I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje sljedeće: održavanje i zaštita poljoprivrednog zemljišta, korištenje poljoprivrednog zemljišta, promjena namjene poljoprivrednog zemljišta i naknada, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: u vlasništvu države), Zemljišni fond, Agencija za poljoprivredno zemljište (u daljnjem tekstu: Agencija) , upravni i inspekcijski nadzor te prekršajne odredbe.

Članak 2.

(1) Poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

(2) Nositeljima prava vlasništva na zemljištu iz stavka 1. ovoga članka ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drugačije određeno.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, strane pravne i fizičke osobe mogu stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka nasljeđivanjem uz uvjet reciprociteta.

Članak 3.

(1) Poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatraju se poljoprivredne površine: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

(2) Pojedino zemljište koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara,  a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji uz troškove koji su manji od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine toga zemljišta, a koje je dio šumskogospodarskog područja može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja sukladno posebnom propisu iz upravnog područja šumarstva.

(3) Zahtjev za izdvajanje poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovoga članka iz šumskogospodarskog područja nadležnom ministarstvu za poslove šumarstva podnosi jedinica lokalne samouprave.

(4) Pojedino zemljište za koje je kao način uporabe u katastru navedeno oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište koje neće biti privedeno poljoprivrednoj proizvodnji jer su troškovi privođenja poljoprivrednoj namjeni veći od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine toga zemljišta, a sada nije dio šumskogospodarskog područja može se uključiti u šumskogospodarsko područje sukladno posebnom propisu iz upravnog područja šumarstva.

(5) Za zemljište iz stavka 4. ovoga članka koje  se uključuje u šumskogospodarsko područje  potrebno je pribaviti suglasnost ministarstva nadležnog za poljoprivredu.

II. ODRŽAVANJE, ZAŠTITA I KORIŠTENJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Članak 4.

(1) Poljoprivredno zemljište mora se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju.

(2) Pod održavanjem poljoprivrednog zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju smatra se sprječavanje njegove zakorovljenosti i obrastanja višegodišnjim raslinjem, kao i smanjenje njegove plodnosti.

(3)Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati postojeću funkcionalnost podzemne odvodnje na poljoprivrednom zemljištu gdje je ista izgrađena.

(4) Katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 1000 m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredna zemljište, a koje nisu privedene namjeni, moraju se održavati pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i u tu se svrhu koristiti do izvršnosti akta kojim se odobrava građenje, odnosno primitka potvrde glavnog projekta.

(5) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su poljoprivredno zemljište obrađivati primjenjujući potrebne agrotehničke mjere ne umanjujući njegovu vrijednost.

(6) Agrotehničke mjere iz stavka 5. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar nadležan za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: ministar).

Članak 5.

(1) Radi omogućavanja proizvodnje zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša provodi se zaštita poljoprivrednog zemljišta od oštećenja.

(2) Oštećenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se:

a) degradacija u intenzivnoj proizvodnji (fizikalnih, kemijskih i bioloških značajki),

b) onečišćenje štetnim tvarima i organizmima (teški metali, potencijalno toksični elementi, organske onečišćujuće tvari i patogeni organizmi),

c) premještanje (erozija vodom i vjetrom, odnošenje plodinama, posudište, prekrivanje smećem ili drugim tlom),

d) prenamjena (izgradnja urbanih područja, industrijskih, energetskih objekata, prometnica, hidroakumulacija te eksploatacija kamena, šljunka i drugih građevinskih materijala).

(3) Onečišćenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se i vegetacijsko-gospodarski otpad poljoprivrednog podrijetla ako je ostavljen na poljoprivrednoj površini dulje od jedne godine te ako je na zemljište odbačen otpad kao i gospodarenje otpadom na tom zemljištu na način protivan propisima koji uređuju gospodarenje otpadom.

(4) Ministar pravilnikom propisuje koje se tvari smatraju štetnim te najviše dopuštene količine štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu.

Članak 6.

(1) Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od oštećenja provodi se:

a) utvrđivanje stanja oštećenja poljoprivrednog zemljišta,

b) trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta – monitoring - kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu (fizikalnih, kemijskih i bioloških).

(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavlja Agencija.

Članak 7.

(1) Fizičke ili pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta upisanog u ARKOD kroz ispitivanje plodnosti tla, te voditi evidencije o primjeni gnojiva ( mineralnih i organskih ), poboljšivača tla i pesticida.

(2) Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka obavlja Agencija na temelju analize tla koja se provodi na zahtjev korisnika, periodično najmanje svake četvrte godine, a za korisnike koji su upisani u upisnik proizvođača integrirane i ekološke proizvodnje po zahtjevima takve proizvodnje.

(3) Fizičke ili pravne osobe dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje koriste na temelju ugovora o zakupu, zakupu zajedničkog pašnjaka i zakupu za ribnjake, dugogodišnjeg zakupa i koncesije.

(4) Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 3. ovoga članka obavlja Agencija na temelju analize tla po službenoj dužnosti, tijekom prve godine nakon uvođenja u posjed i zadnje godine prije isteka ugovora iz stavka 3. ovoga članka te periodično najmanje svake četvrte godine, a za korisnike koji su upisani u upisnik proizvođača integrirane proizvodnje po zahtjevima takve proizvodnje.

(5) Troškove analize tla snosi korisnik zemljišta.

Članak 8.

(1) Analize tla u smislu praćenja stanja iz članka 7. ovoga Zakona mogu obavljati laboratoriji koje rješenjem ovlasti ministarstvo nadležno za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na prijedlog Povjerenstva koje imenuje ministar .

(2) Rezultate analiza iz stavka 1. ovoga članka za poljoprivredno zemljište iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona ovlašteni laboratoriji moraju dostavljati Agenciji i na propisan način unositi u jedinstvenu bazu podataka.

(3) Metodologiju za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta ( monitoring i ispitivanja plodnosti tla) , postupak i način ovlašćivanja te uvjete koje moraju ispunjavati laboratoriji, kao i obveze laboratorija iz stavka 1. ovoga članka , te način provedbe kontrole pravilnikom propisuje ministar.

Članak 9.

(1) Fizičke ili pravne osobe koje oštete poljoprivredno zemljište tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu umanjena dužne su sanirati nastalu štetu, osim oštećenja poljoprivrednog zemljišta zbog promjene namjene za koju se plaća naknada.

(2) Saniranje nastale štete naredit će rješenjem poljoprivredna inspekcija.

Članak 10.

(1) Općinsko, odnosno gradsko vijeće, a za Grad Zagreb Gradska skupština za svoje područje propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju, sukladno pravilniku iz članka 4. stavka 5. ovoga Zakona.

(2) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb podnose Ministarstvu i Agenciji godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.

Članak 11.

(1) Agrotehničkim mjerama u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije vodom i vjetrom, razumijeva se zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta.

(2) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu.

Članak 12.

(1) Općinsko, odnosno gradsko vijeće, a za Grad Zagreb Gradska skupština propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa.

(2) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb podnose Ministarstvu i Agenciji godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.

  Članak 13.

Agencija može otkupiti privatno poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar proizvodno tehnološke cjeline ili graniči sa poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države po tržišnoj cijeni koju utvrđuje nadležna porezna uprava.

Poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovog članka može se otkupiti na prijedlog vlasnika ili na prijedlog Agencije.

Agencija u slučaju iz stavka 1 ovog članka donosi odluku o kupnji poljoprivrednog zemljišta, te sklapa ugovor o prodaji predmetnog poljoprivrednog zemljišta s vlasnikom ili zakonskim zastupnikom.

Kupljeno poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka vlasništvo je Republike Hrvatske i njime raspolaže jedinica lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi.

  Članak 14.

(1)Poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu koje je neobrađeno, zapušteno, obraslo višegodišnjim raslinjem ili napušteno, a vlasnici su nedostupni ili nepoznatog boravišta, Agencija može se dati u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi na rok do pet godine, uz  ržišnu naknadu zakupnine koju utvrđuje nadležna porezna uprava.

(2)Podaci o poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se na oglasnoj ploči i web stanici jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi.

(3)Evidenciju poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka vodi Agencija na temelju podataka koje jednom godišnje dostavljaju jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb za svoje područje.

(4)Zahtjev za zakup poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka Agenciji može podnijeti fizička ili pravna osoba zainteresirana za obradu i korištenje tog zemljišta.

(5)Agencija u slučaju iz stavka 1. ovog članka donosi Odluku o davanju u zakup privatnog poljoprivrednog zemljišta.

(6)Na temelju Odluke iz stavka 5. ovoga članka ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta sklapa ravnatelj Agencije i podnositelj zahtjeva.

(7)Ukoliko je više fizičkih ili pravnih osoba zainteresirano za isto zemljište odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 31., 32., 33., 34., 35. i 36. ovog Zakona

Članak 15.

(1)Sredstva ostvarena od zakupa poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu na temelju članka 14. ovoga Zakona, pripadaju vlasniku  zemljišta.

(2)Ako je vlasnik zemljišta nedostupan ili nepoznatog boravišta sredstva iz stavka 1. ovoga članka uplaćuju se u korist vlasnika na poseban račun Agencije.

(3)Sredstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka umanjuju se za troškove krčenja i privođenja namjeni poljoprivrednog zemljišta, troškove u svezi provedbe postupka davanja u zakup i troškova održavanje računa.

(4)Vlasnik zemljišta iz stavka 2 ovoga članka može u svakom trenutku zatražiti isplatu uplaćenih sredstava na ime zakupnine.

Ukoliko vlasnik zemljišta ne zatraži isplatu uplaćenih sredstava na ime zakupnine sa posebnog računa Agencije u roku od 5 godina izdvojena sredstva raspoređuju se sukladno članku 50. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 16.

(1) Neizgrađeno građevinsko zemljište u vlasništvu države koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno zemljište daje se u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi za poljoprivredne namjene.

(2) Zemljište iz stavka 1. ovoga članka ne može se koristiti za:

a) podizanje trajnih nasada,

b) za izgradnju objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje.

Članak 17.

(1) Zemljište iz članka 16. ovoga Zakona jedinica lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi daje u zakup uz suglasnost ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom, putem javnog natječaja na rok od 10 godina, s ugovornom klauzulom o raskidu ugovora nakon završetka vegetativne sezone, odnosno nakon dobivanja akta kojim se odobrava građenje, potvrde glavnog projekta ili rješenja o izvedenom stanju, do privođenja toga zemljišta namjeni utvrđenoj prostornim planom, odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu sukladno posebnom propisu.

(2) Ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom dužno je izdati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva jedinice lokalne samouprave, u protivnom smatra se da je suglasnost dana.

(3) Na davanje u zakup zemljišta iz članka 16. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka od 31., 32.,33.,34.,35. i 36. ovoga Zakona.

III. PROMJENA NAMJENE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I NAKNADA

Članak 18.

(1) Promjena namjene poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe provodi se u skladu s dokumentima prostornog uređenja i drugim propisima.

(2) Ministarstvo daje mišljenje o prijedlogu Strategije prostornog uređenja države i Programa prostornog uređenja države.

Članak 19.

(1) Prije donošenja Državnog plana prostornog razvoja , prostornog plana županije, odnosno Grada Zagreba, prostornih planova područja posebnih obilježja, nositelj izrade dužan je pribaviti zahtjeve i mišljenje Ministarstva, a suglasnost Ministarstva na nacrt konačnog prijedloga prostornog plana velikoga grada, grada, odnosno općine.

(2) Ako Ministarstvo u roku od 40 dana od dana zaprimanja nacrta konačnog prijedloga prostornog plana velikoga grada, grada, odnosno općine ne da suglasnost, smatra se da je suglasno s nacrtom toga prijedloga.

(3) Ministarstvo je dužno u postupku davanja mišljenja i suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka zatražiti prethodno mišljenje Agencije.

(4)Agencija je dužna prethodno mišljenje iz stavka 3. ovoga članka dostaviti u roku od 15 dana od dana  zaprimanja potpune dokumentacije.

Članak 20.

(1) Stručne poslove u svezi s prikupljanjem potrebne dokumentacije za izradu zahtjeva i davanje mišljenja te suglasnosti u postupku izrade prostornih planova obavlja ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.

(2) Ministarstvo utvrđuje posebne uvjete u postupku izdavanja lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja za zahvate u prostoru izvan građevinskog područja sukladno posebnim propisima o prostornom uređenju i gradnji, u roku od 30 dana od dana primitka urednog zahtjeva.

Članak 21.

(1) Ministarstvo izdaje potvrde o usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima, prije pokretanja postupka za izdavanje građevinske dozvole ili tijekom tog postupka.

(2) U postupku izdavanja uporabne dozvole u slučaju kad se radi o građevini za koju su utvrđeni posebni uvjeti i potvrda o usklađenosti glavnog projekta s posebnim uvjetima, sudjeluje predstavnik Ministarstva.

Članak 22.

(1) Osobito vrijedno obradivo (P1) poljoprivredno zemljište u smislu ovoga Zakona su najkvalitetnije površine poljoprivrednog zemljišta predviđene za poljoprivrednu proizvodnju koje oblikom, položajem i veličinom omogućavaju najučinkovitiju primjenu poljoprivredne tehnologije.

(2) Vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište u smislu ovoga Zakona su površine poljoprivrednog zemljišta primjerene za poljoprivrednu proizvodnju po svojim prirodnim svojstvima, obliku, položaju i veličini.

(3) Osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe osim:

a) kad nema niže vrijednoga poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj blizini,

b) kada je utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade izvan građevinskog područja,

c) pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost i preradu poljoprivrednih proizvoda,

d) za korištenje građevina koje su ozakonjene temeljem posebnog zakona.

(4) Agencija utvrđuje koje se poljoprivredno zemljište smatra osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište, samo u postupku izrade prostornih planova ukoliko ima bitnih promjena u odnosu na postojeće stanje, odnosno pokazatelje na jednom širem području.

(5) Ministar propisuje pravilnikom mjerila za utvrđivanje osobito vrijednog obradivog (P1) i vrijednog obradivoga (P2) poljoprivrednog zemljišta.

Članak 23.

(1) Jednokratna naknada za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta zbog umanjenja vrijednosti i površine poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku (u daljnjem tekstu: naknada) plaća se prema površini građevinske čestice utvrđene na temelju izvršnog akta kojim se odobrava građenje, odnosno po primitku potvrde glavnog projekta, odnosno prema površini zemljišta ispod zgrade ozakonjene rješenjem o izvedenom stanju.

( 2) Promjenom namjene poljoprivrednog zemljišta smatra se i eksploatacija mineralnih sirovina, površinski kopovi te stvaranje odlagališta krutog i tekućeg otpada i drugih mineralnih sirovina, izgradnja sportskih terena, golf terena, kampova i objekata u smislu posebnog zakona.

(3)Evidenciju o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta obvezno je voditi nadležni ured državne uprave u županiji ili upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu .

(4) Način vođenja evidencije o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta propisuje ministar pravilnikom.

Članak 24.

(1) Za poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 25% od tržišne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.

(2) Za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana je obuhvaćeno granicama građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 50% od tržišne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja.

(3) Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja i na kojem je dopuštena gradnja visina naknade određuje se u iznosu od 2,5% tržišne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.

(4) Za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar granica građevinskog područja i na kojem je dopuštena gradnja visina naknade određuje se u iznosu od 5% tržišne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.

(5) Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi izvan granica građevinskog područja, a prostornim planom promijenjena mu je namjena i ostaje izvan granice građevinskog područja visina naknade određuje se u iznosu od 50% od tržišne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja za osobito vrijedno obradivo P1 ili vrijedno obradivo P2 poljoprivredno zemljište, a za ostala poljoprivredna zemljišta 25% od tržišne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja.

Članak 25.

(1) Rješenje o naknadi donosi nadležni ured državne uprave u županiji ili upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu na temelju podataka nadležne porezne uprave o tržišnoj vrijednosti zemljišta unutar građevinskog područja.

(2) Nadležno tijelo koje je donijelo akt iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona dužno je najkasnije u roku od osam dana od dana izvršnosti tog akta ili izdavanja, taj akt dostaviti nadležnom tijelu radi donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka izvršnog akta na temelju kojeg se može graditi građevina, odnosno od dana primitka potvrde glavnog projekta.

(4) Primjerak rješenja o visini naknade dostavlja se Ministarstvu, Agenciji i jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu, na čijem se području zemljište nalazi.

(5) Sredstva ostvarena od naknade za promjenu namjene prihod su državnog proračuna 30% i  70 % jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.

(6) Sredstva iz stavka 5. ovoga članka namijenjena su isključivo za okrupnjavanje, navodnjavanje, privođenje funkciji i povećanje vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.

(7) Jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužne su donijeti program korištenja sredstava iz stavka 6. ovoga članka.

(8) Jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužne su Ministarstvu podnositi godišnje izvješće o ostvarivanju programa korištenja sredstava iz stavka 7. ovoga članka svake godine do 31. ožujka za prethodnu godinu.

(9) Naknada po rješenju plaća se u roku od 30 dana od dana dostave rješenja stranki.

(10) Na iznos naknade koji nije plaćen u roku plaća se zakonska zatezna kamata.

(11) Naknada se plaća i za objekte koji su nezakonito izgrađeni nakon 1. siječnja 1985.

Članak 26.

(1) Investitor se oslobađa plaćanja naknade iz članka 23. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:

a) pri gradnji građevina koje služe za obranu od poplava, vodnih građevina odnosno sustava za melioracijsku odvodnju, vodnih građevina za zaštitu i korištenje voda, pri uređenju bujica, vodnih građevina odnosno sustava za navodnjavanje i drugih vodnih građevina prema posebnom propisu,

b) pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost, preradu poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu,

c) pri gradnji prometne infrastrukture,

d) pri gradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture,

e) pri gradnji građevina za javne namjene u mjestima u kojima su te građevine uništene u oružanoj agresiji te stanova i kuća za stradalnike Domovinskog rata,

f) pri gradnji građevina za znanstveno-nastavne djelatnosti, zdravstvo i ustanove socijalne skrbi, čiji je osnivač Republika Hrvatska i županija,

g) pri gradnji stambene građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 400 m2 ako se gradi unutar građevinskog područja,

h) pri gradnji objekata u poslovnoj zoni, kada je jedinica lokalne samouprave investitor gradnje,

i) pri gradnji stambenih objekata poticane stanogradnje.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i kod ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada sukladno posebnom propisu.

(3) Investitor se oslobađa plaćanja naknade k ada je utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade.

(4) Rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade donosi ured državne uprave u županiji, odnosno upravno tijelo Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.

(5) Primjerak rješenja iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu i jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu, na čijem se području zemljište nalazi.

IV. RASPOLAGANJE POLJOPRIVREDNIM ZEMLJIŠTEM U VLASNIŠTVU DRŽAVE

Članak 27.

(1) Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se prema odredbama ovoga Zakona, a prema općim propisima o raspolaganju nekretninama, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

( 2) Raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u smislu ovoga Zakona predstavlja: zakup i zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, privremeno korištenje, zamjena, prodaja , davanje na korištenje izravnom pogodbom, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja, osnivanje prava služnosti.

Članak 28.

(1) Odlukom kojom se odlučuje o vlasničkim i drugim stvarnim pravima na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države obvezno se osigurava zaštita i unaprjeđenje gospodarskih, ekoloških i drugih interesa Republike Hrvatske i njezinih građana.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.

Članak 29.

(1)Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Program).

(2)Programe donosi predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave i Grad Zagreb za svoje područje uz suglasnost Agencije.

(3)Ukoliko jedinica lokalne samouprave ne donese Program iz stavka 1.  ovoga članka, Program  donosi predstavničko tijelo županije na čijem se području jedinica lokalne samouprave nalazi uz suglasnost Agencije na trošak sredstva proračuna jedinice lokalne samouprave.  

(4)Programima se ne mogu umanjivati proizvodno – tehnološke cjeline koje su u funkciji proizvodnje. U smislu ovoga Zakona proizvodno – tehnološke cjeline označava jednu katastarsku česticu ili skup katastarskih čestica neposredno povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje.

(5)Prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom izlaže se na javni uvid u trajanju od 15 dana u sjedištu općine ili grada, odnosno Grada Zagreba koji donosi Program.

(6)Obavijest o početku javnog uvida u prijedlog Programa iz stavka 1. ovoga članka objavit će se u javnom glasilu i na oglasnoj ploči općine i grada, odnosno Grada Zagreba.

(7)Zainteresirane osobe mogu dati prigovore na prijedlog Programa najkasnije do isteka roka iz stavka 5. ovoga članka, o kojima odlučuje općinsko ili gradsko vijeće, odnosno gradska skupština Grada Zagreba.

(8)O prigovorima iz stavka 7. ovoga članka općinsko ili gradsko vijeće odnosno Grad Zagreb dužno je odlučiti u roku od 30 dana.

(9)Nakon odlučivanja o prigovorima, Program s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Agenciji.

(10)Agencija daje suglasnost na Program iz stavka 9. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u isto roku daje obrazloženje odbijanja davanja suglasnosti.

(11)Jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prije donošenja Programa.

(12)Dokumentaciju potrebnu za donošenje Programa propisat će ministar pravilnikom.

(13)Programi se mogu mijenjati i nadopunjavati na način koji je propisan za donošenje Programa.

Članak 30.

(1)Program iz članka 29. ovoga Zakona treba sadržavati:

– ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave,

– podatke o dosadašnjem raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave i vrstu proizvodnje na istom,

– površine određene za zamjenu u slučaju kada nije moguć povrat imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine,

– površine određene za prodaju, jednokratno, maksimalno do 25% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države,

– površine određene za zakup,

– površine određene za zakup za ribnjake,

– površine određene za zakup zajedničkih pašnjaka,

– površine određene za ostale namjene, odnosno površine koje se mogu privesti nekoj drugoj nepoljoprivrednoj namjeni, jednokratno, maksimalno do 5% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

(2)Minirane površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države moraju biti posebno označene i mogu se predvidjeti za zakup.

(3)Površine na kojem je izgrađen sustav podzemne odvodnje i ono na kojem se planira izgraditi ili je već izgrađen sustav javnog navodnjavanja moraju biti posebno označene.

(4) Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države utvrđuje se prema službenim podacima katastra, zemljišne knjige  i druge dokumentacije.

Zakup i zakup za ribnjake

Članak 31.

(1 ) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup i zakup za ribnjake putem javnog natječaja na rok do 20 godina s mogućnošću produljenja.

(2) Iznimno poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je u Programu predviđeno za povrat i ostale namjene daje se u zakup putem javnog natječaja na rok do 5 godina, s mogućnošću produljenja, odnosno do povrata ovlaštenicima prava na naknadu za oduzetu imovinu ili do privođenja namjeni.

(3) Zemljište iz stavka 2. ovoga članka ne može se koristiti za:

a) podizanje trajnih nasada,

b) za izgradnju objekata u svrhu poljoprivredne proizvodnje.

(4) Zahtjev za produljenje zakupa iz stavka 1. i 2. ovoga članka može podnijeti dosadašnji zakupnik u zadnjoj godini zakupa pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora o zakupu.

(5 ) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i zakup za ribnjake donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi, uz prethodno mišljenje županijskog ureda nadležnog za poljoprivredu i suglasnost Agencije .

(6) Natječaj za zakup raspisuje se za katastarske čestice koje čine proizvodno-tehnološke cjeline, površine najviše do 100 hektara.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, natječaj za zakup može se raspisati za proizvodno-tehnološku cjelinu površine veće od 100 hektara ako tu proizvodno-tehnološku cjelinu čini jedna katastarska čestica.

(8 ) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup s obzirom na specifične agroklimatske potencijale koje ima pojedina regija, postojeće ili buduće sustave navodnjavanja, višegodišnje nasade na tome području, odnosno na poljoprivrednu proizvodnju tradicionalnu na pojedinom području.

(9) Ako se  poljoprivredno zemljište nalazi unutar područja ekološke mreže, natječaj za zakup i zakup za ribnjake mora sadržavati i posebne uvjete zaštite prirode koje na zahtjev jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba , utvrđuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode.

(10) Iznimno, natječaj za zakup može se raspisati za katastarsku česticu na kojoj je izgrađena poljoprivredna građevina u vlasništvu države, odnosno za tu česticu i susjedne katastarske čestice koje s njom čine proizvodno-tehnološku cjelinu.

(11) Odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za zakup na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za zakup) uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije .

(12) Odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup za ribnjake donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za zakup na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske za ribnjake (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za zakup za ribnjake) uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije .

(13) Povjerenstva iz stavaka 11. i 12. ovoga članka čine pet članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke, te dva predstavnika jedinice lokalne samouprave koje imenuje općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.

(14) Županijski ured nadležan za poljoprivredu dužan je dati mišljenje iz stavka 5., 11. i 12. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije. Ako županijski ured nadležan za poljoprivredu ne izda mišljenje u roku 30 dana smatra se da nema primjedbi.

(15) Agencija je dužna dati suglasnost iz stavka 5., 11. i 12. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u isto roku dati obrazloženje odbijanja davanja suglasnosti.

Članak 32.

Ako se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države nalazi na području više jedinica lokalne samouprave, odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i zakup za ribnjake donosi općinsko, odnosno gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem je području pretežni dio površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

Odluku o izboru najpovoljnije ponude na temelju javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem je području pretežni dio površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na prijedlog Povjerenstava za zakupa , uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije.

Članak 33.

Stručne poslove u svezi s postupkom provedbe javnog natječaja za zakup i zakup za ribnjake obavlja upravno tijelo općine ili grada, odnosno Grada Zagreba nadležno za poljoprivredu.

Članak 34.

(1)Dokumentaciju potrebnu za raspisivanje javnog natječaja za zakup i zakup za ribnjake propisuje ministar pravilnikom.

( 2) Predmet zakupa može biti i poljoprivredno zemljište u izvanknjižnom vlasništvu države.

(3) Za zakup poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovoga članka  jedinica lokalne samouprave je dužna najkasnije u roku od 30 dana od dobivanja suglasnosti na Odluku o raspisivanju javnog natječaja dostaviti dokumentaciju nadležnom općinskom državnom odvjetništvu radi pokretanja postupaka za utvrđivanje i uknjižbu prava vlasništva države.

(4) Sve troškove postupaka iz stavka 3. ovoga članka snose jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb.

Članak 35.

(1) Sudionik natječaja za zakup i zakup za ribnjake mogu biti fizičke ili pravne osobe koje su do isteka roka za podnošenje ponuda platile sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, odnosno sve obveze s osnove naknade za gospodarsko korištenje voda, ili su sklopile nagodbu o obročnom plaćanju duga sa nadležnim općinskim državnim odvjetništvom, te protiv kojih se ne vodi postupak radi predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta, o čemu dostavljaju izjavu uz ponudu na natječaj i potvrdu nadležnog državnog odvjetništva.

(2) Sudionik natječaja za zakup i zakup za ribnjake ne može biti fizička ili pravna osoba koja je poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dodijeljeno u zakup dala u podzakup ili je njime na drugi način neovlašteno raspolagala.

(3) Zajednička ponuda ponuditelja na natječaju za zakup i zakup za ribnjake smatra se nevažećom.

(4) Ako ponuđena zakupnina na natječaju za zakup i za zakup za ribnjake od strane ponuditelja koji ispunjava natječajne uvjete prelazi dvostruki iznos početne zakupnine, takva ponuda se smatra nevažećom.

(5) Sastavni dio ponude za zakup poljoprivrednog zemljišta je obrazac Gospodarskog programa korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Gospodarski program).

(6) Gospodarski program sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva,  vrsta poljoprivredne proizvodnje kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, lokalitet zemljišta, podatke o planiranim investicijama, posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji, te podatke o površinama koje se nalaze u području obuhvata izgrađenih ili planiranih sustava javnog navodnjavanja.

(7) Gospodarski program se podnosi na obrascu čiji sadržaj pravilnikom propisuje ministar.            

Članak 36.

(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom:

1. dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli a sklopljeni su na temelju ranije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na temelju mirnog posjeda koji ne može biti kraći od pet godina, sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem ,

2. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava najmanje 2 godine do objave javnog natječaja

3.  fizičke ili pravne osobe koje imaju prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje dvije godine do objave javnog natječaja

4. sudionici javnog natječaja koji imaju u vlasništvu katastarsku česticu koja graniči s proizvodno-tehnološkom cjelinom koja je predmet javnog natječaja, ili su u posjedu iste temeljem ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države sklopljenog temeljem provedenog javnog natječaja.

5. nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik obrta koji je mlađi od 40 godina, upisan je u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava više od jedne godine do objave javnog natječaja

6. zadruge, obrti i trgovačka društva registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava najmanje dvije godine do objave  javnog natječaja

7. ostale fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom

(2)Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava zakupa, prednost se utvrđuje prema sljedećim redoslijedom:

a) pravna ili fizička osoba koja je vlasnik  ili posjednik stoke a ne ispunjava uvjete odnosa broja stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 2 uvjetna grla po hektaru poljoprivrednih površina

b) obrazovanje iz područje poljoprivrede, a najmanje SSS

c) nositelji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata

d) ekološka ili integrirana proizvodnja

e) dulje vrijeme upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava

(3) Pravo prvenstva na natječaju za zakup za ribnjake imaju fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u javnom natječaju,   sljedećim redoslijedom:

a) dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu temeljem ugovora sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu,

b ) ostale fizičke i pravne osobe koje se bave ribničarstvom najmanje godinu dana .

c) ostale fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti ribničarstvom

(4) Fizička ili pravna osoba iz stavka 1. i 3. ovoga članka ima prvenstveno pravo zakupa prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete.

Članak 37.

(1) Početna zakupnina za zakup i zakup za ribnjake utvrđuje se sukladno pravilniku koji donosi ministar.

Članak 38.

(1) Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude na javnom natječaju za zakup i zakup za ribnjake, općinski načelnik, odnosno gradonačelnik u ime Republike Hrvatske i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake u pisanom obliku.

(2) Ugovor o zakupu mora biti sklopljen kao ovršna isprava sukladno posebnim propisima kojima se uređuje postupak ovrhe, te ovlasti i način rada javnog bilježništva.

(3)Nacrti ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake moraju se prije potpisivanja dostaviti na prethodno mišljenje županijskom državnom odvjetništvu na čijem području se poljoprivredno zemljište nalazi.

(4)Županijsko državno odvjetništvo dužno je dati svoje mišljenje u roku od 30 dana od zaprimanja nacrta ugovora i potrebne dokumentacije.

(5) Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.

(6) Zakupnik mora pristupiti potpisivanju ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake u roku od 30 dana od dana zaprimanja poziva za sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka, u protivnom se smatra da je odustao od ponude.

(7) Gospodarski program iz članka 35. stavka 6. ovoga Zakona prilaže se ugovoru o zakupu  i čini njegov sastavni dio.

(8) Zakupnik je dužan jedinici lokalne samouprave, odnosno Gradu Zagrebu na čijem se području zemljište nalazi podnositi godišnje izvješće o ispunjavanju ciljeva Gospodarskog programa svake godine do kraja ožujka za prethodnu godinu.

(9) Jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb može sklopiti aneks ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake sa zakupnikom u slučaju opravdane potrebe za izmjenom Gospodarskog programa uvjetovane podizanjem profitabilnosti u provođenju Gospodarskog programa, uz suglasnost Agencije.

(10) Jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb je dužna radi upisa i praćenja ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake primjerak ugovora i zapisnika o uvođenju u posjed dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, županiji, Hrvatskim vodama, ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo i Agenciji, u roku od 30 dana od dana uvođenja u posjed.

Članak 39.

(1) Na osnovi sklopljenog ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake, zakupnika uvodi u posjed Povjerenstvo, u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora, odnosno po skidanju usjeva dotadašnjeg posjednika.

(2) Povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka čine tri člana pravne, geodetske i agronomske struke, koje imenuje jedinica lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb.

(3) Prava i obveze iz ugovora iz članka 38. stavka 1. ovog Zakona teku od dana uvođenja u posjed.

(4) O uvođenju u posjed sastavlja se zapisnik.

Članak 40.

(1) Zakupnina za zakup i zakup za ribnjake plaćaju se godišnje.

(2) Zakupnina za zakup i zakup za ribnjake za prvu godinu zakupa plaćaju se u roku od 15 dana od dana uvođenja u posjed u visini razmjernoj razdoblju koje je preostalo do isteka godine, a za svaku sljedeću godinu zakupnina plaćaju se do kraja lipnja tekuće godine.

(3) Ako je zakupnik u posjedu poljoprivrednog zemljišta, odnosno ribnjaka iznos zakupnine za zakup i zakup za ribnjake za prvu godinu smanjit će se razmjerno plaćenoj zakupnini.

(4) Na iznose zakupnine koji nisu plaćeni u roku iz stavka 2. ovoga članka plaća se zakonska zatezna kamata.

Članak 41.

(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dano u zakup i zakup za ribnjake ne može se dati u podzakup.

(2) Zakupnik ne može prenijeti svoje pravo i obveze iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na drugu osobu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka pravo i obveze iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake mogu se prenijeti na drugu osobu u slijedećim slučajevima:

(a)za slučaj promjene nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uzrokovanog umirovljenjem, trajnom nesposobnošću za rad ili nemogućnošću obavljanja poljoprivredne djelatnosti, prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na novog nositelja, a u slučaju njegove smrti na nasljednika koji je postao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.

(b) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na novog nositelja, dosadašnjeg člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, koji je mlađi od 40 godina, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije .

(c) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na novog nositelja koji je njegov srodnik u prvom, odnosno drugom nasljednom redu, a daroprimatelj je svih njegovih gospodarskih objekata i poljoprivrednog zemljišta, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije .

(d) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik i na koju je prenesena gospodarska cjelina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije .

(e) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na obrt čiji je osnivač zakupnik i na koji je prenesena gospodarska cjelina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije .

(f) prava i obveze zakupnika koji je obrtnik mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji je osnivač zakupnik i na koji je prenesena gospodarska cjelina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije .

(g) prava i obveze zakupnika koji je obrtnik, mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na njegove nasljednike ili pravne sljednike sukladno posebnom propisu o obrtu i to do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.

(h )prava i obveze zakupnika koji je obrtnik mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik i na koju je prenesena gospodarska cjelina obrta, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije .

(i) prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Agencije.

(j)prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake, uz suglasnost Agencije , do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na osobu koja je u stečajnom postupku kupila ili je preustrojem stekla cjelokupnu imovinu zakupnika namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji.

(k) prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake, uz suglasnost Agencije , do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na drugu pravnu osobu, pripajanjem, spajanjem ili podjelom razdvajanjem prema Zakonu o trgovačkim društvima.

(l )u slučajevima smrti korisnika ugovori se nastavljaju s njegovim nasljednicima za slučaj prihvaćanja nasljedstva pod uvjetom da se nastave baviti poljoprivrednom proizvodnjom, uz suglasnost Agencije .

(12)Izmjene ugovora iz stavaka 3. ovoga članka provode jedinice lokalne samouprave.

Članak 42.

Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake sadrži obvezno odredbe kojima se određuje:

a) predmet zakupa,

b) vrijeme trajanja zakupa,

c) visinu i rok plaćanja zakupnine,

d) prava i obveze zakupnika,

e) namjenu korištenja zakupljenog zemljišta,

f) odustanak od ugovora,

g) razloge za raskid ugovora,

h) dopustivost postavljanja gospodarskih objekata, pomoćnih uređaja i objekata za iskorištavanje zemljišta,

i) posebne uvjete zaštite prirode i voda ako se poljoprivredno zemljište u cijelosti ili djelomično nalazi unutar područja ekološke mreže i vodozaštitnog pojasa

j) ovršna klauzula

k) Gospodarski program.

Članak 43.

(1) Danom uvođenja u posjed zakupnik stječe pravo korištenja kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj za sve vrijeme trajanja zakupa.

(2) Sastavni dio ugovora iz stavka 1. ovoga članka su posebni uvjeti korištenja voda koje izdaju Hrvatske vode sukladno posebnom propisu o vodama.

(3) Odredbe ovoga članka u dijelu ostvarivanja prava na korištenje kopnenih voda radi uzgoja riba i drugih vodenih organizama pogodnih za gospodarski uzgoj odgovarajuće se primjenjuju na ribnjake i ribogojilišta koji su u vlasništvu ili posjedu fizičkih ili pravnih osoba.

(4) Ministar pravilnikom propisuje uvjete i postupak za ostvarivanje prava iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 44.

(1) Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake prestaje protekom vremena na koje je sklopljen.

(2) Od ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake može se u svako vrijeme sporazumno odustati.

(3) Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake raskida se ako zakupljeno poljoprivredno zemljište prestane biti poljoprivredno zbog promjene namjene ili ako se zemljište koristi suprotno odredbama ugovora ili ovoga Zakona.

(4) Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake raskida se ako zakupnik:

a) ne plati zakupninu do kraja rujna tekuće godine, osim u slučaju više sile, ili drugih nepredviđenih okolnosti koje nisu krivnja zakupnika,

b) ne koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države kao dobar gospodar,

c) ne ostvaruje ciljeve Gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora o zakupu, dvije godine uzastopno od dana sklapanja ugovora, osim u slučaju više sile,

d) obrađuje poljoprivredno zemljište suprotno odredbama sklopljenog ugovora,

e) daje zakupljeno zemljište u podzakup,

f) bez odobrenja zakupodavca izvrši investicijske radove na poljoprivrednom zemljištu koji prelaze granice uobičajenoga gospodarenja ili promijeni način korištenja poljoprivrednog zemljišta,

g) obavlja aktivnosti suprotno propisima o zaštiti prirode ili radnje koje imaju negativan utjecaj na bogatstvo ili stanje prirodnog područja te ako na bilo koji način ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti.

h) ne iskrči poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je obraslo višegodišnjim raslinjem u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed.

(5) Zakupodavac će raskinuti ugovor o zakupu za ribnjake ako se zakupnik ne pridržava posebnih uvjeta korištenja voda iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Zakupodavac će raskinuti ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake ako nakon otvaranja stečajnog postupka zakupnik, kao stečajni dužnik, ne nastavi korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

(7)Jedinica lokalne samouprave na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi će u ime zakupodavca raskinuti ugovore iz stavka 3., 5. i 6. ovoga članka.

(8) Ugovor se smatra raskinutim danom dostave obavijesti o raskidu zakupniku. U obavijesti će se odrediti rok u kojem zakupnik ima pravo skinuti usjeve, odnosno plodove.

(9) U slučaju iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka zakupnik je dužan u roku od 30 dana od dana prestanka ugovora o zakupu, odnosno po skidanju usjeva predati zemljište u posjed vlasniku putem Povjerenstva iz članka 39. ovoga Zakona.

(10) Obavijest o prestanku i raskidu ugovora o zakupu mora biti dostavljena nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, županiji, Hrvatskim vodama, Ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo i Agenciji.

Članak 45.

(1) Ako su se na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države na dan sklapanja ugovora o zakupu nalazili trajni nasadi, objekti i uređaji kojima se za vrijeme trajanja zakupa smanjila vrijednost krivnjom zakupnika, Republici Hrvatskoj pripada naknada za umanjenu vrijednost tih trajnih nasada, objekata i uređaja.

(2) Ako su trajni nasadi, objekti i uređaji iz stavka 1. ovoga članka uklonjeni, Republici Hrvatskoj pripada naknada koja odgovara vrijednosti tih nasada, objekata i uređaja u vrijeme njihova uklanjanja.

Članak 46.

Zakupnik nema pravo na povrat neamortizirane vrijednosti zasađenih trajnih nasada, uređenih i izgrađenih objekata i uređaja na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države, ako se ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake raskida na njegov zahtjev ili njegovom krivnjom.

Članak 47.

Nakon raskida ili isteka ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake zakupnik u roku od šest mjeseci:

a) može uzeti one dijelove objekata i uređaja koje je podigao,

b) može tražiti naknadu neamortizirane vrijednosti trajnih nasada, objekata i uređaja koje nije moguće odnijeti te koji su uvećali vrijednost poljoprivrednog zemljišta, ako je podignuo trajne nasade i postavio uređaje i objekte uz suglasnost zakupodavca,

c) ako nije dana suglasnost iz točke b) ovoga članka ili nije postignut dogovor sa zakupodavcem zakupnik mora srušiti i ukloniti na vlastiti trošak trajne nasade, uređaje i objekte koje je podignuo. U slučaju neizvršenja ove obveze, rušenje ili uklanjanje izvršava zakupodavac na teret zakupnika.

Članak 48.

Na raskid ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koji nije uređen odredbama ovoga Zakona, primjenjuju se opći propisi.

Članak 49.

(1) Za površinu miniranog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je dano u zakup i zakup za ribnjake zakupnina se umanjuje razmjerno troškovima razminiranja koje snosi zakupnik.

(2) Zakupnik je dužan poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka razminirati u roku od dvije godine od dana sklapanja ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake i ne može ga obrađivati do razminiranja, a ako se ne razminira u roku od dvije godine ugovor se raskida i dužan je platiti zakupninu za to vrijeme.

(3) Zakupnik nema pravo na naknadu troškova razminiranja zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, ako se ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake raskida na njegov zahtjev ili njegovom krivnjom.

(4) Na osnovi sklopljenoga ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake, zakupnika uvodi u posjed Povjerenstvo iz članka 39. ovoga Zakona, u roku od 30 dana od dana razminiranja.

(5) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je obraslo višegodišnjim raslinjem zakupnik je dužan iskrčiti o vlastitom trošku, u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed, a zakupnina mu se umanjuje razmjerno troškovima krčenja, a ako su troškovi krčenja veći od zakupnine zakupnik se oslobađa plaćanja zakupnine te nema pravo na povrat razlike troškova krčenja.

(6) Krčenjem poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u smislu ovoga Zakona smatra se njegovo privođenje poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno uklanjanje nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja.

(7) Drvnu masu koja ostane nakon krčenja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 5. ovoga članka preuzima od zakupnika, transportira i njome raspolaže društvo Hrvatske šume d.o.o., sukladno posebnim propisima o šumama. Sredstva ostvarena od prodaje drvne mase prihod su državnog proračuna 50% i društva Hrvatske šume d.o.o. 50%.

(8) Društvo Hrvatske šume d.o.o. na zahtjev jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, procjenjuje troškove stavljanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 5. ovoga članka u funkciju poljoprivredne proizvodnje.

(9) Na osnovi sklopljenoga ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake, zakupnika poljoprivrednog zemljišta iz stavka 5. ovoga članka uvodi u posjed Povjerenstvo iz članka 40. ovoga Zakona, u roku od 30 dana od sklapanja ugovora.

Članak 50.

(1) Sredstva ostvarena od zakupa, zakupa za ribnjake, prodaje i davanja na korištenje bez javnog natječaja prihod su državnog proračuna 25%, 10% proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave i 65% proračuna jedinice lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.  

( 2) Iznimno, u koliko jedinica područne ( regionalne ) samouprave umjesto jedinice lokalne samouprave donese Program iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona, umjesto jedinice lokalne samouprave raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a 65% prihoda proračuna jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka prihod su jedinice područne (regionalne) samouprave.

(3) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka koja su prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave namijenjena su isključivo za programe katastarsko-geodetske izmjere zemljišta, za podmirenje troškova postupaka koji se vode u svrhu sređivanja imovinsko-pravnih odnosa i zemljišnih knjiga, za podmirenje dijela stvarnih troškova u vezi s provedbom Zakona, program razminiranja zemljišta, program uređenja ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture vezane za poljoprivredu i akvakulturu, program uređenja zemljišta u postupku komasacije i hidromelioracije, program očuvanja ugroženih područja i očuvanja biološke raznolikosti i program sufinanciranja aktivnosti izrade programa, projekata i ostalih dokumenata neophodnih za provedbu mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja a čija se izrada ne sufinancira kroz mjere potpore iz toga Programa i druge poticajne mjere za unaprjeđenje poljoprivrede i akvakulture.

(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužne su donijeti program korištenja sredstava iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužne su Ministarstvu podnositi godišnje izvješće o ostvarivanju programa korištenja sredstava iz stavka 4. ovoga članka svake godine do 31. ožujka za prethodnu godinu.

Članak 51.

(1) Ugovorom o zakupu i zakupu za ribnjake ugovorit će se usklađivanje visine zakupnine  za vrijeme trajanja ugovora radi očuvanje vrijednosti zakupnine.

(2) Nedospjeli obroci iz ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake revaloriziraju se na dan dospijeća ako nastupi povećanje ili umanjenje cijena na malo za više ili manje od 5 % u odnosu na dan sklapanja ugovora.

(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka objavljuju se u javnom natječaju za zakup i zakup za ribnjake.

(4) Evidenciju naplate po ugovoru o zakupu i zakupu za ribnjake vodi Agencija na temelju podataka koje su jedinice lokalne samouprave dužne dostaviti Agenciji i jedinici područne ( regionalne) samouprave na čijem se području zemljište nalazi do 31. siječnja svake godine za prethodnu godinu.

Zakup zajedničkih pašnjaka

Članak 52.

(1) Zajednički pašnjak je proizvodno-tehnološka cjelina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je u naravi pašnjak, livada, sjenokoša i neplodno zemljište namijenjeno zajedničkoj ispaši stoke i peradi, a može se nalaziti unutar ili izvan područja ekološke mreže.

(2) Jedinice lokalne samouprave dužne su podatke o zajedničkim pašnjacima dostaviti Agenciji koja vodi Registar zajedničkih pašnjaka.

(3) Ministar pravilnikom propisuje način vođenja Registra zajedničkih pašnjaka.

Članak 53.

(1) Zajednički pašnjak daje se u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi putem javnog natječaja na rok od pet godina.

(2) Zajednički pašnjak daje se u zakup zainteresiranim ponuditeljima, fizičkim i pravnim osobama koje su vlasnici stoke i upisane su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava te zadrugama organiziranim u svrhu zajedničke ispaše na zajedničkim pašnjacima, čiji su članovi vlasnici stoke i upisani su u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Svaki odabrani ponuditelj dobiva u zakup fizički neodređeni dio zajedničkog pašnjaka u površini proporcionalnoj broju uvjetnih grla stoke kojih je vlasnik, odnosno proporcionalno broju uvjetnih grla stoke čiji su vlasnici članovi zadruge.

(3)Zakupnina za korištenje zajedničkog pašnjaka određuje se u visini početne zakupnine sukladno Pravilniku iz članka 37. ovoga Zakona.

(4) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup zajedničkog pašnjaka donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi, uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije .

(5) Prednost pri odabiru imaju ponuditelji iz stavka 2. ovoga članka s prebivalištem, odnosno sjedištem na području jedinice odnosno jedinica lokalne samouprave gdje se zajednički pašnjak nalazi, najmanje dvije godine do objave javnog natječaja.

(6) Zajednički pašnjak daje se u zakup zainteresiranim ponuditeljima na temelju sljedećih kriterija:

a) fizičkim i pravnim osobama:

– da su vlasnici stoke i peradi koja se dovodi na ispašu i

– da su upisane u Upisnik poljoprivrednika, ili

b) zadrugama organiziranim u svrhu zajedničke ispaše na zajedničkim pašnjacima:

– da su članovi zadruge vlasnici stoke i peradi koja se dovodi na ispašu i

– da su upisani u Upisnik poljoprivrednika.

(7 ) Odluku o zakupu zajedničkog pašnjaka donosi općinsko ili gradsko vijeće, odnosno skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za dodjelu zakupa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za zakup) uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije .

(8) Županijski ured nadležan za poljoprivredu dužan je dati mišljenje iz stavka 4. i 7. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije. Ako županijski ured nadležan za poljoprivredu ne izda mišljenje u roku 30 dana smatra se da nema primjedbi.

(9) Agencija je dužna dati suglasnost iz stavka 4. i 7. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u isto roku dati obrazloženje odbijanja davanja suglasnosti.

(10) Na osnovi odluke iz stavka 7. ovoga članka općinski načelnik, odnosno gradonačelnik u ime Republike Hrvatske i podnositelji ponude sklapaju ugovor o zakupu zajedničkog pašnjaka u pisanom obliku.

(11) Ugovor za zakup zajedničkog pašnjaka u području ekološke mreže sadrži i posebne uvjete zaštite prirode koje utvrđuje središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove zaštite prirode.

(12) Zakupnici zajedničkog pašnjaka obvezni su sklopiti sporazum o korištenju zajedničkog pašnjaka koji im je dan u zakup, u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora o zakupu zajedničkog pašnjaka, radi utvrđivanja međusobnih prava i obveza zakupnika koja proizlaze s osnova korištenja zajedničkog pašnjaka.

(13) Ugovor o zakupu zajedničkog pašnjaka raskida se ako zakupnici ne sklope sporazum o korištenju zajedničkog pašnjaka u roku iz stavka 10. ovoga članka.

(14) Obvezni sadržaj sporazuma o korištenju zajedničkog pašnjaka objavljuje se u javnom natječaju iz stavka 1. ovoga članka.

(15) Ministar pravilnikom propisuje način i uvjete za dodjelu zajedničkih pašnjaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

Privremeno raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države

Članak 54.

(1) Jedinice lokalne samouprave može sklopiti ugovor o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države s fizičkim ili pravnim osobama na njihov zahtjev, i to s dosadašnjim korisnicima kojima su istekli ugovori za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i koji su u mirnom posjedu istog.

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se sklopiti ako su fizičke ili pravne osobe platile sve obveze s osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, te priložile potvrdu nadležne porezne uprave da nemaju duga s osnove javnih davanja.

(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapa se na rok do dvije godina, odnosno do sklapanja ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta ili zakupu zajedničkih pašnjaka, odnosno drugog oblika raspolaganja poljoprivrednim zemljištem sukladno odredbama ovoga Zakona.

(4) Korisnici poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka dužni su plaćati naknadu u visini iznosa zakupnine koji je bio ugovoren po prijašnjem ugovoru.

(5) Na raspored sredstava od naknade iz stavka 4. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 50. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Odredbe članaka 42., 44., 45., 46, 47., 48. i 51. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.

Zamjena

Članak 55.

(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se zamijeniti za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, koje je približno iste vrijednosti i nalazi se na području iste ili susjedne jedinice lokalne samouprave, radi okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta.

(2) Postupak za zamjenu poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka mogu inicirati  fizičke ili pravne osoba i jedinice lokalne samouprave.

(3) Postupak zamjene provodi Agencija

(3) Dokumentaciju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba Agenciji dostavlja vlasnik zemljišta koje je predmet zamjene.

(4) Dokumentaciju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je predmet zamjene Agenciji dostavljaju jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb.

(5) Odluku o zamjeni poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka donosi Agencija na temelju dostavljene dokumentacije.

(6) Na osnovi odluke o zamjeni poljoprivrednog zemljišta ravnatelj Agencije u ime Republike Hrvatske i podnositelj zahtjeva za zamjenu sklapaju ugovor o zamjeni u pisanom obliku.

(7) Porez na promet nekretninama ne plaćaju osobe koje stječu nekretnine u postupku zamjene poljoprivrednog zemljišta s Republikom Hrvatskom.

(8) Poljoprivredno zemljište iz ugovora o zamjeni koje je postalo vlasništvo države uvrštava se u Zemljišni fond.

(9) Odredbe članka 38. stavka 1., 2., 3., 4., 5., 6, 9 i 10 i članka 39. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o zamjeni poljoprivrednog zemljišta.

(10) Vrijednost zemljišta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na temelju Pravilnika iz članka 60. ovoga Zakona.

Prodaja

Članak 56.

(1)Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se prodati na temelju javnog natječaja po tržišnoj cijeni, osim poljoprivrednog zemljišta koje graniči s građevinskim područjima.

(2)Tržišnu cijenu iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju Povjerenstvo za utvrđivanje tržišne cijene poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države ( u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za utvrđivanje tržišne cijene ) koje imenuje Agencija.

(3)Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka čine četiri člana: dva predstavnika Agencije od kojih je jadan geodetske i jedan agronomske struke, jedan predstavnik jedinice lokalne samouprave i jedan predstavnik Hrvatskih šuma.

Članak 57.

(1)Katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta  u vlasništvu države površine do 10 ha za kontinentalno područje i površine do 1 ha za priobalno područje mogu se prodati putem javnog natječaja.

(2)Jedan kupac može sukladno stavku 1. ovoga članka na području Republike Hrvatske kupiti poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i to maksimalno do 50 ha za kontinentalno područje i do 5 ha za priobalno područje.

(3) U smislu ovog Zakona, priobalnim područjem se smatraju jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more, otoci i poluotoci, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem.

(4) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je obraslo višegodišnjim raslinjem kupac je dužan iskrčiti o vlastitom trošku, u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed.

(5)Ako kupac poljoprivredno zemljište ne privede poljoprivrednoj proizvodnji ili ne iskrči u roku iz stavka 4. ovoga članka ugovor o prodaji se raskida, kupac nema pravo na povrat uloženih sredstava i dužan je platiti naknadu za korištenje tog poljoprivrednog zemljišta u visini dvostruke početne zakupnine za razdoblje od uvođenja u posjed do predaje posjeda po raskidu ugovora.

(6) Krčenjem poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u smislu ovoga Zakona smatra se njegovo privođenje poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno uklanjanje nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja.

(7) Drvnu masu koja ostane nakon krčenja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 4. ovoga članka preuzima od kupca, transportira i njome raspolaže društvo Hrvatske šume d.o.o., sukladno posebnim propisima o šumama. Sredstva ostvarena od prodaje drvne mase prihod su državnog proračuna 50% i društva Hrvatske šume d.o.o. 50%.

(8) Društvo Hrvatske šume d.o.o. na zahtjev jedinica lokalne samouprave, odnosno Grada Zagreba, procjenjuje troškove stavljanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 4. ovoga članka u funkciju poljoprivredne proizvodnje.

(9) Na osnovi sklopljenoga ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta iz stavka 4. ovoga članka uvodi u posjed Povjerenstvo iz članka 39. ovoga Zakona, u roku od 30 dana od sklapanja ugovora.

Članak 58.

Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države donosi jedinica lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Agencije .