DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se postupak ovlašćivanja, razine ovlaštenja, tehnički i stručni uvjeti koje moraju ispunjavati pravne osobe, odnosno fizičke osobe-obrtnici (u daljnjem tekstu: ovlaštene pravne osobe) za obavljanje djelatnosti izmjere dubina mora, marinske geodezije, snimanje objekata u priobalju i moru, snimanje objekata na morskom dnu i podmorju, geologije i geofizike mora te oceanologije iz članka 7. stavka 1. Zakona o hidrografskoj djelatnosti(u daljnjem tekstu: Zakon), uvjeti i način obavljanja i nadzora obavljanja tih djelatnosti, način i uvjeti za pregled i ovjeru podataka istraživanja, prikupljenih i obrađenih podataka, odnosno hidrografskih originala i hidrografskih elaborata ovlaštenih pravnih osoba, visina naknade za pregled i ovjeru podataka istraživanja, prikupljenih i obrađenih podataka, odnosno hidrografskih originala i hidrografskih elaborata ovlaštenih pravnih osoba i osnovice za njen obračun, kao i način korištenja te naknade.

Članak 2.

Za potrebe ovog Pravilnika djelatnosti hidrografske izmjere definiraju se kako slijedi:

a) izmjera dubina mora je određivanje vertikalne udaljenosti od površine mora (referentne plohe, najčešće hidrografske nule) do morskog dna u cilju prikaza topografije morskog dna

b) marinska geodezija je grana geodezije koja opće principe i praksu kopnene geodezije proširuje na područje mora i oceana

c) snimanje objekata u priobalju i moru je određivanje točnih pozicija objekata u priobalju i moru različitim geodetskim metodama

d) snimanje objekata na morskom dnu i podmorju je određivanje njihove točne pozicije, višesnopnim dubinomjerom,  panoramskim dubinomjerom ili nekim drugim uređajima koji imaju podvodnu navigaciju odgovarajuće točnosti

e) geologija i geofizika mora je znanstvena disciplina koja primjenjuje geofizičke metode na probleme marinske geologije

f) oceanologija je znanstveno istraživanje mora koje obuhvaća i integrira sva znanja povezana s fizičkim granicama mora, fizikom i kemijom morske vode i marinskom geologijom.

DIO DRUGI

UVJETI I NAČIN OBAVLJANJA DJELATNOSTI HIDROGRAFSKE IZMJERE

Standardi djelatnosti hidrografske izmjere

Članak 3.

(1) Standard S-44 Međunarodne hidrografske organizacije (5. izdanje) iz Priloga I. ovog Pravilnika je standard za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju, ukoliko odredbama ovog Pravilnika nije drugačije određeno.

(2) Standardi za geologiju i geofiziku mora, te oceanologiju definirani su stručnim i tehničkim uvjetima kako su utvrđeni odredbama ovog Pravilnika, kao i pravilima struke iz tih područja u pogledu metodologije mjerenja i interpretacije rezultata mjerenja.

(3) Odredbe ovog Pravilnika u pogledu načina i uvjeta obavljanja djelatnosti hidrografske izmjere na odgovarajući način primjenjuju se i na Hrvatski hidrografski institut (u daljnjem tekstu: Institut).

Članak 4.

(1) Izmjera dubina mora, marinska geodezija, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju obavlja se prema slijedećim kategorijama, s obzirom na značaj područja za hidrografsko-navigacijsku sigurnost:

a) Kategorija Posebnih uvjeta – za područja mora gdje je slobodni prostor ispod kobilice pomorskog objekta kritičan, odnosno gdje može postojati opasnost za površinsku plovidbu, a u svakom slučaju u lukama na čijem su lučkom području dubine mora manje od 25 m, te neposrednim prilazima tim lukama

b) Kategorija 1a – za područja mora dubine manje od 100 m gdje je slobodni prostor ispod kobilice pomorskog objekta manje kritičan, ali gdje mogu postojati oblici opasni za površinsku plovidbu, a u svakom slučaju za lučka područja koja nisu navedena u točki 1. ovog stavka i neposrednim prilazima tim lučkim područjima

c) Kategorija 1b – za p odručja mora dubine manje od 100 m gdje se slobodni prostor ispod kobilice pomorskog objekta ne smatra problematičnim za vrstu površinske plovidbe koja se očekuje u tom području, a u svakom slučaju izvan lučkih područja i neposrednim prilazima lučkim područjima

d) Kategorija 2 – za područja mora dubine veće od 100 m gdje se opći opis morskog dna smatra dostatnim.

(2) Dubine mora iz stavka 1. ovog članka jesu dubine mora kako su objavljene na službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama.

(3) Luke u koje uplovljavaju brodovi iz stavka 1. podstavka 1. ovog članka Ministarstvo objavljuje na portalu Hrvatskog integiranog pomorskog informacijskog sustava na prijedlog Instituta.

(4) Kada se zbog konfiguracije morskog područja ili drugih razloga određeno područje mora ne može svrstati u određenu kategoriju iz stavka 1. ovog članka, odluku o kategoriji na zahtjev ili po službenoj dužnosti donosi nadležna lučka kapetanija, a koja odluka se objavljuje na portalu Hrvatskog integiranog pomorskog informacijskog sustava.

Ovlaštenja, razine ovlaštenja i postupak ishođenja ovlaštenja

Članak 5.

(1) Djelatnosti hidrografske izmjere iz članka 2. ovog Pravilnika mogu obavljati pravne osobe ovlaštene za obavljanje tih poslova od strane Ministarstva.

(2) Ovlaštena pravna osoba može na zahtjev steći ovlaštenje za obavljanje pojedinih djelatnosti hidrografske izmjere prema kategorijama iz članka 4. ovog Pravilnika slijedećih razina:

a) za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju u kategoriji Posebnih uvjeta (HIDRO – Posebni uvjeti) ako udovoljava uvjetima iz članaka 17., 22. i 25. ovog Pravilnika

b) za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju u kategoriji 1a (HIDRO -1a) ako udovoljava uvjetima iz članaka 18., 19., 22. i 25. ovog Pravilnika

c) za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju u kategoriji 1b (HIDRO -1b) ako udovoljava uvjetima iz članaka 18., 22. i 25. ovog Pravilnika

d) za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju u kategoriji 2 (HIDRO -2) ako udovoljava uvjetima iz članaka 20., 22. i 25. ovog Pravilnika

e) za geologiju (GEOLO) ako udovoljava uvjetima iz članaka 24. stavak 1., 23. i 25. ovog Pravilnika

f) za geofiziku mora (GEOFI) ako udovoljava uvjetima iz članaka 21. stavak 2., 23. i 25. ovog Pravilnika i

g) za oceanologiju (OCEAN) ako udovoljava uvjetima iz članaka 21. stavak 3., 24. i 25. ovog Pravilnika.

(3) Rješenje kojim se daje ovlaštenje za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere izdaje se na rok od pet godina, te sadrži popis stručnih zaposlenika ovlaštene pravne osobe koje su osposobljene za obavljanje poslova hidrografske djelatnosti.

(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo dostavlja podnositelju zahtjeva.

(5) Protiv rješenja kojim se ovlaštenoj pravnoj osobi daje ovlast ili odbija zahtjev za davanjem ovlaštenja za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere, nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Ovlaštena pravna osoba dužna je dostaviti informaciju o svakoj promjeni u udovoljavanju uvjeta ovlaštenja za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere u roku od 3 dana od nastanka iste.

Članak 6.

(1) Ovlaštenje iz članka 5. ovog Pravilnika Ministarstvo izdaje na temelju pisanog zahtjeva ovlaštene pravne osobe.

(2) Zahtjev mora sadržavati dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje određene djelatnosti hidrografske izmjere i kategorije izmjere u pogledu tehničke opremljenosti, klase točnosti opreme za mjerenja i istraživanja, radnog iskustva i stručnih uvjeta zaposlenika, kao i drugih uvjeta u skladu s odredbama ovog Pravilnika, te upravne pristojbe sukladno posebnom propisu.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovog članka ovlaštena pravna osoba mora priložiti:

a) Izvadak iz sudskog registra, odnosno izvadak iz obrtnog registra s podacima o registriranoj djelatnosti hidrografske izmjere za koju se traži izdavanje ovlaštenja, ne starije od šest mjeseci

b) Popis opreme s potrebnim tehničkim podacima i dokazom o vlasništvu ili korištenju opreme s uvjerenjima proizvođača o kalibraciji opreme

c) ime i prezime odgovorne osobe u ovlaštenoj pravnoj osobi

d) Popis stručnih voditelja radova u ovlaštenoj pravnoj osobi (ime i prezime, OIB ili drugi identifikacijski broj)

e) Popis stručnih zaposlenika (ime i prezime, OIB ili drugi identifikacijski broj) s dokazima o njihovoj stručnoj spremi, radnom iskustvu i svjedodžbama

f) Popis dosadašnjih radova obavljenih u djelatnosti hidrografske izmjere odnosno izjavu da takvih radova nije bilo i

g) Izjavu da pravnoj osobi ili osobi ovlaštenoj za zastupanje nije izrečena pravomoćna i osuđujuća presuda za jedno ili više kaznenih dijela iz područja gospodarskog kriminaliteta, ovjerena kod javnog bilježnika.

Članak 7.

(1) Rješenje kojim se daje ovlaštenje ili odbija zahtjev za davanjem ovlaštenja za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere Ministarstvo donosi po pribavljenom mišljenju Instituta.

(2) Mišljenje iz stavka 1. ovog članka Institut daje na temelju izvješća stručnog povjerenstva koje obavlja neposredni očevid, a sve u roku od 10 dana od dana zaprimanja izvješća.

(3) Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovog članka prilikom neposrednog očevida dužno je obaviti uvid u izvornike dokumentacije dostavljene uz zahtjev iz članka 6. ovog Pravilnika, pregledati opremu i uređaje, te utvrditi ispunjava li oprema propisane tehničke i sigurnosne uvjete, kao i neposrednim nadzorom utvrditi udovoljavanje  standardima za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

Članak 8.

(1) Stručno povjerenstvo iz članka 7. ovog Pravilnika osniva Ministarstvo, a sastoji se od tri člana, od kojih je jedan član predstavnik Instituta.

(2) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovog članka dužno je najkasnije u roku od 10 dana od dana obavljenog neposrednog očevida podnijeti izvješće Ministarstvu i Institutu o ispunjavanju uvjeta propisanih ovim Pravilnikom.

Članak 9.

(1) Ministarstvo vodi evidenciju ovlaštenih pravnih osoba kojima je dano ovlaštenje, odbijen zahtjev za davanjem ovlaštenja ili je oduzeto ovlaštenje za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

a) naziv ovlaštene pravne osobe

b) ime i prezime odgovorne osobe u ovlaštenoj pravnoj osobi

c) ime i prezime stručnog voditelja ili stručnih voditelja radova u ovlaštenoj pravnoj osobi

d) klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja rješenja o davanju ovlaštenja, odbijanju zahtjeva za davanjem ovlaštenja ili oduzimanju ovlaštenja ovlaštenoj pravnoj osobi

e) djelatnost hidrografske izmjere za koje je ovlaštenoj pravnoj osobi dano ovlaštenje odgovarajuće razine

f) popis zaposlenika s podacima o njihovoj stručnoj spremi, radnom stažu i radnom iskustvu i

g) rok na koji je rješenje dano.

(3) Ministarstvo objavljuje popis ovlaštenih pravnih osoba na službenim internetskim stranicama.

Obveza izvješćivanja o obavljanju djelatnosti

Članak 10.

(1) Ovlaštena pravna osoba dužna je dostaviti obavijest o početku, opsegu i završetku pojedinačnih radova djelatnosti hidrografske izmjere u priobalju, moru, morskom dnu i podmorju nad kojima se prostire suverenitet Republike Hrvatske, te gospodarskom epikontinentalnom pojasu na kojim Republika Hrvatska ostvaruje suverena prava i jurisdikciju Institutu najkasnije dva dana prije početka radova, koji istu objavljuje na službenim internetskim stranicama.

(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati:

a) ime i prezime ili naziv, te prebivalište ili sjedište naručitelja radova

b) svrhu  djelatnosti hidrografske izmjere i naziv projekta (ukoliko postoji)

c) navod radi li se o izmjeri radi izgradnje ili rekonstrukcije građevine ili drugog zahvata u prostoru za koji je prema posebnim propisima potrebno ishoditi akt prostornog uređenja ili gradnje

d) popis građevina, aktivnosti i zahvata u prostoru i drugih podataka iz Priloga I. Pravilnika o službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, njihovom sadržaju, načinu i uvjetima izrade, izdavanja i održavanja na koje se pojedinačni radovi odnose

e) mjesto (opis i skica, te granice obuhvata radova u formi koordinatnih točaka kojima je omeđeno područje radova)

f) vrijeme (planirani početak i predviđeno trajanje radova)

g) sadržaj radova

h) navod o razini ovlaštenja iz članka 5. stavka 2. ovog Pravilnika

i) popis opreme koja se koristi tijekom radova i

j) ime i prezime stručnog voditelja radova.

(3) Ovlaštena pravna osoba dužna je dostaviti prethodnu obavijest o svakoj promjeni podataka iz stavka 2. ovog članka.

(4) Institut prilikom objave podataka iz ovog članka svakoj prijavi dodjeljuje jedinstvenu oznaku radova hidrografske djelatnosti.

DIO TREĆI

PREGLED I OVJERA PODATAKA IZMJERE

Članak 11.

Pojedini izrazi u smislu odredbi ovog poglavlja Pravilnika imaju sljedeće značenje:

a) hidrografski original je završni list izmjere klasificiran prema planovima izmjere formiran od strane Instituta

b) hidrografski elaborat je završni dokument izvedenih izmjera i mjerenja u djelatnostima hidrografske izmjere koji sadržava sljedeće elemente: prikaz područja izmjere, opremu i metode, rezultate izmjere u grafičkom i digitalnom obliku

c) sirovi hidrografski podatak je nekorigirani podatak koji je podloga za obradu usklađenu s vremenom i pozicijom

d) obrađeni hidrografski podatak je korigirani podatak za sve podatke iz djelatnosti hidrografske izmjere usklađene s vremenom i pozicijom

e) pregled je provjera karakteristika mjernog instrumentarija, metoda mjerenja i obrade podataka, uz procjenu (evaluaciju) podataka iz djelatnosti hidrografske izmjere

f) procjena (evaluacija je provjera vrijednosti i kvalitete podataka mjerenja.

Članak 12.

(1) Podaci istraživanja, prikupljeni i obrađeni podaci djelatnosti hidrografske izmjere sačinjeni u obliku hidrografskog elaborata od strane ovlaštenih pravnih osoba jesu službeni kada su pregledani i ovjereni od strane Instituta.

(2) Ovlaštena pravna osoba dužna je podnijeti zahtjev za pregled i ovjeru podataka istraživanja, prikupljenih i obrađenih podataka prikupljenih obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere.

(3) Nositelj zahvata, investitor građevine ili drugog zahvata u prostoru ili ovlaštenik koncesije na pomorskom dobru dužan je podnijeti zahtjev Institutu za objavom ovjerenih podataka u svakom slučaju i bez odgode ( najkasnije u roku od sedam dana od dana ovjere), a osobito nakon izgradnje ili rekonstrukcije građevine ili drugog zahvata u prostoru za koji je prema posebnim propisima potrebno ishoditi akt prostornog uređenja ili gradnje, a prije njene uporabe, odnosno prije izdavanja uporabne dozvole u skladu s posebnim propisima, kao i u drugim slučajevima utvrđenim Zakonom.

(4) Institut je dužan službene podatke pohraniti i temeljem zahtjeva nositelja zahvata, investitora građevine ili drugog zahvata u prostoru ili ovlaštenika koncesije na pomorskom dobru u potrebnom opsegu u skladu s Pravilnikom o službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, njihovom sadržaju, načinu i uvjetima izrade, izdavanja i održavanja objaviti na službenim pomorskim navigacijskim kartama i u publikacijama, te u „Oglasu za pomorce“.

(5) Ukoliko Institut posjeduje službene podatke za zahvat ili građevinu u prostoru, a nije zaprimio zahtjev iz stavka 3. ovog članka u utvrđenom roku, postupiti će u skladu s odredbom toga stavka i bez posebnog zahtjeva, te će o izostanku zahtjeva dostaviti obavijest nadležnoj lučkoj kapetaniji.

Članak 13.

(1) Zahtjev za pregled i ovjeru hidrografskog elaborata ovlaštena pravna osoba podnosi Institutu.

(2) Zahtjev za pregled i ovjeru hidrografskog elaborata mora sadržavati:

a) jedinstvenu oznaku radova hidrografske djelatnosti

b) ime i prezime ili naziv ovlaštene pravne osobe

c) ime i prezime ili naziv, te prebivalište ili sjedište naručitelja radova hidrografske izmjere

d) navod radi li se o izmjeri radi izgradnje ili rekonstrukcije građevine ili drugog zahvata u prostoru za koji je prema posebnim propisima potrebno ishoditi akt prostornog uređenja ili gradnje

e) ime i prezime ili naziv, te prebivalište ili sjedište investitora građevine ili nositelja drugog zahvata u prostoru ili ovlaštenika koncesije na pomorskom dobru

f) vrijeme i mjesto obavljanja hidrografske izmjere temeljem koje je izrađen hidrografski elaborat i

g) popis građevina, aktivnosti i zahvata u prostoru i drugih podataka iz Priloga I. Pravilnika o službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, njihovom sadržaju, načinu i uvjetima izrade, izdavanja i održavanja na koje se pojedinačni radovi odnose.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovog članka prilaže se:

a) hidrografski elaborat u analognom (papirnatom) i digitalnom obliku (na CD mediju)

b) sirove hidrografske podatke u digitalnom obliku na prikladnom nosaču podataka (npr. CD medij) i

c) dokaz o uplaćenoj naknadi iz članka 27. ovog Pravilnika.

(4) Hidrografski elaborat iz stavka 3. podstavka 1. mora sadržavati slijedeće:

a) naslovna stranica na kojoj se nalazi naziv ovlaštene pravne osobe, njegov potpis i pečat, logotip, ime i prezime stručnog voditelja, naziv naručitelja, naziv zahvata u prostoru, datum ili datumi izmjere i trajanje izmjere, te datum izrade hidrografskog elaborata

b) rješenje o ovlaštenju pravne osobe za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere i izvadak iz sudskog registra

c) imena i prezimena djelatnika koji su sudjelovali u prikupljanju i obrađivanju svih podataka prikazanih u hidrografskom elaboratu

d) tehnički izvještaj koji sadrži popis opreme, kalibraciju mjernih uređaja (izvješće o obavljenoj terenskoj kalibraciji)

e) podatke o položajnom i visinskom datumu, projekciji i metodi rada

f) podloge odgovarajućeg mjerila (mjerilo ovisi o zahtjevu naručitelja) u grafičkom obliku u DWG i/ili DXF, te drugim elektroničkim formatima

g) cjeloviti sadržaj hidrografskog elaborata u digitalnom obliku (na prikladnom mediju)

h) digitalni model terena (DTM) 2mx2m kada se izmjera dubina u područjima kategorije Posebnih uvjeta i kategorije 1a. obavlja višesnopnim dubinomjerom, odnosno digitalni tekstualni zapis koordinata točaka izmjere kada se izmjera dubina u područjima kategorije Posebnih uvjeta i kategorije 1a.  obavlja jednosnopnim dubinomjerom i

i) izobate ekvidistance 1 m.

(5) Prostorni podaci u hidrografskom elaboratu moraju se odnositi na Hrvatski terestrički referentni sustav (HTRS96) u horizontalnom smislu, te na Hrvatski visinski referentni sustav (HVRS71) u visinskom smislu.

(6) Specifikaciju drugih elektroničkih formata iz stavka 3. točke 5. ovog članka izrađuje Institut i objavljuje na službenim internetskim stranicama.

Članak 14.

(1) Potpunost dokumentacije dostavljene zahtjevom iz članka 13. ovog Pravilnika, utvrđuje Institut.

(2) Ukoliko se u postupku iz stavka 1. ovog članka, utvrdi da je zahtjev nepotpun, Institut će o istome obavijestiti podnositelja zahtjeva s uputom i rokom za  njegovu dopunu koji  ne može biti kraći od 15 dana.

(3) Ukoliko podnositelj zahtjeva ne dopuni zahtjev u skladu s uputom i u roku iz ovog članka, zahtjev će se odbaciti rješenjem.

(4) Protiv rješenja iz stavka  3. ovog članka, nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 15.

(1) Institut imenuje stručno povjerenstvo za pregled i procjenu (evaluaciju) podataka iz djelatnosti hidrografske izmjere, te o tome donosi zaključak.

(2) Stručno povjerenstvo sastavljeno je od predsjednika i najmanje dva člana.

(3) Ukoliko povjerenstvo utvrdi da je odstupanje obrađenih podataka iz hidrografskog elaborata ovlaštene pravne osobe u odnosu na postojeće obrađene podatke Instituta prihvatljivo, povjerenstvo će donijeti zaključak kojim se podaci djelatnosti hidrografske izmjere iz hidrografskog elaborata ovlaštene pravne osobe mogu smatrati službenima, s prijedlogom za ovjeru hidrografskog elaborata.

(4) Odstupanje obrađenih podataka iz hidrografskog elaborata ovlaštene pravne osobe u odnosu na postojeće obrađene podatke Instituta, prihvatljivo je unutar točnosti mjerenih podataka propisanih ovim Pravilnikom za djelatnosti hidrografske izmjere.

(5) Ukoliko povjerenstvo utvrdi odstupanje obrađenih podataka iz hidrografskog elaborata ovlaštene pravne osobe u odnosu na postojeće obrađene podatke Instituta, koje nije prihvatljivo, odnosno nije  unutar točnosti mjerenih podataka propisanih ovim Pravilnikom za djelatnosti hidrografske izmjere, zaključkom će utvrditi potrebu terenske provjere, prema sljedećim kriterijima:

a) Kriterij kategorije izmjere iz članka 4. stavka 1.  ovog Pravilnika: terenska provjera po Institutu će se obvezno naložiti za kategoriju Posebni uvjeti  i to za izmjere u lukama na čijem su lučkom području dubine mora manje od 25 m, te neposrednim prilazima tim lukama.

b) Kriterij namjene hidrografske izmjere: terenska provjera po Institutu će se obvezno naložiti za izmjere koje su namijenjene gradnji ili rekonstrukciji građevina ili drugih zahvata u prostoru za koje je posebnim propisom potrebno ishoditi akt prostornog uređenja ili gradnje, a prije njezine uporabe, odnosno prije izdavanja uporabne dozvole u skladu s posebnim propisima (izmjera izvedenog stanja).

(6) Podate dobivene terenskom provjerom iz stavka 5. ovog članka stručno povjerenstvo će usporediti s hidrografskim elaboratom ovlaštene pravne osobe te zaključkom utvrditi eventualna odstupanja između obrađenih podataka.

(7) Ukoliko se usporedbom i provjerom iz stavka 5. ovog članka utvrdi prihvatljivo odstupanje između obrađenih podataka, hidrografski elaborat ovlaštene pravne osobe s cjelokupnom dostavljenom dokumentacijom u odnosu na rezultate terenske provjere sačinjene od strane Instituta, povjerenstvo će donijeti zaključak kojim se podaci djelatnosti hidrografske izmjere iz hidrografskog elaborata ovlaštene pravne osobe mogu smatrati službenim podacima, te će se hidrografski elaborat ovjeriti.

(8) Ukoliko se usporedbom i provjerom iz stavka 5. ovog članka utvrdi postojanje neprihvatljivog odstupanja između obrađenih podataka, hidrografski elaborat ovlaštene pravne osobe s cjelokupnom dostavljenom dokumentacijom u odnosu na  rezultate terenske provjere  sačinjene od strane Instituta, povjerenstvo će zaključkom utvrditi radnje koje je ovlaštena pravna osoba dužna izvršiti radi ovjere hidrografskog elaborata.

(9) Ukoliko se utvrde činjenice iz stavka 7. ovog članka, troškove terenske provjere po Institutu snosi Institut samostalno.

(10) Ukoliko se utvrde činjenice iz stavka 8. ovog članka, troškove terenske provjere po Institutu snosi ovlaštena pravna osoba te ih je dužna uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana ovjere hidrografskog elaborata.

(11) Rezultat terenske provjere sačinjen po Institutu i u njemu sadržani podaci, ovlaštena pravna osoba može koristiti isključivo za usporedbu s njenim hidrografskim elaboratom te ih u druge svrhe ne smiju upotrebljavati, niti na njima smiju temeljiti svoj hidrografski elaborat ili ih dostavljati trećima.

Članak 16.

(1) Temeljem zaključka povjerenstva iz članka 15. ovog Pravilnika Institut donosi rješenje kojim se ovjerava hidrografski elaborat ili se odbija zahtjev za ovjeru.

(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

DIO ČETVRTI

TEHNIČKI I STRUČNI UVJETI

Članak 17.

Za obavljanje djelatnosti u kategoriji HIDRO – Posebni uvjeti, ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka prema Tablici 1 iz Priloga I. ovog Pravilnika:

a) višesnopni dubinomjer

b) uređaj za mjerenje ljuljanja i posrtanja (min točnosti 0,05°) i valjanja plovila (min točnosti 10 cm)

c) uređaj za mjerenje kursa plovila (min točnosti 0,2°)

d) uređaj za određivanje brzine prostiranja zvuka kroz more po dubini (min točnost: 0,1 m/s ) i

e) RTK GNSS CROPOS ili drugi uređaj koji omogućuje precizno 3D mjerenje pozicije u realnom vremenu.

ili

a) jednosnopni ultrazvučni dubinomjer

b) panoramski dubinomjer sa TVG (time variable gain) načinom rada

c) uređaj za mjerenje ljuljanja i posrtanja (min točnosti 0,05°) i valjanja plovila (min točnosti 10 cm)

d) uređaj za određivanje brzine prostiranja zvuka kroz more po dubini (min točnost: 0,1 m/s) i

e) RTK GNSS CROPOS ili drugi uređaj koji omogućuje precizno 3D mjerenje pozicije u realnom vremenu.

Članak 18.

Za obavljanje djelatnosti u kategoriji HIDRO -1a ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka prema Tablici 1 iz Priloga I. ovog Pravilnika:

a) višesnopni dubinomjer

b) uređaj za mjerenje ljuljanja i posrtanja (min točnosti 0,05°) i valjanja plovila (min točnosti 10 cm)

c) uređaj za mjerenje kursa plovila (min točnosti 0,2°) i valjanja plovila (min točnosti 10 cm)

d) uređaj za određivanje brzine prostiranja zvuka kroz more po dubini (min točnost: 0,1 m/s)

e) podatak službenog mareografa od Instituta za svođenje mjerenih vrijednosti dubine mora na visinski datum i

f) DGPS ili drugi uređaj koji omogućuje precizno 2D mjerenje pozicije u realnom vremenu.

ili

a) jednosnopni dubinomjer

b) panoramski dubinomjer

c) uređaj za određivanje brzine prostiranja zvuka kroz more po dubini (min točnost: 0,1 m/s )

d) podatak službenog mareografa Instituta za svođenje mjerenih vrijednosti dubine mora na visinski datum i

e) DGPS ili drugi uređaj koji omogućuje precizno 2D mjerenje pozicije u realnom vremenu.

Članak 19.

(1) Za obavljanje djelatnosti u kategoriji HIDRO -1a i HIDRO- 1b kada konfiguracija područja izmjere zbog zapreka u morskom prostoru ne omogućava uporabu panoramskog dubinomjera, ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka prema Tablici 1 iz Priloga I. ovog Pravilnika:

a) jednosnopni ultrazvučni dubinomjer

b) uređaj za određivanje brzine prostiranja zvuka kroz more po dubini

c) DGPS ili drugi uređaj koji omogućuje precizno 2D mjerenje pozicije u realnom vremenu i

d) uređaji i oprema za klasične metode geodetske izmjere.

(2) Pri obavljanju djelatnosti izmjere dubine mora u kategoriji HIDRO -1a i HIDRO- 1b, potrebno je prikupiti podatke o visinama razine mora za vrijeme trajanja izmjere.

Članak 20.

Za obavljanje djelatnosti za kategoriju HIDRO -2 , ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka prema Tablici 1 iz Priloga I. ovog Pravilnika:

a) jednosnopni ultrazvučni dubinomjer i

b) DGPS ili drugi uređaj koji omogućuje 2D mjerenje pozicije u realnom vremenu.

Članak 21.

(1) Za obavljanje djelatnosti geologije (GEOLO) ovlaštena pravna osoba mora imati sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka:

a) uređaj za pozicioniranje plovila (DGPS) – točnost prema Tablici 1. iz Priloga I.   ovog Pravilnika

b) uređaj za određivanje kursa plovila

c) računalni program za pozicioniranje plovila s pripadajućim zapisivačima

d) uređaji za istraživanje geologije morskog dna: geološko-strukturni dubinomjer (SBP – Sub Bottom Profiler), parametarski geološko-strukturni dubinomjer (PSBP – Parametric Sub Bottom Profiler), geološko-strukturni dubinomjer katamaran (SBP – Sub Bottom Profiler Catamaran – UNIBOOM) ili sličan sa minimalnom penetracijom u morsko dno od 20-30 m, rezolucijom 0,3 m, snagom iznad 100 J i frekvencijom 3,5 kHz

e) računalni program za analogno ili digitalno prikazivanje podataka geologije morskog dna te računalni program za obradu tih podataka i

f) uređaji za uzorkovanje sedimenata morskog dna: udarna sonda (Drop Correr) ili  vibrirajuća sonda (Vibro Correr), s odgovarajućim zatvaračem i plastičnim ili metalnim umetkom za uzorak s minimalnom dužinom od 1 m i promjerom 76 mm.

(2) Za obavljanje djelatnosti geofizike mora (GEOFI) ovlaštena pravna osoba mora imati sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka:

a) uređaj za pozicioniranje plovila (DGPS) – točnost prema Tablici 1. iz Priloga I. ovog Pravilnika

b) uređaj za određivanje kursa plovila

c) računalni program za pozicioniranje plovila s pripadajućim zapisivačima

d) uređaj za istraživanje seizmike mora: SPARKER s penetracijom u morsko dno preko 100 m, snagom impulsa iznad 1 kJ, najmanje jednim kanalom i najvećom frekvencijom 2 kHz

e) računalni program za analogno ili digitalno prikazivanje podataka plitke seizmike morskog dna te računalni program za obradu podataka

f) uređaj za detekciju feromagnetskih predmeta na morskom dnu – MAGNETOMETAR, minimalne osjetljivosti 0,5 nT i

g) računalni program za digitalno prikazivanje podataka magnetometrijske detekcije feromagnetskih pojava na morskom dnu te računalni program za obradu podataka.

(3) Za obavljanje djelatnosti oceanologije (OCEAN) ovlaštena pravna osoba mora imati sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka:

a) uređaj za mjerenje morskih struja – površinskih i vertikalno po dubini (brzina: točnost ± 0,3 cm/s;raspon ± 500 cm/s: smjer: točnost: 2°; preciznost: 0,5°)

b) uređaj za mjerenje temperature, slanosti i gustoće morske vode (temperatura: raspon: -5° do 35°C; preciznost: 0,0002°C: provodljivost: raspon 0-7 S/m; preciznost: 0,0002 S; dubina: 6800 m ; točnost 0,01% dubine)

c) uređaj za mjerenje površinskih valova generiranih vjetrom ( visina vala : -20 m + 20 m ; rezolucija : 1 cm ; to č nost 3%; period 1,6-20 sec : smjer vala ; 0 ^o – 360 ^o , rezolucija 1,5 ^o );

d) uređaj za mjerenje optičkih svojstava morske vode (prozirnost: bijela/crna Sechi ploča 30 cm, boja: Forell skala I-XXI klasa;  urbiditet: raspon 0-400 FTU)

e) uređaj za mjerenje hidroakustičkih svojstava morske vode (buka po dubini: raspon 26 -130 dB; brzina zvuka: raspon 1375-1675 m/s; točnost: 0,025 m/s; preciznost: 0,006 m/s )

f) uređaji za mjerenje kemijskih svojstava morske vode (hranjive soli: raspon mjerenja od 190 -1100 nm, točnost 1,0 nm; pH :raspon mjerenja 0,00- 14,00, točnost 0,01 nm ; kisik: raspon mjerenja 0,1 – 50 ml, preciznost 0,01 % ) i

g) komplet uređaja za mjerenje meteoroloških parametara na terenu (brzina i smjer vjetra: 0- 50 m/s , točnost: 2°; atmosferski tlak; 910 -1060 hPa točnost: 2 hPa , relativna vlažnost i oblačnost-karte oblaka).

Članak 22.

Stručni uvjeti koje ovlaštena pravna osobe mora ispuniti glede stručne spreme, radnog iskustva i svjedodžbe za obavljanje djelatnosti u kategorijama HIDRO – Posebni uvjeti, HIDRO -1a, HIDRO- 1b i HIDRO -2 su:

a) 1 zaposlenika VSS geodetske struke koji je ovlašteni inženjer geodezije

b) 1 zaposlenika najmanje SSS geodetske ili druge tehničke struke

c) najmanje 3 godine radnog iskustva za zaposlenike VSS i 1 godina za zaposlenike SSS, na istim ili sličnim poslovima u zemlji ili inozemstvu i

d) dokaz da ima i provodi postupak osposobljavanja djelatnika za rukovanje opremom i uređajima.

Članak 23.

Stručni uvjeti koje ovlaštena pravna osobe mora ispuniti glede stručne spreme, radnog iskustva i svjedodžbi za obavljanje djelatnosti u kategorijama GEOLO i GEOFI su:

a) 1 zaposlenik VSS geološke ili druge prirodne struke

b) 1 zaposlenik najmanje SSS geološke ili druge prirodne struke

c) najmanje 3 godine radnog iskustva za zaposlenika VSS i 1 godinu za zaposlenike

d) SSS na istim ili sličnim poslovima u zemlji ili inozemstvu

e) posjedovanje svjedodžbe o osposobljenosti za rukovanje opremom izdan od tvrtke koja je isporučitelj opreme.

Članak 24.

Stručni uvjeti koje ovlaštena pravna osobe mora ispuniti glede stručne spreme, radnog iskustva i svjedodžbi za obavljanje djelatnosti u kategoriji OCEAN su:

a) 1 zaposlenika VSS (prirodne struke, fizika)

b) 1 zaposlenika VSS (prirodne struke, kemija)

c) 1 zaposlenika najmanje SSS (tehničke ili prirodne struke)

d) najmanje 3 godine radnog iskustva za zaposlenika VSS i 2 godine za zaposlenika SSS na istim ili sličnim poslovima u zemlji ili inozemstvu i

e) posjedovanje svjedodžbe o osposobljenosti za rukovanje opremom izdan od tvrtke koja je isporučitelj opreme.

Članak 25.

Stručni voditelj radova iz članka 6. stavka  3. ovog Pravilnika mora imati najmanje 3 godine radnog iskustva u djelatnosti hidrografske izmjere.

DIO PETI

UVJETI I NAČIN NADZORA OBAVLJANJA DJELATNOSTI HIDROGRAFSKE IZMJERE

Članak 26.

(1) Za obavljanje stručnog nadzora  ravnatelj Instituta imenuje stalno  povjerenstvo koje se sastoji od najmanje tri stručna djelatnika Instituta.

(2) Stručno povjerenstvo obavlja nadzor pouzdanosti mjernih metoda ovlaštenih pravnih osoba, kao i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati ovlaštene pravne osobe u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

(3) Povjerenstvo obavlja redoviti i izvanredni stručni nadzor.

(4) Povjerenstvo će izvršiti najmanje 2 redovna nadzora svake ovlaštene pravne osobe tijekom valjanosti ovlaštenja za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere.

(5) Povjerenstvo može u svakom trenutku izvršiti izvanredni nadzor terenskom provjerom mjesta obavljanja radova.

(6) Povjerenstvo o rezultatima stručnog nadzora sastavlja zapisnik koji sadrži podatke o tijeku i rezultatima stručnog nadzora.

(7) Predsjednik povjerenstva o rezultatima stručnog nadzora dužan je obavijestiti upravu nadležnu za sigurnost plovidbe Ministarstva.

DIO ŠESTI

VISINA NAKNADE I OSNOVICE ZA NJEZIN OBRAČUN

Članak 27.

(1) Naknadu za pokrivanje troškova postupka ovjere hidrografskog elaborata  u iznosu od 700,00 (sedamsto) kuna plaćaju ovlaštene pravne osobe prilikom podnošenja zahtjeva za pregled i ovjeru.

(2) Naknadu za pokrivanje troškova postupka za ponovnu ovjeru hidrografskog elaborata, u iznosu od 500,00 (petsto) kuna plaćaju ovlaštene pravne osobe prilikom ponovnog podnošenja zahtjeva za pregled i ovjeru.

(3) Naknadu za troškove terenske provjere u postupku ovjere hidrografskog elaborata odnosno hidrografskog originala po Institutu iz članka 15. ovog Pravilnika plaćaju ovlaštene pravne osobe u iznosu od 1.750,00 kn po satu efektivnog rada Instituta.

(4) Sat efektivnog rada instituta obračunava se za svaki započeti sat kontrolne izmjere plovnim objektom odnosno uređajima i opremom za djelatnost hidrografske izmjere, a koji ne obuhvaća vrijeme putovanja i čekanja plovnog objekta na lokaciji kontrolne izmjere.

(5) Naknade iz ovog članka namjenski su prihod Instituta i koriste se za pokrivanje troškova postupka ovjere i to:

a) troškove nabavke, održavanja i iskorištavanja plovnih objekata Instituta i/ili

b) troškove nabavke i održavanja uređaja, opreme i računalnih programa Instituta i/ili

c) troškove stručnog osposobljavanja stručnih djelatnika Instituta i/ili

d) troškove rada povjerenstva uključujući službena putovanja.

DIO SEDMI

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Pravne osobe ovlaštene za obavljanje hidrografskih djelatnosti u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (“Narodne novine”, br. 162/98.) mogu nastaviti obavljati poslove do isteka valjanosti ovlaštenja u skladu s uvjetima tih ovlaštenja

Članak 29.

(1) Institut će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika uspostaviti sustav elektroničke dostave i evidentiranja obavijesti o početku, opsegu i završetku pojedinačnih radova djelatnosti hidrografske izmjere iz članka 10. ovog Pravilnika, te zahtjeva za objavom ovjerenih podataka iz članka 12. stavka 3. ovog Pravilnika.

(2) Institut će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika uspostaviti sustav elektroničke dostave zahtjeva za pregled i ovjeru hidrografskog elaborata s prilozima iz članka 13. ovog Pravilnika i objaviti specifikaciju drugih elektroničkih formata iz istog članka.

(3) Institut će u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika uspostaviti sustav elektroničke pohrane i evidentiranja podataka i dokumenata djelatnosti hidrografske izmjere sa statusom objave na službenim pomorskim navigacijskim kartama i u publikacijama, te u „Oglasu za pomorce“ iz članka 12. stavka 4. ovog Pravilnika.

Članak 30.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (“Narodne novine”, br. 162/98.).

Članak 31.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

Klasa: 011-01/14-02/103

Urbroj: 530-04-2-1-16-X

Zagreb,________ 2016. godine

M I N I S T A R

 Oleg Butković

Prilog I.

Tablica 1 – Minimalni standardi za djelatnost hidrografske izmjere

Parametri ”a" i “b” (u Tablici 1) za svaki red, zajedno s dubinom “d” unose se u formulu kako bi se izračunala maksimalna dopuštena ukupna vertikalna nesigurnost za određenu dubinu :

Gdje:

a - predstavlja udio pogre š ke mjerenja koja ne ovisi o dubini

b -koeficijent koji predstavlja udio pogre š ke mjerenja koji ovisi o dubini

d -dubina

b x d -predstavlja udio pogre š ke mjerenja koja se mijenja s dubinom.

Definicije

Otkrivanje objekata : Sposobnost sustava za otkrivanje objekata određene veličine. Ovi standardi određuju veličinu objekata koji se, radi sigurnosti plovidbe, moraju otkriti tijekom izmjere.

Potpuna pretraga morskog dna: Sustavna metoda istraživanja morskog dna kako bi se otkrila većina objekata određenih u Tablici 1 ; pomoću odgovarajućih sustava detekcije, postupaka i stručnog osoblja. U praksi je nemoguće postići stopostotnu ensonifikaciju ili stopostotnu batimetrijsku pokrivenost (korištenje takvih pojmova treba izbjegavati).

Reducirane dubine: Zabilježene dubine uključujući sve korekcije povezane s izmjerom i naknadnom obradom podataka kao i redukciju na korišteni vertikalni datum

Ukupna horizontalna mjerna nesigurnost (THU): Komponenta ukupne proširene mjerne nesigurnosti (TPU) izračunana u horizontalnoj ravnini.  Iako se THU navodi jednom brojkom, on je dvodimenzionalna veličina. Pretpostavlja se da je mjerna nesigurnost izotropna (tj. da postoji zanemariva korelacija između pogrešaka u geografskoj širini i dužini). Zbog toga je normalna distribucija kružno simetrična te omogućuje da se radijalna razdioba pogrešaka oko prave vrijednosti opisuje jednom brojkom.

Ukupna proširena mjerna nesigurnost (TPU): rezultat širenja mjerne nesigurnosti , nakon što se sve mjerne nesigurnosti , i slučajne i sustavne, uvrste u proširenje.  Proširena mjerna nesigurnost kombinira utjecaje mjernih nesigurnosti iz nekoliko izvora na mjerne nesigurnosti izvedenih ili izračunanih parametara.

Ukupna vertikalna mjerna nesigurnost (TVU): Komponenta ukupne proširene mjerne nesigurnosti (TPU) izračunana u vertikalnoj dimenziji. TVU je jednodimenzionalna veličina.

Poglavlje 1 – Klasifikacija izmjere

U ovom poglavlju opisane su prihvatljive kategorije izmjere prema kojima hidrografski uredi/organizacije mogu izraditi navigacijske proizvode koji će omogućiti da se planirana pomorska plovidba odvija sigurno u području u kojem je obavljena izmjera. Budući da uvjeti variraju ovisno o dubini mora i očekivanoj vrsti plovila, definirane su četiri kategorije izmjere, svaka namijenjena za određeni raspon potreba.

Četiri kategorije opisane su u daljnjem tekstu zajedno s naznakom potrebe koju bi ta kategorija trebala zadovoljiti. Tablica 1 određuje minimalne standarde za svaku kategoriju i mora se tumačiti zajedno s detaljnim tekstom u sljedećim poglavljima.

Tijelo odgovorno za provedbu izmjere mora odabrati kategoriju izmjere koja je najprimjerenija zahtjevima sigurnosti plovidbe u tom području. Potrebno je napomenuti da jedna kategorija možda neće biti prikladna za izmjeru cijelog područja, pa je u tom slučaju tijelo odgovorno za provedbu izmjere dužno izričito utvrditi gdje će se različite kategorije koristiti. Također je potrebno napomenuti da je moguće da se situacija na terenu značajno razlikuje od očekivane i da zbog toga dođe do promjene kategorije. Na primjer, u područjima gdje plove supertankeri (VLCC) za koja se očekuje da su dublja od 40 metara, može se koristiti kategorija 1a; međutim ako mjeritelj otkrije pličine na dubini manjoj od 40 metara, za izmjeru takvih područja može biti prikladnija posebna kategorija.

Posebna kategorija

Ovo je najstroža kategorija koja se koristi samo za ona područja gdje je slobodni prostor ispod kobilice kritičan. Zbog toga je nužna potpuna pretraga morskog dna pri kojoj veličina objekata koje treba otkriti ostaje mala. Budući da je slobodni prostor ispod kobilice kritičan, malo je vjerojatno da će se izmjere posebne kategorije obavljati u vodama dubljim od 40 metara. Primjeri područja koja mogu zahtijevati izmjeru posebne kategorije su: privezišna područja, luke i kritična područja plovnih kanala.

Kategorija 1a

Ova kategorija namijenjena je za područja koja su dovoljno plitka da bi prirodni ili umjetni objekti na morskom dnu predstavljali problem za površinsku navigaciju tim područjem, ali gdje je slobodan prostor ispod kobilice manje kritičan nego u slučaju posebne kategorije. Postojanje prirodnih ili umjetnih objekata koji bi mogli ugroziti površinsku navigaciju zahtijeva potpunu pretragu morskog dna, međutim veličina najmanjeg traženog objekta je veća nego kod posebne kategorije. Slobodni prostor ispod kobilice s povećavanjem dubine postaje manje važan pa se veličina najmanjeg traženog objekta povećava u područjima gdje je dubina mora veća od 40 metara. Izmjere kategorije 1a mogu se ograničiti na vode pliće od 100 metara .

Kategorija 1b

Ova kategorija namijenjena je za područja plića od 100 metara kod kojih se opći opis morskog dna smatra dostatnim za vrstu površinske navigacije koja se očekuje na ovom području. Potpuna pretraga morskog dna nije nužna, što znači da će se neki objekti previdjeti iako će maksimalni dopušteni razmak između linija ograničiti veličinu neotkrivenih objekata . Ova se kategorija preporučuje u slučaju kada slobodni prostor ispod kobilice nije važan. To, na primjer, može biti područje čije su karakteristike morskog dna takve da je vjerojatnost pojavljivanja umjetnih ili prirodnih objekata koji bi mogli ugroziti površinsku navigaciju vrlo mala .

Kategorija 2

Ovo je najmanje stroga kategorija, namijenjena za područja gdje je dubina mora takva da se opći opis morskog dna smatra dostatnim. Potpuna pretraga morskog dna nije potrebna. Kategorija 2 preporučuje se za izmjere područja dubljih od 100 metara, jer je na dubinama mora većim od 100 metara malo vjerojatno da postoje umjetni ili prirodni objekti koji su dovoljno veliki da mogu utjecati na površinsku navigaciju a da nisu otkriveni izmjerama kategorije 2 .

Poglavlje 2 – Pozicioniranje

2.1     Horizontalna mjerna nesigurnost

Nesigurnost pozicije je mjerna nesigurnost na poziciji dubine ili objekta unutar geodetskog referentnog okvira.

Pozicije se moraju navoditi prema geocentričnom referentnom okviru temeljenom na Međunarodnom terestričkom referentnom sustavu (ITRS), npr. WGS84. Ukoliko su, iznimno, pozicije navedene prema horizontalnom datumu, taj bi se datum trebao povezati s geocentričnim referentnim okvirom temeljenim na ITRF-u.

Na mjernu nesigurnost pozicije utječe više različitih parametara; treba uzeti u obzir doprinos svih tih parametara ukupnoj horizontalnoj nesigurnosti (THU).

Potrebno je usvojiti statističku metodu koja kombinira sve izvore mjerne nesigurnosti kako bi se odredila nesigurnost pozicioniranja. Mjerna nesigurnost pozicije na razini pouzdanosti od 95%  reba biti zabilježena zajedno s podacima izmjere (vidi također 5.3). Sposobnost sustava izmjere trebala bi se prikazati izračunom THU-a.

Pozicija dubina, opasnosti i ostalih značajnih potopljenih objekata , navigacijskih sredstava (fiksnih i plutajućih), objekata važnih za navigaciju, obalne crte i topografskih objekata mora se odrediti na način da horizontalna mjerna nesigurnost ispunjava zahtjeve određene u Tablici 1 . Navedeno uključuje sve izvore mjerne nesigurnost i , a ne samo one povezane s opremom za pozicioniranje .

Poglavlje 3 – Dubine

3.1 Uvod

Navigacija zahtijeva točno poznavanje dubine mora kako bi se iskoristila maksimalna nosivost i maksimalna dostupnost morske vode za sigurnu navigaciju. Ako slobodni prostor ispod kobilice predstavlja problem, mjerna nesigurnost dubine mora se preciznije kontrolirati i bolje razumjeti. Slično tome, veličina objekta koji će se otkriti, ili još važnije, koji se možda neće otkriti izmjerom, također se mora odrediti i razumjeti.

Izmjerene dubine i visine iznad hidrografske nule u području plavljenja moraju se navesti prema vertikalnom datumu koji je kompatibilan s proizvodima koji će se izraditi ili ažurirati na temelju izmjere, npr. hidrografskoj nuli. U idealnim okolnostima taj bi datum za mjerenje dubine ujedno trebao biti i jasno utvrđeni vertikalni datum kao što je LAT, MSL, geocentrični referentni okvir temeljen na ITRS-u ili geodetska referentna razina .

3.2 Vertikalna mjerna nesigurnost

Vertikalna mjerna nesigurnost definira se kao mjerna nesigurnost reduciranih dubina. Pri određivanju vertikalne mjerne nesigurnosti, moraju se kvantificirati izvori pojedinačnih mjernih nesigurnosti . Sve mjerne nesigurnosti moraju se statistički kombinirati kako bi se dobila ukupna vertikalna mjerna nesigurnost (TVU).

Maksimalna dopuštena vertikalna mjerna nesigurnost za reducirane dubine naznačena u Tablici 1 određuje mjerne nesigurnosti koje se moraju postići za svaku kategoriju izmjere. Mjerna nesigurnost s razinom pouzdanosti od 95% odnosi se na procjenu pogreške uzrokovane slučajnim pogreškama i ostacima ispravaka sustavnih pogrešaka . Sposobnost sustava izmjere treba se prikazati izračunom TVU-a.

Budući da na nesigurnost mjerenja dubine utječu i konstantne pogreške i pogreške ovisne o dubini, koristi se niže navedena formula kako bi se izračunala maksimalna dopuštena ukupna vertikalna nesigurnost (TVU) na razini pouzdanosti od 95%. Parametri ”a" i “b” za svaku kategoriju, navedeni u Tablici 1 zajedno s dubinom “d” unose se u formulu kako bi se izračunala maksimalna dopuštena ukupna vertikalna nesigurnost za određenu dubinu :

pri čemu:

a predstavlja udio mjerne nesigurnosti koji ne ovisi o dubini

b je koeficijent koji predstavlja udio mjerne nesigurnosti koji ovisi o         dubini

d je dubina

b x d predstavlja udio mjerne nesigurnosti koji ovisi o dubini

Vertikalnu mjernu nesigurnost na razini pouzdanosti od 95% treba zabilježiti zajedno s podacima izmjere (vidi također 5.3).

3.3 Redukcije zbog opažanja morskih mijena / razine mora

Opažanja dovoljna za utvrđivanje oscilacija razine mora na cijelom području izmjere moraju se bilježiti tijekom cijelog trajanja izmjere kako bi se mjerenja dubine reducirala na relevantni datum za mjerenje dubine . Te oscilacije mogu se odrediti izravnim mjerenjem razine mora (tj. korištenjem mareografa) i, po potrebi,  pomoću korekcija izorahija prenijeti preko područja izmjere ili tehnikama 3D pozicioniranja povezati s odgovarajućim datumom za mjerenje dubine putem odgovarajućeg separacijskog modela.

Redukcije plime / razine mora ne moraju se primijeniti na dubinama većim od 200 metara ako ova aproksimacija nema izravan učinak na TVU.

3.4 Mjerenje dubine

Svi nepravilni objekti prethodno registrirani u području izmjere i oni otkriveni tijekom izmjere moraju se detaljnije ispitati i, ukoliko se potvrde, mora se utvrditi njihova pozicija i najmanja dubina. Ukoliko se prethodno registrirani nepravilni objekt ne otkrije, provjerite postupak za pobijanje u Poglavlju 6. Tijela odgovorna za kvalitetu izmjere mogu odrediti granicu dubine izvan koje nije potrebna detaljna pretraga morskog dna, a time ni ispitivanje nepravilnih objekata .

Pozicija i najmanja dubina iznad podrtina i prepreka koje ostavljaju manje od 40 metara slobodnog prostora iznad sebe te koje su potencijalno opasne za normalnu površinsku navigaciju, određuju se najboljom raspoloživom metodom uz ispunjavanje standarda za mjernu nesigurnost za odgovarajuću kategoriju u Tablici 1 .

Panoramski dubinomjer ne bi se smio koristiti za mjerenje dubine već za određivanje područja koja zahtijevaju detaljnija i točnija mjerenja.

3.5  Otkrivanje objekata

U slučaju da je potrebna potpuna pretraga morskog dna , oprema koja se koristi za obavljanje izmjere mora biti takva da može otkriti objekte dimenzija navedenih u Tablici 1 . Uz to, oprema mora biti dio sustava (uključujući opremu za izmjeru/obradu, postupke i osoblje), kojim se s velikom vjerojatnošću mogu otkriti ti objekti . Hidrografski ured ili organizacija koja prikuplja podatke odgovorna je za ocjenu sposobnosti bilo kojeg predloženog sustava te time za potvrdu da sustav može otkriti dovoljnu količinu traženih objekata .

Zahtjevi posebne kategorije i kategorije 1a za otkrivanje objekata veličine 1 odnosno 2 kubična metra, minimalni su zahtjevi. Mogu postojati objekti koji su manji od zadane minimalne veličine, ali koji svejedno predstavljaju opasnost za sigurnu navigaciju. Stoga će možda biti potrebno da hidrografski ured ili organizacija otkrije manje objekte kako bi se rizik od neotkrivenih opasnosti za površinsku navigaciju sveo na najmanju moguću mjeru.

Treba napomenuti da se ne može jamčiti stopostotno otkrivanje objekata čak ni pri obavljanju izmjere odgovarajućim sustavom. Ako se sumnja da u nekom području postoje objekti koje korišteni sustav izmjere nije otkrio, mora se razmotriti korištenje alternativnog sustava (npr. mehanički sweep ) radi povećanja razine pouzdanosti za minimalnu sigurnu dubinu prolaza tim područjem.

3.6 Gustoća mjerenja dubina / Razmak između linija

Da bi se osigurala adekvatna potpuna pretraga morskog dna , pri planiranju gustoće mjerenja dubina moraju se uzeti u obzir svojstva morskog dna na tom području te zahtjevi za sigurnu površinsku navigaciju.

Za posebnu kategoriju i kategoriju 1a ne postoji preporučeni maksimalni razmak između linija, jer već postoji zahtjev za potpunu pretragu morskog dna.

Potpuna pretraga morskog dna ne nalaže se za kategorije 1b i 2, a Tablica 1 preporučuje maksimalni razmak između linija (za kategorije 1b i 2) te gustoću točaka za batimetrijski LIDAR (kategorija 1b). Svojstva morskog dna moraju se procijeniti što je prije moguće radi odluke o povećanju ili smanjenju razmaka između linija / gustoće točaka za LIDAR iz Tablice 1 .

Poglavlje 4 – Druga mjerenja

4.1 Uvod

Sljedeća opažanja ne moraju uvijek biti potrebna, ali ako su određena u zahtjevu za izmjeru, moraju zadovoljavati sljedeće standarde.

4.2 Uzorkovanje morskog dna

Svojstva morskog dna moraju se odrediti u mogućim područjima sidrišta;  mogu se odrediti fizičkim uzimanjem uzoraka ili zaključivanjem na temelju podataka drugih senzora (npr. jednosnopnih dubinomjera, panoramskog dubinomjera, geološkog dubinomjera, videozapisa itd.). Fizički uzorci trebali bi se prikupljati u razmacima ovisnima o geologiji morskog dna i u opsegu potrebnom za ispravno izvođenje zaključaka.

4.3 Povezivanje hidrografske nule i geodetske nule

Tehnička Rezolucija A2.5 IHO-a, navedena u publikaciji IHO-a M-3, zahtijeva da datum korišten za prognoze morskih mijena bude isti kao hidrografska nula. Kako bi se moglo potpuno iskoristiti batimetrijske podatke, vertikalni datum korišten za opažanje morskih mijena trebao bi biti povezan s geodetskom nulom preko istaknutih fiksnih oznaka u blizini mareografa/stanice/opservatorija za mjerenje plime i oseke. Elipsoidna visina vertikalnih referentnih oznaka korištenih za opažanje morskih mijena trebala bi se određivati u odnosu na geocentrični referentni okvir temeljen na ITRS-u, najbolje WGS84, ili u odnosu na odgovarajuću geodetsku referentnu razinu.

4.4 Prognoze morskih mijena

Analiza podataka o morskim mijenama može biti potrebna za buduće prognoze plime i oseke i izradu Tablice morskih mijena. U tom slučaju opažanja bi trebala trajati što duže, i to ne manje od 30 dana.

4.5 Opažanja struja morskih mijena

Brzinu i smjer struja morskih mijena koje mogu prijeći 0.5 čvora potrebno je promatrati na ulazima u luke i kanale, kod bilo koje promjene u smjeru kanala, na sidrištima i u blizini pristaništa. Poželjno je i mjerenje obalnih struja i struja otvorenog mora ako njihova jačina utječe na površinsku navigaciju.

Struje morskih mijena na svakoj poziciji trebale bi se mjeriti na dubinama koje ispunjavaju uvjete za normalnu površinsku navigaciju na području izmjere. U slučaju struja morskih mijena, trebala bi se izvršiti istovremena opažanja visine razine mora i meteoroloških uvjeta, dok bi idealno trajanje opažanja trebalo biti 30 dana.

Brzina struja morskih mijena trebala bi se mjeriti s preciznošću od 0.1 čvora, a smjer s preciznošću od 10 ^o , i to na razini pouzdanosti od 95%.

Ako se s razlogom smatra da sezonski protok rijeka utječe na struje morskih mijena, mjerenja bi trebala obuhvatiti cijeli period varijabilnosti.