UVOD

Švicarska Konfederacija uspostavila je 2006. godine Financijski mehanizam švicarskog doprinosa procesu proširenja Europske unije koji je usmjeren na nove države članice EU i predstavlja izraz švicarske solidarnosti s Europom u preuzimanju dijela tereta vezano uz aktivnosti koje se poduzimaju u cilju smanjivanja ekonomskih i socijalnih nejednakosti na području Europske unije.

Dodatno, Švicarski financijski mehanizam predstavlja i temelj za čvrste gospodarske i političke odnose Švicarske s novim državama članicama EU.

Okvirni sporazum između Švicarskog saveznog vijeća i Vlade Republike Hrvatske o provedbi Švicarsko-hrvatskog programa suradnje na smanjenju ekonomskih i socijalnih nejednakosti unutar proširene EU potpisan je u Zagrebu 30. lipnja 2015. godine, čime je Hrvatska postala 13. zemlja koja i formalno počinje sudjelovati u tom programu.

Švicarsko – hrvatski program suradnje poduprijet će aktivnosti koje na direktan način omogućavaju boljitak građana Republike Hrvatske i to, između ostalih, kroz projekt osnaživanja hrvatsko-švicarskih partnerstava za lokalni društveno-ekonomski rast i razvoj. Za provedbu navedenog projekta nadležan je Ured za udruge Vlade RH, a provodit će se u modalitetu otvorenih poziva za projektne prijedloge.

1. Pojmovi i kratice

2. Predmet Poziva i opće informacije

Lokalni ekonomski razvoj (LER) je proces putem kojeg partneri iz javnog, privatnog i civilnog sektora zajednički rade s ciljem stvaranja boljih uvjeta za ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta te poboljšanje kvalitete života za sve. ¹

^{1 World Bank, 2001.}

Suvremeno poimanje lokalnog razvoja pretpostavlja kreiranje razvojnih modela u kojima jedinice lokalne uprave, a ne središnja vlast, imaju ključnu ulogu, ali i odgovornost, za vlastiti razvoj. Jedan od osnovnih faktora kreiranja takvog razvojnog modela (modela razvoja „odozdo“) je ekonomska globalizacija koja je dovela do smanjenja značaja nacionalnih politika. U 21. stoljeću tradicionalni instrumenti ekonomskog razvoja (model razvoja „odozgo“) postaju neefikasni, a općine i gradovi sve podložniji događanjima na globalnom svjetskom tržištu. Zbog toga se u zemljama razvijenih ekonomija kreirao LER – model koji u središte svoje razvojne paradigme stavlja pojedinca kao ključnog nositelja ekonomskih odluka na lokalnoj razini. Lokalni ekonomski razvoj postao je u tim zemljama osnovni instrument razvoja pojedinih regija, gradova i općina. ²

^{2 Črnac Rocco, M.; Denona Bogović, N: Upravljanje lokalnim ekonomskim razvojem – primjer općine Bale}

Civilni sektor u Hrvatskoj obuhvaća oko 60.000 organizacija koje djeluju u različitim područjima te su različitih organizacijskih kapaciteta. Kada je u pitanju pravni ustroj organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj, govorimo o udrugama, zakladama i fundacijama, privatnim ustanovama, sindikatima i udrugama poslodavaca, organizacijskim oblicima vjerskih zajednica, ali i o raznim oblicima lokalnih građanskih inicijativa. U Hrvatskoj ima više od 555 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (428 općina, 127 gradova i 20 županija te Grad Zagreb).

Suradnja s organizacijama civilnoga društva u provedbi javnih politika najčešće se ostvaruje kroz razne oblike financijske i nefinancijske podrške koje tijela javne vlasti pružaju projektima i programima od interesa za opće dobro. Ovaj oblik međusektorske suradnje ima velik potencijal za stvaranje niza pozitivnih promjena i potrebnih sinergija za održiv društveni i ekonomski razvoj.

Organizacije civilnoga društva (OCD) imaju važnu ulogu u uspostavljanju dijaloga o izgradnji i provedbi politika održivog razvoja. Hrvatski OCD-i mogu pridonijeti postizanju ambicioznih ciljeva definiranih u Strategiji Europa 2020, predstavljajući mogućnosti za razvoj novih vještina i novih radnih mjesta u rastućem zelenom sektoru. Njihovi doprinosi su osobito vrijedni pri uključivanju stavova građana u procese donošenja odluka, sudjelovanju u pripremnim radnim i stručnim skupinama te provođenju istraživanja i studija u izradi i provedbi javnih politika. Izgradnja partnerstava između aktera lokalne zajednice (OCD-a i lokalnih vlasti, kao i javnih obrazovnih ustanova te drugih neprofitnih organizacija koje djeluju u javnom interesu) može doprinijeti učinkovitijem djelovanju organizacija civilnoga društva (posebice u odnosu na marginalizirane i ranjive skupine) te podići razinu sudjelovanja građana i učinkovitosti javnih politika.

U decentraliziranoj zemlji kao što je Švicarska, subnacionalne jedinice vlasti, tj. kantoni i općine, imaju važnu ulogu, stoga je ključni cilj za Švicarsku konfederaciju uključiti načela održivog razvoja u sve razine vlasti. U kontekstu provedbe Agende 2030 naglasak je stavljen na vertikalnu suradnju između savezne vlade, kantona i općina, te jačanje koherentnosti politike održivog razvoja na svim razinama. Švicarska poduzima korake za prilagodbu ciljeva održivog razvoja ³ švicarskom nacionalnom kontekstu te njihovo provođenje putem partnerstava u svim područjima i na svim razinama. Provedbena partnerstva između savezne vlade, kantona, općina te predstavnika privatnog sektora, civilnog društva i akademske zajednice trebaju biti sektorski usredotočena. ⁴

^{3   http://www.hr.undp.org/content/croatia/hr/home/post-2015/sdg-overview.html}

^{4 Switzerland’s initial steps towards the implementation of the 2030 Agenda for Sustainable Development, Full report, 2016}

Švicarsko iskustvo može pomoći u pronalaženju načina za dostizanje ciljeva održivog razvoja u Republici Hrvatskoj. Tijela lokalne vlasti u Hrvatskoj mogu steći uvid u veoma važnu ulogu koju švicarski kantoni i općine imaju u provedbi održivog razvoja - procesi i projekti lokalne održivosti, mreže između relevantnih lokalnih dionika - kao što je Forum održivog razvoja koji olakšava razmjenu informacija i izgrađuje vezu između savezne vlade, kantona i općina u specifičnim područjima vezanim uz održivost (prostorno planiranje, turizam, obrazovanje, razvoj poslovanja, javna nabava, energija i razvoj održivog susjedstva, itd.).

Prema Izvještaju o održivom razvoju u Republici Hrvatskoj ⁵ , središnja uprava često propisuje i provodi mjere i postupke, ne promišljajući dovoljno o različitosti lokalnih uvjeta, posebno gospodarskih. Nedostaju dugoročno osmišljeni poticaji, povoljni uvjeti za ostvarenje lokalnih inicijativa te se ne vodi računa o lokalnim sposobnostima za ispunjavanje različitih zadataka. Županije imaju niske ovlasti i sredstva i ne mogu obavljati ulogu posrednika između nacionalne i lokalne razine. Lokalne vlasti navikle su čekati naloge i sredstva „odozgo“ te su suodgovorne za nedjelotvornu provedbu načela supsidijarnosti. Malobrojne općine i gradovi odlučili su se na vlastiti izbor razvojnog puta i odabrali obrazac održivog razvoja. Održivi razvoj lokalne zajednice traži partnerstvo javnog, privatnog i civilnog sektora – organizacije civilnoga društva se trebaju pokazati kao relevantan partner lokalnoj samoupravi, koja treba prepoznati korist od suradnje s civilnim sektorom.

^{5   Pavić-Rogošić, L.: Održivi razvoj u Republici Hrvatskoj, 2009.}

Ovim Pozivom potiče se razvoj bilateralne suradnje i partnerstva hrvatskih i švicarskih organizacija civilnoga društva, tijela javnih vlasti i javnih ustanova usredotočenih na prijenos znanja i iskustava te primjere dobre prakse u dostizanju ciljeva održivog razvoja. To su: iskorjenjivanje siromaštva; iskorjenjivanje gladi; zdravlje i dobrobit; kvalitetno obrazovanje; rodna ravnopravnost; pitka voda i higijenski uvjeti; pristupačna i čista energija; dostojanstven rad i gospodarski rast; industrija, inovacije, infrastruktura; smanjenje nejednakosti; održivi gradovi i zajednice; odgovorna potrošnja i proizvodnja; odgovor na klimatske promjene; život ispod vode; život na kopnu; mir, pravda i snažne institucije; partnerstvo za ciljeve. Cilj je iskoristiti mogućnosti za suradnju između dviju država u područjima koja su važna za održivi razvoj lokalne zajednice, s naglaskom na pitanja vezana uz promociju principa partnerstva i umrežavanja.

Poziv je u skladu s nacionalnim (Strategija održivog razvoja RH) i EU strateškim dokumentima (Strategija Europa 2020) te s principima i ciljevima lokalnog razvoja vođenog zajednicom, posebice: poticanjem lokalnih zajednica na razvoj integriranog pristupa odozdo („bottom up“) u uvjetima gdje postoji potreba za odgovorom na teritorijalne i lokalne izazove koji zahtijevaju strukturnu promjenu;  osnaživanjem kapaciteta zajednice i poticanjem inovacija (uključujući društvene inovacije), poduzetništva i sposobnosti za promjenu kroz poticanje razvoja i otkrivanja neiskorištenog potencijala u zajednici; promocijom lokalnog vlasništva kroz povećano sudjelovanje u zajednici i izgradnjom osjećaja uključenosti i vlasništva koje može povećati djelotvornost politika EU.

Posebna grupa aktivnosti unutar ovog Poziva namijenjena je pitanju sigurnosti na cestama. Suradnjom svih relevantnih dionika - javnog, privatnog i civilnog sektora - moguće je pronaći i primijeniti rješenja i dobre prakse na lokalnu zajednicu, a sve sa zajedničkim ciljem veće sigurnosti na cestama. Jedan od ciljeva Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011. – 2020. je poticati suradnju i aktivnosti između relevantnih tijela javne uprave, privatnog i javnog sektora i civilnog društva. Najvažnije načelo djelovanja je pitanje upravljanja sukladno načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, koje su u području sigurnosti prometa utjelovljene u konceptu podijeljene odgovornosti. Nužno će biti pokazati i razvijati zajedništvo i konkretne akcije na razini tijela upravljanja kako u Europskoj uniji, zemljama članicama, tako i u regionalnim i lokalnim tijelima vlasti, kao i organizacijama civilnog društva. ⁶

^{6   Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske 2011. – 2020. (NN 59/11)}

3. Ciljevi Poziva na dostavu projektnih prijedloga

Cilj Poziva je unaprijediti ekonomski i društveni razvoj na lokalnim razinama u Hrvatskoj kroz suradnju i partnerstvo hrvatskih i švicarskih institucija, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te organizacija civilnoga društva.  

Specifični ciljevi su:

1. doprinijeti održivom razvoju lokalnih zajednica i poboljšati životne uvjete kroz razmjenu znanja i iskustava;

2. osnažiti partnerstva hrvatskih i švicarskih institucija, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te organizacija civilnoga društva.

4. Oblici partnerske suradnje

Razmjena informacija i prijenos znanja između švicarskih i hrvatskih organizacija civilnoga društva, tijela javnih vlasti i javnih ustanova može se provesti koristeći sljedeće alate/aktivnosti:

- seminari u Hrvatskoj koji su pripremljeni i provedeni u suradnji sa švicarskim partnerskim organizacijama;

- sudjelovanje predstavnika hrvatskih organizacija na seminarima i radionicama u Švicarskoj koje su organizirale švicarske partnerske organizacije;

- pomoć švicarskih stručnjaka, prijenos znanja, mentorski programi u relevantnim organizacijama koji se provode u Hrvatskoj;

- studijski posjeti hrvatskih javnih službenika relevantnim institucijama u Švicarskoj i slično.

5. Pokazatelji provedbe (indikatori)

Projektni prijedlozi moraju pridonijeti ispunjavanju ciljeva ovog Poziva mjereno sljedećim pokazateljima provedbe:

Prijavitelj u projektnoj prijavi mora navesti i aktivnostima projekta pridonijeti pokazatelju Broj modela dobrih praksi u postizanju ciljeva održivog razvoja. Projekti koji izravno ne doprinose ovom pokazatelju neće se smatrati prihvatljivima za financiranje.

Pokazatelje je potrebno realno kvantificirati, odnosno potrebno je utvrditi polazišnu i ciljanu vrijednost koja će se postići projektom.

6. Financiranje

Ukupna financijska sredstva u okviru ovog Poziva na dostavu projektnih prijedloga iznose  15.400.000,00 kn. Najviša stopa sufinanciranja iznosi 90% ukupnih prihvatljivih troškova i osigurana je temeljem Okvirnog sporazuma iz sredstava Švicarsko-hrvatskog programa suradnje dok će se obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 10% osigurati iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Financirat će se dvije grupe aktivnosti. Prva grupa se odnosi na suradnju između dviju država u područjima koja su važna za održivi razvoj lokalne zajednice, a druga grupa se odnosi na suradnju između dviju država u području sigurnosti na cestama. Za aktivnosti unutar  grupe 1  izdvojit će se 10.400.000 kn, a za aktivnosti unutar  grupe 2  izdvojit će se 5.000.000 kn.

Najniži iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom Projektu iznosi 400.000,00 kn , a najviši iznos koji se može dodijeliti pojedinom Projektu iznosi 1.500.000,00 kn.

Pozivom će se financirati otprilike 20 projekata, pri čemu će svi morati biti u partnerstvu.

Intenzitet potpore po pojedinom Projektu može iznositi do 100% prihvatljivih troškova, što znači da prijavitelj i partneri nisu dužni osigurati sufinanciranje iz vlastitih sredstava.

Ured za udruge nije u obvezi utrošiti cjelokupan iznos predviđenih sredstava za financiranje programa osnaživanja doprinosa organizacija civilnoga društva u obrazovanju za održivi razvoj kao doprinos ekonomskoj i društvenoj koheziji.

Sredstva za ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne predstavljaju potpore male vrijednosti niti državne potpore za prijavitelje niti njihove partnere. Prijavitelji i partneri ne smiju dodijeljena sredstva koristiti za ulaganje ili širenje sadržaja komercijalnog karaktera.

Prijavitelji na Poziv na dostavu projektnih prijedloga ne smiju prijaviti aktivnosti projekta za čiju su provedbu u potpunosti već dobili sredstva iz drugih javnih izvora, odnosno takve će se aktivnosti smatrati neprihvatljivima.

Prijavitelj može dostaviti više od jedne prijave, ali mu se ne može odobriti za financiranje više od jednog projektnog prijedloga.

Ako prijavitelj podnese više projektnih prijava koje zadovoljavaju uvjete ovog Poziva i prihvatljive su za financiranje, za potpisivanje Ugovora bit će odabrana prijava s većim brojem bodova.

Ako dvije ili više prijava istog prijavitelja imaju isti broj bodova, prijavitelj odlučuje koja će prijava biti odabrana za potpisivanje Ugovora.

7. Kriteriji prihvatljivosti

7.1. Kriteriji prihvatljivosti prijavitelja

Prijavitelj mora ispunjavati kumulativno sljedeće uvjete:

1. biti organizacija civilnoga društva

a. pravna osoba registrirana kao:

- udruga – pravna osoba osnovana i registrirana temeljem Zakona o udrugama (NN 74/14) (uskladila je svoj statut s odredbama Zakona o udrugama ili je podnijela zahtjev za usklađivanjem statuta nadležnom uredu što dokazuje potvrdom nadležnog ureda);

- zaklada – pravna osoba osnovana i registrirana temeljem Zakona o zakladama i fundacijama (NN 36/95, NN 64/01);

b. koja se svojim općim/temeljnim aktom opredijelila da djeluje u službi općeg dobra i javnosti, u skladu s općim vrednotama utvrđenih Ustavom RH te djeluje u području pružanja usluga od općeg interesa (volonterstvo; odgoj i obrazovanje; zdravstveno preventivne aktivnosti; socijalna skrb; zaštita okoliša; borba protiv korupcije; suzbijanje diskriminacije; razvoj lokalne zajednice; razvoj filantropije i dr.) i

2. biti organizacija registrirana najmanje 1 godinu do dana podnošenja projektnog prijedloga;

3. upisan u Registar neprofitnih organizacija i vodi transparentno financijsko poslovanje u skladu s propisima o računovodstvu neprofitnih organizacija 7 ;

4. imati dostatne financijske, stručne, iskustvene i provedbene kapacitete za provedbu projekta u suradnji s partnerima;

5. nije u postupku predstečajne nagodbe, stečajnom postupku, postupku zatvaranja, postupku prisilne naplate ili u postupku likvidacije;

6. nije prekršio odredbe o namjenskom korištenju sredstava iz javnih izvora i ispunio je ugovorene obveze preuzete temeljem prijašnjih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava prema Uredu za udruge, te svim drugim davateljima financijskih sredstava iz javnih izvora, što potvrđuje izjavom koju potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje;

7. imati plaćene sve poreze i druga obvezna davanja u skladu s nacionalnim zakonodavstvom dospjele za plaćanje;

8. protiv osobe ovlaštene za zastupanje organizacije i voditelja projekta ne vodi se kazneni postupak i nisu pravomoćno osuđene za prekršaj određen člankom 48. stavkom 2. alinejom c, odnosno pravomoćno osuđeni za počinjenje kaznenog djela određenog člankom 48. stavkom 2. alinejom d Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (Narodne novine broj 26/15);

9. mora osigurati da osobe koje će biti u izravnom kontaktu s djecom:

- nisu pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela iz glave IX, X, XVI, XVII i XVIII Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15);

- nemaju izrečenu prekršajno-pravnu sankciju i/ili da im ne traje zaštitna mjera propisana Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 137/09, 14/10 i 60/10);

- ne traje im sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja, obveznog liječenja od ovisnosti, obveznog psihosocijalnog tretmana, zabrane obavljanja određene dužnosti ili djelatnosti, zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja, udaljenja iz zajedničkog kućanstva, zabrane pristupa internetu ili sigurnosna mjera zaštitnog nadzora po punom izvršenju kazne zatvora izrečena temeljem Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15);

10. osoba ovlaštena za zastupanje (i potpisivanje ugovora o dodjeli financijskih sredstava) je u mandatu, što se potvrđuje uvidom u matični registar.

^{7       Za potrebe ovoga Poziva, transparentnim financijskim poslovanjem smatra se da je organizacija upisana u Registar neprofitnih organizacija te da je dostavila FINA-i za potrebe Ministarstva financija godišnji izvještaj o prihodima i rashodima od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. i bilancu za 2016. godinu odnosno godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima za 2016. godinu (za obveznike jednostavnog knjigovodstva).}

7.2. Kriteriji prihvatljivosti partnera

Osim organizacija civilnoga društva navedenih u poglavlju 6.1., partneri mogu biti i:

- javne odgojno-obrazovne ustanove 8 (vrtići, osnovne i srednje škole, učenički domovi);

- javne ustanove u sustavu visokog obrazovanja ⁹ (sveučilište, fakultet ili umjetnička akademija, veleučilište, visoka škola);

^{8   Osnovane temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17)}

^{9   Osnovane temeljem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15)}

- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Također, partneri mogu biti i:

- udruge osnovane temeljem zakonodavstva Švicarske konfederacije;

- zaklade osnovane temeljem zakonodavstva Švicarske konfederacije;

- javne odgojno – obrazovne ustanove (vrtići, osnovne i srednje škole, učenički domovi) osnovane temeljem zakonodavstva Švicarske konfederacije;

- javne ustanove u sustavu visokog obrazovanja (sveučilište, fakultet ili umjetnička akademija, veleučilište, visoka škola);

- švicarske administrativne jedinice (kantoni, polukantoni, općine).

Prijavitelj mora djelovati u partnerstvu s najmanje jednim partnerom iz Švicarske.

Organizacije civilnoga društva iz Hrvatske, kao partneri, trebaju zadovoljiti sve uvjete prihvatljivosti kao i prijavitelji iz poglavlja 6.1.

Partneri koji su:

 javne odgojno-obrazovne ustanove (vrtići, osnovne i srednje škole), javne ustanove u sustavu visokog obrazovanja (sveučilište, fakultet ili umjetnička akademija, veleučilište, visoka škola) i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz Hrvatske te

 udruge, zaklade, javne odgojno-obrazovne ustanove (vrtići, osnovne i srednje škole), javne ustanove u sustavu visokog obrazovanja (sveučilište, fakultet ili umjetnička akademija, veleučilište, visoka škola) i administrativne jedinice iz Švicarske

trebaju zadovoljiti uvjete prihvatljivosti pod točkama 4.-10. poglavlja 6.1.

Prijavitelj može istovremeno biti partner u drugoj prijavi. Partneri mogu sudjelovati u više od jedne prijave.

7.3. Kriteriji prihvatljivosti projekta

Projekt se mora provoditi u partnerstvu.

Lokacija

Projektne aktivnosti se moraju provoditi u Republici Hrvatskoj i Švicarskoj konfederaciji.

Trajanje

Planirano trajanje projekata je između 12 i 24 mjeseca.

Prihvatljive aktivnosti

Prihvatljive projektne aktivnosti unutar 1. grupe su:

- seminari u Hrvatskoj koji su pripremljeni i provedeni u suradnji sa švicarskim partnerskim organizacijama;

- sudjelovanje predstavnika hrvatskih organizacija na seminarima i radionicama u Švicarskoj koje su organizirale švicarske partnerske organizacije;

- prijenos znanja i dobrih praksi;

- mentorski programi;

- studijski posjeti hrvatskih javnih službenika relevantnim institucijama u Švicarskoj;

- javne/stručne rasprave;

- istraživačke aktivnosti;

- podizanje javne svijesti o važnosti ciljeva održivog razvoja;

- upravljanje projektom i administracija;

- promidžba i vidljivost.

Prihvatljive projektne aktivnosti unutar 2. grupe su:

- provođenje preventivno-edukativnih i promidžbenih aktivnosti na temu sigurnosti u prometu;

- izgradnja adekvatne infrastrukture za kretanje pješaka, biciklista i osoba s invaliditetom;

- korištenje novih tehnologija u svrhu povećanja sigurnosti u prometu;

- prijenos znanja i dobrih praksi;

- istraživačke aktivnosti;

- upravljanje projektom i administracija;

- promidžba i vidljivost.

Popis projektnih aktivnosti nije konačan, već samo ilustrativan te će se odgovarajuće aktivnosti koje doprinose ostvarenju općih i specifičnih ciljeva Poziva na dostavu projektnih prijedloga, a koje nisu spomenute također moći uzeti u obzir za financiranje.

Prijavitelj mora pri provedbi projektnih aktivnosti osigurati poštovanje načela jednakih mogućnosti, ravnopravnosti spolova i nediskriminacije.

Neprihvatljive aktivnosti

Sljedeće vrste aktivnosti nisu prihvatljive za financiranje:

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinom na pojedinačno financiranje sudjelovanja na radionicama, seminarima, konferencijama i kongresima;

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinski na pojedinačne stipendije za studije ili radionice;

- aktivnosti koje se odnose isključivo na razvoj strategija, planove i druge slične dokumente;

- aktivnosti koje se tiču isključivo odnosa s javnošću;

- aktivnosti koje se odnose isključivo ili većinom na kapitalne investicije, kao što su obnova ili izgradnja zgrade;

- aktivnosti koje se sastoje isključivo od istraživačkih akcija;

- aktivnosti koje se odnose na osnivanje privatne tvrtke.

7.4. Okvirni raspored procesa prijave