I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuje se gospodarenje lovištem i divljači. Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova.

(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga članka imaju gospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju te funkciju zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore.

Članak 2.

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

- Direktiva Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore (SL L 206, 22.7.1992.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10.6.2013.) i

- Direktiva 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenog 2009. o očuvanju divljih ptica (kodificirana verzija) (SL L 20, 26.01.2010.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Direktivom Vijeća 2013/17/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi određenih direktiva u području okoliša zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158, 10.6.2013.).

Članak 3.

Divljač je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu.

Članak 4.

Cilj ovoga Zakona je osigurati potrajno gospodarenje populacijama divljači i njihovim staništima na način i u obujmu kojim se trajno unapređuje vitalnost populacije divljači, proizvodna sposobnost staništa i biološka raznolikost čime se postiže ispunjavanje gospodarske, turističke i rekreativne funkcije te funkcije zaštite i očuvanja biološke raznolikosti i ekološke ravnoteže prirodnih staništa, divljači i divlje faune i flore.

Članak 5.

(1) Ovaj Zakon primjenjuje se na divljač odnosno ovim Zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje u svrhu lova i korištenja.

(2) Ovaj Zakon ne primjenjuje se na divljač koja ne živi slobodno u prirodi.

Članak 6.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. lovište – određena površina zemljišta koje je zaokružena prirodna cjelina u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih dijelova

2. otvoreno lovište – lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači

3. ograđeno lovište – lovište površine veće od 1.000 ha, ograđeno prirodnim (široki vodotoci, velike vodene površine, more i sl.) ili umjetnim (ograde, građevine i sl. uređaji) preprekama koje sprječavaju ili znatno umanjuju mogućnost da tu površinu napusti divljač koja se u njemu uzgaja, štiti i lovi

4. uzgajalište divljači – lovište površine veće od 100 ha, a manje od 2.000 ha vlastitog zemljišta, ograđeno ogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama koje sprječavaju da divljač koja se u njemu proizvodi za razmnožavanje i lov može napustiti tu površinu

5. vlastito lovište – lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe (u daljnjem tekstu: privatno lovište) i lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državno lovište)

6. zajedničko lovište – lovište ustanovljeno na zemljištima raznih vlasnika, koji prema odredbama ovoga Zakona nisu mogli ustanoviti vlastito lovište

7. pravo lova – ovlast da se na određenoj površini zemljišta i voda (u daljnjem tekstu: zemljište) provode radnje uzgoja, zaštite, lova i korištenja divljači i njezinih dijelova

8. zakup prava lova u lovištu – ugovorom uređen pravni odnos čiji je predmet korištenje prava lova u skladu s ovim Zakonom

9. lovoovlaštenik ili ovlaštenik prava lova – pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju ovoga Zakona

10. lovozakupnik – korisnik zemljišta i druga pravna ili fizička osoba (obrtnik) koja je pravo lova u državnom ili zajedničkom lovištu stekla zakupom prava lova

11. vlasnik lovišta – vlasnik zemljišta koji je stekao pravo ustanovljenja vlastitog lovišta

12. korisnik nelovne površine – pravna ili fizička osoba koja koristi ili upravlja površinom na kojoj je zabranjeno ustanovljavanje lovišta

13. korisnik zemljišta – vlasnik ili posjednik zemljišta

14. lovnogospodarski planovi – lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljači, program zaštite divljači i njihove revizije

15. trofej divljači – divljač ili njezini dijelovi uređeni za čuvanje i ocjenjivanje.

16. vrhunski trofej divljači – trofej ocijenjen s većim brojem bodova od najjačeg evidentiranog trofeja (prvaka) pojedine vrste divljači u Republici Hrvatskoj

17. lovac – osoba koja ima važeću lovačku iskaznicu

18. lovočuvar – osoba koja ima važeću značku i iskaznicu lovočuvara, koja čuva lovište i obavlja druge poslove na uzgoju, zaštiti, lovu i korištenju divljači i njezinih dijelova

19. stručna osoba - pravna ili fizička osoba (obrtnik) registrirana za lov koja obavlja stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova

20. ocjenjivač trofeja divljači – osoba koja ima položen ispit za ocjenjivača trofeja divljači

21. lovna godina – razdoblje od 1. travnja tekuće godine do 31. ožujka naredne godine

22. naselje – stalna naseobina, bez obzira na veličinu, gdje je stupanj izgrađenosti prostora takav da onemogućava prirodnu migraciju krupne divljači

23. središnja lovna evidencija – elektronička evidencija lovišta ustanovljenih u Republici Hrvatskoj

24. uvođenje divljači u lovište – ljudska aktivnost kojom se neka divljači unosi u lovište izvan njenog prirodnog područja rasprostranjenosti. Uvođenjem u prirodu ne smatra se držanje divljači u kontroliranim uvjetima ni prirodna migracija divljači

25. unošenje divljači u lovište – ljudska aktivnost kojom se neka divljači unosi u lovište u kojem je već rasprostranjena.

Članak 7.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 8.

Divljač, u smislu ovoga Zakona, jesu životinjske vrste:

A. Krupna divljač

jelen obični ( Cervus elaphus L.)

jelen lopatar ( Dama dama L.)

jelen aksis ( Axis axis L.)

srna obična ( Capreolus capreolus L.)

divokoza ( Rupicapra rupicapra L.)

muflon ( Ovis gmelini musimon Pall.)

grivasti skakač ( Ammotragus lervia Pall.)

svinja divlja ( Sus scrofa L.)

smeđi medvjed ( Ursus arctos L.)

B. Sitna divljač

1. dlakava divljač

jazavac ( Meles meles L.)

mačka divlja ( Felis silvestris Schr.)

kuna bjelica ( Martes foina EHR . )

kuna zlatica ( Martes martes L.)

lasica mala ( Mustela nivalis L.)

dabar ( Castor fiber L.)

zec obični ( Lepus europaeus Pall . )

kunić divlji ( Oryctolagus cuniculus L.)

puh veliki ( Myoxus glis L.)

lisica ( Vulpes vulpes L . )

čagalj ( Canis aureus L . )

tvor ( Mustela putorius L . )

mungos ( Herpestes auropunctatus H.)

2. pernata divljač

fazan – gnjetlovi ( Phasianus sp. L.)

jarebice kamenjarke:

– grivna ( Alectoris graeca Meissn.)

– čukara ( Alectoris chucar Grey.)

trčka skvržulja (Perdix perdix L.)

prepelice:

– pućpura ( Coturnix coturnix L.)

– virdžinijska ( Coturnix virginiana L.)

šljuke:

– bena ( Scolopax rusticola L.)

– kokošica ( Gallinago gallinago L.)

golub divlji:

– grivnjaš ( Columba palumbus L.)

– pećinar ( Columba livia Gmelin.)

guske divlje:

– glogovnjača (Anser fabalis Latham .)

– lisasta ( Anser albifrons Scopoli.)

patke divlje:

– gluhara ( Anas platyrhynchos L.)

– glavata ( Aythya ferina L.)

– krunasta ( Aythya fuligula L.)

– pupčanica ( Anas querquedula L.)

– kržulja ( Anas crecca L.)

liska crna ( Fulica atra L.)

vrana siva ( Corvus corone cornix L.)

vrana gačac ( Corvus frugilegus L.)

čavka zlogodnjača ( Coloeus monedula L.)

svraka ( Pica pica L.)

šojka kreštalica ( Garrulus glandarius L.).

Članak 9.

Hrvatski lovački savez (u daljnjem tekstu: HLS) u smislu ovoga Zakona obavlja poslove koji su mu, kao javne ovlasti, povjerene ovim Zakonom.

II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA I
POVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU LOVIŠTA

1. Lovišta

Članak 10.

(1) Lovište se ustanovljuje prema vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgaja na površinama zemljišta, prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na tim površinama i namjeni lovišta.

(2) Zabranjeno je ustanovljenje lovišta:

1. na miniranim površinama i sigurnosnom pojasu širine do 100 m

2. na moru i ribnjacima s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka

3. u rasadnicima, voćnim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te pašnjacima, ako su ograđeni ogradom koja sprječava prirodnu migraciju dlakave divljači

4. na zaštićenim dijelovima prirode ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov

5. na javnim cestama i drugim javnim površinama uključujući i zaštitni pojas 300 m od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim područjima

6. na vojnim lokacijama i građevinama

7. na drugim površinama na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.

Članak 11.

(1) Lovišta se mogu ustanoviti kao otvorena lovišta, ograđena lovišta i uzgajališta divljači.

(2) Otvoreno lovište ne može biti manje od 1.000 ha.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, otvoreno lovište može se ustanoviti na otoku ili skupini otoka površine veće od 500 ha.

(4) Ograđeno lovište obuhvaća površine na kojima postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači, a ne može biti manje od 1.000 ha.

(5) Uzgajalište divljači je lovište površine od 100 do 2.000 ha vlastitog zemljišta na kojem se mogu uzgajati pojedine vrste divljači za proizvodnju većeg broja divljači namijenjene lovu i razmnožavanju. Uzgajalište divljači može se ustanoviti samo kao vlastito lovište.

(6) Iznimno od odredbe članka 10. stavka 2. točke 2. i 3. ovoga Zakona, uzgajalište divljači može se ustanoviti na vlastitim površinama ribnjaka s obalnim zemljištem, rasadnicima, pašnjacima te voćnim i loznim nasadima.

Članak 12.

(1) Granice lovišta moraju biti uočljive, a određuju se, ovisno o prirodnoj cjelini, ekološkim, geografskim i drugim uvjetima, obalnim pojasom mora i autocestama koje sprječavaju prirodnu migraciju dlakave divljači.

(2) Ako granice lovišta nije moguće odrediti u smislu stavka 1. ovoga članka, određuju se željezničkim prugama, županijskim i lokalnim cestama, putovima, vododijelnicama, rijekama ili na drugi način.

(3) Pri utvrđivanju granica lovišta mora se uzeti u obzir prirodna migracija divljači.

(4) Granice lovišta moraju biti vidljivo obilježene na mjestima koja su određena lovnogospodarskom osnovom odnosno programom uzgoja divljači.

2. Vrste lovišta  

A. Vlastita lovišta

Članak 13.

(1) Vlastito lovište ustanovljuje se na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe (privatno lovište) ili u vlasništvu Republike Hrvatske (državno lovište) ako površina nije manja od 1.000 ha neprekinutog zemljišta, tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu, bez prijelaza preko tuđeg zemljišta. Ceste, željezničke pruge i za njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slično ne smatraju se prekidom zemljišta. Smatra se kako su otoci spojeni s obalom ako je između njih moguća migracija divljači.

(2) Površine iz stavka 1. ovoga članka smatraju se prekinutima ako su podijeljene u više dijelova, a vezane su samo vodama i cestama koje između tih dijelova prolaze zemljištem drugog ili drugih vlasnika.

(3) Ako se unutar površina iz stavka 1. ovoga članka nalaze enklave površine manje od 1.000 ha ili poluenklave manje od 500 ha drugog vlasnika te će se površine obuhvatiti vlastitim lovištem, osim ako za te površine njihov vlasnik ne pokrene postupak ustanovljenja privatnog lovišta.

Članak 14.

(1) Vlastita lovišta ustanovljuje i ukida odlukom ministar.

(2) Postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja državnog lovišta pokreće Ministarstvo.

(3) Postupak ustanovljena i izmjene granica privatnog lovišta pokreće vlasnik zemljišta podnošenjem pisanog zahtjeva Ministarstvu. Zahtjev se podnosi najkasnije do 1. veljače ako na površini vlasnika zemljišta nije ustanovljeno lovište, odnosno najkasnije 120 dana prije isteka ugovora o pravu lova na lovištu kojem je predmetna površina pripojena.

(4) Uz pisani zahtjev iz stavka 3. ovoga članka, prilažu se isprave kojima se dokazuje pravo vlasništva na zemljištu i dokazi o ispunjavanju uvjeta iz članka 13. ovoga Zakona.

(5) Spajanjem više zemljišta raznih privatnih vlasnika može se ostvariti pravo na ustanovljenje privatnog lovišta, ako svaki pojedini vlasnik ima površinu zemljišta, koja će se obuhvatiti privatnim lovištem, ne manju od 100 ha neprekinutog zemljišta.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, osim ispunjavanja uvjeta iz članka 3. i 4. ovoga članka, vlasnici zemljišta su dužni priložiti i ugovor u obliku javnobilježničke isprave kojim će, između ostaloga, odrediti i nositelja vlasništva lovišta.

(7) Ako se privatno lovište prodajom, diobom ili kojim drugim načinom izmijeni tako da više nije prirodna cjelina ili ne ispunjava uvjete za ustanovljenje lovišta ili ako vlasnik privatnog lovišta nije platio naknadu za korištenje prava lova iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona više od dva puta uzastopno ili općenito neuredno plaća naknadu za korištenje prava lova, privatno lovište će se ukinuti.

(8) Ako vlasnik zemljišta ne podnese zahtjev za ustanovljenje privatnog lovišta u roku iz stavka 2. ovoga članka, njegove površine će se pripojiti lovištima u skladu s odredbama ovoga Zakona.

B. Zajednička lovišta

Članak 15.

(1) Na površinama zemljišta na kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta ustanovljuju se zajednička lovišta.

(2) Zajednička lovišta ustanovljava i ukida odlukom izvršno tijelo županije (u daljnjem tekstu: nadležno tijelo) uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Prethodna suglasnost Ministarstva obvezna je i u slučaju izmjene granica.

(3) Postupak ustanovljenja, izmjene granica i ukidanja zajedničkog lovišta pokreće nadležno tijelo na području kojega se nalazi veći dio zajedničkog lovišta.

(4) Ako nadležna tijela u postupku ustanovljenja lovišta ne mogu donijeti prihvatljiv prijedlog, Ministarstvo će ustanoviti zajednička lovišta, a odluke su obvezujuće za sve strane u postupku.

Članak 16.

Vlasniku zemljišta bez prava lova određuje se naknada za ograničenja kojima je podvrgnut u ostvarivanju prava lova drugih osoba, u skladu s ovim Zakonom.

3. Površine na kojima se ne ustanovljavaju lovišta

Članak 17.

(1) Na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta divljač je dužan štititi korisnik te nelovne površine.

(2) Lov divljači s površina na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta obavlja korisnik nelovne površine ako je registriran za obavljanje lova ili može povjeriti lov registriranoj pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku).

III. PRAVO LOVA

Članak 18.

(1) Pravo lova na lovištima u Republici Hrvatskoj stječe:

a) vlasnik lovišta – ispunjenjem uvjeta iz članka 19. stavka 1. podstavka 2. i članka 21. stavka 3. točaka 2. i 3. ili

b) druga pravna ili fizička osoba (obrtnik) – ugovorom o pravu lova na lovištu.

(2) Pravo lova na lovištima u Republici Hrvatskoj izvršava se na način i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(3) Pravo lova na državnim i zajedničkim lovištima ne može se prenositi.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka prijenos prava lova na pravne slijednike ili treće osobe dopušten je uz prethodnu suglasnost davatelja prava lova. Način i uvjete prijenosa prava lova odredit će davatelj prava lova.

Članak 19.

(1) Zakup prava lova može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku)

- koja ima sjedište na području Republike Hrvatske

- koja je registrirana za obavljanje lova

- kojoj nije izrečena kazna za kazneno djelo protuzakonitog lova ili kazna zbog prekršaja navedenog u članku 83. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona

- koja je do sada podmirila sve obveze iz ranijih ugovora o pravu lova.

(2) Zakup prava lova ne može se dati pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku) kojoj je ugovor o prava lova prestao u slučajevima iz članka 25. stavka 1. točaka 2., 3. i 5.

Članak 20.

(1) Zakup prava lova na državnom i zajedničkom lovištu daje se na 10 lovnih godina putem javnog natječaja.

(2) Odluku o raspisivanju i poništenju javnog natječaja za davanje zakupa prava lova i uvjete javnog natječaja za državna lovišta donosi Ministarstvo, a za zajednička lovišta nadležno tijelo.

(3) Postupak javnog natječaja za davanje zakupa prava lova na državnom lovištu provodi i daje prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude komisija od pet članova koju imenuje Ministarstvo.

(4) Postupak javnog natječaja za davanje zakupa prava lova na zajedničkom lovištu provodi i daje prijedlog odluke o izboru najpovoljnije ponude komisija od pet članova koju imenuje nadležno tijelo.

(5) Najpovoljnija je ponuda ona kojom je ponuđena najviša naknada za pravo lova i ispunjava uvjete natječaja.

(7) Početna cijena naknade za pravo lova određuje se u visini vrijednosti od 50 % planiranog odstrjela divljači u desetoj godini važeće lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, obračunate prema cjeniku koji donosi ministar (u daljnjem tekstu: Cjenik divljači). Jamčevina koju polaže ponuditelj na javnom natječaju iznosi 50 % od početne cijene naknade za pravo lova.

(8) U slučajevima kad nema lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, početna cijena naknade za pravo lova određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrjela divljači, planiranog prema broju divljači iz akta o ustanovljenju lovišta, obračunate prema Cjeniku divljači.

(9) Odluku o davanju zakupa prava lova na državnom lovištu donosi Ministarstvo, a odluku o davanju zakupa prava lova na zajedničkom lovištu nadležno tijelo.

(10) Protiv odluke iz stavka 9. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. Upravni spor pokrenut protiv navedenih odluka je hitan.

Članak 21.

(1) Na temelju odluke o davanju zakupa prava lova, Ministarstvo odnosno nadležno tijelo (u daljnjem tekstu: davatelj prava lova) i ponuditelj sklapaju ugovor o zakupu prava lova na lovištu u pisanom obliku.

(2) Ugovor o zakupu prava lova sadrži odredbe o:

– položaju i veličini lovišta

– obvezama lovozakupnika u izvršavanju prava lova

– početak i vrijeme trajanja ugovora

– obliku, visini i dospjelosti naknade za pravo lova

– mogućnosti i razlozima otkaza ugovora prije isteka vremena zakupa prava lova

– pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o zakupu prava lova

– ugovorne sankcije zbog neizvršavanja prava lova prema ugovoru

– dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te njihovoj pripadnosti nakon isteka trajanja zakupa prava lova

– naknadi za negativnu razliku divljači, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata nakon isteka trajanja zakupa prava lova, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o zakupu prava lova

– način nadzora nad izvođenjem prava lova u lovištu

– opseg zadataka i mjera koje se izvršavaju u javnom interesu, a odnose se na divljač, njihova staništa i zaštitu okoliša

– način mijenjanja ili dopune ugovora, odnosno ugovornih odredaba

– drugim obvezama utvrđenim propisima o lovstvu

– zaštiti prirode u skladu s posebnim propisima.

(3) Lovozakupnik je dužan:

1. za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o pravu lova osiguravati financijska sredstva u iznosu godišnje naknade za pravo lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom)

2. imati stručnu osobu za provedbu lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači

3. imati organiziranu lovočuvarsku službu

4. periodički izvještavati davatelja prava lova o izvršavanju prava lova u lovištu.

Članak 22.

(1) Ugovor o zakupu prava lova može se, na prijedlog davatelja zakupa prava lova ili lovozakupnika, izmijeniti za vrijeme njegova trajanja samo kada su uvjeti i mogućnosti za nastanak izmjene bili predviđeni u natječaju i ugovoru o zakupu prava lova na jasan, nedvosmislen i precizan način.

(2) Ugovor o zakupu prava lova može se izmijeniti u slučaju izmijenjenog stanja lovišta zbog izgradnje javnih i šumskih prometnica, dalekovoda, plinovoda, retencija, kanala, otvaranja eksploatacijskih polja za korištenje mineralnih sirovina, ograđivanja šumskih i poljoprivrednih kultura, izgradnje športsko-rekreativnih sadržaja, izgradnja golf igrališta i sličnih zahvata u prostoru ako se površina lovišta smanji za više od 20 %. U navedenom slučaju lovozakupnik nema pravo potraživati nikakvu naknadu od davatelja prava lova,

(3) O izmjeni ugovora o zakupu prava lova sklapa se dodatak (aneks) ugovoru o zakupu prava lova, kojem prethodi odluka o izmjeni odluke o davanju zakupa prava lova.

(4) Kada izmjena ugovora o zakupu prava lova podrazumijeva neposredan ili posredan, ali predvidiv proračunski učinak, davatelj zakupa prava lova dužan je prije sklapanja dodatka (aneksa) ugovoru iz stavka 2. ovoga članka zatražiti suglasnost ministarstva nadležnog za financije.

(5) Ugovor o zakupu prava lova ne smije se mijenjati u cilju otklanjanja nedostataka u izvedbi lovozakupnika ili posljedica neodgovarajuće izvedbe, a ti nedostatci bi se mogli otkloniti promjenom ugovornih odredbi.

(6) Ako je u ugovor o zakupu prava lova potrebno unijeti bitne izmjene, davatelj zakupa prava lova pokrenut će novi postupak davanja zakupa prava lova i sklopiti novi ugovor o zakupu prava lova.

(7) Izmjena ugovora o zakupu prava lova je bitna kada je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

– izmjena uvodi uvjete koji bi, da su bili dio postupka davanja zakupa prava lova, učinili mogućim odabir nekog drugog ponuditelja umjesto onog koji je odabran kao najpovoljniji ili bi učinili mogućim sklapanje ugovora o zakupu prava lova s drugim ponuditeljem

– izmjena utječe na ekonomsku ravnotežu prava lova u korist lovozakupnika

– mijenja se lovozakupnik.

(8) Iznimno od stavka 7. podstavka 3. ovoga članka, promjena lovozakupnika nastala kao posljedica prijenosa ugovora o zakupu prava lova iz članka 18. stavka 4. ovoga Zakona nije bitna izmjena ugovora o zakupu prava lova

Članak 23.

(1) Ugovor o zakupu prava lova može se višekratno produljiti najranije u zadnjoj lovnoj godini na razdoblje od narednih deset godina.

(2) Ugovor o zakupu prava lova neće se produljiti ako lovozakupnik ne provodi, općenito neuredno provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom.

(3) Produljenje ugovora iz stavka 1. ovoga članka pokreće lovozakupnik zahtjevom kojega je dužan podnijeti davatelju zakupa prava lova najkasnije 120 dana prije isteka ugovora.

(4) Odluku o produljenju ugovora donosi davatelj prava lova najkasnije u roku od 90 dana prije isteka ugovora.

(5) Protiv odluke iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. Upravni spor pokrenut protiv navedenih odluka je hitan.

Članak 24.

(1) Prije sklapanja ugovora o zakupu prava lova, davatelj zakupa prava lova je dužan dostaviti nacrt ugovora s odlukom o davanju zakupa prava lova na lovištu na prethodno mišljenje nadležnom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

(2) Nadležno državno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno je dati svoje mišljenje u roku od 15 dana od dana primitka nacrta ugovora s odlukom iz stavka 1. ovoga članka. U protivnom, smatra se kako je pozitivno njegovo mišljenje o pravnoj valjanosti nacrta ugovora o zakupu.

Članak 25.

(1) Zakup prava lova prestaje:

1. ispunjenjem zakonskih uvjeta:

– istekom roka na koji je dan, osim ako drugačije nije određeno ovim Zakonom

– otvaranjem stečaja lovozakupnika

– prestankom postojanja lovozakupnika

– ukidanjem, poništavanjem ili oglašivanjem ništavom odluku o davanju zakupa prava lova, u razdoblju nakon sklapanja ugovora o zakupu prava lova

2. jednostranim raskidom ugovora o zakupu prava lova

3. otkazom ugovora o zakupu prava lova

4. sporazumnim raskidom ugovora o zakupu prava lova

5. u slučajevima određenima ugovorom o zakupu prava lova

6. pravomoćnošću sudske odluke kojom se ugovor o zakupu prava lova utvrđuje ništavnim ili se poništava.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, lovozakupnik gubi pravo na sredstva za uredno izvršenje obveza preuzetih ugovorom o pravu lova iz članka 21. stavka 3. točke 1. ovoga Zakona, nema pravo na povrat uplaćene naknade za pravo lova, na povrat eventualnih ulaganja niti na naknadu štete.

Članak 26.

(1) Lovozakupnik može u pisanom obliku otkazati ugovor o zakupu prava lova najkasnije do 31. prosinca tekuće lovne godine za narednu lovnu godinu, ne navodeći razloge.

(2) Davatelj prava lova može i prije isteka roka na koji je sklopljen ugovor o zakupu prava lova jednostrano raskinuti ugovor o zakupu prava lova u sljedećim slučajevima:

1. ako se lovozakupnik služi pravom lova suprotno ugovoru o zakupu prava lova

2. ako lovozakupnik ne provodi, općenito neuredno provodi ili ne ispunjava mjere i radnje propisane ugovorom o zakupu prava lova i ovim Zakonom

3. ako lovozakupnik uvede u lovište novu vrstu divljači bez potrebnih suglasnosti

4. ako se utvrdi kako je propustima lovozakupnika u provedbi lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, bez opravdanih razloga, umanjen fond pojedine vrste divljači ispod biološkog minimuma za tekuću godinu

5. ako lovozakupnik prestane ispunjavati uvjete iz članka 19. stavka 1. podstavaka 1. – 3. te članka 21. stavka 3. ovoga Zakona

6. ako ne donese lovnogospodarsku osnovu odnosno program uzgoja divljači u za to propisanom roku

7. ako se površina lovišta smanji za više od 20 %

8. ako lovozakupnik gospodari suprotno uvjetima zaštite prirode

9. ako pojedinom vrstom divljači gospodari suprotno nacionalnom planu gospodarenja za tu vrstu

10. ako lovozakupnik ne postupi u skladu s člankom 27. stavkom 1. ovoga Zakona.

(3) Ugovor se smatra raskinutim danom objave raskida na Središnjoj lovnoj evidenciji.

(4) U slučajevima prestanka zakupa prava lova, stanje lovišta i provedbe lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači utvrđuje stručna komisija davatelja prava lova.

(5) Ako stručna komisija utvrdi da su stanje lovišta i provedba lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači u suprotnosti s propisima o lovstvu i ugovorom o zakupu prava lova, lovozakupnik je dužan nadoknaditi negativne razlike divljači, lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata prema Cjeniku divljači.

Članak 27.

(1) Lovozakupnik je dužan do 1. ožujka platiti 50 % iznosa godišnje naknade za pravo lova za iduću lovnu godinu, a preostali iznos naknade za pravo lova zaključno do 30. rujna tekuće godine.

(2) Za uplaćena sredstva na ime godišnje naknade za pravo lova nakon proteka rokova iz stavka 1. ovoga članka obračunat će se zatezna kamata prema važećim zakonskim propisima koji se odnose na prikupljanje sredstava u Državni proračun.

(3) Bez uplate sredstava iz stavka 1. ovoga članka lov nije dopušten.

Članak 28.

(1) Sredstva naknade za pravo lova raspoređuju se na način:

1. 50 % sredstava za naknade vlasnicima zemljišta bez prava lova, razmjerno površini koja je obuhvaćena lovištem za koje se uplaćuje naknada za pravo lova, preko proračuna županija i Grada Zagreba na čijem području je ustanovljeno lovište

2. 30 % sredstava u Državni proračun

3. 10% sredstava u Državni proračun za financiranje mjera određenih ovim zakonom i aktima donesenih na temelju njega

4. 10 % sredstava na račun županija i Grada Zagreba za provedbu Zakona.

(2) Vlasnik zemljišta bez prava lova ima pravo potraživati naknadu u roku od godinu dana od dana uplate naknade za pravo lova. Nadležno tijelo dužno je isplatiti naknadu u roku od 30 dana od dana urednog podnošenja zahtjeva. Nakon proteka roka za podnošenje zahtjeva nadležna tijela sredstvima iz stavka 1. točke 1. ovoga članka financirat će razvoj i unapređenje lovstva.

(3) Sredstvima iz stavka 1. točke 3. ovoga članka financirat će se:

– zaštita i čuvanje državnih lovišta koja nisu pod ugovorom

– naknada za štete od divljači u državnim lovištima koja nisu pod ugovorom

– provedba natječaja za državna lovišta

– promidžba i informiranje iz područja lovstva

– razvoj, opremanje i modernizacija informatičkog sustava u lovstvu

– unapređenje i razvoj lovstva

– unaprjeđenje lovnog gospodarenja.

(4) Sredstvima iz stavka 1. točke 4. ovoga članka financirat će se:

– zaštita i čuvanje zajedničkih lovišta koja nisu pod ugovorom

– naknada za štete od divljači u zajedničkim lovištima koja nisu pod ugovorom

– provedba natječaja za zajednička lovišta

– promidžba i informiranje iz područja lovstva

– provođenje mjera za sprječavanje šteta od divljači.

(5) Nadležno tijelo dužno je sredstva iz stavka 1. točaka 1. i 4. ovoga članka koristiti u skladu s propisima kojima je uređeno korištenje sredstava iz javnih izvora. Nadležno tijelo ne smije isključiti korisnike sredstava niti smije diskriminirati ili povlašćivati pojedine lovoovlaštenike zbog vrste lovišta ili nekih drugih razloga suprotnih Ustavom i zakonima utvrđenim pravima i slobodama.

(6) Nadležna tijela dužna su Ministarstvu jednom godišnje podnijeti izvješće o utrošenim sredstvima iz stavka 1. točke 1. i 4. ovoga članka.

(7) Vlasnik zemljišta koji je ujedno i vlasnik privatnog lovišta nema pravo na naknadu iz stavka 1. točke 1. ovoga članka ako je površina zemljišta obuhvaćena površinom njegovog lovišta.

Članak 29.

(1) Vlasnik privatnog lovišta je dužan uplaćivati u državni proračun Republike Hrvatske naknadu za korištenje prava lova.

(2) Iznos naknade iz stavka 1. ovoga članka određuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrjela divljači u desetoj godini odobrene lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači za privatno lovište obračunate prema Cjeniku divljači.

(3) Odluku o utvrđivanju naknade donosi Ministarstvo. U slučaju donošenja revidirane lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljači, donosi se izmjena i dopuna odluke.

(4) Odredbe članka 27. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na vlasnika privatnog lovišta.

(5) Sredstva uplaćena na ime naknade za korištenje prava lova u privatnom lovištu raspoređuju se i koriste u skladu s člankom 28. ovoga Zakona.

Članak 30.

(1) Vlasnik privatnog lovišta može pravo lova u lovištu dati u zakup pod uvjetom iz članka 19. ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik privatnog lovišta dužan je dostaviti Ministarstvu jedan primjerak potpisanog ugovora o davanju zakupa prava lova na privatnom lovištu u roku od 15 dana od dana potpisa ugovora.

(3) Odredbe članka 21. stavka 2. i stavka 3. točaka od 2. do 4. te članaka 25. i 26. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na zakup prava lova na privatnom lovištu.

Članak 31.

(1) Do stjecanja zakupa prava lova na državnom lovištu u skladu s ovim Zakonom, Ministarstvo može povjeriti izvršavanje prava lova ili mjera uzgoja i zaštite divljači u tim lovištima korisniku zemljišta, znanstveno-istraživačkim i znanstveno-nastavnim ustanovama čiji je osnivač Republika Hrvatska, odnosno pravnim osobama od interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Do stjecanja zakupa prava lova na zajedničkom lovištu u skladu s ovim Zakonom, nadležno tijelo može povjeriti izvršavanje mjera uzgoja i zaštite divljači u tim lovištima pravnoj ili fizičkoj osobi (obrtniku).

(3) S pravnom osobom iz stavka 1. ovoga članka, a kojoj je povjereno izvršavanje prava lova do stjecanja zakupa prava lova, Ministarstvo može sklopiti ugovor o povjeravanju izvršavanja prava lova, uz naknadu koja se utvrđuje u skladu s odredbama članka 20. stavka 7. i 8. ovoga Zakona, direktnom pogodbom na temelju kojeg će biti određene obveze i prava potpisnika ugovora.

(4) U državnim lovištima iz članka 10. stavka 2. ovoga Zakona, Ministarstvo može povjeriti izvršavanje prava lova korisniku zemljište uz naknadu koja se utvrđuje u skladu s odredbama članka 19. stavka 7. i 8. ovoga Zakona. Ministarstvo će sklopiti s korisnikom zemljišta ugovor o povjeravanju izvršavanja prava lova na temelju kojeg će biti određene obveze i prava potpisnika ugovora.

(5). Odredbe članka 19., članka 21. stavaka 2. i 3., članka 22. te članaka od 25. do 28. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju na ugovore iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.

Članak 32.

Na pitanja iz ugovora o pravu lova koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju obvezni odnosi.

IV. LOVNOGOSPODARSKI PLAN

Članak 33.

(1) Pravo lova izvršava se kao pravo i dužnost provedbe lovnogospodarskog plana.

(2) Bez odobrenog lovnogospodarskog plana nije dopušteno izvršavanje prava lova.

Članak 34.

(1) Lovnogospodarska osnova je planski akt kojim se detaljno uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje određenom divljači i lovištem za razdoblje od deset lovnih godina u skladu s mogućnosti staništa te brojnosti i stanjem populacije divljači koja se uzgaja u otvorenim i ograđenim lovištima.

(2) Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljači koje stalno ili sezonski žive u lovištu i na broju divljači koja se može uzgajati u lovištu, vodeći računa o prisutnosti strogo zaštićenih životinjskih vrsta koje utječu na lovno gospodarenje, ne narušavajući pritom prirodne odnose među vrstama.

(3) Brojno stanje divljači i struktura populacije koja se uzgaja, odnosno može uzgajati u lovištu, mora se postići u roku utvrđenom lovnogospodarskom osnovom, koji ne može biti duži od pet godina za sitnu, a deset godina za krupnu divljač.

(4) Planiranje odstrjela divljači mora biti u skladu s brojnim stanjem, dobnom i spolnom strukturom divljači u lovištu i potrebama za opstanak strogo zaštićene faune.

(5) Iznimno od stavka 2. i 3. ovoga članka, u slučajevima kada se za uzgoj, zaštitu i korištenje pojedinih vrsta divljači donesu posebni nacionalni i akcijski planovi gospodarenja, s tim vrstama divljači gospodarit će se u skladu s navedenim planovima bez obzira na propis važećih lovnogospodarskih osnova.

Članak 35.

(1) Lovnogospodarska osnova donosi se u roku od 90 dana od dana potpisa ugovora i čini sastavni dio ugovora.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, vlasnik privatnog lovišta donosi Ministarstvu lovnogospodarsku osnovu 90 dana nakon ustanovljenja privatnog lovišta ako ne da privatno lovište u zakup. Prije donošenja lovnogospodarske osnove, vlasnik privatnog lovišta mora priložiti Ministarstvu isprave kojima dokazuje ispunjavanje uvjeta iz članka 19. stavka 1. podstavka 2. i članka 21. stavka 3. točke 2. i 3. ovoga Zakona.

(3) Lovoovlaštenik u zajedničkom lovištu donosi lovnogospodarsku osnovu za lovište na odobrenje nadležnom tijelu, a lovoovlaštenik u vlastitom lovištu Ministarstvu.

(4) Pod odobrenjem iz stavka 3. ovoga članka podrazumijeva se donošenje rješenja od Ministarstva odnosno nadležnog tijela na prijedlog povjerenstva za provedbu ispitnog postupka.

(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka kojeg donese Ministarstvo nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka kojeg donese nadležno tijelo može se izjaviti žalba Ministarstvu. Žalba odgađa izvršenje upravnog akta.

(7) Povjerenstvo iz stavka 4. ovoga članka osniva Ministarstvo za vlastita lovišta odnosno nadležno tijelo za zajednička lovišta u koje imenuje najmanje dva člana sa završenim šumarskim, veterinarskim ili agronomskim fakultetom s položenim kolegijem iz lovstva i jednim članom predloženim od Ministarstva.

(8) U slučaju produljenja ugovora o zakupu prava lova, do odobrenja lovnogospodarske osnove lovištem će se u idućoj godini gospodariti isto kao u zadnjoj godini važenja lovnogospodarske osnove. Gospodarenje u toj godini smatra se prvom godinom izvršenja lovnogospodarske osnove za iduće razdoblje.

Članak 36.

(1) Program uzgoja divljači je planski akt kojim se uređuje gospodarenje, uzgoj, zaštita, lov i korištenje divljači u uzgajalištima divljači.

(2) Za programe iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 34. i 35. ovoga Zakona.

Članak 37.

(1) Divljač na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta, štiti se i lovi u skladu s programom zaštite divljači.

(2) Program iz stavka 1. ovoga članka donosi korisnik nelovne površine, uz suglasnost Ministarstva.

Članak 38.

(1) Lovnogospodarski planovi moraju biti u skladu sa šumskogospodarskim planovima, uvjetima i načinom korištenja poljoprivrednog zemljišta, prostornim planovima odnosno posebnim propisima iz područja prostornog uređenja, zaštite okoliša i prirode te međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka iz područja lova i zaštite prirode, kao i propisima Europske unije kojima se uređuje očuvanje divljih vrsta i prirodnih staništa divljači.

(2) Provedba lovnogospodarskih planova obveza je lovoovlaštenika odnosno korisnika nelovnih površina te stručnih osoba za provedbu lovnogospodarskih planova .

(3) Sadržaj, način izrade i postupak donošenja, odnosno odobravanja lovnogospodarskih planova propisat će ministar pravilnikom.

(4) Posebne uvjete za gospodarenje s divljači na otocima propisat će ministar pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka.

Članak 39.

(1) Izrada lovnogospodarskih planova i njihovih revizija moraju se povjeriti pravnoj ili fizičkoj osobi koja je licencirana za tu djelatnost.

(2) Podaci o smjernicama budućeg gospodarenja s divljači iz lovnogospodarskih planova su javno dostupni podaci putem Središnje lovne evidencije, ostali podaci iz lovnogospodarskih planova nisu javno dostupni zbog zaštite komercijalnih interesa fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo.

Članak 40.

(1) Revizija lovnogospodarskih planova obavlja se kad su se trajno ili bitno izmijenili uvjeti i okolnosti na kojima se temelji lovnogospodarski plan.

(2) Revizija lovnogospodarskih planova obavlja se prema postupku propisanom za njihovo donošenje.

(3) Troškove revizije lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljači snosi prouzročitelj izmjene uvjeta na kojima se temelji lovnogospodarska osnova ili program uzgoja divljači.

Članak 41.

(1) Za potrebe učinkovitog praćenja i razvoja lovstva te izrade statističkih izvještaja ustrojava se Središnja lovna evidencija.

(2) Središnju lovnu evidenciju ustrojava i vodi Ministarstvo.

(3) Način vođenja Središnje lovne evidencije, obveznike upisa u evidenciju, način unosa podataka i vrste podataka koji se upisuju u evidenciju te druga pitanja s tim u vezi propisat će ministar pravilnikom.

( 4) Lovoovlaštenici su dužni Ministarstvu, radi vođenja Središnje lovne evidencije, u rokovima dostavljati odnosno unositi podatke propisane odredbama pravilnika iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Nadležna tijela dužna su pridonositi vođenju Središnje lovne evidencije stalnim praćenjem i zajedničkim sudjelovanjem u radu s Ministarstvom i u rokovima dostavljati odnosno unositi podatke propisane odredbama pravilnika iz stavka 3. ovoga članka.

V. UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI

Članak 42.

Uzgoj i zaštita divljači obuhvaća sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskim planom te brigu o drugim životinjskim vrstama i njihovim staništima.

Članak 43.

(1) Nove vrste divljači smiju se uvoditi u lovište samo uz dopuštenje Ministarstva koje se izdaje po prethodnoj suglasnosti ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode.

(2) Uvođenje novih vrsta iz stavka 1. ovoga članka ne smije štetiti prirodnim staništima niti divljoj zavičajnoj flori i fauni.

Članak 44.

Uzgoj i zaštita divljači obuhvaćaju:

1. lovostaj za određene vrste divljači

2. privremenu zabranu lova divljači

3. provedbu radnji koje osiguravaju opstanak i razmnožavanje divljači koja trajno ili sezonski živi u lovištu te mjere za očuvanje i poboljšanje staništa

4. održavanje utvrđene brojnosti, omjera spolova i gospodarske starosti populacije divljači koja se uzgaja

5. osiguravanje uvjeta za razmnožavanje i vođenje mladunčadi

6. unošenje i čuvanje divljači radi postizanja brojnosti utvrđene lovnogospodarskom osnovom i programom uzgoja

7. osiguravanje provedbe preventivnih, dijagnostičkih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera u lovištima i ostalim prostorima gdje se divljač uzgaja ili obitava radi zdravstvene zaštite divljači i neškodljivo uklanjanje dijelova odstrijeljene divljači temeljem dobre lovačke prakse i tradicije

8. smanjivanje broja divljači koja čini štetu drugoj divljači i ostalim životinjskim vrstama, usjevima, stoci, šumama, ribnjacima, drugim vodama i ostaloj imovini na podnošljivi broj

9. spašavanje divljači od elementarnih nepogoda

10. provedbu mjera za osiguranje dovoljne količine kvalitetne hrane i pitke vode

11. podizanje i održavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata

12. poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljači) pri obavljanju poljoprivrednih i drugih radova te upotrebu zaštitnih naprava na poljoprivrednim strojevima

13. upotrebu sredstava za zaštitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisani način i poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi ili paljenju strništa, kukuruzišta, tršćaka i sl.

14. korištenje određenih lovačkih pasa

15. čuvanje lovišta i

16. suzbijanje protuzakonitog lova.

Članak 45.

(1) Zabranjeno je: loviti i uznemiravati ženku dlakave divljači kad je visoko bređa ili dok vodi sitnu mladunčad te pernatu divljač tijekom podizanja mladunčadi ili različitih stadija razmnožavanja; migracijske vrste tijekom razdoblja razmnožavanja ili tijekom njihova povratka u područja gdje podižu mladunčad; loviti za vrijeme hibernacije; uništavanje i prisvajanje mladunčadi te uništavanje i oštećivanje legla, gnijezda i jaja divljači.

(2) Zabranjeno je oštećivanje i uništavanje lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata te oznaka granice lovišta.

Članak 46.

(1) Pastirski psi smiju biti u lovištu samo uz stado.

(2) Pse i mačke njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju puštati da se kreću lovištem bez nadzora na udaljenosti većoj od 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada.

Članak 47.

(1) Stručne poslove u provedbi lovnogospodarskih planova (u daljnjem tekstu stručne poslove) obavlja pravna ili fizička osoba (obrtnik) registrirana za lov (u daljnjem tekstu: stručna osoba).

(2) Lovoovlaštenik je dužan imati stručnu osobu.

(3) Stručna osoba dužna je provedbu lovnogospodarskog plana obavljati stručno i profesionalno, poštivati odredbe ovoga Zakona i propise donesene na temelju ovoga Zakona.

(4) Za obavljeni posao stručna osoba odgovara lovoovlašteniku i drugim osobama prema odredbama ovoga Zakona te posebnih propisa.

Članak 48.

(1) Stručna osoba smije započeti obavljanje stručnih poslova ako ima suglasnost Ministarstva.

(2) Ministarstvo suglasnost iz stavka 1. ovoga članka izdaje na zahtjev stručne osobe u obliku rješenja i na neodređeno vrijeme.

(3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka može se izdati stručnoj osobi:

- ako ima zaposlenu osobu s najmanje srednjom stručnom spremom šumarskog, agronomskog ili veterinarskog usmjerenja koja je tijekom školovanja položila odgovarajuće gradivo iz lovstva

- ako stručnoj osobi ili zaposlenoj osobi nisu izrečene kazne za kazneno djelo protuzakonitog lova ili prekršaj iz članka 85. i članka 86. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi rehabilitacija po sili zakona.

(4) Suglasnost za obavljanje stručnih poslova Ministarstvo će ukinuti rješenjem ako stručna osoba:

– prestane ispunjavati uvjete propisane za davanje suglasnosti ili

– stručne poslove obavlja protivno ovom Zakonu i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.

(5) Protiv rješenja kojim se izdaje suglasnost za obavljanje stručnih poslova i rješenja kojim se to rješenje ukida žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 49.

(1) Stručna osoba kojoj je ukinuta suglasnost zbog prestanka ispunjavanja propisanih uvjeta može podnijeti zahtjev za izdavanje nove suglasnosti kada ispuni propisane uvjete.

(2) Stručna osoba kojoj je suglasnost ukinuta zbog obavljanja stručnih poslova na način protivan propisima na temelju kojih je suglasnost pribavljena ne može podnijeti zahtjev za izdavanje nove suglasnosti prije isteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o ukidanju suglasnosti.

Članak 50.

(1) Stručna osoba koja je ishodila suglasnost za obavljanje stručnih poslova dužna je u roku od 15 dana Ministarstvu dostaviti svaku izmjenu vezanu uz dobivenu suglasnost, a najmanje svake godine, u mjesecu u kojem je izdana suglasnost, dostaviti Ministarstvu dokumentaciju kojom se dokazuje da nisu prestali postojati uvjeti za obavljanje stručnih poslova.

(2) Ministarstvo vodi evidenciju izdanih i ukinutih suglasnosti za obavljanje stručnih poslova.

(3) Dužnosti stručne osobe, postupak izdavanja suglasnosti i dostave izvješća te sadržaj evidencije izdanih suglasnosti za obavljanje stručnih poslova provedbe lovnogospodarskog plana propisat će ministar pravilnikom.

Članak 51.

(1) Lovoovlaštenik je dužan imati lovočuvarsku službu.

(2) Poslove lovočuvarske službe obavlja lovočuvar odnosno osoba koja je osposobljena za obavljanje poslova lovočuvara, posjeduje lovačku i lovočuvarsku iskaznicu i udovoljava uvjetima za držanje i nošenje oružja.

(3) Osoba koja obavlja poslove lovočuvarske službe dužna je te poslove obavljati stručno i profesionalno, poštivati odredbe ovoga Zakona i propise donesene na temelju ovoga Zakona.

(4) Lovočuvar je u obavljanju svoje službe ovlašten:

1. utvrditi identitet svake osobe koja lovi divljač ili se kreće u lovištu sa sredstvima prikladnim za lov divljači

2. privremeno oduzeti sredstva upotrijebljena ili namijenjena za lov i ulovljenu divljač i njezine dijelove ako je lov ili kretanje u lovištu izvršeno protivno odredbama ovoga Zakona

3. sprječavati uništavanje i prisvajanje divljači i njezine mladunčadi te oštećivanje njezinih legla, gnijezda i jaja

4. sprječavati lov divljači na nedopušten način, nedopuštenim sredstvima i korištenjem pasa i ptica grabljivica s kojima lov nije dopušten

5. nadzirati držanje i prenošenje divljači i njezinih dijelova u lovištu.

(5) Način organiziranja lovočuvarske službe, dužnost lovočuvarske službe, obrazac iskaznice i izgled značke lovočuvara propisat će ministar pravilnikom.

VI. LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DIJELOVA

Članak 52.

(1) Lov divljači obuhvaća traženje, dočekivanje, motrenje u cilju odstrjela ili hvatanja žive divljači, vabljenje, praćenje, odstrjel i hvatanje žive divljači, puštanje ptica grabljivica, obuku lovačkih pasa, skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova (rogovlja, koža i dr.) i skupljanje jaja pernate divljači.

(2) Lov divljači u lovištu obavlja se u skladu s lovnogospodarskom osnovom ili programom uzgoja divljači, a na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljavanje lovišta u skladu s programom zaštite divljači i namjenom tih površina, sukladno odredbama ovog Zakona, poštujući lovačku etiku i običaje.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, lov smeđeg medvjeda, mačke divlje i dabra obavlja se na temelju dopuštenja ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode i akcijskog plana gospodarenja pojedinom vrstom divljači za pojedinu godinu, koji donosi i provodi Ministarstvo na prijedlog nacionalnog povjerenstva za gospodarenje pojedinom divljači.

(4) Nacionalno povjerenstvo sastavljeno je od 11 članova koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra.

Članak 53.

Divljač koja se uzgaja u uzgajalištu može se loviti bez odstrjela cijele godine isključivo u svrhu razmnožavanja i napučivanja lovišta.

Članak 54.

(1) Ranjenu i bolesnu divljač dopušteno je odstrijeliti i u vrijeme lovostaja, kao i u vrijeme trajanja privremene zabrane lova divljači, uz suglasnost lovnog inspektora.

(2) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka lovni inspektor može donijeti i u usmenom obliku kada je potrebno poduzeti hitne mjere, a u pisanom obliku se dostavlja bez odgode, a najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja usmene suglasnosti.

Članak 55.

(1) Ministarstvo, kao tijelo ovlašteno za proglašenje postojanja traženih uvjeta i za odlučivanje o tome koja se sredstva, mjere ili metode smiju koristiti, u okviru kojih ograničenja i tko ih smije koristiti je ovlašteno:

1. skratiti lovostaj svih vrsta divljači osim ptica ako to treba radi smanjenja brojnog stanja pojedine vrste divljači koja ugrožava poljoprivredne, šumske kulture ili akvakulture, ako zbog vremenskih nepogoda nije bilo moguće izvršiti planirani odstrjel divljači, zračne sigurnosti te zaštite zdravlja ljudi, stoke i divljači te skratiti lovostaj za umjetno uzgojenu i odraslu pernatu divljač (osim divljih pataka) ispuštenu neposredno prije njezina izlova na posebno uređene površine u lovištu

2. dopustiti lov svih vrsta divljači osim ptica za vrijeme lovostaja ako to zahtijevaju potrebe znanosti, nastave, zooloških vrtova, lovne obuke ptica grabljivica i lovačkih pasa, kinoloških i sokolarskih priredaba i muzeja, zračne sigurnosti te zaštite zdravlja ljudi, stoke i divljači te dopustiti lov za vrijeme lovostaja na umjetno uzgojenu i odraslu pernatu divljač (osim divljih pataka) ispuštenu neposredno prije njezina izlova na posebno uređene površine u lovištu

3. donijeti rješenje o mjerama i uvjetima za uporabu lovačkog oružja i naboja te uvjete i način lova za životinjsku vrstu koja nije divljač u smislu Zakona o lovstvu, a čije je uklanjanje posebnim aktom propisalo drugo nadležno tijelo.

4. dopustiti lov ptica navedenih u popisu divljači ovog Zakona u vrijeme kad je lov zabranjen te oštećivanje njihovih gnijezda ako ne postoji drugo zadovoljavajuće rješenje, iz sljedećih razloga:

— u interesu javnog zdravlja i sigurnosti

— u interesu sigurnosti zračnog prometa

— radi sprečavanja nanošenja ozbiljne štete usjevima, stoci, šumama, ribnjacima i vodama

— radi zaštite flore i faune

— za potrebe istraživanja i obrazovanja, obnavljanja populacija, ponovnog unošenja vrsta, te za potrebe uzgoja koji je neophodan za te namjene

— radi izdavanja dozvola, pod strogo nadziranim uvjetima i na selektivnoj osnovi, za hvatanje, držanje ili drugo razborito korištenje određenih ptica u malom broju.

(2) Prilikom donošenja rješenja iz stavka 1. točke 4. ovoga članka Ministarstvo navodi:

- vrste koje su predmet odstupanja

- sredstva, mjere ili metode koje su odobrene za lov

- uvjete rizika i okolnosti s obzirom na vrijeme i mjesto pod kojima se takva odstupanja mogu odobriti

- kontrole koje će se provesti.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(4) Ministarstvo dostavlja primjerak rješenja iz stavka 1. točke 4. ovoga članka ministarstvu nadležnom za poslove zaštite prirode za potrebe izvješćivanja.

Članak 56.

Ministar može donijeti naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači osim ptica ako je u interesu javnog zdravlja i sigurnosti, radi sprječavanja nanošena ozbiljne štete urodima i stoci te radi zaštite flore i faune te donijeti naredbu o zabrani lova radi sprječavanja i suzbijanja bolesti životinja i zaštite zdravlja ljudi i stoke.

Članak 57.

1) Lovoovlaštenici su dužni u lovištu omogućiti rad znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova, predviđen posebnim programom tih ustanova o njihovom trošku, na temelju dopuštenja Ministarstva ako rad ima utjecaja na divljač.

(2) Ustanove koje provode znanstveno-istraživački ili znanstveno-nastavni rad dužne su vidljivo obilježiti površine na kojima se taj rad obavlja i o tom radu jednom godišnje do 31. svibnja tekuće godine podnijeti izvješće Ministarstvu za proteklu godinu.

Članak 58.

(1) Zabranjeno je loviti divljač:

1. načinima i sredstvima kojima se ona masovno uništava

2. u pojasu 300 m od granice posebno zaštićenih dijelova prirode iz članka 10. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona i prolaza koji služe za migraciju divljači preko i ispod autocesta osim uz dopuštenje ministarstva nadležnog za poslove zaštite prirode

3. kad je ugrožena poplavom, snježnim nanosima, poledicom, visokim temperaturama, požarom ili na drugi sličan način, osim u svrhu spašavanja

4. zamkama, stupicama, klopkama, mrežama, živim i umjetnim mamcima ili vapcima, upotrebom pomoćnih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i sličnih zvučnih i/ili svjetlećih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujućih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u koju je stavljeno omamljujuće sredstvo ili otrov. Svako držanje navedenih sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovišta smatra se lovom.

5. optičkim ciljnicima za noćni lov s mogućnošću elektroničkog povećavanja ili pretvaranja slike, električnim ili elektroničkim ubojitim ili omamljujućim napravama, eksplozivom, istjerivanjem plinom ili dimom

6. gaženjem i lovljenjem motornim vozilima ili čamcima na motorni pogon te letjelicama svih vrsta

7. zvijerima i psima koji nisu lovački psi

8. lukom i strijelom, samostrijelom, zračnim oružjem i svim vrstama hladnog oružja

9. automatskim oružjem te poluautomatskim oružjem s glatkim ili užlijebljenim cijevima ako spremnik može sadržavati više od dva naboja i

10. za vrijeme lovostaja, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom.

(2) Zabranjen je lov krupne divljači skupnim lovom i s psima, osim svinje divlje.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za zaštitu prirode dopustiti lov korištenjem sredstava iz stavka 1. ovoga članka, ako je ugroženo zdravlje ljudi, stoke, druge divljači i drugih životinjskih vrsta ili za potrebe znanstveno-istraživačkih i znanstveno-nastavnih ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska ili ako je potrebno provesti mjere propisane člankom 44. stavkom 1. točkom 8. ili člancima 55. stavak 1. i 56. ovoga Zakona.

(4) Ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode dužno je dati svoju prethodnu suglasnost u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva. U protivnom, smatra se da je prethodna suglasnost izdana.

(5) Prethodnu suglasnost iz stavka 3. ovoga članka nije potrebno ishoditi ako se radi o upotrebi sredstava iz stavka 1. ovoga članka za lov svinje divlje, lisice i čaglja.

(6) Lovostaj po vrstama divljači, ovisno o njihovim svojstvima i uvjetima u kojim ona obitava propisat će ministar pravilnikom.

(7) Dopušteno je:

1. u pojedinačnom lovu na jelena običnog, jelena lopatara, jelena aksisa, srnu običnu i lisicu upotrebljavati rikalice, vabke i piske kao pomoćnih sredstava u lovu

2. loviti puha velikog na tradicionalan način puholovkom (škrinjica)

3. radi razmnožavanja divljači umjetnim načinom, naseljavanja u druga lovišta, prodaje te primjene lijekova i cjepiva, divljač hvatati mrežama, lovkama i omamljujućim sredstvima tako da ostane živa.