)

2. Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/13)

3. Kodeks korporativnog upravljanja trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima dionice ili udjele (Narodne novine, broj 112/10)

4. Odluka o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 120/13, 74/15 i 44/16), dalje u tekstu: Odluka o popisu STD-a

5. Odluka o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 33/16 i 43/16)

6. Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novine, broj 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12, 68/13 i 110/15)

7. Uredba o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela (Narodne novine, broj 129/13 i 66/14)

8. Uredba o visini naknade za obavljanje poslova upravljanja dionicama i poslovnim udjelima (Narodne novine, broj 130/13)

9. Uredba o Registru državne imovine (Narodne novine, broj 55/11)

10. Uredba o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 33/16 i 43/16)

11. Odluka o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u državni proračun Republike Hrvatske za 2016. godinu (Narodne novine, broj 45/16)

12. Odluka o izmjeni i dopunama Odluke o utvrđivanju plaća i drugih primanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava (Narodne novine, broj 83/09, 3/11, 3/12, 46/12, 22/13, 25/14 i 77/14)

13. Uputa za izradu i dostavu planova i izvješća o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (dalje u tekstu: Uputa)

14. Odluka o pokretanju postupka radi preoblikovanja trgovačkog društva Imunološki zavod d.d. u ustanovu za obavljanje djelatnosti zdravstva Imunološki zavod (KLASA: 022-03/15-04/326, URBROJ: 50301-05/18-15-2, 30. srpnja 2015. godine), donesena na 241. sjednici Vlade Republike Hrvatske 30. srpnja 2015. godine, u daljnjem tekstu Odluka Vlade Republike Hrvatske od 30. srpnja 2015. godine

15. Uredba o osnivanju Imunološkog zavoda (Narodne novine, broj 91/15)

16. Zakon o sprječavanju sukoba interesa (Narodne novine, broj 26/11, 12/12, 124/12, 48/13 i 57/15)

17. Zakon o tržištu kapitala (Narodne novine, broj 88/08, 146/08, 74/09, 54/13, 159/13, 18/15, 110/15)

18. Zakon o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (Narodne novine, broj 26/15)

19. Uredba o osnivanju Hrvatske Lutrije d.o.o. (Narodne novine, broj 12/92)

20. Zakon o vodama (Narodne novine, broj 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14)

21. Zakon o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14)

22. Zakon o željeznici (Narodne novine, broj 94/13 i 148/13 )

23. Zakon o podjeli trgovačkog društva HŽ – Hrvatske željeznice d.o.o. (Narodne novine, broj 153/05 i 57/12)

24. Zakon o Plovputu (Narodne novine, broj 73/97)

25. Zakon o osnutku Hrvatske kontrole zračne plovidbe (Narodne novine, broj 19/98, 20/00 i 51/13)

26. Zakon o regulaciji energetskih djelatnosti (Narodne novine, broj 120/12)

27. Zakon o šumama (Narodne novine, broj 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14)

28. Zakon o igrama na sreću (Narodne novine, broj 87/09, 35/13, 158/13, 41/14, 143/14)

29. Zakon o Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (Narodne novine, broj 138/06 i 25/13)

30. Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (Narodne novine, broj 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04, 12/12 i 15/13)

31. Zakon o Financijskoj agenciji (Narodne novine, broj 117/01)

32. Zakon o Jadroliniji Rijeka (Narodne novine, broj 11/96)

33. Zakon o zračnim lukama (Narodne novine, broj 19/98, 14/11 i 78/15)

34. Odluka o osnivanju Zrakoplovno-tehničkog centra d.d., Velika Gorica (Narodne novine, broj 53/09, 57/12 i 69/14).

2.2 . Portfelj Republike Hrvatske

U portfelju Republike Hrvatske koji je u nadležnosti DUUDI-ja nalaze se 43 trgovačka društva i šest drugih pravnih osoba, koji su podijeljeni u četiri kategorije, a sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. U suradnji s resornim ministarstvima, DUUDI kontinuirano preispituje kriterije o podjeli društava na strateška trgovačka društva i druge pravne osobe te trgovačka društva od posebnog interesa čije je upravljanje u nadležnosti DUUDI-ja u odnosu na ostala trgovačka društva u portfelju Republike Hrvatske čije je upravljanje u nadležnosti CERP-a.

Također, potrebno je naglasiti da je podjela društava na strateška trgovačka društva i druge pravne osobe te trgovačka društva od posebnog interesa promjenjivog karaktera, zbog svakodnevnih promjena koje su uvjetovane promjenama statusa društva, usklađenjem sa Zakonom o trgovačkim društvima, prodajom ili kupnjom dionica/poslovnog udjela, dokapitalizacijom i sl.

U okviru mjere 2. Nacionalnog programa reformi 2016. godine, koja se odnosi na Poboljšanje raspolaganja i upravljanja državnom imovinom, pod točkom 3. određena je reformska mjera pod nazivom Reevaluacija strateške imovine i smanjenje državnog portfelja trgovačkih društava, kojoj su ciljevi revizija popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku temeljem analize poslovanja i važnosti strateških trgovačkih društava, identifikacija i priprema za privatizaciju i prodaju nestrateških trgovačkih društava iz portfelja Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i Centra za restrukturiranje i prodaju. Sve navedeno provodi se u 2016. godini te se nastavak provođenja očekuje i u 2017. godini, s krajnjim ciljem smanjenja proračunskog deficita i javnog duga te povećanja kreditnog rejtinga države.

2.1.1. Vlasnička struktura

U nastavku se kroz tablični prikaz navode podaci o temeljnom kapitalu i vlasničkoj strukturi portfelja Republike Hrvatske u nadležnosti DUUDI-ja na dan 19. rujna 2016. godine.

a) Trgovačka društva i druge pravne osobe od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku (28)

b) Trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio (19)

c) Trgovačka društva od posebnog interesa, u kojima Republika Hrvatska ima vlasništvo manje od 50 % i čije dionice kotiraju na uređenom tržištu kapitala (1 )

d) Trgovačka društva od posebnog interesa u kojima Republika Hrvatska ima

vlasništvo manje od 50 % (1)

U trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ima manje od 50 % vlasništva Republika Hrvatska pokušava dosegnuti primarno gospodarske ciljeve, i to najčešće s drugim dioničarima u vlasništvu, pod istim uvjetima kao i ostali dioničari, vodeći se istim interesom. S obzirom na to da je udio Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu ovih društava manjinski, to utječe na mogućnost provedbe odluka vezanih uz upravljanje društvom putem tijela društva: skupštine, nadzornog odbora i uprave društva, a odluke se donose razmjerno vlasničkom udjelu Republike Hrvatske. Financijska izvješća i propisane informacije za dionička društva objavljuju se na mrežnim stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Zagrebačke burze i na mrežnim stranicama trgovačkog društva.

1.2.2. Registar članova nadzornih odbora i uprava

DUUDI na svojim mrežnim stranicama kontinuirano objavljuje Registar imenovanih članova nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava i pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske (dalje u tekstu: Registar imenovanih članova), koji je temeljen na postojećim podacima iz sudskog registra. Također, navedeni podaci objavljuju se na mrežnim stranicama Digitalnog informacijskog dokumentacijskog ureda  - www.digured.hr .

U nastavku su prikazani podaci na dan 27. srpnja 2016. godine:

DUUDI u 2017. godini planira nastaviti ažurirati podatke objavljene u Registru imenovanih članova na mjesečnoj osnovi, te će u suradnji s trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama nastojati da se pravovremeno podnose prijedlozi za upis promjena u Sudski registar, budući da upis promjene podataka o nadzornom odboru i upravi u javnom sudskom registru nadležnog trgovačkog suda može zatražiti samo pravna osoba, te je tek nakon takva upisa podatak službeno verificiran i valjan za javnu upotrebu i objavu.

1.2.3. Financijski podaci

Tijekom 2017. godine DUUDI će, u okviru upravljanja vlasničkim udjelima trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, obavljati sljedeće poslove:

 kontinuirano prikupljati i analizirati izvješća o poslovanju koja dostavljaju trgovačka društva, sukladno preporukama Europske komisije i Uputi za izradu i dostavu planova i izvješća o poslovanju trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (dalje u tekstu: Uputa) u suradnji s Ministarstvom financija.

Uputa se odnosi na dostavu tromjesečnih, polugodišnjih, devetomjesečnih i godišnjih financijskih izvješća, a obvezan je sadržaj svih izvješća:

1. Bilanca

2. Račun dobiti i gubitka

3. Ostvareni financijski rezultati u zadanom razdoblju u odnosu na isto razdoblje prethodne   godine i u odnosu na Plan

4. Ostvareni financijski rezultati po djelatnostima/sektorima

5. Ostvareni troškovi rada za razdoblje

6. Ostvarenje proizvodnje   – naturalni pokazatelji

7. Obujam i struktura zaliha (ako je primjenjivo i od većeg utjecaja na poslovanje)

8. Investicije za tekuće razdoblje (ostvareno i planirano)

9. Plan restrukturiranja (plan i ostvarenje)

10. Planirani projekti za poslovnu godinu i ostvarenje

11. Ostvareni rezultati poslovanja za trogodišnje razdoblje, usporedba s Planom i ostvarenja ( Napomena: u Godišnjem izvješću )

12. Struktura vlasništva.

 Sudjelovat će se u radu skupština trgovačkih društava čijim dionicama i poslovnim udjelima upravlja DUUDI, kroz zakonske alate (Vlada Republike Hrvatske odredit će predstavnike u skupštini trgovačkog društva, kao i predlagati članove uprava i nadzornih odbora društava – ako zakonom nije drugačije određeno.)

 U suradnji s resornim ministarstvima, upravama i nadzornim odborima trgovačkih društava definiranih Odlukom o popisu STD-a, iskazivat će se interesi i smjernice u ime Republike Hrvatske kao vlasnika za budući razvoj trgovačkog društva. Nastojati, gdje je to moguće, da trgovačka društva djelomično ili u cijelosti uvrste svoje dionice na uređeno tržište kapitala (burzu).

 N a temelju prikupljenih konačnih poslovnih rezultata strateških trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, te društava od posebnog interesa za 2016. godinu, tijekom 2017. godine izradit će se i dati u proceduru Nacrt prijedloga Odluke o smjernicama za postupanje članova skupština, nadzornih odbora i uprava trgovačkih društava te drugih pravnih osoba u vlasništvu Republike Hrvatske u pogledu visine, načina i rokova uplate sredstava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u Državni proračun Republike Hrvatske.

 U suradnji s resornim ministarstvima i drugim nadležnim tijelima po potrebi će se izraditi i izmjena i dopuna Odluke Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

 Izradit će se Izvješće o provedbi Godišnjeg plana korporativnog upravljanja društvima i drugim pravnim osobama od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u okviru izvješća o provedbi Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2016. godinu.

 Popunjavat će se i ažurirati Registar imenovanih članova nadzornih odbora i uprava društava, tj. upravnih vijeća, objavljivati podatke na mrežnim stranicama DUUDI-ja te slati podatke nadležnom tijelu za vođenje javnog registra imenovanih (DIDU – Digitalni informacijsko-dokumentacijski ured), www.digured.hr .

 Nastavit će se dostava podataka Odjelu registra i objave, koji se odnosi na promjene u trgovačkim društvima (vlasničkim udjelima državnog portfelja) radi ažuriranja podataka koji se, kao javno dostupni podaci, vode u Registru državne imovine.

U nastavku su prikazani revidirani podaci prihoda/bruto dobiti za 2015. godinu te planirani prihodi/bruto dobiti za 2016. i 2017. godinu trgovačkih društava koja su na dan 27.9.2016. godine imala izrađen plan poslovanja za 2017. godinu (30). Sažetak poslovanja portfelja Republike Hrvatske izražava „informativnu sliku“ poslovanja ukupnog portfelja Republike Hrvatske. Podaci su u tablicama prikazani u tisućama kuna.

3.3. Sudjelovanje u EU semestru

Europski semestar jest ciklus koordinacije gospodarske i fiskalne politike unutar Europske unije i dio je okvira Europske unije za gospodarsko upravljanje. U sklopu Europskog semestra, države članice Europske unije podnose Nacionalni program reformi do kraja travnja svake godine. Europski je semestar mehanizam nadzora u sklopu strategije Europa 2020., koji objedinjava praćenje nacionalnih fiskalnih i strukturnih politika.

DUUDI u svojoj nadležnosti sudjeluje u procesima poboljšanja upravljanja javnim poduzećima te je u suradnji s ostalim tijelima aktivan nositelj i sunositelj mjera u reformskom području „Poboljšanje raspolaganja i upravljanja državnom imovinom“.

Nacionalnim programom reformi za 2016. godinu (31) iz nadležnosti korporativnog upravljanja predviđena su tri potpodručja, i to kako slijedi:

1. Kvalitetnije definiranje politike vlasnika u strateškim trgovačkim društvima u vlasništvu Republike Hrvatske

- unaprijediti postupak imenovanja uprava i nadzornih odbora strateških trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske - ojačati zahtjeve za stručnost kandidata i transparentnost u postupcima imenovanja

- unapređenje srednjoročnog planiranja i praćenja ostvarenja srednjoročnih ciljeva za strateška trgovačka društva; usklađivanje politike nagrađivanja uprava i nadzornih odbora s ostvarenim rezultatima, odnosno povezivanje visine naknade i nagrađivanje s mjerenjem uspješnosti u ostvarivanju postavljenih srednjoročnih ciljeva

- poboljšanje prakse korporativnog upravljanja.

2. Financijsko restrukturiranje  strateških trgovačkih društava u poteškoćama u vlasništvu Republike Hrvatske

- definirati metodologiju za nadzor provedbe restrukturiranja u strateškim trgovačkim društvima

- donijeti  planove restrukturiranja strateških trgovačkih društava u poteškoćama i osigurati strogi nadzor u provedbi planova restrukturiranja

- započeti s provedbom planova restrukturiranja.

3. Reevaulacija  strateške imovine i smanjenje državnog portfelja trgovačkih društava

- revizija popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku temeljem analize poslovanja i važnosti strateških trgovačkih društava

- identifikacija i priprema za privatizaciju nestrateških trgovačkih društava iz portfelja DUUDI-a i CERP-a

- Prodaja nestrateških trgovačkih društava iz portfelja DUUDI-a i CERP-a

- Izmjenama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, u dijelu koji se odnosi na upravljanje i raspolaganje dionicama i poslovnim udjelima, omogućiti učinkovito smanjenje državnog portfelja prodajom dionica i poslovnih udjela nestrateških poduzeća.

Osim navedenih aktivnosti u provedbi reformskih mjera iz Nacionalnog programa reformi, aktivnosti iz nadležnosti korporativnog upravljanja navedene su i u Programu konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2016. - 2019. (32) i Smjernicama ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016. – 2018. (33)

4.4.   PLANOVI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA I PRAVNIH OSOBA U 2017. GODINI PREMA NADLEŽNOSTI MINISTARSTAVA

DUUDI je 31. kolovoza 2016. godine uputio dopis ministarstvima nadležnim za strateška trgovačka društva prema Odluci Vlade Republike Hrvatske o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 120/13, 74/15, 44/16), da dostave podatke o planovima za privatizaciju, restrukturiranje, dokapitalizaciju, izlazak na tržišta kapitala, radničko dioničarstvo, prodaju/kupnju dionica, uz osvrt na isto za svako pojedino društvo. Osim toga, DUUDI je tražio informaciju o važećim strategijama, akcijskim planovima koji su doneseni na nacionalnoj razini, a odnose se na trgovačka društva i pravne osobe iz nadležnosti ministarstava, a time i na upravljanje državnom imovinom u 2017. godini.

U nastavku donosimo informacije koje su do dana izrade ovog poglavlja Plana upravljanja za 2017. godinu dostavila pojedina ministarstva.

4.1.1 NADLEŽNOST MINISTARSTVA FINANCIJA

HRVATSKA BANKA ZA OBNOVU I RAZVITAK

1. Plan restrukturiranja u 2017. godini

HBOR u svim godinama poslovanja ostvaruje dobit, koja se prema odredbama Zakona o HBOR-u raspoređuje u kapital, čime se uvećava kapitalna osnovica i održava adekvatnost kapitala. Zbog prirode, kao i uspješnosti svog dosadašnjeg poslovanja nema zahtjeva niti potreba za bilo kakvim operativnim ili financijskim restrukturiranjem što znači da HBOR, zbog svojeg značaja, kompleksnosti i specifičnosti poslovanja, mora ostati u državnom vlasništvu, te se za njega ne predviđa restrukturiranje ili prodaja.

2. Plan investicija i planirani izvori sredstava za investicije u 2017. godini

Investicije HBOR-a uključuju nabavu materijalne i nematerijalne imovine potrebne za obavljanje poslovanja HBOR-a. Plan nabave materijalne i nematerijalne imovine potrebne za obavljanje poslovanja HBOR-a za 2017. godinu iznosi 7,1 milijuna kuna i čini 0,02 % planirane ukupne imovine za 2017. godinu (na kraju 2015. godine čini 0,01 %), a planirane investicije financiraju se iz vlastitih sredstava.

3. Planirana zaduženost u 2017. godini

U 2017. godini HBOR planira ugovoriti zaduženje u iznosu od 720 milijuna eura.

Sredstva zaduženja HBOR-a koriste se za provedbu planiranih kreditnih aktivnosti HBOR-a.

4. Planirana državna jamstva u 2017. godini

Sukladno Zakonu o HBOR-u (Narodne Novine, broj 138/06 i 25/13), Republika Hrvatska jamči za obveze HBOR-a bezuvjetno, neopozivo i na prvi poziv, te bez izdavanja posebne jamstvene izjave. Sukladno navedenome, Republika Hrvatska jamac je za ukupne obveze HBOR-a po osnovi obveza po kreditima i izdanim dugoročnim vrijednosnim papirima. Planirana državna jamstva na dan 31. prosinca 2017. godine projicirana su u iznosu od 21.369 milijuna kuna po osnovi obveza po kreditima i izdanim dugoročnim vrijednosnim papirima, i to za kredite koji su planirani 31. prosinca 2017. godine, preračunato po planskom tečaju na dan 31. prosinca 2017.

5. Planirane subvencije u 2017. godini

U državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu nisu planirana sredstva za Program povlaštenog financiranja po kreditnim programima HBOR-a, koje poslove HBOR obavlja u ime i za račun Ministarstva financija temeljem Ugovora o nalogu za obavljanje poslova povlaštenog financiranja.

U državnom proračunu Republike Hrvatske, na razdjelu 051, Glava 05 Ministarstvo poduzetništva i obrta (3202 Jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva – subvencije kamata za poduzetničke kredite, A560091, račun 351) nisu planirana sredstva za subvencioniranje kredita po pojedinim programima kreditiranja HBOR-a.

6. Planirane donacije u 2017. godini

U Financijskom planu HBOR-a za 2017. godinu planirane su donacije u iznosu od 1,7 milijuna kuna. U 2016. godini HBOR je raspisao Javni natječaj za dodjelu donacija „HBOR U ZAJEDNICI“, temeljem kojeg su odabrani projekti organizacija civilnog društva za koje su dodijeljena sredstva. Raspisivanje javnog natječaja za dodjelu donacija planira se i u 2017. godini.

HRVATSKA LUTRIJA

Planirane investicije u 2017. godini i planirani izvori sredstava za investicije

Procjenjuje se da će investicijska ulaganja u 2017. godini iznositi 26,2 mil. kuna, financirat će se iz vlastitih sredstava, a samo po potrebi iz kreditnih zaduženja. Najznačajnije investicijske aktivnosti usmjerit će se na nabavu informatičke opreme, opreme za priređivanje igara na sreću, informacijsku i tehničku infrastrukturu nužnu za poslovanje Hrvatske Lutrije d.o.o.

Kada je riječ o zaduženosti, Hrvatska Lutrija d.o.o. ne planira kreditna zaduženja, a dugoročne obveze nastaju s osnova financijskog leasinga za motorna vozila, koji ističe krajem prvog kvartala 2017. godine. U pogledu subvencija, Hrvatska Lutrija d.o.o. ne koristi subvencije iz državnog proračuna.

HRVATSKA POŠTANSKA BANKA

Hrvatska poštanska banka svoje operativno poslovanje temelji na kratkoročnom planu poslovanja, kojim su determinirani kratkoročni financijski i operativni ciljevi za razdoblje jedne godine te dugoročna strategija poslovanja, kojom su postavljene dugoročne financijske i operativne smjernice za razdoblje duže od jedne godine.

Kratkoročni plan poslovanja

Kratkoročni plan poslovanja za 2017. godinu još nije donesen. Krajnji rok za usvajanje istog reguliran je internim Pravilnikom o postupku izrade, donošenja i praćenja ostvarenja Plana. Banka je pokrenula aktivnosti planiranja 2017. godine, te očekuje da će plan biti donesen najkasnije do 15. studenog 2016. godine.

Dugoročna strategija poslovanja i smjer razvoja korporativnog upravljanja

Smjernice dugoročnog održivog rasta i razvoja Hrvatske poštanske banke temelje se na MEO (34) Poslovnom planu poslovanja od 2015. do 2019. godine, koji je donesen prije dokapitalizacije Banke u 2015. godini, te je od strane Uprave Banke i dužnosnika Ministarstva financija predstavljen Europskoj komisiji u Bruxellesu prilikom razmatranja tretmana ulaganja države u kontekstu tržišnog postupanja. Europska komisija je temeljem MEO Plana dala svoju uvjetnu suglasnost za dokapitalizaciju, koja je uspješno provedena u rujnu 2015. godine.

Utjecaj ostvarenih rezultata na dugoročnu strategiju Banke

Banka svoj poslovni plan za 2017. godinu temelji na MEO Planu uz zadržavanje slijedećih smjernica:

- konzervativne stope rasta sukladne ili blago iznad tržišnih stopa

- organski rast temeljen na kreditno-depozitnom poslovanju

- zadržavanje postojeće strukture izvora sredstava i depozita kao primarnog izvora

- odgovorno upravljanje rizicima i aktivno upravljanje portfeljem dospjelih nenaplaćenih potraživanja

- optimizacija i odgovorno upravljanje troškovima.

Strategija je Hrvatske poštanske banke izgraditi vodeću instituciju za pružanje financijskih usluga u Hrvatskoj, koristeći pritom svoje komparativne prednosti bolje i u potpunosti, te postići da, sukladno svojoj viziji, na najbolji brine o financijskoj sigurnosti i boljitku svojih klijenata i zajednice, uz pridržavanje i ispunjavanje svih zakonskih odredbi, regulatornih zahtjeva i limita.

Restrukturiranje

Banka je u 2015. uspješno provela reorganizaciju i restrukturiranje, čime je broj organizacijskih jedinica smanjen s 94 na 71, smanjen je broj zaposlenika, revidirani su i reugovoreni ugovori o pružanju eksternaliziranih usluga, uz uvjete koji su značajno bolji za Banku, te je proveden niz procesnih unapređenja usmjerenih na poboljšanje učinkovitosti.

Pregled organizacijskih jedinica Hrvatske poštanske banke prije i poslije reorganizacije

Banka i dalje namjerava unapređivati svoje poslovanje i učinkovitost, ali kroz redovite poslovne aktivnosti. Opći i administrativni troškovi i amortizacija i dalje će biti predmet odgovornog i temeljitog upravljanja, kako bi se dostigla ciljana operativna učinkovitost i izvrsnost, što je jedna od korporativnih vrijednosti Hrvatske poštanske banke.

4.2.2 NADLEŽNOST MINISTARSTVA TURIZMA

BRIJUNI RIVIJERA

S obzirom na cilj Društva, u 2017. godini ne predviđa se privatizacija, odnosno prodaja udjela Republike Hrvatske.

4.3.3 NADLEŽNOST MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA

AGENCIJA ZA KOMERCIJALNU DJELATNOST

Agencija za komercijalnu djelatnost nema klasičan model restrukturiranja kojemu je zadatak „spašavanje tvrtke“, već provodi mjere i aktivnosti kako bi povećala konkurentnost na domaćem i stranom tržištu s obzirom na promjene i potrebe za novim e-rješenjima.

 Mjere i aktivnosti:

 racionalizacija i mjere smanjenja troškova poslovanja

 striktna kontrola troškova poslovanja

 kontinuirana edukacija zaposlenih

 optimizacija poslovnih procesa

 jačanje organizacijske jedinice Sektora razvoja poslovanja s ciljem ostvarenja strateških ciljeva.

 Pokazatelji provedbe mjera i aktivnosti:

 racionalizacija troškova poslovanja (za prvo polugodište 2016. godine smanjenje troškova poslovanja za 9,31 % u donosu na plan za isto razdoblje)

 optimizacija poslovnih procesa i prilagodba novim poslovnim zahtjevima.

Plan investicijskih ulaganja za 2017. godinu izrađen je u skladu sa strategijom tvrtke i iznosi 24 mil. kuna. Planirane investicije financirat će se dijelom iz vlastitih, a dijelom iz tuđih izvora sredstava.

AKD d.o.o. u 2016. godini nema zaduženja, a izradom plana za 2017. godinu do kraja studenog 2016. godine izradit će se investicijske studije za planirane investicije iznad 1 mil. Kuna, s izvorima financiranja. Agenciji za komercijalnu djelatnost d.o.o. nisu izdana niti se planiraju državna jamstva. Agencija za komercijalnu djelatnost d.o.o. nije korisnik subvencija.

4.4.4 NADLEŽNOST MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE

HRVATSKE VODE

Hrvatske vode - pravna osoba za upravljanje vodama, osnovana je člankom 156. Zakona o vodama (Narodne novine, broj: 107/95, 150/05, 153/09 i 130/11 i 14/14). Osnovane su s ciljem trajnog i nesmetanog obavljanja javnih službi i drugih poslova kojima se ostvaruje upravljanje vodama, u opsegu utvrđenom planovima i u skladu sa sredstvima.

Svoje financijske planove Hrvatske vode kao izvanproračunski korisnik Državnog proračuna, izrađuju u konsolidaciji sa Državnim proračunom, u skladu sa odredbama Zakona o proračunu (Narodne novine, broj: 87/08, 136/12 i 15/15). Donosi ih Vlada Republike Hrvatske, te na iste svoju suglasnost daje Sabor Republike Hrvatske, a sve prema uputama Ministarstva financija.

Stoga će Hrvatske vode izradi planova za 2017. godinu pristupiti nakon primitka Uputa Ministarstva financija.

HRVATSKE ŠUME D.O.O.

1. Važeće strategije i akcijski planovi na nacionalnoj razini su:

a)Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/13).- definirana Zakonom o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom, u djelokrugu i ovlastima Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom

b)Natura 2000 - Očuvanje postojeće biološke raznolikosti šuma i osiguranje održivog korištenja ovog biološkog resursa kroz ugrađivanje mjera zaštite biološke raznolikosti, te suradnja između sektora šumarstva i zaštite prirode. Nositelj strategije - Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Akcijski planovi - područje šumarstva obuhvaćaju aktivnosti kako slijedi:

1. izraditi programe zaštite šumskih ekoloških sustava u zaštićenim područjima, u kojima nije dozvoljeno gospodarsko korištenje prirodnih dobara

2. izraditi Katalog mjera za održavanje cjelovitosti šumskih ekoloških sustava kao staništa životinjskih vrsta u područjima ekološke mreže i budućim područjima NATURA 2000

3. izraditi programe praćenja stanja šumskih ekoloških sustava u budućim područjima NATURA 2000

4. utvrditi utjecaj kemijskih, bioloških i biotehničkih sredstava za zaštitu bilja na šumske ekološke sustave na primjeru tri parka prirode

5. pratiti stanje nizinskih poplavnih šuma

6. pratiti oštećenost šuma na području Gorskog kotara

7. nastaviti razminiranje šumskih površina u zaštićenim područjima, prioritetno u nacionalnim parkovima i parkovima prirode

8. organizirati stručne skupove sa sudjelovanjem svih relevantnih struka, vezano uz upravljanje i gospodarenje šumama.

Akcijski planovi - područje lovstva obuhvaćaju aktivnosti kako slijedi:

1. Znanstveno utvrditi brojnost populacija divljači na području rasprostranjenosti velikih zvijeri i utvrditi povoljan odnos brojnosti divljači u odnosu na brojnost velikih zvijeri

2. Utvrditi opravdanost prihrane i prehrane divljači, te utjecaj na prirodnu ravnotežu u područjima rasprostranjenosti velikih zvijeri

3. Izraditi programe zaštite divljači u zaštićenim područjima, gdje nisu dopuštene lovne aktivnosti

4. Organizirati stručne skupove i seminare sa sudjelovanjem predstavnika svih relevantnih struka

5. Organizirati stručne skupove i seminare sa sudjelovanjem predstavnika nadležnih inspekcija

6. Izraditi Plan gospodarenja jarebicom kamenjarkom ( Alectohs graeca ).

7. Izraditi izvješće o stanju i plan uklanjanja alohtone divljači na otocima i kontinentu te započeti provedbu na sjevernojadranskim otocima

8. Izraditi plan aktivnosti za postupno smanjenje uporabe olovne sačme i zamjenu čeličnom sačmom u močvarama i drugim plitkim vodenim površinama, s vremenskim rasporedom, raspodjelom odgovornosti nadležnih tijela i izvorima financiranja

9. Prilagoditi uporabu lovačkog oružja i naboja na način da se propiše obveza uporabe čelične sačme umjesto olovne prilikom lova na ptice močvarice.

Postupno uvođenje poslovanja sukladno navedenim akcijskim planovima na snazi je od 2013. godine. Trenutačno se radi na mjeri 6.3 iii 2 - mjeri za izradu planova upravljanja Natura područjima.

c) Nacionalna strategija za ruralni razvoj - u izradi, nositelj izrade: Ministarstvo poljoprivrede

d) Nacionalna šumarska politika i strategija iz 2003. godine, koja je izmjenama nekih zakona u međuvremenu postala neprimjenjiva. Nositelj: Ministarstvo poljoprivrede.

2. Ostali važeći strateški i planski dokumenti te provedbeni propisi koji imaju učinke u dijelu korporativnog upravljanja su kako slijedi:

- osnove i planovi gospodarenja - desetogodišnji dokumenti koje odobrava Ministarstvo poljoprivrede, vezano uz gospodarenje šumama i šumama na kršu.

- Zakon o šumama

- Zakon o trgovačkim društvima.

3.Posebni ciljevi korporativnog upravljanja

Poseban je cilj korporativnog upravljanja osigurati održivo integralno gospodarenje državnim šumama na cijelom području Republike Hrvatske na ekološki osjetljiv, ekonomski učinkovit i socijalno odgovoran način prema društvu u cjelini i zaposlenicima poduzeća.

Kao specifični ciljevi izdvajaju se:

- ekološki ciljevi: gospodariti šumama sukladno svim europskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama

- financijski ciljevi: maksimizirati financijske učinke putem optimiziranja troškova i povećanja prihoda

- socijalni ciljevi: stvoriti humano i kreativno radno ozračje.

1.4.5. NADLEŽNOST MINISTARSTVA POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

1.Cestovni promet

Hrvatske ceste d.o.o. ne predviđaju privatizaciju niti restrukturiranje kao niti bilo kakav oblik prodaje poslovnog udjela u 2017.godini.

2.Željeznički promet

HZ INFRASTRUKTURA d.o.o. upravlja i raspolaže značajnim brojem nekretnina.

Strateškim pristupom upravljanju nekretninama u 2017.godini vršiti će se optimizacija portfelja nekretnina.

U 2017. godini planira se detaljna analiza stanja nekretnina te izrada strategije sukladno rezultatima kako bi se osigurao proaktivan pristup traženju potencijalnih zakupaca poslovnih prostora i zgrada. Kao glavni pokretač povećanja prihoda planira se kontinuirano raspisivanje javnih natječaja za prazne prostore, sve u cilju smanjenja režijskih troškova te povećanja prihoda od zakupa.

Fokus je na zakupima prostora na 16 glavnih kolodvora kao najatraktivnijim za zakup koji ujedno imaju i najveću frekvenciju putnika, a s posebnim naglaskom na Glavnom kolodvoru u Zagrebu i Glavnom kolodvoru u Splitu koji stvaraju i najveće prihode.

Kontinuirana analiza cijena nekretnina te usklađivanje visina zakupa s tržišnim cijenama planira se nastaviti u 2017. godini. Također planirano je optimizirati sredstava za tekuće održavanje objekata.

Nakon detaljnih analiza potreba trgovačkog društva HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. za nekretninama koje su van upotrebe, ukoliko se također pokaže izostanak interesa na objavljenim javnim natječajima ista se planiraju staviti u funkciju ustupanjem na korištenje jedinicama lokalne samouprave, sportskim udrugama, kulturno-umjetničkim društvima, udrugama umirovljenika, željezničkim sindikatima, udrugama branitelja i drugim neprofitnim organizacijama, a Ugovori o korištenju sklapati će se temeljem posebnih Odluka Uprave.

Na taj način planirana je revitalizacija i stavljanje u funkciju nekretnina koje su zapuštene i devastirane te za koje nije moguć drugi oblik komercijalizacije.

Kako bi se izradila cjelovita i sistematična baza podataka u tijeku je provedba inventure stanova, koja nije rađena posljednjih 7 godina, a čiji se završetak očekuje do kraja 2016. godine. Inventurom će se utvrditi detaljno stanje svih stambenih jedinica te će ujedno služiti za planiranje daljnjih aktivnosti.

U 2017. godini planira se završetak izrade cjelovite baze nekretnina te uključivanje u projekt ISUDIO. U ovo aplikativno rješenje unositi će se podaci vezani uz nekretnine u vlasništvu trgovačkog društva i nekretnine dane trgovačkom društvu na upravljanje, a koje su u vlasništvu Republike Hrvatske. Na ovaj način omogućiti će se kompletno održavanje podataka o nekretninama.

Planirana je realizacija procesa legalizacije započetih u 2013. godini vezanih uz ozakonjenje nezakonito izgrađenih građevina. Postupak obuhvaća analizu zgrada koje su legalne, a koje je potrebno legalizirati s obzirom na nepostojanje dokumenata o gradnji i iskazanih potreba trgovačkog društva za tim zgradama. U vezi s tim, sustavno se prikuplja dokumentacija iz arhiva i područnih ureda za katastar kojima se dokazuje legalnost zgrada.

Proces legalizacije se planira završiti u 2017. godini.

Ugovorom 92/15 koji je sklopljen s King ICT d.o.o. i B4B d.o.o. predviđeno je uvođenje integriranog sustava Asset managementa za upravljanje imovinom HŽ INFRASTRUKTURE d.o.o. što uključuje i upravljanje nekretninama.

HŽ CARGO d.o.o. je u programu restrukturiranja.

Novi program restrukturiranja 2016. - 2020. godine dovršen je u lipnju 2016. godine i nadovezuje se na prijašnje programe restrukturiranja koji su započeli 2013. godine.

Prema novom programu restrukturiranja planirani je gubitak za 2017. godinu 11,3 mil. kuna, dok je za 2016. planirani gubitak 134 mil. kuna, planska EBITDA za 2017. godinu je pozitivna, te iznosi 87 milijuna kuna. Projekcije prijevoza za 2017. godinu iznose 9.595 tisuća tona i 2.101 milijuna NTKM. Očekuje se i daljnja racionalizacija poslovanja i smanjenje troškova. Do sada su se prema programima restrukturiranja u HŽ CARGO d.o.o. znatno smanjili troškovi, te su napravljeni pomaci u boljoj organizaciji poslovanja.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture dostavilo je novelirani „Program restrukturiranja HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o. za razdoblje od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2017.“ u Europsku Komisiju, Glavnu upravu za tržišno natjecanje. Program je u Europskoj komisiji zaprimljen 3. ožujka 2015 godine. pod brojem 03/03/2015 (Registration: 2015/020442 notification).

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture je 2. travnja 2015. godine zaprimilo dopis Europske komisije kojim su zatražena dodatna pojašnjenja vezano uz Program restrukturiranja društva HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o. . Ministarstvo je odgovore na postavljena pitanja dostavilo 28. travnja 2015.godine.

Pismom Europske Komisije od 26. lipnja 2015.godine obaviješteno je Ministarstvo da je postupak prednotifikacije zatvoren i da po službenoj dužnosti započinje postupak ocjene Programa. Sukladno navedenom i održanom sastanku u srpnju 2015. godine s predstavnicima DG Comp EK , Ministarstvo je zatražilo da se rok za dostavu revidiranog Programa restrukturiranja, po kojem će se Program ocjenjivati, prolongira do kraja rujna. Prijedlog Ministarstva za dostavu revidiranog programa prihvaćen je od EK, Glavne uprave za tržišno natjecanje.

Revidirani Program restrukturiranja dostavljen je u EK, Glavnoj upravi za tržišno natjecanje 30. rujna 2015. godine.

U ožujku 2016. ponovno je održan sastanak HŽ PUTNIČKOG PRIJEVOZA d.o.o. i Ministarstva s predstavnicima DG Comp EK, na kojem je dogovoreno kako će Europska komisija još jednom zatražiti pojašnjenja na pojedine dijelove programa .

Ministarstvo je zaprimilo 8. travnja 2016. godine novi dopis Europske komisije kojim su zatražena dodatna pojašnjenja vezano uz novelirani Program restrukturiranja društva HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o. Ministarstvo je odgovore na postavljena pitanja dostavilo Europskoj komisiji 6. svibnja 2016.godine.

U izvješću o provedbi restrukturiranja u razdoblju I-VI 2016.godine se iznosi:

■Zbrinjavanje viška zaposlenih - u razdoblju I-VI 2016. temeljem poticajnih otpremnina iz HŽ PUTNIČKOG PRIJEVOZA d.o.o. otišla su 4 radnika te 14 radnika iz ovisnog društva. TEHNIČKI SERVISI ŽELJEZNIČKIH VOZILA d.o.o. (temeljem istoga troškovi radnika u 2016. će biti manji za cca. 350 tisuća kuna u HŽ PUTNIČKOM PRIJEVOZU d.o.o. te 840 tisuća kn u TEHNIČKIM SERVISIMA ŽELJEZNIČKIH VOZILA d.o.o.);

■Dokapitalizacija društva od strane Odlukom Vlade RH iz prosinca 2015.godine u iznosu od 796.740.000,00 kuna - provedeno 11. siječnja 2016. godine; temeljni kapital Društva iznosi 872.367.300,00 kuna (krediti preuzeti dokapitalizacijom: kredit PBZ - 250 milijuna kuna; kredit HBOR - dokapitalizacija s 516 milijuna kuna, dok 300 milijuna kuna ostaje na teret društva);

■Otplaćen je kredit EUROFIME u iznosu od 10 milijuna EUR-a u mjesecu travnju;

■Realizacija investicija:

Završena je prva faza nabave novih motornih vlakova. Isporučen je 21 motorni vlak, od čega u 2015. 10 elektromotornih vlakova za regionalni prijevoz i 6 elektromotornih vlakova za gradsko-prigradski prijevoz te u 2016. 1 dizel-električni motorni vlak za regionalni prijevoz i 4 elektromotorna vlaka za gradsko-prigradski prijevoz. Temeljem navedenoga postižu se uštede u troškovima električne energije za oko 7,7 mil. kn, a manevre za 5,9 mil. kn na godišnjoj razini;

■Realizacija kredita sa Svjetskom bankom u iznosu od 43 milijuna EUR-a za zbrinjavanje viška radnika i investicije u vozni park i IT projekte (do 30.6.2016. realizirano je 13,6% vrijednosti Zajma odnosno 5,8 milijuna EUR-a);

■Daljnja racionalizacija poslovanja.

U daljnjoj provedbi aktivnosti u 2016. i 2017. godini s ciljem završetka postupka odobravanja Programa restrukturiranja od strane EK, HŽ PUTNIČKI PRIJEVOZ d.o.o. će nastaviti sa sljedećim aktivnostima:

•nastaviti restrukturiranje društva TEHNIČKI SERVISI ŽELJEZNIČKIH VOZILA d.o.o.;

•prodaja ovisnog društva TERSUS EKO d.o.o.;

•zbrinjavanje viška zaposlenih (na kraju procesa restrukturiranja planiran broj zaposlenih 1.720 radnika uz uvjet realizacije kompenzacijskih mjera);

•realizacija preostalih investicija - u svrhu podizanje kvalitete usluge, postizanja opće prihvaćenih standarda usluge te povećanje prihoda u budućnosti:

-potpuna implementacija sustava prodaje i rezervacije karata (ISPRO) do kraja 2016.;

-vlastiti ICT sustav;

-početak rada na projektu upravljanja voznim parkom (LOGIS), zadnji kvartal 2016.;

•podjela nekretnina bivših Hrvatskih željeznica d.d. - projekt Asset management dio je komponente kredita IBRD definiran kao podrška restrukturiranju i koordinaciji sektora čiji je nositelj Ministarstvo, a odnosi se na upravljanje imovinom među željezničkim poduzećima i razjašnjava njihov pravni status pružanjem konzultantskih i ne konzultantskih usluga;

•prodaja nepotrebne imovine (u tijeku su postupci za prodaju dvije zgrade HŽ putničkog prijevoza d.o.o.);

3.Zračni promet

Trgovačka društva koja su obuhvaćena Odlukom o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku („Narodne novine“, broj 120/13, 74/15 i 44/16): Hrvatska kontrola zračne plovidbe d.o.o.,Zagreb; Zračna luka Osijek d.o.o., Klisa; Zračna luka Pula d.o.o.,Pula; Zračna luka Rijeka d.o.o.,Omišalj; Zračna luka Zadar, Zadar; Zračna luka Split d.o.o.,Split; Zračna luka Dubrovnik d.o.o.,Ćilipi; Zračna luka Zagreb d.o.o.,Zagreb.

U svojim planovima za 2017. godinu navedena društva nemaju predviđenu privatizaciju, restrukturiranje, dokapitalizaciju, izlazak na tržišta kapitala, radničko dioničarstvo ili prodaju/kupnju dionica.

4. Pomorski promet

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture u 2017.godini planira donošenje Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o Plovputu, kojim će se sukladno ciljevima iz Strategije pomorskog razvitka i integralne pomorske politike Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2020. godine, izvršiti izmjene i dopuna djelatnosti društva PLOVPUT d.o.o., kojim će se društvu omogućiti obavljanje sljedećih djelatnosti: vađenje i uklanjanje podrtina i potonulih stvari, čuvanje i skladištenje izvađenih podrtina i potonulih stvari te priprema, organizacija, oglašavanje i provođenje javne dražbe radi prodaje izvađenih podrtina i potonulih stvari.

5. Elektroničke komunikacije i pošta

Trgovačka društva Odašiljači i veze d.o.o. kao i Hrvatska pošta d.d. u 2017. godini ne predviđaju privatizaciju, restrukturiranje ili bilo kakav oblik prodaje poslovnog udjela

SAŽETI PRIKAZ CILJEVA/KLJUČNIH AKTIVNOSTI I IZVEDBENIH MJERA ZA GODIŠNJI PLAN KORPORATIVNOG UPRAVLJANJA  TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA OD STRATEŠKOG I POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU ZA 2017. GODINU

2. Godišnji plan u odnosu na zadatke vezane uz dovršetak privatizacije, restrukturiranje i upravljanje trgovačkim društvima iz djelokruga Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP), te plan prodaje dionica i poslovnih udjela u tim trgovačkim društvima po kvartalima, korištenja i prodaje nekretnina u vlasništvu CERP-a

CERP, kao pravni sljednik Agencije za upravljanje državnom imovinom, osnovan je na temelju odredbi Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/13, 18/16, dalje u tekstu: Zakon), koji je stupio na snagu 30. srpnja 2013. godine.

Djelatnost CERP-a jest upravljanje dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, a koja nisu utvrđena kao društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, te dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji su imatelji Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za dionice i poslovne udjele u trgovačkim društvima, koje je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka, osim onih trgovačkih društava čije je upravljanje i raspolaganje uređeno posebnim zakonom, kao i restrukturiranje trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje nisu od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Strategijom upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine kao prioritetni cilj utvrđena je privatizacija trgovačkih društava u nadležnosti CERP-a u roku od dvije, odnosno tri godine, ovisno o veličini vlasništva. Sukladno navedenom, CERP je tijekom proteklih godina poduzimao radnje i aktivnosti kako bi ostvario ciljeve određene Strategijom, a o čemu je redovno podnosio izvješća o provedbi Plana upravljanja na godišnjoj razini, sukladno Zakonu.

Upravljanje državnom imovinom provodi se sukladno sljedećim propisima:

1. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 94/13, 18/16)

2. Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/13)

3. Uredba o visini naknade za obavljanje poslova upravljanja dionicama i poslovnim udjelima (Narodne novine, broj 130/13)

4. Uredba o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela (Narodne novine, broj 129/13)

5. Uredba o izmjeni i dopunama Uredbe o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela (Narodne novine, broj 66/14)

6. Upute za provedbu postupka javnog nadmetanja kao načina prodaje dionica i poslovnih udjela

7. Upute za provedbu postupka neposredne prodaje kao načina prodaje dionica i poslovnih udjela .