1.1.

Stručni nositelj:

MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE

1.2.

Naziv nacrta prijedloga zakona:

ZAKON O BRDSKO-PLANINSKIM PODRUČJIMA

1.3.

Datum:

1.4.

Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:

UPRAVA ZA POTPOMOGNUTA PODRUČJA

1.5.

Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?

Da/Ne:

DA

Naziv akta:

Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020.

Opis mjere:

Razvoj brdsko-planinskih područja u cilju jačanja brdsko-planinskih područja s naglaskom na ruralni razvoj, poljoprivredu, šumarstvo te drvno-prerađivačku industriju.

1.6.

Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?

Da/Ne:

NE

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?

U okviru institucionalnog okvira kreiranog u svrhu provedbe instrumenata poticanja razvoja područnih i lokalnih samouprava mogu se razlikovati četiri kategorije potpomognutih područja – područja koja zaostaju u društveno-gospodarskog razvoju, ratom zahvaćena područja, otoci i brdsko-planinska područja. Poseban status definiran je za Grad Vukovar donošenjem Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara 2001. godine (NN 44/01). Definiranjem navedenih područja kroz krovne zakone (Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN 44/96, 57/96, 124/97, 78/99, 73/00,87/00, 127/00, 94/01 i 88/02, 42/05 i 90/05), Zakon o otocima (NN 34/99, 149/99, 32/02, 33/06), Zakon o brdsko-planinskim područjima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13, 147/14), Zakon o obnovi i razvoju Grada Vukovara (NN 44/01, 90/05) nastojalo se riješiti probleme uzrokovane društveno-gospodarskim zaostajanjem u razvoju, zaostajanje izazvano geografskim položajem te probleme područja koja su trpila izravne ratne štete. Kasnijom transformacijom regulatornog okvira u Zakon o regionalnom razvoju 2010. godine mijenjaju se mehanizmi definiranja potpomognutih područja kao i sadržaj državnih intervencija, međutim, razmjer državnih pomoći ne mijenja svoj intenzitet.

Zakon o brdsko-planinskim područjima donesen je 2002. godine („Narodne novine“ broj 12/02), a slijedile su ga izmjene i dopune objavljene u Narodnim novinama broj 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13, 147/14. Zakonom o brdsko-planinskim područjima uređuju se poticajne mjere za demografsku obnovu, gospodarski rast i održivi razvitak, te stvaranje preduvjeta za rješavanje socijalnih prilika i podizanja životnog standarda stanovnika u brdsko-planinskim područjima, odnosno brdsko-planinska područja određena su kao područja od interesa i pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske. Općine i gradovi koji imaju status brdsko planinskih područja taksativno su navedene u Zakonu.

Brdsko-planinska područja jesu područja od posebnog interesa i posebnom zaštitom Republike Hrvatske radi poticanja demografske obnove, naseljavanja i stvaranja preduvjeta da se gospodarski resursi kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj ovih područja. 

Unatoč institucionalnim naporima koji su se očitovali kroz razne mjere državne pomoći: izravne kapitalne potpore lokalnim i područnim proračunima, povoljniji tretman u okviru sustava raspodjele zajedničkih poreza, porezne olakšice poreznim obveznicima, smanjivanje troškova poslovanja poduzetnicima te posebno poljoprivrednicima, poticajne mjere u području stambenog zbrinjavanja, poticajne mjere zapošljavanja i brojne druge, nisu se dogodila očekivana demografska i gospodarska pozitivna kretanja. Naprotiv, u gotovo svim područjima bilježe se kontinuirana negativna demografska, gospodarska te socijalna kretanja .

Praksa promjene ZBPP RH pokazala je da neka od pitanja koje uređuje ovaj zakon nisu pravno cjelovito te u provedbenom smislu učinkovito i koherentno riješena. Analiza i stanje gospodarskih, fiskalnih i demografskih kretanja ukazuje na važnost osmišljavanja izmjene zakonske podloge sa ciljem konvergencije razvojnih trendova i razvoja brdsko-planinskih područja.

2.2.

Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?

Zakonom se uređuju ciljevi i načela upravljanja razvojem brdsko-planinskih područja kao dijelom upravljanja politikom regionalnog razvoja Republike Hrvatske, tijela nadležna za upravljanje razvojem brdsko-planinskih područja, poticanje razvoja, ostanka, povratka i naseljavanja brdsko–planinskih područja, provedba, praćenje i izvještavanje o provedbi programa za upravljanje razvojem ovih područja u svrhu  gospodarske i socijalne revitalizacije brdsko-planinskih područja, jačanja socijalne kohezije i održivog razvoja te što učinkovitijeg korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Dosadašnji zakonski okvir nije ponudio zadovoljavajuća rješenja u okviru problema zaostajanja u razvoju brdsko –planinskih područja.

Novim prijedlogom zakona nastoji se osigurati podloga za jačanje razvoja brdsko-planinskih područja s naglaskom na ruralni razvoj, poljoprivredu, šumarstvo i drvno prerađivačku industriju kao strateške odrednice konkurentnosti i ostvarenje vlastitih razvojnih potencijala.

Poticanja povratka i ostanka stanovništva na brdsko-planinskim područjima i naseljavanje državljana Republike Hrvatske svih zanimanja, osobito onih koji mogu obavljanjem djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju ovih područja; kreiranja novih politika mjera te uvjeta za daljnji rast i razvoj ovih područja; osiguranja stručne i financijske pomoći za pripremu razvojnih projekata na potpomognutim područjima za čiju se provedbu planiraju koristiti sredstva europskih strukturnih i investicijskih fondova.

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Kao dokaz mogu se navesti i analitička podloga u okviru Strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2020. godine kao i pokazatelji kretanja i stanja demografskih, gospodarskih i fiskalnih obilježja u okviru izračuna indeksa razvijenosti koji svjedoče o potrebi rješavanja sve većih razvojnih nejednakosti županija te lokalnih zajednica u Republici Hrvatskoj.

3.1.

Što je cilj koji se namjerava postići?

Praksa primjene Zakona o brdsko- planinskim područjima Republike Hrvatske pokazala je da neka od pitanja koje uređuje Zakon nisu pravno cjelovito i u provedenom smislu učinkovito i koherentno riješena. Ovim zakonskim prijedlogom želi se ojačati razvojni potencijal brdsko-planinskih područja. Cilj je sustavno djelovanje kroz mjere i politike koje bi omogućile razvoj brdsko-planinskih područja s naglaskom na ruralni razvoj, poljoprivredu, šumarstvo i drvno prerađivačku industriju kao strateške odrednice.

3.2.

Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?

Kroz posebno izrađene programe brdsko-planinskih područja te korištenjem vlastitog razvojnog potencijala nastoji se postići gospodarski oporavak kroz rast i razvoj investicija, te poticanje povratka i ostanka stanovništva, sprečavanje iseljavanja stanovništva i smanjenje negativnog demografskog trenda.

Očekuju se pozitivni učinci na demografska, gospodarska i socijalna kretanja.

3.3.

Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?

Učinci i promjene koje će Zakon polučiti moguće je očekivati u trogodišnjem razdoblju od dana stupanja na snagu novog Zakona.

4.1.

Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):

-          Novi propis / stavljanje van snage propisa

Obrazloženje:

Stupanjem na snagu novog propisa nastoji se osigurati učinkovitija potpora brdsko-planinskim područjima kao i povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala uz ključne mjere državne intervencije

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

Obrazloženje:

Ova opcija ne može se razmatrati obzirom na potrebne izmjene Zakona o brdsko-planinskim područjima  Republike Hrvatske moguće je jedino normativno rješenje prema izrađenim tezama propisa.

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Da

Ne

Ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Da

Ne

Ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Ne

Da

Ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Da

Ne

Ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Da

Ne

Ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Ne

Da

Ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Ne

Da

Ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Ne

Da

Ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Ne

Da

Ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Da

Ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Ne

Da

Ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Da

Ne

Ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Da

Ne

Ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge